metod istrayivvanja induktivni

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI MEDICINSKI FAKULT FAKULTET ET UVOD U NAUKU

STEFAN ĐEKIĆ

INDUKTIVNI METOD ISTRAŽIVANJA

SEMINARSKI RAD

Banja Luka, 20!"

Un#$%&'#(%( u Banj)j Lu*# M%+#*#nk# -aku.(%( U$)+ u nauku

In+uk(#$n# /%()+ #(&a#$anja

S%/#na&k# &a+

1&%+/%( U$)+ u nauku 1&%+/%(n# 3&)-%)& Aka+%/#k 3&)-" +& D&a4).ju5 M#&jan#6 S(u+%n( Đ%k#6 S(%-an

SADRŽAJ

" UVOD

4

2" NAU7NI METOD

5

2.1. Empirijski induktivni metod

6

2.2. Induktivno-deduktivn i empirijsko-r!ion"ni metod

#

2.$. Doprinos Mrks i En%e"s r&voju nu'no% metod......................................................11

8" ZAKLJU7IVANJE INDUKCIJOM $.1. Smiso i pojm

1$

1$

  $.2. (otpun i nepotpun induk!ij

14

$.$. (ou&dnost induktivno% &k"ju'k 15 $.4. )dnos induk!ije i deduk!ije16

9" ZAKLJU7AK 

1*

!" LITERATURA

1#

$

" U$)+ Nuk je pro!es otkrivnj I sistem otkriveni+, provjereni+ I sistemti&ovni+ s&nnj o ojektivnoj stvrnosti. )n je metodo"oki osmi"jeno, kriti'ki pre&entovno I ojektivi&irno &nnje koje im svoju istoriju, svoj smiso I /unk!iju u 'ovjekovom odnosu prem sei I stvrnosti koj % okru0uje. o &nnje im univer&"ni krkter I prestv"j du+ovnu ri&ni!u 'ovje'nstv koj se st"no r&vij i usvrv.  o"sti nuke nit nije kon'no dto, nit nije to"iko svreno d se ni i mo%"o mijenjti i nit nije kon'no do te mjere d ne mo0e iti dru%'ije. o je pro!es s&nnj istine o ojektivnoj stvrnosti koji doprinosi oo%3ivnju pro!es s&nnj I nje%ovo% re&u"tt&nnj. Nov s&nnj kori%uju i"i prev&i"&e str i tko te'e pro!es r&voj nuk ko univer&"ne du+ovne "judske dje"tnosti.  nuku, ko kontinuirn pro!es istr0ivnj & 'ovjek re"evntni+ pro"em, krkteristi'no je d je komp"eksn "judsk dje"tnost koj  pokuv u'initi prodore u nepo&nto, s&nti istinu o svijetu, kriti'ki preispitivti I usvrvti svoju metodo"o%iju, kori%ovti see i tko te0iti dosti&nju mo%u3e% stepen ojektivne spo&nje. Svko otkri3e predstv"j jedn, mnje i"i vie vrijedn kork u po!esu s&nnj  prirode I njeni+ &konitosti, "judsko% drutv i &konitosti koje se u njemu mni/estuju, &konitosti koje su krkteristi'ne & r&voj 'ovjek i nje%ovo ponnje. itne krkteristike nuke su u tome to nu'nik osmi"jv !i"jeve svoje dje"tnosti, de/inie pretpostvke od koji+ u istr0ivnju po"&i, prem pro"emu koji istr0uje ir metode, te+nike i instrumente pomo3u koji+ je mo%u3e utvrditi 'injeni!e I i&vesti postupk dok&ivnj i"i opovr%vnj nu'ni+ pretpostvki od koji+ je poo I veri/ikovti doijene re&u"tte.

