Mindell Earl - Hrana Kao Lijek

*l

il@&

No.slou lzuornika Earl Mtrdell's FOOD AS MEDICINE Copyright @ Darl Mtndel, R.Ph., Ph.D.. a'Ild Carol Colran

Urednlk ZORAN MALJKOVIC S engleskoga preuela ANKICA ZEC Lektorica NMES UJEWC Korektortca MIRJANA OSTOJA Oblikouanj e nasloDnice BOJE \,'REMENA

Nakladnik MOZAIK KNJIGA d.o.o., Zagreb

Za nakladntkaNrves rorvreSevti Gro.JTikt uredntk SRECKO JOLTC Tisak Grafldki zavod Hrvatske, Zagreb, 1998.

CIP - Katalogizacla u pubtkacUi Nacionalna t sveudtltsna knjunlca, Zagreb UDK a20.2 64r.56 MINDELL, Earl Hrana kao lijek / Ea_rl Minde[ ; (s etrgteskoga prevela Ankica Zec). - Za€reb : Mozatk knjga, 1998. - 295 str. ; 24 cm Pruevod djela: Food as medicine ISBN 953-173-963-3 9809r8026

E A RIM I ND ET L

HRANA I(AO

ulrK

MOZAIKKNJICA Zagreb,1998.

Zahvale zel7tr1.l^azlll. svoJuduboku i traJnu zahvalnost svojim prijateutma t kolegama koJi su mi pomogfi kod nastajanja ove knjige, posebno Laurie Kr"lo Btckoff; J. Kenneyu, doktoru znanosfl; Limrsu Paulingu, doktoru znanosti; Haroldu Segalu,doktoru filozofiJe;Bernardu Bubmanu, registriranom farmaceutu; MeIu F[chu, registrira[om farmaceufu; Salu Messineu, dolrtoru farmacije i registriranom farmaceufu; Allanu Kashinu. doktoru znanosti 1 regisklranom farmaceutu; Arnoldu Foxu, doktoru medicile: Gershonu Lesseru, doktoru medicine; Davidu Velkoffu, dolrtoru mediclne; Roryju Jaffeeju, doktoru medicrne;Donaldu Crudenu, doktoru optometriJe; Joelu Stromu, doktoru stomatolopiie, i Natranu Sperlingu, doktoru stomatologije. Zelto bih "" ,.r.i*Uti Kate Alfriend iz ameridkog Ministarstva pouoprivrede, Ureda za poslove s Javnosdu,i Alegrijt B. Caragayiz Savjetodavnogpoduzeia Arthura D. Littlea, koje su mi pruZile vaZneinformaciJe.posebno zahvaljuJemCarol Colman Gerber i svoJtrnizdavadima,Marilyn Abraham i Sheili Curry, na njihovoj pomodi. Mnogohvala mom agentuRichardu Curflsu za svu njegovupomo6 flJekomsvih ovih godina. Takoder Lellm 'zrgzilt| svoJu zahvalnost Prehrarnbenom muzeju Nestle u Veveyu(Svlcarska) za pomod u istrazivanju.

SADRZA'

SNAGAHMNE: NAIBOI-||IUEK kvo pollaYue HRANA:SNAUANIUEK Kako djeluje hrana Bududno.st Je svijeUa Vazno gediste o hrani nasuprot vitamtdrna

3 9

r0

Ihugo poglavuc FITOKEMUSKA LIEKARNA:PRIRODNI)l-lrEKOVl(U HRANI Actdofll Alfa-ltnolenska ldsellna Anfloksidanst Betakaroten Bloflavonoidi El.gldna (Elagenska) ldseltna Fenolna kisellna Fitau GenisUn Glutation GUclrethska kiselina Indoli (lz porodtce krstaslca) Inhibltori proteaze Izoflavoni Kumartni Kapsaictn Karotenotdi Katehint Klnoni Kvercetln Ltgnani Ltkopen . Llmonen Monoterpenl Omegp-3 masne ldsel!:e Pektin

