mcqueen skripta

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

McQueen -

Žanr – franc. riječ za rod, vrsta – odnosi se na vrste ili kategorije medijskih proizvoda à Sapunice, komedije situacije, policijske serije, kvizovi, vijesti…

-

žanr se prepoznaje po KONVENCIJAMA kojima se služi, a mi ih prepoznajemo prilikom susretanja s njima à to su svi elementi koji se na takav način ponavljaju da nam postaju poznati, predvidljivi i uvijek povezani s pojedinim žanrom

-

konvencije uključuju: likove, zaplet, ambijent, kostime, rekvizite, glazbu, osvjetljenje, teme, dijalog i vizualni stil.

-

primjer: uvodna špica Dnevnika HRT-a – dramatična glazba, sat, spiker koji sjedi elegantno obučen, srednjih godina, dekor obuhvaća stol, papir, iza spikera je „tabla“ sa slikama i motivima, dijalog je sažet i zvučan te sadržava fraze poput „dalekosežne posljedice ove tragedije“, „upravo nam je stigla vijest“…

-

ideološki značaj žanra à sadržaj, obrada i poruke žanrova pojačavaju se stalnim ponavljanjem, dok medijski oblici izvan tih formula suočavaju se s težim prihvaćanjem od strane gledatelja prije ćemo povjerovati elegantno obučenim, dobro obrazovanim ljudima srednjih godina, koji stoje na udaljenosti jednog i pol metra i gledaju nas ravno u oči, nego tinejdžeru u trenirci s jakim lokalnim naglaskom na jedva pola metra od nas – udaljenost koja označava prisnost ili agresivnost

-

-

žanr odražava vladajuća mjerila određenog društva žanrovi se mijenjaju, nastaju podžanrovi à ono što je nekoć bilo normalno i prihvatljivo može postati klišej i neprihvatljivo uspješne formule odbacuju se tek kad gledanost počinje opadati

Sapunice -

-

izraz „sapunska opera“ prvi je put upotrijebljen za vrijeme ekonomske depresije u Americi 30-ih godina u vezi sa radio serijama koje su plaćali proizvođači sapuna i praškova za pranje à smatrali su da će tako doprijeti do žena, tj. da će se deterdženti naći na spisku za trgovinu trajale su 15 minuta i govorile su o ženama i njihovim emocionalnim dilemama poznate sapunice à „Proctor i Gamble“, „Mama Perkins“, „Obična, neugledna Jane“ te „priče bez kraja“ 60-ih god. su se preselile na televiziju i produžene su prvo na 25 min, zatim na 60 minuta. „Svjetionik“ à prva serija preseljena na TV u Americi, izraz „sapunica“ odnosi se na prijepodnevne TV drame koje se emitiraju između 11 i 14 sati Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

1

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

to su serijske drame s malim brojem glumaca i oskudnim studijskim dekorom visokobudžetne sapunice poput Dallasa i Dinastije su udarne, jer su prikazivane između 18 i 22:30 h sapunice su rasprostranjene svugdje u svijetu jer su jeftine i lako privlače širu publiku

-

Latinskoameričke sapunice, popularno zvane „telenovele“, nastale su u Meksiku i Kubi 50ih godina, a kasnije su se počele proizvoditi i u Brazilu formula telenovela smišljena je da jeftino popuni vrijeme, što je potreba svojstvena siromašnim zemljama koje su prihvatile mjerila cjelodnevne komercijalne televizije s puno kanala, a to je tipično za bogate zemlje

-

u VB su američke sapunice stekle popularnost tek 80-ih danas imaju kultni status. najpopularnija britanska sapunica à „Susjedi iz ulice“ (1960. počela)

-

SAPUNICA à serijska drama koja se prikazuje 52 tjedna u godini sa kontinuiranom pričom koja se bavi obiteljskim temama, osobnim i obiteljskim odnosima i ima ograničen broj stalnih likova imaju otvoreni kraj – tijekom nekoliko epizoda isprepliće se nekoliko priča, pa tako nijedna epizoda nije cjelina za sebe sapunice su jedan od rijetkih žanrova gdje npr. vjenčanja ne označavaju sretan završetak, već početak braka punog nevolja ili osuđenog na propast

-

-

Christine Geraghty – karakteristike žanra:

-

sapunica počinje udicom (hook), u kojoj se nastavljaju niti priče iz prethodne epizode, a završava dramatičnim pregledom, cliffhangerom, kad se jedna ili više dramatičnih situacija ostavljaju u neizvjesnosti to onda podsjeća gledatelja da gleda i sljedeću epizodu kako bi saznao što će se dogoditi

-

dramatični završeci upotpunjuju se trenutcima privremenog razrješenja (u vrijeme božićnih praznika ili okupljanja poput vjenčanja i sahrana)

-

uglavnom postoje 2 ili 3 priče unutar epizode kojima je posvećeno približno isto vrijeme, te koje često utječu jedna na drugu ili se sukobljavaju

-

Fleksibilnost i varijacija – može se dogoditi da se serijal prekine usred nedovršene radnje ili u trenucima velike napetosti ili u vrijeme privremenog razrješenja

-

Prikazuju se u određeno vrijeme prema programskoj shemi, daju se bez prekida, iz nedjelje u nedjelju.

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

2

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

SERIJAL NASPRAM SERIJE: Najuspješnije serije završavaju zato jer scenaristi iscrpe sve ideje à primjer John Cleese i Connie Booth, tvorci komične serije „Suludi pansion“ („Fawlty towers“), shvatili su to kad su dobili ponudu da napišu dodatne 42 epizode na postojećih 12.

