Mladen COLIĆ_ Oružane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945. godine

HISTORIJSKI INSTITUT SLAVONIJE I BARANJE

tE/lil

tL

2g'\C[rp

N I K

6asopis r*\Ptorijskog Slavonije institu'ta i Baranje

REDAKCIJSKI ODBOR: Dr Du5an Cali6 Mr Slavica Hredkovski Dr Dragi5a Jovi6 Mile Konjevi6 Dr Ivo KovaEevi6

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Dr DragiBaJovi6

Casopis izlazi jedanput godiSurje' Rukopisi se Salju na adresu: i Baranje' ttistoriisXi institut Slavonije SIav. Brod, Stardevi6eva I

HISTORIJSKI INSTITUT SLAVONIJE I BARANJE

uB0m MLAS€( 6aa5a5t'S

SLAV. BROD, 1976.

Mr l\[rladen COLIC ORUZANE FORMACIJE NDH U SLAVONIJI i941-1945. GODINE uvoD Kao ri'u ostalim podrudjima NDH,I taiko i u slavoniji ustase su svoju vlast organizirale u obliku velikih hrtpa, i to: Baranja, sa sjed,i5tem u Osijeku, koja je obuhva6ala kotare: Osijek, Valpovo, Dakovo, Donji Miholjac, NaSice, Podravska Slatina i Vir,ovitica; Liuac-Zapolje, sa sjedi5tem u Novoj Gr:adi5ki, koja je obuhva6ala kotare: Slavsnska poZega, pakrac, Daruvar, Nova Gradi5ka i dio Bosne (kotari: Bosanska Dubica, Bosanska Gradiska i Prnjavor); Posatsje,sa sjediStem u Slavonskom Brodu, koja je obuhva6ala kotare: Zupanja, Brod. i dio Bosne (kotari: Gradadac, Brdko i Bijeljina) i velika iupa Vuka, sa sjedi5tem u Vukovaru, koja je obuhva6ala kotare: Iiok, Vukovar, Vinkovci i Srijem (kotari: Irig, Sremski Karlovci, Sid, Sremska Mitrovica, Il,uma, Star.a Pazova i Zem,un). Na toj povrSini od oko 12.550 detvornih kilometara Zivjelo je ,oko 838.000 stanovnika.2 Terltorlja NDH u admlnistratlvno-teritorljalnom pogledu obuhva6ala je blvse banovine: Hrvatsku' vrbasku, dio Dunavske, primorske i Drinske, a paveli6evom zakonskom odredbom od 3. Juna 1941. godlne ovo podrudje je podiJetjeno na 22 velike Zupe I grad za4reb. Pored velike Zupe BaranJa, Livac-zapolje, posavje I Vuka, to su Zagorje, Bllo cora, prlgorje, pokuplje, cora, Modrus, Vlnodol-poalgorje, Lika_cacka, Krbava-Psat, Sana-Luka, Usora-Solt, Bribir-Sidraga, pliva-Rama, LaSva-GlaZ, Vrhbosna, cetina, Hum I Dubrava. rtkupna povrsina NDII lznosila je oko lo2,0o0detvornih kilometara s oko 6,5 miliona stanovnlka (Mladen c o I t 6, Takozudna NezaDisna DrZaDa Hroatska, 7947,Beograd, l9?8, str. 156-159, 1S+-fg5). od toga je obuhvaeala velika zupa Baranja 4.945km2 sa BSg.tBgstanovnika, Lrvac-zapolje 3.961kmt (od 6.393)sa 241.093(od 441.08?)stanovnlka, posavJe 1.69?km2 (od 5.553) sa 103.822(od 498.838)stanovnika I vuka 1.945 km2 (od 6.894) sa t34.bag (od 449.205) stanovnika, Brojevl u zagradama oznadavaju ukupnu povrsinu, odnosno ukupan broJ st'anovnika u navedenim zupama, diji je ostatak pripadao Bosnl, odnosno sriJemu. To znaci da je na teritoriJi slavonlje bila u cjelinl samo vellka zupa Baranja. [BroJttbeni izvjestai (Organizatornog ureda clavnog ustaskog stana) broj g/4, str. tg-25, Zagreb, (ozujak) 1942.godine. Vidi: Prtlog broJ rl. 14 ZborrrilK

209

Zbornik

Prilog broj I PODJELA I UPRAVNA prema I KOTARIMA

v

z

U STANOVNISTVO staniu 31. decembra

i-L"oo""r

BR.

"tm

Osijek Osijek grad

PO

VELIKIM

ZUPAMA

STANOVNII(A

tgl"-

KorARr

SLAVONIJI 1941. eodine

oPc.

1931.

31. XIr 1941.*

466

12

33.514

35.484

56

I

40.337

39.157

24.096

24.387

Valpovo

366

Dakovo

976

22

56.632

62.484

Donji Miholjac

561

7

26.961

29.238

Na5ice

946

L2

50.792

57.604

Podravska Slatirna

903

7

45.695

51.884

Virovitica

549

o

39.152

46.0L2

118

1

10.652

11.883

Ukupno

4.945

ne 19

Slavonska PoZega

1.068

13

POPUNIDB. ZAPOVJED.

