Kucna Kanalizacija B.tusar

UDŽBENICI SVEUĆ!LIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

~(!JJ[1.0b:{ d.o.o. za gradtt,Qstvo

DUBROVNIK, Brsečlnska 2a

Dr. sc. Božena Tušar, dipl. ing.

Izdavač:

građ.

mtg·topgraf đ.o.o., Velika Gorica Recenzenti:

dr. sc. Jure Margeta. dipl. ing.

građ.

redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. sc. Živko Vuković, dipl. ing. grad. redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Franjo Turi~enja

Slika 3.1. Lukovi i skretnica

Lukovi se primjenjuju pri promjeni pravca, a izrađuju se četi~ ~pa, svi~pnlm_jen• i do$ 400 mm prema kutu skretaoja (a~ 90', 60", 45" i 30")- Na slici3.2. osim lukova_ · i fazanski komad skretnica, koji se stavlJa na mJeStu gdJe Je · Prik azanJe . (HRN DI225'HRNB 01226)• promjena pravca kanala paralelna s os1 kanala B. · l · · ·:

ill~ill Slilca."-3.6. Cijev s dva naglavka

dva naglavka upotrebljavaju se pri rekonstrukciji kanalizacijske mreže

Slika 3.3. Jednostruke i dvostruke račve

se proizvode i drenažne keramičke cijevi, koje služe za odvođenje i procjedne vode. Od normalnih keramičkih cijevi ove se cijevi razlikuju su im u gornjoj polovini izbušene rupice promjera 3-5 mm, kroz koje i teče donjom polovicom cijevi.

52

BOžENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACLJA

3. CIJEVI l PRIBOR

.Ji;g; ·. l : , ASFALT "ti; .

·_\

j

53

~,--··:

. , KUDJEUA o' ~·~ ::,,·~:i ___ _j

Slika 3.7. Spajanje keramičkih cijevi [3]

Keramičke se cijevi na klasičan način spajaju nabijanjem kudjelje i zalijevanjem asfaltnim kitom (a). Također je moguće, a ujedno brže i bolje, spajanje gumenim profiliranim prsteoovirna, koji zadovoljavaju svojom čvrstoćom i vodonepropusnošću (b). (slika 3.7.)

Slika 3.10. Jednostruke i dvostruke račve

Slika 3.11. Revizijski komad

3.2. Cijevi od lijevanog željeza ~181@ .

3.2.1. Cijevi od lijevanog željeza s naglavkom Primjenjuju se za kućne vertikalne vodove, počesto i za sabime vodove, a ponekad i za grane i ogranke. Izrađuju se od sivog lijeva, kao i vodovodne, ali s tanjim stijenkama d= 3,5- 6 mm. Obostrano su presvučene slojem bitumena, otporne na koroziju i trajne

(HRN CJ 1.421). Cijevi se proizvode' s naglavkom na jednoj strani. Prema čvrstoći razlikuju se tri grupe cijevi: lake, srednje teške i teške. Razlikuju se i prema debljini stijenke cijevi te prema debljini i obradi naglavka, kao najvažnijeg dijela cijevi. Lake cijevi najčešće se upotrebljavaju za instalacije izvan zida. U slučaju kad je cijev u zidnom usjeku ilije zgrada javnog karaktera preporučuje se upotreba srednje teških cijevi, a teške se cijevi primjenjuju onda kad se želi da budu dugotrajne. Proizvode se~ 50, 70, 100, 125, 150, 200 mm, duljine 150,250,500,750, 1000, 1250, 1500, 1750, 2000,2250,2500,2750 i 3000 mm. Za promjene pravca, promjera cijevi, odvajanje kanala- račvanje te za održavanje mreže- reviziju ugrađuju se fazanski komadi (slika 3.8.-3.13.).

.r.r.flr-:=

fi!it8\

~

~

Slika 3.12. Sifoni od lijevanog Ž!:!ljeza

Za spajanje cijevi od različitih materijala rabe se i spojni dijelovi od lijevanog zelJeza. v

•

1

4

2

5

EH Slika 3.13. Spojni i poklopni dijelovi od lijevanog željeza

Na slici 3.13. prikazani su: l - ~io _cij.~vi _za sp.~janje keramičke na cijev od lijevanog željeza; 2- Spoj CIJeVI od lijevanog željeza na keramičku· 3 :.. ·cij~v s dvostrukim naglavkom; ' ,4-:- Usadni naglavak: za spajanje prekinutih vodova; ~ "-: JX:~klopac kraja cijevi od lijevanog željeza.

Slika 3.8. Lukovi (90", 45", 90" s petom, dugački luk)

~a '

,

•

SUka 3.9. Prijelazni luk 80", etažni luk, prelaznica centrična i ekscentrična

, Spajanje cijevi od lijevanog željeza

E;3,:: ·n·-;· ·-· ''

l

3. CUEV11 PRIBOR

54

55

BOžENA TUŠ AR: KUĆNA KANALIZAGUA

Cijevi s naglavcima spajaju se nabijanjem kudjelje u prostor između cijevi i naglavka i zalijevanjem olovom ili bitumenom, ali sve rjeđe. U novije vrijeme prešlo se na spajanje pomoću gumenih prstena raznih profila (slika 3.14.). U svijetu je izvedba kućne kanalizacije na ovaj način već pomalo zaboravljena, jer se pronalaze novi materijali, koji omogućavaju bržu i jednostavniju izvedbu.

3.2.2. Gjevi od sivog lijeva SMU odvodnog sustava (francuskog proizvođača

Fazonski komadi: lukovi radijusa 22°,45°, 67°30', 87°30' i luk velikog radijusa 87°30'; jednostruke račve; dvostruke račve.

'

ll'

··'

!

Osim navedenih, upotrebljavaju se i posebni fazanski komadi, od kojih su neki na slici 3.15.

Pont-A-Mousson) Odnedavna se na hrvatskom tržištu nudi nova vrsta cijevi od lijevanog željeza i fazonskih komada bez naglavka. Cijevi i fazonski komadi SMU (sustavi gravitacijske odvodnje) odvodnog sustava izrađuju se od lijevanog željeza, proizvedenoga novim postupkom recikliranja odabranih čelika i legura, što proizvodu daje visoku kakvoću, a posebno je ekološki prikladan, jer se može neograničeni broj puta reciklirati. Cijevi i fazanski komadi (odvojci, račve) izrađeni su od sivog lijeva te izvana i iznutra zaštićeni antikorozivnim premazima. Vanjski premaz cijevi crvenom temeljnom bojom ima svrhu zaštite od oksidacije, a unutarnji je od epoksidne smole. Na fazonskim se komadima epoksidna smola upotrebljava i za vanjski i unutarnji premaz. Cijevi se proizvode nominalnih promjera: 40, 50, 75, 100, 125, 150, 200,250, 300 i 400 mm, podaci u tablici 3.2. Sve su cijevi dugačke 3,0 m. Mogu se prema potrebi rezati na zahtijevanu duljinu. U proizvodnom programu SMU odvodnog sustava još su i brze spojnice, izrađene od nehrđajućeg čelika i standardne EPDM brtve, te ovjesni element od konstrukcijskog čelika, zaštićen galvanskim pocinčanjem. Tablica 3.2. Cijevi SMU odvodnog sustava

luk s odmakom

protočni

sifon

krovni slivnik

Slika 3.15. Neki fazanski komadi SMU odvodnog sustava

Posebno se proizvode spojnice i obruči za prijelaz sa cijevi od lijevanog željeza

na plastične. Cijevi odgovaraju slijedećim normama: · međunarodna ISO 6594 francuska NF A 48-720 njemačka DIN 19522 hrvatska HRN C.fl.485 i HRN C.JI.486.

Vanjski

P aM

Oznaka

i

il

· SMU odvodni sustav prema potvrdi o sukladnosti (br. P-25-23 a/96), izdanoj od Hrvatske, udovoljava u Republici Hrvatskoj zahtjevima za za: unutarnju kućnu kanalizaciju, sustave odvodnje oborinskih voda i itilltcijske cijevne sustave . .·O>silon opis.aog SMU sustava, postoji i SMU H/B program visoke zaštite, koji je za odvodnju korozivnih i agresivnih tekućina, jer sadrži dodatnu visoko zaštitnu prevlaku. Za unutarnju zaštitu služe dva sloja epoksidne smole, a za metalik cinčani premaz i antracitno siva vinilna boja. sustav visoke zaštite primjenjuje se za agresivne otpadne vode i podzemne

>li~ti'futa građevinarstva

se podaci mogu dobiti od zastupnika za Republiku Hrvatsku {6] i iz proizvođača.

