Makro Testovi I (1) (1)

Indeks potrošačkih cijena se razlikuje od BDP deflatora po tome što su njegovi ponderi fiksni, DA  NE a kod BDP deflatora varijabilni.

Inflacija troškova praćena je povećanjem proizvodnje u nacionalnoj ekonomiji. Povećanjem stope obavezne rezerve smanjuje se mogućnost kreiranja depozitnog novca. Osnovna determinanta transakcijske potražnje za novcem je visina ravnotežne kamatne stope. Ako je nagib Filipsove krive veoma položen, smanjenje stope inflacije moguće je postići uz cijenu značajnog porasta stope nezaposleno nezaposlenosti. sti.

DA DA DA DA

Okunov zakon pokazuje uticaj promjene nivoa cijena na nivo (ne)zaposlenosti u zemlji. Stopa inflacije preko 10% djeluje stimulativno na ekonomski rast nacionalne ekonomije. Ako je neto fakturisani dohodak iz inostranstva pozitivan, tada je bruto nacionalni dohodak

DA NE DA NE DA  NE

manji od bruto domaćeg proizvoda. Multiplikator novčane ponude je direktno proporcionalan visine stope obaveznih rezervi.  Neto domaći proizvod proizvod je bruto domaći domaći proizvod umanjen umanjen za inflaciju

NE NE NE NE

DA DA DA DA

NE NE  NE NE

Efekte multiplikatora možemo posmatrani samo ako ekonomija ima neuposlene kapacitete Kejnzijanski model rasta podrazumijeva da štednja uslovljava investicije. Bruto domaći proizvod u svom sastavu uključuje neto investicije. i nvesticije. Odliv depozita izvan bankarskog sistema utiče na povećanje monetarne multiplikacije. Latentna nezaposlenost javlja se uslijed neusklaĎenosti ponude i tražnje za pojedinim

DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA

NE NE NE NE NE  NE  NE  NE NE NE NE NE NE  NE  NE NE NE NE NE NE NE  NE NE NE NE NE

kvalifikacijama radne snage. Ukoliko je stopa štednje države veća, to je poreski multiplikator veći. Malthus je smatrao da rast stanovništva može biti ograničavajući  faktor ekonomskom rastu.

DA NE DA  NE

Veličina investicijskog multiplikatora je obrnuto srazmjerna graničnoj sklonosti potrošnji

SNA uključuje ukupnu vrijednost proizvedenih roba za vlastitu upotrebu, ali isključuje i sključuje ukupnu  proizvodnju usluga usluga za vlastitu finalnu potrošnju. Rast nominalnog dohotka vodi porastu špekulativne potražnje za novcem. om. U razdoblju inflacije nominalni nominalni BDP se izjednačava izjednačava sa realnim realnim BDP – om. Prema klasičnom modelu osnovni faktori koji potiču rast r ast su kapital i tehnološke inovacije. Promjena proizvodnje (BDP  –a) može da utječe utječe na ukupno ukupno investicijsko trošenje trošenje u ekonomiji ekonomiji Okunov zakon objašnjava vezu odstupanja odstupanja outputa i nivoa cijena u ekonomiji. Dodana vrijednost je razlika izmeĎu vrijednosti proizvodnje i meĎufazne potrošnje Šok ponude najbolje se opisuje povećanjem troškova proizvodnje u ekonomiji. Ako su tekuće cijene više od stalnih cijena realni BDP je manji od nominalnog BDP – a. Tokom privrednih ciklusa realni BDP, u pravilu, ne odstupa od potencijalnog

Kako se agregatna potražnja primiče potencijalnoj proizvodnji to je rast proizvodnje izraženiji. Sa rastom dohotka štednja apsolutno raste a relativno opada Čvrstom monetarnom politikom dolazi do opadanja kamatne stope na tržištu Strukturni budžet je po efektu aktivan jer je odreĎen mjerama diskrecione fiskalne politike. Brži rast produktivnosti rada u odnosu na svjetski prosjek označava se kao aprecijacija.  Neoklasični model model rasta podrazumijeva podrazumijeva da štednja uslovljava uslovljava investicije. investicije. Smanjenje diskontne stope utiče na smanjenje ekonomske aktivnosti u zemlji. Mjerenje ekonomske aktivnosti u SNA zasniva se na konceptu rezidentnosti.