-

Sapunice nemaju takvih teškoća iz više razloga: o Program se može nastavljati i s otvorenim krajem tako da ni u jednoj epizodi nije neophodno rješenje za svaku situaciju. o Različite priče u serijalu sastavlja grupa pisaca koji naizmjenično pišu pojedine epizode. o Radnja pojedine priče ne mora trajati 30, 40 ili 50 min. o Linija jedne priče može se polako razvijati tokom nekoliko sati programa.

-

Značaj sapunice (Clarke) à značajne su zbog samog opsega proizvodnje, mnogobrojnih gledatelja i znatnog prihoda

-

privlačnost sapunica za tv-kuće à relativno niski troškovi proizvodnje u odnosu na prihod koji donose zahvaljujući visokoj gledanosti proizvodnja JEFTINA razlog à isti dekor iz tjedna u tjedan, kao kostime se koristi svakodnevna odjeća, malo se snima izvan studija…

-

-

dvije vrste troškova:

1. troškovi iznad crte – obuhvaćaju izdatke za jednu emisiju/epizodu, uključujući naknade za scenarij, glumce, dekor, kostime, putovanja itd. 2. troškovi ispod crte – pokrivaju stalne izdatke poput naknade za studio, opremu, plaće tehničara i proizvodnog osoblja.

-

BRITANSKA SAPUNICA à Za razliku od američkih koje se bave životima bogatih i australskih koje se bave srednjom klasom, britanske su orijentirane na radničku klasu prva sapunica je „Obitelj Groves“, a najpopularnija je „Susjedi iz ulice“. Ujedinjeni, Pridošlice, Raskršće, Opća bolnica, Eldorado… imaju jaku regionalnu pripadnost, tj. jasno su smještene u određeno geografsko područje do 80-ih su ih najviše radile ITV kompanije kako bi se putem serije cijeloj zemlji prikazali problemi vezani uz jednu regiju za razliku od američkih, snimane su na mjestima u koje je radnja sapunice smještena i trude se vjerno prikazati prirodu, govor i ambijent

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

3

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

bave se i društvenim problemima kao što su nezaposlenost, narkomanija, rasna pitanja i seksualnost

-

SUSJEDI IZ ULICE: najduža britanska sapunica koja daje pretjerano nerealnu sliku, ali i visoku gledanost ITV-u. odražava složenu rasnu i kulturnu strukturu britanskog društva mješavina je ljubavne priče, drame i komedije to je bajkovita slika Salforda gdje su masovna nezaposlenost, društvena bijeda i nejednakost, organizirani kriminal, droga, alkoholizam i nasilje zavijeni u ružičasto obojenu nostalgiju prikazuje zajednicu svih uzrasta koja se sastaje u lokalnom baru i priča o svojim problemima kvaliteta glume, teksta i produkcije à uglavnom visoka producentica Susi Hush iz ranih 70-ih u seriju je uvela ozbiljne društvene probleme poput droge što je izazvalo smanjenje gledanosti otada svi koji se bave proizvodnjom tog serijala nikada neće tvrditi da je on nešto više od lake zabave. Bill Podmore, koji je seriju vratio na vrh gledanosti, protivi se uvođenju problematičnih tema i kritizira serije koje se njima bave

-

-

BROOKSIDE à Radnja sapunice je smještena u Liverpoolu, a počela se prikazivati 1982. iznose se društveni problemi obrađuju se ozbiljnije teme poput nezaposlenosti, silovanja, odnosa u industriji, stanja u državnom zdravstvu, narkomanije… cilj je da se kroz suvremenu dramu koja, osim što je zabavna, skreće ljudima pažnju na probleme današnjice.

-

PRIČE IZ ISTOČNOG LONDONA à senzacionalistička BBC-jeva sapunica koja je grubo i realistično prikazivala društvene probleme

-

produkcija à kod britanskih počinje 3 – 5 mjeseci prije snimanja tim od 12 pisaca, urednik priče, pisci scenarija i producent planiraju blok od devet epizoda na sastanku na kojem se odlučuje o fabuli u jednoj epizodi uglavnom postoje tri priče da se uravnoteži drama, ljubavna priča i komedija poslije ovakvog dogovora, pisci sirovi materijal razvijaju u detaljan sinopsis iz čega se sastavlja cijela epizoda potom se scenarij predaje producentu koji raspravlja s piscem o eventualnoj izmjeni redatelj dobiva tri scenarija za tri epizode i ima mjesec dana da ih pripremi i snimi svaka minuta snimljenog materijala zahtjeva sat vremena obrade, što je inače veoma brzo kad je u pitanju televizija nakon toga snimljeni obrađeni materijal ide u montažu, verziju koju nekoliko mjeseci poslije gledamo na televiziji

-

-

KRITIKA ŽANRA à primarne funkcije sapunica – da se reklamnim agencijama osigura masovna publika ili da se opravda pretplata

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

4

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

-

sapunica – priča bez kraja, emitirana u redovnim intervalima za veliki broj gledatelja – savršen izraz programske politike televizije. sapunice „pomažu da se opustimo“ one su ovisne – odani gledatelji provode sate i sate gledajući ih. sapunicama se zamjera to što koriste društvene probleme kao podlogu za dramu čime ih obezvrjeđuju razdvaja ljude tijekom onih sati kad se emitira, čak i kad su svi kod kuće. serijske drame tretiraju nas kao „debile“ sapunice proizvode obični tehničari koje su unajmili poslovni ljudi, gdje su gledatelji pasivni konzumenti čije je sudjelovanje ograničeno na izbor između kupnje i nekupnje ŽENSKI ŽANR? OBRANA SAPUNICE Feministice tvrde da otvoren kraj sapunice označava ženski tip narativne strukture takva forma u kojoj stvari nikad nisu dovršene i gdje postoje samo privremena rješenja, smatra se bliže stvarnom životu, naročito ženama čiji kućanski poslovi ili podizanje djece nikad ne završavaju

Komedija situacije – sitcom -

Neale i Krutnik à izraz SITCOM koristi se za komičnu igranu seriju u trajanju od 24 do 30 minuta, sa stalnim likovima i istim dekorom potječe s radija svoj pravi izraz dobila je na Radiju snaga tijekom II.svj. rata.