4

2" Nau:n# /%()+  Nu'ni metod je put i n'in kko se pristup pro!esu istr0ivnj, kko se odvij pro!es istr0ivnj, kko se do"&i do potrene %re i kko se on koristi 7pisni I nepisni, primrni i sekundrni i&vori8, kko se osmi"jju re&u"tti istr0ivnj i kko se pre&entuju nu'noj jvnosti. Nu'ni metod sdr0i sve ktivnosti koje istr0iv' ov"j u toku istr0ivnj odreeno%  pro"em ko to su9 8  8 !8 d8 e8 /8 %8 +8 i8

(rou'vnje rspo"o0ive "iterture )d%ovrju3e dokument!ije (re"iminrno posmtrnje re"evntni+ pojv ojektivne stvrnosti Konsu"tovnje s istknutim stru'nj!im i& prkse Sstv"jnje projekt istr0ivnj Sstv"jnje i testirnje instrument istr0ivnj irnje u&ork istr0ivnj (rimjen te+nik i instrument u pro!esu prikup"jnj podtk (rimjen te+nik i postupk & ordu podtk

Sve ove ktivnosti ne mo%u se oviti pomo3u jedne metode nu'no% rd m ko"iko on i" komp"eksn.  nu!i postoji vie metod, instrument, te+nik i pomo3ni+ metod koji se koriste u nu'no-istr0iv'kom rdu nj'e3e kominovnjem vie metod te+nik i instrument.

2""

E/3#&#jk# #n+uk(#$n# /%()+

5

Induktivni metod po"&i od n"i&e pojedin'ni+ s"u'jev I od%ovrju3im  postup!im do"&i do poseni+ i opti+ svojstv posmtrni+ s"u'jev 7"i'nosti, predmet,  pojv8. Kod Aristote", pored dominnto deduktivno% pristup, immo induktivni, koji se koristi u toku posmtrnj stvrnosti. Nje%ovo posmtrnje im tri meusono pove&ne /&e9  posmtrnje, n"i&u podtk doijeni+ posmtrnjem i i&voenje &k"ju'k.  16. i 1*. vijeku mno%i induktivisti su te0i"i d prikupe i deskriuju doijene podtke  e& du"je% u"0enj u u&ro'no-pos"jedi'ne ve&e i otkrivnje &konitosti meu pojvm. (rikup"jnje i %omi"nje podtk nije mo%"o rijeiti nijedn o&i"jn nu'ni pro"em. n'jn doprinos r&voju empirijsko% induktivno% metod do je :rnsis ekon9 ;(ut k s&nnju podr&umjev njprije os"onje du+ od svi+ predrsud i /iksirni+ predujeenj,  &tim poni&no posmtrnje prirode, uvijek s duokim potovnjem & ono to on im d ns nu'i. (rirodu mo0emo &vojevti smo ko je pret+odno s"umo.< Istr0iv' i tre"o d u"&i u tjne prirodni+ pojv i d otkriv ku&"ne ve&e,  prvi kork u tome je sistemtsko op0nje, doijnje podtk i utvrivnje 'injeni!. )ne su sn% koj omo%u3uje istr0iv'u d potpunije s&n ono to istr0uje. ekon se suprotstvio sko"sti'kom n'inu mi"jenj i i&%rdio p"n koji je tre"o d doprinese onovi nuke. (o nje%ovom mi"jenju s&nnje je &nnje u&rok,  tkvim &nnjem mo%u3e je j'ti 'ovjekovu inte"ektu"nu sn%u.  odnosu n prirodu istr0iv' je njen s"u% i tum', ojnjv je d i je podvr%o svojim potrem, d i on njemu s"u0i" i on njoj.  empirijskom induktivnom istr0ivnju po"&i se od pretpostvke, &tim se prikup"jju  pod!i, vri nji+ov n"i&, n teme"ju 'injeni! I otkriveni+ &kon potvruju i"i opovr%vju  po'etne pretpostvke.  ovom istr0ivnju sistemtsko posmtrnje jeste vid eksperiment koji  podr&umijev i odreen mjerenj. Do +ipote&e se do"&i iskustvom i r&mi"jnjem, or%ni&ovnim posmtrnjem i kori3enjem i&vor,  kd se on de/inie, ost"e rdnje teku ko to smo rnije n%"si"i. Nu'nik, &+v"juju3i pretpostv!i od koje u istr0ivnju po"&i, se"ektivno prikup"j podtke, oruje i+, kvntittivnom i kv"ittivnom n"i&om do"&i do 'injeni! n teme"ju koji+ i&vodi &k"ju'ke i n osnovu &k"ju'k pro!jenjuje d "i je +ipote&  potvren i"i od'en. k"ju'!i su uvijek 'injeni!e i"i &koni koji s"u0e 'ovjeku d /ormir svoj odnos prem prirodi, d njene pojve r&umije i d i+, ko"iko je mo%u3e, podvr%v svojim  potrem. 6