Schumpeterova teorija rasta naglašava uticaj kapitala i štednje na nivo ekonomskog rasta. Filipsova kriva ukazuje da se plate smanjuju kada je nezaposlenost na niskom nivou. Povećanjem dohotka povećava se MPC, a  smanjuje MPS. Dezinflacija je politika stimulisanja ekonomske aktivnosti u zemlji

1. Isplate dohodaka iz inostranstva evidentiraju se u: a. BNP  b. BDP c. GNI d. GNDI

2.

Koji od navedenih dogaĎaja će pomjeriti krivu agregatne potražnje ulijevo: a.  povećanje državne potrošnje  b.  povećanje broja zaposlenih pri postojećoj razini instaliranih kapaciteta c. smanjenje investicijske potrošnje d.  primjena nove tehnologije pri istoj stopi zaposlenosti

3. Stagnantna nezaposlenost odnosi se na: a. nezaposlenost uslijed konjukturnih ciklusa  b. nezaposlenost usljed promjene strukture za radom c. nezaposlenost vezana je za tehnološka usavršavanja koja smanjuju potražnju za radom d. nezaposlenost zbog nesposobnosti prilagoĎavanja rada novim potrebama u proizvodnji 4. Centralna banka je zabrinuta zbog smanjenja proizvodnje . Logično bi bilo da uradi slijedeći potez: a. kupovina vrijednosnih papira  b.  prodaja vrijednosnih papira c.  povećanje stope obavezne rezerve d. smanjenje stope obavezne rezerve e. smanjenje diskontne stope 5.

Prema neoklasičnom modelu rasta, povećanje kapitalne opremljenosti praćeno je: a.  povećanjem outputa po radniku, rastom nadnica, rastom realnih kamata  b. smanjenjem outputa po radniku, smanjenjem realnih kamata i smanjenjem zarada od kapitala c. povećanjem outputa po radniku, rastom nadnica, smanjenje realnih kamata i smanjenje zarada od kapitala

6.  Deflacija ide u korist: a. Dužnika  b. Povjeritelja c. Poduzetnika d. Špekulanata 7.

Šta od navedenog predstavlja obilježje ekspanzije: a. Povećanje bruto domaćeg proizvoda  b. Povećanje nezaposlenosti c. Povećanje proizvodnje d. Povećanje cijena e. Povećanje investicija

8.

Ciklična nezaposlenost se javlja : a. uslijed konjukturnih kretanja u ekonomiji b. kao posljedica strukturne neusklaĎenosti potražnje za radnom snagom c. kao rezultat dobrovoljnih kretanja stanovništva d. u slučajevima nedovoljne ukupne potražnje za radnom snagom e. sve navedeno

9. Ukoliko se dio depozitnog novca odlijeva u gotovinu izvan bankarskog sistema, tada: a. To neće utjecati na iznos novih depozita  b. Smanjuje se iznos kreiranog depozitnog novca c. Povećava se iznos kreiranog depozitnog novca 10. Nagib dugoročne Filipsove krive nam pokazuje slijedeće: a. Postoji mogućnost izbora izmeĎu inflacije i nezaposlenosti  b.  Ne postoji mogućnost kompromisa zbog postojanja prirodne stope nezaposlenosti c. Strmija kriva ukazuje na rastuću cijenu borbe protiv inflacije d. Povećanje stope inflacije obrnuto je srazmjerno rastu nadnica

11. Šta od a. b. c. d. e.

navedenog predstavlja obilježje recesije: Povećanje bruto domaćeg proizvoda Povećanje nezaposlenosti Povećanje proizvodnje Povećanje cijena Povećanje investicija