3. CIJEVI l PRIBOR

56

57

BO!ENA TUŠAR: KUĆNA KAMAUZACUA

3.3. Azbestcementne odvodne cijevi

Izrađuju se od smjese azbesta i cementa u kalupima pod velikim pritiskom. Dobre su kakvoće i trajne. (HRN B. C 4020) Mogu poslužiti za svevodoveukućnoj mreži, ali se najviše primjenjuju za ventil~~ske vertikale. One su relativno lagane, neosjetljive na lutajuće struje i otporne na koroZJjske utjecaje normalne kućne otpadne vode. Ako su vode ili zemljište agresivni, takve se cijevi moraju zaštititi premazima ili na drugi način. Proizvode se s naglavk.om ili bez njega.

$60,80, 100, 125, 150 i 200 nun, duljine 3,0 m, s debljinom stijenke 6-9 mm.

Cijevi i fazanski komadi mogu se spajati ili na klasičan način, kudjeljom i zalijevanjem bitumenom, ili cementnim mortom, a nedostatak je ovoga spoja da se ne može demontirati. Bolji je spoj nazuvicom ili gumenim rukavcem (slika 3.16.1), koji se navuče na kraj cijevi a unutrašnji se dio naglavka, kao i gumeni rukavac, nanosi sa sredstvom za klizanje i uvuče u naglavak. Pri tome se mora paziti da zubac

!B ,m -w

Azbestcementne cijevi mnogo se primjenjuju u gradskoj kanalizaciji i za vanjsku dvorišnu kanalizaciju izvan objelcta, odnosno unutar kompleksa objekata. Proizvodni program obuhvaća dvije klase ovih cijevi, spojnica i fazonskih komada, a klasifikacija je provedena prema minimalnoj tjemenoj nosivosti. Razlikujemo: laki tip cijevi, s oznakom KC- L($ 350-1100 mm) teški tip cijevi, s oznakom KC- T($ 100-1100 mm). Duljine cijevi: ~ 100-300 mm, duljine 3,2 i 5,0 m $300- 1100 mm, duljina 5,0 m

Za spajanje cijevi upotrebljavaju se "Dalma- reka" spojnice za KC-L i KC-T cijevi (sL 3.17.).

rukavca uskoči u žlijeb u naglavku (slika 3.16.3.).

i

Slika 3.16.1. Spoj AC cijevi nazuvicom

-+

=~

l_--[- _1_

~---i--~ I_·_'~-~'~j

---·-.Cl-----·-·---·-·-·-·-·-·-

:--1------l---------~

_ iQ

p

l \t300-"KIOO

a) Spoj je moguć i bez srednjeg prstena

BITUMENSKI KIT BITUMENSKA VRPC A

''

'

'

''

' ' ·-·-·..-·- ·-·~ -+-·-·-·-·-·-

'

'

Slika 3.16.2. Spoj AC cijevi kudjeljom

ill .

'

''

~Ti

m

Slika 3.16.3. Spoj AC cijevi gumenim rukavcem

h\ /'riiel"!.-

•

•

•

•

d .

4.6. Drenažna kanalizacija Ako je zgrada locirana na padini brda ili općenito na takvom mjestu gdje je izložena procjedivanju vode sa strane, potrebno je, radi zaštite podrumskih prostorija od vlage i podzemne vode, osigurati odvodnjavanje, i to drenažnom instalacijom. Prije priključka na gradsku mrežu, voda prihvaćena drenažnim sustavima uključuje se u zajednički kanal, i to uvijek u sustav odvodnje oborinskih voda. Drenažni vodovi mogu biti postavljeni oko cijele zgrade ili samo na onom dijelu odakle dolazi procjedna voda. Drenažne cijevi (koje mogu biti od pečene ilovače, keramike, betona ili plastične) postavljaju se u blizini vanjskih temeljnih zidova. Dubina drenažne odvodnje mora se odrediti tako da i na najvišoj točki bude nešto niža od hidroizolacije poda prostorije, koju štitimo. Nagib drenažnih cijevi je 1-3 °/or/ Cijevi je najbolje postaviti na betonsku podlogu radi osiguranja od ispiranja podloge. Cijevi se u rovu oblažu krupnim šljunkom ili tucanik.om do potrebne visine, a oko toga filtrom od krupnog pijeska u sloju debelom približno 20 cm (slika 4.27.).

97

••

en;u,ue kanaliZaCIJe

. ...

--------------------~Bm--·z·~·~·~~w~*M~tmt~®%ma~!~~~flllllllllllllllllllll

98

Bo1ENA TUSAR: KUĆNA KAHAUZACUA 4. KANAliZACIJSKI SUSTAVJ URBANIH SREDINA

99

ručnim će

. . u ku·en oj kanalizaciji 4.7. Specijalni objekti

4 7 l Kućna crpna stanica

. al k • • • JC kan s og rene . . o adne vode, odnosno prepumpav~ Primjenjuje se za dizanJe tp .. zbo veće dubine ili pojave uspo sadržaja iz onih dijelova o~~ekta_ iz ko;~ ~e,od ~čne kanalizacije. Zbog pove~anih vode ne mogu normalno uliJevati u sablffil; uređaj treba u zgradi izbjegavati kad troškova i potrebe stalne kontrole rada, ov av odje to moguće. . . adsko kanala ili zbog usporene vode u g Ako je, bilo zbog višeg gr b" gktu neizbježno, treba paziti da sve gradsko,i mreži postavljanje crpne stamce _u o_?skie. budu tako i priključene. Prepum· J ' ·kr '"''f gravitaciJ , otpadne vode, koje se mogu pn JU Ciki .. . . d kote dna gradskog kanala, odnosno . d.10 otpadne vode OJI JC Ispo pava se samo onaJ . . arene vode. · . d kote pretpostavl;ene poJ ave usp_. rvoara i manji potreban kapacitet tspo Na taJ. se nacm post"" znatnomanJIVOlumenreze tzu

priključka

uvjetima: se crpkama prazniti najmanje jednom dnevno, a crpkama s automatskom regulacijom do 10 puta na sat. Bazen treba ventilirati preko kanalizacijskih vertikala, odnosno iznad krova zgrade treba omogućiti vezu bazena s atmosferom. Ako je to moguće, treba predvidjeti preljev, i to na takvoj visini da ne bude moguće plavljenje bilo kojeg dijela objekta.

Kad nema uvjeta za preljev, što je najčešći slučaj, treba predvidjeti dovod "električne energije iz dva izvora (rezervni elektroagregat), ručnu crpku ili, u najlošijoj varijanti, isključenje vode zatvaranjem zatvarača na glavnom vodovodnom vodu.

U stambenim i javnim objektima poklopci iznad sabirnih rezervoara moraju biti nepro dušni za plinove (obično se primjenjuje dvostruki poklopac).

ručne ili automatske, za fekalne i muljne vode. Pri projektiranju

Ctpke mogu biti crpki treba se pridržavati

sljedećih pravila:

svaka crpka mora imati svoj usisni vod s proširenjem na kraju (bez usisne košare); crpke moraju biti potopljene;

v•

crpki (slika 4.29).

VERTIKALA

obavezno valja predvidjeti rezervnu crpku istih karakteristika kao i u radne; za ukJjučivanje i isključivanje crpki primijeniti plovak ili drugi automatski način; potrebno je pripremiti podatke za izradu projekta elektroinstalacije.

električni

električnog

onnar (komandni onnar) s elementima osiguranja motora I od preopterećenja i elementima za automatsko rukovanje stanicom također je sastavni dio crpne stanice. Mora se dodati alannni za Cipku ili drugi intervencije. Jednom u mjesec dana crpka se, radi provjere ispravnosti, obavezno mora nakratko uključiti.

kućne

uređaj ručnu

način

Valja predvidjeti cijevi, fazonske komade i potrebne armature za priključenje na

kućni kanalizacijski sustav.

