MONTAZNE AB KONSTRUKCIJE - VJEZBE 1

MONTAŽNE AB KONSTRUKCIJE - VJEŽBE Dr.sc. Darko Meštrović, dipl.ing.građ. Asistent: Hrvoje Mihal, dipl.ing.građ.

SADRŽAJ VJEŽBI: • • • • • • • • • •

1. TEHNIČKI OPIS 2. DISPOZICIJA – PLAN POZICIJA AB HALE 3. ANALIZA OPTEREĆENJA 4. PRORAČUN SEKUNDARNOG KROVNOG NOSAČA 5. PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA 6. SEIZMIČKI PRORAČUN 7. PRORAČUN STUPA 8. PRORAČUN TEMELJNE STOPE 9. ARMATURNI NACRTI 10.DETALJI

1. TEHNIČKI OPIS OPĆENITO: • ovim projektnim zadatkom predviđa se izvedba armiranobetonske montažne hale na području grada Rijeke • tlocrtne osne dimenzije montažne hale su 72,0 m x 40,0 m, površine cca 2800 m2. • visina u sljemenu iznosi 10,0 m, a svjetla visina unutar objekta 8,20 m. • hala je dvobrodna s uzdužnim rasterom od 8,0 m. • za proračun djelovanja na konstrukciju primijenjeni su odgovarajući propisi prema odabranoj lokaciji. Građevina se nalazi u III. području optrećenja snijegom na nadmorskoj visini 300 m • u seizmičkom području VIII po MSK-64 ljestvici. • temeljena je na tlu dopuštene nosivosti σ = 500 kN/m2

KONSTRUKTIVNI SUSTAV • armiranobetonska hala sastoji se od sljedećih međusobno povezanih elemenata: sekundarnih krovnih greda, glavnog krovnog nosača, stupova, temeljnih čašica, temeljnih greda te krovnih i fasadnih panela. • statički sustav konstrukcije čine AB konzolni stupovi (sustav obrnutog njihala) • armiranobetonska krovna gredica je „T“ poprečnog presjeka dimenzija 45/52 cm, duljine 8,0 m. Izrađena je od betona C30/37 u metalnoj oplati i armirana prema priloženom proračunu. Oslanja se na glavne krovne nosače, a usvojena vrijednost proračunskih razmaka iznosi 2,33 m. • armiranobetonski glavni krovni nosač je „I“ promjenljivog poprečnog presjeka duljine 20,0 m. Gornja pojasnica nosača nagnuta je pod kutem od 10 %, s toga maksimalna visina poprečnog presjeka grede, u tjemenu, iznosi 165 cm, a minimalna 63 cm na spoju grede i stupa.

• odabrani razred tlačne čvrstoće betona je C40/50. • armiranobetonski montažni stupovi su kvadratnog poprečnog presjeka dimenzija 80/80 cm, visine 9,30 m. Izrađeni su od betona C35/45 u metalnoj oplati i armirani prema priloženom proračunu. • plitki temelj izveden je u obliku vanjske montažne temljne čaše na koje se oslanjaju temeljne grede poprečnog presjeka 20/60 cm. Dimenzije temeljnih čašica i temeljnih stopa dane su u proračunu. Odabrani razred tlačne čvrstoće betona temeljnih čašica i greda je C30/37, a izvedeni su u metalnoj oplati i armirani prema priloženom proračunu.

230 185 45

45

230 185

230 185

4084

60 45 50 50 45 145

45

230 185

230 185 45

45 45 45 1940

2000 2030 230 185 45

230 185

230 185 45

45

230 185

230 185

2000 2030

1940

45 45 45

45

230 185

230 185 45

45

230 185

230 185 45

60 45 50

12 12 12

230 185 45

B

A A

6012 800 740 60 800 740 60 800 740 60 800 740 60 7284 7200 806 740 60 800 740 60 800 740 60 800 740 60 800 740 12 60

230 185 12 12

12

60 50 45

2. PLAN POZICIJA TLOCRT

B

PRESJEK A-A

943 943 1017 1007 1175

52 64

12

50

90 140 98 60 168

28 28

55 20 60 4525 70 25 45 210 105

740 590 590 800

60 45 25 70 25 45 210

740 590 590 800

60 45 25 70 25 45 210

740 590 590 800

60 4525 70 25 45 210

740 590 590 800

60 45 25 70 25 45 210

740 590 590 800 7410

60 45 25 70 25 45 210

740 590 590 800

60 45 25 70 25 45 210

740 590 590 800

60 4525 70 25 45 210

740 590 590 800

60 45 25 70 25 45 210

740 590 590 800

60 20 55 45 25 70 25 45 210 105

PRESJEK B-B

975

22 98 165 10 12 107 80

45

232 187

45

232 187

45

232 187

45

232 187

45

45

232 187

975 45

232 187

45

975 232 187

45

232 187

45

45

10%

45

232 187

45

232 187

45

232 187

45

45

232 187

975 45

232 187

45

232 187

45

232 187

45

10%

10%

168 98 60 140 28 50 90 28

985 919 820 820

10%

232 187

100 20 60 90 25 70 25 90 300 150

1940 1700 1700 2000

60 90 25 70 25 90 300 4300

1940 1700 1700 2000

60 20 100 90 25 70 25 90 300 150

GRAÐEVINSKI FAKULTET SVEUÈILIŠTA U ZAGREBU Kolegij:

MONTAŽNE ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

Student: Sadržaj:

Dispozicija armiranobetonske izložbene hale

Mjerilo:

1 : 100 GLAVNI PROJEKT

Ak. god.

