Ljubo BOBAN_Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 1 [dio knjige]

POVIJESNA ISTRAZIvnTJA

LjuboBoban

KONTROVERZE IZ POVIJESTI JUGOSLAVIJE Skolska *El?il stvarnost

Biblioteka POVIJESNA ISTRAZIVANJA

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveudiliSna biblioteka, Zagreb UDK

949 71(093)

BOBAN, Ljubo Kontroveze iz povijesti Jugoslavije: dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti Jugoslavije / Ljubo Boban. - 2. izd. - Zagreb: Skolska knjiga - 453 [etc.l, 1989 str ; 24 cm - (Biblioteka Povijesna istraLivanja) Bibliografija

i biljeSke uz tekst

ISBN 86-03-99333-5

-

Kazalo

LJUBO BOBAN

KONTROVERZE IZ POVIJESTI JUGOSLAVIJE Dokumentima i polemikom o temama iz novije povijesti

SKoLSKA KNJIGA . STVARNoST, ZAGREB 1989.

Uretlivadki odbor I Og P ADAMaEK, Predsjednik BLAGOTA DRASKOVIC RADULE KNEZEVIC MI RA KOLAR-DIMIT RI JEV I C RENE LOVRENCIC DRAGO ROKSANDIC VLADIMIR STOKALO ANTUN ZIBAR Urednici BLAGOTA DRASKOVIC DRAGO ROKSANDIC Recenzenti HODIMIR SIROTKOVIC DRAGOVAN SEPIC Grafidki urednik ZEL]KO IVANCIC Lektorica ILI]ANA MILINKOVIC

I ...

i

-t

&

ll,:

^t J

QT G.-{) gq{tnst/l) /

Republidka zajeclnica za znanstveni rad SR Hrvatske i Republidka samoupravna interesna zajednica kulture SR Hrvatske financijski su pomogle izdavanje ovog diela.

cENEZA, zNAepNre I oDJEK

zAcREneerm pUNKTACIJA*

Na zasjedanju Izvr5nog odbora Seljaiko-demokratske koalicije 5-7. Xi 1932.prihvaiena je rezolucija koja je, posto je postala poznata u javnosti, nazvana >punktacijen (prema punktima, todkama, u kojima je izloLen sadrzaj rezolucije). Rezolucija je neodekivano dobila vrlo Sirok odjek u politidkom zivotu, pa je stoga i njezino mjesto u historiografiji takotler vrlo znadajno. Punktacije i odjeci na koje su nai5le posebno su vaZni za razumijevanje triju problema iz vremena Sestojanuarskog reZima: l. za upoznavanje stanja i razvoja odnosa u Seljadko-demokratskoj koaliciji, 2. za ocjenu stava SDK i drugih opozicionih stranaka prema apsolutistidkom reZimu kralja Aleksandra i,3. za obja$njenje odnosa medu opozicionim strankama. Radi upoznavanja geneze,znadenja i odjeka Zagrebadkih punktacija donosi se ovdje izvorna gracla. Pri izboru dokumenata vodio sarn raduna o tome da se priloze oni tekstovi koji su u neposrednijoj vezi s tim pitanjima. Vise dokumenata morao sam izostaviti, zbog ogranidenog prostora, a inade korisno bi posluzili za kompleksniji uvid i u sam predmet ovog rada i narodito radi sagledavanja Sirih okvira tada5nje politidke konstelacije.r Uz svaki dokument dana su neophodna obja5njenja za razurnijevanje porijekla i sadrZaja, te se upuiuje na radove u kojima se o tome moZe naii viSe informacija i ocjena. U jezidnom smislu tekstovi nisu dotjerivani osim izuzetno gdje su bile posrijedi odevidne oma5ke. Zbirka priloZenih dokumenata, sama po sebi, moZe korisno posluZiti za upoznavanje nekih osnovnih problema iz vremena Sestojanuarskog reZima, a pogotovo kao graila za znanstvena istraZivanja.

'

aasopis za sueremenu povijcst,

1/1971, 153-209. rlja usp. Lj Boban, Zagrcbatkc pLulktaciie, Istoriia XX Drlanje srbiianskih opozicionih stanaka povod.ont ZaXV, Zagreb, 1962, 1-38; is|i, Iz historiic odnosa '.og reZima (Odnosi do oktroiranog Ustava od 3. IX z izmedu Vl. Mateka i dtora u rriieme Sestoianuarmarseliskog atentata), Zbornik Historijskog instituta Mateka i dvora u lrijerne iestoianuarskog rei.itnu rora), Isto, 3/1965, 167-201: isti, Prilozi za biografi:a (1929-35), HZ XXI-XXII /1968--69, 1-73; Todor z 1929-1935, Beograd, 1969, 338. Usp kako ie ovai i - M. Zeicvii, lttgoslavija 1918/1984, Beogracl, 1985,

PRILOZI REZOLUCIJA

SELJAEKO.DEMOKRATSKE 1. VIII 1928.

KOALICIJE

Klub Seljadko-demokratske Koalicije kao predstavnik cijeloga hrvatskog naroda i sviju dijelova srpskog i slovenskog naroda, koji su s njim udruZeni u zajednidkoj borbi za jednakost i ravnopravnost te za prava seljadkog naroda, u svojoj sjednici odrZanoj u Hrvatskoj Sabornici u glavnom gradu Hrvatske Zagrebu, dne 1. kolovoza 1928. utvrduje:' 1. Dne 10. studenog 1927. godine stvorena je bila Seljadko-demokratska Koalicija sa ciljem i zadatkom, da legalnom borbom u parlamentu izvojuje promjenu sistema u drZavi u tom smislu, da se osigura i zajamti jednakost i ravnopravnost Hrvatske i sviju t. zv. predanskih zemalja sa Srbijom. 2. Sistem hegemonije pritje5njen borbom Seljadko-demokratske Koalicije posluZio se organizovanim zlodinom na'dan 20. lipnja 1928. god., da bi sprijedio uspjeh zakonite borbe Seljadko-demokratskoj Koaliciji, da parlamentarnim sredstvima putem Narodne Skup5tine nastavi borbu za svoje velike ciljeve. 3. Prva nuLna posljedica strijeljanja hrvatskih narodnih zastupnika u Narodnoj Skup5tini dne 20. lipnja 1928. godine bila je ta, da su narodni zastupnici Seljadko-demokratske Koalicije napustili beogradski parlament, u kome im je na ovakav u historiji naroda besprimjeran nadin onemoguieno djelovanje i prekinuli sve odnose sa strankama, koje predstavljaju dana5nju srbijansku hegemoniju, koja je dovela do katastrofe u Narodnoj Skup5tini. 4. Predsjednik Radii u sporazumu sa predsjednikom Svetozarom Pribiieviiem predloZio je Kruni obrazovanje neutralne vlade, koja ni6im i ni u koliko nije angaZovana u dogaclajima i koja daje puna jamstva, da ie svo.iim neutjecanjem na tok istrage i suclenja omoguiiti, da budu kaznenorn osudom obuhvaieni kako svi saudesnici tako i intelektualni zadetnici skupStinskog zlodina i koja ie raspisivanjem i provaclanjem slobodnih izbora stvoriti moguinost, da se narod slobodno izjavi o svojoj buduioj sudbini. 5. Protivno ovom predlogu uz pripomoi dviju predanskih stranaka, koizrabljuju vjeru u politidke svrhe,' ponovno je obrazovana hegemonistidka .ie vlada srbijanskih stranaka, koja je sazvala u sjednice Narodnu skupitinu, u kojoj su izvrsena strasna umorstva, da bi ta skupstina nastavila rad i donosila zakone cijeloj drLavi u opie, a hrvatskom narodu narodito i napose, bez njegovih zakonskih predstavnika, kojima nije osigurana ne samo slobodna rijed, nego ni Zivot u toj istoj Narodnoj Skup5tini. : Sicdnica

Kluba

SDK

sazvalta ic_k:ro ncposredni

odgovor

na saziv i nastavljapjc

rada Narodrre

i z v r i e n a t c n t a t . P r i h v a i e n a r e z o l u c i i f , . " r o i t u i o , ' i n ' " t i i " i '-b.it'1. i p o t-i;;o"i;.;;"; ome Sto se u l T y p s l p , g u k o j o j . j enakonn!,gj ni?j osrivanja izjasnila za rcviziiu vidovdanskog Vidovdanskog niLG. ustavd. Dok'ie iasno izraieno 9DK.rrrYi"put nakon-osrivanja QDK.lryi,put ooDaclvanJcorzavnog ureoenJa Po tom Ustavu. o novom drzavnom uredeniu niie iznesen odretleniii stav, nego stav, jama. lormalno. neso se s-e o tome tome .sov,ori. samo u opiim samo opiim formulaci formulacijama. Formalno. rezoluciia" rezoluciia"ie bila ltuttlnislutbeni dd_ _gov_ori_ ie Uita xumenr na koJ9_In kument Kole,m je Koalrcua u u. to _vrrlemc vriiemc gradila svoju pol politiku. Medfutim, Maiek i Pribiievii .le. Koalicija Pribiievii :raz-

lidito llcllo su tumadili tumacrll smisao smlsao isao rezoluciie rezolucrte ukoliko ukolil(o se odnosila na oit: pitanie rtante drza_vnog ilitanie drjavnog uretlenja. d uretlenia. Madekove Madekove iziave izi prelazile su ii.preko preko ffederalistilkih ederalistilkih o okvira. k v i r a . IIzz P Pribiieviievih'iziava Pribiieviievih'izi r i b i i e v i i e v i h - i ziziava i a v a moglo n moelo'i-e se i;;;i; razabratiti da a; le odbacivao i,;';abr;i je izjalnjavao centralizam, m, ali ali se se nrje nrje izjalnjavao za..federalizam.. (Usp. Bobair, za federalizam. (Usp. Bobai Boban, nn, zagr;i;itii Zap Zagrebat.ke punktaciie, 'Brariislai 313 ltl i a;-SiJi: d.; Stoiii*iiriie. " k o v , n . dlj.' j . , 64 6 4 i d.: d . ; Branislav B r a n i s l a v Gligoriievii, G l i e o r i i e v i i . Demokrarska Glieoriievii. D e m o k r a t s k a strania Demokratska stranka i stran i"poiiiitii bdioii-il-'xiitieviii' iiti, Hrl,ata i Slovcnaca, Slovcnaca, Beograd, Beograd, 1970, 1970 523 i d.) ' Slovenska liutlska strankz organizacija Uz niih su u tzv vradi

