Medunarodna Ekonomija

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr www.referada.hr

1. PROIZVOĐAČEVA RAVNOTEŽA nalazit de se u točki gje pravac cijene u zatvorenoj ekonomiji

tangira krivulju proizvonih mogudnosti,točka E. MCX/MCY PX/PY taa de proizvoiti manje x -a i više y a. U točki E zaovoljen uvjet MCX/MCY=PX/PY onosno relativni troškovi jenaki relativnim cijenama. 2. AUTARKIČNA RAVNOTEŽA u situaciji autarkije akle bez vanjske trgovine zemlja može max portošitti ono što je proizvela. Autarkična ravnoteža nalazi se u točki u kojoj onos cijena u autarkiji PX/PY tangira krivulju inifirencje,to je točka E,onosno točka proizvonje i potrošnje u situaciji autarkije.  je zemlja A proizvoi proi zvoi i troši u točki 3. TRGOVINSKA RAVNOTEŽA U ZEMLJAMA A i B u situaciji autarkci je

EA (kol.x1 i y1) gje omadi onos cijena tangira krivulju proizvonih mogudnosti i najvišu krivulju indiferencije.Otvaranjem trgovini i specijalizacijom na temelju komparativnih prednosti,zemlja A

proizvoi više proizvoa x nego prije,a nova kombinacija u E“a. Zemlja B ima komparativnu prenost u prouzvodnji y-a pa de se specijalizirati u toj proizvonji i izvoziti ga.Ravnoteža u situaciji autarkije nalazi se u EB. 4. PORUČJE PROBITAČNE RAVNOTEŽE Zemlja A ima komparativnu prednos u X-a, a zemlja B u Y-a.Za zemlju A nosi korist svaki odnos razmjene pri kojem 1jed. X- a obiti više o 0,2 Y -a, za zemlju B 1jed. X-a dobiti 0,5jed. Y- a,poručje probitačne trgovine A i B u intervalu 1je. X -a. Pravci imaju različiti nagib i ograničavanju poručje probitačne trgovine za te vije zemlje u kojem se može formirati

međunaroni onos cijena.Nužni uvjeti  bi zemlje mogle imati koristi o razmjene jest a im se odnosi cijena u situaciji autarkije razlikuju. 5. RAZLIČITE KRIVULJE PRO.MOGUDNOSTI I IENTIČNE KRIVULJE INI.situacija kada se odnosi cijena

među zemljma razlikuju porai razlike u krivuljama proizvonih mogudnosti,onosno razlike na strani ponue među zemljama(PX/PY)B je onos cijena u situaciji autarkije u zemlji B,a (Px /Py)A je odnos cijena u situaciji autarkiji z zemlji A,ok je Px/Py)AB onos cijena u međunaronoj razmjeni među zemljama A i B. 6. RAZLILIČE KRIVULJE INIFERENCIJE UZ IENTIČNE KRIVULJE PROIZVONIH MOGUDNOSTI prikazane koristi od razmjene u situaciji kad su zemljama A i B različite krivulje ini.,ali iste krivulje

proizvonih mogudnosti. Krivulje ini. I cijene se razlikuju među zemljama.Otvaranjem trgovini izjenačuje cijene.Svaka zemlja specijalizira na temelju svojih komparativnih prenosti.Ako su uvje ti ponue ientični razlike u ivjetima potražnje uzrokovat de razlike u autarkičnim onosima cijena među zemljama te de to stvoriti uvjete a komparativne prenosti ođu o izražaja,a što nije mogude u okviru klasičnog moela. 7. RAZLIČITE KRIVULJE PROIZVONIH MOGUČNOSTI I RAZLIČITE KRIVULJE INI .prikazuju korist od razmjene u situaciji ka se razlikuju krivulje proizvonih mogudnosti i krivulje ini.među zemljama.Obje zemlje nakon otvaranja trgovini osežu višu krivulju ini.nego u slučaju autarkije pa možemo zaključiti kako obje zemlje imaju koristi o trgovine . 8. SLUČAJ ISTIH KRIVULJ A PROIZVONIH MOGUDNOSTI I ISTIH KRIVULJA INI. -RASTUDI PRINOSI situacija rastudih prinosa ka je moguda specijalizacija na temelju komparativnih prenosti i međusbno probitačna trgovina zemalja i u slučaju kaa se zemljama iste krivulje proizvonih mogudnosti i krivulje ini.zajenički ini.zajenički onos cijena u situaciji situaciji autarkije je Px/Py)AB 9. EDGEWORTHOV GRAFIKON-KORISTI OD TRGOVINE razmjena među zemljama bit de obostrano korisna sve ok se ne izjenače granične stope supstitucije i postigne ravnoteža.To se prikazuje u Egeworthovom zatvorenom box grafikonu ako zaokrenemo krivulje ini.zemlje B za 180“.imenzije oređene zbrojem količine robe x i robe y u obje zemlje.Svaka točka pokazuje raziobu robe x i y među vjema zemljama. 10. IZVOĐENJE KRIVULJE RECIPROČNE POTRAŽNJE ZEMLJE A izvođenje krivulje recipročne protražnje zemlje A koja ima komparativnu prednost u x-u i to je njezin izvozni proizvod. Na trokutu razmjene