12 t2 12 l e

t4 t4 l5 l5 15 IC

t <

l6 t6 l6

t7 t7 l7 t7 la 18 18 18 19 l9 l9 19 20

Pollacetileni Psoraleni Resveratoll Retholdi Sterolt Sulfldi Sulforafan Triterpenoldi Vla}na Posebno priprerr Jena hrana

20 20 2L 2L 27 2L 27 22 22 24

Tledc poglevue LIEKOVITASNAGAVITAMINAI M|NEMIA: OD A DO Z Sto su vitamtni? Sto su mlnerali? VitamtnA Srce odi KoLa PORODICA B-KOMPLEKS Vitamtn Br (Tiamtn) Vitamtn E}2(Rtboflavtn) Vitamtl:l Bs (Niactn) Vitamin 86 (F! doksh) Vttamh Brz (Kobalamin) Biotln Folactn (Folna ktsettna) Pantotenska klsellna Vitarnh C (Askorbtnska lidseltna) Vttamln D Vitamh E (Tokoferol) Vitamtl K MINDRALI Bakar Bor Clnk Fluor Fosfor Jod KalcU KalU

25 25 26 27 30 30 31 31 31 32 33 34 .JO

37 38 40 4l 45 47 52 52 53 53 cc 56 cb

61

Krom MagneziJ Mangan NabiJ Selen Zellezo ecfirfto poghyfJc )STONA,BOLJIH(: OD AMAMNTADo zEtENoGEA.,A Amarant (rumenlka) Badernl Bakalar BamUa Banane Bbk choy (Ktneskt kupus) Borovnice Bresl(lre Brusnlce Bulgur Bundeva Crni grah Clrnet Celer Crvent grah Curry de3nJak d t (Cayentte r Capstcum) DlnJarebrada Div{ad Dumblr Gutve Sttakei rel6t Gorusica Govedapisana pedenica GraSak crejp GroZde Guava HeUda InCunl Jabuka Jagode

62 63 65 oo

66 68

70 77 72 72 73 73 74 75 TC TO

77

7a f6

79 80 81

a2 83 a4 86 87 88 88 89 90 91 9l 93 93 94 95 96

Je6am Jogult

KeU Ke! pupdar Klnoa Ktvt Koraba Krastavac Krumplr (bijelt) KruSke Kukuruz Kukuruzne kokice Le6a Ltmun Losos Lubenica Lubin (Branctn) Lucerna Luk Ma]tu:e Mandarlne Mango Marelice Masltnovo uue Melasa MliJeko (nemasno) Mladtce graha Mrlna Morskt list Naranda Orange Roughy Ostige (kamenice) Papaja Paprika (crvena) PastrnJak Pastrva Persln Plle6aJuha Plavi patlidzan Prokullce Psyllium

98 99 100 loI 101

r02 r03 103 104 105 105 106 106 t07 108 109 l lo

r11 712 I l3 113 1I4 115

r16 tt7 118 119

r20 720 12r 722 t23 t23 124 125 126 t26 127 t2a r29 130

Psenldnemektnje P3enldne klice Puretlna Red Snapper (Pagar) Rabarbara Radid (masladak) RaJdica Repa Ruzmarin Sardtne Sku5e Slatki krumpir (batata) Smeda rtZ a Suhe Suive Svtnjeuna Sareni grah (tresnjevac ) Sparoge Sptu:at TiIMce 'I]estenina od cjelovitog zrnJa Tofu TreSnJe TunJevina Vino Zelena salata Zobene meklnje Zeleni daj HRANA NA KOJU TREBA OBRATITI POZORNOST Camu Camu Lan Nuna Slatki koriJen TuSanJ

I3l t32 1aa

r34 134 135

r36 136 t37 t37 138 139 140

r41 142 142 t43 144

r45 I46 r+o I48 148 149 150

15r 153

r54 r c4l

155 156

HRANA ZASVE5rO VnSsotr Peto poglavlle

PRAVITNO KUHANJE UPUTE ZA VOdE I POVR6E Kako pametno kupovatl Upute za pohranjlvanje namirnlca

