Larousse - Književnost, Enciklopedija Za Mlade

enciklopedija za

mlade

LAROUSSE

Književnos

Enciklopedija

za

mlade

Književnost S francuskoga prevela

BEATA VRGOČ TURKALJ

n

a k

l ada

o

t k r

•

I

•

J t e

e n c

•

I

Književnost Otkako je čovjek naučio govoriti, izmišljao je čarobne priče. Zatim ih je zapisao, da bi ih sačuvao, te postavio na pozornicu. Od tada kroz književnost i kazalište sanjamo, putujemo i razmišljamo.

Kako se služiti knjigom

O vo je djelo podijeljeno na tri dijela. Svaki dio ima sadržaj , koj i navodi poglavlja i daje njihov kratak sažetak. Velike fotografue preko dviju srramca 1zrnJCnJUJU se s poglavljima. Na posljednjim stranicama predstavljeni su najtipičnij i likovi iz književnosti. Na kraju j e kazalo koje nam omogućuje

brz pronalazak

stranice na kojoj se nalazi tražen i

podatak.

•

•

I o p e d

z a

J u

I

Uvodni tekst Rezimira temu o kojoj se govori u poglavlju.

Naslov poglavlja Svako poglavlje obuhvaća dvije ili više stranica.

m I a d e

Panoramska fotografija Ilustrira neku od tema poglavlja.

Margine Sadržavaju dodatne informacije o glavnoj temi.

D evetnaesto je stoljeće odule ljeno poviješću. Pisci se vi~e

ne zanose antikom. kao

prollom St()ljetu, nego

njihove zemlje.

Romani o

ijesnim pustolovinama iz.rai.av.1ju taj novi ukus.

ri sti čki

roman

0Jlr~ri..nJ„ "'''I"'' ,a.,

..J..,„ -..,r. . . . "'"'.,....,,,.,i...;. '"'"h..r·f

J,„,..Jla.,rk"'~OW'f'"'I""'°

••Nr: J\",,._." ....''"' rn-•'IC'.ii.rn'11„.u..... l 1,., .i 11.-~h W••IOJI

l!o&llUIJ-l'•"ld1

l

'°"""Rllh ~~.t l ~'

011„11 ~l,„ Mll'""IMf-„ll \Li."'-Y. ~.,...... 1u1,.,

„,...

L.~,..

l...o..UPl'•r-LL ""-y.„11_-.n

~u..c.

r

„

~ "'~·rr~

A.

•..

.„„

......I . O

• Svi u i«'dnot• . „ L fon1.lN.; "'\?IX"""' ~ ............ R.IJ". J'ft'pA..-."'"f'U*ll'lllo-h'OftUft. \a.A,,

~··

,, .....„,4,o ......

l11t1\.Jll

""'"'I

fll"Mt•ttn.t "''''-.,. •1lllf•J111ui.nn

""''"'" '''~'h l.o luun•h l.1otl.l'i

usa1o,kn" A„

......

J, Dwwth•I~ 11~t11n.~

"I"'' 11•1

.rAn..pt.a11.1

""""'„.

l)\11.""

-..U...Jr.lla ~Mt.l"J'....... „~,.a.Lr,JtnhK ~„ ,,~ •.111

,....~„

~·~· ~ „

,...........

..........

...~...........,.„

,_..,........,,. „,,,,,_"'""

,,_.,._,,,•..,,.It!f'llNt" ""* U""l'4'UI .... ..._ .....,.._ ....... „ ............. ....._ ..... ...,,.,,.....-....i_„ --~,

Legende uz fotografije Daj u podatke o ilustraciji.

~··

s

a

Stare književnosti

•

Prvi junaci Biblija

Atena i Rim Grčko i rimsko kazalište

• •

Srednji vijek

6

Veliki klasici

28

8 10

12

14

16

Pjesnici ljubavi

18

Pripovijetke i priče u stihovima

20

Kazali.šte: mirakuli i misteriji

22

Pjesništvo i priče Orijenta

24

Marco Polo

26

• • • • • • • • • •

--~--

Rabelais i Ronsard

30

Tiskarstvo

32

Talijansko kazalište

34

Shakespeare

36

Cervantes

38

Corneille i Racine

40

Moliere

42

Bilo jednom

.„

44

Kazalište XVIII. stoljeća

46

Robinso n i Candide

48

Enciklopedija

50

-V

a

z

r

.....--- -

Moderna vremena

•

.

