Monetarne i Javne Finansije (Pitanja i Odgovori)

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

1. Šta su financije? Financije su naučna disciplina u okviru ekonomskih nauka, koja proučava pojave, kategorije i institucije, koje su povezane s novcem, bankama, kreditima, fondovima, berzama, osiguravajućim društvima i javnim prihodima i rashodima svih javno privrednih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države. 2. Kako je izvršena podjela financija? Vrste finansija (podjela)? Financije se dijele na: - monetarne (novčane), - fiskalne (javne), - poslovne, - meĎunarodne, - finansijske institucije i tržišta. 3. Šta je predmet proučavanja finansija? Predmet proučavanja finansija su: - pojave, - kategorije i - institucije, koje su povezane s: novcem, bankama, kreditima, fondovima, berzama i javnim prihodima i rashodima svih javno privrednih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države. 4. Šta je predmet proučavanja monetarnih finansija? Predmet proučavanja monetarnih (novčanih) finansija su: novac, novčane transakcije, banke, krediti, fondovi, osiguravajuća društva. 5. Šta je predmet proučavanja fiskalnih (javnih) finansija? Predmet proučavanja fiskalnih (javnih) finansija su: - javni (fiskalni) prihodi i - javni (fiskalni) rashodi svih javno - pravnih kolektiviteta od nivoa općine do nivoa države. 6. Šta je predmet trgovanja na tržištu novca a šta na berzi? Predmet trgovanja na tržištu novca su: novac i vrijednosni papiri (dionice i obveznice) roka dospijeća do godinu dana, dok su predmeti trgovanja na berzama vrijednosni papiri roka dospijeća preko godinu dana. 7. Objasniti pojam riječi finansije? Finansije potiču od latinske riječi finare koja se odnosila na plaćanje odnosno kraj nekog posla, a kasnije i na prestanak novčanih obaveza ili nekad na prinudnu naplatu. Brzim razvojem proizvodnje i robnonovčane privrede riječ finare transformirala se u riječ finatis, a zatim u riječ finatio koja je označavala sve vrste plaćanja i sve subjekte u plaćanju. Današnje značenje riječi finansije potiče iz francuskog jezika (les finances) a znači prikupljanje novca za financiranje nekog posla. Vremenom je došlo do internacionalizacije riječi finansije; u engleskom jeziku se koristi riječ finance, njemačkom financen, ruskom financii a kod nas se koristi riječ financije (finansije).

1

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

8. Objasniti ko su argentori, a ko numelari? Argentori su bili ljudi u Rimu koji su davali na zajam odreĎena sredstva (prosuĎivači novca), a numelari su ljudi koji su mijenjali novac (mjenjači novca). 9. Gdje je osnovana i kako se zvala prva banka u svijetu? Prva banka je osnovana u 16. stoljeću u Đenovi, a zvala se Kasa di San ĐorĎio (Casa di San Giorgio). 10. Navesti i objasniti četiri poreska načela Adama Smita? Četiri načela Adama Smita su: 1. načelo općenitosti - svi plaćaju porez 2. načelo odreĎenosti - da se zna koliki je porez i kad se plaća 3. načelo ugodnosti - da se plaća kada odgovara poreskom obvezniku 4. načelo ekonomičnosti - da se porezi ubiru uz najniže troškove 11. Glavni ciljevi privrednog razvoja? Glavni makroekonomski ciljevi odnosno ciljevi privrednog razvoja su: - stabilan privredni rast i razvoj, - zaposlenost, - stabilnost cijena, - uravnotežen vanjsko - trgovinski bilans, a pored ovih ciljeva ističu se i ciljevi: - porast dohotka, - porast zarade zaposlenih. 12. Koji su primarni zadaci monetarne politike? Primarni zadaci monetarne politike su: - regulisanje potrebne količine novca u opticaju (M1) - stabilnost cijena i kursa nacionalne valute. 13. Šta je glavni (primarni) zadatak fiskalne politike? Glavni zadatak fiskalne politike je da obezbjedi javne prihode za financiranje javne potrošnje (javnih rashoda). 14. Kako se definira fiskalna politika? Fiskalna politika se može definirati kao skup mjera kojim se definira prikupljanje prihoda i financiranje javnih potreba. 15. Koji su širi zadaci monetarne i fiskalne politike? Širi zadaci monetarne i fiskalne politike su: stabilan privredni rast i razvoj, zaposlenost, stabilnost cijena, uravnotežen vanjsko trgovinski bilans, porast dohotka, porast zarada zaposlenih.