159 159

r59 160

Pripremajte pomnjivo SavJeUza kuhanje SMRZNUTO I KONZERVIRANO VOEE I POVREE SAVJETI ZA KUHANJE MESA, RIBE I PERADI NESTO O SIGURNOSTI HRANE Hranu potpuno skuhajte DrZite pokvarlivu hranu na hladnome Sirova p euna: postupajte s najve6om pomnjom Ribe

160 I6I

KAKO PRAVILNO JESTI: Od pite do pfamide PREHRAMBENA PIRAMIDA

166 167

r62 t62 164 164 164 164 I ()i)

ScEtopoglavtJe KAKOSEHRANITI KOD PREHLADE I DRUGIH BOLESTI Akne Alergje Artritis Bol€st koronarnih arterija (Ateroskleroza) Bubrezni kamenci DUareja (ProUev) Diverukuloza Gtht clavoboUa Gutvidna tnfekcija (Kandtdijaza) Hemoroidl Kap KartJes Katarakta Krvarenje 1zdesni Kseroftalmij a (No6no s!epilo) Mudntna Obidna prehlada Osteoporoza Peludna groznica Psorijaza Rak debelog crijeva I rektuma Rak dojke Rak grliia maternice Rak gu5terade Rak mokrainog mjehura Rak plu6a

169 169 770 t71 t72 t76 t77 t7a t79 180 181

La2 183 r ttt r6:) 186 I86 t87 188 190 191 t92 194 196

r97 198 199

Rak prostate Rak usne SupUtne Rak Zeluca Slabokrvnost Sederna bolest Visokt krvni flak (hipertenzua) Zadeplenost (zatvor)

200 200 20r 202 203 205 206

Sedmo poglavUc

Zrusrorr;rlo

208

SVAKODNEVNA DIJETA EARLA MINDELLA PROTryRAKADOJKE

209

RDCEPTI EARLA MINDELLA PROTIV JUTARNJE MUENINE

212

Osmo pogl"avUc

MUSKoTUEto MindeUova supersekst diJeta

217 224

Deveto poglslruc HMNA ZA POSEBNE POTREBE

226

Deseto poglavue osTATl ZDRAVI OSJECATT SEMIAD Teorija slobodnth radikala Imunoloska teorija starenja TeorUa RNIVDNK Jedlte manje, Jedite bolje! DOBryATE LI DOVOLJNO POTREBNIH TVARI? Neudlnkovita probava LoSa prehrana Gubitak okusa i mirisa Bolovi u zubima Lijekovi t njthove nuspojave POPIS ZA GODINE IZNAD PEDESETE Betakaroten Tiamin (Bl) Vttamin 86 Rtboflavtn (Bz) Vitamin Br2 Folna ldsellna

234 234 235 235 236 237 237 234 234 234 234 240 240 240 240 240 241 241

Vitamin C Vitamin D Vitamin E (Tokoferol) Kalcij Vlakna Selen

241

24r 242 242 242 242

NTZNANJE VAMMOZENASKODITI Jedaraesto poglavue

SToNEzNAMoo MAsNoeAMA DOBRE MASNO6E, IOSC MASNOdE VODIC KROZ MASNOdE U PREHRANI Zasiiene masnoce Pollnezasiiene masno6e Mononezasiiene masnoie Brza hrana: 1oS losua od margarlna PRIEA O RIBI: OMEGA-S MASNE KISELINE Bolest koronarnih arterija Protuupalni udir:ak ZaStita od raka Trudno6a NOVE LAZNE MASNOiE: JESU LI SIGURNE? NEKOLIKO zuJE.I O ORASIMA UOBIEAJENE ZABLUDE O HRANI Dvanaesto poglavue DODACI HRANI (ADITIVI) EARLOVIH,DVADESET GROZNIH( Alg[nska kiseltna AluminiJ Benzaldehid Benzoidka kiselina BHA odnosno BHT (But iranl hidroksianlzol ili butiltrani hidroksitoluen) Bromirano bilno ulje EDTA ( Etilendiaminotetraacetna kiselina i njene soli) Hidrolizirani biuni protein Kalijev bromat Karagen