Slika 4.29. Kućna crpna stanica

. b .ti na slijedeće: d· · umpavanJem, tre a Pazi .. v Akosediootpadnevodemoraodvo thprep avanje se može upotrijebiti mena količini otpadne vode, za prepump . o OVISUO

ka ili crpka s elektromotorom; . b"ti lako pristupačna i dobro crp . . " rpna stamca mora 1 . prostorija u kojoj Je smJe~t~na e. .. tl"ena zaštićena od utjecaja smr~vtce, . dno ili umjetno venblirana t os~tJe _J. 'adnih- oda au objektu smJeštena pnro .h obonnskih I otp v ' ,. . " . zaštićena od prodora podze~ , . . . a. Pristupi moraju omogucth unosenJe tako da buka ne smeta njegoVIm konsrucrm i iznošenje crpki. · · od crpnog bazena, k 0 J.i može biti od čeličnog ,· se crpna stanica sastOJI b treba odrediti prema sljedectm lima, betona 1"li arrmr· anog betona. Volumen azena

Kućna

određenim slučajevima priključenje kućnu

U za sanitarnih predmeta, za. koje bi trebalo primijeniti crpnu stanicu, može poslužiti potisni kanalizacijski sustav koji prikuplja otpadne vode i izbacuje ih na visinu od 4 m i udaljenost do 50 m. Na naše su gdje su i atestirani, a mogu se nabaviti pod nazivima tržište dopremljeni iz Saniplast, Sanivelox ili Sanibravo (slike 4.30. i 4.31.).

Njemačke,

Saniplastje upotrebljiv za tri razne namjene. Uređaj se sastoji od dviju komora, jedne za prikupljene otpadne vode i druge za smještaj motora. Plašt je od primjereno zaštićene plastike (slika 4.30.). Saniplast 2. -sabire otpadne vode sanitarnog čvora bez kade ili tuša Saniplast 3. - sabire sve otpadne vode Sanibravo je zahod, opskrbljen crpkom i drobilicom, također sabire vode svih Sanitarnih uz prihvata vode, kiselina i (ovo se zapravo ne bi smjelo upuštati u sustav gradske kanalizacije), (slika 4.31.).

uređaja,

mogućnost

vruće

"i.

' l<

Saniplast 1. -sabire otpadne vode jednog zahoda

masnoća

l 00

4. KANAUZACLJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA

BožENA TU$AR: KUĆNA KANiLIZACUA

. sve otpadne vode osim . lox rma . . t e značaJ·ke kao Saniplast 2, sab rre Saruve ts fekalnib, dakle, bez zahoda.

l 0l

4. 7.3. Povišena temperatura otpadne vode Ispuštanje u javnu gradsku kanalizaciju otpadne vode s temperaturom većom od

40°

e najčešće nije dopušteno.

Povišena temperatura, naime, štetno djeluje na kanalsku mrežu. Cijevi se uslijed povišene temperature neravnomjerno šire i skupljaju, a to izaziva napukline i koroziju. Na spojevima zabrtvljenima asfaltom brtveni se materijal počinje topiti, pa kanalizacija na spojnom mjestu postaje propusnom za vodu. Povišena temperatura ubrzava biološke procese, koji izazivaju bržu potrošnju kisika i pojavu trule vode, a ponekad i zagušivanje mreže. Topla otpadna voda može povremeno nastajati u kotlovnicama ili prilikom ispuštanja pogonske vode zbog kvara na instalaciji. Tada otpadnu vodu treba ohladiti miješanjem s hladnom vodom, a to se najčešće radi u posebnom bazenu. Takav je bazen, ako je namijenjen za malu količinu vode od l do 3 m 3, smješten u objektu, a ako se radi o većoj količini, izvan njega. .

Slika 4.30. Saniplast

Nastaje li topla otpadna voda kontinuirano, kao npr. u praonicama rublja i drugdje, primjenjuje se postupak hlađenja. Pritom se nastoji da se voda upotrijebljena za hlađenje i sama zagrije i iskoristi, tako da je ovaj postupak ekonomski opravdan (slika 4.32.).

U vrijeme sve skuplje energije i problema energetskog onečišćenja okoliša, obveza je štedjeti energiju na svim područjima i iskorištavati već jednom upotrijebljenu energiju akumuliranu u otpadnoj vodi. Znanstveno je utvrđena mogućnost iskorištenja čak 26% toplinske energije iz otpadnih voda, odnosno oko 4,6 kW dnevno po stanu [3]. Mogućnost dobivanja energije iz otpadne vode prikazana je na slici 4.32. l,

't ".

'

27"~/i\

Slika 4.31. Sanibravo

. .. d tp dnih voda neodgovarajućeg sastava 4.7.2.ZdtitagradskekanalizactJeO o a . . .

noće

i druge tvan, koje Otpadne vode često sadrže l~awte ~li .kis~.e =~~~:e~~:~ sustava i time skraćuju općenito nazivamo agresivnimazah,Jer.~ste~uJ: ~~e troškove održavanja glavnih kanala vijek njihova trajanja, odnosno tiJeVaJU o gradskoga kanalizacijskog sustava. . .b da, ali u stambeno-poslovnim . d . adama nema agrestvru vo U kućanskim otp a nun v . . . o. ih se mogu ispuštati agresivne vode. objektima često su i zanatske r~toruc~, ~~k ~a rikfučenje, odnosno prije izdavanja

;~ ~ fm· -,___"..,.

___ _----,

3

l l

019

2. odvod otpadne vode 3. dotok hladne vode 4. odvod podgrijane vode

Grads~ korn~~a po~uzec~::;::~:e fz k~jih se ispuštaju otpadne vo.de 1

suglasnosti za pnklJucak~ za J ~ t ane Ispusti su posebno različitog sastava propis~J~ određ~e ?re ~~ 9). poglavlju 9., a prema vazecem Pravtlniku

I. dotok otpadne vode

obrađeru u Slika 4.32. Iskorištavanje toplinske energije iz otpadne vode [3]

l 02

B02ENA. TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA

4· KANAUZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA

l 03

4.7.4. Agresivne otpadne vode

Komunalna poduzeća ne dopuštaju upuštanje u javni kanalizacijski sustav otpadnih voda u kojima su agresivne i štetne tvari koncentrirane iznad dopuštenih granica. Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama određena je dopuštena kakvoća otpadne vode prije upuštanja u javnu kanalizaciju. Sastav otpadne vode nadzire se analizom uzoraka uzetih iz kontrolnog okna ispred priključka na javni gradski sustav. · Agresivne vode nastaju u mnogim industrijama: kemijskoj, prehrambenoj i dr., u tiskarama, laboratorijima, akumulatorskim stanicama, galvanizacijama, cinčaonicama itd., a i u malim privatnim obrtničkim radionicama, restoranima, pekarnicama i sl. U svakom procesu rada, gdje se pojavljuje nekoliko različitih vrsta zagađenja otpadnih voda, uobičajeno je i stručno opravdano prikupljati ih u sabirnom baZenu ili oknu za egalizaciju. U oknu za egalizaciju (izjednačenje), mogu se miješanjem voda različitih karakteristika postići takvi rezultati da daljnja obrada i ne bude potrebna. Ovo se posebno uspješno primjenjuje prilikom snižavanja temperature i neutralizacije miješanjem kiselih i lužnatih voda i sl. Za neutralizaciju otpadne vode upotrebljavaju se čvrsta i tekuća sredstva. Sredstvo se mora dobro izmiješati s otpadnom vodom, a radi nadzora mora biti predviđena mogućnost izmjere pH faktora.~Neutralizacija je temeljni proces za sve daljnje postupke obrade otpadne vode. Neutralizacija se obično obavlja u posebnim objektima, koje treba projektirati u dogovoru s kemičarima, koji će odrediti sredstvo za neutralizaciju, količinu i vrijeme kontakta, a građevinar će predvidjeti za to primjerene objekte na kanalskoj mreži. Okna za neutralizaciju obavezno treba ventilirati, a sve ventilacijske cijevi i glave moraju biti od materijala otpomog na kiseline. Posebno treba paziti da se za kisele vode upotrijebe cijevi, slivnici i uljevi od materijala otpomog na kiseline. U pravilu, ovisno o vrsti i količini otpadne vode, a u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, te internim zahtjevima komunalnog poduzeća, za sve otpadne vode, koje se po svom sastavu razlikuju od kućanske otpadne vode, treba prije priključk~na gradsku Gavnu) kanalizaciju ugraditi odjeljivače (separatore), koji mogu biti različitih tipova.