2

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

16. Koje su tri osnovne funkcije fiskalne politike? Objasniti? Tri osnovne funkcije fiskalne politike su: 1. Alokativna - podrazumijeva da država direktno iz budžeta ili posredno (putem manjih poreza) utiče na alokaciju ili raspored sredstava. 2. Stabilizaciona - nju država ostvaruje na načine da poveća postojeće ili uvede nove poreze za onu granu privrede za koju smatra da njene cijene rastu više nego što bi trebalo. 3. Redistributivna - podrazumijeva ponovnu raspodjelu već ostvarenog dohotka. To praktično znači da država fiskalnim instrumentom može više oporezivati one sa višim dohotkom i ta sredstva dati djelimično ili u cjelosti onima sa nižim primanjima. 17. Teorijske osnove monetarne politike proizišle su iz kojih teorija? Teorijske osnove monetarne politike proizilaze iz triju monetarnih politika: • Klasične monetarne teorije o novcu • Kejnzijanske dohodne teorije o novcu • Savremene teorije imovinskog pravca 18. Napisati i objasniti formule prvobitne varijante kvantitativne teorije novca? Formule prvobitne varijante kvantitativne teorije novca su: 1. M = Q * P. Ona odražava odnos novca i cijene. Porast cijene je ekvivalentan porastu novca. U ovoj teoriji M je nezavisna varijabla, dok je P zavisna varijabla koja direktno zavisi od M ili količine novca u opticaju. 2. P=M/Q Cijena se izračunava iz prve formule, odnos M i Q. 3. 1/P=Q/M Ova formula predočava kupovnu snagu novca i iz nje proizilazi da će pri povećanju P moći da se kupi manje roba. 19. Objasni suštinu prvobitne varijante kvantitativne teorije novca? Pobornici prvobitne varijante kvantitativne teorije novca (teoriji o kupovnoj snazi novca) tvrde da novac ne djeluje na proizvodnju i kamate i da na njih utiču odreĎeni faktori ali da su cijene i ovdje zavisna varijabla od količine novca. Prema njihovom mišljenju ukupan novac u jednoj zemlji predstavlja sve robe u toj zemlji. Ova teorija je generalno gledano statička, ona predočava vezu novca i cijena u jednom momentu, količina novca u opticaju je nezavisna varijabla a cijene izvedena varijabla, pa se ova teorija čini primitivnom teorijom. 20. Napisati i objasniti formule transakcijske varijante kvantitativne teorije novca? Formule transakcijske varijante kvantitativne teorije novca (tvorac Fišer) su: M1 * V1 + M2 * V2 = T * P P = M1 * V1 + M2 * V2 / T 1 / P = T / M1 * V1 + M2 * V2 M1 - gotov novac, M2 - depozitni novac, V1 – brzina opticaja gotovog novca, V2 – brzina opticaja depozitnog novca, T – transakcije (prodate robe), P - cijene. T i V su konstantni, M je nezavisna varijabla a cijene su zavisna varijabla od M.

3

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

21. Objasni suštinu transakcijske varijante kvantitativne teorije novca? U transakcijkoj teoriji količina novca je nezavisna varijabla a cijene zavisna varijabla. Suština ove teorije je da: uz istu količinu robe na tržištu cijene se mijenjaju razmjerno s količinom novca i brzinom opticaja; i pri konstantnoj količini novca i brzini opticaja, cijene se mijenjaju razmjerno s promjenom količine robe u prometu. 22. Koje su ključne razlike izmeĎu prvobitne i transakcijske varijante kvantitativne teorije novca? Ključne razlike izmeĎu prvobitne i trans. varijante kvantitativne teorije novca su: 1. u transakcijsku varijantu umjesto količine proizvedenih roba (Q) uvode se transakcije (T) odnosno količina prodanih roba; 2. količina novca u opticaju (M) iz prvobitne varijante, u transakcijskoj varijanti se dijeli na M1 (gotov novac) i M2 (depozitni novac), a osim toga 3. u transakcijskoj varijanti se uvodi i V1 (brzina opticaja gotovog novca) i V2 (brzina opticaja depozitnog novca). 23. Objasni razliku izmeĎu Fišerovog V i kembričkog k? V- pokazuje brzinu opticaja novca, koliko se puta novčana jedinica obrne u toku godine u funkciji plaćanja. k - pokazuje koliko vremena novčana jedinica miruje izmeĎu plaćanja. 24. Od kojih faktora zavisi V, a od kojih k? V(brzina opticaja novca) zavisi od: sistema plaćanja, razvijenosti saobraćaja, organizovanosti privrede, visine cijena i sl. k zavisi od: visine kamatne stope (viša kamatna stopa treba da dovede do manje dana mirovanja novca – do manjeg k), inflacija i inflatorna očekivanja (veća inflacija i veća inflatorna očekivanja dovest će do manje dana mirovanja novca – do manjeg k). 25. Koja je suština kembričke varijante kvantitativne teorije novca? Kembrička varijanta, čiji su glavni predstavnici Marshall i Keynes, podrazumjeva da se sav novac ne nalazi u prometu, odnosno transakcijama, već se jedan dio njega nalazi u rezervi, koju je Kejns nazvao rezervom likvidnosti. Ova teorija je bliža stvarnosti jer domaćinstva, firme, ustanove i sl. zaista trebaju imati odreĎenu količinu novca u rezervi, koja služi za iznenadne i neočekivane potrebe. Da nema te rezerve onda bi navedeni subjekti mogli doći u likvidnosne ili druge teškoće. 26. Zašto se ova teorija naziva reformisana teorija kvantitativne varijante novca? Fišer i pristalice transakcione varijante koriste V kao brzinu opticaja novca u prometu (transakcijama), dok Kembridžani koriste k (maršalov koeficjent) koji nije ništa drugo nego 1/V; prema tome vidljivo je kada se matematički posmatra da je ova druga varijanta samo reformisana fišerova teorija. 27. Koja je ključna razlika izmeĎu transakcione i kembričke varijante novca? Ključna razlika izmeĎu transakcione i kembričke varijante novca je u činjenici da transakciona varijanta pretpostavlja da je sav novac u prometu (tj. transakcijama) i ona stavlja naglasak na izdavanje novca; dok kembrička varijanta pretpostavlja da se jedan dio novca nalazi u rezervi i ona stavlja naglasak na držanje novca.

