Moje Pripreme Za Čoz VIII

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „ POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII - devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Radne navike i odnos prema radu; Izbor rukovodstva

TIP ČASA:

Organizacija rada i obrada

OBLICI RADA:

Frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

Usmeno izlaganje, razgovor

NASTAVNA SREDSTVA :

Tabla, kreda, plakat sa prioritetima. Listići za glasanje

ODGOJNI CILJ ČASA:

Poticanje učenika na pravilnu organizaciju rada i učenja; donošenje samostalnih odluka - upoznavanje učenika sa osnovnim temama koje je potrebno realizovati da bi odjeljenska zajednica funkcionisala

ZADACI ČASA:

- upoznavanje učenika sa osnovnim metodama učenja i organizovanja učenja - razvijanje pozitivnih radnih navika kod učenika

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODN I DIO ČASA: (10 min.)

GLAVNI DIO ČASA: (30 min.)

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5min.)

- UPOZNAVANJE UČENIKA SA PLANOM RADA I IZBOR RUKOVODSTVA - Dalji rad na temi radne navike i odnos prema radu Pitati učenike na koji način su do sada učili, kakve su rezultate postizali, napisati na tabli neke od ponuđenih odgovora, kratko raspraviti o prostoru u kojem obično uče. Usmeno izložiti učenicima kratke strategije kako bolje i lakše učiti. Naglasiti bitnost učenja u istoj prostoriji i ako je moguće u isto vrijeme svaki dan, te na taj način stvoriti naviku učenja i rada. Potrebno je: 1. ČVRSTO ODLUČI „ STVARNO“ UČITI 2. ČEMU SLUŽI PLANIRANJE 3. NE ČEKAJ INSPIRACIJU 4. NAGRADI SE ZA SVAKI USPJEH, IZVRŠENJE - ZABORAVLJANJE JE NAJVEĆE U POČETKU, stoga, za početak, ponovi sve današnje s nastave, napiši zadaću; pregledaj bilježnicu i dopuni iz udžbenika ako je nešto nejasno, odgovori usmeno na pitanja; ujutro prelistaj VOĐENJE BILJEŽAKA je izetno bitno i većini učenika pomaže pri učenju. a) Podvlačenje – boje pridonose dosjećanju b) bilješke na margini, komentar, podsjetnik c) bilježi na nastavi, kod kuće dopuni: lijeva(manja margina) – ključne riječi, naslovi, podnaslovi, bitni pojmovi, desna(šira) - za dopune, ispravke, napomene, d) sažetak - učenici iznose vlastita iskustva; NAPOMENE KAKO POBOLJŠATI KVALITETU PAMĆENJA: - «prepričavanje» - skrati sadržaj što više, s tim da zadrži smisao - hijerarhijska struktura (kognitivne sheme): lakše pamtimo sheme nego skup pojedinačnih činjenica (grupiraj pojmove, daj im naslov npr. kemija: tvari – plinovite, tekuće, krute, pa granaj dalje o svakoj ponešto; biologija: rod, stanište, građa, razmnožavanje; historija – vrijeme (prostor) događaja, što je prethodilo – opis situacije (uzrok), povod i tok događaja te sudionici, posljedice i sl… bitno da grupiraš, granaš, dijeliš kako ti je smisleno Porazgovarati sa učenicima o tremi koja se navodi kao najčešći uzrok loših odgovora . SAVJETI PROTIV TREME: - ponovi još 2-3 puta ; - uči na što raznovrsnije načine; - pobijedi tremu dobrom pripremom (koristi pomoć za prisjećanje, pozitivne sugestije, zamisli što se može najgore dogoditi da shvatiš da nema katastrofe, budi optimističan) - pobijedi tremu bodreći se: Jednostavno, učini to! - veću obavezu planiraj na vrijeme; - Pobijedite tremu bodreći se : Jednostavno, učini to!

Razrednica ________________________

Pedagog _______________________

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Organizacija rada u OZ i izbor rukovodstva

TIP ČASA:

Upoznavanje sa planom i programom

OBLICI RADA:

Frontalni, individualni,

METODE RADA:

Usmenog izlaganja, razgovora, glasanje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

Listići za glasanje

ODGOJNI CILJ ČASA:

Poticanje učenika na pravilnu organizaciju rada, donošenje samostalnih odluka - upoznavanje učenika sa osnovnim temama koje je potrebno realizovati da bi odjeljenska zajednica funkcionisala

ZADACI ČASA:

- razvijanje pozitivnih karakternih osobina ličnosti, samopoštovanja i poštovanja drugih, formiranje kritičkog mišljenja, jačanje aktivnosti učenika

U okviru glavnog dijela: IZBOR RUKOVODSTVA

Kratko informisati učenike sa planom rada za ovu školsku godinu. Izložiti učenicima predviđeni plan rada odjeljenske zajednice za ovu školsku godinu. Naglasiti teme koje su od posebne važnosti za učenike osmih razreda: - Radne navike i odnos prema radu, - Lična higijena i njeno održavanje, - Osjećaj ljubavi /simpatije, - Život bez nasilja; svakodnevne traume, - Prava djeteta( kulturna i društvena ) - Ishranom protiv bolesti, - Začeće i trudnoća ... Pitati učenike da li se slažu sa ovakvim planom rada OZ i koj su njihovi prijedlozi, po potrebi izmijeniti pojedine nastavne jedninice, i unijeti teme koje više zanimaju učenike.

Pitati učenike koji su osobe iz našeg odjeljenja pogodne za obavljanje različitih funkcija u odjeljenju, prijedsjednik OZ, zamjenik predsjednika, blagajnik, higijeničar. Učenici glasaju, prebrojati glasove i proglasiti osobe odgovorene za obavljanje pojednih dužnosti. Upisati predstavnike u dnevnik rada.

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Pohvale i nagrade

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

dijaloška, monološka, met. Teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Članak mr.sc. Ivice Stanića „Pohvale i nagrade – vrijedna sredstva odgoja“

ODGOJNI CILJ ČASA:

ZADACI ČASA:

Poticati učenike na aktivniji rad i lično zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u učenju i vladanju.

Upoznavanje učenika sa važnošću samoprocjene i kritičkog mišljenja; Razvijanje pozitivnih karakternih osobina.

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: (10 min.)

GLAVNI DIO ČASA: (20 min.)

ZAVRŠNI DIO ČASA: (15 min.)

Kratka analiza dosadašnjih uspjeha u učenju i vladanju i pravdanje izostanaka sa časova. Pitati učenike da li znaju da za svaki korisni rad postoji i adekvatna nagrada, te da li su oni nekada bili pohvaljeni ili nagrađeni za svoj rad, trud i uloženi napor i vrijeme. Učenici navode primjere kada su i kako bili nagrađeni ili pohvaljeni za ono što su učinili. Isticanje kako nastavničko vijeće na kraju svakog polugodišta pohvaljuje odlične učenike. Razgovor sa učenicima da li je neko od njih bio pohvaljen na taj način. Konstatovati da nažalost nemamo kao ustanova dovoljno materijalnih sredstava kako bi pohvale propratili i nekim prikladnim nagradama ( npr. knjigom, zbirkom zadataka i sl. ), ali zato javno putem školskog oglasa istaknemo imena svih učenika sa superodličnim uspjehom. Zaključak,da uvijek nakon izvršene obaveze ili zadataka očekujemo pohvalu što je sasvim normalno. Međutim, ne trebamo raditi samo zbog nagrade. Tolstoj kaže: „Nije dragocjenost u nagradi, već u radu. Tko radi i ljubi svoj posao, nalazi već u samom radu svoju nagradu.“ Često djecu roditelji za ostvaren uspjeh u učenju nagrađuju novčano. Da li je materijalno nagrađivanje djeteta za ocjenu neka vrsta podmićivanja? Da li je dobivanje novca za djecu snažan motiv za veća zalaganja? Učenici daju različite odgovore na data pitanja. Vođenje diskusije vodeći računa o tome da svi koji žele iznesu svoj stav. Čitanje članka „Pohvale i nagrade – vrijedna sredstva odgoja“Mr.sc. Ivica Stanić Razgovor i utisci. Zaključak da je najbitnije lično zdovoljstvo vlastitim radom i uspjesima, a da pohvale i nagrade svakako neće izostati.

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

NUS-opasnost od vatrenog naoružanja u kućama

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

frontalni i grupni

METODE RADA:

dijaloška,monološka i met. Teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Priručnik za nastavnike-upozoravanje na mine i druga ubojana sredstva( tekst) pripremljeni zadaci

ODGOJNI CILJ ČASA:

Spoznaja opasnosti od vatrenog oružja, izbjegavanje kontakta sa vatrenim oružjem; razvijati negativne stavove prema držanju vatrenog oružja u kućama

ZADACI ČASA:

Učenici treba da izvedu zaključke vezano za posjedovanje i eventualno korištenje vatrenog oružja, te da razviju negativne stavove oko ilegalnog posjedovanja vatrenog oružja u kući.

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: (10 min.)

Čitanje kraćeg teksta: „Ostao sam sam kod kuće. Baš je dosadno. Idem iz sobe U sobu. Pomijeram stvari. Sve je tako poznato i dosadno. Odjednom ugledam pištolj. Vidi-vidi, nisam ni znao da ga ima? Pa nikada mi o tome nije govorio. Ko bi rekao? ... Napraviti psihološku pauzu, a zatim tražiti da na papirima napišu nastavak priče. Sačekati da i posljednji učenik napiše nastavak priče bez prekidanja. Zamoliti da dobrovoljci/ke pročitaju nastavak teksta tj. onako kako su ga oni osmislili.