245 249 249 250 250 251 251 252 252 253 253 254 255

257 257 257 25a 254 254 258 25A 259 259 259 259

Monogiceridi i dig;ltceridi, acetiliranl monogllceridl i di€liceridi Natruev glutamlnat (MSG) Nitratt Parafinl (vosak) Propil galat Slastldarska gazura Smola akaciJe (gumiarabika) SulfiU Umjetne boje aeljezne soli (Zeljezni pirofosfat, Ze[eznt natrijev pirofosfat, ZeUeznilaktat)

259 259 260 260 260

26r 26r 261 262 262

Trtna$to poElavuc CITANJEIZMEEU REDOVA:RMUMUEVANJENALJEPNICA Sto Je s govedinom? ittanJe nalepnlca Sto znadi ime? RazumijevanJenovih lzraza Razumu evanje drugih nauepnica

263 265 266 267

detrnaeeto pogtavue PRIEAO ZRAEENJU HMNE

HRANAZA ZIVOT PetD.e8to pogllavue NOV| VECETARUANCT Proteini: prava lrsta i prava kolidina Vitamin Brz Cink KalcU 2elJezo Komplementtanje proteina

275 276 277 274 274 278 279

Sesnaestopoglavue NAJBOTJE STRANEKUHIN.IE MEDITERANSKA PREHRANA AZIJSKE KUHINJE Kineska kuhlnJa Japanska kuhinja Tajlandska kuhinJa Vijetnamska hrana

280 280 242 282 243 244 245

"[

... 246

''

2t37

SNAGAHMNE:

NAIBOTfIrUEK

HMNA:SrunZnru LtrEK

/^\ etfistote g. pr. Kr. Hipokrat, >otac suwemene medicineNeka hrana bude va5 lijek, a lijek vaSa hrana. Sto najbouih JelaIzvoru lnformacijadobroiudnih< bakterija koJe se koriste za fermentaciju mlijeka u Jogurt. LUednici desto sa\aetuju pacUentlna dodatno uzimanje Jogurta za uzimanja antibiotika, Jer antibiotici bez razlike ubijaJu ne samo >losedobra masno6a< moLe takoder pomoii u smanjenju rizika od srdanih bolest i artritisa.