OSJECKO

z 4

Virovitica

grad

S1. PoZega grad

o

210

56.496

7.r25

1.212

10

40.051

44.654

Daruvar

548

11

36.711

40.027

Nova Gradi5,ka

922

L2

52.088

57.403

11

I

4.2L8

619

I

29.164

Novska

Slavonski Brod

4 a

52.920

769

Ukupno

tsr

I

327.831 358.133

Pakrac

N. GradlSka grad Fl

24

S1. B,rod grad

3 . 9 6 1 5512 872

16

20

SLAVONSKOPOZESKO

3.904

SLAVONSKO. POZESKO

3r.217

212.257

247.093

49.L72

53.466

13.776

74.062

Zupanja

805

15

34.7L9

36.294

Ukupno

1.697

srlr

97.667

t03.822

SREMSKO. MITRO1/ACKO

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

STANOVNIKA

451 |

L2

1

ukupno svEGA

I 1 2 9 . 8 3 91 S t . z z s

|

10.862114.179

l r . s + s I s z l z l t z s . z t al r s + . s g a

1717

SJEVERNI DIO TERITORIJE HRVATSKE (podjeta

21617 | 763.031I 837.586

po

TAKOZVANE NEZAVISNE D DRZAVE velikim Zupama i kotarima)

Lt

71lg ro zgran tYnt o incdu

Ltnyam2gpn;$aiq'z-od7

; II i *) Broj izradunat po natalitetu na dan Bl. decembra 1941. godlne. [Bojitbeni izvjestaj (organizatornog ureda clavnog ustaskog stana) broj 3/4, str. tg-25, za+reb, (ozujak) godinej. 1942. l4r

I

I

i i I

2LL

I I

i I I

I I

I

-l

I

Zbor,nik

Zupom je upravljao veliki Zupan u rangu ministra, kojeg je postavljao Paveli6; kotars,kom upravom predstojnik ili poglavar; op6inom nadelnik. Gtad Zagreb imao je poseban status. Pored toga, u svakoj velikoj Zupi organiziran je ustaBki rstoZersa stoZer.nikom, u koji su ulazili svi logori s podrudja dotidne Zupe;'u svakom kotaru obrazovan je usta5ki logor s 1ogornikonn na delu, u kojLi su ulazili svi tabori s podrudja kotara; na podrudju svake uprav,ne op6ine osnovan je ustaSki tabor s tabornikom, a sadr.'njavalirsu ga svi zbirovi s podrrudja op6lne; tr)osetrima su obraz,ovani zbirovi sa zbirnikom na delu.3 Kao Sto se vidi, za sistem vladarnine NDH b,ilo je znadajno dvojstvo politibke i upravne vlas'ti. Na jednoj stranLi bila je drZavna ad,mini,stracija s vlad,orn, a na 'drugoj strani o,rgamizacijeustadkog pokreta s Glavnim usta5kim stanom na v'rhu. U stvari ap,solutnu vlast imali su ustaS'ki funkcioneri, poiev od poglavnika do usta5kog taborni,ka u opCini itri zbirnika u seiu. OruZane snage NDH sastojale su se, od aprila 1941.do kraja 1944.godine, iz Domobranstva, UstaSke voj'nice i OruZni5tva, ,s Mi'nistarstvom Domobranstva, odnosno (od februara 1943) s Ministarstvom oruZanih snaga na vrhu. Od decembra 1944. do maja 1945. godine dine jednu cjelinu sastavljenu od ustaSko-domobranskih jediLnicapod rukovodstvom Glavnog stana poglavnika. Dornobranstvo, kao glavni dio oruZanih snaga NDH, sadinjavalo je takozvanu redovnu vojstku koja je stvarana i popunjavana m'obilizacijorn i regrutiranjem Hrvata, Muslimana i dr. siiom zakona, a obuhva6alo je kopnenu vojsku, zrai,ne i plovne 'snage. Metlutim, zra6ne i plovne snage bile su simbolidnog sastava, dok je kopnena vojska znaiila isto Sto i Dornobranstvo. U podetku formirana u pe,t,divizija, a zatim u Sest, ,kopnena vojisL" Oomobranstva je do kraja 1941. godine reorrganizirana u tri dornobranska zbo,ra. Svaki zb,or imao je dvije divizije i druge operativne i pomo6ne jedinice. U periodu maj-decembar 1943. godi,ne izvr5ena je dr,uga reorganizacija kopnene vojske Domobrarrstva, 'kojom su ukinute divizije, ,osim 6-e, pa su od postojetih i novo formiranih jed,inica formirana detiri Iovadka i det,ili gorska zdruga 'kao pokretljivije for,rnacije za operacije protiv NOV i POJ. U decembru 1944. godine nesigurna kopnena voj,ska Domobra,nstva posljednji put je reorganizirana spajarnjem do'mobranskih i usta5kih jedinica u 15 ,operativnih i jednu - 16. dopunsku diviziju, dime je kopnena vojska Dom'obranstva prestala da postoji ,kao poseban dio oruZanih snaga. 3 za velike Zupane postavljeni su: u velikoJ Zupl Barania dr Stjepan Hefer, Livac-zapolje Branimir Simuni6, PosavJe dr vladimir Sabolic i u Vuki dr Jakob Elicker. za ustaske stozernike u velikim Zupama postavlieni su: u Baranii porudnik Cirll Kralj, Livac-Zapolju porudnik Ivan Suta, Posaviu ustasa lvan Terzie i u Vuki porudnik stipe Dosen (Mladen c o I i 6, TzD, NDH 7947,str. 15?, r59 i 281).