-

Sitcom kao forma javlja se u Americi 40-ih godina krajem 40-ih i poč. 50-ih veliki broj radio sitcoma premješta se izravno na televiziju skupa sa svojim zvijezdama – poznata je Lucille Ball i njena emisija I love Lucy

-

Sve do 60-ih obitelj se sastojala od muža i žene bez djece primjer: Opčinjena – Bewitched, The Dick Van Dyke Show à pripadaju vrsti sitcoma Hi honey, I'm home

-

Britanska vrsta komedije situacije: ambijent sive garsonijere, realistični i pomalo čudni likovi, neupadljive sporedne ličnosti, svakodnevni zapleti i filozofski monolozi à Hancock's Half Hour

-

britanski sitcomi bave se radničkom klasom, najčešće usamljenim, neprilagođenim junacima iz radničke klase, opterećenim predrasudama. 1964. Dok nas smrt ne rastavi à ekranizacija netrpeljive osobe iz radničke klase neko vrijeme najpopularnije serija u VB. kritizirana je zbog korištenja vulgarnih riječi poput „vraški“ i „prokleti“, pa je cenzurirana to je uzbunilo pisce te se tako serija nije prikazivala četiri godine

-

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

5

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

60-ih i 70-ih bilo je nekoliko zabavno – glazbenih emisija i sitcoma namjenjenih malobrojnoj i smjeloj publici npr. Leteći cirkus Monthy Pythona – prikazivani su na BBC2 BBC1 i ITV su prikazivali serije namjenjene masovnijoj publici Channel 4 – nešto drugačiji ukusi za komediju – unijeli su seks, drogu i rock'n'roll

-

poč. 80-ih povećala se proizvodnja eksperimentalnih komedija

-

sitcomi primjenjuju KLASIČNU NARATIVNU STRUKTURU u kojoj se jedna stabilna situacija u svakoj epizodi remeti i ponovno uspostavlja karakteristično je i to da se sve vraća na prvobitno stanje imaju jasno definiran početak i kraj osnovna situacija se ne mijenja ,već se stalno podvrgava destabilizaciji i ponovnoj stabilizaciji npr. serija Roseanne – obitelji dobivaju djecu i ostaju bez njih kad odrastu, otkrivaju se davno izgubljeni rođaci, dolaze novi likovi, stari je napuštaju…

-

-

-

kad se određenog lika želi staviti u novu situaciju i u društvo drugih likova, nastaju izvedene serije npr. Frasier je nastao iz serije U zdravlje NAJČEŠĆE TEME sitcoma à dom i obitelj, posao i autoriteti dcom i posao su uobičajena mjesta događanja sudar vrijednosti, identiteta i načina života u srži su većine komedija – što je sudar jači, smijeh je glasniji SADRŽAJI SITCOMA: Sitcomi se bave stereotipima koji mogu biti uvredljivi i produžavati prisustvo određenog mita također može odražavati duboko ukorijenjene nejednakosti i predrasude

-

Tradicija britanskih sitcoma – sve se vrti oko muškaraca npr. Mućke u suprotnosti je s američkima gdje su u središtu žene (I love Lucy, The Golden Girls, Roseanne…)

-

princip muškog veže se za prljavštinu, odvratnost i nepristojno ponašanje žene su najčešće odsutne ili odbačene – kad su pak prisutne, imaju ulogu majke nesposobnog muškarca.

-

U američkim sitcomima rase su više zastupljene – The Cosby show, Princ iz Bel Aira

-

sitcom pruža poznati dekor, situacije i vrste likova kao prepoznatljivu osnovu za komično pretjerivanje, preuveličan zaplet i prenaglašenu glumu

-

BRITANSKA PROIZVODNA PRAKSA à uspjeh sitcoma počiva na glavnom liku, dobroj glumi i dobrom tekstu nekada su uloge glumca, redatelja, producenta i pisca bile odvojene od šezdesetih se isprepliću, pa tako producent može biti i redatelj, a pisac izvođač u VB su pisci skoro uvijek bili pojedinci ili parovi do osamdesetih skoro uvijek muškarci

-

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

6

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

tradicionalno se proizvode sitcomi u trajanju od 30 minuta

Kvizovi -

prva natjecateljska emisija à pravopisni kviz Kako se piše emitiran je uživo iz BBC-jevog studija Alexander Palace 31. ožujka 1938. nije imao mnogo uspjeha

-

tvorci takvih programa otkrili da su obične svakodnevne društvene igre popularne ako su vješto i zabavno prikazane prvi kviz takve vrste koji je i najduže trajao je What's my line? u Americi se počeo imitirati 1950., a u VB 1951.

-

jedan od najgledanijih kvizova: CBS-ov Pitanje od 64 000 dolara počeo se emitirati 1954. zasnovan je na radio emisiji pod nazivom Uzmi ili ostavi gdje je najveća nagrada bila 64$ nakon 3 mjeseca emitiranja ovaj kviz je pratilo 85% TV gledatelja, a pojavile su se i imitacije Do 1957. pet od deset najgledanijih programa bili su kvizovi

-

1958. digla se velika prašina oko namještanja kvizova à favoriziranim natjecateljima davani su odgovori na pitanja

-

Charles Van Doren priznao je da je njegovo pojavljivanje u kvizu Dvadeset jedan bilo namješteno posljedica: hitno su povučeni svi kvizovi s velikim nagradama

-

Prve natjecateljske emisije s novčanim nagradama u VB à Udvostruči novac (Double your money) i Odaberi (Take your pick) emitirane su na ITV-u

