Majstor - Protiv Kise i Vlage

mRrsroR2

KIS PROTIV IVLAGE

MAJSTOR' drugaknjiga IZDAVAE Majstorpressd.o.o. DIREKTOR JurajJustinijanovi6 GLAVNIUREE'NIK TomislavToth UREDNICA LidijaOreSkovi6 LEKTURAI KOREKTURA JagodaBojani6-Cesarec GRAFIEKO OBLIKOVANJE Valentina Toth LarisaOreskovi6 I DOKUMENTACIJA INFORMATIEKA PODRSKA DenisDuvandi6 MARKETING AlanEckhel ZA TISAK GRAFIEKAPRIPREMA Majstorpressd.o.o. CRTEZIIFOTOGRAFIJE Majstorpressarhiva LIKOVNOOBLIKOVANJE KORICA TomislavToth TISAK Zrinskid.d.0akovec tsBN 978-953-7590-01-7 CopyrighiMajstorpressd.o.o. Ve6erniilist d.d., 2008. www.vecernji.hr MAJSTORPRESSd.o.o.,2008. Odranska5 Zagreb www.majstor.hr majstor@ majstor.hr u Zagrebupodbrojem659899 i sveuiilisneknjiznice kataloguNacionalne CIPzapisdostupanu radunalnom

Tomislav Toth

Protivki5eivlage

Rije6 urednika grijanjepripreSerijuknjigakojazapodinje naslovom Stedljivije milismou kreativnoj suradnji s Vedernjim listomito je zasigurno pothvat. nesvakida5nji izdavabki Osebujne su po sadrZaju, kompoziciji, formi... i nisunastale u jednomdahu.Za njihsmoiz bogateMajstorove rizniceodabrali iz razdoblja ononajvrednije koje godinajer svojimznadajem obuhva6a nekoliko i edukacijskim prislupomotvaraputu svijetpraktidnih znanjai novihsaznanja. je lako uglavnomrijedo praktidnoj tehniciu raznimpodrudjima, bit6ekorisnoi razumljivo i onimakojitakvogtivoneditajupredeSIO.

Kakoimamodugoiskustvo publiciuredujuiitu vrstustrudne godinau SAM-uskupilismoiSesnaest stike- uz osamnaest u Majstoru dobroznamoStona5editatelje najviSe zanimaiStoih praktidnih problema. mudiprirje$avanju svakodnevnih Zapravo,glavnipoticajza taj pothvatje i dosaood ditatelja koji sve ucestalije tra2eodabrane podrudjima. temepo pojedinim To potvrduje i nasainternet-anketa premakojojsmoiodabrali tematskapodrudja za ptvihpet knjigaserijalaMAJSTOR NA KVADRAT. Majstorimatrajnuvrijednost pa smove6inudosadasnjih godiStarasprodali i u oblikuuvezanih kompleta, takoda sadmnogi ditatelji tra2eraznetematskedlankepo pam6enju, a njihjednostavno- viSenema. lakosu knjigeMAJSTOR NA KVADRAT tematske cjelinenisu strukturirane kronoloski, nema ni a striktno sistematiziran ih poglavlja na uobidajeni nadin- od jednostavnoga k sloienome. je pridaza sebepa ih moZeteditatiod podetkai Svakopoglavlje napreskokce, u malimdozamailiotvoritistranicukojavastrenutacnozanima.Svakaje temacjelinaza sebei ne ovisipreviSe o joj prethode onimakoje ilislijedenakonnje. Pripremaju6i oveknjigeprolistali smopaZljivo tisu6eobjavljenih pakonadan stranica, izboriodabirmaterijala nijebionimalolak. Mnogoje togatrebaloprilagoditi vremenu, obnoviti i dopuniti. Jer, jednaod glavnih rijedje o temamau kojimasu stalnepromjene - budete je togaostalovani,za nekudrugupriliku odlika.Mnogo lije traZili. Tomislav Toth

