Kultura i Obrazovanje

KULTURA I OBRAZOVANJE

1. UVOD Pedagogiju najkraće defniramo kao znanost o odgoju i obrazovanju. Središnje pitanje pedagogijske znanosti jest na koji način djecu i mlade odgajati i obrazovati da oni postanu cjelovite osobe ali i korisni pripadnici društvenokulturne zajednice. U pedagogiji se to do sada svodilo uglavnom na pitanje odgovarajućih sadraja i postupaka kojima se potiče intelektualni! moralni i društveni razvoj djece i mladih! s uvjerenjem da se na taj način oni razvijaju u racionalne! moralne i društvene subjekte! a čime se istovremeno! navodno! osigurava i njihova primjerena socijalizacija i inkulturalizacija. Usprkos brojnim društvenim! političkim! kulturnim i ekonomskim izazovima pred kojima se od tada nalazi taj racionalni! moralni i društveni subjekt zajedno s glavnim instrumentom njegova nastajanja! pedagogija je još ostala vjerna modernističkoj paradigmi! zbog čega ona i dalje naglašava normativno-aplikativnu dimenziju odgoja i obrazovanja! a zapostavlja empirijsko-analitičku provjeru norme i njezine provedbe! kao i razvoj kritičko-trans"ormativnog pedagoškog diskursa. #$rvatić! %&'%(

2. PRISTUP U osnovi je odnos kulture i pedagogije sloen! uvjetovan i višeslojan. )apravo nas cijela povijest obrazovanja uči da je kultura bila izvorom odre*enih pedagogija i da su pojedine pedagogije pridonosile oblikovanju novih kultura. +ulture su na neki način utjecale na ivot škola te odgovarajuću školsku kulturu. U novije doba dolazi do toga da pedagogija počinje nadilaziti nacionalne granice i poprimati obiljeja znakovita za globalna kretanja i dominantne kulture. ,o je vaan pomak koji će izazvati preispitivanje svih dosadašnjih pristupa u pedagogiji te pozicionirati pedagogiju u odnosu na nastajuće kulture zajedničke tzv. globalnom selu.

#$rvatić! %&'%( Postoje različite pedagoške kulture i s njima povezane

različite

pedagogije

poput

kulture

globalizacije

obrazovanja!

kulture

internacionalizacije obrazovanja! kulture standardizacije obrazovanja! kulture rangiranja u obrazovanju! kulture privatizacije obrazovanja! kulture virtualnog obrazovanja! kulture otvorenih pedagoških izvora

3. UTJECAJ KULTURE Pedagogijska je znanost u današnje vrijeme nuno usmjerena prema ublaavanju posljedica globalnih promjena. ,e posljedice imale su odraz i na krizu odgoja i obrazovanja. ,emeljni je pravac razvoja stvaranja nove paradigme! prema suglasju kulture i pedagogije! uvaavanja različitosti - pruanju jednakih mogućnosti za sve! #su(konstrukcije kurikuluma! nove škole usmjerene prema odgojnim vrijednostima! multikulturalnom okruju! usvajanju znanja i stjecanju kompetencija koje će trebati svima. #$rvatić! %&'%( aime! nove kulture koje se šire svijetom obrazovanja oblikuju pedagogije uvelike različite od tradicionalnih! a nove tehnologije i internet iz temelja mijenjaju tradicionalno poimanje dimenzija prostora i vremena učenja! a samim time i kulturu poučavanja. /lobalne kulture vrše snaan utjecaj na pedagoške teorije i prakse. 0ilo bi vrlo pretenciozno pedagozima 1 kao legitimnim stručnjacima za odgoj i obrazovanje 1 predlagati koju će pedagogiju argumentirano zagovarati i u praksi ostvarivati! jer to je! u konačnici! stvar osobna pro"esionalnog izbora. #$rvatić! %&'%(