spojimo točke koje omoguduju izvoz proizvoa x i uvoz proizvoay pri različitim onosima cijena,krenuvši o ishoišta obijemo krivulju recipročne potražnje zemlje A.obivena krivulje recipročne potražnje naginje se prema ordinati i pokazuje ponudu izvoza x- a i potražnju za uvozom y a te zemlje

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

11. IZVOĐENJE KRIVULJE RECIPROČNE POTRAŽNJE ZEMLJE B izvođenjem krivulje recipročne potražnje zemlje B ima komparativnu prednost y-u i izvozi y.Povezivanjem vrhova trokuta razmjene zemlje B pri

različitim onosima cijena obije se krivulja recipročne potražnje koja je nagnuta prema apcisi. 12. RECIPROČNA POTRAŽNJA I TRGOVINSKA RAVNOTEŽA pokazuje trgovinsku ravnotežu u sjecištu krivulja recipročne potražnje zemalja A i B,tu je ponua izvoza proizvoa x zemlje A jenaka potražnji za uvozom proizvoa x zemlje B te ponua izvoza proizvoa y zemlje B jenaka potražnji za uvozom proizvoa x zemlje B te ponua izvoza proizvoa y zemlje B jenaka potražnji za uvozom proizvoa y zemlje A. 13. RAST POTAŽNJE ZA UVOZOM U ZEMLJAMA A i B svaka promjena želje zemlje A za trgovinom

pomaknut de krivulju recipročne potražnje ponue zemlje A.Povedana želja za trgovinom uzrokuje pomak esno,a smanjenje želja za trgovinom pomak lijevo.To mogu uzrokovati p romjene uvjeta potražnje ili promjene uvjeta ponue.Povedanje potražnje za uvozom o strane zemlje A uzrokuje pomak krivulje A uesno.Obujam trgovine se povedava,ali se pogoršavaju uvjeti trgovine zemlje A ok se uvjeti trgovine zemlje B poboljšavaju(a).Povedanje potražnje za uvozom o strane zemlje B pomode krivulju recipročne ponue zemlje B prema gore.Obujam trgovine raste,ali se uvjeti zemlje B pogoršavaju,a zemlje A poboljšavjau(b). 14. KORISTI OD TRGOVINE VELIKE I MALE ZEMLJE krivulja recipročne potražnje velike i male zemlje u raspou nacionalnih onosa cijena.Zajenički ravnotežni onos cijena (Px/Py)ab nagibom je bliže onosu cijena velike zemlje što pokazuje a mala zemlja ima vede koristi o trgovine jer je poboljšala svoje uvjete trgovine viđe o  velike zemlje. Ako je zbroj elastičnosti 15. MARSHALL-LERNEROV UVJET STABILNOSTI SVJETSKOG TRŽIŠTA recipročne potražnje obiju zemalja vedi o jean tržište je stabilno 1.) εA + εB >1 2.) (0R/0S)A + (0R/0S)B >1 16. EFEKTI OTVARANJA I SPECIJALIZACIJE U PROIZVODU Y ZEMLJE B  prikazuje efektee otvaranja i specijalizacije u proizvodu y zemlje B koja ima komparativnu prednos u proizvodnji tog