212

OruZane for,macije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Od pripadnika Njemadke narodne skupine - Folksdojdera u NDH formirane su u sastavu kopnene vojske Domobranstva lovaEke bojne, a u sastavu UstaSke vojnice jedinice Ajnzacstafela. u periodu 1941-1945. godine formacije sva tri vida (dijela) oruZanih snaga NDH su formirane, dislocirane i angaZirane skupa s njemadkim snagama u slavoniji, te su svojim prisustvom i aktivnos6u oteZavale i spredavale podetak i razvoj narodnooslobodilaEke borbe i socijalistidke revolucije u ovim krajevima. u ovom prilogu Zelim prikazati sastav i raspored - dislokaciju jedinica oruZanih snaga NDH na teritoriji slavonije u periodu 1941-194b- godine i njihovu potdinjenost okupatorskim oruZanim snagama, kako bi se njihova uloga u okupacionom sistemu mogla lak5e i bolje sagledati. ORUZANE FORMACIJE NDH U SLAVONIJI DO KRAJA 1944. GODINE

OD APRILA

1941.

u vojno-teritorijalnom pogledu stavonija je uBla u sastav osjeEkog divizijskog podrudjaa i bila podijeljena na osje6ko, slavonskopozest o i aio Sremskomitrovadkog popunidbenog zapovjednistva, a novembra 1g41. go4 TeritoriJa NDH bila Je podiJeljena na b aHvtztJskih podrucja t 18 popuntdbenlh zapovJednistava. Pored osjedkog to su btta sliJealeca auviziJska podrudJa: saos.ruo d,l,uLz|Jsko poclrurte sa sjedlstem u zagrebu obuhvacalo je terttorlju varazdlnskog, zagrebadkog' Bjelovarskog I Karlovackog popunlalbenog zapovJealnlstva, Bosans'rco dlorzusko poalrud|e sa sjedistem u sarajevu obuhva6alo Je terltoriju Tuzlanskog, Travnidkog i sarajevskog popunldbenog zapovjednistva, vrbo,sko d,LotztJsrr"opodrud|e sa sJedistem u BanJalucl obuhvacalo Je teritoruu petrinjskog, BanJaludkog I otodadkog popunidbenog zapovJedniStva 7 Jadronsko d.i,uiztjsko podrudje sa sjedistem u Mostaru obuhva6alo je teritoriju TreblnJskog, Mostarskog, sinjskog I Knlnskog popunidbenog zapovjednistva. sjedista popunidbenih zapovJednlstava blla su u mjesilma po CiJlm imenima su nosili nazive (Isto str. 201-202).

213

zborinlK

dine, kada je izvr5ena nova vojno-teritorijalna podjela, ova tri popunidbena zapovjedniStvau51asu u sastav Drugog domobranskog zbornog podrucJa." Jedinice

kopnene

v ojske

Domobranstva

Stvaranje Domobranstva podelo je 10. aprila 1941.godine, kada se Slavko Kvaternik u svojstvu >zamjenika Poglavnika< proglasio zapovjednikom cjelokupne vojne sile NDH. On je tada, progla5avaju6i preko radija stvaranje takozvane NDH, pored ostalog objavio: >Pozivam sve Hrvate u kojem god mjestu oni bili, a narodito sve dasnike, potdasnike i momdad cjelokupne oruZane snage i javne sigurnosti, da drZe najve6i red i da svi smjesta prijave zapovjedni5tvu oruZane snage u Zagrebu mjesto gdje se sada nalaze, te da cijela oruZana snaga smjesta poloZi zakletvu vjernosti Nezavisnoj Drlavi Hrvatskoj i njenom Poglavniku. Cjelokupne oruZane snage, preuzeo sam danas kao opunomodenik Poglavnika.< Kvaternik je istog dana, >po nalogu PoglavnikaZakon o osnutku vojske i mornarice DrZave HrvatskeGenerar Lauilon>Maksimilijan Emanuel fon BajernBaranjan, ,rVukao i >PosavjeBaranja< oko 7.600 muikaraca od 16. do 42. godine Zivota. Pudko-usta5ki zdrug je od decembra t944. do marta 1945. godine bio na osiguranju komunikacije: Osijek - Vinkovci - Strizivojna - Brod i Osijek - Dakovo - Strizivojna. U martu je resformlran i ljudstvo upotrijebijeno za popunu drugih jedinica.al ANGAZIRANJE PROTIV NOP-a

JEDINICA ORUZANIII SNAGA NDH IZ SLAVONIJE I NJIIIOVA POTCINJENOST NJEMACKIM STABoVIMA

Nakon kapitulacije vojsike Kraljevine Jugoslavije u njemadkoj okupacionoj zoni na teri'toriji NDH,'u svojstvu okupacionih trupa, os,taoje do juna 1941. godine njemaiki 51. armijski korpus, iiji se Stan g. maja preselio iz Zagreba u Lipik. PremjeStanjem Staba 51. armijskog korpusa iz Zagreba u Lipik poiele su pripreme njegovih jedini,ca (132. i 183. pje5adijske divizije) za povladenje iz Jugoslavije, a do 10. ,maja jedinice 132. pjeSadijske divizije povukle su se iz sjeverozapadnogdijela Hrvatske, pa je ova oblast prema jugoistoku i istoku do linije: rijeka Sava Co Podsuseda- Sljeme - Dugo Selo - Vrbovec - KriZevci - Koprivnica - Batac bila pridata oruzanim snagama NDH. Zatim je 25.maja cijela Slavonija predana domob,ranskimjedinicama NDH, koje su, pod ko,ntrolom njemadkih Stabova, trebale da odrZavaju red i mlr, osiguravaju ,mostove i za5tite granicu. Od tada pa do podetka 1943. godi:ne na teritoriji Slavonije nije bilo njemadkih operativnih jedinica.a2 je general Josip Metzger, pudkoZa zapovjednika Pudko-ustaskog zdruga postavljen -ustaske pukovnije pueko-ustaske )Baranja< potpukovnik pl. cebauer, pukovcrujo nije >Vuka( potpukovnik pukovnije Rudolf Jagi6 i pudko-ustaske Dposavje( pukovnik Vladimir Klaio (Isto, kut.114-b, f.7, d.5; kut.83-a, f.30, d.9; kut.134-a, f.3, d.1). Takozudna je smjesten NDH 7947, str. 131-133, U junu 1941. godine prlvr.emeno u Slavonskom

Brodu

1. bataljon

750. puka

njemaeke

?lB. posadne

divizije.