-!..

~~~~~&:J;-~

l. taložnik 5. dotok 6. odtok

7. rešetka SUka 4.33. Taložnik [3]

taloženja čestica, koja se može pretpostaviti: za krupni pijesak v = O, 1 mis za sitni pijesak v= 0,008 m/s za mulj v ~ 0,00015 m/s . l

Talo~ je ~b~~no sastavni dio drugih odjeljivača, npr. masti iz velikih kuhin· restorana Ih odjelJ Ivača ulja, benzina i naftnih derivata. ~a

4. 7.6. Odjelj ivači masti i ulja (hvatala masti) U

~ ~bj~kti~a ~ p~pre~mu toplih jela obavezno se ugrađuju odjelj ivači ulja i masti p~mJen~ o~ih odjeljtvaca treba voditi računa o visokoj temperaturi otpadnih voda.

. , što Je posljedica uporabe perilica za suđe i sve snažniiih sredstava za odmašć' Ak · d' l" • ' !VanJe -~~Je o Je!_I;,ac m~sti preblizu perilici, zamašćene vode prolaze kroz n·e ~ p~c~ bez pro~tscavanJa, a masnoće se počinju izdvajati tek u cjevovodu pri~o~ ITUJeSanJa vodama mzvo . dn 0 od ugrađenog hvatala masti Zbo . s.. drugim otpadnim . toga ~~JelJ IVač masti mora bi~i nešto veći od proračunate veličine a na d.ov 0 d g ~sc~ne otpadne vode treba izvesti barem jedno kontrolno okno sa ;te enico u naJmanJe 15 cm, koja služi kao taložnik i s obveznim prirodnim 1'Ji . dnimp m, od \l !'č. d' l" ponu oduškom. e I ~a ~.~e~tvačamasnoćeodređuje se prema protoku i vremenuzadržavan·a Ako Je vnJeme zadržavanja 3 min, korisna površina hvatala masti iznosi ~. F~0,25

m'/1/s.

Minimalni protok q ~2 Vs do 400 obroka, a za svakih da!J·n;ih l OO obrok d d . Cl a o aJe se 0,5 Vs. Ulazna brzina v= 1 m/s.

4.7.5. Taložnici Taložnici se mogu primjenjivati kao samostalni objekti, što uglavnom služe za odvajanje anorganskih tvari: pijeska, zemlje, mulja, pepela i sL, ali i organskili krutih čestica, što potječu iz klaonica, mesnica itd. Jednostavan tip taložnika prikazan je na slici 4.33. Prilikom odabira i hidrauličkog dimenzioniranja taložnika mjerodavna je brzina

ugos~t:~::::~e~:~::~~~~:~~~aS:J.::ažrikla~e~~~ z~atskih rad~oni~~·

.• 'ed' k P ~uctu na javnu kanalizaCIJU J mopre otalom.tkazaodvaJanJesuspendiranihčestica. d" l" č . . i drugih štetnih tvari. l o Je~tva a masti, benztna v

•

•

•

l Q4

BOžENA TIJSAR: KUĆWI. KANALIZACIJA 4. KANALIZACIJSKI SUSTAVI URBANIH SREDINA

armirano bt t. poklopce 2w:75w:QOcm

l 05

4.7.7. Odjeljivači benzina i naftnih derivata Benzin, benzol i razna laka ulja tekućine su koje brzo hlape i u dodiru sa zrakom stvaraju eksplozivne pare. Stoga nije dopušteno njihovo uvođenje u gradsku kanalizaciju. Odjeljivači benzina slični su odjelj ivačima masti, s razlikom što nije potrebno prethodno hlađenje otpadne vode u kojoj ima benzina i drugih lako zapaljivih tekućina. U takvim objektima treba obavezno smanjiti brzinu protjecanja, da izdvojene tvari ne mogu isplivavati. Ovakvi se odjeljivači ugrađuju u garažama, automehaničarsk:im radionicama, praonicama automobila, na benzinskim crpkama i drugim mjestima.

!.dotok vode

2.izdvajanje isplivavanjem o

o

Ml 25

N

,. 20 ~ 20 l.

1

N

J~, 30

50

j•

107

20 ... 1

''

' so

3 .plovak kontrole otjecanja

o

N

4.odvod vode Slika 4.35. Odjelj ivač benzina (Passavant) [9].

v 20 l. ..

)l

~,20

4.7.8. Odjeljivači !kroba

l

Odjelj ivači škroba postavljaju se u velikim kuhinjama uz ljuštilicu za krumpir. Škrob, koji bi se direktno ispuštao u odvodnu cijev, ubrzo bi izazvao njeno začepljenje. Ispred odjeljivača škroba obavezno se postavlja taložnik. Proizvode se tipski odjelj ivači sljedećih dimenzija:

147

,'20 '

",20 ..

70

1

1

'l

Lx b= 155x6Jcm ili 180x76 cm h= 95 ili 108 cm teški 320, odnosno 440 kg ~

o N ~

o

"'

-~

J

~

l

.-+-il-· : ~i::J:j-

o· N

l

l

-

·--

~

o ao

..."' -'l< Slika 4.36. Odjeljivač škroba (Passavant) [91

Slika 4.34. Hvatalo masti

Da bi

odjeljivač škroba pravilno radio, treba ga redovito čistiti.

l Q6

BalENA TUŠAR: KUĆNA KANAUZACLJA

4.7.9. Odjeljivač sapunice

. . ..

. rubi" a za odvajanje sapunice i mulja pnmJenJUJU U javnim kup~mcama_I_ praomcar: i tvavaju, a mulj se taloži na dno. . . . se odjeljivači sapuruce. U nJuna sapuru sp kutna ili kružna oblika. DimeDZJ.omraJU .

.

--~~-vanJ· a Ovi se ob;ekti obično grade od betona, pravo ' . . tpadne vode 'J · "ednodnevoom vremenu :t.aWLa • se prema količlDl o •h"'""'

~

="'

eJ. ~l

~

-

--·

~

Slika 4.37. Odjeljivač sapunice [9].

Literatura:

..

3. 4. 5.

tvornica i usamljenih zgrada, Prva knJiga, Broz R.: Kanalizacija w-:adov~ ngraas:fe~ina FNRJ Beograd, 1950. god. . Izdavačko preduzeće mirustars a. ~ . h· . .! sku i sanitarno-tehničku ocJenU h 0 b. k t ·Pnrucnik za tgtJen HigiJena građevni 'l~~ a,._ .. Beo ad-Zagreb, 1949. god. . gr. d . b d vii Alfa Bratlslava, 1988. građevnih objekata Medicmskaknjtga, . ' dro ~ k K- Tehnieke zana ema u o . .' 85 od Kucbel, J; Fmla, J; On use , h. 'k kripta fakultet Sarajevo, ll. dio, 19 . g . Kurpjel Branko: Osnovi hidrote m _e, s /" . elia Građevinski fakultet Beograd, . . . M... SnabdievanJe vodom t kana lsan;e nas ;.r , ;.r MilOJeVlC

6. 7. 8.

1987. god. . d PHCC ASPE 1975. National Standard Plu~ungyC~ e, . -atski ~stalater, (VII), br. 3. Zagreb, 44-46. Marinčić, L.: Autorski odusru venttl, ~ • . ·avnu kanalizaciju (Sl. gl. grada Pravilnik o sastavu otpadnih voda ko;e se upusta;u u J .. O

l.

l. 2.

Zagreba br. 24177). . .. d ma Građevinska knJiga Beograd, 198 · . , M ... Vodovod i kanallzacya u zgra a • Radome, d· . .. Udruženje slušača tehničkog l O. go Rieszner V.: Vo d ograd n;·e Il. 2 dio vodovod i kanaliZaCIJa,

9.

fakulteta Zagreb, 1930. ~~- ~ . IV razred građevinske tehničke škole, Beograd, . . TađićD.:Kućneinstalacye,Uđžbenikza · eetvrt1 65 od da ?Agreba 19 . g . . ' b' katakanalizacifskogsustavagra ' 12. Tušar B.; Bjegovtć, D.:__Tra;n~st o ~e 6 -13 6.1998, 327·334. opći sabor HDGK, BnJunski otoci.' MIL h.l I.. Stokovanie a čistenie odpadovych vod, . . R nak D. Namer J., o er .. 13 .. Urcikan P., us. ·•. . Bratislave, Stavebna fakulta, 1991. . . Slovenska technicka umv erzi ta~ . . ROEVAC-ROEDIGER GmbH, GrađenJe uređaJa, . 14. Vakuum-tehnika, poddačna kanalizaClJa,

IL

prosped ~ M . Kanalizacija (rukopis predavanja), Fakultet 15. Vo opiJa, .. Zagrebu, Zagreb, 1978. . Wavin AS/program, katalog prOizvoda. Zakon o vodama, NN br. 107/95.

~~:

građevinskih

znanosti u

5. HIDRAULIČKI PRORAČUN KUĆNE KANALIZACIJE Proračun kućne kanalizacije provodi se radi odabira cijevi primjerenih promjera kako bi se otpadne vode iz svih sanitarnih i uređajnih predmeta odvele iz objekta bez zagušenja pri otjecanju i uz takve pritiske u mreži koji neće izazivati isisavanje sifona. Kanalizacija se projektira i izvodi tako da otpadna voda teče kroz kanale gravitacijom sa slobodnim vodnim licem. Uobičajeno je da cijevi budu ispunjene do otprilike polovice promjera, a brzina otjecanja ovisi o nagibu ~la. Dok sanitarni uređaji nisu u upotrebi, cijela je mreža ispunjena zrakom, a kad se u ~u upusti otpadna voda, zrak i plinovi moraju izići iz nje. Protok se u kućnoj kanalizac;ijijavlja povremeno, a to izaziva stvaranje vodenih klipova ispred kojih se javljaju područja povišenog pritiska, a iza njih područja sniženog pritiska. Da se otklone sve negativne pojave i da se dobije kanalizacija s najmanjima potrebnim presjecima kanala, treba poznavati više promjenljivih elemenata, od kojih su važni: promjenljivost protoka; neravnomjemost protoka (neravnomjemost upotrebe); promjenljivost broja osoba koje se služe sanitarnim predmetima; raznolikost sanitarnih predmeta i uređaja; promjenljivo trajanje upotrebe sanitarnog predmeta; ispunjenost mreže zrakom i plinovima. Zbog raznovrsnog sastava otpadne vode i spomenutih pojava veoma je teško