~ ,

,

>:_

52

54

Romantizam Francuski romantizam

56

.

;.·

•

58

Društveni roman

.60

Strast za rea lnim

• •

62

Realizam Avanturistički

Fantastične priče

t

64

roman i avanture

66

I

• •

.

Prokleti pjesnici

68

Moderno kaza lište

70

•

Poezija XX.

•

Drugačiji romani

76

•

Pisci i rat

78

Nadrea lizam

Dli :.:~~

~-

1=:1 . ~...._„. (.

-

stoljeća

!::::..:"::!·

~- -~.;;~;

•

72 74

-

J

.

---:----:-"--=.~

• • • • • • •

„.

Suvremeni romani

80

Kazalište XX. stoljeća

82

Strip, povijest u slikama

84

Detektivski roman

86 -- -

Znanstvena fantasti ka

88

Svjetska književnost

90

Djela i junaci

92

Kazalo

94

V

•

zevnost1 Prvi junaci Sinouhe u Egiptu Gilgameš u Mezopotamiji Mahabharata u lndiji

1Q •

Biblija

Atena i Rim Ilijada i Odiseja

14 •

G rčko i rimsko kazališt e

Srednji vijek Od Rolandove pjesme do Božanstvene komedije

18 •

Pjesnici ljubavi

2O •

Pripovijetke i pri če u stihovima

22 •

Kazališt e: mirakuli i m ist eriji

Pjesništvo i

priče

Orjenta

Kur'an, sveta knjiga i

Priče

iz tisuću i jedne noći

7

V

Sto se čitalo prije 4000 godina? Prvi tekstovi napisani su u Egiptu i u Mezopotamiji. To su koje

pričaju

dugačke priče

i poeme

o stvaranju svijeta i ljudi, o životu bogova i

pothvatima junaka . • •

Junaci

M ožemo li zamisliti svijet bez knjiga, bez novi na, bez oglasa, bez i čega napisanoga? Nemoguće? Ne. Dovoljno je da se vratimo kroz vrijeme. Prije 6000 godina pismo nije postojalo. Pri če se e pričale i prenosile usmeno. Ni zakoni, ni propisi koji su govorili o tome š.to je dobro, a što nije, također nisu bili pisani.

zajedno s mumijama u sarkofazima i objašnjavala pokojnicima kako da udu u kraljevstvo mrtvih. Egipćani su također pisali mnogobrojne zbirke mudrosti, od kojih je, bez sumnje, najpoznatija Mudrost Ptalihotepa. O na sadržava životne savjete stvarne osobe, Ptahhotepa, faraonova ministra oko 2400. pr. Kr. Sinouheove ava nture

Otkriće

pisma

Revolucija se dogodila oko 3000. pr. Kr.: narod Sumera u Mezopotamiji usvojio je sustav crteža, graviranih na glinenim pločicama, koji im je omogućavao da računaju svoje blago: glava vola za vola, klas žita za žetvu itd. Izmislivši nove znakove za zapisivanje jezičnih glasova, a ne više stvari, Sumeri su izražavali sve više i više ideja i tako je rode no pismo. U Egiptu su se pojavili hijeroglifi između 3000. i 2500. pr. Kr. Za Egipćanc su ti lijepi crteži bi li način komuniciranja s bogovima: to je bilo sveto pismo. Njihovi tekstovi uklesani su ili naslikani u hramovima, u piramidama, na sarkofazima, a njihove knjige bi le su svitci od papirusa (listovi dobiveni od biijkc s obala Nila). Poznata K11J(f!.e nauči Petrarca j e opjevao Lauru mudrosti kror \~eru i nad u. Na kao idealno biće, govoreći kraju ga vodi lk .itrice i on se stalno o njoj kao da je živa; opisivao je njezine uzdiže kro:.:: devet neba do Raja, sve do cmpircja, gdje j e osj ećaj e, njezina divljenja ili njezine tuge te dogadaj Bog. »Pred mojim oč ima ona j e svijetli la kao munja« - 13eatrice, blistava od koji ga njoj približava svjetlosti , kao svetica, do te mjere da č uje najavila je \'iziju istine koj u je odaslao kako mu odgovara: »S Bog i koja trcb.1 biti prenesena Dante Alighieri, veliki talijanski pjesnik, robom j e bilo moje

