Masinski_elementi Tablice i Grafikoni
September 25, 2017 | Author: KenanNurić | Category: N/A
Short Description
tablice za mašinske elemente 2...
Description
MAŠINSKI ELEMENTI TABLICE I GRAFIKONI Za upotrebu na ispitnim rokovima
Verzija: 2015/2016
1. TOLERANCIJE
IT17 i IT18 nisu po ISO preporuci
Napomene:
-
Prim označavanja: ISO razred/kvalitet tolerancije 6 ili skraćeno: IT6
Oznake malim slovima abecede se odnose na vanjske mjere (npr. osovinice) Oznake velikim slovima abecede se odnose na unutrašnje mjere (npr. otvore)
1
Tabela 2: (nastavak)
2
Tabela 2: (nastavak)
3
Tabela 2: (nastavak)
4
Tabela 2: (nastavak)
5
Tabela 2: (nastavak)
6
2. STEPENI SIGURNOSTI I KONCENTRACIJA NAPONA 2.1
Stepen sigurnosti:
νσ = 2.1.1
σK σ max .
ντ =
,
τK τ max .
νσ =
,
ν σs ⋅ν σi ν σs + ν σi
, ντ =
ν τu ⋅ν τs ν τu +ν τs
, νi =
ν σ ⋅ν τ ν σ2 +ν τ2
Stepen sigurnosti prema granici kidanja materijala ( σ K = σ M )
ν Mσ =
σM σ max .
,
ν Mτ =
τM τ max .
σ M , τ M - granica kidanja materijala
,
Preporuke za veličinu stepena sigurnosti prema granici kidanja materijala: νM = 3÷5 - za nepromjenjivo naprezanje
ν M = 4,5 ÷ 7,5 ν M = 9 ÷ 15
2.1.2
- za jednosmjerno promjenjivo naprezanja - za naizmjenično promjenjivo naprezanje
Stepen sigurnosti prema granici razvlačenja materijala ( σ K = σ V )
ν Vσ =
σV σ max .
,
ν Vτ =
τV τ max .
,
σ V , τ V - granica razvlačenja materijala
Preporuke za veličinu stepena sigurnosti prema granici razvlačenja materijala: ν V = 1,5 ÷ 2,5 - za nepromjenjivo naprezanje
ν AZ = 2,25 ÷ 3,75 ν V = 4,5 ÷ 7,5 2.1.3
- za jednosmjerno promjenjivo naprezanja - za naizmjenično promjenjivo naprezanje
Stepen sigurnosti prema amplitudi izdržljivosti ( σ K = σ A )
Predstavlja stepen sigurnosti, na koji najčešće mislimo kada kažemo dinamički stepen sigurnosti, a računa prema obrazcu:
ν Aσ = ν Dσ = ξ ⋅ pri čemu je:
σA σa
,
ν Aτ = ν Dτ = ξ ⋅
τA τa
σ a , τ a - amplitudni napon kojem je element izložen pri radu (izračunat) σ A , τ A - amplitudna izdržljivost materiala, koja se za izračunatu vrijednost srednjeg napona σ sr . ( τ sr . ) uzima sa Smith-ovog diagrama izdržljivosti materiala. ξ=
1
βK
ξ1 ξ2 βK
ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ... - računski faktor zamora materijala - faktor kvaliteta površine (Slika 4) - faktor veličine presjeka (Slika 5) - stvarni faktor koncentracije napona (poglavlje 2.2.1)
Preporuke za veličinu stepena sigurnosti prema amplitudi izdržljivosti: ν AZ = 2 ÷ 3 - za uobičajene (trajne) mašinske konstrukcije
ν AZ = 1,6 ÷ 2,2 ν AZ = 1,2 ÷ 1,3
- za lake i kratkotrajne mašinske konstrukcije - u izuzetnim slučajevima
7
Slika 4: Faktor kvaliteta površine
Slika 5: Faktor veličine presjeka
8
2.2 Koncentracija napona 2.2.1 Stvarni faktor koncentracije napona: pri čemu je:
αK ηK
β K = (α K − 1) ⋅η K + 1
- geometrijski ili teorijski faktor koncentracije napona (poglavlje 2.2.2) - stepen osjetljivosti materijala na koncentraciju napona (Tab. 6)
Tabela 6: Stepen osjetljivosti materijala na koncentraciju napona Vrsta materijala
ηK
liveno gvožđe čelični liv nelegirani čelik sa σM < 400 N/mm2 nelegirani čelik sa σM = 400 ÷ 550 N/mm2 nelegirani čelik sa σM > 550 N/mm2 legirani čelik sa σM < 1000 N/mm2 legirani čelik sa σM > 1000 N/mm2 legure od lakih metala
0,01 ÷ 0,20 0,30 ÷ 0,40 0,40 ÷ 0,60 0,55 ÷ 0,75 0,65 ÷ 0,85 0,70 ÷ 0,90 0,90 ÷ 0,99 0,60 ÷ 0,80
2.2.2
Geometrijski ili teorijski faktor koncentracije napona ( α K =
σ max ) σn
9
10
11
3. ZAVARENI SPOJEVI Statička izdržljivost:
σ Zdoz . = ξ Z ⋅ σ doz .