2008/2009

3. ANALIZA OPTEREĆENJA 3.1. OPTEREĆENJE SNIJEGOM •

•

opterećenja snijegom proračunavaju se na osnovi karakterističnog opterećenja sk, koje odgovara jednolikom snijegu koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na ravno tlo. Ova se vrijednost prilagođava ovisno o obliku krova i utjecaju vjetra na raspodjelu snijega. Određivanje opterećenja snijegom prema Hrvatskoj prednormi HRN ENV 1991-2-3 s = µj ∙ Ce ∙ Ct ∙ sk s - opterećenje snijegom (kN/m2) µi - koeficijent oblika opterećenja snijegom (učinak oblika krova) Ce - koeficijent izloženosti (obično ima vrijednost 1,0) Ct - toplinski koeficijent (obično ima vrijednost 1,0) sk - karakteristična vrijednost opterećenja snijegom na tlu (kN/m2)

• •

pretpostavlja se da opterećenje djeluje vertikalno te da je raspoređeno po tlocrtnoj površini opterećenje snijegom na tlo zavisi od geografskog položaja i nadmorske visine lokacije koja se razmatra i dano je na nacionalnoj osnovi u obliku karata s odgovarajućim geografskom lokacijom.

Tablica 1. Preporučene vrijednosti koeficijenta izloženosti Ce prema normi EN 1991-2-3 za različite topografije

• •

Topografija

Ce

Topografija izložena vjetru

0,8

Uobičajena topografija

1,0

Zaštićena topografija

1,2

vrijednost koeficijenta izloženosti za uobičajenu topografiju, gdje nema značajnog otpuhivanja snijega vjetrom, iznosi: Ce = 1,0 uz pretpostavku da gubitak topline kroz krov nema bitnog učinka na snježni pokrov, vrijednost toplinskog koeficijenta iznosi: Ct = 1,0

Slika 1. Zemljovid Hrvatske s područjima (zonama) opterećenja snijegom (prema nacionalnom dokumentu za primjenu norme HRN ENV 1991-2-3)

Tablica 2. Karakteristične vrijednosti opterećenja snijegom sk za nadmorske visine iznad 100 m u kN/m2 Nadmorska visina do (m)

I. područje

II. područje

III. područje

IV. područje

100

1,10

1,10

0,45

0,35

200

1,30

1,40

0,80

0,50

300

1,55

1,75

1,20

0,70

400

1,80

2,20

1,65

0,90

500

2,05

2,65

2,15

1,15

600

2,35

3,15

2,70

2,70

700

2,65

3,70

3,30

3,30

800

2,95

4,25

3,95

3,95

900

3,25

4,90

4,65

4,65

1000

3,60

5,55

5,40

5,40

1100

3,95

6,25

6,20

6,20

1200

4,30

7,00

7,05

7,05

1300

-

7,80

7,95

7,95

1400

-

8,65

8,90

8,90

1500

-

9,50

9,90

9,90

1600

-

10,40

10,95

10,95

1700

-

11,40

12,05

12,05

1800

-

-

13,20

13,20

•

učinak geometrije krova uzima se u obzir koeficijentom oblika opterećenja snijegom µi. Uobičajene geometrije krovova su jednostrešni, dvostrešni, višestrešni i valjkasti krovovi.

Tablica 3. Koeficijenti oblika opterećenja snijegom prema HRN ENV 1991-2-3 Kut nagiba krova

0°≤α≤15°

15°≤α≤30°

30°≤α≤60°

α>60°

µ1

0,8

0,8

0,8(60°-α)/30

0,0

µ2

0,8

0,8+0,6(α-15°)/30

1,1(60°-α)/30

0,0

µ3

0,8 + 0,8α/30

0,8 + 0,8α/30

1,6

0,0

•

za jednostrešne krovove treba uzeti u obzir dva slučaja opterećenja, jedno u kojem se puno opterećenje snijegom primjenjuje na čitavoj površini krova i drugo u kojem se pola vrijednosti opterećenja snijegom primjenjuje na najnepovoljnijoj polovici krova

Slika 2. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega – jednostrešni krovovi

•

tipične vrijednosti koeficijenta opterećenja snijegom dane su na slici i u tablici za dvostrešne krovove.

Slika 3. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega – dvostrešni krovovi

•

tipične vrijednosti koeficijenta opterećenja snijegom dane su na slici i u tablici za višestrešne krovove.

Slika 4. Koeficijenti oblika opterećenja od snijega – višestrešni krovovi

•

•

•

• •

zgrada se nalazi u III. području optrećenja snijegom na nadmorskoj visini 300 m za koju karakteristična vrijednost opterećenja snijega na tlo iznosi: sk = 1,20 kN/m2 vrijednost koeficijenta oblika određena prema pravilima za dvostrešni krov za oblik opterećenja bez nanošenja snijega te za nagib krova α = 5,71° < 15° iznosi: µi = 0,8 vrijednost koeficijenta oblika određena prema pravilima za višestrešni krov za nagib krova α = 5,71° < 15° iznosi: µ3 = 0,8 + 0,8 ∙ α / 30 = 0,952 usvaja se veća vrijednost koeficijenta oblika: µ = µ3 = 0,952 opterećenje snijegom iznosi: s = 0,952∙1,0∙1,0∙1,20 = 1,143 kN/m2

4. PRORAČUN SEKUNDARNOG KROVNOG NOSAČA

Slika 5. Prikaz krovnih panela i sekundarnih nosača

Slika 6. Poprečni presjek i statički sustav sekundarnih nosača

Slika 7. Detalj oslanjanja sekundarnih nosača

Slika 8. Prikaz poprečne i uzdužne armature sekundarnog nosača