4

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

28. Napisati i objasniti formule kembridžke varijante kvantitativne teorije novca? Forula kembričke varijante je: M=k*P*T M – količina novca, k – maršalov koeficjent 1/V (pokazuje koliko vremena novčana jedinica miruje izmeĎu plaćanja), P – cijene, T - transakcije. Iz ove formule cijena se izražava ovako: P = M/kT Kupovna snaga novca: 1/P = kT/M 29. Koja je suština dohodovne teorije novca? Suština dohodovne teorije novca je u uvoĎenju brzine opticaja dohotka jer brzina opticaja dohotka povećava čitavu vrijednost jednačine, osim toga suština je i u tome što je dohodovne teorije novca ukupnost privrednog života svodila na novac i cijene i transakcije finalnih roba. 30. Objasni prvu formulu dohodovne teorije novca: M = P(k + rk')? M = P(k + rk') M - količina novca; P- cijena; k - količina roba koje se mogu kupiti gotovim novcem; k' količina roba koje se mogu kupiti depozitnim novcem; r - odnos gotovog i depozitnog novca. S obzirom na komplikovanost ove jednačine i sam Kejns će kasnije odstupiti od nje i priznat će je jedino u uslovima pune zaposlenosti. 31. Objasni drugu formulu dohodovne teorije novca: M*Vy = Py * Ty? M*Vy = Py * Ty M- količina novca; Vy - brzina opticaja dohotka, veći dohodak i veća brzina opticaja povećavaju vrijednost jednačine; Py - cijene finalnih roba; Ty - prodate finalne robe. 32. Zašto je Kejnsova dohodovna teorija bila predmet kritika i čijih kritika? Kejnsova dohodovna teorija bila je predmet kritike klasičara i postklasičara zbog toga što je ukupnost privrednog života svodila na novac i cijene i transakcije finalnih roba. 33. Šta je inflatorni jaz i kako se otklanja? Nacrtati i objasniti inflatorni jaz i način njegovog otklanjanja. Inflatorni jaz predstavlja stanje u kojem su investicije (ulaganje) veće od štednje (raspoloživih sredstava) u stanju pune zaposlenosti. On se nalazi na lijevoj strani grafa a njegova veličina predstavljena je veličinom duži AB.

5

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

Kod otklanjanja inflatornog jaza moguće su 3 varijante: 1. da se smanje investicije do nivoa štednje tj da se smanji nivo tačke A u B, 2. da se poveća štednja ito iz tačke B u tačku A, 3. kombinacija smanjenja investicija i povećanja štednje. 34. Nacrtati i objasniti deflatorni jaz i način njegovog otklanjanja. Deflatorni jaz predstavlja stanje u kojem su investicije (ulaganje) manje od štednje (raspoloživih sredstava) u stanju pune zaposlenosti. On se nalazi na desnoj strani, označen duži CD.