:.131

i I

I I I

Zbornik

Formiranje jedinica oruZanih,snaga NDH u Slavoniji 1941.godine vrSeno je prema ,takozvanoj mirnodopskoj ,orgaorizaciji, fo'rmaciji i dislokaciji. Metlutim, ,kao Sto su sa teritorije Savskog divizijskog podrudja upu6ivane takozvane pohodne jed,inice u Bosnu za prertztmanje vlasti i obezbjedenje istodne granice, tako je i sa teritorije OsjeEkog divizijskog pod,rudja, odnosno iz Slavourije,,sps6"ro,u Bosnu i Hercegovinu od 27. apriJa d,o4. jula pe,t pohodnih bataljona i dvije pohodne bitnice, i to: -- 5. pohodni bateljon fonmiran je u Osijeku i 27. aprila upu6en u Tuzlu i Bijeljinu, gdje je u5ao u sastav 1. pohodne pukovu^ije, a kasnije preimenovan u 5. bojnu Vojne krajine; - 70. pohodni bataljon f,ormiran je u Slavondkoj PoZegi i Vinkovcima i 20. maja upu6en tr D,ubrovnik i kasnije preimenovan u 1. bojnu 14. pjeSaEkepukovnije; - 71. pohodni bataljon fonmiran je u Novoj GradiSki i upu6en u Sarajevo, gdje je kasnije preimenovan u 1. bojuru ?. pje5adke pnkor,rnije; -- 21. pohodni bataljon fonmiran je u Slavonskom Brodu i upuden u Bile6u, gdje je kasnije preimenovan 'u 2. bojn'u 14. pje5adke p'ukovurije i - 23. pohodni bataljon formi'ran je u Osijeku i upu6en u Mostar, gdje je kasnije posluZio za ,popurul doknadnih i pukovnidkih bojni. fstovremeno na terittorriju Osjedkog divizijskog podrudja ,upu6en je iz Tuzle 13. pohodni batalj'on u Osijek, gdje je preimenovan tr 1. bojnu 4. pjeSaEkep,ukovnije.a3 Nakon izbijanja ,oruZanog urstanka tr Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj do5lo je ponov'o do upu6ivanja domobranskih i ustaBkih jedi'nica iz posada sjeverno od Save u krajeve juZno od Save - poseb,nou Liku i Bosnu i Hercegovinu. Prve jedinice su urpu6eneve6 no6u 28/29. jula. Zapravo, tada je iz 1. pje5aEkepukovnije upu6ena jedna bojna iz Bjelovara u Biha6, a 29. jula jedna bojna iz VaraZdina u Knin. Zattm je no6u 29130. jula u,pu6ena i Konjanidka pukormija iz Zagreba u GraEac itd. Iz Osijeka je 29. juna upu6ena 1. 'pohod,nabitn'ica, a 4. jula i 2. pohodna bitnica u Hercegovinu. One su kas'nije preimenovane u prve bitnice V topniEkog sklopa u Osijeku i VI topnidkog,sklopa'u Petrovaradinu, ali su iz taktiEkih potreba i dalje osta'le na teritorij'i Jadranskog divizijskog podruEja. U sastavu Kornjidke p,ukovnije 29/30. juna iz Virovi,tice je upu6en u Graiac 1. tkonjanidki sklop. Tako su jedinice koje su iz Slavonije u'pu6ivane u Bosrnu pod imenorn pohodni batalj,oni i pohodne bitnice i 1. konjanidki odjel bile i prve jedinice koje su sa teritro,rije Slavo'nije ve6 u j,ulu angaZirane u b,orbi pir,otiv ustan-ika - NOP-a. Medutirn, kako se usta,nak da,lje Sirio i razvijao, wseno 43 Pohodnl batauonl lmali su stoZer, trl streuaEke t Jednu stroJopuSEanu satnuu t doglasnl vod. U batauonu je bilo 25 Easnika, ?0 dodasnlka, ?63 vojnika I 61 konj, Bto le naoruZan sa 690 puBaka, 12 puskomitraljeza, 4 stroJopuSke, 54 pistolja. Imali su po 15 kola I 4 kuhinje, koJe su sa svom opremom nosill 12 mjesta gdJe su formiranl, jer su Italljanl svu opremu, naoruzanJe I municiju Jugoslovenske voJske uzell za sebe (Isto, str. 210-212).