GLAVNI DIO ČASA: (30 min.)

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5 min.)

Razgovor o pročitanom; bitno je da svi koji žele iznesu svoje stavove o onome što su čuli (komentari, sugestije, protesti i sl. )a da rasprava završi mišlju da je oružje opasno, da mu ne treba prilaziti i da odrasle treba na to upozoriti. Izrada plakata sa naglašavanjem opasnosti od vatrenog oružja ( istaknuti listu na zid učionice ): a) Držanje vatrenog oružja u kućama je veoma opasno b) Vatreno oružje ne smijemo dirati c) Oružje može nanijeti mnogo boli i patnje d) Upotrebom oružja naglašavaš svoj kukavičluk i sl.

Kačanje plakata na zid učionice. Učenici iznose stav da svoju radoznalost moraju sputavati i ako ih nešto zanima trebaju pitati roditelje, nastavnike i druge osobe koje im mogu samo pomoći, a ne odmoći svojim savjetima.

razrednica ______________________

pedagog ________________________

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

ŠKOLA:

JUOŠ „ POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Pušenje-štetnost za organizam

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni,grupni

METODE RADA:

Dijaloška, monološka.metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Članak iz časopisa“Zdravlje“, Pripremljeni referati od strane učenika

ODGOJNI CILJ ČASA:

ZADACI ČASA:

- U zdravom tijelu je zdrav duh - Ne smijemo svjesno narušavati svoje zdravlje kao ni zdravlje drugih - Uloga porodice u prevenciji pušenja - Upoznavanje učenika sa štetnošću pušenja i posljedicama koje ostavlja na naš organizam - Preventivno djelovati na sprečavanju ovog problema

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: (5 min)

GLAVNI DIO ČASA: (35min)

- Upoznavanje učenika sa temom današnjeg časa. - Istaknuti kako je primijećeno da pojedini učenici naše škole počinju sa konzumiranjem duhana, te da se nadam da oni neće biti ti koji će na taj način narušavati svoje zdravlje. - Naglasiti koliko je važno voditi računa o svom zdravlju i Kako mogu mnoge informacije o tome naći u časopisu „Zdravlje“. Članak iz lista „Zdravlje“ Utjecaj

pušenja

na

zdravlje

Pušenje cigareta jedan je od najvažnijih čimbenika za pojavu bolesti krvnih žila srca i njihove smanjene prohodnosti. Danas gotovo nema čovjeka koji ne zna da je pušenje štetno za zdravlje. Jednom anketom u osnovnoj školi, čak 90% učenika izjavilo je da je pušenje štetno, ali ih to saznanje nije spriječilo da barem probaju cigaretu. Iako se kroz medije još uvijek plasiraju poruke da pušenje razbija dosadu, da "s cigaretom nisi sam", da ona umiruje, olakšava kontakt i komunikaciju, pruža ugodu i opušta, ipak su sve jače i brojnije poruke o štetnosti pušenja za zdravlje i njegovu utjecaju na organe i organske sustave. Neki opći podaci o cigaretama i pušenju jesu: u svakoj cigareti postoji petnaest kancerogenih tvari, a osoba koja popuši kutiju cigareta dnevno, nakon jedne godine ima litru katrana u svojim plućima; svaka cigareta smanjuje život za prosječno osam minuta; vježbanje ne poništava negativno djelovanje pušenja; 90% pušača kaže da bi željeli prestati pušiti. Duhan je odgovoran za 80% slučajeva raka kod žena i 90% kod muškaraca. Osim pluća, u kojima se ravija kroničan bronhitis i emfizem, ugrožava usta, ždrijelo, jednjak, želudac, crijevo, gušteraču, mokraćni mjehur i maternicu. Pušenje ubrzava starost i negativno utječe na opskrbljenost tijela vitaminima. Pušači bi trebali jesti pet puta dnevno voće i povrće da bi pokrili potrebu tijela za vitaminima A i posebno C, čija je resorpcija smanjena.

Istraživanja su dokazala da pušenje naročito negativno utječe na srce i krvne žile. Najvažniji su utjecaji smanjena ishrana kisikom i ateroskleroza. Pušenje cigareta jedan je od najvažnijih čimbenika za pojavu bolesti krvnih žila srca i njihove smanjene prohodnosti. Do štetnog utjecaja dolazi zbog povećane koncentracije ugljičnog monoksida, važnog sastojka duhanskoga dima, a on u krvi zauzima mjesto kisiku (kod nepušača je koncentracija ugljičnog monoksida oko 1%, a kod pušača od 4 do 15%, nekad i više); povećana je sposobnost sljepljivanja trombocita, krvnih pločica, što dovodi do začepljenja krvnih žila i pospješuje razvoj ateroskleroze; kod jačih pušača često se pojavljuju poremećaji srčanog ritma, bolovi u području srca, srčani infarkt. Pušenje povećava krvni tlak i ubrzava rad srca, što povećava potrebu srca za kisikom. Sužavaju se i periferne krvne žile, pa su ti dijelovi tijela zbog slabije cirkulacije hladni. Učinci prestanka pušenja, osim onih organskih, jesu i psihološki: osjećaj zadovoljstva bivšeg pušača i njegove obitelji, porast samopouzdanja, samosvijesti i samodiscipline, radost pružanja pozitivnoga primjera. Nadalje, učinci su higijenski i estetski: svjež dah, zubi i prsti nisu žuti, bolji osjećaj okusa i mirisa, ljepši i zdraviji izgled, ljepši ten. Zatražite pomoć svoga liječnika i podršku okoline. Znajte da ste odgovorni za vlastito zdravlje, zdravlje svoje obitelji i svojih prijatelja.

- Dati učenicima mogućnost da se i oni uključe u izlaganje i rasprave. - Učenici koji su pripremili podatke o štetnosti pušenja čitaju ih drugim učenicima. ZAVRŠNI DIO ČASA: (5 min)

- Izvođenje zajedničkih zaključaka o štetnosti duhana za naš organizam.

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

GENESIS PROJECT( sprečavanje trgovine ljudima )

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloška, monološka

NASTAVNA SREDSTVA :

ODGOJNI CILJ ČASA:

Podaci o projektu i njegovom provođenju - važnost međusobne saradnje i razmjene mišljenja o određenim temama - spoznaja pojama građanska dužnost - razvijanje svijesti o tome kako moramo biti oprezni pri kontaktima sa nepoznatim ljudima, naročito preko interneta -Upoznavanje sa projektom i aktivno uključivanje u njegovu realizaciju

ZADACI ČASA: - Putevi za prijavljivanje sumnjivih ponuda

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: (10 min.)

- Uvodne napomene oko GENESIS PROJEKTA ( sprečavanje trgvine ljudima) koji je pokrenula međunarodna organizacija WORLD WISION - Napomena da sve dodatne informacije o temi „Kolika je cijena tvoje slobode“mogu pronaći na internetu ako ukucaju naziv teme

GLAVNI DIO ČASA: (20 min.)

- Naglasiti da je cilj projekta informisanje učenika završnih razreda o vidovima i načinima prevencije kada je u pitanju jedan od najopasnijih vidova organizovnog kriminala u svijetu – trgovina ljudima. -Naglasititi da je aktivno učešće u realizaciji projekta uzela i naša škola kao i učenici iz našeg odjeljenja. U radionicama i edukaciji vršnjaka, kao i podjeli edukativnog materijala su uzele učešća Anesa Kasumović, Lejla Vinčević i Halima Kasumović učenice (VIII devetogodišnjeg) tj. našeg odjeljenja. osim njih tu su i učenici VII a Muris Imamović, VIIIa Meliha Brkić, Emina Fajić, VIII b Zerina Imamović i dr. - broj za prijavljivanje sumnjivih ponuda: 051 331 289 – Tim za borbu protiv trgovine ljudima jedinica za posebne istrage MUP RS ili prijavljivanje SIP-e.

ZAVRŠNI DIO ČASA: (15 min.)

- Razgovor učesnica u projektu sa drugovima i drugaricama o aktivnostima koje provode. - Pravdanje izostanaka i popunjavanje podataka u dnevniku rada

Razrednica ______________________

Pedagog ___________________________

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE

ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Život bez nasilja, svakodnevne traume

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni i grupni

METODE RADA:

Dijaloška, monološke i met. Teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Priručnik za profesionalce „Kako prepoznati nasilje nad djecom i pomoći djetu žrtvi nasilja“Izdavač „ŽENA BiH“ Mostar

ODGOJNI CILJ ČASA:

ZADACI ČASA:

- razvijanje svijesti o lošim stranama nasilnog ponašanja te putevima za prevenciju bilo kog vida takvog ponašanja

- upoznavanje učenika sa pravima na zaštitu od zloupotrebe i zlostavljanja - informisati učenike o vrstama nasilnog ponašanja i putevima za prevenciju

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: (10 min.)

“Djeca su nam poslana kao kiša koja dolazi iz duše, kao bogatstvo i obećanje koje se uvijek može ispuniti; naša je dužnost da se pobrinemo i da pripomognemo da se sve to zaista i ispuni. Nemojte misliti da je dijete slabić; dijete je ono što će izgraditi ličnost čovjeka“ Maria Montessori O nasilju nad djecom kod nas se, uglavnom, malo govori i piše. Govori se o obavezama djece, o njihovim pravima dok se zlostavljanje prešutkuje ili ignoriše.