proizvoa.Pretopstavimo a trgovina mijenja relativnu cijenu,a zemlja nastavlja proizvoiti u točki autarkične ravnoteže Eb.Zemlja de osjetiti korist u povedanju blagostanja krečudi o točke Eb prema Cb,mijenjanjem strukture potrošnje zbog izvoza i uzvoza,onosno zemlja samim otvaranjem trgovini oseže višu krivulju ini,IB2. 17. EFEKTI OTVARANJA I SPECIJALIZACIJE ZEMLJE A U PROIZVODU X  prikazuje efekte otvaranja i specijalizacije zemlje A u proizvodu x koja ima komparativne prednosti u proizvodnju tog

proizvoa.obici o razmjena prikazani su pomakom potrošnje iz točke Ea u točku Ca“, onosno dosezanjem krivulje indi.Ia2,dok su dobici od specijalizacije prikazani dosezanjem krivulje indi Ia3 i

novom točkom potrošnje C“a. 18. PROIZVODNE FUNKCIJE I IZOKVANTE  pokazuje proizvodnju proizvoda x i y ako postoje dva promijenjena inputa rad i kapital.Proizvodne f-je za proizvode x i y prikazane su zrakama koje idu iz

ishoišta i prolaze kroz točke gje rečativne cijene proizvonh fakotora raa i kapitala tangiraju izokvante.One pokazuju proporcije ulaganja kapitala i raa za proizvonju različitih količina proizvoda.Proizvod X radno intenzivniji u obje zemlje u odnosu prema proizvodu y. 19. PROIZVONE MOGUDNOSTI U ZEMLJI A krivulja proizvonih mogudnosti koja je bogata raom . 20. PROIZVONE MOGUDNOSTI U ZEMLJI B zemlja koja je bogata kapitalom. 21. ILUSTARCIJA H-O TEOREMA Zemlja de izvoziti robe koje koriste intenzivnije obilniji faktor proizvodnje i uvoziti one robe koje koriste intenzivnije njen oskudniji faktor proizvodnje. 22. CIJENA PROIZVODA I CIJENE FAKOTRA U ZATVORENOJ EKONOMIJI povezanost cijena proizvoda i cijena proizvodnih faktora u zatvorenoj ekonomiji.Relativna cijena proizvoda (Px/Py)povezana je s relativnom cijenom faktora preko mobilnih faktora među jelatnostima unutar zemlje.. 23. IZJENAČAVANJE RELATIVNIH CIJENA PROIZVOA I CIJENA PROIZVONIH FAKTORA Ako predpostavimo specijalizaciju na temelju komparatvnih prednosti,zemlja A se specijalizira u X -u, raste potražnja za raom, raste w, raste w/r. Zemlja B se specijalizira u Y -u, raste potražnja za kapitalom,raste r,pada w/r tako da se relativne cijene ro be i relativne cijene faktora izjenačuju u

obje zemlje. Ali ne može odi o potpuno izjenačavanja cijena jer mogu postojati razna ograničenja prilagođavanju.

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

24. IZJENAČAVANJE CIJENE FAKTORA I SOLPER –  SAMUELSON TEOREM U drugom kvadrantu su prikazane relativne cijene robe X u odnosu prema Y- u u 2 zemlje. Kao posljeica međunarone

razmjene olazi o izjenačavanja relativnih cijena proizvoa. U slučaju zemlje A olazi o povečanja cijene rano intenzivnog proizvoa X (raste Px/Py), što ima za posljeicu povedanje potražnje za raom i povedanje relativne cijene raa s obzirom na kapital (raste w/r). U zemlji B olazi o smanjivanja relativne cijene robe X što ima za posljeicu smanjivanje relativne cijene faktora w/r. 25. RYBCZYNSKI TEOREM Apcisa mjeri količine raa ,a orinata količine kapitala koje se upotrebljavaju za proizvonju X i y. Zemlja raspolaže s ukupnom količinom raa L i kapitala K. Pravac koji povezuje raspoložive količine faktora je relativni onos cijena faktora koji ima negativan nagib. Evoluciju prizvonje robe pri različitoj količini upotrebljenih faktora, ali pri pretpostavljanu faktorsom intenzitetu prikazuju zrake iz ishoišta. Uz anu faktorsku intenzivnost i relativne cijene faktora makismalna proizvonja robe Y je u točki 1 i robe X u točki 2 gje je pravac relativnih cijena tangetiran na izokvante Y i X. 26. RESURSI I PROIZVONE MOGUDNOSTI Porast količine raspoloživog raa uz fiksnu količinu kapitala