. d. I~li trna.

autor Božanstvene Komedije (detalj slike Domenica di Michelina, 1465).

rce.«

0

Princ i skit nica !Ranjen i uhapšen u bitci kod Azincourta 1415. godine, princ Charles d'Orleans ostao je kao zarobljenik 25 godina u Engleskoj. Želeći da "svi lj1,1di saznaju da je miš još uvijek živ", postao je veliki pjesnik. Oslobođen, osnovao je u Bloisu poetski dvor, "svratište za Misli, puno on1ih koji dolaze i onih koji odlaze". Među njima se našio j edno "zločesto dijete", u bojica i kradljivac Fran~ois Villon (1431- 1463), na putu između

dvaju suđenja. Siromaštvo i njegove kazne bile su mu izvor inspiracije, a poslije i njegova žaljenja. U svom djelu Testament (1462) Villon traži oprost od Boga. a u svojoj posljednjoj poemi Balada obješenih traži milost:

Hljudska

braćo

koja nakon nas živite, ne budite srca tvrda."

Često su se na dvorskim gozbama slušale pripovijet ke koje su pjevali pjesnici.

Pripovijetke

priče

u stihovima

Čarobne priče iz Zl a tnih lege ndi Krajem XIII. st . Talijan Jacq ues de Voragine (1230-1298), redovnik, napisao je najpoznatiju zbirku o životima svetac;a

Zlatnu legendu. Nekad je legenda bila povij est koja se čita, bile su to tradicionalne, ali n estvarne priče. U to doba, kad je svakidašnjica bila prekidana slavljima koja su obilježavala pojedine svetce, kad je religija obilježava život i na selu i u gradu, Jacques de Voragine donosi mnogo priča od kojih je jedna čudesnija od druge. One opisuju živote svetaca i pri čaju o čudima koje su ti

svetci

Životinje, junaci Romana o Renartu, karikiraju ljude (minijatura iz XIII. st.).

činili.

Tu nalazimo

priče

o životima

svetih redovnika, koji su bili spre mni

suočiti

se sa svim

opasnostima zbog služenja Bogu (slika iznad), priču o svet o m Nikoli biskupu, koji je oživio troje

dječice

gostioničar

st avio u posudu

što ih je

za salamuru. Sveti Nikola u nekim je zemljama isto što i Djed Mraz u drugim.

lako je svakodnevni život u srednjem vijek u bio težak, zabave i mnogobrojnih slavlj a nije nedostaj alo . Knjige su i dalje rijetke i skupe, budući d a je rij eč o ruko pisima, pa priče pričaju p ripovjedači koji putuju zemljo m i koji ne u klij evaju ukrasiti poče tnu p ri č u . Roman o Renartu Među naj slavnijim priča ma koj e nam j e ostavio s red nj i vijek je i Ro111a11 o Re11art11 (L e Ro111a11 dc Rc11arc}, zbirka pri ča u stihovima, auto ra koji n am nije poznat. N ajstariji dio zabilježen je oko 1175. Suprotno od onoga što bi se dala zaključiti po naslo vu, ne rad i se o romanu u o nom sm islu u kojem mi danas po drazumijevamo ro man. Poj am »roman« zn ač i da j e priča napisana na narodno m, tj . na govorno m jeziku (ro mans kom ), a ne na latinskom. Rcnartjc lisica, domišljata i lukava, koja zbog gladi ili

zbog pakosti bez p restanka srni"lja podva le svojim prij ateljima, a to su vu k Yscngrin, pijetao C hencecler, medvjed Hrun, m ač ka Tiberc, magarac Baudouin i ostali. J edna od

M inijatura iz Priča iz Contoberya Anglaisa Chaucera.