Svoenjem pro!es istr0ivnj n os"ukivnje prirode i opisivnje u&ro'no-pos"jedi'ni+ ve& &nemren je stvr"'k u"o% "judsko% r&um, koji u svim /&m istr0ivnj im &n'jnu /unk!iju u podi&nju nivo i kv"itet istr0iv'ko% rd. Ipk ekon je do &n'jn doprinos r&voju metodo"o%ije nu'no% rd s tim to tre imti u vidu vrijeme u kome je dje"ovo i stepen r&voj nuke u tom vremenu. ko, n primjer, on u ordi podtk nije koristio pre!i&ne sttisti'ke postupke, ve3 je osto n nivou ="o%ike dovo"jno% r&"o%>,  to &n'i ko se nek pojv konstntno ponv"j n isti n'in, to je pri+v3o ko istinito otkri3e. Ko istinito otkri3e u&imo je ekon i ono to je o'evidno u toku posmtrnj I eksperiment ko ve& i odnos i&meu odreeni+ prirodni+ pojv. ekon se vio pitnjem njo"je%  pre&entovnj re&u"tt istr0ivnj stru'noj i nu'noj jvnosti. )n se &"%o d ono to se  pre&entuje jvnosti mor d ude pre!i&no i jednostvno k&no. (o&nto je nje%ovo mi"jenje u ve&i s ovim koje %"si9>Nem istine koj se ne mo0e jednostvno soptiti.> )vim je pok&o  esmis"enost upotree termino"o%ije koju ne r&umije ni sm utor i speku"!ij koje nisu uteme"jene n iskustveno provjerenim 'injeni!m.

2"2"

In+uk(#$n);+%+uk(#$an I %/3#&#jk);&a*#)na.n# /%()+ ?erodot je e& preten&ij d i&vri eksperimnt"nu veri/ik!iju, pokuo d ojsni

u&roke p"v"jenj Ni". @"d"o je mi"jenje d su mo%u3i u&ro!i p"v"jenj Ni" ete&ijnski vjetrovi koji duvju u&vodno, snje%ovi koji se tope i i&vor Ni" i& oken. ?erodot se konsu"tovo s rspo"o0ivim i&vorim, r&%ovro s kompetentnim "judim, ovio v"stit istr0ivnj i doo do &k"ju'k d su ove +ipote&e po%rene. Nje%ovi re&u"tti su pok&"i d *

 Ni" p"vi I kd vjetrovi ne duvju , d Ni" te'e i& top"iji+ krjev, d top"jenje snije% ne mo0e  iti u&rok pop"v i d Ni" ne isti'e i& oken. )vdje immo tri e"ement koj su itn & induktivno-deduktivni i empirijsko-r!ion"ni metod9 8 R!ion"no uteme"jenje +ipote&e koj se mo0e potvrditi i"i osporiti,  8 (rikup"jnje podtk i utvrivnje 'injeni! koje mo%u iti u /unk!iji potvrivnj i"i osporvnj +ipote&e i !8 i&voenje &k"ju'k.  Novi induktivno-deduktivni metod uteme"jio je "i"ej svojim eksperimentim, koje  je mr"jivo i&vodio. )n je, &+v"juju3i primjeni eksperiment, prono +idrostti'ku v%u, eksperimentom provjerio i /ormu"iso &kon s"oodno% pd tije" pod dejstvom si" te0e, kretnje po kosoj rvni, ojsnio pojm iner!ije i ur&nj i do teme"je r&voju me+nike.  Nje%ovi eksperimenti &n'i"i su &n'jn doprinos novim nu'nim otkri3im, r&voju metodo"o%ije nu'ni+ istr0ivnj i uteme"jenju pre!i&ni+ postupk mjerenj. to je nje%ov eksperiment"n veri/ik!ij i" i ost" primjer kko je mo%u3e I kko tre re"i&ovti nu'n istr0ivnj. Kod "i"ej immo prou'vnje i&vor i teorijsko promi"jnje u periodu kd se identi/ikuje pro"em i de/inie +ipote&, kon!ipir i re"i&uje eksperiment ko dru% /& I dok&uje i"i opovr%v postv"jen +ipote&. Re"i&uju3i ovko svoj istr0ivnj on je pok&o kko se osmi"jv teorijsk r!ion", pron"&i i de/inie pro"em sve do +ipote&e, uvodi eksperimnt"ni /ktor, prti nje%ovo dje"ovnje, kko se do"&i do r%ument, potvruje i"i od!uje +ipote&. to su nje%ovi putevi s&nnj evidentni, &k"ju'!i pre!i&no i&vedeni i& re&u"tt istr0ivnj, inte"i%entno pre&entovni tko d i+ mo0e provjeriti svki nu'nik koji  po&nje podru'je istr0ivnj, metodo"o%iju i te+niku nu'no% rd.