- pročitati uvodni tekst iz Priručnika za profesionalce „Kako prepoznati nasilje nad djecom i pomoći djetetu žrtvi nasilja“ GLAVNI DIO ČASA: (20 min.)

ŽIVOT BEZ NASILJA NAM GARANTUJU ZAKONI: ZAKONI BOSNE I HERCEGOVINE S obzirom na pravnu snagu domaćih izvora dječijih prava, oni se mogu predstaviti sljedećim redoslijedom: Ustav BiH, Ustav Federacije BiH, ustavi kantona, zakoni (državni, entitetski, kantonalni), podzakonski i drugi opći akti. Konvencija o pravima djeteta Član 19: Zaštita od zlouporabe i zapostavljanja Država štiti dijete od svake forme zlostavljanja sa strane roditelja ili drugih osoba koje imaju pravo na skrb, te razrađuje odgovarajuće socijalne programe da bi spriječila zlouporabu i pomogla onima kojima je pomoć potrebna.

Posljedice zlostavljanja na djecu

Nasilje nad djecom predstavlja ogromnu traumu za dijete. U djetinstvu se ličnost svakog čovjeka izgrađuje i ovaj način traumatizacije ozbiljno ugrožava normalan razvoj pojedinca. Posljedice mogu kratkoročne i dugoročne. Kratkoročne su: - strah i anksioznost; - smetnje spavanja, nesanica; - slab apetit; - psihosomatske smetnje; Može doći i do pojave posttraumatskog stresnog poremećaja, koji se očituje u ponovnom proživljavanju traume. Zaštitni faktori su: 1. Razvijanje modela podrške za razvoj zdrave porodice, a time i pojedinca, zajednice i društva; 2. Kod djece i mladih poticati razvoj različitih vještina i mogućnosti koje im mogu pomoći u rješavanju emocionalnih poteškoća i poteškoća u ponašanju; 3. Bolja iskoristivost materijalnih i ljudskih resursa u lokalnoj i regionalnoj zajednici koji su važni za podršku porodici; 4. Unaprijediti informisanje korisnika, radnika centara za socijalni rad i nevladinih organizacija otvaranjem telefonske linije, internet stranice, a sa ciljem da se potencijalni korisnici mogu lako upoznati s mogućnostima koje im se pružaju u lokalnoj zajednici odnosno u regiji; 5. Savjetodavni rad s korisnicima koji podrazumijeva direktni savjetodavni i terapeutski rad s klijentima u prostorima savjetovališta; 6. Program uticaja na zajednicu i razvijanje partnerstva i saradnje (preventivni programi); 7. Podrška i reakcija osoba koje prepoznaju nasilje nad djecom;

- IZRADA PLAKATA „STOP NASILJU“ ( učenici u grupama rade niz crteža, pjesmica i PORUKA na ovu temu ) ZAVRŠNI DIO ČASA: (15 min.)

- PREZENTACIJA URAĐENIH PLAKATA - ISTICANJE ULOGE ŠKOLE U OTKRIVANJU I PREVENCIJI NASILJA NAD DJECOM Uloga škole u otkrivanju i prevenciji nasilja nad djecom je nezaobilazna,

jer se na djeci mogu primjetiti i naizgled nevidljivi tragovi nasilja. Da bi to nastavnici i učitelji mogli primjetiti potrebno ih je putem edukacija senzibilizirati za ovaj problem. Također je u školi važno stvoriti povoljnu klimu u kojoj se djeca mogu slobodno povjeriti nastavnicima, klimu u kojoj im se vjeruje. U školi bi trebalo djecu podučavati kako reći „NE“ poznatim ili nepoznatim osobama koje od njih traže neuobičajene stvari (npr. pozivanje da idu negdje sa njima sami bez znanja roditelja, prihvatanje raznih poklona nasamo, i sl.), a također i kako se zaštititi u tim i sličnim situacijama.

Razrednica

Pedagog

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Lična higijena i njeno održavanje

TIP ČASA:

ponavljanje

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

usmenog izlaganja, razgovora, diskusija

NASTAVNA SREDSTVA :

flomasteri, hamer papir, papir u boji, tabla, kreda

ODGOJNI CILJ ČASA:

Poticanje učenika na pravilno vođenje brige o vlastitom zdravlju, kao i o prostoru u kojem boravimo Upoznavanje učenika sa osnovnim pravilima održavanja pravilne higijene i fizičke promjene kroz koje prolaze mladi

ZADACI ČASA:

Razvijanje pozitivnih karakternih osobina ličnosti, formiranje zdravih navika samohigijene i higijene prostora

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA Higijena obuhvaća opće i praktične postupke koji osiguravaju dobro zdravlje i čistoću. Ovi postupci, koji UVODNI DIO služe sprečavanju bolesti, njihovom širenju i poboljšavanju ČASA: zdravlja. Razlikuje se jako od kulture do kulture, pa tako (10 min.) nešto što je prihvatljivo u jednoj kulturi ne mora biti prihvatljivo u drugoj. U medicinskom kontekstu termin "higijena" odnosi se na održavanje zdravlja i zdravog života. To je grana medicine koja se bavi pravilima, općim i praktičnim postupcima za čuvanje i poboljšanje zdravlja. Termin se pojavljuje u frazama poput lične higijene, kućne higijene, zubne ili dentalne higijene, dok se higijena rada često koristi u vezi s javnim zdravstvom. Termin "higijena" nastao je prema imenu Higijeje, grčke božice zdravlja, čistoće i sanitacije. Higijena je također nauka koja se bavi promocijom i GLAVNI DIO očuvanjem zdravlja. Higijenski postupci se razlikuju širom ČASA: svijeta pa ono što je prihvatljivo u jednoj kulturi ne mora (25 min.) biti prihvatljivo u drugoj. Mladi ljudi prolaze kroz brojne fizičke promjene, te su njihova tijela sklona povećanom znojenju što dovodi i do stvaranja neugodnih mirisa, naročito nakon časova tjelesnog odgoja. Potrebno je svakodnevno tuširanje, a ostali vidovi vođenja lične higijene i više puta dnevno. Također je bitno naglasiti i potrebno održavanje higijene u prostorijama u kojima boravimo, učionice, hodnici i slično. Higijeničar je dužan da vodi računa o čistoći učionice, i da i drugima ukazuje na isto. Sa učenicima napraviti pano sa porukama o važnosti lične ZAVRŠNI DIO higijene i higijene učionice, napisati poruke poput: VAŽNO ČASA: JE ČESTO PRATI RUKE;NE BACAJ PAPIRE i slično. (10 min.) Staviti na vidno mjesto. Razrednica Pedagog ___________________ ___________________

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Osjećaj ljubavi / simpatije

TIP ČASA:

ponavljanje

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

Monološka, dijaloška

NASTAVNA SREDSTVA :

flomasteri, hamer papir, papir u boji, tabla, kreda

ODGOJNI CILJ ČASA:

Pripremiti učenike na promjene koje donosi odrastanje

ZADACI ČASA:

Upoznavanje učenika sa osnovnim promjenama koje donosi odrastanje Razvijanje pozitivnih stavove

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA: (10 min.)

Dječaci i djevojčice se razlikuju po mnogo čemu. Osnovne fizičke razlike su ubrzo vidljive. Nekada se tinejdžerska dob računala od 13. godine nadalje, ali danas se neka djeca

već u dobi od 9 godina počinju zanimati za “odrasla” društvena i emocionalna pitanja i probleme te prolaze kroz velike fizičke i mentalne promjene. Prva pitanja i problemi koja se nameću djeci, bilo da su potaknuta od vršnjaka ili su im došla “prirodno”, vezana su uz njihovo tijelo, promjene kroz koje prolaze i spolni identitet općenito. Poželjno bi bilo da su roditelji ti koji će djeci dati odgovore kako se ona ne bi educirala putem televizije, interneta i od strane vršnjaka, jer postoji opasnost od krivog shvaćanja, krivih informacija i zbunjenosti, koji pak mogu dovesti do krivih postupaka i potencijalnih problema. Nije loše naoružati se knjigama, brošurama i drugim materijalima koji se mogu pronaći u liječničkim ordinacijama, porodičnim centrima, udruženjima i specijaliziranim ustanovama.

GLAVNI DIO ČASA: (25 min.)

ZAVRŠNI DIO ČASA: (10 min.)

Normalno je da djevojčice dobiju prvu mjesečnicu u dobi između 10 i 16 godina, no neke je mogu dobiti i ranije. Osim toga, pojavljuju se i promjene u obliku tijela (oblikuju se bokovi, stražnjica i dobiva na težini). Osim toga, djevojčice počnu i naglo rasti, pa je očekivano potezanje u dužinu oko 10-12 cm godišnje. Dječaci ulaze u pubertet nešto kasnije, obično oko 11. godine, no kod nekih se prvi znakovi primjećuju tek u 14. godini. Ono što prethodi emocionalnom sazrijevanju su fizičke promjene . Dječaci počinju vidno rasti u dobi između 12. i 14. godine, i to prosječno oko 4-6 cm godišnje. Stoga će proći neko vrijeme dok u rastu ne dostignu svoje vršnjakinje. Nekim učenicima će možda biti neugodno nakon ovakvog izlaganja, dok će drugi vjerovatno imati pitanja, razgovarati na način da učenicima ne stvorimo neugodnost, birajući rječnik. Simpatija je pozitivan osjećaj ili društveni afinitet prema drugoj osobi koji nastaje iz poklapanja emocija ili doživljaja razumijevanja prema njoj. Osjećaj simpatije može imati razne oblike ili razna percipiranja (netko ima simpatične crte, ili je vrlo simpatična osoba). Obrnuto, može se osjećati da netko nije simpatičan, tj. da je antipatičan.Simpatija može biti preduvjet za emocionalne odnose, kao što su prijateljstvo ili ljubav Porazgovarati šta je za učenike simpatija, kako se ponašamo prema nekome ko nam je simpatičan i slično.