uvjetuje porast količine proizvonje proizvoa X u zemlji A. Porai porasta količine raa i proizvonje proizvoa X, krivulja proizvonih mogudnosti miče se uesno, više na osi X.(1.graf) Ako u zemlji B ođe o porasta količne kapitala uz nepromijenjenu količinu raa, olazi o porasta proizvonje kapitalno intenzivnog prozvoda Y i kr ivulja proizvonih mogudnosti pomide se uesno,više na y osi. (2.graf) 27. PROMJENA KOMPARATIVNE PREDNOSTI OD Y PREMA X Promjena od proizvoda Y prema X je zbog

 jačeg pomicanja krivulje prozvonih mogudnosti prema proizvonji proizvoa X. Ekspanziju proizvonje na višu krivulju proizvonih mogudnosti, ali promjenu strukture proizvonje, ocrtava putanju proizvonje E1E2,a ekspanziju potrošnje putanja potrošnje C1C2. Potrošnja je porasla iz C1 u C2. Na sjecištu putanja olazi o preokreta. Y postaje uvozni pro izvod,a X je izvozni. 28. ŽIVOTNI CIKLUS PROIZVOA U ZEMLJI VISOKOG OHOTKA Bogatije zemlje obično su i inovatori proizvoda.ima 3 faze  –  rana,srednja,kasna-u ranoj se izvozi novi proizvo, u srenjoj oseže proizvodnje,a u kasnoj fazi opada i prestaje se p roizvoiti,pa ga uvozi iz tredih zemlja,koje ga mogu  jeftinije proizvesti. 29. ŽIVOTNI CIKLUS PROIZVOA U ZEMLJI NISKOG OHOTKA U ranoj i do sredine srednje faze proizvo se uvozi iz bogatijih zemlja. U srenjoj fazoi započinje vlastita proizvonja, te se od sredine srednje i u kasnoj fazi proizvod izvozi. 30. MOEL ŽIVOTNIG CIKLUSA  PROIZVODA Stadij 1-faza novog proizvoda  – proi.i potrošnja samo u zemlji inovacije,stadij 2.-faza rasta proizvoda  –rast potražnje u zemlji i u inozemstvu ovoi o izvoza proizvoda iz zemlje inovacije,stadij3.-faza starenja proizvoda-proizvod je standardiziran i licenciram drugim zemljama.,stadij4.-faza imitacije 1-zemlja imitacije proaje proizvo u tredim zemljama,stadij5-faza imitacije2-zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije. 31. INTRASEKTORSKA SPECIJALIZACIJA Na apcisi je prikazan udjel sektora 2 u izvozu i uvozu,a na

orinati ujel sektora 1 u izvozu i uvozu. Iz ishoišta je povučen pravac na svaku točku koja prikazuje udjel svakog sektora u izvozu ii uvozu .Ako je jače koncentriran na 1sektor,a uvoz na2.sektor,taa se  jače potvara kut između pravca na slici. Prvi kut upuduje na postojanje međusektorske specijalzacije tako da je 1sektor uvozni,a 2 izvozni. Ako se podudaraju kut se zatvara,te se radi o unutarsektorskoj specijalizaciji. 32. SLOBODNA TRGOVINA I MONOPOL U MALOJ ZEMLJI U tim uvjetima cijena proizvoda bila je

