Licna Prava i Slobode

LIČNA PRAVA PRAVA I SLOBODE „Svi su ljudi rođeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima”.

 To  To znači da sve osobe od trenutka rođenja posjeduju određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zagarantovana svakom ljudskom ljudskom biću na temelju postojanja kao bića. Karakteristike Karakteristike ljudskih prava su: su: univ univer erza zaln lnos ost, t, neot neotuđ uđiv ivos ost, t, nedj nedjel elji jivo vost st i me među đuso sobn bna a ovis ovisno nost st i pove poveza zano nost st.. Os Osno novn vnii prin prini ipi pi ljud ljudsk skih ih prav prava a su: su: nedi nedisk skri rimi mina nai ija ja i  jednakost,  jednakost, partiipaija i uključenost, i odgovornost odgovornost i vladavina vladavina zakona. Osnovna podjela ljudskih prava je na: lična prava i slobode, politička i građanska prava i slobode, i soijalna, ekonomska i kulturna prava. • • •

Lična, te politička i građanska prava i slobode se jo! nazivaju i pravima prve prve genera generaij ije, e, dok su so soija ijalna lna,, ekono ekonomsk mska a i kultu kulturn rna a prava, prava, prava prava druge generaije. Tek odnedavno se u ljudska prava počinju ubrajati i pravo za!tite prirode i ljudske okoline, te prava kolektiviteta "na primjer, pravo samoopredjeljenja samoopredjeljenja naroda#, pravo na razvoj i pravo na mir, koja čine prava treće generaije. $% međunarodnih konvenija koje su sastavni dio &stava &stava 'i( upravo upravo obuhva obuhvataj taju u gore gore nabro nabrojan jane e grupe grupe ljudsk ljudskih ih prava prava i sloboda. )va ljudska prava su usko povezana koliko i neovisna jedna od drugih drugih.. *ako *ako ne postoj postojii hijera hijerarh rhija ija ljudsk ljudskih ih prava, prava, po prini prinipu pu priori prioritet teta a postoji podjela na trenutne i progresivne obaveze, to jeste prava. Trenutna su ona prava gdje nema pregovaranja oko raspolo+ivih resursa bilo ona ljud ljudsk ske, e, tehn tehnič ičk ke ili ili nan nansi sijs jsk ke prir prirod ode. e. Tu dr+a dr+ava va kao potp potpis isni nia a sporazuma mora preduzeti hitne i neodlo+ne mjere za rje!avanje situaije kojom se ugro+avaju ta prava, a to su sva građanska i politička prava i slobod slo bode, e, pobro pobrojan jane e u -eđuna -eđunaro rodno dnom m paktu paktu o građan građanski skim m i politi politički čkim m pravima. rogresivna prava su sva druga, dakle ekonomska, soijalna i kultu ulturrna prav prava. a. Ova Ova posl poslje jedn dnja ja pod pod odr određen eđenim im uslo uslovi vima ma prel prelaz aze e u trenutna, a to je u slučajevima diskriminaije, regresije i statusa /uo "gdje se ne preduzi preduzimaju maju nikakve nikakve mjere mjere za progre progresivno sivno unapređ unapređenje enje stepena stepena u+iv u+ivan anja ja prav prava# a#.. Takođ akođer er,, kod neki nekih h prog progrres esiv ivni nih h prav prava, a, 0ene 0enera raln lnii komentari komentari pri konvenijama određuju minimum koji se mora zadovoljiti. 1a primjer, pravo na obrazovanje je progresivno soijalno pravo, ali njegov min minimal imaln ni su!tin !tinsski sa sadr dr++aj je osnov snovno no obr obrazo azovanj vanje e koje dr+a dr+av va automatski obezbjeđuje. )ve ove segmente prava i !ire, poku!at ćemo na !to bolji i konzizniji način objasniti, posebno lične slobode i prava koje su direktno tema ovog seminarskog rada. 2. KRATKA HISTORIJA NASTANKA POJMA LIČNIH PRAVA I SLOBODA

rvi poznati pravni kodeks doneo je &r21amu, kralj &ra, oko 3454. g.p.n.e. & -esopotamiji je oko $674. g.p.n.e. donet čuveni Hamu Hamurab rabije ijev v zakonik zakon ik u koje ojem m postoj postoje e pravil pravila a i sanki sankije je iz dela dela oblast oblastii +enski +enskih,d h,dječ ječijhi ijhi prava prava robov obova. a. ersi ersijs jsk ko a ars rstv tvo o je u %. vije vijek ku p.n. p.n.e. e.,, tok tokom vlad vladav avin ine e Kira Kira

