May 10, 2017 | Author: Katarina Babić | Category: N/A
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
KLASIFIKACIJA MIKROORGANIZAMA (VI i VII)
Preddiplomski studij: EKOINŽENJERSTVO Kolegij : MIKROBIOLOGIJA
Dr. sc. Felicita Briški, red. prof.
[email protected]
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Sadržaj VI i VII dijela
KLASIFIKACIJA MIKROORGANIZAMA
Klasifikacija mikroorganizama, nomenklatura i identifikacija mikroorganizama - Sistematika prokariota na osnovi Bergey-evog priručnika - Eubakterije: značajke odabranih grupa - Gljive: morfologija i sistematika - Protozoe: morfologija i funkcija - Alge: morfologija i funkcija - Lišajevi: morfologija i funkcija
Klasifikacija poredak organizama unutar pojedinih skupina sa sličnim: D fiziološkim osobinama, D biokemijskim značajkama i D genetičkim značajkama
-
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Zadatak klasifikacije je svrstati organizme u grupe (sing. taxon; pl. taxa) na osnovi: ¾ međusobnih sličnosti ili ¾ evolucijskoj povezanosti Nomenklatura ima zadatak: ¾ odrediti imena taksonomskim grupama u suglasju s publiciranim pravilima Identifikacija proces u kojem se određuje: ¾ da izolat pripada poznatom redu (taxon)
Taksonomija: - znanost o biološkoj klasifikaciji - uključuje i davanje imena različitim oblicima (grčki taxis - svrstati, grupirati, red nomos - raspodijeliti) Sistematika uključuje: Dklasifikaciju, D nomenklaturu i D identifikaciju organizama
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Identifikacija (proučavanje) organizma uključuje sljedeća istraživanja: D morfologija, D fiziologija, D biokemija, D okolišni uvjeti i D molekularna biologija 1.
Morfološke karakteristike (izgled i oblik stanica)
2.
Fiziološke i metabolitske karakteristike D izvor C, N i energije, D produkti metabolizma, D temperatura rasta, D potrebe za mineralima, D osjetljivost na antibiotike, uklopine
3.
Okolišni uvjeti (pH, O2, tlak)
4. Genske analize (sekvence DNK)
1
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Struktura ribosoma u prokariota i eukariota 5. Molekularne karakteristike: D usporedba proteina u sekvencama mRNK blisko je povezana s genetskim kodom koji diktira njihovu sintezu Npr: ukoliko su sekvence proteina s istom funkcijom slične, mikroorganizmi koji ih posjeduju su vjerojatno blisko povezani
PROKARIOT MALA PODJEDINICA 1 rRNK (16 S) 21 proteina
70 S
PROTEINI
PROKARIOT VELIKA PODJEDINICA 2 rRNK (23 S i 5 S) 33 proteina tRNK
D sastav baza u nukleinskim kiselinama DNK - odnos gvanina (G) i citozina (C) ili % G+C u DNK
tRNK
D hibridizacija DNK – primjenjuje se samo kod istraživanja vrsta koje su vrlo bliske D sekvenciranje DNK i RNK - češće se primjenjuje tehnika sekvenciranja RNK i to 5S i 16S rRNK iz 50S odnosno 30S podjedinica bakterijskih ribosoma
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
EUKARIOT 3 r RNK 40 proteina
EUKARIOT 1 rRNK
rRNK
33 proteina
80S
Aktivno mjesto samo r RNK
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Ribosom – proteini + ribonukleinska kiselina (RNK) PROKARIOTSKI RIBOSOMI → 70S (30S+ 50S) EUKARIOTSKI RIBOSOMI
→ 80S (40S + 60S)
Svebergove jedinice (S) – određivanje sedimentacije ultrazvučnom centrifugom 1S = 10-13 s VELIKA PODJEDINICA→katalizira tvorbu peptidne veze MALA PODJEDINICA
→povezuje mRNK i tRNK
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Morfološke značajke i diferencijalno bojanje • Morfologija stanica - ne mogu klasificirati samo na osnovi strukture, jer na stotine bakterija ima oblik štapića ili kuglica • Ipak iskoristiva - kod identifikacije bakterija koje tvore spore ili bičeve • Složeno bojanje – najveći broj bakterija gram- negativno ili gram-pozitivno - ovo bojanje na osnovi kemijske strukture stanične stijenke
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Biokemijski testovi