3.1. Politička kultua 2azlikujući brojne vrste kulture osvrćem se na pojam politčke kulture i njezin odnos s pedagogijom. U suvremenim okolnostima u kojima se odgoj i obrazovanje napreu kako bi zadovoljili različite interese! u kojima zapravo i ne postoji jedinstvena svrha odgojno-obrazovne djelatnosti! politička odluka sve manje ovisi o spoznajama pedagogije! a sve više o ishodu sukoba oko odgojno-obrazovnih prioriteta koje zastupaju različite interesne skupine. Posljedica toga je sve veća politizacija odgojano-obrazovnog područja i pedagogije zbog čega se sadrajni kriteriji kvalitete zamjenjuju "ormalnim i tehničkim! ali se i potencijalno otvara prostor pregovaranja nad svrhom! ciljevima i procesima odgoja i obrazovanja. ,ako pedagogija više nema ekskluzivnu poziciju u odre*ivanju prioriteta odgoja i obrazovanja i njezin je utjecaj na politiku odgoja i obrazovanja vidno oslabljen pa će njezino mjesto u procesu pregovaranja ovisiti! izme*u ostaloga! o tome hoće li i na koji način svoj predmet

istraivanja

situirati

i

u

političkom

kontekstu.

U

današnjem

demokratskom društvu učenik je istovremeno i gra*anin! što znači da je pripadnik i društvene i političko-teritorijalne zajednice! pa u prvom slučaju ima status društvenoga! a u drugome političkog subjekta. 3ano je napomenuti da se gra*anin ne ra*a! nego postaje učenjem. 4o postupnog uvo*enja gra*anskog

odgoja i obrazovanja i njemu srodnih sadraja u škole dolazi nakon što je politička nezainteresiranost

mladih

dosegnula

razinu

krize

i

zaprijetila

slomom

demokracije. U nekim zemalja učenici se pripremaju za gra*anstvo i u sklopu različitih izvannastavnih aktivnosti! poput istraivačkih projekata! rada učeničkih vijeća! obiljeavanja posebnih školskih dana! praznika i blagdana! pri čemu posebnu ulogu ima demokratska kultura i ozračje u školi. U niim jerazredima osnovnih škola dominantan kroskurikularni pristup! a u višima se odgovarajući sadraji najčešće provode kroskurikularno ili integrirano u postojeće predmete! dok se u srednjim školama gra*anski odgoj i obrazovanje sve češće uvodi kao poseban predmet ili kao dio školskog kurikuluma! što uglavnom uključuje volonterski i društveno koristan rad u lokalnoj zajednici.

3.2. !kol"ka kultua 5kolska je kultura jedan od mogućih pristupa analizi kvalitete škola! a odnosi se na vrijednosti! vjerovanja i značenja koja se pripisuju iskustvima u školi. Posebna se pozornost posvećuje čimbenicima školske kulture poput "ormalne i ne"ormalne organizacije! osobnosti sudionika te upravljanju školom. 2azlikuje se! nadalje! školska kultura koja pripada makro razini od razredne na mikro razini i razmatra se njihova me*usobna povezanost i me*u utjecaj! dok se škola i razred promatraju kao sociokulturni sustavi.

3.3. Kultua kao u#$%t&o"t Suenjem opće predodbe kulture na s"eru umjetničkog! dolazimo do pojma umjetničko obrazovanje. +ao neizostavni dio cjelovitog obrazovanja! ono bi pomoću transmisije kulturnih sadraja biću u razvoju trebalo pruiti relevantna znanja iz područja umjetnosti i omogućiti razvoj kritičkog odnosa i estetske osjetljivosti. Potrebno je istraiti mogućnosti umjetničkog obrazovanja i kulturne transmisije kroz dvije razine kurikuluma6 nacionalnog #općeg( i školskog #pojedinačnog(. acionalni okvirni kurikulum daje smjernice za oblikovanje umjetničkog područja! ali tek školski kurikulum prua temelje za realizaciju kulturne transmisije kroz nastavne predmete ime*upredmetne teme! a posebno kroz izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