232

Oruiane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

je formiranje takozvanih privremenih jedinica rradi poja6avanja snaga za bor,bu protiv ustanika, kao i dalje upu6ivanje jedinica sa terito,rije sjeverozapadne Hrvatske i Slavo,nije tr Borsnu. Iako je svakom aapo,vjedniStvu, jedinici i rurstanov,ibiL,o odretleno stalno sjedi5te, odnosno mirnodopski raspo,red, samo zapovjedniBtva pje6aEkih divizija, zbonova i zb,or,nih podrudja, uglavnom, nisu rnijenjal.a svoja sjediSta, odnomro nalazila rsu se 1941. god,ine u stalnim mirnodopskim. sjedi5tima, dok Eu skorro sve pjeSaEke, ,topnidke i kolrjanidke jedinice u stalnirn sjedi5tima ostavljale samo dio stoZera, odnosoro jedinice (satniju ili bojnu), a sve ostalo se, postepeno, od ,podetka ,oruZanog ustanka nalazilo u privremenim sjedi5tima ili ,na poloZajimra u borbi pnotiv ustanika. Zbog toga se raspored operativnih jedinica pre{ma operativno-taktidkoj angaZiranosti veqma razlirkuje od tdkozvanog mirnodopskog'rasporeda, pa je 31. decembra 1941. godine u Slavoniji stanje bil,o siijedede: - u Osijeku se nalazio di'o StoZera 4. pjeBaEke pukovnije sa I bojnom i 13. i 14. satnijom, IV pioni,nska bojna (3. satnija u Doboju) i 1. bi,tnica V topni6kog sklopa i StoZer Osjetke dokrnadne bojne sa jednorn satnijorn; - uVinkoucimase ura'lazioSto,Zer3. pje5aikediv,izije, dio StoZeia 6. pjeSadke pukovorije sa 13. i 14. satnijorn i jedara satnija vinkovaike doknadne bojne (po sahrija u Srernslkoj Radi, Sremskoj Mitrovici i Rurni); - u Slauonskom Brodu se nalazio Sto,Zer II domobranskog zbora Zetiez, nidka bojma ,i jedna satnija Osjedke dolcnadne bojne; -- u slatsonskoi Po^egi se nalazio dio stoZera 5. pjesadke pukovnije, Dojavna bojna i Slavo,nskopoZe5ka d,okuradna bojna (5. sa,turija u Novoj Gradi5ki, jedna satnija u Bosanskoj Dubici i po vod u Jasenovcu i Raji6u); - u Pakracu se uralazila ?. sabrija 5. pjeSadke pukovnije i - u Notsoj Grad,Liki II bojna 5. pje5adke pukovnije i 5. satnija SlavonskopoZe5ke'doknad'ne bojne. Sve 'ostaile jedinice, dija su se stalna sjedi5ta nalazila u Slavoniji, bile su uglavnom angaZirane u akcijama p.rotiv partizanskih snaga na prostoru izmetlu rijeka Drine, Save i Une i njemaiko-talijanske demarkac,ione linije, tj. tam,o gdje se tada narlazilo preko 60 posto orperativnih jedlrr-ica kopnene vojske Domobranstva.4 u 1942. godini stanje se izrnije,n:ilo urtoliko Sto su i urstaEkejedinice upu6ivane u istodnu Bosrnu i na Kordun i tam'o pridodane jedinicama koje su izvodile akcije 'protiv partizanskih snaga. 44 Ostale Jedlnlce nalazlle su se u lstodnoj Bosnl, I to: - 4. pteFark,e pukovnqe: II i III boJna I lE. satnua u Tesli6u I l?. satnija u Doboju; - 5. ple\adke pukoonLie: dio Stozera sa I i III bojnom I 18. t 18. satnuom u Doboju I okoucl, a 1?. satnua u Rljedici; - A. pieiq,tk'e pukovnl,Je: Stozer sa I i II bojnom u BtJeuinl i okoltcl I III boJna u Celebt6u; - 7 kontonldkl, sl{,lop u selu Mokro kod Sarajeva, - Ostetk,a d,oknoilns, botno, ! okoltct BtJeutne (Isto, str. 45?-460).

233

Zbo,rnik

l,4eelutim,rkako je oruZani 'ustanak 1942. godi,neprerastao u narodnooslobodiladki rat i zahvatio Slavoniju, tu rsu za borbu protiv NOP-a angaZirane oruZnidke postaje, doknadne bojne, usta5ke pripremne i djelatne bojne, domobranske jedinice, jedinice Njemadke narodne ,skupine i operativne jedinice Vermahta.4" podrudje Operativno 1. g,olske divizije

IV gorskog

zd,ruga

Zbog razvoja ,ustanka i jadanja partizanskih snaga u Srije,rnu i Slavoniji, Glavni stoZer Dornobrans,tva naredio je 16. marta 1942. godi,ne da se formira Srijem,ski zdrug sa sjedi5tem ZapovjedniStva'u Rumi, i o,drediomu operativno podrudje koje je obuhva6alo Srijem od Zemuna do linije: Opatovac - Ilada - Lip,ovac (sve ukljudno) - Soljani - Radinovci (sve iskljudno).as Z,alim je u maju odretleno ,operativno podrudje za lV gorski zdrugb i Mjesno zapoujedniittso Vinkouci. Prodrudje operativne djelatnosti IV gorskog zdruga protezalo se: na sjeverru d,o rijeke Drave, na zapadu do zapadne granice velike Zupe Baranja i velike Zupe Lipovac - Zapolje na jugtr do rijeke Save, a na istoku d'o linije Podravski Podgajci - Rudolfovac - Potnjani - Gaiinci - Andrijevci - Svilaj (sve u,kljudno), a za Mjesno zapovjedrni5tvoVinkovci rnasjeveru do rijeke Drave i Dunava, na jugu do rijeke Save, na zapadu do is,todne granice IV gorskog zdraga, a na irstoku do zapadne granice Srijemskog zdruga. Medutim, ve6 2. j,q[a 1942.godine teritorija operativnog pod,rudjaMjesnog zapovjedniStva Vinko,vci dodijeljena je Srijemskom i IV ,gorsko'mzdrugu, tako da je zapadna granica operativnog podru,dja Srijemskog zdruga pomjerena na zapad, a istodna granica IV gorskog zdruga na irstok do linije koja se poklapala sa granricormizmeelu velitki:hZupa Vuke i Baranje, produZenom do rijeke Save, pa je operatir.rr,o,podruije S,rijemskog zdruga obuhva6alo cijelo podrudje vetike Zupe Vuka, kotara Zupanja i velike Zupe Livac - ZapoIje, a IV gorskog zdruga podrudje velikih Zupa Baranja i LiZapolje (sjeverno od Save) bez kotara Zupanja. Ll cilju uskladivanja aktivnosti jedini.ca oruZanih snaga NDH u Slavomij,ii Srijemu, Glavni stan Poglavnika nared'iroje da se >,svepostrojbe do,mobranske, usia5ke vojnice, ,ustaSkih priprremnih b,ojni i postrojbe njemaike narodne skupi'ne u Slavoniji i Srijemu podreduju neposredno II dornobrans,kom zboruZapadna Bosna< dobila je zadatak da u periodu 12-21. \/IrI 1942. godine >prodeslja" Psunj nakon eega je upu(NAV-N-T-501-250/42-46, NAV-N-T-501-248/465 i E. Wishaupt). eena u srijem 45 AVII,

fond

NDI{,

kut.