U srednjem vijeku seljaci

čine najveći

najpoznatijih epizoda priča kako se jadan Ysengrin, prema savjetu lisice, č itavu noć služio svojim repom kao štapom za udicu. Nažalost, voda se zaledila i zarobila vukov rep. Kad bitelj i, odbija s ići i ostatak :ivota provodi na drveću, iikad ne dotaknuvši tlo. Na (1985) drvetu sag1·adi Alexis Jedan je kuću, živi od sretno živi sa ~) ·, \ dječak ~d~~čio lova i ribolova. ~ provesti z1vot ~ na drvetu , to je Puno č ita. sestrom ~ Barun penjač Zaljubi se u Laurom i ltala Calvina. Violctu, svoju SVOJ lm pakosnu susjedu, roditeljima na otoku Mauricijusu. No njihov otac dopisuje se s piscima bankrotira i uništi obitelj. Alexis od l učuje (Rousseauom, otići tražiti gusarska blago, skriveno na Voltaireom) i čak susjednom otoku Rodrigucsu. pnm1 Tijekom svoje potrage otkriva ean-Marie Gustave Le Clesio Napolcona, uz ljubav s Oumom, zatim, veliku pompu. prije nego što će se vratiti u odučava životu i mudrosti punoj humora i u ratu 1914. Njegova naš te. majka umire. Ouma nestaje. Alexis nije .e Clesio, tragač za zlatom nikad! našao gusarsko zlato, J svojim romanima J.-M. G. Le Clćsio, ali je otkrio jedno puno ođcn 1940., na scenu dovodi likove vrednije blago: pravo se ~ao što su dczorijcntirana djeca i m Jadi. bogatstvo nalazi u ljubavi, .utajući svijetom, on i nalaze smisao u ljepoti svijeta i u voga života. Na početku Tragača za z lato111 O poznavanju sebe.

:v

bi poticali svoju kreat ivnost . Isto je t ako bilo i s Geo rgesom Perecom (1936- 1982), kojega vidimo na fot ografiji ispod, i koji je, kao i oni, bio član grupe OuliPo (Radionica potencij alne književnosti). Perec piše svoj roman Naputak za upotrebu života (1978) kao matematičku strukturu uz pravila igranja šaha.

u Nestanku

(1969)

zabranio si je da upotrijebi slovo "e", najčešći vokal u francuskom jeziku. Budući da ne mijenja ortografiju, morao je upotrebljavati

riječi

koje u sebi nemaju to slovo. Ta metoda ne samo da je izvanredno vježbanje rječnika, već

dopušta da se

izmisle situacije koje nikad ne bi postojale kad bi se pisalo normalno. Svatko može probati!

Autori kao što su Jarry i Pirandello, zatim Brecht, Becke1

i lonesco, stvorili su avangardno kazalište. Oni su pokaza besmislenost današnjega svijeta i potrebu za političkir angažmanom.

šte XX.

stoljeća

A vangardnim kazalištem nazivamo djda autora koja se razlikuju od »uob i čajen ih « djela cadašnjega vremena. Ti se autori trude istaknuti a psurdnost svijeta, ukazati na probleme u komunikaciji medu ljudima i prenijeti političku poruku. Alfre d Jarry i Kralj Ubu Kao suprotnost realističnom kazalištu, Kralj Ub11 prikazuje nestvarne i smiješne likove, koji gestikuliraju kao marionete u izmišljenoj Poijskoj. Predstava je, prikazana 1896. u Parizu, izazvala iznimno veliki skandal. ve je u predstavi bilo jednako šokantno za tadašnju publiku, kao i prva riječ koju izusti Ubu: »govno«. Toga ogromnog, prljavog, beskrupuloznog čovje ka njegova je žena natjerala da ukloni kraija kako bi zauzeo njegovo mjesto, uživao u svim bogatstvima i »veoma često jeo svinjske kobasice«. Budući daje nei7recivo lijen, Ubu postaje

tiranin

Brechtova Majka Courage i njezina djeca, žena licem u lice s ratom.

J

dočepa vlasti. Alfred arry ( l 873- 1907) konačno je

u obi ič io taj ka zaIišn i komad, ko su počeli pisati njegovi školski kolege. Djcl je sačuvalo silovitost mladih naspram svijet odraslih. Likovi be z autora ... - - - Talijan Luigi Pirandcllo (1867-1936) istraživao je odnos i zmeđu stvarnoga i nestvarnog, izmedu ludosti i normalnog. U djelu Šest osoba traži autora ( 1922) događa se susret, inače nemoguć, između stvarnih likova imaginarnih bića. Glumci na sceni vježbaju jednu predstavu. Dolazi šest

osoba: autor koji ih je zamislio nije dovršio U očekivanju Godota Samuela Becketta.