Antioksidansi Ako ostavtte izrezanu Jabuku na zraku, postat 6e smeda, ali ako poprskate po njoj nekollko kapi limuna, Jabuka ie ostati bijela. To gubljenJe boje jabuke uzrokovano Je procesom zvanlm oksidaciJa. Limunov sok sadrZi vitamtn C, anttoksidans koii moze sDriJedifloste6enjalzazvana okstdacijom ne samo kodiabuke nego i na Ijudskim stantcama. Premda trebamo kislk za preZivljavanje, odredeni nestabilni oblict molekula kisika, zvanl >slobodni radikalilosega< kolesterola uzrok ateroskleroze, suZavania arteriia, koJamoze smanjiti protjecanje krvl kroz tijelo. poSto LDi oksidira, on privlaai stffinarske stanice poznate kao makrofazi, koje doslovce gutaJu LDL-e i tvore >pjenaste stanicein vlhohostruko prljeteiom aminokiselinomljekovite< hrane (takoder zvane >nutriceutidnaMoZete li mi, moli-In, reei gdje mogu nail Zitarice protiv raka?< On 6e vam odgovoritt: 'One su na polici u tre6em redu, pokraj antikolesterolnih rezanaca I antiosteoroporoznih udvrs6ivada kostju. < Nacionalni instifut za rak (The Natonal Cancer Institute),sa svojim poznatim proJektom o eksperimentalnoj hrani (Experimental Food ProJect),ostvaruje svoJpetogodisnji program proudavanJa mogu6nosti za proizvodnju posebne hrane koja bi bila oboga6ena prirodnim antkanceroznim tvarirna. NCI istraZuje nekoliko wsta hrane za koju se misli da ima najvecl potencijal u borbi protv raka, to su: prokulice, desnJak, persin i mrkva. IstraZivadi se nadaju da 6e izoltrau >zasflble< tvarl lz te hrane i ispitati njihovu sigurnost i udlnkovttost pri primjeni u ve6tm dozama (obrocima). Medutim, prije nego se ta hrana pojavi na trzistu, treba odgovoriti na jos mnoga pitanja. Na prlmjer, ako mala kolidtna indola iz prokullca pruza za,itttu od raka dojke, hoie li ve6a doza pruZati joS Jadu zastitu? Mogu li veie doze fltokemikalija biti toksidne? KoJesu prave kombinaciJ e vitamina, minerala i fitokemikalija? Nekoliko proizvoclada hrane vei nudi na trZlsfu neku vrstu )ruekovite hranebypassazastitnikavitamin koLedobrk) kolesterol. Medutim, velike kolidine niacina mogu uzrokovat crvenilo i swbez, a to moZe biti prilidno neugodno. preporu6ujem upotrebu takozvanog niacina >bez cryenilauZegnu< Jer to moZe uzrokovati stvaranje ploda na stiJenkama arterij;, koje moze dovesti do atero_ skleroze i bolesti koronarnih arterija. proudavanla potwduju daje vitamtn C visestruko koristan za srce i krvotok. SveudiliSfu Berkeley u KaliforniJt istrazivadi su usporedivali -Na vitamina C i stopu smrtnosfl na vi5e od I I.OOOljudi. 1n959nje Otkrill su mnogo niZu stopu smrblosti u osoba koie su uzimale dodatke vitamina C nasuprot onima koji su, putem lirane, uzimali samo RDA od 60 mg. Sto su viSe C-vitamina konzumirali, muskarci su bill to manje izloaenifizik:u od srdanog napadaja. premda se 6ini da vitamin C SUU i Zene od srdanih bolisti, rezultat niie bio tako spektakularan. Jed.1a druga studija izvedena na Berkeleyr pokazala je da je - . kod muskaraca kojl su uzimali male kotdine C-vitamina (manje od 20 mg-na 9*) aosto do pada glutati orraza SOposto. Glutation je amtnoklselina koja je i snaZan antioksidans ti takoder SUU od srdanih bolesti, raka i artriflsa. Kada su im dali C-vitamin, njihov glutation se ponovno vratio na normalnu razinu. prema istraZivadima Ameridkog centra za istraZivanje prehrane i stareqja (USDA Human Nutrition Center on Aging at iufts University) u