.",',-;t'f;Xli,llrl ,utrut'Il-:TlL\t"tttd^T,ii'iiil'$l..,musrimanska

t0

utvrdivsi ove dinjenice, Seljadko-demokratska Koalicija zakljuduje: I Da krnja Narodna Skupstina sazvana u zasjedanje za dan 1. kolovoza 1928. u Beogrldu nije ovlastena donositi nikakove zakljudke za cijelu drZavu. Svi zakfudci, toli Ui se stvorili, a narodito financijalne obveze, koje bi Se nametnule narodu, progla5avamo za ni5tetne i neobavezne za narod u predanskim krajevima, koji predstavljamo, a za hrvatski narod napose' II Konstatujuii, da su kraljevine Hrvatska i Crna Gora i sve narodno-politidke intividualnosti predstavljene u Narodnom vijeiu pristupile u drZavnu zajednicu sa kraljevinom Srbijom ne odriduii se svojih historijsko-drZavnih odnosno narodno-politidkih individualiteta u korist ma koje druge od ujedinjenih zemalja nego samo u korist drZavne zajednice Srba, Hrvata i Slovenaca i da su akt od 1. prosinca 1918. i Ustav od 28. lipnja 1921.upotrebljeni za utvrclivanje hegemonije biv5e kraljevine Srbije nad svim ostalim zemljama i narodnim-dijelovima, izjavljujemo, da je u svijesti narodnoj dosadaSnje drZavno uredenje u cjelini poni$teno poznatim dogailajima i da iemo povesti najodludniju borbu za novo drZavno urettenje, koje ie osigurati punu ravnopravnost svih spomenutih individualiteta. Dalje odluke u ovom pravcu donijet ie se, kada predsjedniku Stjepanu Radiiu bude mogu(e, da na sjednicama sudjeluje. III Seljadko-demokratska Koalicija poziva sve politidke stranke i grupe predanskim krajevima, da se pridruZe njezinoj akciji u borbi za jednau toit i ravnopravnost, a od seljadkog naroda u Srbiji kao i od svih Srbijanaca, koji ne odobravaju politiku hegemonije odekuje, da ie svojim drZanjem ubrzati pobjedu ovih velikih principa koji jedini mogu spasiti drZavnu zaiednicu.o

PISMO V. VILDERA I VL. MACEKA SV. PRIBICEVICU' 27. tr 1932. Dragi Svetozare, Nadam se, da si primio moje pismo od 21. o' mj', u kom sam Ti javio svoj dolazak i bombu na balu medicinara. Potrebno mi je bilo, da ove dane sredim svoje utiske i informacije, koje su plju5tale sa sviju strana. U ovaj das, moram da Ti odgovorim na najaktuelnije za Tebe pitanje. Kor'' -i i9 pokazao Tvoja dva pisma posljednja od 10. i 16. o. mj. u kojima se nalazi glavni ovaj itavak: ... osmatram da za zajednitku akciju (borbu) nije potieban spoiazum o drZavnopravnim pitanjima, da mi nemamo od naroda ni mandat za rjeiavanje tih pilanja, nego da platforma za borbu treba da bude ideja slobodl dovjeka, dru5tva i naroda i da tek u slobodi moZemo stupiti u kontakt s narodom radi dogovora o rje5avanju drugih pitanja ["]' 1 Tekst prema dnevniku Narodni va! fu1l'jetnosti, pravicc i slobodc, br.

6 Dr. Stjcpan Korenii,

zagrebadki kanonik,

177,2' VIII'

1982' 2'

samostalni demokrlt

1l

t

Nakon razgovora sa M.t i Kor. umolio me M.,' da ti formuliram odgovor, jer on danju nema vremena, a noiu ga bole odi, - to je jedini razlog, Sto Ti de5ie ne piSe. Problem naS nije tako jednostavan, da bi se mogao rije5iti samo objavom borbe za slobodu dovjeka, dru5tva i naroda. Da je tako jednostavan, ne bi uopie ni doSlo rdo apsolutizma, lli bar ne bi tako dugo trajao. Prije svega u ovoj drLavi ne Zivi jedan narod sa jednakom kulturom, jednom tradicijom i jednim osjetajem solidarnosti. Jug. sl. diktatura crpe svoje opravdanje bai odatle, gte tobohe hoie, da ukazont stvori takav narod, takovu jedinicu. A plaia za postignuie takovog ideala jest gubitak svake liine i gradanske slobode, eleminiranje narodne voljc ili nasilna korektura te volje. To je t. zv. ju .jc nazvao Dentetrovi( pred )zbor[e]. Kopija "revolucija odozgo", kako diktature Sovjeta i fa5izam. Naravski, da time ide r"uku o ruku lidna tendenca za sarnodrianjem. Nije vaZno, Sto je tu primarno. Fakat jest, da bi ova li6na tendenca bila neostvariva ili neodrZiva, da se ne temelji baS na toj komplikovanosti drZavnog problema. Otpor protiv diktature daje se Lr glavnom, a narodito u Hrvatskoj na nacionalnoj bazi meclu Hrvatima, a meclu Srbima i drugima on je uperen protiv hegemonije Srbijanaca. Najrnanji i do tada najslabiji je otpor na disto demokratskoj osnovici. Samo ideja demokracije toliko je jo5 nejaka i ne' razvijena, toliko je, i koliko je ima, paralizovana od nacionalizma - i srpskog i hrvatskog i raznih konfesionalizama, da ne moZe da zada za sada sama o sebi smrtni udarac reZimu. Ovo[m] i ovakvon naziranju dao si i Ti izraLaja u Tvojoi broSuri,' koja nam je vrlo dobro doSla, kao opie traZeno politidko Stivo, u kojemu ie izvrsno sai,eta u glavnom sva kritika dana5njeg stanja. Spominje5 i istideS zakljudke S. D. K. od l. avgusta 1928.'koji su se rodili kao reakcija na orgije beogr[adske] hegemonije, a koja nas joS uvek veZu, kao kor-rture,kao program. U odlomku nNaS program i moj stavu veli5: "Kad sam video, da je krivnjom vlastodrZaca u B. taj sistem (centralizma - hegemonije) izazvao veliku krizu u drlavi, ja sam morao, da iz te dinjenice povladim konzekvencije. Meni je sasvim svejedno, kako ie se sa gledi5ta nauke zvati sistem, koji ie biti osnov za unutarnje ureclenje na5e drZave. Hrvati se ne mogu zadovoljiti s praznim rijedima - geslima imenima, nego traZe takovo drLavno uretlenje, koje ie im osigurati tekovine istorijskog razvoja, individualitet i ravnopravnost u drZavi.n Dalje tvrdi5, da je ,diktatura odigla na kulmina' ciju centralizam u naSoj zemlji, koji nikad dotle nije bio tako jak ni tako krutto bi opet bilo stalno nezadovoljstvo, trzavice i potresi, koji bi ugroZavali miran razvitatk drlerve i spredavali njenu konsolidaciju. Ne smemo se zadovotjavati parcijalnim rjesenjima, koja neie rije5iti cio problem, nego ie samo stvoriti iluziju, da je sve u redu iako ta rje5enja mogu da budu samo povod i izvor novim smutnjama i sukobima.n Dakle problem je dubok, nije ZaliboZe ograniden samo na postulate politidke demokracije. Doista imaS pravo, da rjeSavanje ovih pitanja ,dolazi odmah na red ,dim se obori diktaturan. Ali kako iemo nju oboriti? Ne postoie razlike metlu onima, koji su protiv reZima u pitanjima demokratske vladavine. Svi, i oni u Srbiji, i oni u Hrvatskoj, hoie graclanske slobode i svoz Rijed je o Madeku. Pismo je pisao Veieslav Vilder, dlan vodstva Samostalne demokratske E S. Pribi6evii, Pogledi na stanie u ltryoslaviji i njenu budtrdnosr, Prag, 1931 e Odnosi se na spomenutu rezoluciju SDK od 1. VIII. 1928.

l2

strankc.

se za njih. Ali kako vidimo ta sama Pred novembarske izbore sloZili smo ulacije obrazloLenja tog bojkota, nije uru, nalazi se u sporazumu glede uredrZave. tlenja ----'Nuji,a.uhije

bi bilo, da moZemo, a to bismo morali, da naprama oktroiranom"ustavu od 3. septembra, koji predstavlja program.reZima i obrazloprogram, Zenje diktature, postavimo bar u glavnim crtama nas zajednidki narod. pretstavljajuneosporno danas koji onih, svih potpisan od dabome

