a krvnih nizam strirana van i ako radi emijski i elu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail:
[email protected] Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail:
[email protected] Code: KEB-11
© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail:
[email protected] Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail:
[email protected] Code: KEB-11
Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.
© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail:
[email protected]
Ljudsko tijelo Ž i v č a n i
s u s t a v
i
k r v o t o k
čelo
Ljudsko tijelo
oko nos
Dijelovi tijela muškarca i žene pazuh
usta
Ljudsko je tijelo organizirana cjelina nekoliko tjelesnih sustava koji obavljaju određene funkcije. Neki se od tih tjelesnih sustava, poput živčanoga, mišićnoga ili kostura tijela, protežu po cijelom tijelu, dok su oni drugi, poput probavnoga, urinarnoga ili endokrinoga, lokalizirani na manjim područjima.
brada vrat
prsa ključna kost trbuh suprasternalna jama grudi kuk prepone penis
Svaki tjelesni sustav čini nekoliko specijaliziranih organa. Te organe tvore tkiva, a tkiva milijarde stanica.
mošnje zglob šake
kubitalna vena pupak ručni zglob palac dlan
Muškarci su viši Postoje mnogobrojne varijacije u vanjskom izgledu ljudskog bića. Iako sva ljudska tijela imaju zajednička osnovna obilježja, muškarci su, primjerice, viši od žena, širih ramena i dlakaviji su.
bradavica
bedro
prst
koljeno potkoljenica
stidnica
nožni prst
gležanj svod stopala
2
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
3
Vrste tkiva
Stanice, tkiva i organi Ljudsko se tijelo sastoji od milijardi stanica. Stanice su osnovne strukturne i funkcionalne jedinice ljudskog tijela. Tkiva su skupina više jednakih stanica zajedno s interstaničnim supstancijama između njih. Organi su skupina više različitih vrsta tkiva koji zajedno izvode različite centriole lizozomi funkcije.
Epitelno tkivo
Vezivno tkivo
golgijev aparat nukleus (jezgra) Mišićno tkivo
Živčano tkivo
endoplazmatski retikulum
Postoje četiri osnovne vrste tkiva u ljudskom tijelu. Epitelna tkiva prekrivaju površinu organa i služe za zaštitu i apsorpciju. Vezivna tkiva drže zajedno kosti, mišiće i druge dijelove tijela. Mišićna tkiva su u mišićima. Živčana tkiva su u mozgu, leđnoj moždini i u perifernom živčanom sustavu.
cilium (trepetiljka)
nukleol
Ljudski organi
Dijelovi stanice Postoji otprilike 210 različitih tipova stanica u ljudskom tijelu. Ljudske se stanice sastoje od više manjih organela, kao što su jezgra, endoplazmatski retikulum, golgijevo tijelo, lizozomi i mitohondriji.
mikrovili peroksisom ribosomi
4
Ljudsko tijelo
Presjek stanice
U ljudske organe ubrajamo srce, pluća, mozak, oči, želudac, slezenu, gušteraču, bubrege, jetru, crijeva, kožu, maternicu i mjehur. Koža je najveći organ našeg tijela.
mitohondrij Ljudsko tijelo
5
mišićni sustav omogućava tijelu gibanje
limfatični sustavi/ imunološki sustav brani tijelo od bolesti
živčani sustav nosi poruke iz tijela u mozak te iz mozga u tijelo
Različiti sustavi ljudskog tijela
Krvotok nosi tvari u stanice i iz njih
Kostur podupire tijelo i štiti unutarnje organe
6
Ljudsko tijelo
Tjelesni sustavi Tjelesni sustavi su najsloženiji dijelovi ljudskog tijela. Oni su skupina više organa koji obavljaju složene funkcije našeg tijela.
Glavni tjelesni sustavi Probavni sustav probavlja hranu te proizvodi energiju i hranjive tvari iz hrane. Dišni sustav kontrolira izmjenu plinova u ljudskom tijelu. Endokrini sustav kontrolira lučenje hormona iz žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.