Selektivne podloge Andrade laktoza peptonska voda (a) i Mc Conkey bujon (b) te diferencijalna podloga Endo agar (c)
Određivanje enzimske aktivnosti – za razlikovanje bakterija Niz biokemijskih testova – prema sposobnosti fermentacije odabranih ugljikohidrata (API 20E) Npr. enterobakterije – heterogena skupina gram-negativnih bakterija,prirodno stanište probavni sustav ljudi i životinja (Predstavnici rodova: Escherichia, Enterobacter, Shigella i Salmonella)
a)
Vrijeme identifikacije skraćuje se primjenom: Dselektivnih podloga Ddiferencijalnih podloga Selektivne – pojačavaju i podupiru rast poželjnih bakterija Diferencijalne – dopuštaju tvorbu kolonija poželjnih bakterija koje se razlikuju od drugih
c) b)
2
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fotografski snimak biokemijskih reakcija s pomoću API 20E testa u cilju identifikacije tri bakterijske kulture porasle na Endo agaru
Klasifikacija organizama  Osniva se na sličnosti organizama
O kultura br.
N
A D
L D
O D
C I T
H 2 S
P G
H
8101
+
–
+
+
–
–
5B
+
–
–
–
+
–
8P44
–
–
+
+
–
+
C
C
U
T D
I N
A
D
–
–
+
–
–
–
–
–
+
R E
R
G
G
M
I N
S O
E L
L U
A N
O
R
–
–
+
+
–
+
+
+
–
+
+
+
+
+
–
–
+
+
–
–
–
V P
H A
A M
A R
E L
Y
A
+
+
–
+
Escherichia coli
–
–
+
+
Enterobacter agglomerans
+
–
–
+
Edwardsiella hoshinae
S A C
M
Identifikacija
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Nomenklatura (nazivlje) organizama  1735. Carl Linné (švedski biolog) objavio: prirodni sustav klasifikacije na temelju strukturnih i fizioloških osobina organizama  Primjenjuje – binominalni sustav nomenklature Â
Â
Svi organizmi označeni imenima koja se sastoje od dviju latinskih riječi: ¾Ime roda uvijek započinje velikim slovom ¾ime vrste koja slijedi, piše se malim slovom U tekstu se označava italicom (Escherichia coli) pri strojnom pisanju a u rukopisu obavezno podvući ime organizma (Escherichia coli)
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
SISTEMATIKA PROKARIOTA NA OSNOVI BERGEYevog PRIRUČNIKA • U priručniku - opisane 4 glavne grupe bakterija na fenotipskoj osnovi, a svaka od grupa je još razvrstana u dodatne grupe  I Gram-negativne eubakterije koje posjeduju staničnu stijenku (grupa 1-16)  II Gram-pozitivne eubakterije koje posjeduju stijenku (grupa 17-29)  III Eubakterije bez stanične stijenke (grupa 30; mikoplazme)  IV Arheobakterije (grupa 31-35; metanogeni, sulfat reducenti, ekstremni halofili, ekstremni termofili i arheobakterije bez stanične stijenke)
 Filogenetski sustav – idealan, određuje odnose među organizmima na osnovi mogućeg podrijetla Prirodni sustav nalik na strukturu drveta je konačni sustav razvoja: Deblo – glavni pravac evolucije Grane i grančice - kasniji stadiji u evolucijskom razvoju  Umjetni sustav – osniva se na prepoznatljivim osobinama poznatih organizama i koristan za identifikaciju nepoznatih organizama
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Identifikacija,sistematika i nomenklatura (imenovanje) bakterija Identifikacija se provodi na osnovi:  morfologije stanica  morfologije kolonija  metabolizma i genetske karakteristike Sistematika za sada na osnovi klasične bakterijske taksonomije primjenom Bergeyevog priručnika determinativne bakteriologije (9. izdanje)  Bakterije svrstane u 35 grupa
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Eubakterije: značajke odabranih grupa (od str. 172) Gram-negativni aerobni štapići i koki (grupa 4) – ova skupina sadržava mnoge industrijski, ekološki i medicinski značajne bakterije Rod Pseudomonas – štapići s polarnim bičevima mnogi izlučuju vodotopljive pigmente (difundiraju u okoliš) - vrsta Psudomonas aeruginosa zeleni pigment - druge vrste tvore fluorescentne pigmente nakon osvjetljavanja UV-svjetlom Veliki broj iz ovog roda prisutni u tlu i ostalom okolišu. Oni su heterotrofi, psihrofili i mezofili, mogu sintetizirati brojne enzime.