P1,količina Q,potrošačev višak A,proizvođačev višak BE. Otvaranje prema inozemsnoj konkurenciji smanjuje cijenu na P2, raste proizvodna na Q2, a potražnja na Q3. 33. EKONOMSKI RAST Povedanje količine faktora proizvonje: omoguduje ekonomski rast, pomiče krivulju proizvonih mogudnosti alje o ishoišta. Ima utjecaj na vanjsku trgovinu ovisno o tome  jesu li faktori usmjereni u proizvodnju izvozne ili uvozne robe. Ovisno o toj usmjerenosti govori se o

različitim moelima rasta 34. IZVOZNO USMJERENI RAST I POGORŠANJE UVJETA TRGOVINE  Posljedice izvozno usmjerenog rasta: Povedanje količine proizvonje izvoznog proizvoa . Povedana količina tog proizvoa na

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

svjetskom tržištu. Uz nepromijenjenu potražnju, cijena tog proizvoa pada . odnos cijena Px/Py pada. konačni efekt je pogoršanje uv jeta trgovine za zemlju koja ima izvozno usmjeren rast. 35. OSIROMAŠUJUDI RAST Izvozno usmjereni rast može toliko pogoršati uvjete trgovine a smanji blagostanje. Izvozno umjeren rast zemlje A koja ima komparativnu prednost u proizvodnji X-

a,povedanje količine izvoza, poveda se njegova količina na svjetskom tržištu,uz nepromjenjenu potražnu o strane zemlje B, voi pau cijenne,čime relativni onos cijena paa,pa se pogoršavaju uvjeti trgovine za zemlja A,i raste obujam trgovine. 36. UVOZNO USMJERENI RAST I POBOLJŠANJE UVJETA TRGOVINE Uvozno usmjeren rast zemlje A koja ima komparativnu prednost u proizvonji proizvoa X,povečanje količine proizvoa Y,povedava se

njegova količina u zemlja A i smanjuje se potreba uvoza iz zemlje B,te u zemlji B paaju cijene,čime relativni onos cijena raste,što znači poboljšanje uvjeta trgovine za zemlju A te se  smanjuje obujam trgovine 37. ANALIZA EFEKATA UVOĐENJA UVOZNIH CARINA U MALOJ ZEMLJI Cijena prije uvođenja carine je

svjetska cijena na koju mala zemlja ne može utjecati jer je mala. Uvozna carina povedava cijenu. Taj porast uzrokuje smanjenje potrošačeva viška. Gubitak viška premašuje obitak,te govorimo o mrtvom teretu gubitka za ruštvo. Taj teret se sastoji o troška carine u proizvonji zbog gubitka efikasnosti proizvonje izna svjetske cijene i troška carine zbog paa potrošnje. Uvođenjem carina domada ponua se povedava,a potražnja opaa. 38. ANALIZA EFEKATA UVOĐENJA UVOZNIH CARINA U VELIKOJ ZEMLJI Nakon otvaranje prema svjetskom tržištu olazi o povedanja ponue proizvoa i pomicanja krivulje ponue uesno, te se formira svjetska cijena po kojoj de se zemlja uvozizi proizvoe. Nakon uvođenja carina krivulja ponue pomide se natrag. Formira se viša omada cijena proizvoa. O uvođenja carina velika zemlja imati de posljeicu smanjenja svjetske cijene,te de ržava ostvariti oatne prihoe o carine . 39. UVJETI TRGOVINE ZEMLJE A NAKON UVOĐENJA CARINE Ako zemlja a uvede catinu na uvozni proizvo Y popravit de svoje uvjete trgovine iako se obujam trgovine smanjio. Nakon uvođenja carina onos cijena se promijeno,vedi je o ravnotežnog i krivulja reciporočne potražnje zemlje A ie ulijevo,te se poboljšavaju uvjeti trgovine,a zemlja B pogoršava. 40. ODMAZDA ZEMLJE B Ako zemlja b oluči uzvratiti zemlji A i uvee carinu na svoj proizvo X, uvjeti trgovine ostaju nepromjenjeni, onosno onos cijena u međunar odnoj razmjeni se ne mijenja, samo olazi o smanjenja obujma vanjske trgovine. Obje zemlje su na gubitku, se može popraraviti zaštitom politikom. 41. EFEKTI ODMAZDE (REPRESALIJA) Ka bi zemlja A povedala carinu na proizvo Y,a zemlja B opet uzvratila dolazilo bi i do daljenjega smanjivanja obujma vanjske trgovine uz nepromijenjene uvjete