12. Bruto domaća štednja izračunava se kao bruto nacionalna štednja: a. Uvećana za transferna plaćanja iz inostranstva  b. Umanjena za neto fakturisani dohodak iz inostranstva c. Umanjena za trasnferna plaćanja iz inostranstva d. Uvećana za neto fakturisani dohodak prema inostranstvu 13. Indeksacija ekonomije najčešće se definira kao: a. Zamrzavanje cijena na utvrĎenoj indeksnoj visini radi obaranja inflacije b. Skup dobrovoljnih, neobaveznih smjernica kojima se regulira kretanje cijena i nadnica c. Zakonska kontrola cijena i nadnica d. Automatsko prilagoĎavanje nadnica stopi inflacije kako bi se očuvao životni standard e. Jedna od mjera politike dohotka 14. Inercijska inflacija uzrokovana je: a.  povećanjem državnih izdataka  b.  povećanjem cijena nafte c. očekivanom stopom inflacije kojoj su se prilagodili d.  povećanjem produktivnosti

ekonomski subjekti

15. Tekuća nezaposlenost odnosi se na: a. nezaposlenost uslijed konjukturnih ciklusa b. nezaposlenost usljed promjene strukture tražnje za radom c. nezaposlenost vezana je za tehnološka usavršavanja koja smanjuju potražnju za radom d. nezaposlenost zbog nesposobnosti prilagoĎavanja rada novim potrebama u proizvodnji 16. 14. Šta od navedenog predstavlja obilježje stagflacije: a. Povećanje bruto domaćeg proizvoda  b. Povećanje nezaposlenosti c. Povećanje proizvodnje d. Povećanje cijena e. Povećanje investicija 17. Pri postojanju inflacijskog pritiska, odgovarajuća diskreciona fiskalna politika uključuje: a. Povećanje poreskih stopa  b. Povećanje državne potrošnje c. Porast transfernih plaćanja d. Programe javnih radova e. Sve navedeno 18. Akumulirani državni dug, u kratkom roku, prouzrokovat će: a. Smanjenje rasta potencijalnog proizvoda  b. Povećanje cijena i povećanje kamatnih stopa c. Povećanje neefikasnosti uslijed porasta poreza kako bi d. Smanjenje privatnih investicija

se servisirao unutrašnji dug

19. U mjere diskrecione stabilizacijske politike spadaju: a. Javni radovi  b. Za pošljavanje u javnom sektoru c. UvoĎenje progresivnih poreza d. Mijenjanje diskontnih stopa e. Revalvacija nacionalne valute 20.

Osnovni izvori ekonomskog rasta prema neoklasičnom modelu su : a. rad b. kapital c.  prirodni resursi d. tehnološke inovacije

21. Transakcijski novac obuhvata slijedeće : a. Papirni novac b. Kovanice c. Štedni računi u bankama d. Čekovni novac e.  Novčane surogate 22. Nagib kratkoročne Filipsove krive nam pokazuje slijedeće: a. Postoji mogućnost izbora izmeĎu inflacije i nezaposlenosti  b. Rastući trend nadnica u skladu je sa višom stopom nezaposlenosti c. Strmija kriva ukazuje na rastuću cijenu borbe protiv inflacije d. Povećanje stope inflacije obrnuto je srazmjerno rastu nadnica 23. Ako bi došlo do usporavanja privredne aktivnosti, centralna banka bi uradila slijedeće: a. kupovina vrijednosnih papira  b.  prodaja vrijednosnih papira c.  povećanje stope obavezne rezerve d. smanjenje stope obavezne rezerve 24. .

Inflacija tražnje podrazumijeva slijedeće promjene u nacionalnoj ekonomiji : a. Smanjenje ukupne tražnje zbog rastućeg nivoa cijena u zemlji  b. Povećanje opšteg nivoa cijena zbog stimulisanja ukupne tražnje u zemlji c. Rast nezaposlenosti u zemlji d. Povećanje proizvodnje u zemlji koja posluje ispod potencijalnog proizvoda

25. Tekuće ponderisane indekse cijena karakteriše slijedeće : a. Mjerenje promjene cijena samo stranih roba b. Mjerenje promjene cijena samo domaćih roba c. Mjerenje promjene cijena i domaćih i stranih roba d. Mjerenje promjene cijena isključivo potrošačkih proizvoda e. Mjerenje promjene cijena svih vrsta proizvoda 26. U mjere automatske stabilizacijske politike spadaju: a. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti  b. Zapošljavanje u javnom sektoru c. Mijenjanje diskontnih stopa d. Deprecijacija nacionalne valute 27. Latentna nezaposlenost nastaje uslijed: a. nemogućnost obavljanja nekih poslova zbog njihove veze sa odreĎenim periodom  b. tehnoloških usavršavanja koja smanjuju potražnju za radom c. nesposobnosti prilagoĎavanja rada novim potrebama u proizvodnji