'?*rarlr4

Lidija Oreikovi6

[;u,df.rw, Protivki6ei vlage

Prije 6itanja jos malosnijega,ova knjiga predviclaju lakonammeteorolozi izlazinakonop6enito blagezimekoluje obiljezilo nekoliko duzih poneka ki5nihrazdoblja i smrzavica.U usporedbi sa svijetom, u - malo naSimkrajevima nijese naokozbivaloni5tadramati6no plesokoledista ispodmaloiznadnistice. No,bastajtemperaturni je pojavakojus mukomtrpei odlidno vodenajrazornija sagradene ku6e,kvalitetni mostovi, ilibalkoni... ceste,stubiSta, tornjevi Ali,akoje projektant ili izvoclad zanemario tu opasnost, a to je tolikoudestaloda poprimarazmjereepidemijei ta blagazima je sigurnonanijela jedva mnogima zasadnevidljivu alidugoro6no popravljivu gratlevinsku stetu. Stogaje i izbortemanapravljen premadestimprimjerima, pitanjima i savjetima. Pribitanju valja posebno pripaziti na nerazdvojnu vezutoplinske za5tite, hidroizolacijei paropropusnih ili paronepropusnih te na procese slojeva, kojise u njimaodvijaju. Fizikalna zbivanja zgradekrijuu sebi u naokomrtvimdijelovima tolikodinamike i neukrotivih silada 6e mudrigraditelj unaprijed oblikovati konstrukciju na nadinkojiih neutralizira ili pakomogu6ujepromjene kojene nanoseStetu.Unatoddinjenici da domace trzistenudizaistasvenajnovije materijale kakvise mogunabaviti na svimkontinentima, ve6inana5ihizvodada upornoprimjenjuje prastare postupke, materijale odavnoderogirane uzpunoaktivnog neznanja. Pritomse naj6e56e zaboravlja zgradeneodvodaje energetika jivaod parei plinovau konstrukciji, a zaititaod ki5eivlagemo2e parirate uspjeti samoakosvakom vanjskom iliunutrasnjem izazovu odgovaraju6im slojem,materijalom i dobrosmiSljenom konstrukcijom.Kadbistenepokretnu, dosadnui nepromjenjivu ku6usnimali usporeno, svakeminutepojednuslidicu, a ondasnimljeni materijal pustili da se listanekomnormalnijom otkrili brzinom, bisteda se i krov,i sljemei crijepiolucii plodenaterasii ogradabalkona... podjednako tresu,pomidu, vibrijajuideformiraju kao dramatidno i dijelovipodvozja navaiemautomobilu. A tu se u svakomsklopu posebni gumenidijelovi, isastavuprimjenjuju zglobovi, oprugei priguSni plodice... osiguradi, umeci,za5titne BaStakotrebagledatii na sveizloZene ku6ekojitrpe elemente pripeku niskeivisoketemperature, sundanu i mraz,led,vodu,kiSu, kiseline... postupak Za5titaod ki5ei vlagemnogoje slo2eniji od obibnog premaza prekorupeilipukotine. mrdenja nekakvog Stoga6evam i kratkapoglavlja pou ovojknjizikojaje zbir praktidnih saznanja slu2itiuglavnom kaoupozorenje i uputaza otkrivanje nevidljivoga, alii kaosavjetza primjenu i tehnologija onihsredstava o kojjmase uglavnom Sutikakobi se izbjegao naporudenja o novome. Tomislav Toth P f o t i vk i s ei v l a g e

6

Pri6ao kupi kanalici Vedutena5egpriobaljaresekamenigradovii crveni krovovi, preslika stoljetn og i skustvameitara-zidara, klesara,tesara... kojisu u njih utisnulineizbrisivpeiat. Staridalmatinski i istarskigradi1i odiiu vidiiivim smislomzaskladomogudenmudromprimjenom trajnihmaterijala.Stoljetnikrovovivalovitestrukture u svimnijansama crvenilakojenudipecenaglina itite kucei kudice,dvorovei palaie od svih vremenskih nepogoda,ponajprijevjetrai - kiie. \'..

.--r'

Zatoje i u modernoj proizvodnji zadr:anoblik kupekanalice kolaslijedi tradicionalne liniie. Duiljinaod d50mn isi1n2od 180mmomoqucui'e lakuibrzuugradnju kanalice. sasvinu sk]adu's tradicijom doma6ih majstora. Kanaljcu s rupom nauZemgornjem dijelumoZese ugradjti i nasuh0,bezmorta.Toolaksava krovnukonstrukciju i ubrzava rad.Danasimanekoliko vrstakupa kanalica kojese proizvode presanjem u kaluprma,n0 nekese proizvode naklasidan nadin, vueenjem, Stoje prirodni proizvodnie nastavak togtradicionalnog pokrova. hrvatskog Ugradnia kupe kanalice je teZakpokrov,pa u kroviste Kupakanalica gu56e trebaugraditi rogove iviSepodroznica koje po(rova. cepon;jeti tezjnL Trebaooabrati cvrste I ravneletve,a todkepridvrsienja todnoodmjeriti. Prolvhse vlage