Susret glumaca i izmišljenih likova u Pirandellovu djelu Šest osoba traži autora.

njihovu pri č u . G lumci pripadaj u stvarnosti, a ovi drugi pripad aju mašti . Ovdje je na scenu postavljena kazališna »zbilja«: kazališni komad dakle prikazuje kazalište unutar kazališta.

Brecht i angažman Bertolt Brecht (1898-1956) pobjegao je iz hitlerovske Njemačke 1933 i vratio se 1948. živjeti u I stočni Be rlin . U svoj im predstavama že li pokazati da sudbina ne postoj i i da nesreće koje ijudi podnose imaju povijesne ili socijalne uzroke. Želio je da gledatelj, pocaknuc gledanj em njegovih predstava, razmišlja kako se boriti u životu. J\.1ajka Co11radnesc djecu ... Beckett i lonesco:

d rugačije č uj u

banalne rečeni ce iz svako d nevne konverzacije. Realnost više n ema smisla. Jezik postaje apsurdan i komunikacija je nemoguća. Irac Samuel 13eckett (1906-1989) nastanjuje se u Parizu 1938. U djelu U očeki11a1lj11 Godota dvije lutalice očekuju Godota, kojega ne poznaju. Razgovaraju. Godot nikad neće doć i , no čekanje je izgovor da ostan u zajedno. U dj elu O, div11i da11i Winnie, zakopana u zemlju do struka, slaže oko sebe obične predm ete i razgovara o svemu i svačemu. Prema kraju dana tone sve dublje i dublje i na kraju dana nad zemljom joj je samo glava: više se ne može služiti rukama i ne preostaje joj n išta osim rij eči . Eugene lonesco (1909-1949) rumunjskoga je podrijetla. Učeć i engleski iz knjige, zaprepašten je apsurdnošću rečenica koje se navode kao primjeri i to ga inspirira da napiše iznenađujuće dijaloge u Ćelavoj pjevačici ( 1950). Tako gospođa Smith kaže: r:m~"-.1 »Izvrsno smo jeli večeras. To je zato što stanujemo u okolici Londona i što se zovemo Smith«. O

Narodno kazalište Kazalište je dugo smatrano zabavom

imućn i h .

No, neki

su kazališni ljudi htjeli dopustiti da u t om sudjeluju svi. Pjesnik Jacques Prevert (vidi str. 72- 72) sast avio je 30-ih godina XX. st. kazališnu družinu koja je igrala pred st ave za radnike u d vorištima t vornica. Jean Vilar (na slici iznad),

osnivač

Avignonskoga f est ivala 19 51 ., vodio je Nacionalno narodno kazališt e Theatre national popula ire (TNP) u Parizu. To je bilo javno kazalište, koje je pomagala država. Karte nisu bile tako skupe kao u p rivatnim kazalištima. On je želio u što

svijet je apsurdan ->Teatar apsurda« smišljen je da zbuni gledatelje i da ih prisili da na jrugačiji način

većem broju ljudi

probuditi sklonost prema kazalištu. I uspio je: od 1951. do 1963. u

5lcdaj1L1 ono 5to vide

TNP-u bilo je vi šo od 5 milijuna gledatelja.

Glumica Madeleine Renaud kao Winniw u O, divni dani Samuela Becketta.

detektiv, istraga: Razočaran i

to je

roman

.

en1gmč

privatni detektiv, okrutna gradska sredina, t

je crni roman. Roman enigma i crni roman dva su lic detektivskoga romana.

tivski roman '

MURDER IN THE

MEWS Agatha Christie

ubojstva u ulici M orgue« glavni je lik dctekt Dupin , koji vodi istragu o misterioznoj srnr jedne majke i njene kćeri. »Zl očin « je poči njen u zatvorenoj sobi, u koju, na prvi pogled, nitko nije mogao uć i . Metodom dedukcije, tumačeći indicije, Dupin otkriva

da ubojica nije nitko drugi nego orangutan koji je pobjegao iz zoološkoga vrca.