Razrednica __________________

Pedagog ___________________

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Prava i obaveze djece

TIP ČASA:

kombinovani

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

dijaloška i monološka

NASTAVNA SREDSTVA :

Konvencija o pravima djece

ODGOJNI CILJ ČASA:

Razvijanje pozitivnih stavova kod učenika kada se govori o dječijim pravima i odgovornostima

ZADACI ČASA:

Upoznati djecu, s njihovim pravima i odgovornostima.

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA: (5 min.) GLAVNI DIO ČASA: (20 min.)

ZAVRŠNI DIO ČASA: (20 min.)

Ukratko upoznati učenike sa Konvencijom o pravima djeteta Koja su osnovna prava svakog čovjeka , samim time i djeteta? Koje su osnovne odgovornosti ljudi i djece? (Osvrt na Konvenciju o pravima djeteta čitanje pojedinih dijelova sadržaja ) Nakon rasprave podijeliti odjeljenje u četiri grupe, 1. osnovna prava svakog djeteta 2. osnovne odgovornosti svakog djeteta 3. koja prava djece se najčešće krše 4. koje odgovornosti djeca najčešće ne izvršavaju. Dati svim grupama po sedam minuta za rad, preostalih deset minuta grupe prezentuju

Konvencija o pravima djeteta (koju je prihvatila Plenarna skupština Ujedinjenih naroda 11.12.1989.)

član 1: Definicija djeteta Svaka osoba ispod 18 godina smatra se djetetom, ukoliko ta starosna granica nije

prema nacionalnim zakonima niža. Član 2: Jednako postupanje Sva prava važe bez izuzetka za svako dijete. Obveza je svake države da djecu zaštiti od bilo kakve forme diskriminacije. Član 3: U najboljem interesu djeteta Kod donošenja političkih, pravnih i društvenih odluka najprije se u obzir moraju uzeti interesi djeteta. Član 4: Provođenje prava Vlade se obvezuju da će učiniti sve kako bi se u praksi provela prava navedena u Konvenciji. Član 5: Uloga roditelja Vlade priznaju prava i obveze roditelja i drugih članova obitelji da dijete usmjeravaju kako to odgovara njegovom razvoju. Član 6: Opstanak i razvoj Svako dijete ima pravo na život. Država se izričito obvezuje da će garantirati opstanak i razvoj djeteta. Član 7: Ime i nacionalnost Svako dijete od rođenja ima pravo na ime. Dijete, također, ima pravo na nacionalnu pripadnost. Ukoliko je to moguće, djeca treba da poznaju imena svojih roditelja i da ih nose. Član 8: Zaštita identiteta Država se obvezala da će štititi službeni identitet svakog djeteta i ukoliko to bude potrebno ponovo ga uspostaviti. Ovo se prije svega odnosi na ime, nacionalnost i obiteljsku pripadnost. Član 9: Odvajanje od roditelja Svako dijete ima pravo na zajednički život sa svojim roditeljima, osim ukoliko taj zajednički život ugrožava dobrobit djeteta. Dijete, također, ima pravo da kontaktira s oba roditelja ukoliko je odvojeno od oca, majke ili od oboje. Član 10: Spajanje obitelji I djeca, kao i njihovi roditelji, imaju pravo otići iz jedne zemlje u drugu, ako je svrha

toga spajanje obitelji i održanje kontakta između roditelja i djece. Član 11: Ilegalni odlazak iz zemlje i oduzimanje slobode Država je obvezna da uz pomoć nekog od roditelja ili uz pomoć nekog trećeg spriječi otmicu ili bilo koju drugu formu oduzimanja slobode djeteta u inostranstvu. Član 12: Mišljenje djeteta Svako dijete ima pravo da svoje mišljenje javno kaže. Dijete ima pravo da bude saslušano u svim prilikama ili mjerama kad ga se sve to tiče. Član 13: Sloboda mišljenja Svako dijete ima pravo da iznese svoje namjere i da bude informirano, neobraćajući pažnju na nacionalne granice država. Član 14: Sloboda misli, savjesti i religije Država mora poštovati pravo djeteta na slobodu misli, savjesti i religije, bez da ograničava odgovarajući utjecaj roditelja. Član 15: Sloboda okupljanja Djeca imaju pravo da se susreću s drugima i da se ujedinjuju. Član 16: Zaštita privatnosti Djeca imaju pravo na zaštitu od ometanja njihovog privatnog života, njihove obitelji, od upada u njihov stan i zaštitu od ometanja njihovog dopisivanja. Član 17: Pristup odgovarajućim informacijama Država mora garantirati da dijete ima pristup informacijama i drugim saopćenjima iz mnogostrukih izvora i poticati masovne medije da nude informacije koje su socijalno i kulturno korisne za dijete. Osim toga država štiti dijete od štetnih informacija i saopćenja. Član 18: Roditeljska odgovornost Oba roditelja nose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta. Država se obvezuje da će pomagati roditeljima u ispunjavanju ove zadaće. Član 19: Zaštita od zlouporabe i zapostavljanja Država štiti dijete od svake forme zlostavljanja sa strane roditelja ili drugih osoba koje imaju pravo na skrb, te razrađuje odgovarajuće socijalne programe da bi spriječila zlouporabu i pomogla onima kojima je pomoć potrebna.

Član 20: Zaštita djece koja nemaju obitelj Država se obvezuje na osiguranje posebne zaštite za djecu koja nemaju obitelj, te se obvezuje na pronalazak odgovarajućeg smještaja unutar obitelji-posvojitelja ili odgovarajućih institucija koje se bave odgojem i skrbi o djeci. Član 21: Posvojenje Posvojenja trebaju biti dozvoljena samo u najboljem ineresu djeteta i mogu se izvršiti tek nakon dozvole nadležnog organa i nakon pristanka roditelja, rođaka ili drugih za dijete odgovornih osoba. Član 22: Djeca izbjeglice Djeci izbjeglicama mora biti pružena posebna zaštita. Država mora surađivati s kompetentnim organizacijama, koje toj djeci mogu pružiti zaštitu i pomoć. Član 23: Djeca s teškoćama u razvoju Svako dijete s teškoćama u razvoju ima pravo na posebnu skrb, naobrazbu i unapređivanja. Na taj način svakom djetetu s teškoćama u razvoju treba se omogućiti najveća moguća mjera samostalnosti i socijalne integracije. Član 24: Zdravlje i zdravstvene službe Svako dijete ima pravo na najviši mogući standard u smislu zdravstvene brige. Pri tome u najvažnije zadatke države spadaju osnovna zdravstvena skrb, preventivna medicinska zaštita, zdravstveni odgoj putem pojašnjenja datih u javnosti, kao i reduciranje stope smrtnosti kod novorođenčadi. Sve države se u vezi s tim obavezuju na razvijanje suradnje u cilju omogućavanja pristupa zdravstvenim službama svoj djeci svijeta. Član 25: Redovna provjera smještaja Svako dijete koje je smješteno u nekoj instituciji ili prima medicinsku njegu, ima pravo na redovnu provjeru njegovog osobnog stanja. Član 26: Socijalna sigurnost Svako dijete ima pravo na socijalnu sigurnost uključujući socijalno osiguranje. Član 27: Životni standard Svako dijete ima pravo na životni standard koji mu omogućava potpun tjelesni, duhovni, duševni, socijalni i ćudoredan razvoj. Obveza roditelja je u prvoj liniji da za djecu obezbjede odgovarajući životni standard. Ali, obveza države se sastoji u brizi o tome da se prava djeteta mogu ostvariti. Ova obveza države može sadržavati i materijalnu pomoć države roditeljima.