3
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Rod Rhizobium
– bakterije značajne u poljoprivredi - uzrokuju tvorbu kvržica na korijenju biljaka (leguminoza) i fiksiraju dušik iz zraka
Rod Azotobacter
– fiksiraju dušik i samostalno žive u tlu
Rodovi Acetobacter i Glukonobacter – aerobne bakterije, pretvaraju etanol u vinski ocat
Fakultativno anaerobni gram-negativni štapići (grupa 5) - tri obitelji: podgrupa 1 - Enterobacteriaceae podgrupa 2 - Vibrionaceae podgrupa 3 – Pasteurellaceae
Primjer: Klasifikacija i imenovanje bakterijske vrste Obitelj:
Rod Zooglea – ravni deblji štapići,tvore pahulje ili filmski sloj - značajni predstavnici u aktivnom mulju, morfologija u obliku stabla ili prstiju
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Pleme: Rod: Vrsta:
Escherichia coli Enterobacteriaceae - (5 plemena) Escherichieae, Klebsielleae, Proteeae, Yersinieae, Erwinieae Escherichieae (5 rodova) Escherichia, Edwardsiella, Citrobacter, Salmonella, Shigella Escherichia Escherichia coli
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
• Obitelj enterobakterija – nekoliko značajnih rodova • Rod Escherichia – gram-negativna fakultativno anaerobna, pokretljiva i iscrpno istražena bakterija - njezina prisutnost u vodi i hrani pouzdan je pokazatelj fekalnog onečišćenja najčešće se E. coli ne smatra G Escherichia coli patogenim mikroorganizmom - međutim može izazvati infekcije i određeni sojevi proizvode enterotoksine - značajna biokemijska reakcija – tvori Tvorba indola (crveni prsten) indol, a rod Enterobacter ne
Odabrane značajke, izolacija i identifikacija bakterija iz obitelji Enterobacteriaceae (IMViC TEST - biokemijski test) Odvajanje E. coli od drugih rodova kao Enterobacter ili Klebsiela
I Tvorba INDOLA
negativno pozitivno
Triptofan (aminokiselina) enzim triptofanaza INDOL + p-dimetilaminobenzaldehid ⎯→ boja Rozindol Rezultat: crveni prsten na površini podloge u epruveti Escherichia coli + Enterobacter aerogenes -
razgradnjom triptofana
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Metil-red / Voges Proskauer- mješovito-kisela fermentacija a) Metil-red (M)
GLUKOZA EMP - put
b) VogesProskauer (V P)
GLUKOZA EMP - put
ACETAT, ETANOL
ACETAT, ETANOL FORMIJAT
pozitivno
PIRUVAT
negativno pozitivno
PIRUVAT
negativno
FORMIJAT CO2 ACETOIN
H2
2,3 BUTANDIOL
CO2 H2 Rezultat: uz indikator metil-red (oko pH 7 žut, pH < 5 crven) promjena boje podloge u crvenu Escherichia coli + Enterobacter aerogenes -
Acetoin + KOH + α-naftol → diacetil → crvena boja podloge (nepoznata struktura)
Interpretacija rezultata: Enterobacter aerogenes + Escherichia coli -
4
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Rast na Simmon citrat podlozi (C) Citrat - jedini izvor ugljika u hranjivoj podlozi i reagens bromtimol plavo (< 6,8 zeleni, > 7,6 tamnoplavi)