točno obuhvatiti sve hidrauličke pojave u mreži, koje se odvijaju prilikom protjecanja i koje su često promjenljive, pa nije moguće dati podatke o dimenzijama kanala koji bi se zasnivali na točnom hidrauličkom proračunu. Obično se dio proračuna kućile kanalizacije utvrđuje na iskustvenoj osnovi, a pritom se uzimaju u obzir vrsta i broj sanitarnih predmeta, prosječna količina potrošene vode u Vs ili broj uljevnihjedinica, režim upotrebe vode, vrsta i nagib kanala, materijal cijevi (hrapavost), punjenje kanala i dr. Kanalizacijske se mreže unutar pojedinih objekata izvode već dugi niz godina, pa postoje i dugogodišnja iskustva, ispitivanja i provjere, što daju podatke o prosječnim

količinama otpadne vode za svaki sanitarni i uređajni predmet, protok u l/s, uljevne jedinice, odnosno ekvivalentne faktore pojedinoga sanitarnog predmeta. U Hrvatskoj dosad nisu doneseni nikakvi zakonski propisi o dimenzioniranju _kućne kanalizacije. Na području grada Zagreba primjenjuju se "Smjernice za izvedbu interne kanalizacije", prihvaćene još davne 1969. godine.

5. HIORAUUCKI PRORAĆUN KUćNE KANALIZACIJE

l 08

} 09

so!ENA ruSAR: KUĆNA KANAUZACIJA

. . . ·e rema spomenutim smjernicaOvdje ćemo prikazati iskustveno ~ellZl~m~an~ ~i u nekim drugim europskim ma, a i propise Republike ~jemač~~· ~OJI s~=b:ut986, koji se odnosi na kanalizemljama. To je njemački mdustnjski stan zaciju zgrada i parcela.

5.1. Dimenzioniranje sanitarne kanalizacije prema Smjernicama grada Zagreba

.

.. , . .. u adu se Zagrebu najčešće određuju na osnoVI DimenziJe kucne kanalizaciJe ~ . . . . . kvivalentni faktor poje. . k-· sunavedemmimmalmpromjerie k ovih smJernica, u OJIIDa .. ~· dal' ·e dimenzioniranje kanalizacijs e dinoga sanitarnog predmeta, koJI sluzi za JnJ

mreže. . · di ih ·tamih predmeta i . . . - rikf ~ ih odvodnih cijeVI poJe n san1 Tablica S.l. Mmrmalru pro~J7~ p . JUCD • • OJI.'hO vi pripadaJUCl ekvtvalentru fakton [41

Minimalni promier Vrsta sanitarnOg predl:reta

,,

J. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

8. 9.

JO, JI, 12. 13.

14. !5. !6. 17. 18.

Ručni umivaonik Vodoskok za piće

Normalni umivaonik Bide Korito za pranie Sifon u podu kao snoredni odvod Kuhinjski jednodijelni sudoper Pojedinačni pisoar Kuhinjski izljev Tuš od sifona dalje Kuhinjski dvodijelni sudoper Sudoperi u velikim kuhinjama Kuhinjski sudoper kombinirani, s izljevom Odvod u nodu Kada i podni sifon Skuuni pisoari Zahod Skupina uređaja u stanu s od~odom u jednu odvod.nicu (bez obrua na ev. veći zbir ekvivalentnih faktora)

priključka odvodne

cijevi [mm] 30 3- \ _\ J..

J

\500

200 lOD

\

lO \5 2

\

'\

\

20

6

'l.

67 40

l, J

\

\

20 o l so 12 5

2 2,

\

\ \

to o

odtok

l,

OTICAJ q Slika 5.2 Dime · · · · · . DZlJe kišnih vodova izvan zgrade (h/d~ 1)[1] l: 5 oo

0,67

0,8 l

~o

1\

JO

20

."

e

"

~

e

o

."

ot,

(5.7)

q,-sanitarni o dtok

,.,

0

e

0,5

e

\

es ~-2SC, ~-"' o

\l

67

I~

q, 1/s

Vrijednosti iznad podebljane linije ne vrijede za unutarnje čemu je

ciju mješovita sustava [I]

U prikazanom primjeru priključak je izveden na gradsku kanalizaciju kontrolnim oknom. U rješavanju glavnog sabirnog voda i priključka za konkretni slučaj bolje je, a nekada i obavezno mjesto relativnih kota, kao što je slučaj u ovom primjeru, gdje je kota ± 0,00 pod prizemlja objekta, a dubine su dane s + ili ~ od te kote, upisivati stvarne apsolutne kote u metrima nadmorske visine, vezane na državni visinski nivelman. Tako će se izbjeći eventualne greške ili zabune.

'

l. tot

'

Slika 6.6.1. Sheme vertikala kan

r

··

.

r

...

..;.-: l

.;

' ;

_,

.

a tzactje s pnmarnom ventilacijom [12]

146

6. PROJEKT KUĆNE KANAliZACIJE

ao1ENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

. Sheme vertikalka se su ucrtane stropne ons

.

147

kom vertikalnom presjeku zgrade, na kojem

ctrukrtaJ~J~t~t::~e kote, u pravilu u istom mjerilu u kojem su

crtani i tlocrti. . l' .. k .. evi i njena duljina te poprečni Na shemama se označavaJU vrsta kana tzaclJS ~ ClJ presjek. Također se prikaže i ventilacija svake verttkale. SC

scf/Oatm

9 IUO

~m

..

~· ,.~,

' ~~

-

-~

' ~~

..,

.,.

'

Vodovodna se instalacija, u pravilu, prikazuje u aksonometrijskoj shemi, a kanalizacijska se mreža tako prikazuje samo u nekim iznimnim slučajevima kad je to potrebno radi bolje preglednosti. Sheme vertikala prikazane su Da slikarn.a 6.6.1. i 6.6.2 .

Iz oba je crteža vidljivo dane treba crtati svaku vertikalu u objektu, budući da su

i sanitarni čvorovi tipski, pa se vertikale rješavaju slično kao i detalji. Označe se sve

' ..,;;§ t

Slika 6.6.3. Izometrijska shema dijela kanalizacije [12]

--

·~

-

... -~ la kanalizacije sa sekundarnom ventilacijom [12] Slika 6.6.2. Sheme vertika

jednake vertikale i nacrta se odgovarajuća shema. Prilikom crtanja shema vertikala projektant može nacrtati svaki sanitarni predmet, priključak i odgovarajuće fazonske komade kao na slici 6.6. L, ali je prihvatljivo i crtanje detalja priključka samo na jednom katu, a na ostalim se to jednako primjenjuje, bo što je prikazano na slici 6.6.2. (radi boljeg pregleda slika je skraćena, ali u shemi moraju biti ucrtani svi katovi). Na slici 6.6.3. prikazan je detalj izometrijske sheme dijelova kanalizacije. Specifikacija i opis fazonskih komada također se mogu dati na samoj shemi ili u posebnom prilogu, koji je ujedno i podloga za izradu predmjera i predračuna.

148

6.PROJEKTKLIĆNEKANAUZACUE

ĐOŽEtiA TUŠAR: KUĆNA KAKALIZAGUA

6.2.9.4. Uzdužni presjek kanalizacije Uzdužnim piesjekom kanalizacije utvrđuju se visinski odnosi kanala prema zgradi, okolnom zemljištu i gradskoj kanalizaciji. Utvrđivanjem i prikazom dubine glavnoga odvodnogkaoalapotvrđujeseimogućnostgravitacijskogotjecanjaotpadoevodeizobjekta. Uzdužni presjek je podloga za izradu predmjera i predračuna, jer se pomoću njega

izračunavaju dubine, odnosno količine iskopa i nasipa, potrebna razupiranja,

broj okana i duljine cijevi. Glavni sabirni kanal se prikazuje, ako je to moguće, po cijeloj duljini, a sporedni, koji se na njega priključuju, od svoga početka do priključka na glavni kanal Na uzdužnom presjeku kanalizacije valja označiti: vrstu cijevi: poprečni presjek; nagib cijevi; kote površine podova i zemljišta; dubine rovova; kote dna cijevi; kontrolna okna i međusobne razmake.

149

6.2.9.6. Normalni poprečni presjek Za vani~ ski dio kan a1·IZactJe ·· obično se crta Ini ~ . . . 1:50, a na nacrtu se označe podac" l·w· no~ poprecm presJek u mJerilu • 1 za raz rctte dubme dna kan 1 do nJegovu širinu, podlogu kut li. . . . a a, o osno rova, . ' . na JegallJa I načm zatrpavanja rova. N li . . . a s Cl 6.8. prikazanJe normalni o reč . cijevi od tvrde plastike (PVC) . ad nihp p m presJek za polagan.Je kanalizacijskih . ,Izr e premastandarduDIN19534"1. .. . prop1sima ONORM B 5184) [2] [3]. 11 aus!njskim Uztakavnormalnipoprečnipresjekob·v

za sve

ril

~

.

. .

veličine poprečnih presieka Cl·J·evl· pnmiJenJem I~n~.se ~ .azheu tab~ca u kOJOJ su svi podaci proJektu. J

---1-

NASIP MATERIJALOM 112 ISKOPA

--if- NASI P SITNIM

5

sf~-~-~"''--~+~

Uzdužni se presjeci obično rad6:tza dužine u mjerilu u kojem su i drugi dijelovi projekta (tlocrti), a za visine najčešće se uzima manje mjerilo kako bi se bolje prikazali

MATE~IJALOM

visinski odnosi. Iako arhitekti, u pravilu, u svojim nacrtima kao visinsku kotu prizemlja najčešće daju ±0,00, u nacrtima je nužno, radi izbjegavanja moguće greške, koristiti se apsolutnim kotama. Na slici 6.7. prikazanje primjer ~užnog presjeka, prema tlocrtu na slici 6.5. B

--·

---~