Član 28: Odgoj i naobrazba Svako dijete ima pravo na naobrazbu, a obveza države pri tom je da besplatno pohađanje osnovne škole učini obveznim, da razvija različite forme daljnje naobrazbe i da djeci shodno njihovim sklonostima omogući pristup visokoškolskim ustanovama. Disciplina koja je pri svemu tome neophodna u školama ne smije kršiti prava niti dostojanstvo djeteta. Razvoj suradnje trebao bi da pospješi provedbu ovog prava. Član 29: Svrha naobrazbe Naobrazba potpomaže potpun razvoj osobnosti, talenata, kao i duhovnih i tjelesnih sposobnosti djeteta. Naobrazba priprema dijete na život u kojem ono treba da bude svjesno odgovornosti kao građanin slobodnog društva; ono unapređuje poštovanje djeteta od strane njegovih roditelja, njegov kulturni identitet, ali i toleranciju i razumijevanje za predstave vrijednosti koje imaju drugi ljudi. Član 30: Djeca koja pripadaju nacionalnim manjinama i prastanovnicima Djeca koja pripadaju nacionalnim manjinama i prastanovnicima imaju pravo da njeguju sopstvenu kulturu, religiju i da upraznjavaju svoj sopstveni jezik. Član 31: Slobodno vrijeme, odmor i kulturne aktivnosti Svako dijete ima pravo na mir i odmor, kao i pravo na igru i učešće u kulturnim i umjetničkim događajima. Član 32: Rad djece Svako dijete ima pravo na zaštitu od rada koji ugrožava njegovo zdravlje ili spriječava njegovu naobrazbu i razvoj. Država utvrđuje najnižu starosnu granicu za dobijanje radne dozvole i regulira sve uslove rada. Član 33: Zlouporaba droga Djeca imaju pravo biti zaštićena od uporabe droga i opojnih sredstava, kao i od učešća u produkciji ili trgovini drogom. Član 34: Seksualna zlouporaba Država štiti dijete od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, kao i od prostitucije i pornografije. Član 35: Trgovina djecom Država je obavezna preduzeti sve mjere za sprečavanje prodaje i trgovine djecom. Član 36: Ostale forme iskorištavanja

Svako dijete ima pravo na zaštitu od bilo koje forme iskorištavanja. Član 37: Mučenje i oduzimanje slobode Niti jedno dijete se ne smije mučiti, niti se prema njemu smije okrutno postupati; ono ne smije biti protupravno kažnjeno, niti mu se na taj način smije oduzeti sloboda. Smrtna kazna ili doživotna kazna zatvora bez mogućnosti pomilovanja ne smiju se izricati za djecu mlađu od 18 godina. Djeca kojima je oduzeta sloboda, moraju u zatvorima biti smještena odvojeno od odraslih, ukoliko za dobrobit djeteta ne važi suprotno. Djeca koja su zatvorena moraju imati pravno ili netko drugo odgovarajuće zastupanje pred sudom i mora im se omogućiti kontakt s roditeljima. Član 38: Oružani konflikti Sve države moraju preduzeti mjere s ciljem osiguranja neučestvovanja djece mlađe od 15 godina u oružanim konfliktima. Niti jedno dijete ispod 15 godina ne smije biti regrutirano u oružane snage. Po humanitarnom narodnom pravu sve države moraju brinuti o zaštiti djece u ratu i o tome da im se u toku rata osiguraju sve potrebštine za život. Član 39: Rehabilitacija Država se obvezuje da djeci koja su žrtve oružanih konflikata i djeci koja su bila mučena, zapostavljana, iskorištavana i zlostavljana osigura odgovarajuću skrb s ciljem njihovog oporavka i socijalne integracije. Član 40: Mogućnost izvođenja mladih pred sud Dijete koje dospije u konflikt s zakonom ima pravo da se prema njemu postupa na način koji podržava njegovo dostojanstvo i osjećaj samovrijednosti; mora se obratiti pažnja na njegovo starosno doba i na socijalnu reintegraciju. Dijete ima pravo na državno pravni postupak i poštovanje građanskih prava, kao i pravo na pravnog ili drugog zastupnika u cilju njegove odbrane. Ukoliko je to moguće trebaju se izbjegavati sudski postupci i smještanje u popravne domove. Član 41: Prednost višim pravnim standardima Ukoliko su uvijeti za prava djeteta po nacionalnom ili međunarodnom zakonodavstvu povoljniji od ove Konvencije, onda, naravno, važe odredbe tih zakona. [Član 42 do člana 54 bave se obvezama država pri provedbi Konvencije]

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

NUS- zona niskog i povećanog rizika

TIP ČASA:

kombinovani

OBLICI RADA:

frontalni, individualni, grupni

METODE RADA:

Usmenog izlaganja, razgovora,prezentacija slika mina i ubojitih sredstava

NASTAVNA SREDSTVA :

tabla, kreda, plakati, slike

ODGOJNI CILJ ČASA:

ZADACI ČASA:

Razvijanje svijesti kod učenika o postojanju minskih područja i opasnosti od mina Upoznati djecu sa osnovama smaozaštite, i načina kako obilježiti minirano mjesto, kome se obratiti

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA Bosna i Hercegovina je i dalje jedna od najzagađenijih zemalja UVODNI DIO minama u regionu Jugoistočne Europe. Ukupna sumnjiva površina iznosi približno 2, 90% teritorije. Minska prijetnja će još dugo biti ČASA: (5 min) prisutna na prostorima Bosne i Hercegovine, pa je kontinuirano provođenje aktivnosti upozoravanja na mine neophodno, kako bi se izbjegle nove žrtve mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. Pokazati učenicima slike mina, ukazati na opasnosti od miniranih područja. Važno je poštovati oznake koje nam ukazuju da je neko područje minirano. Znanje da su linije ratnih razdvajanja,ruševine,rovovi najjasniji GLAVNI DIO pokazatelji miniranosti područja. ČASA: Da visoka trava, kosturi životinja i neutabane (30 min) staze najčešće ukazuju na područja koja su minirana. Zajedničko izvođenje zaključaka. Dopunjavanje započete misli: „Onaj ko sije mine ................................“ Čitanje napisanog i biranje najuspjelije iskazane misli. Kako reagovati ako posumnjamo da je neko mjesto minirano? Kako označiti minirano mjesto? Minirano mjesto je potrebno označiti čak i ako samo sumljamo da je minirano. Potrebno je vidljivim materijalom, konopcem, drvetom ili nečim sličnim obilježiti minu ili područje za koje mislimo da je minirano, ZAVRŠNI DIO ČASA: postaviti znak na kojem je upozorenje, i jako brzo obavjestiti Centar (10 min) civilne zaštite ili najbližu policijsku stanicu. Ni u kom slučaju dirati minu, pokušavati ju izvaditi, pomjeriti drvetom, željezom i slično.

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Dan državnosti B i H

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloška, monološka, ilustracija

NASTAVNA SREDSTVA :

Himna, zastava i grb Bi H; članak

ODGOJNI CILJ ČASA:

- Razvijanje ljubavi i ponosa na domovinu; shvatanje historijske važnosti obilježavanja Dana državnosti

ZADACI ČASA:

- Upoznavanje učenika sa svim bitnim činjenicama iz prošlosti B i H - Produbiti zananja o bitnosti i potrebi obilježavanja Dana državnosti B i H

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

UVODNI DIO ČASA: (10 min.)

GLAVNI DIO ČASA: (20 min.)

- Čas otvoriti latinskom izrekom: „Illa mihi patria est, ubi Pastor, non ubi nascor“ što znači „Domovina mi je ondje gdje živim ,a ne gdje sam se rodio.“ Dakle,ljudi mogu imati dvije domovine. Razgovarati sa učenicima o zemlji Bosni i Hercegovini, šta sve oni znaju o njoj, zašto im se sviđa zemlja, koje su njene prirodne ljepote i u čemu je bogatstvo te zemlje. Pročitati pjesmu Maka Dizdara „Zapis o zemlji“

Dan državnosti Bosne i Hercegovine je praznik u Bosni i Hercegovini, koji se obilježava svakog25. novembra. Na taj dan 1943. godine, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu su udareni moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutarjugoslavenske federacije, sa historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne. Smrt fašizmu, sloboda narodu! Ovim riječima su 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu vijećnici Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH počeli i završili zasjedanje na kojem su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili njene historijske granice, te je definisali kao jednu od šest ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije. Odluka je nakon četiri dana potvrđena i na Prvom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. Nakon oslobođenja 1945. godine, BiH je dobila grb i zastavu, i za vrijeme socijalizma to su bili njeni simboli - sve do 1992. godine. ZAVNOBiH-om je BiH definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava i unutar koje će Bošnjaci, Srbi, Hrvati i drugi živjeti u slobodi i jednakosti. Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a svih bh. naroda. U cijeloj povijesti Bosne i Hercegovine nema događaja koji se može uporediti sa ZAVNOBiH-om, čijim se odlukama na neponovljiv način potvrđuje historijskopolitički individualitet Bosne i Hercegovine,

paradigmatične multireligijske, multietničke i multikulturalne državne zajednice Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih naroda koji u njoj žive. Već decenijama prije agresije, a zatim i zakonom Parlamenta BiH tokom posljednjih godina, 25. novembar, dan održavanja ZAVNOBiH-a, obilježava se kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine. I na kraju, spomenimo da je za razliku od ZAVNOBiH-a, koji je djelo i tekovina svih naroda i građana BiH, Dejtonski mirovni sporazum samo nametnuti međunarodni dokument kojim je okončan rat u BiH. Dan potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma smatramo važnim datumom u novijoj historiji BiH, ali 25. novembar - dan održavanja ZAVNOBiH-a i donošenja njegovih odluka - smatramo neprikosnovenim, nedodirljivim i jedinim danom državnosti Bosne i Hercegovine. Dan državnosti slave Oni što Bosnu vole Oni što se Bosni dive Nek’ vječno žive

ZAVRŠNI DIO ČASA: (15 min.)

Učenik koji je imao zadatak da pripremi referat o Danu državnosti prezentuje učenicima urađeno. Učenici postavljaju pitanja, vode diskusiju, iznose svoja mišljenja i stavove.