-

60-ih su se kvizovi razvijali usporedo s naglim tehnološkim napretkom à Zlatan pogodak – The Golden Shot je npr. koristio minijaturnu kameru pričvršćenu na luk u ruci strijelca koji je imao povez preko očiju, a natjecatelji su ga preko telefona navodili prema meti

-

70-ih su ličnosti voditelja i samog natjecatelja postale jednako važne kao i sposobnost natjecatelja da osvoji nagradu à Igra generacije, Genije – glavna nagrada bila staklena posuda, a pitanja izuzetno teška

-

80-ih se vraća činjenično znanje u kvizove à Petnaest prema jedan – povratak viktorijanskih vrijednosti, uključujući ideju o natjecateljskom duhu najpopularnija natjecateljska emisija 80-ih à Sastanak naslijepo (Blind date) koji se oslanja na ličnosti koje u njemu prisustvuju

-

-

4 tipa natjecateljskih emisija: Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

7

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

1. Posebni/specijalizirani kvizovi – ciljaju na posebnu skupinu, npr. Filmofil godine je kviz za one koji veoma vole filmove, takvi kvizovi mogu privući i širu publiku 2. Intelektualni kvizovi – University Challenge, Genije

3. Kvizovi sa slavnim ličnostima – privlačnost im ne leži u vrijednim nagradama ili teškom izazovu, već u samoj sposobnosti slave osobe da vodi zanimljiv razgovor pokrepljen anegdotama 4. Populistički kvizovi – sadrže kombinaciju zabave samog natjecanja, mentalnog i fizičkog, i opuštenog show-programa à najveća privlačnost leži u nagradama i u tome kako će se natjecatelj snaći u stresnoj situaciji pri osvajanju takve nagrade

-

-

-

u kvizovima s najvećim nagradama sadržaj nije ni toliko važan à pitanja obuhvaćaju opće znanje ili besmisleno nagađanje tamo gdje su nagrade manje važne, postoji jača obrazovna privlačnost kao kod intelektualnih kvizova (Genije) privlačnost kvizova leži u mogućnosti sudjelovanja publike/gledatelja à kod populističkih kvizova to je tapšanje, navijanje i opća dobra atmosfera važni su i voditelji à trebaju imati sposobnost da navedu i publiku i natjecatelje da im se potpuno predaju kvizovi se prikazuju kao žive emisije, iako se unaprijed snimaju i to najmanje tri ili četiri odjednom tako omogućuju gledatelju da se poistovjete sa situacijom kao da je zaista na licu mjesta Kvizovi i natjecateljske emisije popularne su jer je to žanr koji predstavlja obične ljude à to mogu biti mladi, fizički privlačni, komunikativni, otvoreni ili egzibicionistički nastrojeni ljudi, a mogu biti i sramežljivi i neprivlačni, bilo koje starosne dobi, klase ili rase kao takvi, ovi programi privlače osjećajem jednakosti à čak i običan taksist može biti „genije nacije“ à kvizovima se usađuje mit o društvenoj i obrazovnoj jednakosti.

NATJECATELJSKE EMISIJE – RITUAL, IGRA, RITUAL -

-

Fisk definira RITUAL kao nešto što spaja ljude različite starosne dobi, porijekla i društvenog položaja, da bi sudjelovali u zajedničkom iskustvu i na taj način stvorili zajedničko značenje i identitet elementi rituala najčešće dolaze do izražaja na početku i kraju natjecateljskih emisija tada se svim natjecateljima poklanja jednako vrijeme i prostor u posebnom dijelu studija gdje se utvrđuju pravila igre s voditeljem, a i publika sudjeluje nakon ritualnog početka, koji je isti svaki put, sva pažnja se pridaje igri

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

8

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

-

svi natjecatelji počinju ravnopravno i imaju jednaku priliku, ali ne posjeduju svi jednake sposobnosti igra je uglavnom organizirana tako da se natjecatelji postupno eliminiraju sve dok ne ostane jedan pobjednik na kraju emisije opet se vraća ritual s početka à voditelj uzima pobjednika za ruku i vodi ga do posebnog mjesta u studiju, a tada se od drugih natjecatelja traži da se priključe pobjedniku da bi svi zajedno s publikom slavili kraj igre

ZAŠTO OVI ELEMENTI RITUALA I IGRE PRUŽAJU ZADOVOLJSTVO? o Vezivna snaga društva à rituali nas zbližavaju i bar na neko vrijeme skrivaju međusobne razlike koje mnogi osjećaju kao nepravedne. o Poistovjećivanje – poistovjećivanjem s pobjednikom i mi možemo osjetiti zadovoljstvo same pobjede, ali možemo osjetiti i tugu i razočarenje gubitnika. o Utjeha i podrška – ovakve su emisije krajnje konzervativne i konvencionalne: uključuju mit o tome da svi počinjemo jednaki bez obzira na rasu, boju, spol, mjesto porijeklo ili klasu…

-

televizijska industrija obožava kvizove i natjecateljske emisije, jer su jeftini, lako se proizvode te privlače puno gledatelja.

