Meteorologija - Ivana Stiperski

METEOROLOGIJA

Ivana (alias Iva) Stiperski

ŠTO JE METEOROLOGIJA?

“Znanje o stvarima visoko na nebu”

Znanost koja se bavi proučavanjem pojava i procesa u atmosferi Na primjer: Nastanak Oborine,Vjetrova, Oblaka, Ciklona, Uragana, Tornada ... Klimatske promjene, prognoze vremena ...

GDJE SVE POČINJE

Glavni krivci: • Blizu smo Sunca • Imamo Atmosferu • A da ne bude dosadno: Zemlja se okreće oko Sunca i svoje osi, i nagnuta je prema ekliptici

SUNCE Glavni izvor energije ZRAČENJE: Na većim visinama značajno veće Samo dio dopire do tla i zagrijava ga Dan vs. Noć Ovisi o dobu godine i geog.š. Različite podloge se različito zagrijavaju

ATMOSFERA 400 puta tanja od radijusa Zemlje Gubitak topline u svemir Štiti od štetnog zračenja

SLOJEVI TROPOSFERA Unutar nje se odvija svo “vrijeme” Znatan utjecaj tla Debljina troposfere ovisi o geogr. š. na ekvatoru 16-18 km iznad pola oko 6-8 km

VRIJEME i KLIMA Trenutno stanje atmosfere TEMPERATURA, TLAK, VJETAR, VLAGA, OBORINA

Ovisi o • Geografskoj širini • Nadmorskoj visini • Dobu godine • Udaljenosti od mora • S koje strane planina u odnosu na prevladavajući vjetar

TEMPERATURA Poslijedica je primanja (Sunčevo) i gubitka (Zemljino) zračenja Visinom se u troposferi smanjuje 0.65 °C/100m

Dnevni hod planine (otoci) vs. dolina max oko 14 h, min pred zoru Godišnji hod ovisi o udaljenosti od mora i nadmorskoj visini (Sibir) najhladniji siječanj, najtopliji srpanj (Hrvatska) Osjećaj topline ne ovisi samo o temperaturi nego i o Izloženosti suncu (naoblaci) Količini vlage HEAT INDEX Brzini vjetra WIND CHILL

WIND CHILL

TLAK Težina stupca zraka na m2 → hPa (=mbar) Standardna vrijednost je 1013.25 hPa nrm Eksponencijalno pada visinom (~ 1hPa/8m) → na 5.5 km ½ → problemi – manje kisika ...

Područja s višom temperaturom i od kuda zrak odlazi – niži tlak nižom temperaturom i gdje se zrak skuplja – viši tlak Visoki tlak - ANTICIKLONE Niski tlak - CIKLONE

> 1000 hPa < 1000 hPa

VJETAR Horizontalno gibanje zraka od višeg tlaka prema nižem tlaku 1.) STALNI 2.) POVREMENI

STALNI – GLOBALNA CIRKULACIJA Tropi Umjerene širine Visoke širine

SI Z I

Toplo = Dizanje zraka (Ekvator): oblaci Hladno = Spuštanjem se zrak suši: pustinje

VJETAR Vjetrovi se nazivaju po smjeru iz kojega pušu U našim geografskim širinama prevladavaju ZAPADNI – dolaze s oceana i donose vlagu SJEVERNI – hladni i suhi JUŽNI – vlažni i topli 1.)Vjetrovi lijepog vremena (svaki dan isto) 2.)Vjetrovi vezani uz poremećaje u vremenu → u Hrvatskoj su bitni vjetrovi BURA i JUGO Alpski FOEHN

Brzina vjetra visinom raste Na planinama je skoro uvijek veća nego u ravnici m/s km/h (3.6*m/s) kt (čvorovima~2*m/s)

Umjeren Jak Olujni Orkanski

>20 km/h (5.5 m/s) >36 km/h (10 m/s) >61 km/h (17 m/s) > 108 km/h (30 m/s)

LOKALNI VJETROVI vjetrovi lijepog vremena (anticiklone)

Po danu zmorac (maestral) Po noći kopnenjak

Po danu uz obronak

Po noći niz obronak

BURA U HR: Hladan trubulentan vjetar koji puše iz smjera SI na zavjetrinskoj strani planina Javlja se i u drugim dijelovima svijeta okomito na planinske lance

Najveće brzine → na visinama od ~100 m uz obalu → podno planinskih prijevoja kroz koje zrak “curi”

Udari (refule) Max brzina izmjerena u Hrvastkoj ~ 267 km/h (Maslenica-odletila vjetrulja)

Puše cijele godine, ali najjača i najčešća zimi Dobro prognoziran –može se osloniti se na prognozu

FOEHN Snažan, topao i suh vjetar na zavjetrinskoj strani visokih planina Posebno poznat u Alpama (pratiti prognoze) na navjetrinskoj strani je oborina izrazito i brzo zatopljenje (20° u nekoliko sati) –lavine, poplave

JUGO Topao i vlažan vjetar koji označava promjenu vremena Puše “ispred” ciklone Donosi oblačno i kišovito vrijeme Može biti izrazito jak posebno na južnom Jadranu (visoki valovi)

VLAGA Isparavanje (mora, jezera) i donošenje vjetrom Vlaga se naglo smanjuje visinom (Većina vlage u prva 3 km) Topli zrak – sadrži više vlage, Hladni – manje Kad prelazi zrak iz toplog → hladan= kondenzacija – OBLACI

OBORINA Kada su kapljice i kristali dovoljno veliki ispadaju iz oblaka rosulja, solika, ledene iglice, zrnati snijeg, kiša, snijeg, susnježica, tuča u oblaku mogu postojati i kapljice ispod 0°C – zaleđuju prilikom dodira Najveća oborina na strani planina okrenutoj vjetru (Cherapungi, Rijeka)

OBLACI Javljaju se kada se zbog dizanja zrak hladi i kondenzira se vlaga Mogu biti sastavljeni od vodenih kapljica, ledenih kristala i mješavine 10 rodova oblaka podijeljenih po visini VISOKI > 6 km SREDNJI 2-5km NISKI