trgovine te se može odi o nestanka razloga za trgovanje tih sviju zemalja. 42. KRIVULJA INDIFERENTNOSTI TRGOVINE ZEMLJE A Krivulja indiferentnosti trgovine pokazuje sve

kombinacije izvoza i uvoza koje aju jenaku razinu blagostanja mjereno točkma na krivulji iniferencije.. ako ucrtamo krivulje iniferentnosti za zemlju A i relativne cijene te pronađemo gje je svaki pravac cijena na krivulji,obijemo točke za povezivanje krivulje recipročne potražnje zemlje A. 43. OPTIMALNA CARINA U ZEMLJI A I ELASTIČNOST UNOZEMNE POTRAŽNJE Zemlja A uvozi carinu na proizvo y i njena krivulja recipročne potražnje počiče se ulijevo kako onos cijena raste.. Smanjenjem obujma trgovine,zeml ja a poboljšava svoje uvjete trgovine. Pozitivni efekt poboljšanja uvjeta trgovine zemlja A vedi je nego što je negativni efekt smanjenja obujma trgovine. Na ijeli gje  je veda elastičnost inozemne krivulje recipročne potražnje i zemlja bi ostizala niže krivulje iniferentnosti trgovine te ostvarila nižu razinu blagostanja. 44. OPTIMALNA CARINA I BLAGOSTANJE Optimalnom carinom maksimizira se blagostanje i prihod,a iznad te razine dolazi do smanjivanja blagostanja i na kraju carina postaje prohibitivnom cari nom koja

ovoi o zatvaranja zemlje i ostvarivanja niže autarktične razine blagostanja. 45. KRIVULJA RECIPROČNE PONUE MALE ZEMLJE I OSTATKA SVIJETA Male zemlje ne mogu utjecati na svjetske cijene. Njezina krivulja ponue je ravna linija te joj nikakva carina ne može popraviti uvjete trgovine,nego samo smanjuje obujam trgovine. Ona stoga preuzima,a ne oređuje svjetske cijene.

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

46. ANALIZA EFEKATA UVOĐENJA IZVOZNIH CARINA Izvozna carina snizuje omadu cijenu i za

proizvođača i za potrošača(potiče a trošimo više,a proizvoi se manje). Izvozna carina ne može sniziti cijenu niže o autarktične razine. Taa izvoz nestaje i ta mjera postaje izvozna zabrana. 47. ANALIZA EFEKATA UVOĐENJA UVOZNIH KVOTA Uvozna kvota poiže omadu cijenu,omoguduje rast omadoj proizvonji, smanjuje potrošnju i uvoz te preraspojeljuje ohoak o potrošača prema proizvođačima. Ona je ekvivalentna carini. Po svjetskoj ciijeni je opušten uvoz o količine kvote i ponua je vooravna u toj količini.,izna svjetske cijene je opet omada ponua. 48. ANALIZA EFEKATA UVOĐENJA UVOTNIH KVOTA AKO SE POVEDA POTRAŽNJA Ako predpostavimo a se uz ostale nepromijenjene uvjete ođe o povedanja potražnje za proizvoom u zemlji, to de imati posljeicu povedanja potrošnje i porast cijene proizvoa na omadem tržištu. omadi proizvođači de proizvoiti oatnu količinu proizvoa, a potrošači platiti višu cijenu.   Posljedica je povedanje potrošnje o Q5Q7i porast cijene proizvoa na omadem tržištu na P'q. omadi proizvođači de proizvoiti oatnu količinu proizvoa, a potrošači de pladati višu cijenu 49. KRIVULJA IZVOZNE PONUE S OBROVOLJNIM OGRANIČENJEM IZVOZA (VER) Krivulja izvozne ponude s VER-om jednaka je krivulji izvozne ponude pri slobodnoj trgovini do razine kvantitativnog

ograničenja. Nakon toga je vertikalna linija. Cijena po kojoj proaju strane kompanije i koju pladaju potrošači raste o Pver. Ne postoji nužni priho,ali postoji renta koju prisvaja strana ržava koja prodaje licence za izvoz. 50. ANALIZA EFEKATA DAVANJA IZVOZNIH SUBVENCIJA Ka je cijena slobone trgovine viša o