KRITIKA ŽANRA -

Kvizovi i natjecateljske emisije veoma su nisko u televizijskoj hijerarhiji jer potječu iz usmene kulture i popularne zabave publika su tijekom dana domaćice, umirovljenici i nezaposleni, a navečer su to radnici i srednja klasa jeftini su, ne mogu se ponavljati više puta i obično su nezanimljivi i isti ili posjeduju element agresivnosti kritizira ih se i zato što kroz natjecateljsku strukturu prodaju i dominantnu ideologiju – npr. potvrđuju heteroseksualni pristup i mogućnost samo heteroseksualnih odnosa (Blind date)

Policijske serije -

SERIJE su vrsta programa koji svakog tjedna ima iste glumce i isto mjesto događanja, ali svaka epizoda ima zasebnu priču ove priče završavaju se u jednoj epizodi à za razliku od serijala koji se nastavlja iz jedne epizode u drugu

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

9

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

ispočetka su najpopularnije serije bile kaubojske serije (vesterni), a od pedesetih su policijske serije obje vrste bave se „pravdom“ koja se suprotstavlja divljaštvu, tj. „sukobima pri osvajanju novih prostora“

-

glavni likovi su usamljeni, surovi muškarci npr. uloge Clinta Eastwooda ili su u partnerskom odnosu koji nosi elemente humora npr. Starsky i Hutch, Butch Cassidy and the Sundance Kid…ili su čitave ekipe npr. Sedmorica veličanstvenih

-

prikazuju moćne pojedince, razbojnika i njihove kompanjone ili bezimene grupe ljudi (Indijanci ili bande) – svi su dehumanizirani pošto nijedan lik nije razvijen

-

akcija i tempo policijskih serija preuzeta je iz vesterna, kao i mnogi drugi načini korištenja kamere žanr policijskih serija nastao je u Americi.

-

PEDESETE -

Televizijske vesterne poput Traži se živ ili mrtav i Gola koža snimali su za američke TV stanice veliki studiji poput Warnera koriste se postojeći materijali i već postojeći namješteni studiji, kulise i kostimi baš zato što su snimane, a ne emitirane uživo, bile su jeftine

-

Od 1954. veliki studiji snimaju kriminalističke serije koje su postal popularnije od vesterna s moralnim standardima hladnog rata à moralnim monolozima završavali su svi vesterni

-

Potraga (1951.) – prva američka policijska serija emitirana na britanskoj televiziji radnja se navodno zasnivala na stvarnim zločinima iz kartoteka losanđeleske policije bilo je 300 epizoda i emitirala se 7 godina

-

Fabijan iz Scotland Yarda (1954.) – prva britanska policijska serija radnja prati Fabijana, Amerikanca s lulom, koji pomaže Scotland Yardu u hvatanju kriminalaca hladni i profesionalni dijalozi doprinosili su utisku „dokudrame“, tada iznimno popularne pouka da se zločin ne isplati vješto je ugrađena u prirodu policijske vještine i u ulogu same policije

-

najslavnije i najduže emitirana serija – Dikson iz Dok Grina (1955. – 1976.) – glavni lik je bio pozornik George Dikson koji je na početku svake epizode izranjao iz mraka i neposredno se obraćao gledateljima serija je pružala idealiziranu sliku policije à Dikson je autoritaran i nježan, hrabar i zdravog razuma, posvećen poslu…

-

ŠEZDESETE

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

10

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

Patrolna kola – gledatelje zaprepastila smjelim izborom likova u početku se emitirala uživo, ali je bilo unaprijed snimljenih scena na terenu izvan studija policajci su prikazivani kao nepristojni i agresivni što je naišlo na kritike pravih policajaca unatoč tome, u suštini su bili dobri ljudi kojima je stalo do sugrađana i razotkrivanja zločina

-

takve vrste policijskih serija (Patrolna kola, Tiho,tiho) isticale su ljudsku dimenziju policijskog posla

-

60-ih su u Americi političari i javnost bili zabrinuti zbog porasta nasilja u serijama (Neslomljivi) televizija je kritizirana zbog kvizova, nasilja, emisija u kojima sudjeluju gledatelji, sitcoma, programa punim krvi, sakaćenja i ubojstava, privatnih detektiva i gangstera…

-

-

Newton Minow iz Federalne komisije za komunikacije prijetio je oduzimanjem dozvola za rad to je shvaćeno ozbiljno slično je bilo i kad se javnost pobunila na količinu nasilja à atentat Johna i Boba Kenedyja i Martina Luthera Kinga

SEDAMDESETE -

zbog rasne krize i rata u Vijetnamu, TV kuće su se suočavale s otporom javnosti prema programskoj orijentaciji komercijalnih televizija najviše se opirala nova generacija fakultetski obrazovanih ljudi koji su tražili nove televizijske junake. policajci su sada prikazivani više kao trpeljivi socijalni radnici, nego kao grubi predstavnici zakona à Ironside, Mod Squad, Hawaii Five-O u serije se upliće nagon za nasilnim i konačnim obračunom sa kriminalom koji je u porastu radnja je sada smještena u gradska područja trajno zaražena kriminalom, koji se više nije mogao suzbijati nikakvim liberalnim ili konzervativnim metodama takvu promjenu izazvala je ekonomska kriza djelomično izazvana naftnom krizom i afera Watergate

-

Kojak, Starsky i Hutch – uspjeh im leži u čišćenju mreže podzemlja i njihovoj spremnosti da se žestoko suprotstave organiziranom kriminalu

-

britanska TV direktno je preuzela takve elemente

-

Sweeney – nasilna serija prekretnica u prikazivanju policije i njenih junaka Regana i Cartera iz Letećeg voda (Flying Squad) to su grube i priproste pijandure koje rješavaju slučajeve tako što krše sva pravila

-

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

11

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

Profesionalci – glavni junaci su agenti kvazivojne, antikriminalističke i antiterorističke jedinice koji su djelovali kao James Bond s „dozvolom za ubijanje“ serija je optuživana za prikriveni fašizam Red i zakon – prvi i jedini pokušaj britanske televizije da policiju prikaže u neprijatnom svijetlu

OSAMDESETE I DEVEDESETE

-

pojavljuju se žene u glavnim ulogama VB à Nježno, Mačje oči, Juliet Bravo, Glavni osumnjičeni SAD à Policajka, Charlijevi anđeli, Cagney i Lacey

-

središnja tema se često s hvatanja kriminalaca pomiče na druge probleme npr. kako naporni rad u policiji utječe na privatan život i odnose obrađuju se ženski problemi na radnom mjestu poput seksualne diskriminacije i nemogućnosti napredovanja u službi, zajedno sa zločinima vezanim uz seks