*:: il':?T l#:';T.1'"t "*n"""'I:l ualo u boikotu

izbota' Onda bismo

barem u :eo ozbiljno v'razmatranje rlem, proigrali bismo narodno povje' . Jer mi strahujemo od njihove hegei moii, a oni od naSeg seParatizma' dkom i ekonomskom Pogledu uPlav:? ^ koji orgija - pa zar bismo mogii ne5^toportuzeti zajednidki sa Srbijancima, tako nam da sistemom, takvim sa prekidaju da gaiancije] pruzili ,ruil.r. bi clokaZu, da le moguia s njima zajednidka dtLavat'? Ima indiciSa, da je hegemonistidka k mu, spremna i da u sludaju srozavanja za crvenu diktaturu - samo da i u Ne pi5emo Ti ovo, da Te u bilo i sam znade5. Na Prvom mom sastanku lan naprama gore," vei na drugom sa staro i prastaro, da se dogovorimo gle iskreno mu izloZio na5e gledi5te u tr cije. Poslije nisam dobio nikakav od djeluju ovdje i intrige reZima. K9{ ho lima, tako da nisu u akciji kod Srbija egipatskih lonaca, a koji u svojoj pc ture zatodnikom svoje hegemonije. stavZato moLe imati pra"vo Tvoi prijatelj, -akciju koji Ti javlja da i Srbijanci ureclenju buduiem o sporazu.m ljaju kao preduslov ia zaiednitku s arzur", na^rodito ako nije u izgledu preuzeie vlasti na osnovi sporazuma nama. tttitun K." pise Veieslavu: ,Nasi saveznici iz opozicije iute i ne midu Salje se smjesta. Ne'moZe da se ostvari ni jedan zajednidki program. Aca

r0 M. Trifunovii,

dlan vodstva

Radikalne

iruo"",'ltuili'"riir'isjil-t;i'*."-uo'iiii"?lig"u.jii

stranke,

razEovarao ie s Matekom_Pred.parlamentarne

o ialeaiictHrvatski akademski klubovin. Letak je sam po sebi neinteligentan i glup, ali zavr5ava sa poklikom Madeku, Paveliiu i nezavisnoj hrvatskoj drZavi. Jude sam ja dobio jedan, jo5 gori sa istim potpisom. U ovome se ustaje protiv ujedinjenja akademske omladine, kao okonfidentsko-velikosrpske kuge i t. d.n, traZi se potpuna likvidacija Jugoslavije, kazamate se zovu srpsko podivljale balkanskomarto"megalomanske [...]" loskc rulje ratnidke< i t. d,, i t. d. Vjerojatno te letke Salje policija, JAC" i kako se vei zovu te njezine organizacije, Salje ih sad, kad se pristupa organizaciji kraljeve stranke.'n Tendencija je dabome jasna. Jugoslavenski raspoloZenim ljudima a narodito Srbima, hoie da prikaZu kud ide hrvatski pokret, i da Pribiieviiu i nama drugima onemoguie rad. Ako su ti letci originalni, pisci su irn odajno glupi, i zbilja na najgori i najgluplji nadin sluZe svom idealu. Medutim ja vrlo dobro znam da vodstvo pravog hrvatskog pokreta, ono koje je zbilja vodstvo, i koje s pameti i sa radunom radi, ne stoji na stanovi5tu, koje im se s tim letcima imputira, jer je to stanoviSte nerealno, anarhistidko i neshvatljivo, a vz Io na selu apsolutno nema tih raspoloZenja. Toga je bilo onda, kad su ljudi Zivili u izobilju i kad su bili daleko naivniii, ali i onda kod seliaka malo. Danas ni malo. Ni kod Hrvata, ni kod SrUi. eti mi nemamo nadina da ovo demantujemo. Sad se moZe da vidi, koliko je Steta Sto Mladekl ni jednom rijedi nije spomenuo bar SDK u svojoj uskrSnjoj poslanici, a da i ne spominjem Srba. Ovako mnogim na5im prijateljima izgledamo kao da se nameiemo (naturujemo) Radiievcima. Jer sigurno toga nema ko misli da ie Srbi za nama iii sa odu5evljenjem u borbu za frankovadke gluposti. Mi se s odu5evljenjem mcrZem1. U Dodetku 'Man. gavaju se, Guirdiana 30, IX. fo je zgodnoj iormi,'neto"dnosti, Eoje se nalaze Clanku stdga, razgovora nisu doista todne, da izgleda da 5e naipriie Sto'najvaZniie stavke iz naSih iotr,ibno hoie pod sv:ikricijen"u'cijepati"ovu driavu u viSe manjih,-o demu uopde nede u Englesk6j {a.duju. "Eilglleikul Ako 6i se islo u trebalo bi, prije ncgo bi de ista dalo u Stampu, sastati si dotidnim dopishikom da se stvii koju se duje razjisni i sporazdmrio udisi. Treba takoder viditi i- broluru, stigao u da su vei izdala ona dva engl, zastupnika o svom putu ovamo i da je jedan primjerak Zagreb.

l6

I

utiske s puta u zagreb i iz razgovora sa nama dvojicom.,o posto se ne radi o intervjuu, nego o putnom izvjestaju, koji mi nismo redigirali, lako je shvatiti da su se dopisniku, ako je s nama razgovarao, ali svakako ne s obo3'icom zajedno, podkrale, i u najboljoj vjeri, nekoje netodnosti. Nesporazum, brkanje pojmova i netodno zapam(enje neizbjezno je, kada se radi o n"rr.ranom razgovoru, preko tumada, u veiem dru5tvu i to o predmetuzaEngleza toli egzotidnom, kao Sto je ovaj." Tako na primjer sto se tide one todke, koja se odnosi na eventualni savez izmedu Austrije i Hrvatske, potpisani Trumbii moZe biti da je o tome govorio i sa Vasim dopisnikom, jer je ta vijest doista kolala u zagrebu, ali to nije njegova ideja, nego ideja iz-fraicusko[izvora, iako nesluZbenog, u vezi sa podunavskim problemom, koji je na dnevnom redu meduna rodne politike." 2. vas dlanak dao je povoda jednoj vehementnoj novinskoj kampanji, u kojoj se nas brutalno napada i grdi, fa dak i prijeti nim se zivoiom. pbsto u nas nema ni toliko slobode Stampe da bi se tko je ovako napadnut rnogao braniti, nama je jasno, Sto svatko moZe lako pogoditi, odakle ta kampanjatolazi i ocl koga je servirana. ,3. ovim povodom Zelimo se obratiti preko V[aIeg] oij[enjenog] lista bri ta.nskoj javrosti, dije se miSljenje u nas uvaZava, da ocrtamo iit- potezima "etit sliku danasnjeg stanja u Jugoslaviji i sustinu hrvatskog problema, sio je bez sumnje od odite vaZnosti i sa gledi5ta generalnih interesa. 4. HRVATSKA I SRBIJA U PROSLOSTI ova drzava faktidno postoji od prosinca 1918. pod imenom kraljevine srba, Hrvata i slovenaca, zamijenjena krarjevim ukizom od lanjske godine sa Jugoslavijom." Ima od prilike 13 vijekova da su Slaveni dosli na jug Evrope, ali kroz cijelo to vrijeme Hrvatska i ostale zemlje iz bivse gausurirste monarhije nisu nikada Zivile sa Srbijom pod istim zalionima i sadinjavale sa njom jednlr drzalru, Srbija je Zivila pod uplivom Bizanta, a zatim pod dominacijom turskom; dodim mi o,vamo Zivili smo pod uplivom zapada, najprije nezavis"nim drzavnim zivotom pak i u zajednici sa drugim narodima slavenski, germanske, tmpan.ja protiv.nas, .jer osim ostaloga, to nameCe nogncmo iznijet! svoie autentidne polleaen dlanak od 30. IX. "'i;;;; r Jugoslaviji -rako da engl. publika dobiie sliku o

Hrvara, rf. hn,arskooitinie.. iJ-opiIi-i,"!""^li"-r:X

rmostalnost

kao posljeilica

prava

nrvarsre

r suviSe

avnim ,podacima, koji_ imaju posluZiti kao elaborat ) i nak-on sav.ietovairja, Stb i toiitiJ bi-.;;;;i; -,juillroiir""-itj kraci itanak, da bi ic mogao tiiis"

26 Misli se na Trumbida i Madeka. 27 Madek ie takotter tvrdio da su i nieqovc iziare,netodno. prenesenc. (usp.: Boban, Zagrebaike punktacije, 34Fl; Isti, Pritozi za tiogialiii'fnti-f riito,"o. ,y , o.t 28 o takvim informacijama Trumbicu le tada nriiao Sir .Arthur Evarrs, englcski arheolog, iedan od poznavalaca iueostavenskog pitanja i rrijmuiciv'poini"ir.if'iliiirga"'$FtrilE rata. (Usp.: Boban, Prilozi za biosrafiji Ante Trufrbita, tt i a.j-2e Naziv ,Jugoslavijan drLava je dobila 3. X. 1929.

