Ma_inski_Elementi_za_II_razred_sr._kole

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC

Recenzenti _ _ _ , . f ' _" , DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __ EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" Energojnve~t -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm' Zvo-rni~

Lektot

PR!1DGOVOR

MILA MALJUKANOV1G

U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznavanjcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd radnika u neposrednoj proizvodnji~ posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o projesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u proizvodl~ii iii eksploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova. ,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £--kvalitetnije obav(jati svoje zadatke £, istovl'cmeno, ul1~jeStO' pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £ racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa, --ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ elementi~ u OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije, crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim maJ~'nsk£m d{'jelom iii sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog poglavlja data su kontl'oina pita?~ia, a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe, Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'brojnom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbem'ha, Autor

Naslovna ~trana MUSA REHIC

llustratori BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC

Tchni~ki

urcdnik

MILORAD BAlIIC

Rorektor BRANISLAVA VARICAK

Izdai~

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i na~tavna sredstva, SlIrajcI!()

Za -i;!:dava(;a

SAVO ZIROJEVIC.

Tirai: 10000 pcimiera~a

Stllihpa: "MINERVA"; lzdava~ka~!Hamparska radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska dcJatno~t, Suboticu

Z3 stll1npariju LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.

Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i He-~cegovineudibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,

od,o_b~io

je

i~davanje

i,upotrebu ovog

1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE 1.1. OPSTE NAPOMENE U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene. Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - elemenata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik, veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" zupcari~ci- itd.). ,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonskll osovina i tocak, tocak i bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom). Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. U pra\ri!u svaki masinski elelUent'vr~l odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju . i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j din~cnzije. S obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih demenata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi manju zavisnost od kooperanata. Elementi svake'masine medusobno su sjedi I1 jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epohetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharpzama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, ctizalic~, pumpe i s1.). Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer osnovne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama 5

privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja ' posebna paznjai Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno angazovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti aplikacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima saradnje sa JNA. . Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike, p'ravila tehnickog crtanj~, tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.

.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA

Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine-

l~l,()gU sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:

a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su zajednieki za masine raznih tipova~ nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke) osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su k~ral.;;teristicni za neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, koljenasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l u~ad, kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.). Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma namjcni, dijele na: clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., vij~j i opruge), -.~ elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista), . -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski, lancani i uzetni prenos) i ,- clemente z'a provode,~je teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).

l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA 3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda

Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. Cinjcni~a da se masinski elementi pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost da sc oni proizvode serijski i musovno. Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjenljivosti dijelova, sto' znaCi da se dijelovi)e~ne maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu

masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom

i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca naucne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omogucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet proiZvdda~ climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje stan~ darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji) metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd. Standardiiacija pruza visestruke prednosti: uvod~nje masoyne, proizvodnje, poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda, laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija; materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine ~l1asirie konstruisati gotovo iskljucivo od standardnih dijelova. S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _drZa';ine, iii wicionabie standardc. Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi (fabric~i) standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava. \:r~J medunarodna organizacija Za standardizaciju -~ ISO, (International StandardIzIng Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je, Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e. Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e u: nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi ~tand~rdl ~z 8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat us~1adlvar:Ja potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnzvodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo8tatku takvih preporuka ~ standardi drugih ze111alja' i naucna dostig~uca, ~~ opst~m tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja :raclOnal~l!e prC:1zvodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi prijedlog~,lno:'a bItl. stavlJcn n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe. Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u 16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '

!

Grane stangardi7:acije sri:

Osnovni i opsti Stalldardi~ Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte, Metaiurgij'a i tehnologija prerade metal~, Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij osovinu mozemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru. P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10 ko;u duZinsku mjeru~ koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.

1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumijevaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Predstavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se sa ),d".

1.4. TOLERANCIJE U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom proizvodnjom, ne moz~' dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi, zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli Ianac proizvodnjc ../Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu sklapaju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim granicilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'12

81.

1.1. Mjeren;e spoljnib mjera

Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcdmeta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata nala~e .~znut:ra izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). Preds~avnlk unutrasn)lh m}era u standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p. 13

81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera

l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene mjere (N).~ U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje. Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su ~lla crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.

OSOV/fi/.f

N •.. ---+, ,""--,.-~

I-

I

J t

~

N---'>-j

-;j

.

,,>...j..

.

5

SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje

I

-

Lt (e),

"' ,

Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia polozaja - toleranc~jskih pol;a:

5

a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:, b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju ~ imltu lini)u, c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.

neodrcdcne (N)

6

,Izraz "osovina" vazi 7.