~~~~--: l tC

Slika 6.8.: Nonnalni poprečni presjek

Podaci za normalni " · · tvrde plastike (prema D;~~~c;~ ~76~~;: ~aJ °~:~anje kanalizacijskih cijevi

1

~~n', l

.

l '

L l1

1

Tablica 6.4. Podaci za cijevi od tvrde pas l tik e (p rema slici 6.8.) [9]

D,

s [mm]

B [cml

H [c,;,l

h [cm]

110

3,0

80

10,30

10,00

11,61

0,0095

0,0944

160

3,6

80

10,36

10,00

12,34

0,0200

0,1013

[mm]

. ..". Slika 6.7. Uzdužni presjek [l]

od

e [cm]

F,

[m21

F, [m']

200

4,5

80

10,45

10,00

12,93

0,0314

0,0988

250

6,1

90

10,61

10,00

13,66

0,0491

0,1179

315.-

7,7

95

10,77

10,00

14,62

0,0779

0,1299

.,i' 'i:

J.:

150

BOŽENA TUSAR: KUĆNA KANALIZACIJA

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE HJ 1 :z o

TLOCRT

6.2.9.6. Detalji

VOOTIULAIII

o•1

PRESJEK

HJ

1:20

~~·

U projektu kanalizacije za sve ono što se ne može dobro predočiti u nacrtima ili pak detaljno opisati u stavkama troškovnika prilažu se detalji: kontrolna okna: -unutarnja u objektu; -vanjska okna te -svako specifično okno, s obzirom na -materijal ili dubinu, stepenicu i sl. prodori kroz zidove i stropove izolacije cijevi (ako je potrebno) toplinske i zvučne Detalji svih uređaja u objektu: za sve primijenjene proizvode, koji su na tržištu te se kupuju gotovi i ugrađuju, nije potrebno posebno crtati detalje. Koji će se detalj priložiti projektu i u kojem će mjerilu biti nacrtan ovisi isključivo o projektantu instalacija ili zahtjevu (ponekad i naknadnom) investitora, odnosno izvođača radova.

..-"••u•o•• ...... ,

.......

___",

...... ,.,..,_ "'""""'"""

Slika 6.9.2. Detalj sanitarnog čvora na zadnjem katu

,,

l

TLOCRT

l l

.ll

.i

-·~

.~ l'

l

'

;

'

'

P1 J 1:20

PRESJEK

MJt:20

l~ i ;

~

1·:

' i

Oo

l -!

. l l": ' . ; .)"[) l /tki_ . l.

-" - J

' J__ -

"'"·

'

o p"

l

l HIAlU

VIITIIAl~

td.c. '"' .. lEGUD>:

EIJI>' U HNTilACIJW I1Uu.•ZI.·C[II. CI/[V

-HlADU VIIIIA

--toru

VOilA

l

Slika 6.9.1. Detalj sanitarnog čvora u stanu

Slika 6.9.3. Detalj sanitarnog čvora u sredini nebodera '

151

\ 15 2

ĐolENA 1U$AR: KUĆNA KANALIZACUA

6.PROJEKTKUĆNEKANALIZACIJE

Presjek o-a

PRO~AZAK

CIJEVI

KROZ

Presjek b-b

STROPNU kONSTRUKCIJU Q Q

L

_j

SHka 6.12. Revizijsko okno Slika 6.10. Prodor cijevi kroz zidove i stropove

~

r------

l

S .. LOMT/1.0. CIJEV

S .. K.t.POII

l

j

U~TITifl U14ENI OPS ..V

-..;;:;:;

LJEVJ\/IO·ZEU!:ZNI

Ir--

UL!n OLCMlM

•~~E'I.o.NO·tEUEZ/IA '

.

!

l l '-jFt

r·

l

tf ·tl-

n l

L

f

l

l

SUka 6.11. Detalj završetka ventilacije na ravnom krovu

SUka 6.13. Kaskadno revizijsko okno

~::::;J:t}~

153

154

BOŽENA TUMR: KUĆNA KANAU2ACUA

U situaciji kad je nagib terena prevelik, većom se dubinom okna želi smanjiti potreban broj okana, koja su skuplji dio kanalizacijskog sustava. Međutim, budući da stepenice više od l m nisu preporučljive (a u javnoj kanalizaciji i oknu priključka nisu ni dopuštene), izvode se okna s kaskadom. Presjek ogranka kaskade dimenzionira se za

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACUE

N a sli_ct- 6.1~. p~ikazani · su detalji sanitarno čvo g ra vodovoda t kanalizacije.

odvođenje samo sanitarnih otpadnih voda ili se empirijski odredi kao 112 $ glavnoga kanala, ali ne manje od $150 mm. Iz načina dimenzioniranja vidljiv je i princip djelovanja. Sve intervencije na kanalu izvode se u periodu bez oborina, kad kanalom teče samo

t l ocrt

sanitarna otpadna voda, koja će biti odvedena kaskadom uz dno okna i omogućiti rad u oknu. Nailaskom većih količina otpadnih voda (oborine), djelovat će glavni odvod, a ujedno će se kaskadni odvod pod povećanim pritiskom samoispirati. Danas se upotrebljavaju mnogo efikasnija posebno izrađena okna od polietilena s ekscentričnirn dovodom vode, poništenjem kinetičke energije brzine vode i samoispiranjem okna u posebnom sferična oblikovanom dnu (proizvodnja "ROMOLD"). Ovakva okna, uz primjenu prikladnih kvalitetnih kanalizacijskih cijevi, omogućuju savlađivanje većih nagiba terena znatno manjim brojem okana (slika 6.14.).