Glavni su tjelesni sustavi krvotok, probavni sustav, endokrini sustav, imunološki sustav, integumentarni sustav (kosa, koža, nokti), limfatički sustav, mišićni sustav, živčani sustav, reproduktivni sustav, dišni sustav, urinarni sustav te kostur.
Kombinirani tjelesni sustavi Funkcije tjelesnih sustava često se preklapaju. Na primjer, mišićni sustav i kostur funkcioniraju zajedno. Rezultat je toga da se oba ponekad kombiniraju i proučavaju zajedno kao mišićno-koštani sustav. Ljudsko tijelo
7
kranijalni živci
Živčani sustav
cervikalni živci
veliki mozak
mali mozak
brahialni pieksus
Periferni je živčani sustav dio cjelokupnog živčanog sustava koji kontrolira rad udova i drugih organa koji nisu pod nadzorom središnjeg živčanog sustava. Dijelimo ga na dva dijela – somatski živčani sustav i autonomni živčani sustav.
leđna moždina
Živčani sustav je zapravo informacijski tjelesni sustav. Prikuplja, sprema i analizira sve informacije koje tijelo primi.
Periferni živčani sustav
torakalni živac radijalni živac medialni živac
Živčani je sustav nadzorni tjelesni sustav. Podijeljen je u dva dijela – središnji živčani sustav i periferni živčani sustav. Cijeli je živčani sustav sačinjen od živčanih tkiva.
ulnarni živac lumbarni živac
sakralni živci sakralni pleksus femoralni živac
pudendalni živac
Autonomni živčani sustav Autonomni živčani sustav nadzire organe poput srca, želuca i crijeva. Regulira nesvjesne funkcije tijela.
Središnji živčani sustav Središnji je živčani sustav najvažniji dio cijelog živčanog sustava. Čine ga mozak, leđna moždina i živci. Sadrži milijune živčanih stanica poznate kao neuroni. Središnji živčani sustav prikuplja i analizira sve informacije iz tijela. Nadzire svjesne funkcije tijela.
bedreni živac
peronealni živac površinski peronealni živac duboki peronealni živac
Živčani sustav 8
Ljudsko tijelo
kožni živac stražnji tibijalni živac
Somatski živčani sustav Somatski je živčani sustav povezan s radom mišića kostura. Provodi poruke između središnjeg živčanog sustava i mišića kostura. Ljudsko tijelo
9
lateralni prednji torakalni
Živci
Kranijalni živci mišićno-kožni
Živci su snop živčanih vlakana koji nalikuje na uže. Odašilju i prenose poruke između središnjeg živčanog sustava i drugih dijelova tijela.
Medijalni prednji torakalni
medijalni
Živci su grupirani ovisno o mjestu iz kojeg izlaze. Živci koji izlaze iz mozga poznati su kao kranijalni živci. Živci koji izlaze iz leđne moždine poznati su kao spinalni živci.
Postoji 12 pari kranijalnih živaca. Prenose informaciju od osjetilnih organa do mozga. Također su povezani s unutarnjim organima kao što su srce ili pluća. Kranijalne živce dijelimo u tri skupine: na senzoričke, motoričke i mješovite živci.
Spinalni živci radijalni ulnarni
dendrit
volarni interosealni
duboka grana radijalnog površinska grana radijalnog
Postoji 31 par spinalnih živaca. Povezani su s trupom i ekstremitetima. Dijelimo ih u četiri grupe: cervikalni, torakalni, lumbalni i sakralni spinalni živci.