Gram-pozitivne kuglaste bakterije (grupa 17) Najvažniji predstavnici rodova Staphylococcus, Streptococcus, Sarcina i Leuconostoc
Rezultat: citrat se troši, ostaje NH4+ i dolazi do promjene pH- vrijednosti podloge Enterobacter aerogenes + Escherichia coli -
Rod Staphylococcus Stanice u grozdastim nakupinama, aerobi ili fakultativni anaerobi Najvažnija vrsta : S. aureus (zlatnožuto obojene kolonije) Razlozi patogenosti: Âkuglasti oblik i g+ stanična stjenka omogućuje preživljavanje i rast u okolišu s visokim osmotskim tlakom Âsintetizira brojne toksine (enterotoksin - povraćanje, mučnina)
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Staphylococcus
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Rod Streptococcus  stanice kuglaste gram+, dolaze u lancima od 4-6 koka ali može i više  ne koriste kisik, iako je većina aerotolerantna, samo su neki obvezatni anaerobi  značajni rod u medicini i u proizvodnji mliječne kiseline u mnogim proizvodima
Gram-pozitivni štapići koji tvore endospore (grupa 18) ÂTvorba endospora bitna (industrija, medicina) jer su one otporne na povišenu temperaturu i mnoge kemijske agense  Prema potrebi za kisikom mogu biti aerobi, fakultativni anaerobi, striktni anaerobi i mikroaerofili Rod Bacillus: - pokretljive stanice, pravilni štapići - u parovima ili lancu zaobljenih rubova, G+, - endospore ovalne, - aerobi ili fakultativni anaerobi, - prisutni svugdje u okolišu - industrijski značajan B. thüringiensis B. tereus
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Rod Clostridium  Anaerobne štapićaste stanice u parovima ili lancima zaobljenih krajeva, G+ u mladih kultura, pokretljive  Tvore ovalne ili kuglaste endospore koje se pojavljuju kao ispupčenja  Rasprostranjeni u okolišu  Značajne vrste za medicinu (tetanus, botulizam, plinska gangrena)
Gljive - morfologija i sistematika Mikologija - jedna od prvih mikrobioloških znanosti  Gljive ili fungi (jedn. - fungus) - obuhvaćaju: 1. KVASCE 2. PLIJESNI 3. MESNATE GLJIVE  Nefotosintetski eukarioti: stanice obavijene staničnom stijenkom koja je sastavljena od polisaharida hitina  Gljive zajedno s bakterijama sudjeluju u razgradnji organskih tvari u okolišu
Clostridium tetani
5
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
ÂMakroskopske gljive – velike gljive koje su vidljive okom (jestive i nejestive gljive, puhare i brojne zdjeličarke). Usprkos tome temeljito istraživanje ovih gljiva mora se provesti pod mikroskopom zbog sitnih reproduktivnih struktura. Â Mikroskopske gljive – ovaj izraz se odnosi na sitne gljive za čije se promatranje mora koristiti mikroskop, kako bi se proučile strukture koje proizvode spore. Većina gljiva pripada grupi mikroskopskih gljiva i njihovo proučavanje zahtijeva iskustvo u rukovanju mikroskopom.