Slika 6.15. a Tlocrt

Slika 6.14. Polietilensk.o okno (ROMOLD)

S

155

. . .. J]ešenom mstalaciJOID

156

6. PROJEKT KUĆNE KANALIZACIJE

B02ENA TUSAR: KUĆKA KANALIZA.CUA

pr~sj~k

b-b

a-a T

::

,,

"'~

.JU>

-:.::J

izvorzaraza.StupanjemnasnaguPravilnikaogrnničnimvrijednostimapokazateljaopasnih

.

Uljev

295 3?S

L2S

Slika 8.2.: Sabirnajama [8]

. . 3 75 2 O m a volumen joj je 15 mJ. Sabirnajama tipa A veli.kaJ_e2,0_x ' x 'f 'A ali s volumenom 30 m3 i Sabirna jama tipa B identična Je s onom Ipa '

m:

dimenzijama 3,0 x 5,30 x 2,50 Sabirne jame mogu se graditi tn buke 1·2 uz dodatak sredstava od betona M -20 s unutarnjim premazom cemen e z . donepropusnost betona; . . · a· zaodvčeolika i to tako da su u cijelosti zaštićene antikoroziVTillll prem~llTI • • . b t odonepropusnosh. od drugih materijala za koje Je petre an ates o v v

i drugih tvari u otpadnim vodama (NN br. 40/1999) uvjeti postaju još stroži. Osnovna je značajka septičkih jama da se u njima taloženjem izdvajaju suspendirane tvari, a istaloženi mulj u njoj i dalje truli. Prema načinu taloženja razlikujemo dvije vrste septičkih jama: jednostavne septičke jame ili septike-trulišta te dvokatne taložnike - tzv. emscherske septike ili Imhoffove tankove. Septičke se jame sastoje od dvije ili tri komore, pri čemu je prva komora najvažnija. Obično je dvostruko veća od ostalih i ima glavnu funkciju u izdvajanju taloživih tvari. Druga i treća komora samo su preljevne i stoga im je volumen manji, a ponekad su i pliće. Septička jama uvijek je puna vode, a voda u komorama teče po zakonu spojenih posuda; prilikom dotoka nove otpadne vode u prvu komoru nastaje prelijevanje iz prve u drugu i iz druge u treću, a višak vode istječe iz septičke jame (slika 8.3.). Komore moraju biti izvedene tako da se spriječi kratkotrajan tok vode od ulaza do izlaza. Dok voda prolazi duljim putem, ona se dulje zadržava i za to je vrijeme proces taloženja potpuniji.

190

BOŽENA TUSAR: KUĆNA KAr.ALIZACLJA

191

8. ODSTRANJIVANJE OTPADNE TVARI

Na dnu nataložena organska tvar pod djelovanjem anaerobnih bakterija dalje trune. Početni je proces kiselo vrenje, dalje se nastavlja metanska vrenje, koje postupno zahvaća cijelu zapreminu komore, mulj i vodu, a na vrhu se oblikuje kora koja sprečava pristup zraku. U septičkoj se jami u procesu truljenja razvijaju plinovi (ugljični dioksid, dušik, metan, sumporovodik). Zbog toga septičke jame treba ventilirati kako bi se otklonila opasnost za ljude pri održavanju jama. Zbog metanskog vrenja i stvaranja plinova smanjuje se volumen mulja (3 do 4 puta). Septičke jame grade se pod zemljom, najčešće od betona, koji mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti, ili s unutarnje strane moraju biti ožbuk.ane cementnom žbukom do crnog sjaja.

Dimenzioniranje septičke jame (za 15 stanovnika, vriJeme ·· zadržavanja otpadne vode l dan) Volumen septičke jame: V=300xl5=4500 1=4,5 m' Dubina vode obično je 1,5 m Prva komora - taložnik tak o đ er se odabtre . većeg volumena od 2,0 m3

(8.3)

Površina septičke jame

F= 4,5 =30m'

1.5

Površina prve komore: 1,5 m2 p ovrsma -· druge i treće komore: 2 x

'

o, 75m2

Presjek 2-2

,,i""

/

~

ll

l

"

l

(8.4)

Presjek 3-3

l Ul

'~

Slika 8.3. Shema trodijelne septičke jame [ll]

Ako su podzemne vode visoke, vanjski sloj oko jame, debeo 20 do 30 cm, treba obraditi vodonepropusnim glinastim materijalom. Septička se jama s gornje strane osigurava armiranobetonskom pločom, a nad njom je obično sloj zemlje, debeo 0,5 m, za zaštitu od utjecaja vanjske temperature. Pregrade u komorama izvode se cca 20 cm iznad nivoa vode, a preporučuje se da slobodni prostor iznad razine vode do gornje ploče bude visok 0,5 m. Svaka komora ima otvor za čišćenje- okrugli, promjera 60 cm, ili pravokutni, 60x60 cm. Za uljev otpadne vode i preljeve iz komore u komoru, koji su potopljeni, upotrebljavaju se keramičke cijevi i fazanski dijelovi, a u malim septičkim jamama za prelijevanje služe otvori u pregradama, veliki cca 20x20 cm. Radi lakšeg pražnjenja, dno jame izvodi se zakošeno, s nagibom u jednom smjeru. Septičke jame najčešće treba čistiti i prazniti svakih šest mjeseci,~· dvaput godišnje. Primjer. Proračunati i nacrtati septičku jamu za objekt sa 15 stanovnika Količina otpadne vode [300 l/d/stanovnik]. Mulj iz septičke jame vadi se jedanput godišnje. Pročišćena voda se najčešće ispušta u podzemlje pomoću upojnog bunara ili prikladnoga infiltracijskog sustava.

r tJ_

020

l

l

1:"1

'"'

11 '" ll '" l]

: l

Propustljivo zemljU. te iznad nivoa podzemne vode

''

l....,

Dimenzioniranje upojnog bunara: Potrebna upojna pov iznosi l m2 rsma po osobi, uz pretpostavku krupnog pijeska ili šljunka v·

15 osoba x lm 2 =15 m2 za usvojeni promjer 2,5 m

•

______________.. 8. ODS1fW-lUVANJf OTPADNE TVARI

192

BOIDU. TUSAR: KUĆNA I(AWUZACIJA

Tablica 8.2. Osnovni podaci za septičku jamu (slika 8 .5)

Površina će biti:

F =R2·TI =2,5l·TI =4,90ml ""' 4 4

(8.5)

Usvojena u pojna površina vertikalnog omotača 2,0 m -064·25IT·2=10,0m' Fcmw!MM' '

(8.6)

du Zagrebu Zavod za zaštitu zdravlja pr~oručivao abjel~e8d2bu septičke U gra . d" ··e prikazane u t ICI • • ·ame prema slici 8.5. NJene su osnovne tmeilZlbJ otreba septičkih jama, a za J . druč" da Zagreba za ranJena up :JU gra . d" . vne kanalizacije namijenjene su Danas Je na po , odvodni u otpadnih voda s područJa g Je nema Ja d ~. . T komunalnog po uzeca. . .. sabime Jame, koJe se prazne vozi Ima dn" anske tvari anaerobnom digest:IJom, Učinak pročišćavanja odnosno razgra Je org kakva se odvija u septičkoj jami, iznosi 55-58%.

'1 . ,.

-+"+

o,

PRESJEK

o

• -""----jlc"'"il-- "---t"+-

-+•4---~' - - - + " l Slika 8.5.

duljina

duljine

D,

D, D,

H,

doS do 10

do 15

[m] 2,50 3,60 4,00

do20

4,45

[m] 1,25 1,80 2,00 2,25

Broj osoba

cementa

pijeska

dubina iskopa

širina

[ml

r'!:r

[m]

1,15 1,25 1,35 1,45

2,07 2,17 2,27 2,37

1,25 1,60 2,00 2,25

Utrošak materijala šljunka vode

š

armature ~!O mm

~6mm

[kg] 5,00 8,90 11,75 15,10

[m']

[m']

~J

do5

[kg] 3 085

6,43

7,74

l 923

[kg] 28,00

do 10 do 15 do20

5 169 5 853 6 953

9,73 !2,19 14,49

11,70 14,59 17,33

2 9!0 3 654 4 334

48,60 57,53 75,80

8.2.3. Dvokatni taložnici

"l

'

Dimenziie iame dubina vode

Broj osoba

TLOCRT

..