@rijednost "i"ejevi+ istr0ivnj je u tome to je u de/inisnju pro"em io do tkve  pre!i&nosti koj uk&uje d se on mo0e istr0ivti i d istr0ivnje mo0e dti nu'no vrijedne re&u"tte. ?ipote&u je /ormu"iso do stepen koji uk&uje d je njeno testirnje mo%u3e. Dr0o je d je eksperiment"n veri/ik!ij njo"ji put d se doe do v"idni+ r%ment I od!i i"i  potvrdi +ipote&. #

@"stito iskustvo, oi'no posmtrnje i diskur&ivno mi"jenje ne mo%u dti pou&dne r%umente & ojnjvnje ojektivne stvrnosti i do%j u njoj. Kko je "i"ej istr0ivo i  pok&ivo o"ji put s&nnj od &drvor&umsko% i neor%ni&ovno% iskustv, vidi se n  primjeru s"oodno% pd tije" pod dejstvom si" te0e. Nje%ov +ipote& koju je testiro i 'ijim je  potvrivnjem otkrio &kon s"oodno% pd tije" je9 BAko &nemrimo otpor v&du+, r&in kojom tije" pdju ne &visi od nji+ove te0ine.= I&voenjem pre!i&ni+ eksperiment doo je do &k"ju'k d tije"o koje pd tri sekunde pree devet put du0i put ne%o tije"o koje pd so  jednu sekundu. i"o je po&nto d tije" pove3vju r&inu kd se pri"i0vju &em"ji. Meutim, nije i"o po&nto kkv je odnos i&meu r&ine, preeno% put i vremen koje se &+tijev &  pd. )vdje immo komin!iju doro i&vedeni+ metod deduk!ije s inte"i%entno re"i&ovnom eksperiment"nom veri/ik!ijom. )vim putem doijeni su nu'ni r%umenti pomo3u koji+ je i"o mo%u3e /ormu"isti &kon s"oodno% pd tije", to je otvori"o put novim istr0ivnjim i jo &n'jnijim re&u"ttim. "i"ej je pridvo ve3i &n'j deduk!iji ne%o ekon i n tj n'in pok&o 'vr3u ve&u i&meu deduk!ije i induk!ije. stupo je mi"jenje d su to dv postupk jedinstveno%, induktivno-deduktivne i empirijsko-r!ion"ne metode, koj, dos"jedno primijenjen, mo0e dti  pou&dne re&u"tte. Met/i&i'ri i teo"o&i osporv"i su nje%ovo u'enje, optu0iv"i % i tr0i"i od nje% d se odrekne svoji+ istr0ivnj. N0"ost, &rd opstnk i s"oode moro je prviti kompromis s svojim tu0ite"jim. (oto je do nu'ne r%umente & Kopernikovo otkri3e i  pok&o neodr0ivost (to"omejevo% sistem teorijski+ stvov u ve&i s kretnjem neeski+ tije", i&&vo je protiv see inkvi&i!iju, koj % je prisi"i" d se odrekne svoji+ stvov do koji+ je doo nu'nim putem. Inkvi&i!ij je nje%ovo u'enje pro%"si" &"udm koje tre od!iti.