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Gljive
- jednostanične i višestanične - promjera od 1-30 μm - kvasci i plijesni - mikroskopske gljive
- uglavnom pojedinačne stanice - kolonije kvasaca imaju glatku površinu Plijesni - dolaze u velikim nakupinama - razgranate vlaknate stanice i nazivaju se hife HIFE - cjevaste stanice, odgovorne za pahuljast ili paučinasti izgled kolonija plijesni
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
stijenka hife
vakuole
kristal
• Aspergillus se koristi za proizvodnju sojinog umaka • Amanita je otrovna gljiva • Mogu izazvati kvaščevu infekciju (Candida albicans)
PLIJESNI  tijelo građeno od gustog sustava cjevastih bezbojnih stanica  nitaste građe, niti (hife) rastu kao isprepletena masa koja se naziva micelij  ponekad klasifikacija - prema septiranosti hifa NESEPTIRANE HIFE
SEPTIRANE HIFE
 najveći broj hifa je vegetativan, one aktivno rastu i oblikuju tijelo plijesni u koloniju  većina ovih gljiva su saprofiti, odnosno paraziti na biljkama
jezgra
ribosomi
endoplazmatski retikulum
Fungalne spore izazivaju alergije Plijesni i snijeti oštećuju usjeve Kvasci se koriste u proizvodnji piva i kruha Antibiotik penicilin Razgrađuju i recikliraju hranjive tvari Više gljive se konzumiraju kao hrana Pomažu u tvorbi plavih sireva
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Stanična struktura plijesni
kapljica masti
• • • • • • •
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Kvasci
septa
Značajke gljiva
mitohondriji
citoplaz. membrana Golgijev aparat
 Strukture za razmnožavanje: ¾ nespolne spore ¾ spolne spore ¾ vegetativno razmnožavanje
6
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Nespolno razmnožavanje  Nespolne spore (konidije) - specijalizirane hife nazvane zračne hife (konidiofori) nose strukture za razmnožavanje  Svaka spora - može stvoriti novu koloniju plijesni u povoljnim okolišnim uvjetima  Značajke spora ¾ proizvode se u velikom broju ¾ lagano se šire ¾ mnoge otporne na uvjete u kojima se uništavaju vegetativne stanice
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
– stvaraju se na hifama u grozdastim nakupinama  Sporangiospore – smještene u tvorevine nalik mješinicama (sporangij) koje se stvaraju na kraju zračne hife  Klamidospore – stvaraju se od vegetativnih hifa  Artrospore – nastaju unutra hifa, stanične stijenke zadebljaju i zatim se odjeljuju  Blastospore – nespolne spore nastaju pupanjem
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Izgled nespolnih spora ARTROSPORE
 Konidiospore
KLAMIDOSPORE
SPORANGIOSPORE
Spolno razmnožavanje  Zigospora - dvije susjedne hife se konjugiraju i svaka tvori izbočinu (progametangij)  Smatra se da su zigospore mirujući stadij plijesni, jer nastaju u nepovoljnim okolišnim uvjetima (nedostatak vode ili hranjivih tvari)
•
KONIDIOSPORE
BLASTOSPORE 2 hife
progametangije
gametangije
mlada zigospora
zrela zigospora
 Kada počne germinacija zigospore dolazi do mejoze i nastaju nove hife  Askospore – nastaju spajanjem jezgara dviju stanica i nalaze se u strukturi sličnoj vrećici – askus (2-8 spora)
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Vegetativno razmnožavanje ÂFragmenti hifa – mogu poslužiti za razvoj nove kolonije plijesni  Spore nisu potrebne za ovu vrstu razmnožavanja  Fragmenti hifa – neprekidno jednoliko rastu i tvore nove kolonije koje nisu iste kao roditeljske
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Prilagodba na izvore hrane  Gljive – kemoheterotrofi i apsorbiraju hranu
 Razlikuju se od bakterija po sljedećim značajkama: ÖBolje rastu u kiselom pH području (pH=5) Ö Uglavnom aerobni organizmi i pretežno rastu na površinama supstrata a ne ispod. Kvasci fakultativni anaerobi Ö Otpornije na osmotski tlak (velika konc. šećera) Ö Mogu rasti na tvarima s vrlo malim udjelom vode Ö Treba im mnogo manje dušika za rast Ö Mogu koristiti složene ugljikohidrate (lignin)
7
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
KVASCI ÂMorfologija kvasaca - potpuno različita jednostavnija od morfologije ostalih gljiva  Kvasci - jednostanične gljive, uglavnom se javljaju kao pojedinačne stanice i nisu razgranate  Kolonije kvasaca - u pravilu imaju glatku površinu  Stanice su - uglavnom jajolikog oblika i obično su velike (5-8 µm promjera; za usporedbu, stanice kuglastih bakterija imaju promjer 1 µm)
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
a) Blastospora i tvorba pupa
b) ožiljak
ÂStanica majka - daje ograničen broj pupova (30 - 40), a nakon toga se prestane dijeliti. Na mjestu gdje se odvojio pup, tj. nova stanica kćer, od stanice majke, ostaje ''ožiljak'‘. Prema broju ''ožiljaka'' može se utvrditi koliko je potomaka dala jedna stanica
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
 Pseudohife - neki rodovi kvasaca tijekom rasta u anaerobnim uvjetima tvore vrlo izdužene stanice koje podsjećaju na hife. Njihov splet se naziva pseudomicelij (pseudo = lažan).