I,

f.

I,

d. 8.

46 Stozer IV gorskog zdruga nalazio se u Slavonskom Brodu od 28. aprila pukovnik Zapovjednik Zdenko Begi6 (Isto, kut. 83-a, f. 2, d. 5).

234

1942. godine.

OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 194l-1945.

Na osnovu tog narettenja IV go,rskom zdnugu potdinjene su: - XIII urstaskabojna, koja je u rsvojsastav prirnila i ustaske s,nageu Daruvaru i Vo6'inu;

Operativno

podrui

j e Slavonsk,og

zdruga

Slavoniju sa drugih rpodruEja NDH.4e BroJno stanJe ustaskih bojnt potdtnjenlh rv gorskom zdrugu 26. Jula 1942. gocline bilo je: xru ustaska bojna u pakracu 495 ljudi, xv bojna (podravska slatlna-vo6in) 350, Pripremna bojna >Baranja< ?b1, pripremna bojna >Livac_zapoue< 800, auo prl_ premne bojne >Vuka< 194, pripremna bojna DDakovo< 280 tjudi, Sto ukupno iznosl 2 . 4 5 0l j u d t ( I s t o , k u t . 1 l 4 - c , f . 6 , d . 1 ? i f . 2 , d . 2 8 ; k u t . 2 0 g , f . t ? , d . l ) . 48 Isto, kut. 114-c, f. 3, d. 24 L 42. 49 zbog nepostojanja propisane formaciJe za slavonskr zdrug i zbog destih promjena u sastavu jedlnica koje su boravile na podrudJu slavonije, nemoguce je datl aletaljan prikaz jedlnlca koje su djejstvovale pod zapovjeatnistvom slavonskog zclruga. Medutim' u pojedinim periodima zapovjednistvu slavonskog zdruga bile su potclnjene slijede6e Jedinice: - u oktobru 1942.godine: u konjanidkl sklop u vlrovitici, rv bojna 5. pjesadke pukovnije u vo6inu, rr bojna 6. pjesadke pukovniJe u slradu i rv obkoparska bojna u Nasicama: - u. decembra 1942. godine: r bojna 4. pjelaEke pukovnije u podravskoJ slatint, rv boJna 5. pjesaeke pukovnije u cadincima, rr bojna 6, pjesadke pukovnlje u virovitici i jedinice Ajnzacstafela u Dulavesi (Miokovi6evo);

235

Zbororik

Zbog neuspjeha njemaEkih snaga i snaga NDH tr ofanzivnirn operacijama protiv ,o,ruZanihsnaga NOP-a u prvoj polovini 1942. godine, ,kao i zb,og velikiih uspjeha NoP-a Jugoslavije u d,rugoj polovini 1942. godine, teritorija NDH je izdvojena iz operati'urnenadleZnosti Komande komanduju6eg generala i komandanta u Srbiji i na nj,oj 28. ,oktobra 1g42. godine fo,rmiran Stab uzapovjednika njemadtkih trupa u Hrvatskoj< sa general-rnajorom Rudolfom Litersom na detru.Iistovremeno je Stab dotada5njeg >Njemadkog generala u Hrvatskoj< Ed'murnda Glaize Ho'rstenaua uzdigrnut na visi stepen - >Njemadki o6ru,n-ormo6eni general u }trrvatskojBurdu6i,da podhvatirna na rpojedinim podrudji'ma rukovode po nalozima Glavnog stoZera domobranstva, a u skladtr sa saveznidkirn zahtjevima, zapovje,dniBtva domobranskih zborova (i Op6i vojnidki povjerenik NDH kod Superslode) neposredno odnosno preko zapovjedni5tva pje5adkih

- 26. januara 1943.godlne: r boJna I 19. satnua 4. pJesaEke pukovnue u cacinclma, Mojna 5. pJesadke pukovnue u Osijeku, fI bojna I 2b. satntJa 6. pJesadke pukovniJe u cadincima I vrbovcu, xv ustaska boJna u osijeku I u konjanldkl sklop u vtrovltiCI;

- 1?. aprila 1943. godlne: rboJnu skupinu( Slavonskog zdruga, pod komandom pukov_ nika Bosn16a, sadlnjavale su r I rr bojna 4. pJesadke pukovnue, Komblnlrana bojna, 1. bitnica v topnickog sklopa i rv bojna slavonskog zdruga (vJerovatno rv obkoparska bojna), odnosno oko 1.400ljudi. ova skuptna je razbuena u borbama kod susnjara, a pukovnik tsosnlc zarobljen (Zbornlk NOR-a, tom V, knj. 12, str. 599_546; knJ. 14, str. 482-483, 48?, 493---499;AVrI, fond NDH, kut. 55, f. 1, d. 1; kut. 175, !. 49, d. 8; kut. 313, f. 18, d. l). 50 Antun Mtleti6, Prilog prouEavanJu nemadkog sistema komanclovanJa I okupaclonih snaga na jugoslovenskom ratlstu u 1942. godtnl, vojnolstort|ski glosnik (vrc) U19?4,str. l8Fr92.