2 Kontroverze iz povijesti Jugoslavije

Kn':iZnica"V!aclimir ""'--

t{aeorc

er.t.t.lsl(cJUG /t BaiuSi6a Zagreb-Slavka

fi

maatarske i latinske rase, narodito za vrijeme Habsbur5ke vladavine. Uslijecl toga Srbija se je razvijala u jednom smjeru, a mi ovamo u drugom. Razlika je u svakom pravcu bila velika i zatedeno stanje na obim stranama sasvim drugadije. 5. HEGEMONIJA SRBIJE Vei ova dinjenica dokazuje jasno, da je problem uretlenja ovakove drZave bio po sebi teiak. Ali nadoSla k tomu joS ne mala nezgoda, Sto se je drLavna politika, sticajem prilika, uputila baS onim pravcem koji ne moZe dovesti do konsolidacije. Nastupila je hegemoniia Srbije, koja se je nametnula Hrvatskoj i ostalim zemljama na zapadu te traje, nakon parlamentarnog kursa, i danas pod diktaturom joS silovitije. Da se karakterizira rezultat ovakova vladanja, dosta je istaknuti tri dinjenice, koje same po sebi, osim svega ostaloga, daju mjerilo velidine neuspjeha, a to su: Prvo, osiroma5enje dak i Vojvodine, najplodnije i najbogatije valjda zemlje u cijeloj Evropi, drugo razoiaranje sa Srbijom i pravoslavnih Srba iz biv5e Austro-Ugarske, za kojom su ranije deznuli i romantidki uzdisali, a treie je dinjenica Sto su danas svi slojevi i svi duhovi, bez razlike, sloZni u nezadovoljstvu s postojeiim stanjem. Povrh toga opieg nezadovoljstva Hrvati su jo5 k tomu, na poseban nadin kao narod i kao liudi poniZeni i uvreiteni, oSteieni i upropa5ieni! 6. KOLEKTIVNA ODGOVORNOST Zna se da od 6. sijednja 1929. drii svu vlast jedan dovjek, uz koga vr5e neki upliv, direktno i indirektno, nekoji krugovi. Kad se kaLe, da ovom drZavom upravlja, iskoriSiuje je, nekoliko familija u Beogradu, to moZe donekle da stoji; ali ipak i pored toga Srbija kao takva ne moZe se oteti kolektivnoi odgo' vornosti. Razumi se, da se tu govori samo o Srbima, a ne o ostalom stanovniStvu u njoj, koje nije srpsko, a koga ima mnogo. 7. HRVATI SU RAJA Hrvati su poniieni i uvredeni u svojem ponosu i u svojoj nacionalnoj dasti. U svojoj kuii nemaju nikakva prava, nego samo teSke i nesrazmjerne duZnosti. Njihova moralna i materijalna imovina jest objekt kojim se iz Beograda raspolaZe kako se hoie. Moraju sluZiti vojsku, plaiati poreze onoliko koliko se traZi. Tim porezima i svim prihodima njihove zemlje uzdrlava se najprije ovo stanje, koga su oni Zrtve. U Srbiji su nekoi bili: Turci i raja; slidno 3e sada u nas, Hrvati su raja! Sve se to silom podrZava, a pokriva se jednom parolom: >Narodno jedinstvou!, kom je sadrZina velikosrpstvo beogradskog tipa. Hrvati nisu narod, oni su >plemeseparatiste(, neprijatelji drZave, nepouzdani, izvan zakona. Ono nekoliko Hrvata Sto se ponekad vidi na nekim visokim poloZajima ili u kakvoj meatunarodnoj delegaciji, to su bijednici bez moii, upliva i bez ugleda, pomno izabrani za ulogu figuranata. Stoga, ovo je nnarodno jedinstvon jadna laLna fraza. 18

di

7a. REGNUM CROATIAE -

HRVATI U RENESANSI

Hrvati reagiraju. Oni imadu narodne svijesti, stoljetne tradicije, politidke i kulturne. JoS u prvoj polovini X. vijeka nastala je nezavisna hrvatska drlava: REGNUM CROATIAE! dobro organizirana sa jakom kopnenom i pomorskom vojskom, po svjedodanstvu cara Konstantina Porfirogeneta. Saduvali su svoju nacionalnu i drZavnu individualnost kroz sve vijekove; dak i u ustavu Austro-Ugarske Hrvatska je bila priznata kao politidka nacija. Hrvati su bili aktivni saradnici za vrijeme Renesanse, koja je dala dana5nju civilizaciju. Dokaz su tomu veliki hrvatski slikari, kipari, naudenjaci u Italiji, kao i mnogobrojni umjetnidki spomenici hrvatskih majstora po hrvatskim zemljama, osobito po danaSnjoj Dalmaciji, u kojoj se rodila na5a drZava "Regnum Croatiaen i bujno procvala. Ovamo spada i na5a knjiZevnost, pisana najezikom jo5 pred viSe stoljeia. I danas ima hrvatskih umjetnika u rodnim svim redovima svjetske umjetnosti. Hrvati su stoga jedan HISTORIJSKI NAROD sa svojom politidkom i kulturnom proSloSiu i to jedan od naistariiih t) Evropi. Hrvatski narod nikad nije trpio'nad sobom kraljevu apsolutnu vlast, vladao je uvijek ustavno. JoS g. 925, dakle, pred 1007 godina, kralj je Tomislav predsjedao hrvatskom drZavnom saboru u kr5ianskoj katedrali u Splitu, katedrali apo5tolskog ranga, u bivSem Mauzoleju cara Diokleciana, kao nasljednik u hrvatskoj zemlji rimskih imperatora. I g. 1918.hrvatski je sabor u Zagrebu razrijeSio, snagom svoga historijskog i pozitivnog prava, vezu sa Bedom i PeStom i proglasio drZavnu nezavisnost Hrvatske. To je bio legitiman, a ne revolucionaran akt s razloga, Sto su dogadaji bili onemoguiili dalji opstanak zaiednice zemalja Habsbur5ke monarhije, u kojoj je i kraljevina Hrvatska bila, po onda5njem ustavu (nagodba) jedan ravnopravan dlan. Danas, kad su Hrvati pali pod uzurpiranu hegemoniju Beograda, postali su u ime )narodnog jedinstvao bespravno "pleme", stvarno "rajau. 8. SRBIJANCI NA GLAVNIM POLOZAJIMA Hrvati su oiteteni i upropaiienl. Sroijanska je hegemonija zauzela sve pozicije. Cor' je srpski, srpska je i diplomacija, srpski je oficirski kor i komanda i u Zandarmeriji i u vojsci, u kojoj su na5i vojnici nljudski materijalspasavanje narodnog jedinstva i drZave ["]. Ali za vrijeme i takova parlamentarizma moglo se je donekle prigovarati, kritizirati, tuziti se javnom Stampom, na zborovima i u Skup5tini. Protiv zabrane novina, postojala je bar donekle zakonita zaitita suda. Narodni zastupnici imali su imunitet, mogli su iii u narod i s njim drLati vezu. Sve je to prestalo 6. sijednja 1929. 12. DRZAVNI UDAR -

DIKTATURA

DrZavnim udarom 6. sijednja 1929. progla5ena je kraljeva lidna diktatura, jer je Manifest podpisao sam kralj bez protivpotpisa ikakva ministra. Od on' da hegemonija provodi se jade, intenzivnije, brutalnije i ubrzanim tempom. Ne smije se ni govoriti ni pisati. Stoga je upravo procvat vala oliterature< letaka, kojima se Sire vijesti koje se ne smiju Stampati, a narodito sludajevi nasilja, zatvaranja, ubijanja kod seljaka, kojih, zato Sto je Landarm na5ao komu u dZepu ili u kuii kakav letak, neprestance su puni zatvori zbog zlo(ina Sirenja propagande. I oni koji su pronaiteni nevinima znadu sjediti ne samo danima nego i mjesecima u zatvoru policije, bez ikakve odluke. Za zaititu ovoga reZima donesen je odma zakon za zaStitu drZave i osnovan je specialan DrZavni sud u Beogradu, koji po njemu sudi ali bez apela. KaZnjava se te5ko svaka bagatela, ma Sto policija smatra kao opropagandu za uvjeravanje drugih da treba nasilno mijenjati ovaj poredakn. KaZnjavaju se djela, koja po kaznenom zakonu nisu uopie kaZnjiva, jer ne znade ni pokuSaj jednog delikta. Kazne idu od robije do 20 godina i do Livota, pa sve do vjeSala. Istraga policije vrijedi, po naroditom zakonu, kao sudska istraga. Taj za' kon djeluje obidno protiv Hrvata i komunista, Sto se desto identificira. Pored silnog policijskog apatata, koji je svemoian, imovinska i lidna, ne kaZemo sloboda, koje nema, nego sigurnost, nisu za5tiieni. Sudci su zavisni, premje5ta ih ministar, otpu5ta i penzionira bez razloga, po svojoj volji. Porei-i se utjeru' ju u ovakvoj krizi, egzekutivnim putem. Porezni organi nose sve Sto nadu, premeiui kuie i osobe. Upropa5iena je poreska uprava, koja je kod nas funkcionirala potpuno. Danas je kaos, sa cvatuiom korupcijom, poreski zaostaci, koji se vise ne mogu utjer:at, upravo su ogromni. Poreznik ne zna todno zasto plaia i koliko je duZan. eesto se dogodi, da nakon djelomidne isplate, zahtijeva se od poreznika vi5e nego prije. Stoga, osim Sto se te5ko plaia zbog oskudice, nastoji se ne plaiati, jer se ne zr.a za5to se plaia.