autarkične cijene zemlja je izvoznik. Ako zemlja želi povedati uvoz, uvoi uvozne subvencije koje povedavaju cijenu koju su prihvatili izvoznici,a proizvođači povečavaju svoj output. Osjenčani trokut b pokazuje ruštveni trošak proizvonje robe čiji granični trošak premašuje svjetske cijene,a trokut a pokazuje ruštveni trošak ograničavanja potrošnje kaa granični priho premašuje svjetsku cijenu robe. 51. IZVOZNE SUBVENCIJE MALE ZEMLJE U situaciji autarkije proizvo se proaje po ravnotežnoj

omadoj cijeni. Potrošačev višak je označen u poručju ABEF, proizvođačev u HI. Uvođenjem subvencije na izvoz alje se povedava cijena za potrošače u zemlji i smanjuje potrošačev višak za poručje B te se alje povedava proizvođačev višak i nakon subvencioniranja izvoza iznosi BCEFGHI. Slobone trgovine i stranje nakon uvođenja subvencija, možemo zaključiti a je sa stajališta ukupno g viška slobona trgovina bolja nego autarkija. 52. EFEKTI UVOĐENJA POREZA NA POTROŠNJU Nakon uvođenja poreza na potrošnju cijena u zemlji povedava se na Pw+porez što ovoi o smanjenja potrošnje na Q2. Pladanjem poreza smanjuje se potrošačev višak, ok proizvođačev ostaje isti. ržava ubire prihoe o poreza u visinice CE. Pogoršava se ukupno blagostanje. 53. EFEKTI UVOĐENJA IZVOZNIH POREZA Cijena koju pladaju potrošači raste na P IP,količina izvoza paa o Q1 so Q2, cijena koju obivaju omadi izvoznici  pada na PS. io prihoa o poreza plačaju potrošači zemlje uvoznice jer je povedana cijena, aio snose omadi izvoznici jer izvoze po nižoj cijeni. 54. CARINE, IZVOZNI POREZ I UVJETI TRGOVINE Uvođenjem carine ili izvoznog poreza zemlja A koja izvozi X, a uvozi Y, popravlja svoje uvjete trgovine od (Px/Py) na (Px/Py)t,,i smanjuje obujam trgovine

o X1 na X2 i o Y1 na Y. Poboljšanje uvjeta trgovine zemlje A znači a su uvjeti zemlje B pogoršani. Nakon uvođenja carine ili poreza u razmjeni se alje relativno manja količina izvozne robe X zemlje A za jedincu izvozne robe Y zemlje B. 55. UVOZNA KVOTA I UVJETI TRGOVINE Uvozna kvota uzrokuje poboljšanje uvjeta trgovine o (Px/Py)

na (Px/Py)q i smanjenje obujma trgovine o X1Y1 na X2Y2. Kvota ograničuje uvoz na Y2. U toj točki krivulja recipročne potražnje zemlje A ima lom s obzirom na to a je količina uvoza proizvoa Y ograničena kvotom. 56. OBROVOLJNA OGRANIČENJA IZVOZA (VER) I UVJETI TRGOVINE Predpostavimo da zemlja A uvodi obrovoljno ograničenja izvoza proizvoa x. Kvota ograničuje uvoz na Y2, tako a krivulja ponue zemlje B postaje vodoravna na toj razini (Bver)- Kvota smanjuje obujam trgovine od X1Y1 na X2Y2 i

uzrokuje pogoršanje uvjeta trgovine zemlje A o (Px/Py)ver. 57. IZVOZNE SUBVENCIJE I UVJETI TRGOVINE Uvođenjem subvencije (S) porai povedanja trgovine zemlje A pomide njezinu krivulju recipročne potražnje esno o A. Izvozna subevncija povedava

MEĐUNARODNA EKONOMIJA – opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

obujam trgovine,a li pogrošava(smanjuje) uvjete trgovine zemlje A na (Px/Py)se, koja je i uvela izvoznu subvenciju. Na apcisi se vii zbog pogoršanja uvjeta trgovine zemlje treba ati relativno više izvozne robe za X za jeinicu robe Y,jer je povedanje X -a vede o povedanja Y -a.