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „ POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Analiza uspjeha u učenju i vladanju na kraju prvog polugodišta

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloška i monološka

NASTAVNA SREDSTVA :

Pripremljeni podaci o uspjehu, pojedinačni i zajednički rezultati

ODGOJNI CILJ ČASA:

- Samokritičnosti i postavljanja adekvatnih ciljeva za naredni period - Razvijanje odgovornosti prema radu - Pohvala kao motivacijsko sredstvo

ZADACI ČASA:

- Analitički pristup ostvarenim rezultatima u učenju i vladanju na kraju prvog polugodišta po nastavnim predmetima kao i pojedinačnim rezultatima - Postavljanje ciljeva za naredni period kako bi se ostvarili bolji rezultati

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA:

Istaknuti da je kraj prvog polugodišta te da su kao odjeljenje

(10 min)

GLAVNI DIO ČASA: (30 min)

ostvarili zapažene rezultate. -Srednja ocjena odjeljenja je 3,91. Naglasiti da je ovakvoj srednjoj ocjeni doprinijelo to što svi učenici imaju prolazne ocjene. Međutim, treba istaknuti i to da iz dva nastavna predmeta nijedan učenik nije ostvario odličan uspjeh,a to su nastavni predmeti Fizika i Hemija. Dakle, u narednom periodu su potrebna još veća zalaganja na tom polju. -Učenici iskazuju svoje stavove vezano za navedene rezultate. Opći uspjeh u odjeljenju: - odličnih je 5 ili 21,74% - vrlodobrih je 11 ili 47,83% - dobrih je 7 ili 30,43% - učenika sa dovoljnim i nedovoljnim uspjehom nema. Svi učenici imaju primjerno vladanje. Ukupno su kao odjeljenj napravili 323 opravdana i 5 neopravdanih izostanaka. Srednja ocjena po predmetima: B/H/S jezik i književnost - 3,30 Engleski jezik - 3,43 Njemački jezik - 3,69 Matematika - 2,91 Likovna kultura - 4,69 Muzička kultura - 4,08 Tjelesni i zdravstveni odgoj – 4,65 Biologija - 2,95 Geografija - 3,60 Historija - 3,91 Fizika - 2,73 Hemija - 3.35 Informatika - 4,52 Tehnička kultura - 4,52 Islamska vjeronauka - 4,82 Učenici sa ostvareni odličnim uspjehom: - Ahmetbašić Dženana - Delić Lejla

- Okanović Ajša - Vinčević Lejla - Žbanić Elmir Učenike takođe informisati o ostvarenom pojedinačnom Uspjehu te istaknuti da se nadam da će u narednom periodu Ostvariti željene rezultate.

ČASA: (ZAVRŠNI DIO5 min)

- Naglasiti da će pravovremeno bitio baviješteni o vremenu održavanja roditeljskog sastanka i poželjeti ima da ugodno provedu ferje.

Razrednica _______________________

Pedagog _________________________

PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENJSKE ZAJEDNICE ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Ishrana ( ishranom protiv bolesti )

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Fronatalni, grupni oblici rada

METODE RADA:

Dijaloška, monološka, metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Članci , plakati - Razvijanje navike pravilnog konzumiranja namirnica

ODGOJNI CILJ ČASA: - Zdravlje unosimo na usta

ZADACI ČASA:

- Isticanje karakteristika loše ishrane - Putevi za kvalitetniji i bolji život kroz pravilnu ishranu

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA: (5 min)

- Dati kraći uvod o temi: Hrana protiv bolesti Posljednja znanstvena istraživanja pokazuju da je hrana direktno povezana sa zdravljem, odnosno bolestima i zdravstvenim tegobama, koje sve cešce pogadjaju covjeka. Strucnjaci su dosli do saznanja da u bioloski uzgojenoj hrani vlada

odreden red, koji ljudskom organizmu daje vitalnu energiju i jaca njegovu prirodnu otpornost i imunitet. Tjelo osjeca kad jedemo pravu, zdravu hranu, a moguce bolesti se odbijaju od imunitetnog stita koji nas ispunjava. Istovremeno, pravilnom ishranom moguce lijeciti odredena stanja u nasem organizmu. - Učenicima pročitati podatke o tome šta je zapravo hrana: Hrana je, zapravo, bilo koja tvar koju organizam apsorbira i doprinosi održavanju sklada u unutrašnjosti stanice (homeostaze). Sastoji se od:

GLAVNI DIO ČASA: (35 min)

ugljikohidrata bjelančevina masti vitamina minerala Hrana sadrži iste tvari kao i sintetski lijekovi ali u prirodnom obliku? Zamislite organizam kao jednu ogromnu tvornicu sa bezbroj radnika (stanica) kojima je potrebna kvalitetna sirovina (hrana) za dobar proizvod (zdravlje). Svi znamo da iz dobre sirovine možemo dobiti dobar proizvod a iz loše, loš. Tako su naše stanice prisiljene da u preradi koriste samo sirovinu koju im damo, bila ona dobra ili ne. Ona se koristi za obavljanje mnogobrojnih kemijskih reakcija. Naše tijelo izgrađeno je od oko 100 bilijuna stanica i svaka je neprocjenjivo vrijedna, njezin pravilan rad je dragocjen a svaka pogreška izaziva lančanu reakciju. Oštećenje jedne stanice rezultira oštećenjem sljedeće i tako s vremenom nastaje - bolest. Istraživanja dokazuju da kvalitetnom prehranom možemo usporiti starenje i održavati naše zdravlje jer hranom unosimo naše tjelesne čuvare,antioksidanse, koji se uspješno bore sa slobodnim radikalima -oksidansima. Svježe voće i povrće puno je različitih, vrlo snažnih antioksidansa. Težimo da naša prehrana bude bogata betakarotenom, glutationom, kvercetinom, likopenom, luteinom, vitaminima C, E, selenom i kalcijem. Svaki antioksidans koji unesemo hranom na različite se načine i na raznim mjestima bori za naše zdravlje. Sprečava oštećenja stanica, ali može dovesti i do obnavljanja stanica. Hranom se podiže otpornost organizma, može djelovati antibakterijski, antivirusno, protiv moždanog udara, srčanih bolesti, kao antidepresiv, protiv raka - zapravo nema bolesti protiv koje se ne možemo boriti uz pomoć hrane.

ZAVRŠNI

- Razgovor o pročitanom članku - Učenici vrše prezentaciju svojih panoa na temu zdrava ishrana - Razgovor i izvođenje zaključaka - Čitanje poruka i misli o pravilnoj ishrani

DIO ČASA: (5 min)

Nemojmo živjeti da bi jeli, jedimo da bi živjeli. Hranu gledajmo kao čuvara našeg zdravlja jer ona to i jest. Na neke stvari u životu kao što su stres i zagađenja ne možemo utjecati, ali na hranu koju jedemo, možemo. Novo britansko istraživanje pokazalo je kako 9 od 10 ispitanika voli čokoladu. Deseti laže. Robert Paul Jedini način da očuvate zdravlje je da jedete što ne želite, pijte što ne volite i činite stvari koje radije ne biste. Mark Twain

ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Začeće i trudnoće

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

dijaloška, monološka,metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Podaci iz časopisa Zdravlje,referat

ODGOJNI CILJ ČASA:

- Spoznaja uloge roditelja u planiranju porodice - Niko nema pravo oduzimati drugom živom biću život

ZADACI ČASA:

- Upoznavanje učenika sa pojmom začeće i samim tokom trudnoće - Spoznaja odgovornosti budućih roditelja prema tom još nerođenom živom biću

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA: (5 min)

- Upoznavanje učenika sa temom časa; Razgovor o tome da li su se upoznali sa ovim pojmovima ranije tj. da li su sa roditeljima nekada razgovarali o tome

-Nakon kraćeg razgovora dati uvodne napomene: Prenatalni razvoj čovjeka je razvoj čovjeka od začeća do rođenja. Tokom 9 mjeseci (ako se ne dogodi privremeni porod) od stanice jedva vidljive mikroskopom postepeno se događa razvoj sve do novorođenčeta težine oko 3 kg i dužine oko 50cm. Sve do modernog doba, ljudski razvoj u prvih 9 mjeseci bio je nepoznanica. Tek napretkom nauke i tehnologije došlo se do saznanja o razvoju, izgledu i ponašanju ljudskih bića u prvim mjesecima života. GLAVNI DIO ČASA: (35 min)

- Učenicima pružiti zanjimljive i korisne informacije o začeću i samoj trudnoći ( podaci iz članka u listu „Zdravlje“) Začeće Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma, 23 od oca i 23 od majke. Ta stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK zapisane su sve potrebne genetske informacije. Njih ima jako puno, toliko koliko bi stalo u pet setova Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto skupili svi genetski podaci s DNA 5 milijardi ljudi na Zemlji, oni bili veličine dvije tablete. [ Razvoj ljudskog embrija Prvi mjesec Prva stanica se već prvog dana dijeli na više stanica. Ljudski embrij nije zrelo ljudsko biće, ali je ljudsko biće ili kompletno biće koje pripada ljudskoj vrsti. Embrij se od početka svoga postojana razlikuje od bilo koje majčine ili očeve stanice i raste slijedeći vlastiti put razvitka, upravljan samim sobom, prema vlastitom preživljavanaju i vlastitoj zrelosti. Embrij je ljudski, jer posjeduje genetičku konstituciju svojstvenu ljudskim bićima. Potpuno je programiran i aktivno predisponiran, da se razvije do zrelosti u ljudsko biće što će i postići, ako ne bude ometan bolešću, nasiljem ili neprijateljskim djelovanjem. Ljudski embrij ima pravo na ljudsko dostojanstvo i ljudska prava od kojih je prvo pravo na život. Od 3.-4. dana embrij putuje jajovodima do maternice, gdje se usađuje u unutrašnjoj stijenki oko 7. do10. dana nakon začeća i počinje se hraniti.