pseudohife
askospore
 Spolno razmnožavanje – unutar stanice četiri ili više nepokretnih spora s debelim staničnim stijenkama. Stanična stijenka roditeljske stanice funkcionira kao askus, tj. kao vrećica koja sadrži spore. Spolne su spore u većine kvasaca, u skladu s time, askospore.
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Klasifikacija gljiva  Za identifikaciju i klasifikaciju bitno: Önačin razmnožavanja Ö tvorba micelija Ö tvorba staničnih struktura  Klasifikacija – u odnosu na način razmnožavanja i prisutnost ili odsutnost pokretnih spora Razdjel – Amastigomycota Razredi: Ö Ascomycotina Ö Zygomycotina Ö Basidiomycotina Ö Deuteromycotina Razdjel - Mastigomycotina
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Primjer klasificiranja plijesni Rhizopus nigricans CARSTVO RAZDJEL PODRAZDJEL RAZRED RED PORODICA ROD VRSTA
Razmnožavanje kvasaca: Â Nespolno - Osnovni tip stanice u kvasaca jest blastospora. Blastospora je kuglasta ili jajolika stanica koja se razmnožava nespolnim načinom, pupanjem ili poprečnom diobom. Na blastopori izrasta pup koji se otkine kada dosegne veličinu osnovne stanice
Fungi Amastigomycota Zygomycotina Zygomycetes Zygomycetales Zygomycetaceae Rhizopus nigricans
završetak - mycota - mycotina - mycetes - mycetales - mycetaceae
Značajke predstavnika pojedinih razreda gljiva  Zygomycotina (Zygomycetes): najprimitivnije gljive neseptirane hife  Nespolne spore: konidije, sporangiospore, klamidospore  Spolno: spajanjem hifa tvore zigospore  Neki rodovi: Rhizopus, Mucor  Rhizopus nigricans – nepoželjna plijesan na kruhu Rhizopus
8
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Ascomycotina (Ascomycetes) ÂVelika grupa gljiva poznata i pod imenom Penicillium gljive mješinarke (narančasta zdjeličarka, smrčak, tartufi, zelene plijesni, pepelnice, kvasci  prisutni u vlažnom okolišu, parazitiraju ili žive simbiotski  tvore askospore i u askusima do 8 spora  filamentne gljive tvore septirane hife i na krajevima nespolne spore  Neki rodovi: Saccharomyces, Penicillium, Claviceps
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Basidiomycotina (Basidiomycetes - stapčarke):  Grupa makroskopskih i mikroskopskih gljiva  Makroskopski fungi u tlu imaju razvijen micelij a iznad se nalazi plodište  Nespolno se razmnožavaju bazidiosporama i bazidije nose 4 spore  Mnogi mikroskopski fungi razgrađuju celulozu
• Slika: gljiva Coprynus – dvije bazidije na kartkim hifama s po 4 bazidiospore
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Protozoe (praživotinje)
Deuteromycotina (Deuteromycetes) Â Sve gljive kod kojih nedostaje nedostaje spolni način razmnožavanja (Fungi imperfecti) Â Najveći broj ipak nalikuje askomicetima, sa septiranim hifama i sličnim nespolnim sporama Industrijski značajni: Â Penicillium (proizvodnja antibiotika,sir camembert) Â Aspergillus niger (proizvodnja limunske kiseline) Penicillium