-

-

Poroci Miamija (1985 – 1990) – ističe se stil, likovnost i slika i često se prekida tok radnje rock glazbom dlikovi à va totalno različita prijatelja à jedan je bijelac, vijetnamski veteran bez dlake na jeziku iz malog provincijskog grada, a drugi je osjećajni hispanoamerički crnac, Njujorčani obojica su opasno blizu svijetu droge i lake zabave što je zapravo predmet njihove istrage oni predstavljaju podzemlje koje bi trebali suzbijati Murja – britanska serija, postigla uspjeh zahvaljujući kvalitetama drugačijim od Poroka Miamija gradska policija rado je surađivala s tvorcima te serije njegovanje dobrih odnosa s drugim medijima kroz takve serije poboljšavala se pozitivna slika o policiji policijske serije mogu odigrati ideološku ulogu u opravdanju policije i njenih ovlaštenja to je izrazito popularan žanr što govori veliki broj takvih serija na televiziji Dva su razloga za to: 1. Krimi priča pruža zagonetni zaplet koji se može prenijeti na gledatelja ili čitatelja 2. Omogućuje nam da neposredno promatramo nasilje i sve zabranjene stvari na dijelu, da razmišljamo o nezamislivom uz utješno saznanje da će na kraju sve biti normalno, omogućen nam je bijeg od svakodnevice

-

Zbog nedovoljnog povjerenja u policiju ili njenu sposobnost da se nosi sa sve većim nasiljem, sve je više izražena potreba za izmišljenim junacima i rješenjima.

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

12

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

TELEVIZIJSKE VIJESTI -

Definicija vijesti stalno se mijenja, kao i kriteriji za važno i zanimljivo Vijesti: nedavni događaji, koje urednik vijesti oblikuje u priču koristeći snimke, izvještaje, izjave i komentare Fiske: vijesti su faktografske informacije potrebne gledateljima kako bi se uključili u društvo

-

Događaj postaje vrijedan pažnje tek kad se uvrsti u novinske, radio ili TV vijesti Vijesti se kupuju i prodaju, kao proizvod

-

Razlika između britanskih i američkih vijesti: britanske ne podliježu izravnom komercijalnom pritisku reklamnih agencija

-

Velike televizijske informativne stanice u neprestanoj konkurenciji, no ipak jedna od druge kupuju i prodaju reportaže, te ovise o istim redovnim izvorima vijesti (agencije, institucije)

-

TV vijesti uglavnom imaju pojednostavljeni obrazac onoga što urednici smatraju bitnim i zanimljivim, a ono što čini televizijske vijesti određeno je tim obrascem

-

„Tradicionalna praksa“: izbor reportaža je pitanje novinarske vještine; novinari i urednici moraju razviti „njuh za vijesti“

-

Prije rata BBC jednom tjedno emitirao novosti tipa filmskog žurnala, koje su radili studiji Movietone i Gaumont

-

Nakon rata, godine 1946. počinje ponovno emitiranje BBC-evog programa, prenoseći paradu na Dan pobjede

-

Do 1948. ekipa vijesti BBC-a snimala je na mjestu događaja, obogaćujući materijal živim zvukom s lica mjesta

-

Pedesete: TV vijesti preuzimaju primat nad filmskim žurnalima

-

1954. redakcija žurnala BBC-a potpada pod nadležnost Redakcije vijesti, koja do tada proizvodi samo za radio

-

Služba za Vijesti i žurnal emitirala vijesti istim redoslijedom kao i BBC radio

-

Kvaliteta emitiranog materijala često loša, ponekad nije ni bilo snimljenog materijala, već su se emitirale fotografije

-

Način izlaganja Vijesti i žurnala opisivao se kao bezličan, a sadržaj kao težak i tvrd, s prenaglašenom potrebom za točnošću i potvrđenošću, što je često značilo gubitak vijesti dana

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

13

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

Schlesinger: Sklapanje stvarnosti: radio vijesti BBC-a posvećene međunarodnim, inozemnim i domaćim događajima, s dosta vijesti iz Amerike, vijestima iz umjetnosti i aktivnosti kraljevske obitelji

-

W.A. Pullan: Picturegoer- razlike između žurnala i vijesti velike: komentari niz žurnala sažeti, jasni, zbijeni, dramatični, zanimljivi, za razliku od Vesti i žurnala, koje su bile uštogljene, dosadne, prenatrpane i zbrkane

-

Do promjene u pristupu vijestima BBC-a dolazi zbog ITN-a, redakcije vijesti ITV-a, koja je počela s radom 1955.

-

Prije ITN-ovog emitiranja BBC još uvijek nije prikazivao spikera na ekranu, zbog straha od neobjektivnosti, dok je ITN prikazivanje spikera iskoristio kao prednost (Robin Day, Ludovic Kennedy, Christopher Chataway)

-

ITN se koristio američkim modelom novinarstva, te uključio zabavne elemente poput ljudskih priča, izvještaja reportera i intervjua Vox Populi

-

1957. ITN-ova ekskluziva: Robin Day intervjuirao predsjednika Nasera u Kairu

-

Glavni problem tadašnjih vijesti minutaža, što je prouzročilo nedostatak dubine u reportažama, te su zato nastale emisije o tekućim događajima i aktualnostima (Panorama, Večeras, Reflektor, 60 minuta: emisije po uzoru na američku See It Now Edwarda R. Marrowa)

-

Bavile su se spornim pitanjima o politici i osjetljivim društvenim i socijalnim problemima: česti sukobi s televizijskim upravnim organima i vladom

-

Politička snaga televizijske slike u kombinaciji sa sve razgranatijim satelitskim emitiranjem širom svijeta poslije 1962. dala je ovom mediju još veći značaj Krajem pedesetih i početkom šezdesetih uvode se reportaže o kampanji za građanska prava u Americi, koje su bile shvaćene kao uvod za zakone o građanskim pravima i pravu glasa