2l

12a. LICNA I IMOVINSKA NESIGURNOST-

BARTOLOMEJSKANOc

Sto se tide lidne sigurnosti, dokazana su mnogo i mnogo puta i na sudu policijska stradanja politidkih uap5enika. Tortura, mnogostruka, rafinirana, krvava uobidajeno je sredstvo, kojim se terorizira i iznuduju opriznanjan. Kad treba i ubija se uap5enike. I sudski je utvrdeno, kako su u policiji ubijani ljudi, a zatim bacani niz prozor, da se fingira samoubojstvo. Organiziraju se bande pokvareni mladiia, koji za platu prireduju manifestacije "za kralja i otadZbinun i pod sigurnom za5titom imadu da sa ,patriotskimu parolama izazivaju progone i napadaju mirne ljude, osim Sto pod presijom, jer svak zna tko ih Stiti, iznuduju, narodito kod poslovnih ljudi, novac. Ubija se i na ulici bezkaL' njeno i mada su zlodinci poznari, ne otkrivaju se. Kad je u lipnju napadnttt o podne u najprometnijoj ulici hrvatski knjiZcvnik Mile Budak nastala je svcopia uzrujanost, pa je, osim ostaloga, izdalo protest i apel na javnost i na vlasti oko 200 uglednih lidnosti, traLeci ni$ta drugo, nego za5titu prava dovjeka na Zivot i slobodu. Na delu odlidnih potpisnika, kniiZevnika, umjetnika, profesora, sveienika, bila su i dva metropolita katolidke crkve. Dr. Ante Bauer i Dr. Josip Sarii, prvi nadbiskup u Zagrebu a drugi u Sarajevu. U tom protestu citiralo se je i izvatke iz interpclacija koje str nekoji ilanovi dana5njeg zastupnidkog doma u Beogradu (prista$e ovoga reLirna, ,birani" na listi generala Zivkoviia, bivSeg predsjednika vlade) podniieli na ministra policije o tomu atentatu na Budaka. Istaknuto ie, da ie lane ubijep bezkaZnjeno na ulici sveud. prof. Suflaj, a da je napadaj na Budaka t'nod u polititket utnorstva, diii ie uspjeh biti drugi put sigurniji, a i.r1ve brojnijc i te'ze.Pa se nastavlia: ,Dobrt se grozne proskripcije vra1a, a listlt od 27 proskribiranih politidara u Zagrebtt duva po yama (ministru policije) odobreni ,Novi Pokretn (organizacija pod krinkom ekonomske propagande) s preciz,nin'tLtputanla za krvavu bartolorrteisku noc. Otrovana politidka atmosfera stoii pod straininl dojmom ncvidliiva ruke, koja i na glave mirnih protivnika pu$ta gvozdene palice sntrti." Pa se joi na adresu ministra kaZe i ovo: Dgk tako zen-rljom prolazi sntrt, a vi g. ministre, za lidnu bezbednost niSta ne poduzirnate, dotle iza ovih napadaja, ubistava i smrti iezovita narodna duia sumnja yidi sakrivcnu ruku vaje iavne be7 bednosti. Odgovor na ove interpclacije do danas, nakon pct mjeseci nije doSao, ali su medutim pale uslijed zakljudenja sesrle. 13. POD DIKTATUROM STANJE POGORSANO-

PSEUDO-USTAV

Prilike su se jo5 pogor5ale od 6. sijednja 1929.,kada je nastupila diktzttura. Ona stvarno jo5 traje i pod oktroiranim pseudo-ustavomod l93l' Izbori za )parlamenat( provedeni su, da bi rnogli biti izabrani iavnim glasanjem samo kandidati na jednoj listi, predsjednika vlade, generala P. Zivkoviia. Glasali su pod terorom samo dinovnici i zavisni liudi, kojima je bilo naretleno. Ministri nisu odgovorni parlamentu, dok se s druge strane povisuju, s oditom korupcionistidkom namjerom, za 50 dinara dnevno dnevnice >parlamentarcima( i to retroaktivno od podetka ove godine, iako taj parlament drZi sjedni ce svaki deseti dan od prilikr. Ministri desto saznadu da su smijenjeni tek iz novina. Opdinama upravljaju ljudi imenovani. Oni po nalogu policije spremaju poklonstvene deputacije, razne manifestacije, Salju servilne depeSe,daju ne' ovla5ieno narudene izjave u ime naroda, krivotvorei njegovu volju. Sve se to plaia iz'drLavne ili opiinske kase, koja ic u dcruti. 22

14. RASIPNOST-

SLOM FINANCIJA

Pod ovako destruktivnim i rasipnim reZimom, sve je, kako je pojmljivo nezadovoljno, ukljudivSi i dinovnike, vojsku, pa i Landarme i policiju. U Srbiji su nezadovoljni, jer je svaka sloboda ugu5ena, uprava naopaka, bijeda sve to veia. Hrvati su ogordeni povrh toga i zbog svega onoga, Sto je gore redeno, jedni reagiraju moralno a drugi se u odaju hvataju i oruZja. Oko reZima kupe se, obidno zbog materialnog razloga, ono Sto je bilo nepoZeljna u svim strankama. Narodne i drZavne su financije u slomu. Zakonom je progla5en moratorium seljadkih dugova, Sto znadi 80 od sto svega naroda. To je paraliziralo novdane zavode i svu domaiu trgovinu, a s druge strane utuklo kredit, bez koga seljak ne moZe da bude. Seljak u koliko moZe da proda svoje proizvode, Sto je te5ko, daje ih u bescijenje. Banke ne rade a da se zaStite od brze propasti zaStiiuju se moratorijem. Tko ima gotovine, tezaurtzira ju ili kupuje skupo nekretnine, koje mu nose malo ili niSta. NaS izvoz pao je i pada sve viSe, Sto je dovelo do neplaianja vanjskih drZavnih dugova. Privatni dugovi na strani ne plaiaju se od davna, odkada je zabranjen slobodan izvoz deviza. Opia kriza je uzrok ovoga stanja, ali samo djelomidno: glavni je krivac nesposobna, neracionalna, rasipna, korumpirana, hegemonistidka diktatorska uprava. Ova zemlja sa velikim prirodnim bogatstvom, radi5nim i moralnim pudanstvom a sa ogranidenim umjerenim potrebama, mogla bi, i ,danas pored opie krize, Ziviti i prosperirati. Ovako svijet u bijedi kuka. Vlasti mu ne mogu pomoii, jer su nemoine uz svemoinu birokraciju, koia se sve to vi5e korumpira. U Srbiji taLe narod da bude miran, da ne bi Hrvati oprofitiralin; krive hrvatske ministre za njegove dana5nje ekonomske nezgode, koji da su iz >Austrijen donijeli u Srbiju nove poreze. Cak se propagira u Srbiji, da je ovo >hrvatski< reZim! Nasto.ii se produZiti po nadelu ,divide et imperaparlamentarizam< postao smetnja za svaki plodan rad u drlav| Metlutim zna se da su jo5 nekoliko dana prije bile pozvane u Beograd nekoje lidnosti i dekale u pripravi, dok su u noCi izmeilu 5. i 6. sijednja saznale da su postale dlanovima nove diktatorske vlade.

23

15 a. ZAHTIEV REVIZIJE USTAVA OD 1921. Izmeclu ostalih kralj je konsultirao i vode koalicije Dr. Vl Madka i Sv. pribiieviia. prvi je bio, nikon umorstva Stj. Radiia, predsjednik parlamfeniarnogl kluba H.S.S. i voda Hrvata, a drugi predsjednik parlfamentarnog] kluba iamostalno demokr[atske] stranke i voda hrvatskih Srba' Oni su savjetovali kralju ovo Reviziju ustava u smislu preuredenia, driewe uspostavom hrZavno i kulturno historiiskih teritoriia sq potpunom legislativnom i egze' kutivnom vla36u. sto o,dma pada u odi, obzirom narodito na situaciju stvorenu pokoljem hrvatskih zastupnika u SiupStini, jest samo umjerenost ovih zahtjeva koalicije. Prima se dak i ustav, koji je Hrvatima bio nametnut 1921. nadglasavanjem srpskih stranaka, samo st-o ie traZila njegova reviziia inicijativom kralja, .rui-" iedovitim postupkom, koji je u istom ustavu predviden' Revizijom, namijea ne ukidanjem ustava, traLilo se samo reforme drZavnog uredenja' da poreii' se moZe Ne drZave' njene, po miSllenlu predlagada, konsolidaciji se brinoseii legalnosti, stroge ,., se pr"astavnici koalicije-zadrLali na terenu gom ublieg drZavnog uredenja. A te drZav'e reforme Sto su sadrZavale?Samo' je u deset godina Ia s" Oot"aa5nji zakonodavni i upravni ccntralizant, koji koii bio dao samo negativne posljedici zamiieni auton'mistidkim sistemom, loodito Zahtjevi bi uspostavio u okvirt, iorru driave historijske teritorije. se da cilj taj' praktidan je doista jalni, bez traga separatizma, ali kojima Beogra' hegemonije centralistidke ocl novim drZavnim ureclenjem obranimo da, koja nas je bila vei dovolino upropastila' 16. MOTIVI DRZAVNOG UDARA poslije Ali beogradska ,Politika. od 6. travnja 1929, clakle tri mjeseca audi o dlanak Ateni' u Vima* drZavnog udara, prenijela je iz lista 'Elefteros propise diktatorske na Obzirom enciji g. N. Zafirisa kta kralja Aleksanclra. objelodani z.kona o Stampi moze se smatrati za sigurno, cla ,Politikao nije je rekao g' kralj dlanku tome Po odobrenja. la ovaj dlanak bez nadleinog nKralj AleksanZafirisu o ntotivima promjeie reZima 6. sijednja 1929. ovo: dar propisuje uzroke, koji su ga nagnali na din od 6. sijednja politidkoj anaroPolitidka hiji, koja jb Uita pritegia t.t-''lin.n Zatim je kralj dodao i ovo: i iisto manifestirali vreme anarhija ni ai alo tako teika, da se nisu u isto gg' Pribi' pod vodstvom partija zahtjevi od strane hrvatskih ,"poritirtiiki raspareava grdki dopisnik, biljeZi dopusti, li da 1ivica i Madka. U dilemi da nje drZave u qutonomne oblasti, ili ,da nametne, dak i silom dobro shvaiene najinterese zemlje (to jest diktaturu) Kralj, prema nadelu'Spas otadzbine vi5i je zakon' izabrao je ovaj drugi izlaz i tako ukinuo ustav'< 16A. >SEPARATISTICKI..ZAHTJEVI HRVATA Iz ovog autentidnog izvora razabire se (sto smo mi Hrvati nasluiivali), ,politidka anarhijan ni;" uitu iedini a ni glavni rnotiv, drZavnog udara, pa4a ,anarhijaribliZava potpunom porazu Njemadke.