Kod otklanjanja deflatornog jaza moguće su 3 varijante: 1. Smanjenje štednje iz tačke C u tačku D, 2. Povećanje investicija iz tačke D u tačku C, 3. Kombinacija povečana investicija i smanjenje štednje. 35. Od koje 4 pretpostavke je pošao Viksel u definisanju teorije inflatornog jaza? Viksel je pošao od 4 pretpostavke u definisanju inflatornog jaza: 1. Da nema tehničkog progresa u privredi niti porasta stanovnistva u zemlji (ovo je nestvarno), 2. U privredi postoji puna zaposlenost i perfektna mobilnost proizvodnih resursa (u rijetkim slučajevima može postojati), 3. Da postoji potpuna konkurencija na tržištu (ovo je upitno jer potpuna konkurencija je bila karakteristična za vrijeme liberalnog kapitalizma), 4. Cijene su fleksibilne na kretanje na gore i dolje (ovo je upitno jer to nije slučaj sa monopolskim odreĎenim cijenama koje su fleksibilne samo na gore) 36. Objasniti suštinu odnosa prirodne i tržišne kamatne stope i njihov uticaj na promjene cijena? Prirodna kamatna stopa postoji kada su investicije jednake štednji, dok se tržišna kamatna stopa formira na financijskom tržištu. Banke povećanjem ili smanjenjem kredita utiču na povećanje ili smanjenje tržišnih kamatnih stopa. Dok je tržišna kamatna stopa niža od prirodne kamatne stope cijene će da rastu (jer je novac jeftiniji) i obrnuto kada je tržišna k. s. viša od prirodne k. s. cijene će da padaju. 37. Zašto se Viksel i njegovi sljedbenici značajno ne udaljavaju od kvantitativnih monetarnih teorija novca? Viksel i njegovi sljedbenici značajno se ne udaljavaju od kvantitativnih monetarnih teorija novca jer monetarnim faktorima pripisuju ključnu ulogu u kretanju cijena samo što oni izmeĎu količine novca M i cijena P integrišu kamatnu stopu „r“ koja prvo reaguje sa M da bi se na kraju promjena „r“ transformirala u P.

6

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

38. Koje faktore tretira psihološka teorija novca? Psihološka teorija novca tretira faktore koji utiču na vrijednost robe odnosno novca: - predviĎanja(mogu dijelom uticati na cijenu robe ito posebno onda ako su u igri inflatorna kretanja), - raspoloženje (može uticati na različito vrednovanje novca i roba), sklonosti ka potrošnji (sklonosti ljudi mogu biti ka povećanoj potrošnji i ka povećanoj štednji) i sl. 39. Objasni suštinu psihološke teorije novca? Prema psihološkoj teoriji novca vrijednost roba odnosno novca zavisi od ocjene potrošača o korisnosti robe. Prema njima sljedeći faktori su ti koji odreĎuju vrijednost robe i novca: - predviĎanja(mogu dijelom uticati na cijenu robe ito posebno onda ako su u igri inflatorna kretanja), - raspoloženje (može uticati na različito vrednovanje novca i roba), - sklonosti ka potrošnji (sklonosti ljudi mogu biti ka povećanoj potrošnji i ka povećanoj štednji) i sl. UgraĎivanjem navedena 3 psihološka elementa u odreĎivanju cijena ova škola ekonomske misli odvela bi nauku tamo gdje to ona prestaje biti. Ova škola je čuvena Bečka škola čiji je glavni predstavnik Aftalion. 40. Čiji značaj u cijenama roba ističe Perou? Perou ističe da značaj u cijenama roba imaju dominantne firme, javne vlasti i nastojanje svih ekonomskih subjekata da postignu što bolje rezultate. 41. U vezi sa psihološkom teorijom sta se može zaključiti? U vezi sa psihološkom teorijom može se zaključiti: da psihološka teorija novca ne može biti samostalna teorija o kupovnoj snazi novca, tvrditi da su cijene samo psihološka kategorija nije tačno, tvrditi da psihološke kategorije nemaju uticaj na kretanje cijena opet nije tačno; stoga bi zaključak u vezi ove teorije mogao biti da ona može biti sastavni dio onih teorija koje u prvi plan stavljaju realne odnosno mjerljive elemente. 42. Koja pitanja nastoje da riješe monetaristi i kejzijanci? Monetaristi i kejnzijanci nastoje da riješe 5 osnovnih pitanja: 1. pitanje imovine, 2. tražnje novca, 3. BON-a, 4. transmislione mehanizme i 5. monetarne politike. 43. Objasniti koncept, strukturu i značaj novca po monetaristima? Pod kategorijom novac monetaristi podrazumijevaju: - gotov novac kod stanovništva ili pravnih lica, - novac na žiro i drugim računima koje drže njegovi vlasnici (depoziti), - oročeni i štedni depoziti do godinu dana koje se mogu razročiti i upotrijebiti za svakodnevna plaćanja.