'. KRIZA OD(OJA Smatra se da pedagogijska znanost danas prolazi svojevrsnu katarzu6 izme*u glorifciranja i negiranja! krize i ekspanzije! proturječja izme*u teorije i pedagoške

prakse. Svako vrijeme pa tako i svaka kultura donose neke nove izazove koji se odraavaju na području odgoja djece i mladih. 7edna od odrednica današnje krize odgoja je kriza vrijednosti! gdje su tradicionalne odbačene! nove nisu izgra*ene! a one deklarativne dominiraju u odnosu na ponašajne. +riza odgoja ne moe se lako jednoznačno odrediti budući da se pojavljuje u različitim oblicima! ali ima vrlo ozbiljne posljedice! dok su na krizu obrazovanja već sredinom prošlog stoljeća upozoravali U8S9:! :894 i 3ijeće 8urope jer obrazovni rezultati nisu pratili tehnološke i društvene promjene. akon toga su uslijedile re"orme koje su bile usmjerene na preobrazbu tradicionalne škole! nastavu! način i metode rada! dakle! na obrazovno područje. Potreba za promjenama tradicionalne pedagogije proizlazi iz stvaranja nove paradigme temeljene na suodnosu pedagogije i kulture! a prema gledanju na ivot i svijet iz više pravaca i flozo"skih pogleda! gdje se mijenja i pedagoški način mišljenja kao i ustroj škole od #pre(naglašenog spoznajnog! prema socijalnim odnosima! demokratskoj participaciji! suradničkom učenju i odgojnim vrijednostima.

). INTERKULTURALNA OSJETLJIVA PEDA(O(IJA

PEDA(O(IJA

I

KULTURNO

:blikovanje novih pedagoških koncepata6 interkulturalne pedagogije i kulturalno osjetljive pedagogije! potakle su poteškoće! ali i dobri rezultati školske prakse u promijenjenom društvenom ozračju. a početku %'. stoljeća interkulturalna  pedagogija dobiva novu dimenziju! prema oblikovanju #školske( zajednice u kojoj

se na učenike gleda kao na partnere koji stvaraju znanje. Prihvaćena je i shvaćena kao svakodnevni proces! nešto vrijednom u svim situacijama! društvenim i kulturnim sredinama! proima zapravo cijelo društvo i odnosi se na sve kategorije učenika. Promicanje ideje o boljem razumijevanju re"erentnih sustava! bilo kulturnih! moralnih! vjerskih ili gra*anskih! prema otvaranju pogleda na osjetljive teme poput zajedničke povijesti! pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici! nacionalnom identitetu ili migraciji stanovništva! smatra se jednim od vanih zadaća interkulturalne pedagogije. adalje je kulturalno osjetljiva pedagogija kritički usmjerena prema samoj sebi kao znanstvenoj disciplini! ali i prema društvenim promjenama. U znanstvenom pristupu ona naglašava razvoj pojedinca te se kao njezin cilj postavlja razvoj pojedinca sa svrhom razvoja kvalitetne zajednice! razvoj vještina i kritičkog mišljenja! širenje akademskoga znanja! navika zajedničkoga ivota ,ako*er! pokazuje puno veći senzibilitet

prema učeniku nego tradicionalna pedagogija te osim učenikova porijekla! uvaava jezik! tradiciju! kulturu i specifčne stilove učenja.

*. KULTURNA TRANS+ISIJA +ultura predstavlja sve ono što nije biološko! odnosno uro*eno i genetsko! a jest preneseno! tj. naučeno procesom socijalizacije pa tako dolazimo do pojma kulturna transmisija. Sredstva transmisije kulture različiti su simboli! primjerice riječi! pokreti! zvukovi! ritmovi! slike i dodiri. +ulturnu transmisiju defniramo kao proces prenošenja relevantnih znanja! vještina! vrijednosti i stavova i ona je ključna za cjelokupan razvoj ljudske civilizacije. Procesima kulturne transmisije oblikuje se kulturna dinamika6 konstantno se "ormira i redefnira kulturni identitet! a kanon vrijednosti se stalno propituje i ponovno uspostavlja. #Posavec! %&'%( Procesi prenošenja kulture odvijaju se kroz intergeneracijsku transmisiju! prenoseći se tako s generacije na generaciju. Svrha samog obrazovanja zapravo  je kulturna transmisija.

,. INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE ;nterkulturalno obrazovanje usmjereno je na sustav odnosa u djece i mladei! a svrha takvoga obrazovanja je dovesti u suodnos nositelje različitih kultura. ;nterkulturalna osjetljivost nije uro*ena ljudska osobina! ona se uči tijekom ivota te zbog toga konkretni odnosi izme*u različitih kultura ne mogu biti unaprijed odre*eni. ,o je zapravo sposobnost uočavanja i prepoznavanja različitih pogleda na svijet i ona nam omogućuje prihvaćanje i priznavanje ne samo vlastitih kulturnih vrijednosti! već i vrijednosti kulturno drukčijih osoba. ;nterkulturalizam tek u suodnosu s drugima pokazuje svoju optimističnu pretpostavku o spojivosti različitosti i me*usobnom pribliavanju većih i manjih! jačih i slabijih aktivnom interakcijom. . #inčević! %&&?( 9ilj je tako interkulturalnog obrazovanja odnos! odnosno stav prema znanju! nova konstrukcija i razina znanja koja omogućuje nastajanje i djelovanje interkulturalne odgojne zajednice.

-. KULTURNI IZVORI  ,ijekom cijeloga povijesnog postojanja još

od razdoblja

antike pa

sve

do

danas! knjinice su postojale kao vrhunske tvorevine društva. :ne svjedoče o njegovu kulturnom razvoju i dominantnim vrijednostima. ;nternet kao globalna mrea omogućuje pojedincima i zajednicama u cijelom svijetu! kako u

najmanjim i najudaljenijim selima tako i u najvećim gradovima!

podjednak

pristup in"ormacijama radi osobnog razvoja! obrazovanja! poticanja kulturnog obogaćivanja! obavljanja privrednih djelatnosti i obaviještenog sudjelovanja u demokratskom društvu! što znači da svatko moe predstaviti svijetu svoje interese i pokazati znanje i kulturu. #0oić! %&'%(

. KULTURALIZA+ +ulturalizam! kao pristup prirodi uma! crpi nadahnuće iz evolucijske činjenice da um ne moe postojati izvan kulture. 0runer kulturu smatra superorganskom i kae da ona oblikuje um pojedinca. jezin individualni izraz mani"estira se stvaranjem značenja! odnosno pripisivanjem značenja stvarima koje se nalaze u različitim okrujima u nekim odre*enim situacijama. ;ako su! kako nadalje 0runer tvrdi! značenja AAu glaviAA! korijene i vanost vuku iz kulture koja ih stvara. ,ako su učenje i mišljenje uvijek smješteni u nekom kuturnom okruenju i ovise o utilizaciji kulturnih resursa. +ulturalizam smatra obrazovanje dijelom kontinenta kulture. Pretpostavlja se da AAslubeneAA obrazovne ustanove njeguju uvjerenja! umijeća i osjećaje kako bi prenosile i objasnile načine na koje kultura koja ih sponzorira interpretira prirodne i društvene svjetove. #0runer! %&&&( 2azličite kulture pridaju drukčiju vanost sposobnosti u sluenju različitim modusima mišljenja i registrima. 5kolski nastavni programi i nastavna AAozračjaAA uvijek odraavaju prešutne kulturne vrijednosti i eksplicitne planove ! a te vrijednosti nisu daleko od klase! spola i povlastica društvene moći. :no što škola poučava! načini mišljenja i govorni registri! ne mogu se izolirati od uloge koju igra u ivotima i kulturi svojih učenika. :brazovanje je sloen proces pokušaja uklapanja kulture u potrebe svojih pripadnika i uklapanja njezinih pripadnika! kao i njihova načina učenja! u potrebe njihove kulture.