Osnovno, dragi moj Watsone ... Slavni detektiv Sherlock I Iolmes prvi se puta pojavljtije 1887. u Cri111iz11oj studij; Britanca Arthura Conana D oylea (1859-1930). Nemirna duha, on je supro tnost svom nerazdvojnom kolegi i prijatelju dr. Watsonu, dobroćudnom i po malo naivnorr Sherlock I lo lmcs vodi znanstvene istrage: poveća l om u ruci pomno istražuje i najdiskretnije indicije i slijedi ponekad č udne tragove. Zahvaljtijući svoj oj oštroj inteligencij i, brzo rješava zagonetke u 4 romana i 56 novela. Hercule Poirot, slavni detektiv kojega je stvor ila Agatha Christie (naslovnica iz 1934).

D ogodilo se ubojstvo. Tko je u bio? Zašto? Indicije, svjedočanstva, krivi tragovi: u početku je detektivski roman bio predstavljen u obliku istrage koju je vodjo detektiv, bilo profesionalni bilo amater (ali junak!) da bi o tkrio krivca ili krivce. To je priča koja se pričala od kraja, polazi lo se od zločin a i n apredovalo kroz motive ubojice. I č itatelj i po licajac morali su imati jednake šanse da otkriju tko j e ubojica.

Hercule Poirot Britanki Agathi Chriscie (1890- 1970) zahvaljujemo za ponajbolje krimiće. N j czin istražitclj belgijski je po licaj ac I Icrc ule Poirot. U svojih 70 ro mana Agath Christic obraduje najnevj erojatnijc sicuacij< i nastoji či ta telj a odvesti na krivi trag kako 1 se na kraju što više iznenadio: u Tko je 11bio Ro.rtera Ackroyda ubojica je pripovjedač, u Zloj k11ći uboj ica je djevojči ca, u Ubojst1111 11 Orient-Express11 svi su likovi krivi, a u /O 111alilt cmaca svi su žrtve. Inspektor Maigret

Roman enigma U Stmš11i111 priča111a Edgara Allana Poea (vidi tr. 66-67) tri su n ovele koje najavljliju detektivski žanr. U noveli »Zagonerna

Inspektor Maigrct, č ija se cjelokupna mccoda temelji n a intuiciji, pojavljtije se 1930. u romanu Pietr le Letto11, iz pera belgijskoga pisca Georgcsa Si menona

Jean Gabin kao inspektor Maigret u filmu Maigret postavlja zamku, prema djelu G. Simenona.

(1903-1989). Tij ekom svoj e 102 istrage, s lulom u ustima, uvije k obuče n u svoj bez li ča n balone r, sa šeširom nabijenim na glavu , Maigret se uvijek prije svega nastoji uživjeti u ulogu, bilo žrtve, bilo krivca, bilo o nih koj i su u to umiješani. O življe na kratkim opisima, oko lina (tužni gradovi, luka u m agli, ulice u kiši) otkri va psihologiju on ih koji u njoj žive: često osrednji ljud i, koji nisu uvije k krivi, no nisu nikad ni sasvim n evini. Bez vidijive poruke, ali uv ijek humano, ime non ovo djelo nastoji pokazati kako je teško biti čovjek. Krimići Ame rički

de te ktivski roman o pisuje pod zemlje u doba Pro hibicije. N e m a veličanstve nogaj una ka koji se suprotstavlja gangsterima, već je to ne tko vrlo s li ča n

njima i služi se istim metodama. Ame rikanac Dashiell I lamme tt (1894-1 961) izm edu 1929. i 1933. objavljuje pet romana, zbog kojih se sm atra ocem d etc ktivskoga žanra (koji nije la ko pisati), m edu kojima je i Malteški

sokol.