 Nastanjenost - različiti okoliš (voda, tlo), imaju značajnu ulogu u razgradnji organske tvari u prirodnim zajednicama jednostanični su i heterotrofi  Razmnožavanje - nespolno ( binarno cijepanje) - spolno (spajanje muških i ženskih reproduktivnih stanica)  Funkcija - prirodna kontrola mikrobne populacije - pridonose plodnosti tla AMEBA
Patogeni:  A. fumigatus - aspergiloza  A. flavus - aflatoksin (kikiriki, žitarice)  Penicillium – plava truležna plijesan
PAPUČICA
TREPETLJIKAŠI
Aspergillus
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Alge  Alge – makroskopski (do 60 m) i mikroskopski vodni organizmi (ali mogu biti u tlu), pojedinačni ili u velikim kolonijama  Fotoautotrofi – nalaze se u zoni svjetla, klorofil a i dodatni pigmenti odgovorni za boju algi  Razmnožavanje – nespolno (spore i fragmmenti) i spolno  Funkcija – primarni proizvođači i veliki izvor O2 u atmosf.
Lišajevi  Lišaj – simbiotska zajednica zelenih algi ili cijanobakterija i gljive u kojoj svaki partner ima korist  Tijelo lišaja - izgrađeno je od fungalnih hifa a stanice algi se nalaze unutar zaštitnog omotača između hifa fungi  Fotosintetske alge proizvode hranjive tvari (šećeri) za gljivu a istovremeno gljiva osigurava algi vlagu, zaštitu i imobilizaciju
Diatomeje
Kolonije žutozelene alge Volvox
9
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
 Rast: kamenje, drveće, zgrade te pomažu u tvorbi tla  Izgled: - Ljuskasti lišajevi rastu na kamenju i drveću - Plodonosni lišajevi rastu u obliku grmova - Lisnati lišajevi rastu kao prekrivači na tlu a)
 Lišajevi izlučuju organske kiseline koje kamen kemijski razgrađuju pri čemu se nagomilavaju hranjive tvari za rast biljaka
c)
Rast na kori drveta
b)
Peristil, Split: a) lišaj na kamenu, b) uzorak lišaja P=100x i c) isti uzorak P=400x (vide se odvojeno hife i zelene alge
Fakultet kemijskog inž inženjerstva Sveuč Sveučiliš ilište u Zagrebu i tehnologije
• • • • • • • • • • • • • • •
Ljuskasti lišajevi na stijeni
Pitanja za ponavljanje
Objasnite što su zadaci klasifikacije, nomenklature i identifikacije. Opišite koja istraživanja su uključena pri identifikaciji (proučavanje) organizma. U čemu ja doprinos Carl Linnea? Opišite značajke bakterija iz roda Pseudomonas. Opišite značajke bakterija iz roda Escherichia. Opišite značajke bakterija iz roda Staphylococcus. Opišite značajke bakterija iz roda Streptococcus. Opišite značajke bakterija iz roda Bacillus. Opišite značajke bakterija iz roda Clostridium. Kako je građeno tijelo plijesni i kakva je podjela prema septiranosti hifa. Navedite kako se razmnožavaju plijesni i nacrtajte sve vrste nespolonog razmnožavanja. Vezano uz prilagodbu na izvore hrane navedite razlike između plijesni i bakterija. Navedite značajke, stanište, način razmnožavanja i ulogu protozoa u okolišu. Navedite značajke, stanište, način razmnožavanja i ulogu algi u okolišu. Navedite značajke, stanište, način razmnožavanja i ulogu lišajeva u okolišu.
10