Sve ovo nije mo%"o u%uiti miso i sprije'iti d "i"ejevo u'enje doije &n'jno mjesto u istoriji r&voj nu'no% metod, /i&ike ko nuke i dru%i+ o"sti kojim se uspjeno vio ovj univer&"ni stvr"!. S"jedeni!i nje%ovi+ u'enj im"i su &n'jnu metodo"oku osnovu koj im je omo%u3i" d d"je r&vijju nu'ne o"sti u kojim je "i"ej do &n'jn dorpinos.

Induktivno-deduktivni i empirijsko-r!ion"ni metod usvrvn je pos"ije "i"ejeve C

smrti,  nro'ito u periodu ore protiv met/i&ike. ok, ?jum i dru%i mis"io!i @II i @III vijek su se ori"i protiv met/i&ike i te0i"i, svki n svoj n'in, d doprinesu r&voju nu'no% metod i nu'ne dje"tnosti.  I vijeku Mrks i En%e"s su d"i &n'jn doprinos r&voju nu'no% metod.

2"8"

D)3&#n) Ma&ka # En4%.a &a'$)ju nau:n)4 /%()+a K"si!i mrksi&m su d"i mterij"isti'ku interpret!iju ?e%e"ovim dij"ekti'kim

&konim r&voj i kretnj pso"utne ideje. (ok&"i su d dij"ekti'ki &koni mo%u iti  primijenjeni u pro!esu prou'vnj prirode, drutv i 'ovjek i n tj n'in im d"i mterij"isti'ku interpret!iju. Dij"ekti'ki n'in mi"jenj i nu'no% dje"ovnj omo%u3i"i su istr0iv'im koji su se nji+ dos"jedno dr0"i d i&%rde prin!ipe u svom rdu, d udu ojektivni, svestrno s%"edvju stvrnost koju prou'vju, uv0vju istori'nost prirodni+ i drutveni+ pojv, otkrivju kko je teko pro!es r&voj svijet, drutv i 'ovjek, uo'vju u 1F

stvrnosti koju prou'vju jedinstvo i oru suprotnosti, prte pre"& kvntitet u kv"itet i ortno i otkrivju 0ivotnu re"nost u kojoj se dev ne%!ij ne%!ije. )vi prin!ipi pom0u istr0iv'u d ostvri jedinstvo pro!es s&nnj, pojve prti u r&voju, svestrno s%"edv  itne 'inio!e od koji+ &visi tok i is+od istr0ivnj, otkriv meu&visno dje"ovnje r&"i'iti+ /ktor i posti%ne mo%u3i nivo s&nnj ojektivne istine.  r&mtrnju odnos i&meu teorije i prkse k"si!i mrksi&m su se dr0"i prin!ip koji %"si9 Bprks e& teorije je s"ijep,  teorij e& prkse nee/iksn=, jer je prks i&vor s&nnj i kriterijum ono% to je otkriveno. eorij omo%u3uje otkrivnje putev i n'in s&nnj, doprinosi d pro!es s&nnj te'e uspjeno, omo%u3uje i&voenje korektni+ &k"ju'k i teorijsko osmi"jnje re&u"tt. (rks s+v3en u njirem smis"u, osnov je "judsko% s&nnj koje doij svoju potvrdu kd se veri/ikuje u od%ovrju3oj prkti'noj dje"tnosti "judi. to se s prvom mo0e re3i d se teorij i prks n"&e u meu&visnom odnosu, d one  predstv"jju dvije /&e jedinstveno% pro!es s&nnj ojektivne stvrnosti. eorij nije pr&no umovnje, ve3 sistem s&nnj veri/ikovni+ u prksi. )no to 'ovjek s&nje jesu ojekti  preor0eni stvr"'kom "judskom dje"tno3u,  ne ojekti po sei. BSvijet po sei iv  pro%resivno, prksom, preor0vn i pretvoren u svijet & ns.= N tj n'in preor0en svijet  postje tin 'ovje'nstv koj je vrijednost koj mo0e iti iskori3vn u d"jim istr0ivnjim, prkti'no primjenjivn, preispitivn i kori%ovn.