ASNACAVITAMINA I MINEMIA: OD A DO 2

Bostonu, vitamin C moZe pomoii u sprjedavanju bolesti koronarnih Zila na jo5 jedan nadin. IstraZivadi su proudavali koncentraciju vltamina C u krvi muskaraca i Zena starih ?medu 20 i IOO godina. Oni s naJveiom koncentracijom vitamina C u krvi imali su i najviSu razinu HDL-a ili korisnoga kolesterola, dok su oni s najnZom razlnom vitamina C imali najmanje korisnog kolesterola. Visoka razina vitamina C povezivala se s nizim krmim tlakom. Visok krrmi flak $avni je dimbenik rizika za srdani napadaj i kap. VISOK KRVNI TLAK Epidemioloska su istraZivania p okazala da medu stanovni5tvom koje uzima malo C-vitamini t tr-i U".L pokazuje tendenciju porasta. David Trout, istrazivad fiziolog sa Beltsville Human Nutrition Center of the U.S. Department of Agri culture, Ueruje da je ljudima s visokim knmim tlakom potrebna dodabra kolidina vitamina C. Nedavno istraZivanje, o kojem iu podaci objavUeni u Nutrition Review, otkrilo je, naime, da je IOOO mg C-vitamina na dan znadajno snizilo sistolidki flak (gornja brojkaj kod 2O Zena, od kojih je 12 bilo na granici hipertenzle. NEPLODNOST IstraZivanja pokazuju da vitamin C Stiti ljudske spermije od oksidacijskih oSte6enjaDNA, a to moze pomo6i u sprjeaavanju urodenih defekata. Bruce Ames sa Sveudilista Berkeley u Kaliforniji otkrio je da su niske koncentracije vitamina C povez€ures genetski ostedenim spermijima. OSOBNISAVJET Vitamin C osjetljiv je na temperau rlt, zato jedite vo6ei powie sirovo, ako moZete.Ako ga Zelite kuhati, udinite to u najkra6em mogu6em wemenu i sa Sto je mogu6e manje vode. Kuhanje na pari najbolji je nadin kuhanja kako bi se saduvao vitamin C. Pirjanje na malo ulja takoder je dobro jer se tako koristi wlo malo tekudine, a i hrana se brzo priprema.

VitaminD CINTENICE Ovaj vitamin topiv Je u mastma i pomaze tijelu da pravilno iskoristava kalcij i fosfor koji su potrebni za izgradnj! snaZnih zuba i kostju. Vitamin D dobio je naziv i >sundani vitamin< jer ultraljubidaste zrake iz sundanesljetlosti potidu neka uljau koZi

45

HP//.NAKAO LUEK

na proizvodnju vitamina D. Vitamin D takocter je prisutan u mnogim vrstama hrane. Dobri lzvori vitamina D jesu uua masne ribe (bakalar, grged, skuSa, sardine, losos, tuna, induni) te oboga6enl mlijedni proizvodi. Nedostatak vitamina D uzrokuje rahitts - postupno omeksavanje kostiju koje nastupa zbog slaboga kalcifictranja. PMVA,KouerNA

RDA za odrasle iest 4OOIU.

LOCUCE KORIST!. Rak Premda todan mehanizam nije poznat, vjeruje se da vitamln D sprjedava rak debelog crueva. Dokaz: rak debelog crijeva de56iJe u krajevima s hladnijom klimom, gdje ima marie sunca. Osteoporozo Na Sveudilistu Tufts u SAD-u izwseno je ispitivanje koje je pokazalo da Zene mogu sprijediu osteoporozu pove6anim uzinanjem vitamina D i katcija. Vei je neko vrijeme poznato daje gubitak kostane mase veii zimi, i to zbog dva razloga. Prvi je razlog nasa manja izloZenost suncu, a to znadi da nase tijelo proizvodi manje vitamina D. Drugi Je razlog da se kre6emo manje nego tijekom toplih mjeseci pa to takoder smanJuje kolidinu ko5tane mase. IstraZivadi sa Sveudilt5ta Tufts htjeli su vidjeti moze li se gubitak kostane mase tijekom zime spruedit prehranom. U njihovu istraZivanju 247 ler:Lasvakodnermo je dobivalo kalcij, i to po 8OOmg. Polovica skupine dobivala je po 4OOIU vitarnina D, a druga Je polovlca dobivala placebo. Nakon Sest mjeseci istrazivadi su, s pomo6u wlo sloZene rengenske metode, ?mjerili gustoiu kraleznice i kostiju. Rezultati: Zene koje su tijekom zirnsldh mjeseci uzimale dodatke vitamina D izgubile su upola manje ko5tane mase nego one koje su uzimale samo kalcij. Cetiri dase obranog ml{eka na dan odgovarale bi kolidini vitamina D koja je davana tspitanicama Sto su sudjelovale u istraztvanju. UPOZORENIE, Vrlo velike kolidine vitamina D uzimane tiiekom duZeg wemena mogu biti toksidne.