Aksoni Oni su dio živčane stanice. Svaki živac ima tisuće aksona. Aksoni se dijele na dva tipa: na senzoričke i motoričke. Senzorički aksoni nose poruke do središnjeg živčanog sustava iz drugih dijelova tijela, kao što su koža, mišići i zglobovi. Motorički aksoni nose poruke iz središnjeg živčanog sustava u mišiće.
dorzalna grana
duboka grana tijelo stanice
Živčana stanica 10
Ljudsko tijelo
akson
Živci Ljudsko tijelo
11
Vrste živčanih završetaka
Neuroni i dendriti Neuroni su također poznati kao živčane stanice. To su specijalizirane stanice koje nose poruke kroz živce. Njemački znanstvenik Heinrich Wilhelm Gottfried von Waldeyer-Hartz skovao je naziv neuron 1891. godine. Svaki neuron ima nekoliko produžetaka poznatih kao dendriti. Ti dendriti nose informacije između neurona.
slobodni živčani završetak
Unipolarni Neuron
merkelova pločica
Multipolarni neuron
ruffinijevo tjelešce
Bipolarni neuron
pacinijevo tjelešce
sinaptički čvor
nukleol
nisslovo tjelešce
Neuron dendrit
Ljudsko tijelo
Neuroni su različitih veličina. Neki su široki samo četiri mikrona, a veći neuroni mogu doseći i 100 mikrona.
Vrste
golgijevo tjelešce
12
Količina
Veličina
akson
sinptički čvor
U svakom je neuronu po nekoliko dendrita. Dendriti sadrže ribosome i imaju grubu površinu od dendritičkih bodlji, što su zapravo malene izbočine.
U tijelu je više od 100 milijardi neurona. Oni neuroni koji se oštete ili potpuno unište nikad se više ne mogu obnoviti.
tijelo stanice
aksonski terminal
Dendriti
Postoje tri vrste neurona: senzorički, motorički i interneuroni. Senzorički neuroni nose poruke od senzoričkih receptora do središnjeg živčanog sustava. Također su poznati kao aferentni neuroni. Motorički neuroni prenose informaciju od središnjeg živčanog sustava do mišićnih neurona. Oni su poznati kao eferentni neuroni. Interneuroni nose poruke između senzoričkih i motoričkih neurona.
mitohondrij nukleol
akson
Motorički neuron Ljudsko tijelo
13
Sastav mozga
Središnji živčani sustav
Mozak se sastoji od 77-78 posto vode, 10-12 posto lipida, osam posto masti, jedan posto ugljikohidrata, dva posto topivih organskih tvari i jedan posto anorganskih soli.*
Središnji živčani sustav jedan je od najvažnijih sektora živčanog sustava. Sastoji se od mozga i leđne moždine. Središnji se živčani sustav ponaša kao kontrolni sustav cijelog tijela. Neke tjelesne funkcije koje nadzire živčani sustav uključuju kontrolu mišića, vid, disanje i pamćenje.
mozak
Centralni živčani sustav
Mozak Mozak odrasla čovjeka teži između 1,3 i 1,4 kilograma. Mozak novorođenčeta teži između 350 i 400 grama. Težina mozga čini oko dva posto ukupne težine prosječnoga odraslog čovjeka. Mozak je širok oko 140 milimetara, 167 milimetara dug i 93 milimetra debljine.*
parijetalni režanj
14
Ljudsko tijelo
15
leđna moždina
okcitipalni režanj
Leđna moždina U ljudskoj je leđnoj moždini, koja kod odraslog čovjeka teži oko 35 grama, oko milijardu neurona. Leđna je moždina podijeljena na 31 segment.*
frontalni režanj
temporalni režanj mali mozak
Režnjevi mozga
*
Izvor: http://wwww.faculty.washington.edu
Ljudsko tijelo
Periferni živčani sustav
mozak
Periferni živčani sustav jedan je od dijelova živčanog sustava. Povezuje središnji živčani sustav s osjetilnim organima, drugim organima, mišićima, krvnim žilama i žlijezdama. Glavna je funkcija perifernog živčanog sustava prenositi informacije od središnjeg živčanog sustava do tijela i od tijela u središnji živčani sustav. Periferni se živčani sustav sastoji od spinalnih živaca i deset pari kranijalnih živaca.