236

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941_194b.

divizija i sa,mostalnih zdrugova, ,to je potrebno, da se sve domobranske i usta$ke postrojbe pod,red,eouima u iakiltkom pogt"ii._ T15o l" *staske djelatne jedirnice potEinjene zapovjednistvima dornobra.nskih-zborova. Zapovjednristvu Ir domobransko! zbora: rv, vrit i xvIII ustaSka b,oj'na preko zapovjedrnj,ka Barnjalu,ikog-zdruga; XV tlsta5ka bojna preko zapovjednika zdruga; III, XIV i *XXVI ustaSka bojna ll"yg:Iog preko zapovjednika 3. pjesadke,divizije; zapovjednistvo IJ srtaja6erg urstaskog zdruga sa 2. i b. satnijom XVI urstaBke'bojnei voi*i"* Ni""l"ir" narodne skupine neposredno,zapovjedniku II Zeljeznidke'mreZe (Slavorrski Brod) tr Od novembra L942.pa do augusta 1g, Iinije rijeka Sava - Sisak - Biha6 Njemadkog opunorno6eog generala u Hrvatsl nih snaga NDH bile potdinjene preko Gravnog stoZera Ministarstva oruZenih snaga NDH. Medulim, u iugustu 1943. godin" poar"tiu sjeverno od Sav_epodijeljeno je iinij,orn: Nard lDrava) -Ladi,mlrevci - Normarnci - Budimci - Bradevci - Mandi6e Veliko Nabrde _ Levanjska varos - Klokodevik_ - zadubravlje (Sava), te je uz raniii zapaoni dio pripao 'njemadkoj 187.Tezervnoj diviziji, diji se Stab natario u-Zagrebu, a istoduri dio njerrnadkoj 123. rezervnoj alviiili Eiji se stab nalazio u vu_ KOVarU."' Operativ,no

podrudje

II ustaSkog staja6eg zdruga T'stovremenoje teritorija Ir zbornog pordrudja sjeverno od rijeke save podijeljena linijom: Dari (Durnav; -- rlisa - Bobotski kanal Sila5 51 Ostale ustaske djelatne jedinice potdinJene su: - Zapoujednl{tpu I d,ornobranskog zbora: III staJa6t dJelatni zdrug u sastavu: V, X, xrrr' xxx i xxxv usta.ka boJna preko zapovJedntka operatvnog podrucja Karlovac; rv staJa.i djetatnr zdrug u sastavul xr, xxxr t xxx[ ustaska bojna preko zapo_ vJednika PetrlnJskog zdruga; vr t xu ustaska boJna preko zapovJeclnika 2. pjesacke divlziJe; - zapooJeilnL|tuu r, d'ornobfanskog zbora: xvrr ustaska bojna preko zapovJectnlka ' oprativne zone u Travniku; I staja.l aljelatni zdrug u sastavu: II, xXI, XX,,, xxr[, xxrv, xxvrrr t xxrx ustaska bojna t v staja6l djelatni zdrug u sastavu: r' vrr' xrv' xx I xxvr ustaska bojna, s. satnua obrambenog zalruga i 1. gorska stajaca bitnica neposredno zapovJealniku IfI domobranskog zbora; zapoDled'nr\tPu opceg ooinrtkog poujerenLkd, worr roa superstode: 5. satnija v ustaske bojne, Ix t XXXIV ustaska bojna, gB. ustaska pripremna bojna, 6. i ?. satnija rr bojne t 3' satnua r bojne prometnih zdrugova ustaske vojnice (AVu, fond NDH, kut. 114, f. 25, d. 1g). 52 Njema.ka 18?' rezervna divizija (46. l 64?. puk i 96. art. puk) pod komanarom general-raJtnanta Jozefa Braunera fon Hajdringera pojavlta se na terltoriJi ND,, poeetkom novernbra 1942'godine. udestvovala Je podetkom 1943.goaline u operacijt DBraun< na podrudju Burje-Kamensko-vuejak. u Januaru 1944, godine prebadena je u Ma_ darsku i preformirana u 42 aliviziju operativne vojske. Njemadka 1?3.divizija (u, ?3, i 368.puk i tu. art, puk) pod komandom generara Hajnriha fon Bera, nalazila se u Jugosraviji od Jula 1943,cro marta 1944.godine, kada Je prebadena u Madarsku. (cordtn Raldevi6, rregred Jedinica r stabova nemacke kopnene vojske u Jugosraviji 1941-1945, godine, vr' 2ng67, str. 341, 348-349).