46

LJEKOVITA SNACAVTTAMINAt MINEMLA: OD A DO Z

Vitamin E (Tokoferol) Vitamin E otkrila su 192o-ih qodina dva aneridka istrazivada koja su zapazila da pomanjkanje nekih posebnih tvari u hrani uzrokuje neplodnost kod Stakora. Kad su te tvari ponovno dodane u hranu, Stakori su se opet mogti razm noLavati.IstraZivadi su taj novi vitamin nazvali tokoferol Sto na grdkom zta(i >tzgajatj djecuprvom obrambenom linijom< tijela protiv peroksidacije liptda - to znadi da on Stiti polinezasi6ene masne kisehne u stanianim membranama od napadaja slobodnih radikala. Slobodni radikali mogu uzrokovati onu wstu ostedenja stanica koja se povezuje s nastajanjem raka i srdanih bolesti. Dobri izvori vitamina E jesu: biuna ulja, cjelovite Zitarice, maslac od kikirikija, pedeni slatki krumpir, avokado, psenidne klice, bademi, kikiriki, smeda riza, jela od zobi, majoneza, margarin, kukuruzno ulje, ulje od kikirikija, orasi i druge wste voia s twdom ljuskom. PRAVA KOUCINA RDA za vitamin E jest 8 do lO IU (kod tog vitamina I IU je I mg). Vitarnin E sinergeudanje s drugim antioksidansom, selenom, a to znadi da istowemeno uzimanje obaju znatno poveiava udinkovitost svakoga od njih. MoGUe EKoRfsfl Starenje Vitamin E moZe na nekoliko nadina pomo6i pri sprjedavanju Stetnih udinaka zbog starenja. Istrazivanja na Iaboratorijskim Zivotinjama pokazala su da izlaganje zradenju ubrzava starenje i poveiava razinu slobodnih radikala u njihovirn stanicama. Dodavanje antioksidansa, vitamina C i E, u hrarru starijih pacijenata u Poljskoj dovelo je do smanjenja prosjedne koncentracije peroksidnih tipida u krvi, a to znadi da je tako sprijedena Stetna oksidacija koja pospjesuje starenje. 47

Kad su pacUentlma u staradkom domu u Ftnskoi davali vita_ min E i dodatke selena, osoblje Je primijetilo znadaJnopobolj3anje njihova psihidkog I opieg zdravstvenog stanja. Arffitis eini se da vitamin E pomaZe pri ublaZavanju bolova i ukodenosti poradi artriusa. Nedar.no istrazivanje osteoartritisa kod bolesnika pokazalo je da dodaci vitamina E pomaZu pri smanJtvanju bolova, poboljSavaju pokre jivost i smanjuju potrebu za uzimalrjem sredstava protiv bolova. Rak Vitamin E dJeIuJe na tri nadina protiv raka. prvo, kao anuoksldans on sprjedava onu vrstu osteienia stanidnih membra_ na koja stantce dtni osjetljivima na kanceroglne promjene. Drugo, on se moZe agresiLno borit protiv >loSih< stanica ill karcinogena: u Zelucu sprjedava pretvaranje nitrita u nltrozamine koJi izazivaJu rak. Treie, on potide imunoloski sustav, a to znadi da pomaZeborbi imunoloskog sustava protiv nezeljenih napadada. Op5irno istraZivanje tzwseno u John Hopkins School of Hy_ giene and Public Health pokazalo je da niske koncentraciJe vitami_ na E povedavaju rizik od obohJevanja od raka plu6a. Srce Sezdestih godina dvoje Je kanadskih lijednlka, Wilfred i Evan Shute, bilo ismijano od strane medicinskop establishmenta zbog svojih twdnji da vitamin E moZe pomoii lri sprjedavanju srdanih napadaja. Njihovu knjigu >Vltarnin E za bolesno i zdravo srce < (Vitamin E for Ailing and Healthy Hearts) strudnjaci su progfasili Sarlatanstvom, ali je ona u javnost bila wlo popularna. Danas dak i naJkonzervatirmUi kardiolozi propisuju viamin E iz brojnih razloga. Mnoga su istraZivanja pokazali da vitamin E moZe pomoii pobolj5anJu ishoda operacija na otvorenom srcu. U jednom istrazivanju 14 muskih pacijenata, koji su trebali biti podwgnuti operacijl za >b]4)assbaklce< znale o demu govore. Deset Zena dobivalo je ttJekom istraZivanja vrlo velike kolidine kalcija ( l S0O mg na dan, od toga pola u hreni, a pola kao dodatak), a jednako toliko njih dobivalo je hranu s malo kalcija (600 mg na dan, ili prosjednu kolldinu koJu unose ameridke Zene). Na polovici istrazivanja, Zene su zamijenile uloge: Zene koje su prije dobivale wlo veltke koliiine kalcua sada su dobivale hranu s vrlo malo tog minerala i obrnuto. Velika vedina Zena izjavljivala Je da su imale manje pMs-simptoma tijekom prehrane s veliki:n kolidinama kalcUa, odredenije - bile su bolje raspoloZene,manje razdraZulve i manje depresivne. Nekoliko je Zena qjekom uzimanja veltkih kolidina kalcija izja',rilo da imaju manje glavoboua, bolova u ledtma i grdeva.Premdaje rijed o malom istrazivanju, rezultati obe6avaju. KPovedano uZivanje kelija putem prirodne hrane lrlo je korisna i udinkovita mjera za smanjenje potrebe za lUedenjemhipertenzije.< t)I