Prokazujući

važn a figura a m e ri čkoga krimi ća . U svojim knjigama, kao što j e Veliki sa11 - rem e k- djela »filma noira« u kinima - i u z po m oć lika Philipa Marlowa, privatnoga de te ktiva, Chandler se ruga i ako j e z l oč in rasvijc tlje n i pravda izvršen a: on oslikava ne umo ljivu kalifornijsku sredinu tridesetih godina XX. sto ljeća . Novi detektivski roman Utjecaj a m eričkoga ro m ana rezultirao j e u Francuskoj serijo m krimića, a zatim i novih dete ktivskih romana. Se ks, po litika, društveni zahtjevi im aju u tim romanima važn ije mjesto od z l oči n a. Pri ča se m odificira, mije nja se okolina, radnja se šulja o ko velikih s tambenih zgrada, zanima se za nezaposlene i uselje nike. U romanu Puška čarob11ica Daniela Pennaca radnja j e s mješte na LI Bclleville, kozm opo litsku parišku četv rt i pri ča o rdo d i Caprio i Clairc Oaync u Romco i Julij>, Shakcspcarca). Zadnje korice: Biblioth l:q111c dc la Comćdic Frant;aise, Paris. Luc Joubcrc I archivcs Larbor (Moličrc i rtjcgovi glumci)

Pred list i zalist:. Ccurov pohvalni govor, M.De Mo1112ignc>, Archivcs L.irboT m.8go

m. 8clo str. 9go str. 9srl

str. 9srd str. 9do

str. 10 go str. IOsrl str. IOsrd

str. IOdo str. I lgo str. I !sr str. I l go str. 12go str. 12do str. 13go· sir. 13srl str. !3Srd str. 13do

Str. 14go

Str.

141

Str. 14dc str. ISgo

su. ISsr str. ISdo str. 16go

str. 16src: str. 16do str. 17go Str. 17sr

Str.

17do

str. 18go srr. 18sr str. 18dol

18dod str. 19go ~tr. 19sr str.

str. 19d

Str. 20go

str. 20sr str. 20clol

str. 20dol

DagliOrti Musćc du Louvrc, 1'1ris. Hubcrt jossc /archivcs Larbor Dagli Orti I 3rChivcs Larbor (p0novno na str. 6) Musćcs Roy3ux d·art CI d'histoirc, Bruxcllcs. Lou / archives Larbor AKG Paris (ponovno na str. 7) Jcan-Louis Nou I AKG f'aris Thc Bridgcman Art Library BNF, Paris/ archivcs Larbor Musće de l'l lermitagc, SaintP~tcrsbou rg. T hc Bridgcman An Library Musagli Orti BNF. Paris. Archivcs Larbor BNF, Paris. Archivcs urbor 13ritish Library, Lonclon. Archives Larbor BNF, Paris. Archives l..irbor Fitzwllliam Musćum, Univcrsiry of Cambridgc. Thc Uridgcman Art Library BNF-. Paris. /\rchivcs Larbor (ponovnom. 6) BNF. P>ris. /\rchivcs Larbor BNF, l'aris. /\rchivcs larbor The British L..1brary, London. Arcl1ivcs L.irbor BNF. l'aris. Archivc• Larbor BNF, Paris. Archivcs Larbor Duomo, Firenca. Dagli Oni (ponovno na str. 7) Bibliothcquc d11 musćc Condć. Chantilly. 1 lubcrtJossc I >rchivcs Larbor lliblioihčtio n alc, Kairo. Dagi Orti str. 25go BNF, Paris. Archivcs Larbor (ponovn o na str. 6) srr. 25sr Thc Bridgcman Art library (ponovn o na str. 7) scr. 25do Thc Bridgcman Art Library str. 26-27 BNF, Paris. AKG P;iris str. 27d Britisgo Library. London. The Oridgcman Art Library str.30go Les Officcs. Firenca . Thc Bridgcman An Library str. 30sr Chitcau dc Vcrsai llcs. Archivcs Larbor str. 30do Thc Bridgcman Art Library O Thc Nicholson Estatc, 1999 str.3 t go Bibliothcquc dcs Aru Dćcoratifs. Paris. Dagli Orti srr. 3Jsr Musćc Condć, Chamilly. 1-lubcrt Jossc I archivcs 1.r str.31do Coll Grob/ Kharbinc-Tapabor Str. 32-33 IJibliothcque dcs Artr. 43srd Chatcau dc Vcr>aillc>. L"uos-

str. 45srl

,„

Str. 44go str. 44do

Giraudon Chatcau dc Vcrs:iilles. I lubcnJossc I archivcs Larbor Coll. Klrarbinc-Tapabor

str. 45srd sir. 45do Str. 46go str. 46sr str.4f>-.47do str. 47go sir.