 te&m o :ojer+u %ovori se d su /i"o&o/i svijet u%"vnom r&"i'ito tum'i"i, n tom troi"i ener%iju i &vrv"i svoju inte"ektu"nu misiju,  nisu se uput"i u to d pok0u d "i je i kko mo%u3e promijeniti svijet d on ude dru%'iji, o"ji. o%ik vremen u kome svremeni istr0iv'i 0ive n"0e d se re&u"tti nu'ni+ istr0ivnj primjenjuju u r&"i'itim o"stim "judske dje"tnosti. to u nem vremenu ne postoji stro% %rni! i&meu /undment"ni+ i  primijenjeni+ istr0ivnj. Koj &em"j podsti'e nu'ni rd im &nnje, &nnje joj omo%u3uje r&voj i dje mo3,  mo3 je /ktor presti0 u svijetu. 11

vor!i mrksisti'ke /i"o&o/ije pok&"i su v"stitim istr0ivnjem stvrnosti &n'j re"no% s+vtnj induk!ije i deduk!ije, empirije i r!ion"no%. BKu&"ne i opte nu0ne ve&e mo%u iti s+v3ene tek kd se u&me u o&ir "judsk prks i kd se ni stvovi uk"ope u sistem r!ion"no  pove&ni+ stvov=. Ginjeni!e, &koni i teorije nisu ne&visni 'inio!i koji e%&istirju po sei. BIsto tko, pitnje istine nije pitnje 'iste teorije ve3 prkseH smo on %"edit koj u prksi dok&uju svoju mo3 mo%u iti smtrn istinom=. to je neoprvdno odvjti empirijsko od r!ion"no%, induk!iju od deduk!ije, n"i&u od sinte&e. o su stvr"'ke ktivnosti, koje se n"&e u meu&visnom odnosu u jedinstvenom pro!esu s&nnj istine, tum'enj i mijenjnj stvrnosti.  ve&i s ovim potreno je n%"siti jo vie d 'ovjek ne odr0v me+ni'ki stvrnost koju  prou'v, ve3 je stvr"'ki o"ikuje otkrivju3i 'injeni!e, &kone i teorije i stv"jju3i i+ u /unk!iju ov"dvnj prirodom i njenim &konitostim, u /unk!iju ovom smis"u se mo0e  pri+vtiti d je 'ovjek i3e prkse, d je prks "judsk kretivn i smokretivn ktivnost i d  je sutin 'ovjek kretivn dje"tnost.  pismim En%e"su Mrks je &no d k0e9 BEssen!e o/  mn is !retive ork= J sutin 'ovjek je kretivn rd.   vijeku pitnjem "judske kretivnosti, n r&"i'ite n'ine, vi"i su se i/ord, )"port, orens, ej"or, Ke%n i dru%i. Nji+ov preokup!ij je i" d utvrde t 'ini "judske kretivne sposonosti, d "i i+ je mo%u3e ispitivti, kko je mo%u3e r&vijti kretivnost i oprvdnost osnivnj poseni+ ko" & i&u&etne t"ente.  ispitivnje kretivnosti kod m"di+ i odrs"i+ kreirn je ve"iki roj testov koji se koriste u svijetu. Npisne su rojne studije u ve&i s ispo"jvnjem kretivnosti u mtemti!i, e%&knim nukm, knji0evnosti, umjetnosti i s".  in/ormti'koj eri, u eri Beksp"o&ije= &nnj i nu'no-te+no"oke revo"u!ije posenu p0nju, mnje i"i vie, posve3uju &em"je svijet r&voju kretivnosti kod svi+ m"di+ "judi,  posen se  ri% vodi o or&ovnju i&u&etni+ t"ent.

8" Zak.ju:#$anj% #n+uk*#j)/

8""

S/#a) # 3)ja/" Induktivno &k"ju'ivnje je, nsuprot deduktivnom, i&voenje &k"ju'k tko d se

mi"jenje kre3e od poseno% i"i pojedin'no% k optem. I& kon'no% roj pojedin'ni+ 12

'injeni!, ko to su, n primjer, re&u"tti posmtrnj i"i eksperiment, i"i poseni+ isk& o '"novim jedne vrste koji imju nek opt svojstv i"i stoje u odreenom optem odnosu, &k"ju'uje se d i vrst ko !je"in im to svojstvo, odnosno stoji u tom odnosu. N primjer, ko se n osnovu 'injeni!e d se odreeni roj met" 7tj. poseni+ vrst +emijski+ e"ement8 pri &%rijvnju iri &k"ju'i d se svi met"i, ko rod +emijski+ e"ement, pri &%rijvnju ire, rije' je o induktivnom &k"ju'ivnju. I"i, i& premis Bkr, %vo0e, !ink... Su dori provodni!i e"ektri'ne struje= i Bkr, %vo0e, !ink... Su met"i= induktivno se &k"ju'uje BMet"i su dori  provodni!i e"ektri'ne struje=.  pos"jednjem primjeru rije' je o kretnju mi"jenj od poseno% k optem.