7

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

44. Koja je ključna razlika izmeĎu obveznica i dionica? Obveznice su vrijednosni papiri unaprijed poznatog i fiksnog prinosa. Dionice su vlasnički vrijednosni papiri bez odreĎenog roka dospijeća sa nepoznatim prinosom, čija dividenda kao prihod na dionica zavisi od uspješnosti poslovanja dioničko društva. 45. Objasniti suštinu tražnje novca po monetaristima? Po monetaristima tražnje novca je determinanta 4 kategorije: - imovine, - dohotka, - cijena i - kamatne stope. Imovina i tražnje novca pozitivno su kolerirani, što znači da veća vrijednost imovine dovodi do veće tražnje novca. Dohodak i tražnja novca takoĎer su pozitivni kolerirani, dok su cijene potrošnih i investicionih dobara negativno kolerirane sa tražnjom novca, kao i kamatna stopa. 46. Koje su determinante tražnje novca po monetaristima? Od čega zavisi tražnja novca po monetaristima? Po monetaristima tražnje novca je determinanta 4 kategorije: imovine, dohotka, cijena i kamatne stope. 47. Objasni suštinu BON-a po monetaristima? Monetaristi brzinu opticaja novca (BON) posmatraju na kratki, srednji i dugi rok. - Na kratki rok BON zavisi od: dohotka (veći dohodak dovodi do bržeg obrta novca, dakle ovdje su dohodak i BON pozitivno kolerirani), cijena (više cijene ubrzavaju brzinu opticaja novca na način da imaoci novca nastoje da ga se oslobode na način da kupuju realna dobra, dakle cijene i BON su pozitivno kolerirani) i kamatne stope (niža kamatna stopa dovodi do višeg BON-a i obrnuto). - Na srednji rok BON prati ciklus rasta i pada; - Na dugi rok BON usporava zbog luksuznih dobara, trajnih dobara, inflacije i sl. 48. Objasniti suštinu monetarne politike po monetaristima? Monetaristi smatraju da monetarna politika treba da kontroliše rast novca u opticaju (∆M) prema rastu realnog BDP-a (kraće rečeno ∆ M ≈ ∆ RBDP). Po monetaristima glavni cilj monetarne politike je da obezbjedi stalnost cijena i kursa domaće valute, što će se omogućiti samo ako je u opticaju optimalna količina novca u jednoj zemlji. 49. Objasniti ključne razlika u tretiranju imovine izmeĎu kejnzijanaca i monetarista? Za razliku od monetarista koji imovinu tretiraju dosta široko jer u nju svrstavaju: novac, obveznice, dionice, fizička dobra i ljudski kapital; kejnzijanci smatraju da imovinu čine agregati novca (gotovi novac i novac koji se nalazi u obliku depozita na računima poslovnih banaka) i vrijednosni papiri (dugoročne državne obveznice). 50. Tretiranje tražnje novca po kenzijancima? Tražnja novca kod kejnzijanaca zavisi od realnog dohotka i kamatne stope. Oni u faktore tražnje ne uključuju imovinu i cijenu. Prema njima imovina je količnik dohotka i kamatne stope pa je prema tome ne treba uključivati u faktore tražnjie novca. Oni cijene ne uključuju jer su u fokusu njihovog razmatranja realne kategorije (BDP, ND, zaposlenost...), oni cijenama daju sekundarni značaj. 8

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

51. Koja je ključna razlika izmeĎu tražnje novca kod monetarista i kejnzijanaca? Tražnja novca kod kejnzijanaca je uža od one kod monetarista. - Tražnja novca kod kejnzijanaca zavisi od realnog dohotka i kamatne stope dok kod monetarista zavisi od imovine, dohotka, cijena i kamatne stope. - Kejnzijanaci u faktore tražnje ne uključuju imovinu i cijenu. Prema njima imovina je količnik dohotka i kamatne stope pa je prema tome ne treba uključivati u faktore tražnjie novca. Oni cijene ne uključuju jer su u fokusu njihovog razmatranja realne kategorije (BDP, ND, zaposlenost...), dakle oni cijenama daju sekundarni značaj. 52. Objasni formulu tražnje novca po kejnzijancima - M=L1(y)+L2(r)? Formulu tražnje novca po kejnzijancima je M=L1(y)+L2(r). U ovoj formuli M označava tražnju novca, L1 označava transakcionu tražnju novca i ona zavisi od visine dohotka (y), L2 predstavlja špekulativnu tražnju novca koja zavisi od kamatne stope (r). Dakle, prvi dio jednačine L1(y) znači da transakciona tražnja zavisi od veličine dohotka i da većem dohotku odgovara veća tražnja, odnosno da veća tražnja postoji onda kada je veći dohodak. Drugi dio jednačine L2(r) podrazumjeva da špekulativna tražnja novca je funkcija ili zavisi od visine kamatne stope. 53. Navesti tri osnove tražnje novca (tri osnovna motiva tražnja)? Postoje tri osnove tražnje ili motiva tražnje novca: - transakciona tražnja (transakcioni motiv koji podrazumeva držanje novca za potrebe obavljanja planiranih transakcija), - špekulativna tražnja (špekulativni motiv koji podrazumeva tražnju za novcem kao oblikom finansijkse imovine) i - opreznosni motiv (koji podrazumeva potrebu za držanjem novca radi obavljanja neplaniranih transakcija). 54. Ključna razlika izmeĎu transakcione i špekulativne tražnje? Transakciona tražnja podrazumjeva držanje novca za potrebe obavljanja planiranih transakcija (novac se koristi za plaćanje), dok špekulativna tražnja podrazumjeva tražnju za novcem kao oblikom finansijske imovine (novac se drži na finansijskim tržištima da bi se zaradilo na cijeni vrijednosnih papira koji se kupuju kada je ona niska, a prodaju kada je visoka). 55. Objasniti formulu - Ir = Y * Cy? U ovoj formuli investicije su funkcija i zavise od visine kamatne stope. Viša kamatna stopa (r) znači manje investicije (I) i obrnuto. C predstavlja sklonost ka potrošnji. Desna strana označava raspoloživi dohodak. MeĎutim, sav dohodak nikad se ne štedi ili ne troši. Naime, jedan njegov dio ide u potrošnju a jedan u štednju koja je determinanta akumulacije, odnosno investicija. Tamo gdje je sklonost ka potrošnji velika, malo je prostora za investicije i obrnuto. Porast potrošnje manja je od porasta dohotka i to stoga jer je potrošnja manja od 1, što praktično znači da se pretpostavlja da se cio dohodak ne potroši. Sumarno rečeno, ova formula odnosno njena desna strana nam jasno pokazuje da će biti više investicija ako je manja sklonost potrošnji, odnosno veća sklonost ka štednji u raspodjeli nacionalnog dohotka.