-

-

Godine 1968. demonstranti ispred Demokratske konvencije u Chicagu skandiraju „Cijeli svijet gleda“ zbog kamera koje su snimale dok ih je policija tukla: moć televizijske slike

-

Osamdesete i devedesete u Britaniji izazov za ITV i BBC: teško održati ravnotežu i nepristranost tijekom krize, kada je zemlja podijeljena, te su redakcije bile u teškom položaju

-

Televizijske su se vijesti našle u središtu političkih napada, uz prijetnje gubitka statusa javnog servisa: tada se redakcije okreću Americi u potrazi za vijestima

-

Sedamdesete u Americi: vijesti postaju središte profita, glavni uzor bile su Vijesti iz ugla očevica: po formuli savjetodavaca za vijesti koji su pokušavali od vijesti napraviti „vesele razgovore“: sportski izvještaji + vremenska prognoza + malo vijesti, što slikovitijih

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

14

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

Osamdesete: komercijalni pritisak na britansku televiziju jača, okončava se duopol BBC-ITN u vijestima zbog konkurentskog satelitskog emitiranja

- Vlada podržala komercijalni TV sektor, BBC više nije bio u stanju braniti interese VIJESTI I SISTEM VRIJEDNOSTI -

Principi izbora i prezentacije, tj. mjerila vijesti su postojana Karakteristike mjerila vijesti: 1. Personalizacija: -događaji prikazani tako da djeluju kao čin pojedinca -jedno od najvažnijih mjerila, primjerice, politički se sporovi često prikazuju kao sukobi ličnosti - negativna je posljedica okrivljavanje pojedinaca za probleme s društvenim porijeklom 2. Negativitet: - što veća tragedija, bolje prolazi vijest - dominacija negativnih vijesti: ratova, katastrofa, terorizma - Martin Luis (Daily Mail) zalagao se za pozitivnije teške vijesti (rudari) - ITN to već primjenjivao: Britanija u žiži iz 1992., triput tjedno - izmjene u ITN-u 1992. ostale kuće okarakterizirale kao loše- počeci tabloidizacije 3. Lokalnost: - regionalne televizije emitiraju novosti za određeno područje, a nacionalne se usredotočuju na utjecaj nacionalnih vijesti na regiju - neujednačenost vijesti iz svijeta, na štetu zemalja Trećeg svijeta, zbog agencija koje se nalaze u razvijenim zemljama 4. Pravovremenost: - što su događaji svježiji, vrijedniji su za vijesti - prednost televizije zbog brzine izvještavanja o tekućim događajima - česte reportaže uživo zbog efekta (npr. čekanje političara koji ne izlaze) - reportaže vrijednije ako mogu ići danima ili mjesecima, no tada je potreban svakodnevni dotok novih informacija 5. Slike: - televizijskim se vijestima više vjeruje zbog dokaza o događaju u obliku slike - važnost slike velika, televizija se oslanja na dramatične,, vizualne događaje - vizualnost događaja bitna za prioritetnost u vijestima: kratkoročne i lako objašnjive snimljene vijesti uvijek imaju prednost 6. Jednostavnost: - televizija naklonjenija jednostavnim nego složenim reportažama - ključno vremensko ograničenje i vrsta medija, nužna brzina i efikasnost

TOČNOST, OBJEKTIVNOST I RAVNOTEŽA TV VIJESTI -

John Corner: točnost znači ispravnost činjenica (imena, datuma, citata)

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

15

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

Objektivnost: ono izvan uma, na što ne utječu subjektivni mentalni procesi- nemoguće je biti potpuno objektivan Fiske: nijedan tip komunikacije ne može biti u potpunosti neutralan ili objektivan Ravnoteža: ideja da se jednako vrijeme posveti definiranim pozicijama Sam čin imenovanja pozicija je ključna sporna odgovornost u novinarstvu Prilikom emitiranja materijala koji sadrže suprotna mišljenja, najčešće političke tematike, iznimo bitna minutaža zbog snažnih političkih pritisaka na proizvodnju vijesti

-

Gill i Adams: pristranost je izraz koji se pripisuje medijima kada daju nepravednu prednost jednoj strani u okviru neke rasprave, bilo zbog pogrešnog prikaza, namjernog omalovažavanja ili zanemarivanja ostalih strana

-

Andrew Goodwin: pristranost nije suprotna istini

-

Corner: jednostranost je značajno udaljavanje od pravednog

-

nepristranost često zastupljena samo u kontektu zastupljenosti svih vrsta programa

-

osobni stavovi: moraju biti određeni kao takvi, te im se mora sutprostaviti drugačije gledište

-

Pristranost, odnosno jednostranost u vjestima proizlazi iz mjerila o vrijednosti vijesti

-

Goodwin: Nesvjesna pristranost očituje se kao jednostranost u odabiru vijesti, koja proizlazi iz primjene klasičnih mjerila vrijednosti vijesti, poput negativnosti i učestalosti

PREDSTAVLJANJE PO TIPOVIMA

-

premu Burtonu, mediji su odgovorni za predstavljanje društvenih grupa tako što određene tipove ljudi grade na osnovu ponovljenih elemenata, kao što su izgled i ponašanje

-

tipovi koje nalazimo na televiziji npr. ekscentrična starija gospođa koja rješava zločin nisu nužno i stereotipi Burton pretpostavlja da je to tako jer ti tipovi nisu ocrtani dovoljno snažno, tj. može im nedostajati čitav niz karakteristika ojačanih višegodišnjim ponavljanjem npr. Francuz na biciklu s beretkom