8"2"

1)(3una # n%3)(3una #n+uk*#ja"

Induktivni &k"ju'k mo0e d ude ssvim t'n smo u rijetkim s"u'jevim, n primjer, u s"u'jevim prerojvnj i"i ko se pojedin'n istr0ivnj i&vode n svim mo%u3im ojektim iste vrste. kv induk!ij je potpun 7svren8.  pomenutom primjeru s met"im koji se n top"oti ire induktivni &k"ju'k BSvi met"i se n top"oti ire= predstv"j punu istinu  jer se ovkv eksperiment mo0e d i&vri n svim vrstm met" i& (eriodno% sistem 7roj ti+ 1$

met" je kon'n8. (otpunu induk!iju immo i u primjeru Bitijum, k"ijum, ntrijum, ruidijum i !e"&ijum su "k"ni met"i=, odk"e s"ijedi istinitost induktivno% &k"ju'k BA"k"ni met"i su vr"o nepostojni u e"ementrnom stnju=.  N0"ost, u njve3em roju s"u'jev roj ojekt i"i pojv koje tre d se testirju neo%rni'eno je ve"iki. N primjer, ko se i& i&vjesno% roj pojedin'ni+ mjerenj induk!ijom &k"ju'i d svi e"ektroni u vsioni imju istovjetno ne"ektrisnje i msu, &k"ju'k ipk ne  predstv"j punu istinu, "i je &to visoko vjerovtn. )'i%"edno je d i &+tjev d se svk induk!ij svede n potpunu u'inio nuku nep"odnom jer i svko tkvo &k"ju'ivnje &+tjev"o  esmis"eno ve"iki roj pojedin'ni+ mjerenj. to se u prirodnim nukm i svkodnevnom 0ivotu mno%o 'e3e koristi nepotpun induk!ij9 n osnovu utvrivnj o%rni'eno% roj 'injeni! jedne vrste i&vodi se induktivni &k"ju'k koji se odnosi n vrstu ko !je"inu, p prem tome i n sve d"eko rojnije neistr0ene s"u'jeve. Md &o% to% induktivni &k"ju'k nije do krj t'n, ipk se e& nje% ne i mo%o d u prirodnim nukm u'ini onj odsudni kork od  po&nvnj pojedin'ni+ 'injeni! do &nnj &kon, koji su itni & s&nvnje ojektivne istine i r&voj svke nuke. Svi &koni i&vedeni nepotpunom induk!ijom i&r0vju smo vjerovtne istine.

8"8"

1)u'+an)( #n+uk(#$n)4 'ak.ju:ka

k"ju'k doijen induktivnim metodom je, dk"e, iri od sdr0j koje nude pojedin'ni  pod!i. )n, nime, ne proi&i"&i nu0no i& nji+, ko to je to io s"u'j kod deduktivno% &k"ju'ivnj, te je &to uvijek smo mnje i"i vie vjerovtn. N primjer, e& o&ir ko"iko smo &p&i"i !rni+ %vrn koji pre"e3u neom, to jo uvijek nije %rn!ij d su svi %vrni !rni.