9

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

56. Objasniti suštinsku razliku izmeĎu tretiranja brzine opticaja novca (BON-a) po monetaristima i kejnzijancima? - Monetaristi brzinu opticaja novca (BON) posmatraju na kratki, srednji i dugi rok. Na kratki rok BON zavisi od: dohotka, cijena i kamatne stope; na srednji rok BON prati ciklus rasta i pada; dok se na dugi rok BON usporava zbog luksuznih dobara, trajnih dobara, inflacije i sl. - Kejnzijanci BON-u ne daju neki značaj jer ga, kao i sve, posmatraju samo na kratki rok. Umjesto BON-a kejnzijanci u prvi plan ističu likvidnost. 57. Objasniti suštinu monetarne politike po kejnzijancima? Kejnzijanci monetarnoj politici pripisivaju propulzivnu moć, odnosno moć značajnog uticaja na proizvodnju. Kejnzijanaci smatraju da monetarna politika treba da u opticaj ubaciti onu količinu novca koja će dovesti do što veće razlike izmeĎu očekivane profitne stope ulagača i kamatne stope ( tj. ps > r). 58. Objasniti ključne razlike u tretiranju monetarne politike kejnzijanaca i monetarista? - Monetaristi smatraju da monetarna politika treba da kontroliše rast novca u opticaju (∆M) prema rastu realnog BDP-a (kraće rečeno ∆ M ≈ ∆ RBDP). - Kejnzijanaci smatraju da monetarna politika treba da u opticaj ubaciti onu količinu novca koja će dovesti do što veće razlike izmeĎu očekivane profitne stope ulagača i kamatne stope (ps > r). 59. Definirati monetarne agregate i navesti čemu služe? Monetarni agregati su grupisani oblici financijskih sredstava novca i novčanih surogata. Oni služe: - za obračunavanje kvaliteta i funkcije novca u privredi i - za voĎenje monetarne politike likvidnosti sektora privrede i drugih sektora. 60. Koji su najvažniji (osnovni) monetarni agregati? Najvažniji monetarni agregati su: 1. primarni novac (M0), 2. novčana masa (M1), 3. likvidna sredstva (M2), 4. ukupna likvidna sredstva (M3), 5. monetarni volumen (M4), 6. monetarni potencijal (M5)... 61. Šta čini primarni novac (M0)? U primarni novac (M0) spadaju: 1. domaća valuda, 2. devizne obaveze prema bankama i 3. blagajnički zapisi od centralne banke. 62. Objasni suštinu novčane mase (M1)? Novčanu masu (M1) čine: 1. gotov novac (novac nebankarskih transaktora) i 2. depozitni novac (novac na žiro i tekućim računima, izdvojena sredstva za investicije, izdvijena sredstva za stambenu izgradnju i ostala novcana sredstva). 10