-

-

-

STEREOTIPI su uvijek tijesno povezani s pitanjem predstavljanja označava neprekidano ponavljanje o određenim grupama ljudi u medijima, a to uključuje lako shvatljive karakteristike ili osobnosti za koje se smatra da pripadaju nekoj grupi, na temelju čega se stvara predodžba o cijeloj grupi stereotipi se odmah prepoznaju, kroz ključne detalje u samoj pojavi

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

16

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

Karikatura à vrsta stereotipa kada je slika grupe pojedinaca toliko iskrivljena da postaje apsurdna, groteskna ili čak zla

-

Arhetipi à prema Burtonu su to najsnažniji primjeri tipova to su prauzori, glavni junaci i razbojnici koji predstavljaju najdublja uvjerenja, vrijednosti i predrasude npr. Supermen

-

najvažniji od tri opća tipa predstavljanja su stereotipi. Stereotipi obuhvaćaju nacionalnost, rasu, spol, starosnu dob, seksualnu orijentaciju, zanimanje i devijantne grupe.

-

Tessa Perkins definira stereotip kao grupni koncept kakav jedna društvena grupa ima o drugoj, koji daje jednostavne strukture i zasnovan je na inferiornom procesu rasuđivanja o Stereotipi nisu uvijek lažni (kauboji zaista nose šešire, biznismeni puše cigare…) o Stereotipi mogu biti pozitivni (Nijemci su uspješni, Francuzi su veliki ljubavnici, crnci dobri u sportu), no to su gotovo uvijek dvosmisleni komplimenti (Francuzi opsjednuti seksom, crnci dobri u sportu zbog fizičke, a ne intelektualne snage) o Stereotip se može odnositi i na određenu društvenu grupu (Englezi o sebi imaju nekoliko stereotipa, npr. Cockney nevaljalac ili naduvenko iz visoke klase) o Stereotipi se ne vezuju obavezno uz potlačene grupe npr. ima onih vezanih uz aristokrate – prikazani kao arogantni i kruti ljudi o Stereotipi nisu uvijek povezani s manjinskim grupama s kojima nemamo previše direktnog iskustva npr. stereotipi o muškarcima i ženama su stereotipi o ljudima s kojima imamo direktnog iskustva o Stereotipi mogu u isto vrijeme biti i prosti i složeni npr. plavuše – paradoksalno ih objedinjuje nevinost i seksualnost, naivnost i sposobnost za manipulaciju… o Stereotipi nisu kruti i nepromjenjivi o Stereotipi ne moraju utjecati na naše ponašanje ili stavove à moguće je imati stereotip o nečemu, a ne vjerovati da je zaista istinit

-

Stereotipi funkcioniraju kad su u pitanju grupe, obično u korist onih dominantnih za Perkinsonovu su oni netočni, jer su selektivni i predstavljaju izvor društvenog ugnjetavanja.

-

mnoga istraživanja stereotipa koriste ANALIZU SADRŽAJA – statistička metoda prikupljanja podataka o većem broju tekstova podrazumijeva i puko prebrojavanje, npr. koliko se puta neka žena ili muškarac pojavljuju u kuhinji u TV reklamama

-

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

17

Osnove televizije, skripta “David McQueen: TELEVIZIJA, medijski priručnik”

-

neki tvrde da je to objektivna i empirijska istraživačka metoda kritičari ističu na probleme u vezi sa slaganjem oko korištenih kategorija (Kako netko može tvrditi da je prebrojao sve oženjene, udate, neoženjene, neudate... u bilo kojem programu?). javljaju se i problemi ako se koristi sirova statistika (Ako jedan političar kaže u kampanji više puta „mir“ od drugog, znači li to da će njegova politika biti uglavnom u korist mira?).

-

STEREOTIPI SPOLOVA

-

Gaye Tuchman: žene su na simboličan način uništili mediji jer su ih zlostavljali, osuđivali…; u udarnim terminima muškarci se pojavljuju tri puta više od žena, u natjecateljskim emisijama vode muškarci…

-

Sternglanz i Serbin: muškarci su agresivni, konstruktivni i nagrađivani za akciju, dok su ženski likovi pasivni, poslušni i nagrađivani za reakciju (kao pas c-c-c).

-

BBC: 1% vijesti se bavi ženskim pitanjima, a samo 9% intervjuiranih stručnjaka su žene

-

Guy Camberbatch: u reklamama odnos muškarac i žena je 2:1, a u 89% slučajeva za komentare se koristi muški glas mladost i ljepota su glavne karakteristike žena u reklamama muškarci su zaposleni i uspješno obavljaju posao kad su žene prikazane na radnom mjestu, naglašeni su njihovi međusobni odnosi

-

Zajedničko za sve analize sadržaja: žene nisu prikazane u pravom svijetlu i njihovo predstavljanje u medijima ne odražava stvarnu ženu i njenu ulogu u suvremenom društvu.

-

Feministice à Žene su prikazivane kao domaćice, majke, kuharice, i hraniteljice…

-

Tessa Perkins: Stereotip glupe plavuše odnosi se na podređeni status žena u zapadnjačkom društvu i u tom je smislu sasvim točan

-

Burton: Žene su u ulogama koje su intelektualno manje zahtjevne i određuju se prema tome koliko su privlačne muškarcima njihov društveni položaj uzrokovan je drugačijim sposobnostima ili spretnošću

-

Radikalni feminizam: nejednakosti spolova ukorijenjene su u patrijarhalnim odnosima mediji su u vlasništvu i pod kontrolom muškaraca i služe odražavanju slike žene kakvu oni priželjkuju

-

Socijalistički feminizam: krive kapitalizam, a ne muškarce; žene pružaju jeftinu radnu snagu rezervna su armija radnika koja se može angažirati čim se pojavi potreba za tim, a također su korisne zbog rađanja: donose na svijet sljedeće generacije radnika.

Patricia Lakotić, Sara Jerman, Ilda Muratović www.novinarstvo.info

18