Od 10. do14.dana embrij svojim hranjenjem i izlučivanjem hormona spriječava mjesečnicu.Živčani sustav, mozak i leđna moždina oblikuju se 20. dana. Dan kasnije srce počinje kucati. Nakon četiri tjedana mogu se raspoznati noge, ruke, oči i uši. Mišići i kralježnica su oblikovani. Nakon navršenih mjesec dana srce pumpa sve veće količine krvi. Dolazi do odvajanja majčine krvi od krvi embrija u posteljici, istovremeno se propuštaju kisik i hrana. U usporedbi s prvom stanicom, embrij je 10 000 puta veći i dalje raste. Drugi mjesec Počinje proizvodnja pigmenta očiju 35 dan. Na ruci se mogu vidjeti svi prsti. Oko 40. dana pojavlju se moždani valovi. U šestom tjednu obično majka saznaje za trudnoću. Mozak nadzire rad organa i mišića, a jetra proizvodi krvne stanice. Embrij je veličine 10-12 mm. Pupčanom vrpcom dolazi krv s kiskom i hranjivim tvarima do embrija, a odlazi upotrebljena krv. Srce ima 140-150 otkucaja u minuti U 7. tjednu zatvaraju se očni kapci, da zaštite nježne oči. Otvorit će se tek u 7.mjesecu. Oblikuju se preteče zubi. U 8. tjednu embrij je postao plod (lat. fetus). Bubrezi i želudac obavljaju funkcije. Usklađuje se rad živčanog i mišićnog sustava. Dužina ploda je oko 3 cm. Beztežinski lebdi u plodnoj vodi. Zaštićen je u njoj od udara i pritisaka. Razvoj ljudskog ploda Treći mjesec U 9. tjednu trudnoće pojavljuju se jedinstveni otisci prstiju, koji ostaju nepromijenjeni do smrti. Plod je u stanju vježbati mišiće pomičući glavu. Može sisati prst, otvarati i zatvarati usta. Razvija se dišni sustav. Niazmjenično spava i budi se. U slijedećem tjednu, plod može mrštiti se, gutati i micati očnim kapcima. U 11. tjednu dolazi do mokrenja. Četvrti mjesec Trudnoća se pozna na majci. Plod može čuti majčin glas, zvukove i otkucaje majčinog srca. Kosti su meke i savitljive. Preko pupčane vrpce odvija se kruženje tekućine po 280 litara na dan. Dužina ploda je oko 25 cm. Međusobni omjer tjelesnih proporcija sličan je kao kod odraslih ljudima, samo je glava proporcionalno veća. [Majka počinje osjećati pokrete ploda. Peti mjesec Ako se porodi u ovoj dobi ima šanse za preživljavanje, zbog napretka znanosti. Može reagirati na zvukove izvana, tako što će se pomicati. Šesti mjesec Koža je zaštićena posebnom mašću. Proradile su uljne i znojne žlijezde.

Sedmi mjesec Plod može koristiti sva četiri osjetila: sluh, vid, opip i okus. Može prepoznati glas majke. Osmi mjesec Beba može štucati. Koža je sve deblja, radi bolje zaštite. Razvijaju se antitijela u tijelu bebe. Deveti mjesec Beba je spremna za rođenje. Preživjela bi i da se porod dogodio ranije, ali sada je najspremnija. Prosječna beba rađa se između 266. i 294. dana od začeća. Organi se i dalje nastavljaju razvijati.

- Učenici nakon date psihološke pauze iznose svoja zapažanja;

- Učenice Lejla Vinčević i Ajša Okanović čitaju referat na temu: Začeće i trudnoća

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5 min)

- Sređivanje utisaka i razgovor o važnosti planiranje porodice i velikoj odgovornosti koju kao roditelj preuzimamo.

ŠKOLA:

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

AIDS

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni

METODE RADA:

Dijaloška,monološka i metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

Podaci skinuti sa Wikipedije, članak

ODGOJNI CILJ ČASA:

ZADACI ČASA:

- Razbijanje predrasuda o osobama oboljelim od ove bolesti i načinima prenošenja ove bolesti

- Informisati učenike o ovom oboljenju načinu prenošenja, simptomima, pojavi i širenju, a u cilju preventivnog djelovanja i razbijanja predrasuda

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA: (5 min)

- Na tabli napisati skraćenicu za ovu bolest te sa učenicima tehnikom grozd doći do njihovih asocijacija na ovu riječ - Kratko istaći temu današnjeg časa te kroz razgovor sa učenicima doći do informacija koliko su upoznati sa

ovom prenosivom bolešću GLAVNI DIO ČASA: (30 min)

- Istaknuti da naredne podatke koje je dala medicinska struka pažljivo saslušaju te da ćemo na kraju časa vidjeti šta su od svega navedenog zapamtili - Čitanje teksta o AIDS ( SIDI ili HIV- u ) Virologija Uzročnik HIV (Human Immunodeficiency Virus), je retrovirus koji napada specifične stanice obrane organizma, stanice iz grupe leukocita, tj. limfocitske podgrupe - zrele T4-limfocite, stanice koje direktno sudjeluju u imunološkoj reakciji protiv mnogih bolesti i tako čini imunološki sustav čovjeka bespomoćnim da se brani od bolesti, pa čak i onih na koje je inače otporan. On svojim enzimom reverzna transkriptoza nameće svoj genski kod te tako zaražena stanica umnožava viruse i uništava se. Način prenošenja HIV se najčešće prenosi miješanjem nekih od tjelesnih izlučevina oboljelog s onima zdravog čovjeka (sjemena tekućina, krv), sa majke na dijete (u trudnoći) ili drugim dijelovima organizma u kojima je koncentracija ovog virusa velika. Može se zaraziti i korištenjem iste igle kao i prethodno zaraženi, zatim transfuzijom a kroz posteljicu zaražena majka prenosi bolest i na dijete. Zaražena majka može dijete zaraziti i dojenjem. Simptomi AIDS se na organizmu ne očituje neposredno kao neke druge bolesti, već pojavom tzv. oportunističkih bolesti/infekcija. HIV virus znatno oslabi imuni sustav čovjeka, a to iskorištavaju kako mikroorganizmi koji redovno žive na i u čovjeku, tako i organizmi koji dolaze izvana. Ostatak imunološkog sustava nije dovoljno jak da se odupre HIV virusu pa je bolesnik dobra podloga za razne oportunističke infekcije (proljevi,rakovi,upale). Često se za sve HIV oboljele greškom smatra da svi imaju AIDS, no postoje slučajevi da HIV-pozitivne osobe požive i preko deset godina bez ikakvog znaka bolesti.Osoba na kraju umire od raznih infekcija pluća, tumora, i drugo. Pojava i širenje bolesti 1981. je kod pet mladih homoseksualaca iz Los Angelesa otkrivena dotad nepoznata bolest. Nitko nije slutio da će ta bolest postati prava «kuga 20. stoljeća»Trebalo je nekoliko godina da se dokaže suprotno sve dok nisu počela obolijevati djeca i žene. 1983. francuski onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je

dotad nepoznat virus i prozvao ga retrovirusom HIV, a bolest SIDA. Retrovirusi sadrže RNA umjesto DNA. Do 1996. godine otprilike 22.6 milijuna ljudi bilo je HIV pozitivno, od toga 21.8 milijuna odraslih i oko 830 000 djece. 2005. godine u podsaharskoj Africi više od 26 milijuna ljudi živi s virusom, 2,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje uzrokovanih bolestima vezanima uz kopnicu (SIDA, AIDS). Procjena broja odraslih i djece koji žive s HIV-om 2007. godine u Sjevernoj Americi 1,3 milijuna, Karibi: 230000, Južna Amerika 1,3 mil, Zapadna Europa: 760000, Sjeverna Afrika i Srednji Istok: 380000 Subsaharska Arfika: 22,5 mil Istočna Europa i Centralna Azija: 1,6 mil Istočna Azija: 800000, Južna i Jugoistična Azija: 4,0 mil Oceanija: 75000 Kako se zaštititi? Osoba zaražena HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nema simptome. Zaraza HIV-om putem spolnog odnosa može se izbjeći suzdržavanjem od spolnih odnosa. Osobe sklone uzimanju opojnih droga intravenoznim putem trebaju se suzdržavati od djeljenja igle s bilo kime, već isključivo koristiti svoj pribor, najbolje jednokratne igle i šprice koje poslije uporabe treba ukloniti u posebne, za to izrađene spremnike. Zaraza hiv-om putem krvi može se izbjeći smanjivanjem rizika za potrebom transfuzije krvi i to izbjegavanjem situacija koje bi mogle voditi do teških ozljeda; uporabom samo novih i/ili steriliziranih igala i šprica (za bilo kakvo ubrizgavanje); primjenom osnovnih mjera zaštite i zaštitne opreme (rukavice) prilikom rukovanja krvlju ili tjelesnim izlučevinama. Pojačanim oprezom: nikada ne rabiti tuđe oštre predmete za osobnu uporabu (britvice, škarice, nožići, grickalice za nokte). Ukoliko se radi piercing i/ili tetovaža, mora se koristiti sterilizirana oprema. Postoje neki lijekovi i neke metode liječenja od kojih je jedna od najpoznatijih kombiniranje lijekova sa proteinima i nukleinskim kiselinama koji smanjuju količinu virusa u krvi no već jedna propuštena doza može dovesti do imunosti virusa na lijek. No i ta metoda ima velikih minusa poput proljeva i anemija, a i ne pokazuje se uvijek uspješnom. Neprestano se radi na novim lijekovima i cjepivima no zasad nema formule koja bi mogla garantirati siguran oporavak. Zasad je najvažnije informirati ljude o bolesti i poticanje ponašanja u cilju izbjegavnja mogućih izvora zaraze. HIV se ne prenosi... Virus HIV-a se ne prenosi društvenim događanjima u

svakodnevnom životu poput zajedničkog objeda, druženja, grljenja, ljubljenja, korištenjem istoga posuđa i pribora za jelo. Također se ne prenosi putem insekata (npr. komaraca), slinom ili znojem jer virusa HIV-a u takovim tekućinama nema u dovoljnim količinama da bi došlo do zaraze. Virus HIV-a ne prenosi se sjedenjem u istoj prostoriji i razgovorom s bolesnikom.