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

Novčana masa je: - pokazatelj ponude novca (jer ona svojom visinom pokazuje koliki je iznos novca u opticaju, odnosno kolika je ponuda novca), - transakciona sredstva (jer sluze za izvrsenja placanja, odnosno transakcija) - likvidno sredstvo (jer se njome mogu odmah platiti obaveze koje preduzece ima). U novčanu masu ulaze: samo domaći novac, samo novac nebankarskog sektora i samo novac kojim se mogu vršiti plaćanja. Novčana masa može biti: stvarna, optimalna, veća ili manja od optimalne. 63. Šta spada u likvidna sredstva? Struktura i značaj likvidnih sredstava(M2)? Likvidna sredstva čine: 1. novčana masa, 2. kvazi novac (tj. štedni i oročeni depoziti mogu postati novac nakon njihovog razročavanja), 3. kratkoročni vrijedonosni papiri (mogu se vrlo brzo prodati na financijskim tržištima i tako doći do gotovine) i 4. kratkoročni depoziti domaćih banaka u devizama (mogu biti odmah zamijenjeni za domaću valutu). 64. Objasniti kvazi novac? Kvazi novac, odnosno sredstva na štednim i oročenim depozitima mogu postati novac nakon njihovog razročavanja i povlačenja sa štednih i oročenih depozita. 65. Zašto su kratkoročni vrijednosni papiri i kratkoročni depoziti domaćih banaka u devizama likvidna sredstva? - Kratkoročni vrijednosni papiri su likvidno sredstvo zato što se mogu vrlo brzo prodati na financijskim tržištima i tako doći do gotovine. - Kratkoročni depoziti domaćih banaka u devizama su likvidno sredstvo jer mogu biti odmah zamijenjeni za domaću valutu. 66. Koja sredstva su nelikvidna? Nelikvidaciona sredstva su: - blokirana sredstva i - ograničena sredstva. 67. Šta ulazi u novčanu masu? U novčanu masu ulaze: - samo domaći novac, - samo novac nebankarskog sektora i - samo novac kojim se mogu vršiti plaćanja. 68. Šta je optimalna novčana masa? Optimalna novčana masa je ona količina novca koja je potrebna da se proces društvene reprodukcije odvija normalno. Najbolji slučaj kod novčane mase je kada je stvarna novčana masa jednaka optimalnoj.

11

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

69. Kakav može biti odnos izmeĎu stvarne i optimalne novčane mase? - Stvarna novčana masa može biti veća od optimalne novčane mase (tada obično dolazi do inflacije), - Stvarna novčana masa može biti manja od optimalne novčane mase (tada obično dolazi do deflacije); - Najbolji slučaj je kada su stvarna i optimalna novčana masa jednake. 70. Od kojih faktora zavisi optimalna novčana masa? Faktori koji utiču na optimalnu novčanu masu su: - BON i - obim novčanih transakcija. 71. Od čega zavisi BON? Navesti i objasniti faktore brzine opticaja novca (BON-a)? Na BON utiču ovi faktori: 1. sistem i tehnika plaćanja (savremenija tehnika plaćanja povećava BON), 2. način organiovanja privrede (kad je bolje organizirana privreda BON je veći), 3. kretanje cijena (pri većem rastu cijena BON se povećava i obrnuto), 4. ograničavanje upotrebe sredstava (dolazi do smanjenja BON-a) i 5. psihološki faktori (ako se očekuje da će u budućnosti cijene biti veće BON će se povećavati u sadašnjosti; i obrnuto). 72. Navedi i objasni faktore obima novčanih transakcija? Na obim novčanih transakcija utiču: 1. ukupan obim i intenzitet materijalne proizvodnje (razvijenija privreda, koja ima češća plaćanja, povećava obim novčanih transakcija i obrnuto), 2. kretanje općeg nivoa cijena roba i usluga (obično kada cijene rastu povećava se obim novčanih transakcija), 3. tehnika plaćanja (kod suvremeniji tehnika plaćanja ubrzavaju se transakcije i obično povećava njihov broj) i 4. organizacijska struktura privrede (ako je organizaciona struktura privrede razvijenija obično je i obim novčanih transakcija veći; i obrnuto). 73. Objasni transakcioni i dohodni BON i prosječni monetarni koeficjent? Transakcioni BON dobije se kada se stavi u odnos vrijednost BDP-a i novčane mase (M1) (tj. formulom izraženo: BDP/M1), dok dohodni BON stavljanjem u odnos dohotka (ND) i novčane mase (M1) (tj. formulom izraženo: ND/M1). - Prosječni monetarni koeficjent dobija se stavljanjem u odnos: M1/Q (rijetko) ili M1/BDP ili M1/ND. Uvijek je veći transakcioni BON od dohodnog BON-a, dok je kod pros.mon.koef.obrnuto, tj.kada se računa preko BDP-a on je manji nego kada se računa preko ND-a. 74. Definiši inflaciju? Inflacija je vrlo složena i heterogena društveno-ekonomska pojava izazvana monetarnim, realnim ili pak političkim poremećajima ravnoteže i kretanja u gospodarstvu a kao njena posljedica nastaje samopodržavano i teško kontrolirano povišenje cijena, opadanje životnog standarda, povećanje novčanog opticaja, smanjenje vrijednosti domaćeg novca i progresivno iscrpljenje domaćih deviznih izvora.