::frJJ3$*XT,.,';.,1?f;'JjT""o,'" j ito j e potresen usponom j temer

o:[TJti:ii

t:'J':Tj""td""" ff

"" "du' rodnooslobodiladkog pokreta. ustagki iezim uio je p.i-o..r, tiailiti kompen. zaciju.za.pogorsanje svog vanjskog i unutrasnjeg polozaja. To se odrazilo i "Tlllfi'r na mijenjanje pona5anja prema HSS-u. Vodstvo HSS-a sve vi5e se suodavalo s procesom naglog raslojavanja onog vi5e ili manje discipline slijediti poli:manja za situaciju kada ie ta stranka ,lom prijeii u akciju. Za vodstvo straniu" u 1943. god. bio je u spredavanju lki pokret. To je bio interes i ustaSkog o je otvorene moguinosti partnerstva ii kad je vojnopolitidki razvoj nagovii,' ,i I lr

I li

t; I

Ii l! i

oill?'uq':"i'"'l'";'';: ;j:'il'i'i:?l;']fl

i potiskivanje narodnoosrobod'adk", ;""il1ij'1"'"itl3Xi,::11lx1t,fi:'T'""'.:

kon toga. I ustaski reZim je u tim naitojanjima mogao ijrati odretlenu ulogu. Suzbijanje i razbija,nje narodnooslouoaitaekog pokreta] kao zajednftki citj, ostavljalo je i pored svih oprednosti, dovoljno moguinosti rda i. ,rrportarr" mostovi uzajamnog komunioiranja izmetlu kvlstinstcog r.lstaskog reZima i njegove prozapadno orijentirane opozicije. Kontakti i pokusaji koordiniranja aktivnosti protiv Nop-a, s kojima se 1943. god. susiei"-ol to i praktidno potvrcluju. otvarajuii se za partnerstvo s HSS-om 1943. god.., dio snaga ustaskog nije pomi5ljao na koncesije koje bi ugrozavie njegove pozicije. Tra1ei.i.ma zeii suradniu s HSS-om, rezim iL .r p.rrorn redu Zerio kompenzirati posrjc-

283

dice koje mg j-e nametnuo__ryrzvoj vojnoporitidke situacije u Sredozemlju. osnovni_je cilj bio da se HSS uvede rt.rzu.t ustasko! i"zittr". Nosioci ie" su interes ru zima polazili su p-ri tom od procjene da Spr"Euuutrje narodnooslobodiladkog pokreta i postizanle >zaslugao za ujedinjlvanje hrvatskog teritorija nakon kapitulacije Italije i osig:uravanle arzavne individualnosti dovoljno privladni motivi za vodltvo HSS-a da ie stavi u sluZbu ustaskog rezima. ustaike vlasti traZile su od HSS-a puno angaziranje, s punom odl y'odstvo HSS-a, dakako, nije bilo moti va osnovna preokupacija bila je vezana . Suradnja s ustaSkim reZimom mogla olucija, prijelazna taktika, za koju se, r cijena, izralena u identifikaciji s uso iz ponuda s usta5ke strane. Vodstvo i vladi uzvratilo je prijedlozima o neui se eventualno na5li i manje istaknu-

s manjim rizikom gjje-,.1i poritidke *:fr::'fiT,TliJtrlitl;:r?t'",,i::i"i11:

litidkim kapitalomn u odludujucoj fazi ,utu. Ta bi solucija, nadalje, ublaZa_ vala, razvodrrjavala ustaski reiim- te ubrzala i olaksala priiogoaivanje NDH vojnopolitidkim prilikama u Sredozemrju.' S neposrednijim o]dekivutri"m ra. veznidke konadne pobjede u Sredozemlju rasla je i oaturnost vodstva HSS-a f,gram relima temeljio se na stabilizaSS-a trebao voditi njegovu postupnom

ili.:i;,ll 1*llH*":,',,T: llt 3;l;,H?"1

rinacije. Od jeseni 1943. do proljeia 1944..uojna.situacija u Sredozemlju nije se bitnije mijenjala. Moguinost saveznidko€ iskrcavanja na teritoriju NDH nije se neposiednije s-agledavala. Takva >inertna< situacija u Sredozemlju nij! znadajnije utjecala ni ponasanje.usta5kog reZima prema HSS-u i odnosi-izmettu"njih osiali su ,lgiuurrou dimenzijama kakve su bile od sredine i u jesen 1943. godine. prod-or Nijemaca na jadransku obalu ohrabrivao je ustaski rezim, loji je pokazivao i manje sklonosti za koncesiie HSS-a. Godina 1944. donijela je radikarno pogorsanje poloZaja kvislinskim snagaTa H.rvatskoj u sklopu opieg pogorsanja potozaia Njemadke. posebno l treba istaii ove dogatlaje: saveznidko napredovinje u Itaiiji, iskrcavanje u Normandiji, d-ogadaji u Rumunjskoj, ispidanje Bugarske ii njemadkog ratnog stroja, dolazak sovjetskih trupa ni istodnih dijelova Jugoslavije i preno5e iim dijelom na teritorij NDH. Stijed razlidite faze. Svaka je od njih imala ta5kog reZima, a opda im je karakterist; djelovali na pogor5anje njegova poloZaja. Temeljito poljuljan polozaj ustaskog reLima u 1944. god,. izazvao je i sira- previranja u njegovim redovima. sustina svih tih prev-iranja nalveiim diielom se svodila na pitanje:. fqk_o na najbolji, najpovoljniji, najsigurniji nadin dodekati predstojedi neizbjeLan slom uitaske^vlarti. u'tom smislu sve

t usP. str. l6E i d.

284

I

vi5e maha dobivah je zamisao o potrebi ,,demokratske transformacije< NDH radi prilagoclivanja predstojeiim dogaelajima. Na toj osnovi razradivao se ,zavjerenidki. pl11 s ciljem "prevoilenjao NDH nu it.un,, zapadnih saveznika (tzv. pud Vokii-Lorkovii). smisao "demokratske transformacije< trebao je osigurati HSS svojim aktir,-nim sudjelovanjem u ozavjerenidkom. planu i preuzimanjem vlasti. Za vojnidko provodenje tog plana pripremalo se domobranstvo. pian o partnerstvu ustaskog reLima i HSS-a iz 1944. god. bitno se razrikovao od sp^omenu_ tih kombinacija u 1943. godini. Prema planovima iz 1943.god. ustaS-kireZim trebao je zadriati dom'inantan poloiaj, a partnerst.ro s HSS-om trebalo ie u. tome osigurati podupiranje. Prema ozavjerenidkomn planu iz 1944.godine vi5e se nije radilo o spasavanju ustaskog reLima. zato ie dominantia ulostranke na putu >demokratske transformacije" NDH. Tako je partnerski poloiaj HSS-a bio izrazito povoljniji nego 1943.godine. Kako sL i svi raniji razlozi koji su motivirali HSS na istraiivanje moguinosti zajednitke ru.uinje protiv oslobodilaikog pokreta u 1944. god. djelovali pojatanim intenzitetom, naielne pretpostavke za sudjelovanje HSS-a u sponenutim planovima u toj godini bile su iirom otvorene. ,,Zavjereniiki" plan zahvatio je vojne, upravnc i politiike strukture us. taike vlasti, a izvjesni podaci upuiuju i na zaktjuiak da je u toku bio i sam poqlavnik Pavelii. Sama zamisao i pripreme trajale su u proljeie i ljeto 1944. Potkraj kolovoza Pavelii je >otkrioo planovc i izvrsio protuudar, za ststarog stanja stvari( bile su vezane uz pobjedu zapadnih saveznika, jer se taj cilj nije mogao ostvariti ni pobjedom osovinskih sila, ni pobjedom narodnoslobodiladkog pokreta. Strategija i taktika >dekanja" nije imala ap'