Periferna neuropatija
leđna moždina
aksilarni živac
ulnarni živac
radijalni živac
Svjesne i automatske radnje Periferni živčani sustav sastoji se od tri serije živaca. Ti su živci podijeljeni u dvije šire grupe: cerebrospinalni i simpatički. Te su dvije skupine živaca usko povezane i miješaju se međusobno. Cerebrospinalni živci povezani su sa svjesnim tjelesnim kretnjama. Simpatički su živci povezani s automatskim kretnjama.
cauda equina (konjski rep)
lumbosakralno proširenje kralježnice
bedreni živac živac potkoljenice
ishijadični živac
Živci perifernog živčanog sustava peronealni živac
duboki peronealni živac
16
Ljudsko tijelo
Periferna neuropatija je poremećaj u perifernim živcima. Može je prouzročiti trovanje, nasljedni faktor ili druge bolesti poput lepre (gube).
Somatski živčani sustav Somatski živčani sustav dio je perifernog živčanog sustava. Sve svjesne radnje tijela kontrolira somatski sustav koji šalje informacije mozgu i prenosi informacije od mozga do mišića. Ljudsko tijelo
17
Autonomni živčani sustav Autonomni je živčani sustav jedan od dijelova perifernog živčanog sustava. Podijeljen je u tri dijela: simpatički živčani sustav, parasimpatički živčani sustav i enterički živčani sustav. Parasimpatički sustav
sužava zjenice
Autonomni živčani sustav nadzire automatske radnje tijela. Kontrolom automatskih radnji, poput probave, disanja, znojenja ili metabolizma, autonomni živčani sustav održava homeostazu tijela – prirodni unutarnji balans tijela.
pojačava proizvodnju sline
Simpatički živčani sustav Simpatički živčani sustav priprema tijelo za hitne situacije. Obično je poznat kao fight or flight (bori se ili bježi) sustav tijela. U slučaju hitne situacije povisuje krvni tlak te ubrzava otkucaje srca i disanje. Omogućava tijelu da se nosi sa stresnim situacijama.
Simpatički sustav širi zjenice
smanjuje proizvodnju sline
Parasimpatički živčani sustav Parasimpatički živčani sustav održava razinu energije u tijelu. Također je poznat kao rest and digest (odmaraj i probavljaj) sustav. Kontrolira rad probavnog trakta tako što regulira protok krvi. Jednako tako održava krvni tlak, otkucaje srca i ritam disanja na normalnoj razini.
Enterički živčani sustav Enterički živčani sustav regulira normalnu funkciju probavnog sustava tijela. Sadrži oko sto milijuna neurona.
ubrzava rad srca usporava rad srca širi bronhe sužava bronhe pojačava probavnu funkciju želuca pojačava probavnu funkciju crijeva
kontrakcije mjehura
usporava probavu
luči adrenalin smanjuje probavnu funkciju crijeva
potiče kontrakcije mjehura
Autonomni živčani sustav 18
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
19
Krvotok (cirkulacijski sustav)
površinska temporalna vena subklavijska vena gornja šuplja vena
površinska temporalna arterija
Plućna cirkulacija Plućnu cirkulaciju čini protok krvi između srca i pluća. Nečista krv iz srca putuje do pluća kroz plućne arterije. Ta se krv pročišćava u plućima i odlazi nazad u srce kroz plućne vene.
subklavijska arterija aksilarna arterija luk aorte
Krvotok (cirkulacijski sustav) čine srce, krv i krvne žile. Njime se prenose hranjive tvari, voda i kisik u tjelesne stanice. Jednako tako odnosi otpad, poput ugljičnog dioksida, iz tjelesnih stanica. Krvotok odraslog čovjeka ima oko 96.000 kilometara krvnih žila. Prosječna odrasla osoba ima oko 5,6 litara krvi u tijelu. Krvotok se dijeli na tri dijela: plućnu, srčanu i sistemsku cirkulaciju.