47srl

str. 47srd Str. 48go

str. 48do str. 49go

srr. 49sr m.49dol str. 49dd

str. 5(\>0 str. 50sr str. SOdo Str.S i go str. SI sr str. Sldo str. 54go SIT,

54sr

str. 54-SSdo str. 55go

str. SSsr str. SSdod Str. 561,'0 str. 561 str. 56do m.57go sir. 57srl

Stapelton Collection. The Bradgtman An l.ibrary (ponovno na srr. 28) Bibliothčquc dcs Aru Dćcomifs, Paris. Jean-Loup Chamict Musćc Camavalct, Paris. Dagli Orti C lins Bcctlcs. London I Thć Bridgcman Ait Library Comćdic Franc;aisc, Pnis JcanLoup C harmct l nstitutS hospitalic rs, Vćrone. Dagli Orti BNF , Paris. Archivcs Larbor Muzej kuće Goldo ni Venecija. Dagli Orti

Evcrgrcen Housc Foundation, Oaltimorc. Edimćdia (ponovno na str. 28) NO-Viollct C h >tcau d c Vcrsaillcs. HubcrtJosse I Archivcs Larbor BNF ,P>ris. Archivcs L.rbor Volt1ire Foundation, Oxford. Archivcs Larbor (ponovno na str. 28) Jca11-Loup Charmci Archivcs l.arbor (ponovno n a >tr. 29) Th.c Bridgcman An Library Musćc du Lou vrc, Paris. Hubcrt Jossc I archivcs Larbor Musćc Carnavolct. Pari s. L:turOšGiraudon DagliOrti Musćc des lkaux-Aru, Rouen. Archivcs Larbor Musće Condč, Chamilly. Hubcn Jossc I arch ivcs Larbor IJNF. Paris, Arch ivcs Larbor Musćc Fabrc. M o ntpcllicr. Gir.audon Gocthc Musćum, l)(J>SCldoif. W2ltcr Klcin I archivcs Larbor Gocthc Musćum, Dussddor( Phom X-DR /archivcs Larbor Sta~tlisdrc Schosscr und Gortcn. Berlin. Ji:irg Andcrs I archivcs Larbor Kunsthallc, 1-lambourg. Ralph Klcinhcmpcl I archivcs Larbor Col I. C in6nathcquc Fran(aisc I )rChivcs l.arbor Musf-c Carnavakt, Paris. JcanLoup Channct I archivcs Larbor Mt1sćc du Louvrc, Paris Luc Joubcrt I archives urbor Rapho Musće du Louvrc, Pari•. G iraudon Musćc Carnavalct, l'aris Jcan-Loup Ch:armcl

str. 57srd

Ku~a

Victora 1luf,'Oa. Paris Jc:anbor

I archivcs Larbor. CAdagp. Paris, str. 57do

1999 H amcvillc Housc. Gucrncscy. Jcan-Loup C hannct

Str. 58go

Kuća Victora l-fllft"()3, P.1riit Lćon•rd dc Sclva I archivcs Larbor

str. 58-59do

Archivcs Lubor Musćc d'Orsay. Paris Jcanbor I archivcs Larbor (ponovno na str. 52) IJN F , Paris jcan-loup Charmct. i0 Adagp, l'.111s, I 9 Adagp, Paris, 19"J9 Archivcs Larbor. Uz dopuštenje Gallimard. Paris Edimćdia. Succession Picasso, Paris, 1999 Giansanti I Sygma BNF, Pa.ris Edimćdia. O Adagp, Paris, 1999 Edimedia. C> Adagp. l'>ris, 1999 IJNF, Pa ris Archivcs Larbor. O Adagp, l'aris, 1999 AKG Pni1 Jean-Lot.1p Charmct Coll.Prod/DB Castclli f Col!. Kipa-lntcrprcss O. Mord.zinski I Opale llustraoija Rozicr-Caudriault S. Bassou ls/ Svgnu 8NF, Paris.Jcan-Loup C harmcL CAdagp. l'>ris.1999 Thc Bridb>eman Art Library. O Adagp, Paris, 1999 Bibliothčquc H istorique de Ja Vili