14

) /enomenu d &k"ju'k u prirodnim nukm im nj'e3e induktivni krkter mno%o se rsprv"j"o i pis"o. Nime, postv"j se pitnje d "i mi uopte s&nvnjem ojektivne stvrnosti u okvirim prirodni+ nuk do"&imo do istine, udu3i d svki induktivni &k"ju'k  uvijek sdr0i i dio koji nije dok&n i koji smo mi &k"ju'uju3i dod"i Lsno je d je induktivni &k"ju'k uto"iko pou&dniji, uko"iko je i&veden pomo3u ve3e% roj 'injeni!. N primjer, i& vie pojedin'ni+ eksperiment"ni+ podtk mo0e d se i&r'un ritmeti'k sredin koj  predstv"j primjer induktivno% &k"ju'ivnj. )v vrijednost je uto"iko t'nij, uko"iko je u njenom i&r'unvnju u'estvov"o vie ovkvi+ podtk. to u nu!i t'nost srednje vrijednosti mor d se sttisti'ki testir, tj. d joj se odrede mr%ine t'ne v0nosti. re tkoe imti n umu d sve 'injeni!e nemju istu s&njnu vrijednost9 nekd vie vrijedi jedn repre&enttivn i sutinsk 'injeni!, ne%o mnotvo neitni+. N primjer, ko"iko %od &p&i"i ije"i+ "udov I & svko% od nji+ /ormu"isti 'injeni!u =)vj "ud je ije"i>, skup svi+ tkvi+ stvov jo uvijek nije dok& d su svi "udi ije"i. ist, utvreno je d u Austr"iji 0ive !rni "udi. Nime, oj perj pti! je nji+ovo sekundrno svojstvo. Meutim, struktur kostur je sutinsk i vr"o sti"n osoin vrste. to su se i& jedno% jedino% /osi"no% kostur r+eopteriks 7r!+eopteri8 mo%"i d i&vedu &k"ju'!i o krkteristikm 'itve ove dvno i&umr"e vrste koj je predstv"j" pre"& i&meu %mi&v! i pti!e.

8"9"

O+n) #n+uk*#j% # +%+uk*#j% I& pret+odno% i se mo%o ste3i utisk d je deduk!ij t'n,  induk!ij pro"emti'n.

Meutim, tre imti n umu 'injeni!u d su opti stvovi, koji predstv"jju premise & deduktivno &k"ju'ivnje, doijeni, r kd je rije' o prirodnim nukm, i& iskustv, induktivnim &k"ju'ivnjem. ko je premis opte% krkter =Svi %sovi su e"sti'ni> doijen induk!ijom, n &i mnotv poseni+ 'injeni! o r&nim vrstm %sov i pojedin'ni+ 'injeni! utvreni+ eksperiment"no n r&nim u&or!im %s. )dt"e s"ijedi d ni deduk!ij nije 15

pso"utno t'n jer po"&i od sudov koji su doijeni =pro"emti'nim> induktivnim &k"ju'ivnjem. to je t'nost po"&ni+ stvov smo pretpostv"jen.

9" Zak.ju:ak 

 Nuk je i&r& potre 'ovjek d s&n vie, d doe do ojektivni+ &nnj, d otkrije i utvrdi nu'ne &kone, "i i d ov"d pro"emim. )v"dvnje pro"emim n koje 'ovjek ni"&i u 0ivotu i rdu dje nu!i dimen&iju primen"jivosti u prksi, i /unk!iju individu"no% i drutveno% r&voj. udu3i d svko v"jenje nukom podr&umijev unprijed odrenu i i&rnu nuku kojom se 0e"i viti i & koju se sprem, ko i odreeni stepen po&nvnj i d svko ko se 0e"i 16

 viti nekom nukom mor pret+odno o njoj ste3i nu0ne in/orm!ije, te se ispostv"j d je %"vno pitnje, & svki nu'ni i istr0iv'ki rd u i"o kojoj nu!i pre!i&no odreene predmet istr0ivnj i metod kojim mo0emo vriti istr0ivnje njeno% predmet.

!" L#(%&a(u&a  7ured @. u!i38 . Adnj, ?. @"jin!, . "edovi3, M. D'i3, S. Lnkovi3, M. Lnji3, M. Lreinski, I. Levremovi3, D. Ristnovi3, @. u!i3, On)$# /%()+).)4#j% nau:n)4

#(&a#$anja u /%+#*#n# 7eo%rd9 Nuk8 71CC68 2 (. Mndi3, M%()+).)4#ja nau:n)4 &a+a, 7nj uk9 Akdemij nuk I umjetnosti Repu"ike Srpske8 72FF48 $ . je'novi3, On)$# /%()+).)4#j% nauk%, Nu'n knji%, eo%rd, 71C#*8 1*

.

1#