,
τ Zdoz . = ξ Z ⋅ τ doz . ,
pri čemu je:
svedeni ili redukovani napon zavarenog spoja:
1 2 ⎝
σ i = ⋅ ⎛⎜ σ + σ 2 + (α ⋅ τ )2 ⎞⎟
≤ σ Zdoz . ,
⎠
ξZ= 0,65÷0,9
– za čeone sastavke
ξZ= 0,6÷0,7 ξZ= 0,65÷0,9
– za ugaone sastavke – za preklopne sastavke
pri čemu je: σ = σ savijanja + σ zatezanja , τ = τ uvijanja + σ smicanja , α – koeficient pretvorbe (najčešće α=2)
3.2
Dinamička izdržljivost zavarenih spojeva
σ DZ . = σ sr . + ξσ ⋅ σ Ai. = σ sr . + ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ3 ⋅ ξ 4 ⋅ σ Ai. , τ DZ . = τ sr . + ξτ ⋅ τ Ai. = τ sr . + ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ3 ⋅ ξ 4 ⋅ τ Ai.
σ sr . , τ sr . σ Ai. , τ Ai.
- srednji napon zavarenog spoja - amplitudna izdržljivost materiala, koja
se uzima sa Smith-ovog diagrama. Ukupni faktori korekcije ξσ = ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ⋅ ξ 4 - za normalna naprezanja
ξτ = ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ3 ⋅ ξ 4 Tabela 7: Približne veličine faktora oblika sastavka i vrste naprezanja ξ1
- za tangecijalna naprezanja
Tabela 8: Faktora klase kvaliteta vara
Klasa kvaliteta zavara I (ili N) II (ili F)
III (ili S)
Faktor naponskog stanja:
ξ3 =
ξ '3 βK
,pri čemu su:
ξ'3 = 0,6 ÷ 0,9
βK
ξ2
Opis za nepokretne elemente izložene umjerenim statičkim opterećenjima (nazvano i ¨normalno zavarivanje¨) za nepokretne ili pokretne elemente izložene jačim statičkim ili umjerenim promjenjivim naprezanjima (nazvano i ¨fino zavarivanje¨) za pokretne ili nepokretne elemente izložene vrlo jakim nepromjenjivim ili promjenjivim naprezanjima (nazvano i ¨specijalno zavarivanje¨)
- faktor uticaja zaostalih napona prilikom zavarivanja
- stvarni faktor koncentracije napona (iz poglavlja 2.2.2)
Faktor uslova rada:
ξ 4 = 0,75 ÷ 1,0 - u zavisnosti od procijene težine uslova rada zavarenog sastavka. 3.2.1
Stepen sigurnosti zavarenih sastavaka
se računa prema obrazcu (prema amplitudnoj izdržljivosti):
ν AZ = ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ⋅ ξ 4 ⋅ pri čemu je:
σA σa
σa , τa
, odnosno
ν AZ = ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ⋅ ξ 4 ⋅
τA τa
- amplitudni napon kojem je element izložen pri radu (izračunat)
Preporuke za veličinu stepena sigurnosti zavarenih sastavaka: ν AZ = 2 ÷ 3 - za uobičajene (trajne) mašinske konstrukcije
ν AZ = 1,6 ÷ 2,2 ν AZ = 1,2 ÷ 1,3
ξ2
- za lake i kratkotrajne mašinske konstrukcije - u izuzetnim slučajevima
12
0,5÷0,65 0,65÷0,85
0,85÷1,0
4. Materijalne karakteristike i karakteristike presjeka 4.1
Smith-ov dijagram σ D = σ sr ± σ A , odnosno
τ D = τ sr. + ξ τ ⋅ τ Ai. = τ sr. + ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ⋅ ξ 4 ⋅ τ Ai.