I

Za'azlikuod utorenih crepovapri postavljanju Dimeflziie 450x190 400x190 mortkao duliina uobidajeno seprimjenjuje kupekanalice 450mm 400mm Toje iskljudivo vapnenimorts Siri-na vezivnosredstvo. (6iri kraj)190/160mm 190/160mm kraj/uZi mm (vi6ikray'niii mm 80/60 kraj)70/57 cementa za poboljSanje visina minimalnim dodatkom 13mm 13mm debliina vezanja. kg kg 2,10 1,80 je i u drvenojkonstrukciji nakojusepo- masia Razlika jadranka trebapostaviti la1e,jer letveza kanalicu premastrehi. okomito letvica dimese Stedinamortu Razmakletavamorabititakavda se donjaku- dobronamodenih krova.Ta se drvena teZina cijeloga i smanjuje pamozesigurno uglaviti izmedu dvijususjednih pa u mortu ostajekaododatna ispuna brzo osusi, i varira 15 velidini kanalice od letava. Toovisio nanosu. no ootooradebelom letava moze se mijeniali, 20 cm. Velidina do Prvireddonjekupetrebaskratitipoprednim dimenzije od3x7cmdo5x8cm. uobidajenesu preklopa (8-12cm). zaduljinu od strehepremasljemenu, rezanjem Crijepse postavlja donjih zapodeti s lijevogilidesnogkrajakrova Polomse u utorizmedudvijuuglavljenih a moZete - za razlikuod utorenog kupastavljamorti odmahpolazegornjakanalica crijepa. klizanje donjekupe.Crijepse prije lzmedudvijudonjihkupaume6use komadi6i kojaspredava Protivkise i vlaoe

--G-=:

vodonepropusna TondachFol-S na rogovima

E a E

=

pocetvornom metru Broikomada

9'

3

kanalica duliine45cm

kanalica cm duliine40

P viseod30'