HPdJ/'NA KAO LUEK

UPozoRENTE prekomjerna kolidina katija normalno se izlu_ euje preko bubrega. Medutim, liudi s bolesnirn bubrezima ne bi trebali jesti hranu koja sadrzi puno kalija niti uzimati dodatke kaliia.

Krom .LINJENICI Ovaj mineral u kag;u sudjeluje skupa s inzulinom u metabolizmu 5e6era. Krom moZe dijabeti8arima pomo6i na dva vaZna nadina. Kao prvo, dini se da on potide beta_staiice u quSteradi na proizvodnju vi5e inzulina onda kada je to potrebno. D"rugo. on povecava udinkovitost inzulina pomaZudi tako odrzavanju normal_ ne kolidine $ukoze u krvi. Dobri izvori kroma jesu pivski kvasac, prokulice, Sunka, pureuna, sok od groZda i Skoljke. PRAVAKo elNA RDA za krom ne postoji, ali unos kroma za prosjednu odraslu osobu trebao bi biti izmedu 50 i 2OO mcg. prema podacima USDA, malo Uudi dobiva minimum od 50 mcg toga minera-la. Krom se najbolje apsorblra u obliku faktora tolerancge glukoze (GTF), prirodne tvari koja sadrZi krom s niacinom, nom, $utarninskom kiselinom i cisteinom. Kromov pikolinat,$ici_ no_ viji oblik kroma koji se bolje apsorbira, pokazao se kao sredstvo koje sniZava kolesterol, produZuje Zivotni vijek, pa dak moZda pomaze i razvoju mi5i6a kod afletidara. MoCUCE KORISTI Srce Dijabetida_risu posebno izlozeLj. riziku od obolijevanja koronarnih arterija ili riziku od srdane kapi. Ipak, nedalTrestudije upuduju da krom moze smanjit td rizik pomazu6i podizanju HDL-a ili tzv. >korisnog< kolesterola. Sidani bolesnici _ neki od r{ih bolovali su i od dijabetesa, a neki nisu _ dobivali su, tijekom 16 mjeseci, ili dodatak kroma u koli6ini od 2OOmcg na dan ili placebo. Kod grupe koja je dobivala krom doslo je do znaeajnog porasta HDL-a, u usporedbi s gtrupom koja je dobivala placebo. VaZan zakljudak: bolesnicima t