237

Zb,ornik

Laslovo - Koprivne - Mrzovi6 - Vrbica - Durtlanci - Beravci - Jaruge (Sava), pa je i'sto6ni dio, rkao i do tada, dinio operativn'o podrudje Srijemskog zdruga, a zapadni dio operativno 'podrr.ldje II usta5kog staja6eg zdruga isa sjediStem u Na5icama. TeZiSte aktivnosti II usta5kog staja6eg zCt:rwgausmjereno je na podr,udje Na5ice - Durtlernovac - eadinci - Podravska Slatina - Do'nji Miholjac -- Beli56e. U tom cilju su i angaZirane-rasporedene potdinjene m,u bojne, i to: XV usta5ka bojna u Podravskoj Slatini, XVI usta3ka bojna u Na5icama i XVIII ustaSka bojna u Durdenovsu. Jugozapadni dio Slavonije pre'dstavIjao je operativrno,po'drudje4. gorskog zdruga I zborrnogpodrudja sa sjedi5tem u Daruvaru. U operativno,m pogledu Srijemsiki zdrug'bio je potdinjen ,njemadkoj 173. rezervnoj d'iviziji, a II trsta5ki staja6i zdrug njemadkoj 187. i 173. rezervnoj diviziji, jer se li,nija razgranidenja izmedu Srijemskog i II usta5kog staja6eg zdruga nil,az1la irstodnije od linije ,razgranidenja izmetlu njernadke 1?3. i 18?. rezervne d,ivizije, dok je 4. gonski zdrug bio potii'njen neposredno Stabu njemabkog 69. rezervnog korpusa. Obje njemadke divizije (1?3.i 18?) bile rsrupotdinjene Stabu njemaikog 69. rezervnog korpusa, dije je sjedi5te bilo u Zagrebu, ,koji je u julu 1943. godine preuzeo operativno-taktidku nadleZnost nad podrudjem NDH sjeverno od Save od Njemadko,g opounomo6enog generala u Hrvatskoj Horstenaua.s3 Kada su formirane usta5ko-domobranske divizije, ,teritorija na kojoj su bile rasporedene njene jedinice znadila je istovremeno i operativno podrudje za tu diviziju. U ope,rativno,rnpogledu sve ustaSko-domobranske divizije (3, ?. i 14) s podrudja Slavonije bile su,potdinjene njemaikom 68, 69. i 34. korpusu. ZAKLJUCAK

Do podertkajade aktirmosti NOP-a'u Slavoniji dornobranske i usta5ke jedinice formirane na ovom podrudju upu6ivane su'u Bosnu i Herceg,ovinu i druge ,krajeve NDH, i tamo angaZirane protiv jedirnica NOP-a. Meelutim, kako je a]svom terenuLudvig f'on Bader<

t942.

1943.

538

2. pr. bataljo,n >General Laudonu

t942.

1943.

365

3. pr. bataljron >M. E. fon Bajern<

L942.

1943.

475

OnuZnidlri vod (Knilo Brod)

Sl. Bnod

1941.

1945.

?

OruZ'nidki vod Pakrac (Krri,lo Brod)

Pakrac

1941.

1945.

7

Or,uZnidki vod (Krilo Brod)

Sl. Brod

1941.

1945.

7

Virovitica

1941.

1945.

?

OmZnibki vod Osijek (Krilo Osijek)

Osijek

1941.

1945.

?

OruZnidki vod Naiice (Kritlo Osijek)

NaSice

1941.

1945.

,|

OruZinidki vod D. Mi,holjac (Kr,ilo Osijek)

D. Miholjac

1941.

1945.

?

OruZnidki vod Vinkovci (Iftilo Vinkovoi)

Vinkovci

L94L,

1945.

,|

OruZnidki Bjelovar)

v d (Krilo

241

Zbornik

Naziv zapovjedni3tva -

Broj.

C'od, For.

God. Ras.

XII 1944.

t945.

?500

L944.

1945.

4000

S1. Br,od

XII L944.

1945.

?

UstaSki obrambeni zd,rug

J asenovac

t942.

1945.

?

Pudko-ustaiki

Vinkovci

1945.

?

1945.

?

1945.

?

1945.

?

postrojbe

3. u,sta{ko - dornob ranska diui,zija:

Sjed,i5te

Vinkovci

s!,

1. lovadki zdrug II usta5ki staja6i zdrug XIII usta5ki staj. zdrug VII topniEki sklop XVIII topnidlci sklop 7. usta|ko-domobranska (gor.) diuizi,ja:

o

z

xu

1. gorski zdrug 4. gorski zdru'g I topniEki 'sklop VI topn:iEki sklop

E

74, ustaEko-domobranska diuizija: XIV usta,S,ki stajaoi zd,rug 19. pje5adijski zdrug

{t)

{ F a

zdrug:

Pr-ldko-usta3ka pujhovnij a >Ba'ranja< Pudko-ustaSka pukovnija >Vuka< PuEko-usta$ka pukovnija >Posavje<

.,

N. Kapela

Osijek Vukovar S1. Brod

XI L944. XI L944. XI 1944. XI L944.

Ta,kozuana NDH 1947,str. 320-324; AVII, fond NDH, kut. r14, t. 3, d, 15; kut. 114-c, f. 6, d. 2?, f. 25, d. 25 L t. 27, d. 2; kut. 134-a,f. 3, d. 1; kut. 135, f. I, d. I. TaEno brojno stanje nije bilo mogu6e utvrditi, pa cifre date u pregledu treba smatrati oriJentirnim,

242

OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Udarnu snagu u ve6im akcijama-operacijama protiv snaga NOP-a saEinjavale su u 1942. godini jedinice IV gorskog zdruga 1. gorske divizije i usta5ke i folksdojderske djelatne i pripremne bojne; u 1943. godini IV gorski zdrug, pojedine boj,ne 4, 5. i 6. pjeSadkepukovnije (Slavonski zdrug) i ustaSke djelatne bojne potpomognute dijelovima njemadke 714. i 18?. divizije; u L944. godini usta5ki staja6i zdrugovi i 4. gorski zdrug I zbornog podrudja i, na'kraju, usta5ko-dornobrarnskedivizije i Pudko-usta5ki zdrug. Od poEetka 1943.godine, pored formacija NDH, u operacijama protiv jedinica NOV i POJ u Slavoniji angaZirane su i njemadke operativ,ne jedinice.Y Tre6i Rajh je preko svojih okupacionih vlasti u NDH, a time i u Slavoniji, nastojao da Sto bolje iskoristi oruZane snage NDH na planu borbe protiv NOP-a, zati'm radi uspostavljanja i odrZavanja >reda i ru-ira