8elikog, uspostavilo do tada nezabilje+ene prinipe ljudskih prava. Kralj Kir 8eliki izdao je tzv. Kirov ilindar u kome se, između ostalog, dozvoljava slobodno ispovedanje vere i oslobađanje robova. 9rugdje, začeiljudskih, ličnih prava i sloboda, nalaze se u svim religijskim dokumentima 8eda, 'iblije, Kurana i Konučijevih spisa. )rednji vijek donosi postepen razvoj svesti o ličnim pravima čoveka. $3$5. godine, engleski kralj 9+on 'ez ;emlje, donosi tzv. -agna Kartu koja muograničava do tada apsolutnu vlast. Taj dokument je postao osnova ustavnog prava u 'ritaniji. 1ekoliko lozoa $6. i $7. veka, kao !to su 9+on Lok, 9+on)tjuart -il i (egel, razvili su konept tzv. prirodnih prava, po kome ljudi pojseduju prava samo na osnovu toga !to su rođeni. o njima, prirodna ili kakoka+u univerzalna prava, priznata su svim ljudima bez izuzetka, bez obzirana zakon dr+ave, pripadnost etničkoj, religijskoj ili kulturnoj grupi. Krajem $7. vijeka, poslije velikih revoluija u ). godine, kao njihov rezultat, donose se prve deklaraije o pravima čoveka i građanina koje garantuju neotuđiva prava na +ivot i slobodu. 'ile su to 9eklaraija nezavisnosti )?5. godine i Op!ta deklaraija o pravima čoveka iz $>?7. godine, a na području @vrope to je @vropska konvenija za za!titu ljudskih prava iosnovnih sloboda iz $>54. *ako nisu bile pravno obavezujuće, deklaraije su bile prvi međunarodni pravni poku!aj da se ograniči pona!anje pojedinih dr+ava i da se one privoleda prihvate obaveze prema svojim građanima u priznavanju njihovih ljudskih, građanskih, ekonomskih i soijalnih prava. 4. LIČNE SLOBODE I PRAVA

Kriterijum prema kome se ovu grupu svrstavaju slobode i prava je za!tita zičkog i duhovnog integriteta čovjeka i njegove privatnosti. Ovo je

najstarija grupa sloboda i prava. rve deklaraije i povelje, a kasnije i ustavi, upravo su !titili zički i moralni integritet čovjeka, jer je njega najvi!e ugro+avala neograničena dr+avna samovolja. 1a ovim temeljima kasnije su dograđivana sva druga prava i slobode. Lične slobode i prava imaju temeljni karakter i pripadaju svakom čovjeku kao pojedinu, bez obzira na njegov status u dr+avi ili bilo koje drugo svojstvo. Lična prava i slobode predstavljaju skupinu prava koja pripadaju ličnosti 2 pojedinu ili pojedinki 2 kao ljudskom biću. Kao primjeri ličnih prava i sloboda su: pravo na +ivot, pravo na privatnost, pravo na imovinu, pravo na slobodu, sloboda kretanja, sloboda nastanjivanja • • • • • •

5. PRAVO NA LIČNU SLOBODU, SIGURNOST I DOSTOJANSTVO

1e razmatrajući lozoske i soiolo!ke rasprave o ljudskoj slobodi, njenim uslovljenostima, dometima i ograničenjima, ustavno pravo posebno vodi računa o tome da dr+avni organi, budući da raspola+u vla!ću, ukljućujući i zičku silu, ne ugro+avaju i ne ograničavaju slobodu čovjeka shvaćenu u bukvalnom zičkom smislu. 1ajgrublji oblik ugro+avanja zičke ličnosti i dostojanstva čovjeka je njegovo dovođenje u polo+aj roba, odnosno nametanje obaveznog ili prisilnog rada. 1a+alost, ni dana!nji svijet nije oslobođen pojava da se ljudi dovode u polo+aj robova. ;ato je polovinom AA vijeka, Op!toj deklaraiji o pravima čovjeka izričito propisano : B 1iko ne smije biti dr+an u ropstvu ili ropskom odnosuC ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovi obliima. DOp!ta deklaraija, kao i -eđunarodni pakt o građanskim i političkim pravima propisuju da niko ne mo+e biti podvrgnut torturi, niti surovim, neljudskim ili poni+avajućim kaznama ili postupima. Ova prava su detaljno razrađena u posebnoj Konveniji protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili poni+avajućih kazni i postupaka koja je stupila na snagu $>76. 0odine. Ovom konvenijom dr+ave su se obavezale da će preduzimati sve zakonske, administrativne, sudske ili druge ekasne mjere kako bi spriječile izvr!enje akata torture. . godine propisuje: II)loboda saop!tavanja misli i ubjeđenja je jedno od najprioritetnijih prava čovjeka, prema tome svaki građanin mo+e slobodno govoriti, pisati, objavljivati, s tim !to odgovara za zloupotrebu ove slobode u slučajevima predviđenim zakonomJ"član $$#. & međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima ovo pitanje se mnogo preiznije i !ire uređuje. Tako se, između ostalog, propisuje: II)vako ima pravo na slobodu izra+avanja, ovo pravo, bez obzira na granie, podrazumijeva slobodu iznala+enja, primanja i !irenja inormaija i ideja svih vrsta, u usmenom, pismenom, !tampanom ili umjetničkom obliku ili na bilo koji drugi način po slobodnom izboru. Ostvarivanje ovih sloboda obuhvata i posebne du+nosti i odgovornosti. ;bog toga, ono mo+e biti podvrgnuto izvjesnim ograničenjima koja moraju, međutim, biti izričito određena zakonom, a potrebna su iz razloga: a# po!tivanje prava i ugleda drugih lia b# za!tite dr+avne sigurnosti, javnog reda, javnog zdravlja i moralaJ"član $>#. akt, propisuje da je svako propagiranje rata zakonom zabranjeno, te da  je: D)vaki poziv na naionalnom, rasnu ili vjersku mr+nju koji podtsiče na diskriminaiju, neprijateljstvo ili nasilje zakonom "je# zabranjeno.II %. SLOBODA VJEROISPOVIJESTI