12

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

75. Koje su posljedice inflacije? Posljedice inflacije su: samopodržavano i teško kontrolirano povišenje cijena, opadanje životnog standarda, povećanje novčanog opticaja, smanjenje vrijednosti domaćeg novca i progresivno iscrpljenje domaćih deviznih izvora. Osim toga postoje i druge posljedice kao što su: 1. U oblast proizvodnje inflacija uvodi nesigurnu kalkulaciju (zbog promjena cijena), 2. Inflacija negativno utiče na ekonomičnost i produktivnost rada, 3. Zbog prividno visokog rentabiliteta i lake zarade smanjuje se onaj neophodni vanjski pritisak na rukovodstvo preduzeća da primjeni što ekonomičnije metode proizvodnje, 4. Inflacija stvara višak potražnje i smanjuje meĎusobnu konkurenciju preduzeća što se negativno odražava na rentabilnost i efikasnost sredstava, 5. Pretjeran porast cijena i nedostatak likvidnih sredstava otežava zamjenu konstantnog kapitala, 6. Inflacija smanjuje kupovnu snagu novca što obeshrabruje štediše. 76. Po svom karakteru kakva može biti inflacija? Po svom karakteru inflacija može biti: 1. umjerena ili latentna, 2. nekontrolirana ili burna, 3. domaća i uvozna, 4. otvorena i prigušena 5. stagflacija. 77. Objasni suštinu inflacije tražnje? Zajedničko za kvantitativnu teoriju novca, teoriju inflatornog jaza, psihološku teoriju inflacije i teoriju monetarista je to da inflacija nastaje zbog prevage potražnje nad ponudom, a bujala potražnja dovodi do porasta cijena, jer ponuda nije u stanju zadovoljiti povećan opseg potražnje na prijašnjem nivou cijena. Razlika izmeĎu pojedinih varijanti se ogleda jedino u uzrocima koji su izazvali porast potražnje. Kod inflacije potražnje cijene rastu zbog porasta platežne sposobne potražnje. 78. Objasni suštinu inflacije troškova? Kod inflacije troškova cijene rastu naprosto kao posljedica uvećanja troškova poslovanja, a to se obično dogaĎa u uvjetima depresije i smanjenja realnog društvenog proizvoda. Povećanje plata bez odgovarajućeg povećanja produktivnosti dovodi do porasta troškova proizvodnje po jedinici proizvoda i do povećanja cijena. Inflacija troškova povezuje se i s monopolističkim cijenama i dominacijom velikih korporacija. Treća varijanta inflacije troškova ističe porast uvoznih cijena kao primaran uzrok inflacije. 79. Definiši monetarnu politiku i navedi njene uže i šire zadatke? Monetarna politika je skup mjera koje društvo poduzima u cilju regulisanja potrebne količine novca u opticaju. - U uže (primarne/ključne) zadatke monetarne politike spadaju: regulisanje potrebne količine novca u opticaju (M1) i stabilnost cijena i kursa domaće valute. - U šire (sekundarne) zadatke monetarne politike spadaju: stabilan privredni rast i razvoj, zaposlenost, stabilnost cijena, uravnotežen vanjsko - trgovinski bilans, povećanje dohotka i povećanje zarada zaposlenih.

13

Pitanja za ispit iz predmeta „Monetarne i javne financije“ – Ekonomski fakultet Bihać - prof.dr. Husein Muratović

80. Koja se pitanja nameću u monetarnoj teoriji i monetarnoj politici? Osnovna pitanja koja se nameću monetarnoj teoriji i monetarnoj politici su: 1. da li su monetarni faktori inicijalni koji odreĎuju promjene u privredi i kakav je karakter tih promjena? 2. da li su realni faktori primarnog značaja, a da im se monetarni faktori prilagoĎavaju u realnim kretanjima. 81. Koje su 3 osnovne koncepcije od značaja za voĎenje monetarne politike? Tri osnovne koncepcije od značaja za voĎenje monetarne politike su: 1. monetaristička koncepcija (smatra da monetarni faktori imaju dominantno djelovanje na tokove društvene reprodukcije); 2. realna ili materijalistička koncepcija (smatra da realni faktori imaju dominantno djelovanje na tokove društvene reprodukcije); 3. treća varijanta je varijanta realističnog pristupa (koja smatra da su realni faktori primarni ali da su istovremeno važni i novčani faktori budući da oni povratno djeluju). 82. Po svom karakteru kakva može biti monetarna politika? Po svom karakteru monetarna politika može biti: - ekspanzivna (∆M1>∆RBDP), - restriktivna (∆M1∆RBDP). Problem koji opasno postoji kod ove politike jeste da se emituje veća količina novca u opticaju (M1) od realnog BDP-a i da to rezultira inflacijom i devalvacijom. Ova politika se primjenjuje u silaznoj fazi privrednog ciklusa, odnosno pri recesionim i depresionim kretanjima a cilj joj je da se jeftinijim novcem podstakne proizvodnja i zaposlenost. Efekti ekspanzivne monetarne politike su: porast novčane ponude, smanjenje kamatne stope, povećanje investicija, povećanje BDP-a, porast zaposlenosti, porast dohotka... 84. Objasni suštinu restriktivne monetarne politike? Pokazatelj restriktivne monetarne politike je sporiji rast novčane mase (M1) od realnog društvenog proizvoda (∆M1