d.  promjene strukture za radom (posebno kvalifikacione strukture)

e. ništa od navedenog 28. Osnovni izvori ekonomskog rasta prema Schumpeteru su: a. rad  b. kapital c. prirodni resursi d. preduzetničke inovacije 29. Potražnja za novcem koja nastaje zbog robno –  novčane razmjene i plaćanja dugova, naziva se: a. Interakcijska potražnja za novcem  b. Transakcijska potražnja za novcem c. Špekulativna potražnja za novcem d. Platežno sposobna potražnja za novcem 30. Bruto nacionalni dohodak je bruto nacionalni raspoloživi dohodak: a. Uvećan za neto transferna plaćanja  b. Umanjen za neto fakturisani dohodak c. Umanjen za neto transferna plaćanja d. Uvećan za amortizaciju kapitala 31. Osnovni izvori ekonomskog rasta prema neoklasičnom modelu R. Solowa su : a. rad b. kapital c.  prirodni resursi d. tehnološke inovacije 32. Novac u širem smislu (M2) obuhvata slijedeće: a. Papirni novac b. Kovanice c. Štedni računi u bankama d. Čekovni novac e. Novčane surogate 33. Bruto domaći proizvod (u tržišnim cijenama) prema proizvodnom pristupu obuhvata slijedeće: a. Sumu dodatnih vrijednosti u ekonomiji b. Plate i naknade zaposlenima c.  Neto izvoz roba i nefinansijskih usluga d. Operativne suficite preduzeća 34. Instrumenti devizne politike su: a. devizni kurs  b. kvantitativna ograničenja c. devizna ograničenja d. kontingenti e. devizna kontrola 35.

Osnovni izvori ekonomskog rasta prema klasičnom modelu Adama Smitha su: a.  b. c. d.

rad kapital prirodni resursi inovacije

36. Bruto nacionalna štednja jednaka je bruto domaćoj štednji: a. Umanjenoj za neto transfere  b. Uvećanoj za neto transfere c. Umanjenoj za neto fakturisani dohodak d. Uvećanoj za neto fakturisani dohodak  37. Sezonska nezaposlenost nastaje uslijed: a. nemogućnost obavljanja nekih poslova zbog njihove veze sa odreĎenim periodom  b. tehnoloških usavršavanja koja smanjuju potražnju za radom c. nesposobnosti prilagoĎavanja rada novim potrebama u proizvodnji d.  promjene strukture za radom (posebno kvalifikacione strukture) 38. Dividende koje stanovništvo jedne zemlje  prima od investiranja u inostrane dionice uključuje se u : a. Bruto domaći proizvod  b. Bruto nacionalni dohodak c. Bruto nacionalni raspoloživi dohodak  d. Bruto domaća štednja 39. Osnovni izvori ekonomskog rasta prema klasičnom modelu su : a. rad  b. kapital c. prirodni resursi d. tehnološke inovacije 40. Kvantitativni instrumenti ekonomske politike prema Tinbergenu obuhvataju: a. Promjenu postojećih instrumenata  b. UvoĎenje novog ili eliminisanje postojećih instrumenata c. UvoĎenje novih instrumenata koji mijenjaju ekonomski sistem d. Povećanje broja ekonomskih instrumenata 41. Novac koje stanovištvo BiH prima od rodbine iz inostranstva uključuje se u : a. Bruto domaći proizvod  b. Bruto nacionalni dohodak c. Bruto nacionalni raspoloživi dohodak  d. Bruto domaća štednja 42. Frikciona nezaposlenost nastaje uslijed: a. nemogućnost obavljanja nekih poslova zbog njihove veze sa odreĎenim periodom  b. tehnoloških usavršavanja koja smanjuju potražnju za radom c. nesposobnosti prilagoĎavanja rada novim potrebama u proizvodnji d.  promjene strukture za radom (posebno kvalifikacione strukture) e. prirodnog kretanja stan ovištva i/ili prolaska kroz faze životnog ciklusa