~

193

Septička jama koja se primjenjivala u Zagrebu [9]

Ponekad se umjesto septičke jame za pročišćavanje otpadne vode primjenjuju dvo.katni taložnici. Između septičke jame i dvokatnog taložnika osnovna je razlika u vremenu zadržavanja otpadne vode. U ovim drugim objektima otpadna voda brzo prolazi kroz taložnik (l sat), izbistri se i isti eče "oslobođena od suspendiranih tvari", pa se još u svježem stanju ispušta u prijamnik ili odvodi na uređaj za biološko pročišćavanje. U septičkoj jami otpadna se voda najčešće zadržava po jedan dan (24 sata). Razlike su i u konstrukciji samog uređaja. U septičkoj jarni u istom su prostoru i svježa otpadna voda i talog koji trune. Stoga dolazi do međusobnog miješanja što remeti proces vrenja, a voda, koja se prelijeva iz jedne komore u drugu, sadržava dosta truljivih tvari, pa je i na samom ispustu voda mutna i katkad neugodno vonja (H,S). Zgodnom konstrukcijom i smještajem taložnika iznad trulišta i neutralnim slojem između njih odvajaju se ta dva međusobno različita tehnološka procesa (taloženje i truljenje), a kratkoća vremen~ zadržavanja otpadne vode u objektu omogućuje priključak za veći broj osoba. Zbog toga se dvokatni taložnici najčešće upotrebljavaju za javne objekte: škole, motel e, bolnice, eventualno naselja, odnosno dijelove naselja. Dvokatni taložnici nazivaju se još i Iroho.ffovim bunarima, i to prema dr. ing. Karluimhoffukojiihje konstruifao, a katkad i emscherskim bunarima, prema Emscheru u Njemačkoj, gdje su bili prvi put primijenjeoijoš 1906. godine [13].

8. ODSTRANJIVANJE 0TPADNE1VARJ

194

Bo1ENA rušAR: KUĆNA KANALIZACUA

.

. kružni taložnik prema čerkesu, a u :ablici 8.3.

.

Na slici 8.6. prikazanJe dvo~~ ti· promjer visina, volumen, broJ osoba za navedene su njegove osnovne. vnJe. ost otpadn; vode. koje može služiti i maksimalni satru pro o

k

PRESJEK C-D

tf~ TLOCRT

195

Donji dio uređaja trulištamora imati zakošene stranice s nagibom 1:1 do 1:1,5, i to radi lakšeg klizanja istaloženih čestica u trulište. Mulj u trulišnom dijelu može se skupljati do donjeg otvora, iznad njega stvara se neutralni sloj, koji proces truljenja razdvaja od procesa taloženja. Za uklanjanjeprovrelog (zrelog) mulja služe vertikalne cijevi, cp 200 mm, na kojima je zasun, smješten u oknu pored uređaja. Za određivanje zapremine trulišta nužno je poznavati osnovne podatke o: količini i vrsti svježeg mulja i vremenu potrebnom za truljenje. Proces razgradnje mulja u trulištu aoaerobaoje (bez prisutnosti kisika). U prvoj fazi to je kiselo, a u drugoj metansko vrenje. Intenzitet procesa ovisi o temperaturi, te je, na primjer, pri temperaturi otpadne vode od l 0°C potrebno 120 dana, a uz temperaturu od

OHALJ

l5°C dovoljno je 60 dana. To vrijeme truljenja i količinu taloga u Vstanovniku, ovisno o temperaturi otpadne vode u °C, moguće je odrediti prema tablici 8.4. (Stroganov). Vrijednost W (količina taloga) i p% (postotak dnevnog opterećenja) uz poznatu temperaturu t u tablici 8.4. ·određuju se prema jednadžbama

katni kružni taložnik (po čerkesu) [15]

Slika 8.6.: Dvo

,,

og taložnika [15] Tablica 8.3. Osnovne dimenzije dvok atn D

Red. Broj [MJ

l 2 3 4 5 6

4,0 4,0 4.5 4,5 5,0 5.0

H,

h,

H

Zapremina

w

trulišne

cilindra

konusa

zajedn.

[m]

[m]

[ml

[m'J

5,4 6,38 5.4 6,72 5.40 7,11

1.4 1,04 1.18 1,18 1,13 1.13

6,44 7.40 6,58 7,90 6.73 8,44

26.2 28,8 46,6 57,6 56,6 90.1

komore

Moguć

Q-

priključak

za broj stanOVnika 485 652 619 901 752 1502

[m3/h]

12,5 12.5 14.1 14,1 17,5 17,5

.". ćavan·e ... . .. . en kanalski sustav, pnhcno se često za proctš .~ l u nas, tamO gdJe mJe tzgrađ . ." . . r radijednostavnije izvedbe om su

otpadne vode upotrebljavaju dvokatm talozmct, a

najčešće pravokutnaoblika.

l

d 6 mmfs kroz uzak žlijeb od 0,15 m po dužini Put otpadne vode brzmom od 3 o . d . tal g koi i duž kosih zidova krOz · prolasku tz vaJa o • J • · uređaja omogućava da se pn tom . U l ;::__;,_. na ulazu i izlazu, treba postaV1t1 . al • 'ka ada u truhšte. ta O:t.lUfo.-u, _ • • u . U t m se procesu iz otpadne vode pn nJen donji prorez tz t ozru . p . . . , . zadržavan1e phvaJucih tvarL o pregrade za " .. prolazu izdvaja oko 70% suspenziJa.

W=0,525t

(8.7)

P(%)= _(!J_ ·100 0,525

(8.8)

gdje su vrijednosti pretpostavljene prema 0,7količine svježeg taloga po stanovniku na dan (24 h). Uz pretpostavku da se 50% organske tvari raspada, a izdvojeni mulj zbijena polovi11-u, dnevna količina taloga po stanovniku iznosi 0,7x0,5x0,5=0,1751. U praksi se taj teoretski proračun povećava 3 puta, pa se volumen truli šta po stanovniku izračunava ovako: Wt=O,l75x3xt=0,525t

(8.9)

Ako je poznala temperatura (t) o1]l!lrlnevode, ti se podaci mogu uzeti prema tablici 8.4. Tablica 8.4.Vrijeme truljenja i količina taloga ovisno o temperaturi [15] Temperature otpadne vode o e

Vrijeme truljenja u danima

6 7 8,5 10 12 15 20

210 180 150 120 90

25

60

30 21

Količina

taloga

u Vs

w

110 95 79

63 47 31 16 ll

Postotak dnevnog opterećenja

% 0.64 0,74 0,88 1,10 1,49 2,22 4,45 6,40

196

BOŽEHA TU SAR: KUĆNA KANALIZACUA B. ODSTRANJIVANJE OTPADNE lVAAI

Pri temperaturama nižima od 6°C ne izdvaja se plin, a sam se proces odvija veoma sporo. Za izdvajanje p~ (metana) optimalna je temperatura +25°C, a za raspadanje (razgradnju) +36,5°C. Da bi se postigla takva temperatura, uredaji se ukapaju u zemlju ili se oko njih izvodi nasip od zemljanog materijala. Također se i gornja ploča izolira zemljanim nasipom ili se prekriva trstikom, odnosno slamom. Količina taloga po stanovniku za komunalne otpadne vode (kućanstva) iznosi u prosjeku 0,7 do 0,91 s otprilike 95% vode. Primjer: Dimenzioniranje dvokatnog taložnika za 1300 stanovnika: Broj priključenih- ekvivalent stanovnika: ...................................... 1300 ES Specifična količina otpadne vode: .............................. '!.,=200 l/d/stanovnik Dnevna količina otpadne vode: ................................................ Qd=156 m 3/d 3 Dnevna količina tuđe vode (procjedne): ..................................... Qt=78 m /d l Dio srednje dnevne količine otpadne vode zbog kolebanja potrošnje: . K= 12

~

:<

~..,

..

POGLED ODOZGO

-

~

0~·1~V _,:.==

'

' ,_

'

..

1 !j

"A '=

l m

lf2 !7 .. "

UZDUŽNJ PRESJEK

5

Za dvokatne taložnike posebno se određuju dimenzije taložnika, a posebno truli šta.

POPREĆN! PRESJEK

16 25 · ln š" taložnika : ....................... f1o=-=--= q·h 12,m 5 ' . Honzontaapovrma v, 1,3 Duljina taložnika: ........................................................................... L=7,0 m Širina taložnika: .............................................................................. B=2,5 m Poprečni presjek taložnika: ................................................ A=bxB=3,75 m' Kritična brzina protjecanja: .................................................. vnm= 0,005 m/s

v =16,25m'lh=433mlh 1 ' 3,75 mz V

=0,0012 rnls