σ sr . , τ sr . ( σ m , τ m ) - srednji napon σ A , τ A - amplitudna izdržljivost materijala, za datu vrijednost σ sr . ( τ sr . )
pri čemu je:
4.2 Materijalne karakteristike najvažnijih konstrukcijskih materijala 4.2.1
Osnovne statičke osobine najvažnijih konstrukcijskih materijala
Tabela 9:
Osnovne statičke osobine standardnog sivog liva
Napomena: Sivi liv nema jasno izraženu granicu razvlačenja, ali se često koristi uporedna vrijednost :
σV ≈
2 ⋅σ M 3
Tabela 10: Osnovne statičke osobine standardnog čeličnog liva
Tabela 11: Osnovne statičke osobine ugljičnih konstrukcijskih čelika
Tabela 12: Osnovne statičke osobine čelika za cementaciju
Tabela 13: Osnovne statičke osobine čelika za poboljšanja
13
4.2.2
Smith-ovi dijagrami najvažnijih konstrukcijskih materijala
14
15
16
17
4.2 Karakteristike presjeka 4.2.1 Momenti inercije Tabela 14: Aksijalni momenti inercije Ix i momenti otpora Wx osnovnih presjeka
Tabela 15: Polarni momenti otpora Wp osnovnih presjeka i kutovi torzije
18
5. Stezni (presovani) spojevi
ψ e = D De
ψ i = di d
,
(Napomene: d=D; za De≈0 => ψ e = 0 ; za di=0 => ψ i = 0 )
•
(me + 1) + (me − 1) ⋅ψ e2 (mi − 1) + (mi + 1) ⋅ψ i2 , ξe = ξi = me ⋅ Ee ⋅ (1 − ψ e2 ) mi ⋅ Ei ⋅ (1 − ψ i2 ) Potrebni računski preklop: Pr max = Pmax − 1,2 ⋅ (he + hi ) , Pr min = Pmin − 1,2 ⋅ (he + hi ) Pr max Pr min pmin = Površinski pritisak: pmax = , (ξ e + ξ i ) ⋅ d (ξ e + ξ i ) ⋅ d Garantovana sila: Fgar = A ⋅ pmin ⋅ μ , gdje je: A = π ⋅ d ⋅ b - dodirna površina elem.
•
Naponi u materijalu:
•
Dozvoljeni površinski pritisak:
•
Uticaj temperature ( t = t 0 + Δt ) na razvlačenje sklopa: ΔD = D ⋅ α e ⋅ Δt
•
Temperatura zagrijavanja spoljašnjeg dijela ili hlađenja unutarnjeg dijela potrebna za sastavljanje pres. sklopa:
• •
te = to +
σ e = ξ e ⋅ Ee ⋅ pmax
Pr max + f p
αe ⋅ d
,
p i max =
≤ σ Ve
,
1 − ψ i2 ⋅ σ Vi < p i max 2
ti = t o −
Pr max + f p
αi ⋅ d
,
Fpr . = A ⋅ pmax ⋅ μ
Maksimalna moguća sila upresivanja: Tabela 16: Moduli elastičnosti Sivi liv SL18
Sivi liv SL 22
Sivi liv SL 26
E (10 N/mm2)
2 ÷ 2,15
0,8 ÷1,05
0,95 ÷1,2
1,1 ÷1,25
Materijal
Bronza (za gniječenje)
Mesing (za gniječenje)
Al. legure (za gniječenje)
0,9 ÷1,15
0,9 ÷1,35
0,7 ÷0,75
5
E (105 N/mm2)
2 ⋅ pmax 1 − ψ i2
,
p e max =
≤ σ Ve
σ Ve < p e max ξe ⋅ Ee
Δd = d ⋅ α i ⋅ Δt
,
f p - montažni zazor potreban pri sklapanju, najmanje jednak osnovnom odstupanju ag , toler. polja ˝e˝.
Tabela 17: Poisonovi koeficijenti
Čelik i čelični liv
Materijal
σi =
Materijal m
Čelik, čelični liv i Aluminijske legure
Sivi liv
Mesing i bronza
10/3
4
3
Tabela 18: Prosječne zavisnosti visine neravnina od vrste obrade Vrsta obrad e
Grubo struganje
Fino struganje
Najfinije struganje
Osrednje bušenje i razvrtavanje
Fino bušenje i razvrtavanje
Fino bušenje i dvostruko razvrtavanje
Grubo brušenje
Osrednje brušenje
Fino brušenje
Najfinije brušenje
Provlačenje
h (µm)
16 ÷ 40
6 ÷ 16
2,5 ÷ 6
10 ÷ 25
6 ÷ 10
2,5 ÷ 6
16 ÷ 40
6 ÷ 16
2,5 ÷ 6
1 ÷ 2,5
1,6 ÷ 4
Tabela 19: Računski koeficijenti prionjivosti
19
6. Vijčani spojevi 6.1 Analiza sila na zavojnici i samokočivost vijčane veze:
- Sila i moment potrebni za privijanje vijka: gdje su: F - potrebna ili stvarna aksijalna sila u Ft = F ⋅ tg (α + ρ ) vijku d2 P - ugao zavojnice vijka α = arctg M =F ⋅ tg (α + ρ ) t
π ⋅ d2
2
- Sila i moment potrebni za odvijanja vijka:
F 't = F ⋅ tg (α − ρ )
d M ' t = F 2 ⋅ tg (α − ρ ) 2
ρ = arctg
d2 P
μ
μ ≈ arctgμ cos(β 2)
u navoju - srednji prečnik zavojnice - korak zavojnice - koeficient trenja u zavojnici
- Vijčana veza je samokočiva (neće se odvrtati sama od sebe: ispunjen uslov:
α
View more...
Comments