brahijalna vena neparna vena
donja šuplja vena
ilijačna arterija
ulnarna arterija vanjska ilijačna vena
radijalna arterija
unutarnja ilijačna vena bedrena vena
mala potkožna vena prednja tibijalna vean
digitalne vene
Circulacijski sistem Ljudsko tijelo
bubrežna arterija
renalna vena
plantarni luk
20
brahijalna arterija
vanjska ilijačna arterija duboka bedrena arterija unutrašnja ilijačna arterija
Srčana cirkulacija Sustav srčane cirkulacije tiče se protoka krvi kroz srce. Desna srčana arterija dostavlja krv u desnu klijetku, desnu pretklijetku i neke dijelove lijeve klijetke i lijeve pretklijetke. Lijeva srčana arterija dostavlja krv u pretklijetke, interventrikularni septum i lijevu klijetku.
Sistemska cirkulacija Sustav sistemske cirkulacije čini protok krvi kroz tijelo, osim kroz srce i pluća. Arterije nose čistu krv iz srca u tjelesna tkiva. Vene nose nečistu krv od tjelesnih tkiva do srca.
bedrena arterija prednja tibijalna arterija luk stopala digitalne arterije Ljudsko tijelo
21
Crvena krvna zrnca
Krv Krv je tekućina koja donosi kisik i hranjive tvari u tjelesna tkiva i odnosi otpad iz njih. Krv se sastoji od plazme (vodenaste tekućine) i triju specijaliziranih krvnih tjelešaca.
limfociti
Specijalizirana krvna tjelešca su: crvena krvna zrnca, bijela krvna zrnca i trombociti, krvne pločice. Crvena krvna zrnca raznose kisik tijelom, bijela štite tijelo od bolesti, a pločasta pomažu u zgrušavanju krvi.
jezgra endotelijalne stanice
Više od 40 posto krvi su crvena krvna zrnca. Također su poznata kao eritrociti. Sadrže hemoglobin, posebnu molekulu koja nosi kisik, a daje krvi crvenu boju. Molekule hemoglobina sadrže željezo. Svaka molekula hemoglobina može ponijeti četiri molekule kisika.
Bijela krvna zrnca
neutrofili
trombociti
bazofili
crveno krvno zrnce
bazalna ploha
monociti
Bijela krvna zrnca ili leukociti krvne su stanice specijalizirane za borbu protiv bolesti. Postoji pet tipova bijelih krvnih zrnaca: neutrofili, eozinofili, bazofili, monociti i limfociti. Neutrofili se bore protiv bakterija, dok se eozinofili bore protiv alergijskih reakcija. Limfociti igraju najvažniju ulogu u imunološkom sustavu. Monociti ubijaju bakterije koje napadaju tijelo.
Specijalizirane krvne stanice eritrocit
leukocit
trombociti
zgrušavanje
Krvne pločice i plazma Krvne pločice pomažu krvi da se zgruša. Također su poznate kao trombociti. Krvna se plazma sastoji od 90 posto vode. Ostatak plazme su proteini, enzimi, agensi zgrušavanja i proteini koji nose hormone, vitamine i kolesterol. Faze zgrušavanja krvi 22
Ljudsko tijelo
Ljudsko tijelo
23
Sadržaj Ljudsko tijelo … 2 Stanice, tkiva i organi … 4 Tjelesni sustavi … 6 Živčani sustav … 8 Živci … 10 Neuroni i dendriti … 12 Središnji živčani sustav … 14 Periferni živčani sustav … 16 Autonomni živčani sustav … 18 Krvotok (cirkulacijski sustav) … 20 Krv … 22
Izdavač: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sarić Čedić Lektura: Snježana Babić Višnjić Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 1 - Živčani sustav i krvotok - 978-953-323-149-5 © 2008 Brijbasi Art Press Limited Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.