Zajedno sa učenicima dati osvrt na pročitani edukativni materijal o AIDS-u; Učenica Kasumović Berina čita svoj referat o AIDS-u - Na tabli istaknuti sve bitne karakteristike ove bolesti i načini na

koje se ova bolest može prenositi Takođe naglasiti kako se nije moguće kao što vlada mišljenje zaraziti se rukovanjem sa zaraženom osobom ili boravkom u istoj prostoriji.

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5 min)

ŠKOLA:

- Istaknuti da je ovo oboljenje svjetski problem i da se ne smije zanemarivati u smislu njegovog potiskivanja. Vrlo je bitno da kao budući mladi ljudi steknu osnovna znanja o tome kako se čuvati od ovog oboljenja i da upoznaju načine za izbjegavanje mogućeg obolijevanja.

JUOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Obilježje ličnosti

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni, grupni

METODE RADA:

Dijaloška,monološka i metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

„Psiholigija ličnosti“- odlomak

ODGOJNI CILJ ČASA:

- Spoznaja da se ljudi međusobno razlikuju po karakteristikama njihove ličnosti npr. sramežljiv, duhovit, kreativan, lukav... ( unutrašnjim osobinama) - Usvajanje određenja ličnosti kao skupa psihičkih osobina

ZADACI ČASA:

- Povezivanje za gradivom iz jezika i književnosti

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA

- Stvaranje pozitivne atmosfere za rad Vježba: Zažmirite, zamislite neku osobu koju dobro poznajete – recimo prijatelja/ -icu UVODNI do sebe . Razmotrite brojne karakteristike koje tu osobu čine DIO ČASA: jedinstvenom. Navedite pet karakteristika koje najbolje „hvataju“ (10 min.) njezinu ličnost. Naprimjer, ako biste željeli tu osobu opisati nekome, kojih pet pridjeva biste koristili? Nakon toga zamolite osobu koju ste opisali da navede pet pridjeva za koje ona smatra da je najbolje opisuju. Usporedite vaše liste. GLAVNI - Konstatacija da vrlo često u svakodnevnoj komunikaciji vršimo DIO ČASA: kako vlastitu tako i karakterizaciju nečije ličnosti i da to iskazujemo (30 min) različitim pridjevima npr. pričljiva, promišljen, pouzdan, šarmantna, dominantan, duhovita i sl. Osobine ličnosti čine ljude međusobno različitima i te se osobine obično pojavljuju u formi pridjeva koje koristimo kada govorimo o nekoj osobi, primjerice o Johnu kao lijepom i nepouzdanom, Mary kao optimističnoj, te Fredu kao anksioznom. Pridjevi koji se mogu koristiti za opisivanje karakteristika ljudi nazivaju se pridjevima deskriptorima crta ličnosti. -Postoji više od 20 000 takvih pridjeva – deskriptora crta ličnosti u engleskom jeziku. Ova zapanjujuća činjenica govori sama po sebi kako u svakodnevnom životu postoje snažni razlozi za naš pokušaj razumijevanja i opisivanja prirode onih s kojima ulazimo u interakciju, te da postoje snažni razlozi za pokušaj razumijevanja i opisivanja nas samih. Treba uočiti da se pridjevi koji opisuju ličnost odnose na nekoliko vrlo različitih aspekata ljudi. Riječi kao što je promišljen, odnose se na unutrašnje kvalitete uma. Riječi kao što su šarmantan i duhovit, odnose se na dojam koji neka osoba ostavlja na druge ljude. Riječi kao što je dominirajući, relacijske su i označavaju poziciju osobe u odnosu na druge ljude. Riječi kao što je ambiciozan, odnose se na intenzitet želje da se postignu određeni ciljevi. Riječi kao što su kreativan, odnose se jednako na kvalitetu uma i na prirodu proizvoda koje stvaramo. Riječi kao što je lukav, odnose se na strategije koje osoba koristi kako bi postigla svoje ciljeve. Sve ove karakteristike opisuju neke aspekte ličnosti.

Ličnost je skup psihičkih osobina i mehanizama unutar pojedincakoji su organizirani i relativno trajni, te utječu na interakcije i adaptacije pojedinca na intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu. - Podijeliti učenike u grupe i dati im za zadatak da nevedu što više psiholoških karakteristika ličnosti / grupa sa najviše iskazanih karakteristika je pobjednik.

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5 min)

- Isticanje naredne teme : Biološke i socijalne potrebe ličnosti Učenici navode svoja razmišljanja o tome šta su to potrebe ličnosti.

ŠKOLA:

JOŠ „POLJICE“

RAZREDNICA:

Enisa Imamović

RAZRED:

VIII devetogodišnjeg

PREDMET:

Odjeljenjska zajednica

NASTAVNA JEDINICA:

Biološke i socijalne potrebe ličnosti

TIP ČASA:

Obrada

OBLICI RADA:

Frontalni i grupni

METODE RADA:

Dijaloška, monološka i metoda teksta

NASTAVNA SREDSTVA :

„Psihologija ličnosti“ – 1. poglavlje

ODGOJNI CILJ ČASA:

- Spoznaja da fizička okolina kao i socijalna uveliko utiču na razvijenje i osobenosti ličnosti

ZADACI ČASA:

-Učenike upoznati sa elementima iz fizičke i socijalne sredine i njihovim uticajem na razvoj ličnosti

SADRŽAJ I TOK NASTAVNOG ČASA UVODNI DIO ČASA: (10 min)

Ličnost je nešto što pojedinac nosi unutar sebe tokom vremena, od jedne do druge situacije. Mi mislimo da smo isti ljudi kakvi smo bili prošle sedmice, prošlog mjeseca ili prošle godine, te da ćemo iste osobine ličnosti imati i u nadolazećim mjesecima i godinama. Isto tako, iako je naša ličnost pod utjecajem okoline u kojoj se

nalazimo, posebno pod utjecajem drugih važnih osoba u našim životima, mi mislimo da iz situacije u situaciju nosimo iste osobine ličnosti. Mnogi su faktori koji utiču na našu ličnost. - Šta sve ima uticaj na nas kao ličnost? ( Da li naši roditelji rade tj. da li imamo sigurnu egzistenciju; Kakvu odjeću nose naši vršnjaci, a kakvu mi isl.)

GLAVNI DIO ČASA: (20 min)

ZAVRŠNI DIO ČASA: (15 min)

Fizička okolina je često izazov za ljude. Ponekad je ona direktna prijetnja preživljavanju. Naprimjer, nestašica hrane izaziva problem osiguravanja osnovnih namirnica potrebnih za preživljavanje. Izloženost ekstremnim temperaturama izaziva problem očuvanja termalne. Visina kao i ra sobom nosi neki novi posao, zne životinje mogu biti opasnost za preživljavanje. Ljudska bića su razvila rješenja za takve adaptacijske probleme. Glad nas motivira da tražimo hranu. Mehanizam drhtanja nam pomaže u borbi s hladnoćom, a žlijezde znojnice nam pomažu u borbi s vrućinom. Na psihološkoj razini, naš strah od visine, zmija, stranaca – najčešći ljudski strahovi – pomažu nam da izbjegnemo opasnosti u interakcijama s okolinom koja je opasnost za naše preživljavanje. Socijalna okolina također zahtijeva našu adaptaciju. Možemo željeti prestiž koji sa sobom nosi neki novi posao,ali postoje brojni drugi ljudi koji će se također natjecati za istu poziciju. Možemo željeti interesantne prijatelje i partnere, ali mnoge druge osobe će se također boriti za njih. Možemo željeti veću emocionalnu bliskost s osobama koje su nam važne, ali ne mora biti odmah jasno kako se ta bliskost može postići. Načini na koje se ljudi nose sa svojom socijalnom okolinom – izazovi kojima smo izloženi u nastojanju da osiguramo osjećaj pripadanja, ljubavi i poštovanja od strane drugih – od prvorazredne su važnosti za naše razumijevanje ličnosti - Učenici kroz rad u grupama ističu šta je njima bitno vezano za fizičku i socijalnu okolinu tj. koje su njihove fizičke i socijalne potrebe. ( rad u grupi ograničiti na 10 minuta)

- Učenici prezentuju šta je njima bitno vezano za fizičku i socijalnu okolinu tj. koje su njihove fizičke i

socijalne potrebe. - Izvođenje zaključaka da su jedinstveni u tome da im je jako bitno da imaju ... ( dovoljno naovca, ljubav i pažnju i sl. ) Razrednica ___________________

Pedagog

____________________