Ova sloboda je jedna od tradiionalnih i najstarijih individulanih sloboda čovjeka. Ona je zagarantovana najvećim brojem ustava u svijetu, ali i svim najva+nijim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Ova sloboda  je u uskoj vezi sa slobodom misli,savjesti i uvjerenja. ;bog toga se često tretira u kontekstu ovih sloboda. 9va su bitna aspekta ove slobode privatni i javni. )astavni dio čovjekove privatnosti jeste da bez ometanja vjeruje i praktikuje svoja vjerska uvjerenja i obrede. Eavni aspekt ovog pitanja ogleda se u ustavno2pravnom tretiranju vjerskih zajednia i uređivanju odnosa između njih i dr+ave. -eđunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima je detaljno razrađena ova sloboda i utvrđene su garanije za neometano u+ivanje te slobode. Osnovni ilj svih dokumenata je da jačaju razumijevanje, toleraniju i po!tivanje slobode vjere i uvjerenja, te nastojanje da se zabrani svaka zloupotreba religije i vjerskih osjećanja. 0eneralna skup!tina &jedinjenih naija usvojila je $>7$. godine posebnu 9eklaraiju o eliminisanju svih oblika netoleranije i diskriminaije na osnovu religije i uvjerenja.  Ta sloboda je -eđunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima denisana na sljedeći način : )vako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. Ovo pravo podrazumijeva slobodu ispoljavanja i primanja vjere ili uvjerenja po svom nahođenju, kao i slobodu da tu vjeru ili uvjerenje ispoljava pojedinačno ili zajedno sa drugima kako javno, tako i privatno, kroz kult, vr!enje vjerskih i ritualnih obreda i kroz vjeronauku "član $7#. akt zabranjuje bilo kakvu prinudu kojom bi se kr!ila sloboda vjere. )amo zakonom se mogu predvidjeti ograničenja u kori!tenju ove slobode, i to samo ako su nu+na radi za!tite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala, ili osnovnih prava i sloboda drugih. ravo roditelja je da svojoj djei osiguraju ono vjersko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovim vlastitim uvjerenjima. O odnosu dr+ave i vjerskih zajednia u uporednom ustavnom pravu iskristalisale su se dvije osnovne konepije: konepija sekularne dr+ave prema kojoj su vjerske zajednie odvojene od dr+ave i druga, prema kojoj se jedna ili vi!e religija progla!avaju dr+avnim i njima se posvećuje posebna briga i pru+a pomoć iako postoji sloboda ispoljavanja i drugih religija. &stav 'i(, također garantuje slobodu misli,savjesti i vjere. -eđunarodne garanije vjerskih sloboda su sastavni dio na!eg pravnog sistema . ;a razliku od &stava =ederaije 'i(, koji pretpostavlja odvojenost vjerskih zajednia od dr+ave, &stav Fepublike )rpske sadr+avao je i sljedeće odredbe: )rpska pravoslavna rkva je rkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere . 9r+ava materijalno poma+e pravoslavnu rkvu, sarađuje sa njom u svim oblastima, a naročito na čuvanju, njegovanju i razvijanju kulturnih, tradiionalnih i drugih duhovnih vrijednosti "član 37#.

Odlukom &stavnog suda iz 3444. godine, poznatom kao IIodluke o konstitutivnosti narodaII, poni!tena je ova odredba &stava F), jer nije saglasna sa ustavom 'i(. 8isoki predstavnik je u aprilu 3443. godine,umjesto ove, nametnuo odredbu koja glasi : )rpska pravoslavna rkva je rkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere " ?7. godine ka+e se: Driznanje urođenog dostojanstva i jednakih i neotuđivih prava svih ljudskih bića je osnov slobode, pravde i mira u svijetu. Ova rečenia daje ukratko su!tinu svih deklaraija i konvenija donijetih dosada. 9eklarativno, većina zemalja sveta prihvata sve međunarodne dokumente. roblem je u njihovoj implementaiji u pravne sisteme i njihovoj primjeni u praksi. 9akle, pravno su lične slobode i prava denisane u međunarodnom pravu,kao i u unutra!njem pravu velikog broja zemalja. Ona su ustanovljena sa iljem uvođenja zajedničkih standarda u polo+aju ljudi koje treba da postignusvi narodi i naije, kako bi svaki pojedina i svaki građanin dru!tva imao sva prava i slobode. *sti taj pojedina trebao bi te+iti da doprinese po!tovanju iunapređenju ustanovljenih prava i sloboda.