285

solutno nego relativno znadenje, tj. ona je mogla odgovarati u odretlenoj etapi rata, do trenutka kada zapadne sile preuzmu inicijativu u ratu i kada na taj nadin opii razvoj ratnih prilika omoguii nosiocima politike "dekanjao da se aktivno ukljude u stvaranje poslijeratnog stanja, od,nosno u vraianje predratnog stanja. PribliZavanje zapadnih saveznika granicama Jugoslavije budilo je nade u redovima graclanskih snaga da ie time biti osiguran Dza5titni zido oko predratnog gradanskog rdru5tva. Vezivanje sudbine uz pobjedu zapadnih zenr'alia, u prvom redu Velike Britanije, Uito 5e pri vodstvu HSS-a gracleno prije svega na ovim procjenama: prvo, aa ee Vetita Britanija zbog svoj'ih tradicional,nih strategijskih interesi biti iivotno zainteresirana za odludujuii utjecaj na Jadranu i Balkanu; drugo, da ie u skladu s tim, odludno poraditi na vraianju predratnog stanja, gratlanskih snagama punu podr5ku protiv revolucionar'nog preobpruiajuii raLaji; tre?e, da ie Velilia Briianija, u sklopu svoje Sire strategijske konfroniacije sa Sovjetskim Savezom, pruZiti odludan otpor Sirenju njegova urjecaji na Balkanu. Tako uvjerenje pojadano je u 1944. Bo9:, t vrijeme pri UirZavanja sovjetskih jedinica jugoslavenskim granicama. Uvjerenje da- ie penetraciji u to vrijeme nije obu' se Britanija odl.tdtto uiprotiviti-sov3etstol su na tim kalkulacijama svonego snage, zimalo samo prozapadne gratlanske je manevre giadili-i neki ustaSki krugovi, izratlujuii na tome pla^nove o lge' NDH. Potkraj 1944. i do kraja rata gradan-skim mokratskoj lransformaciji" snagama u Hrvatskoj i nosiocima kvislin5kog reZima vjera_u raspad antihitlerouike koalicije i otvaranje moguinosti'da se ubace u meiluprostore njezinih sukoba bila je jedina preostala Sansa. Godine 1944. Sovjetski Savez je u pozicije i utjecaj. Britanija je morala prisutnost na Balkanu, boreii se da tt Snaga narodnoosk na gra,nici fifti-fifti' jerljiva da su zapadni saveznici pri s' stanju u Jugoslaviji morali polaziti od t kog pokreta prema zapadnim saveznic narodnooslobodiladka vojska bila jedin osloniti na tako vaZnom sektoru. Zato marnih ratnih interesa i potreba odnosili prema NOP-u kao prema savezniku' Odr;r prema NOP-u sa itajali5ta interesa.obrane starog poretka Britanci su rnorali iotisnuti u drugi plan. Doda li se tbme jo5 i dinjenica da su Britanci itOp-,r taktiziraii iadi njegove Sto veie samostalnosti prema Sovjetf."t"u ikom Savezu, onda se opienito mdie konstatirati da je NOP pl9m1 zapadf-m saveznicima odobro ttuluo", neusporedivo bolje nego Sto je to bio interes i Ze' l.ja gradanskih snaga. Nasuprot poziciji NOP-a, snage graclanskog drustva, gieaino s britanskii primarnih ralnih interesa, imale su Dmalu cijenuoperativne uporaben i ogranidavale su se samo na "potencijalnu vrijednost"' Umjeito dominacije, na kojoj pretpostavci su gratlanske snage gradile svo3u politiku, zapadni saveznici su u prilikama u Jugoslaviji 1944. godine ostvarivili samo odrealenu participaciju. Gratlanske snage odekivale su maksimalno, a mogle su dobiti samo ogranideno britansko podupiranje. Umjesto do' rninacije, britanska politika i5la je linijom kompromisa i protuteie. Takvo stanje imalo je rdalekoseZne posljedice za planove i Sanse gratlanskih grupacija, pa tako i HSS-a. Umjesto generalnog, frontalnog i neposrednog podupiranja 286

lgarna ostavljena je suZena marievarska rje je odretlivala politika kompromisa. o nosioca politike kompromisa, dodeka_ u realne okvire. Zato ie vedina gratlaniv te vlade, a samo neke od njih su tu ledati i upotrijebiti kao jedinu preostaobito povoljan ni u moguinostima koje nisa, u prvom redu zbog wih razlogl: r imali Srbija, monarhija i detnici. Oni ra primarno rjeSava problem Jugoslavi_ rbiji, gdje su bile koncentrirane detnid_ t(e snage DraLe Mihailoviia, najviSe sr 9uji " Srbiji u ljeto i jesen 1944. god. le;iio u drugi plan u traZenju oslonca ji; drugo, vodstvo HSS-a u zemlji odbe sa, pa ni zbog toga ta stranka nije mo plomacija mogla oslanjati, nego ju je, naprotiv, osjeiala kao smetnju u provoilenju svoje taktike. Britanci su u obzii uz,imali uglavnom onaj dio uSs-a u emigraciji.koji je bio spreman nositi i slijediti noui btitattsku politiku prema Ju€oslaviji: treie, ocjene britanskih poznavalaca pri,lika o polozui., gSs-a polazile su od uvjerenja da se ta stranki u ratu uistinu ,urpuia, da le njeain dio priSao ustasama, najveci dio 1944. godine nalazio se u ridovima narodnorieka predstavljala je samo ostatke te i oko pitanja odnosa prema britanskoj rce nije predstavljao ,vrijednost< zbog

:h'*'jffi il ilfl ij x',':' fl**lilli,,lil ; voritisukob s Nop-om i dovestior.Xlj3X:i:,.o"'olltJ"itlttll,"nlHiflH,3j. u tom svjetlu treba promatrati i "reirnosi spbmenutih irutrouu o ,demokrat-

skoj transformaciji< NDH. Arhivska istraZivinja tek treba da utvrde kakve su stvarne dimenzije ti planovi dobili, clo koje etape s.. bili izvedeni, kakva je p tgT" bila uloga zapldn-i! obavje5tajnitr ituzui, koliko je to bilo pris.,tno ,, kalkulacijama sluZbenih faktora saveinika i ,dr. U svakom sludajuj ti su planovi mogli biti ostvareni. samo uz pretpostavku znadajnije promjerr" ,uurrbt"ze prema sovjetskom utjecaju, uz saveznidko iskrcavan;! ria teritorij NDH i uz radikalnu konfrontaciju s narodnooslobodilaikim pokr"to*. v 1944. god,. to je bila samo potenciialna, a ne realna moguinost. U tom okviru kretali su se i izgledi HSS-a.

3. Tezi5te odnosa H-s.f-a_ s izbjeglidkom vladom nosio je onaj dio stranke koji..je bio-u_emigraciji. Vodstvo stranke u izbjeglistvulotovo neprekinuto je bilo u sukobu s vladom, b-ilo-dasu predstavniii itranke"u utuai ,,ro;"lovali, bilo da su bili izvan nje. Politika vlada razlikovala se samo u intenziietu, otvorenijem ili prikriveniiem podupiranju detnidkog pokreta i njegove veliko_ srpske_usmjerenosti.Takva politika sadrZavalaje"u sebi i opasnJsti za pozi_ cije HSS-a nakon rata. Tako je za vodstvo te stranke stalno Lito otvoreno pi 287

tanje u kolikoj ie mjeri moii vratiti svoje predratne pozicije u okviru samog graclanskog druStva. To je bio i dodatni motiv vodstvu te stranke u opredjeljivanju za politidku udekanja". Godine 1944. bile su dvije vlade - Puriieva i subasiieva. Puriieva vlada sastavljena je u kolovozu 1943. kao tzv. administrativna vlada u kojoj ni su bile zastupljene politidke stranke, ali je u njoj i dalje ostao kao ministar vojske i mornarice DraLa Mihailovii kojega je zastupao sam Purii. Vlada je, iako formalno >nepolitidka" odludno vodila politiku orijentacije na detnike i nastavljala, ne5to suzdrZljivije, velikosrpsku politiku. Potkraj 1943, kad je churchill otvarao novu taktiku prema narodnooslobodiladkom pokretu u Jugoslaviji, osnovno sporno pitanje bio je poloZaj DraZe Mihailoviia. Radi otvaranja pretpostavke za svoju politiku kompromisa, Britanci su morali Zrtvovati Mihailoviia. Na tome je otvoren dijalog Britanaca i Puriia. Potiskivanje Mihailoviia ukljudivalo je i potiskivanje velikosrpskih tendencija u vladinoj politici Sto je odgovaralo interesima HSS-a. Osnovni zadatak Suba5iieve vlade bio je da ostvari sporazumijevanje s NOP-om. Britanci su bili uvjereni da je to jedini realni natin za osiguravanje Sansi za monarhiju. Graclanske grupacije nisu u to bile uvjerene, niti su se time mirile. Suba5ii na tom zadatku nije mogao osigurati njihovo podupi ranje, nego preteZno suprotstavljanje, umjerenije ili radikalnije. Snage koje su se okupljale oko detnidkog pokreta DraZe Mihailoviia bile su u tome najodludnije. Svi protivnici Suba5iieve politike bili su suglasni u tvndnjama da on daje velike koncesije Sovjetskom Savezu na medunarodnom planu i narodnooslobodiladkom pokretu na unutra5njem planu. Suba5ii nije do5ao na poloZaj predsjednika izbjeglidke vlade kao predstavnik HSS-a, iako ni taj momenat ne treba posve zanemariti, narodito i s obzirom na njegov poloZaj i bana Banovine Hrvatske. Britancima je on za taj poloZaj i zadatak bio podoban prvenstveno zbog svog dotada5njeg drZanja prema NOP-u. Preuzimajuii misiju sporazumijevanja s NOP-om, Subadii je preuzeo i sav rizik razila/,enja s vodstvom HSS-a. Za vodstvo HSS-a odnos prema Suba5iievoj vladi ne postavlja se vi5e kao problem sukobljavanja s velikosrpskom politkom izbjeglidkih vlada. S toga gledi5ta Suba5iieva je vlada odgovarala interesima HSS-a. U dijelu vodstva te stranke prikriveno su se pojavljivale nade da ie preko Suba5iieve vlade moii odludnije utjecati na poslijeratnu situaciju u dijalogu sa srbijanskim politidkim faktorima. Konfrontacija vodstva HSS-a sa Suba5iievom vladom otvorena je na pitanju njezine politike NOP-u, uglavnom zbog istih onih razloga zbog kojih su vladu s nezadovoljstvom primile i druge graclanske grupacije. Vodstvo HSS-a u zemlji odbacivalo je SubaSiievu politiku prema NOP-u, polaze(i od uvjerenja da ona radikalno suZava pa i sasvim dovodi u pitanje pozicije i Sanse te stranke i samoga gradanskog dru5tva. Perspektiva koju je otvarala (odnosno ogranidavala) politika te vlade bila je u radikalnom raskoraku s ambicijama koje je imalo vodstvo HSS-a. Britanska politika kompromisa bila je izraz saznanja da se stari druStveni poredak u Jugoslaviji mora grdevito boriti za opstanak sa sasvim odreclenim moguinostima da bitku posve izgubi. Politika kompromisa izabrana je kao najpodobnija taktidka vari janta. Vodstvo HSS-a u emigraciji podijelilo se na pitanju SubaSiieve misije. U subasiievu vladu usao je dr. Juraj sutei. Krnjevii je zauzeo nepomirljivo drZanje. No njegova nepomirljivost imala je i svoje taktidke ciljeve: s jedne 288