I cm

ugradnje duvau baivipunojvode,baremsatili pripostavljanju povukao dva, kako nebi prebrzo TISUGEGOIIINA svoieoznakeu mekuglinu,pa njivodu iz morta sto bi umanjilo udinak veziva, TRADIGIJE hovaimenai triisne markei danas NagibkrovamoZevarirati, a iskustvo nam Prvesu glinenecrepoveproizveli moiemo vidieti npr. na Diokleciiapostavljenom kanalikazuje daje krovs pravilno Kineziioi u neolitu(10000p. Kr.) novoipaladiu Splitu. ina najjadu ki6ui udarevjetra. lpak, comotporan kad iprve proizvodeod pedene NakonpropastiRimakrovovisu preporuduje se da nagibne budemanjiod 18 gline.Gotovoistodobnou kulturi se u naiim krajevimauglavnompodokje optimalni u rasponu od 30"do Mezopotamiie i Egiptapoiavliujuse krivalislamomili kamenomkoiega stupnjeva, je i nagibve6ine slidnioblici krovova u Dalmaciji. crijepa. Grcisu preuze- je oduviiekbilo u priobaliui zalealu. 40",koliki li to iskustvo,a Rimlianiusavrsili Pod utiecaiemVeneciiena kroUentilirani krou proizvodnjucriiepau radionicama. vove se postupnovratilo crvenilo pokrivanja kupomkanaliDotadna osobitost U Grdkojsu postojaladvaosnov- peienegline.Tadase u Kuparima comje tradicionalna izradazradnih kanala ispod na oblikacrijeparkrovoveSparta- proizvodiocrijepkoii se u ltaliji napokrova. lzmedu dvilukupanastrehioslavlja se nacapokrivaoie dvosloinicriiep zivaokupa(tal.coppa= 6a5a),paie dokse sljeme- iako otvorda zrakmozeulaziti, koiemusu idonji igorniisloj imali vrlo vierojatnoda ie i samomjesto ugradeno (ililankuu mort- polaZe s lancetama zakrivljene elemente,dok su Ko- po tomedobiloime.Tuie proizvod- nama)kojeoblikuju zradniprolazizmedu najgorrinCaninajprijepolagaliosnovni, nia traialasvedo 1925.godinekad njihkupai sljemenjaka. Oviseotvorinaobakraja ravnicriiep,a potomga prekrivali ie ugasenai posliednjape6. moguzastititi mreZicom. z a k r i v l i e n i ml.z t i h r a n i ho b l i k a Premapredajicrijepse oblikovao kupa kanalica mahomugraduje Kako se u razvilase danasniakupakanalica takoda je podatnaplo6aod svieie podneblju mnogo toplom mediteranskom s sun- prepoznatljiva na svim mediteran- gline saviianaprekonatkolienicei dana,zradna strujaispodmasivnog potomse susila.Kakobedraradni- danihivru6ih skimkrovovima, pokrova potkrovkrovnog zagrijavanje smanjuje U Hrvatskoj,gdie je tai pokrov ka nisubilastandardiziranih mjera, Ija ipovoljno utjede na ku6nu klimu, razviienod rimskogimbrcxa,udo- kupesuimaleneuiednaienu Sirinu, konstrukcija upotpunjuje Stogase ventilirana madilose nekolikonaziva:kup4 dok ie duliinauglavnomostajala atraktivnim detaljem, tzv.golubinjakom, koji kanalica,2liebnjak,kupin... ista(465mm). pospjeSuje ventiliranje krova.Takvise UsrednjojEuropijeslidna ina6ica Tvftka Tondachiedinaproizvodi dodatno postavljaju keramidki odzradnici starogrimskogcrijepaimalanaziv criiepoblikovanprematradicional- zidaniiliukrasni pri gdje vrhu krova, vjetar svojim strujanjem ubrfratar i opatica... nomdubrovaikompokrovu.Dviie zavaisisavanje vrubegzraka. LJRimuse crijepproizvodiood vrste kanalice.riberfasi dubrovnik Stalnoprozradivanje imaidodatnipovoljni ud! dva nejednaka diiela.Donji,ravan svojim su posebnimformatomi potkonstrukciju jer zimismanjuje criiep,s bodnimutorima,nazivao izgledomkoji nadzirukonzervatori nakna drvenu se tegula(pl. tegulae),a gornji, u s p j e s n op o k r i l ev e 6 i n ud u b r o - ucinak kondenzata i spre6ava truljenje. zaobljeni su:en na iednomekraju, vadkihkrovovasrusenihu ootresu Priizborukrovnihletavavrijedipraviloda za zvaose imbrex(pl.imbrices). 1979.i tijekomdomovinskograta. manjinagibtrebauzetimalodebljeletve. Postavljali su ga na drvenukonNova kupa kanalica jadtanka Kakonagibi nadinpokrivanja znatnoutjedu na struBciiu,prekoletavaili dasaka. namijeniena potrebe ie naisiroiprimieni,a kolidinu utrosenog materijala, trebaprilaNa kupolamai nepravilniiim obli- njena6e primienauvelikepomo6i goditi situaciji i proradunati unaprijed. cimakrovneplohepolagalisu ga da ku6ena nasoiobalizadriestil je postavljanje Rijetko, kupe ali ipakmogu6e prekosloja Sutau vapnenimort. mediteranskog podneblia- kakav nasuho, bezmorta,U tomsludaju se igornje Rimskisu oroizvoaladi utiskivali su oduviiekimale. kanalice moraju iZicomvezivati zaletvu. buSiti P r o t i vk i 6 ei v l a g e

=

Prckorcgovasenaiprije pri6vri6uju horizontalnegredice8x5cm na nzmacimadoniihbridovaod 70cm,Potomse okonito naniih ptibiiaiu letve(gredice) uglavnon na osnomrazmakuod 21cm.

Kupa knalica se polaZe od strche prema sljemenu, pfi 6emu Hjuenu ulogu ima toino postavljanie letava(grcdica). Za osiguranje kanalice u osnovnom rcdu na strehi treba p mijeniti iidane kopie na koie se oslania donji krai kanalica na strehi.

Kupa knalica se polaie na podlogu od letava, dasakaili betona. naiie56ena krovove hanjeg nagiba. No, ve6p nagibu od 20' nuznaje izvedba donieg kova ili hidroizol acijs k aStita. To se obiino DostiZe daiianin opioEenjen ciiele krovne plohe, no daske treba Drckriti hidroizolaciioni, npL zaititnom folijom londach Fol-g. Pri izvedbi na armiranobelonskoj krov noi plohi (nazalost, udestalinaiin gndnje up obalju) obveznaie i dodatna hidroizolacii a. Naime,kod malih nagiba uvijek postoji opasnost daiaki vjetar potiera vodu uzbrdo. Da ona izmeilu crepova prodire u potkonstrukciju ili potkrovlje. Opasnostod takvih ptodorc pfijeti i krovovin a koie natkriljuje drve6e,jer otpalo li66e ili iglice mogu u suZeniimakanala koji vode prcma strchi naDnviti branu.

:'otiv Li