I

I

sti:ane odb_acivanjeylqd., a s druge strane nastojanje da se iskoriste odredcne predn,osti koje je vladina politika pruZala, s aiiirir ciljem da se ta politika Sto vi5e revidira u korist gracranskih snaga. cijepa,nje ..r6drtrruHSS-a ir" pii"_ nju.-oko stava prema subasiievoj vladi bila je jos ledna etapa u nizu dotaSnjih dezintegracija te stranke. -Sastavni dio politike vodstva HSS-a prema izbjeglidkim vladama bila je i relacija prema detnidkom pokretu DraLe Mihailoviia-. politiku HSS-a p.",ri" detnicima odredivala je ne samo njihova politika prema hrvatskom stanovnistvu u vrijeme rata nego je ona bila uvfetovunu i korrcepcijama detnidkog pokreta o poslijeratnom uredenju. Velikosrpska koncepciii Uia je primarni programatska oznaka tog pokreta. Bez obzlra na sve iverzije piema takvoj politici, HSS je morao radunati s tim snagama nakon rata, pod pretpostav: kom-vraianja gradanskog drustva. Zato se pred vodstvo HSS-; poitavljao zaclatak stvarania protuteZe detnistvu i politlckim snagama koje su izi njega stajale. Druga bitna odrednica - koja je uvjetovala njihorre meclusobne odnose -_ hio je zajednidki. interes u suibijinju narodnooilobodiladkog pokreta. . Relacija HSS-a i detnidkog pokreta braie Mihailoviia historlografski je, osim posve parcijalnih podataka, u cijelosti nedirnuta. zato je u t-oj oulaiti tesko izricati odreclenije zakljudke. sto se 1944. god. tide, na temetil d3elomidnih.podatka mogu se uoditi konture dviju osiovnih varijanti toie su se pojavljivale_kao moguie osnove njihovih metlusobnih odnosa. premi jednoj varij.anti, odnosi bi se gradili u uvjetima bez participacije Nop-a i primarno i bi se odnosi izgratlivali uz sudjelovavrSnoj fazi rata i u politidkom Zivotu HSS-a radunalo je s NOp-om kao fakdrugim politidkim faktorima u Srbiji. i se u nametanju federativne organizaa u takvoj drZavnoj strukturi. prema a neku vrstu posredni5tva izmedu deta je i drugu stranu svojih ciljeva. NaS-u sluZiti kao oslonac za potiskivanje ie bio da tekovine oslobodiladke borbe numa.

I

I

4. odnos oslobodiladkog pokreta i snaga gradanskog drustva u 1944. god. primarno. je bio .uvjetovan mjerama osrobodiladkog p6kreta koje su udaiale temelje fizionomiji i karakteru poslijeratnog ureaenil. To se, u prvom redu, odnosi na odluke II. zasjedanja AVNoJ-a, odluke IrI. zasjedanii zavNoH-a i organizacijsko uoblidavanje Jedinstvene narodnoslobodiladke fronte. odlukama IL zasjedanja AVNoJ-a i formalno je na dnevni red postavljeno pitanje poslijeratnog uredenja. To se, prije ru"gu, odnosilo na oblik vladavine i oblik drZavnog uredenja, dok samo pitanje-drustvenog sustava nije formalno postavljeno. cjelovito gledano, odluke II. zasjedanja AVNoJ-a izvrSile su radikalan udar po cjelokupnom gractanskom r,.rrtuu,, Jugoslavije. ot_ varanjem pitanja monarhije i stvaranjem temelja i perspektive federativnom uredenju zemlje, ruserre su dvije temeljne institucije staiog reZima monarhija i trnitaristidko drZavno ureclenje. osporavanje legitimiteta izbjeglidkoj vladi bio je jos jedan aspekt osporavanja starog drustva. AVNOJ se ionstitu_ l9

Kontroverze iz povijesti Jugoslavije

289

irao kao organ revolucionarne drZavne vlasti. Ako se jo5 ima na umu i subjektivna volja i programatska usmjerenost snaga koje su te odluke inicirale, onda je bilo posve jasno da su te odluke nedvosmisleno i beskompromisno izraLavale odludnost revolucionarnog pokreta da se na tekovinama oslobodiladkog rata izvrSi i radikalna dru5tvena transformacija nakon rata. Na taj nadin odluke II. zasjedanja AVNOJ-a znadile su ne samo otvaranje pitanja oblika vladavine i drZavnog uretlenja, Sto je manje tangiralo poloZaj HSS-a nego i pitanje druStvenog sustava, Sto je HSS viSe tangiralo. Posljedice odluka lL zasjedanja AVNOJ-a sa svim su se intenzitetom osjeiale 1944. god., a s obzirom na razvoj vojnopolitidke situacije u svijetu i u zemlji, taj je intenzitet bio joS naglaSeniji i aktualniji nego u vrijeme kad su te odluke donesene. Odluke III. zasjedanja ZAVNOH-a znate, s obzirom na Hrvatsku, novu etapu u provoclenju odluka II. zasjedanja AVNOJ-a i priprema narodnooslobodiladkog pokreta za poslijeratnu situaciju. Odlukama III. zasjedanja ZAVNOHa ustavnopravno i zakonodavno su fiksirane sve osnovne tekovine oslobodiladke borbe: prava na samoopredjeljenje, ravnopravnost naroda i federativna organizacija driave, konstituiranje federalne Hrvatske u okviru federativne Jugoslavije, nadelo slobode i ravnopravnosti naroda i gratlana u Hrvatskoj, nadelo narodnog suvereniteta. Tim je odlukama odredten polozaj Hrvatske u zajednidkoj drZavi i utvrtlena osnovna nadela njezine unutrasnje organizacije. Do sredine 1944.godine Narodna fronta Zivjela je kao politidki program, kao narodnooslobodiladka platforma, kao politidki pokret. Sredinom te godine NF se organizacijski uoblidava. Time se, osim programatskih, ostvaruju i novi organizacijski oblici za mobilizaciju masa u oslobodiladkoj borbi. organizacijsko uoblidavanje NF imalo je i druge ciljeve i posljedice. Preko NF narodnooslobodiladki pokret je rastrojavao ostatke graclanskih grupacija, pospje5ivao njihovo unutrasnje razgradivanje. Na taj nadin se suzavao manevarski prostor za oLivljavanje i djelovanje gratlanskih grupacija. osim gradtanskim grupacijama koje su, ostajuii na pozicijama starog dru5tva, svoje djelovanje pokusavale razviti u okviru NF, nametnuto je kontrolirano ponusanje. organizacijsko uoblidavanje NF ujedno je znadilo i stvaranje dvritih temelja Sirokog politidkog organiziranja nakon rata, na revolucionarnim tekovinama oslobodiladke borbe. NF je tako stvarala organizacijsko-politidke osnove za revolucionarne druStvene promjene nakon rata. Navedene mjere narodnooslobodiladkog pokreta produbljavale su njegovu konfrontaciju s graclanskim snagama, i to manje na pitanju odnosa piema okupatoru, a vi5e na klasnim osnovama, na pitanju opasnosti za revolucionarne tekovine oslobodiladke borbe i perspektive revolucionarnog preobrazaja nakon rata. Narodnooslobodiladki pokret, medutim, zbog taktidkih razloga i zbog neposrednih potreba oslobodiladke borbe, nije Zelio prihvatiti konfrontaciju sa snagama grailanskog drustva na primarnbm pitanju druStvene transformacije nakon oslobotlenja, nego na pitanju njihova sudjelovanja u samom djelu oslobotlenja, na terenu njihova odnosa prema osnovnim tekovinama oslobodiladke borbe. Institucionaliziranje tekovina oslobodiladke borbe i stvaranje dvrstih temelja za poslijeratni revolucionarni preobraLaj, izazvali su i intenzivnija pregrupiranja u redovima gradanskih snaga. Dio tih snaga ostao je pasivan, inertan u. pitanju voclenja oslobodiladke borbe. Kad je neposrednije postavljeno pitanje starog drustva i buduieg politidkog i drustvenog sustava, i t" t.t rnuge, motivirane klasnim razlozima, iz dotada5nje zavjetrine izlazile na politid290

ku scenu. Zbog Sirine revolucionarnil

eta prema grailanskom druStvu. S dru_

Sine ogranidavale. Sporazum je izazvao ;a i time slabio njihovu otpornu snagu ,razum je izvodio gratlanske grupaciJe :ih grupacija koji se Sporazumu proii

Tfiil?i';;"'I;il:xliii:F::T;t":

rdiladke borbe. Zato su one gratlanske snage koje su svoje pona5anje pokuSavale uklopiti u politiku koju je otvorio sporazum imale veoma ogranidene legalne moguenosti za otvoreno kontrarevolucionarno djelovanje. Formalno, sporazum j1 implicirao pol,itiku kompromisa' stvarno, svojim posljedicama on je ujednb prosirio moguinosti Nop-u za legalistidke oblike provoclenja revolucionarnih promjena. on je stvarao moguinosti za oiivljavanje i konsolidaciju gradanikih irr"gu, ali je ujedno bio i^okvir u kojem se pospjesivao p.oc.i rrlhouu rastrojarlnla i steriiiziranja. Sporazum je svojim posljedicama sam neutralizirao potencijalne sanse koje je otvarao gra