Kronika Pavla Šilobadovića

July 25, 2022 | Author: Anonymous | Category: N/A
Share Embed Donate


Short Description

Download Kronika Pavla Šilobadovića...

Description

 

Eronaka 

Pavla Silobađovića  četovaujn  u Primorju (1662—86.)

0. 

Predano u sjednici filologi^o-historičkoga razreda dne 11. travnja 1888 god. pRiOBćio 

FRA

ŠT I PA N

ZLAT OVI Ć.

Strašn i đogo Strašni đogođj đjaj ajii četovanj četovanjaa u Dalmaciji krvlju su napisani u zgodopisih naroda! Oni su započeli još god. 1415., kađno Vojvoda Hervoja vo ja prizva Tur Turke ke u pomo pomoćć protiva protiva vojs vojsci ci kralja Sigizmunda, Sigizmunda, i pošto mu hrvatskih razbi županijah vojsku, biesni i porobiše čoporiizmedju turskih ostalih konjanika i kninsku razletiše okolicu se poi zapališe stolnu crkvu Sv. Mariju oblu u Biskupiji. Turci su vojeva vojevalili na osobiti način. Nji Njiho hove ve ppred red straže stra že sastavljene od brzih konjika, prvo su uhodile pute, klance i zemlju; robili, palili pal ili i sužnje sužnje odv odvodil odili,i, te kada uuprop propast astile ile i opustošile opustošile pokrajinu, onda bi ju uređjenom vojskom zauzeli i zaposjednuli. Ove predstraže bijahu čete,  kojih pomin pominjemo, jemo, i ove za Dalma Dalma-ciju  započeše susliedno, odkada su Turci Bosnu zaposjeli 1463. Tada je Dal Dalmac macija ija do Cetin Cetinee razdieljena bila na dvoje: dvoj e: gorska i primorska. Gorska Gorska od od Velebita do Novigrada zauzimala Bukovic Bukovicuu i kotare od Nadina do Skradina, kninsko i Petrovopolje, Zagoru i Cetinu do Blokove, Blokove, što po ugovoru god. 1433 izmedj izmedjuu Sigizmunda i Mlečana pripadalo hrvatskoj krunovini, a ostalo sve pri moru od Novigrada do Omiša Oni dio, što padao Hrvatskoj, biosajeOtoci posv posveezadržavali zapuštenMletčani. od ugarskih kral kr alja ja:: pri ni vojske, ni uprave, pa ni uredjene obrane, do pojedinih velmoža, koji su imali na svojih posjedih tvrde kule i gradiće, te ih donekle sa svojimi kmetovi branili, a tvrdi gradovi u kraljevoj vlasti: kao početku ku XVI. vieka vieka ostali bez bez straže, straž e, Sinj,  Vir, Patrnoje i Vrlika na počet kako su ih Turci mogli na volju preuzeti. Kad su dakle Osma Osmanli nlije je Bosnu Bosnu zapremil zapr emili,i, onda onda su nji njihov hovii četnici danomi dan omice ce u hrvatsku Dal Dalmacij macijuu provaljival provaljivali,i, robili, palili palili i pusto šili,   a to im lasno bilo, jer nebijaše žive duše, da im na put stane, šili, da brani sela i prog progoni oni dušmane. Velmože Velmože iz svoj svojih ih gradova samo su moglii vidj mogl vidjeti eti mrke oblake oblake gusta gust a dima kako svrdlaju nebu po oblake iz zapalj zapaljeni enihh sela i po njim njimaa znali prava pravac, c, kud su kruti krut i četnici prolazili, ter pprosu rosudjiva djivali, jjedn ednaka aka sudbinaTurkom, i nj njih ih , čeka na nji nji hov hovih ih gospoštinah. Dali,nedapadnu u sužnje Turkom oni ostaviše

 

KRONAKA

, PAVLA   ŠILOB ADO ADOVIC VICA. A.

87

svojee grad svoj gradove ove i gospo gospoštine, štine, te se zakloni zakloniše še neki u primorske gra dove, a drugi se povukoše u Hrvatsku kao Dražkovići, Martinuzići, Oršići, Utišenović Utišenovićii i t. d. — Al Alii i tako am amoo bilo jjun unak aka; a; i aako ko osamljeni osam ljeni i bez iičije čije pomoći, oni oni su okupljali ostanke naroda naroda i predvodili na turske četnike kao što bijahu Kršul Škrbac Ostrovićki, Mar Marčin činko ko Kninski, Draž Dražoević oević Pol Poljičk jičkii i Kružić Kliski Kliski.. Oni sa svojimi ćetami veće krat suzbiše i protjeraše Turke, pa im veće puta otvraćali nemilo za nedrago četami u turska sela do Ba Banje njeluk luke e i Travni Travnika, ka, doprodiruć Livna isvojimi ddoo Mostar Mostara, a, pa i oni  jednako  jedna ko rob robili, ili, palili i su sužn žnje je odvod odvodilili.i. Ka Kadd je Turska sila presvo jila u Dal Dalmac maciji iji gorski dio, što Unga Ungarsko rskojj pripadao: onda Uskoc Uskocii prosliedili iz Klisa pak iz Senja krvavo djelo četovanja, dokle   а dridskim mirom i627  ćetovanje prestade na obedvie strane. Godine 1645 zapali se strašan rat medju Tur^cim i Mletčanim u Kandiji, pa taj silni požar morao je odsievati i na ovo vom m kraj kraju, u, kamo je bos bosanski anski vezir doša došaoo s jakom voj vojsko skom, m, da udar udaraa na Mle tačke posjede i osvaja primorske gradove. Mletčani su imali dosta blaga i ratne sprave svake vrste; imali su mudrih državljana i vriednih vojvoda; ali nisu imali dosta svieta da urede dobre vojske na kopnu, kako ssuu dosta dobr dobruu imali na mo moru ru:: a ov ovaa im sada osobito trebovala, da obrane svoje posjede u Dalmaciji. U Dalma ciji gjeneral Vendramin navršivao kao vrh vrhovn ovnii Providur uredovnu službu vladaoca pokrajine, ter mu starovieće posla zamjenika vitežkoga gjenerala gjenerala Leonarda Fosc Foscolo. olo.  To je bio mu mužž na svom svom mjestu ; on je umom umom i junačtvom vriedan bio sv svog ogaa položaja; on je spasio mletačke mleta čke posjede na ovo ovomu mu kra kraju. ju. — Dov Dovede ede so sobo bom m najvredn najvrednije ije stručnjake vojničkih utvr utvrda da i s njim njimaa oba obadje dje tvrđjave po medjašu i gradove gradove po obalah, ttee naredi nov novee utvrde, poprave zidov zidovaa i nna a sipa, za za što ga Prejas Prejasna na oskrbi velikimi svota svotami mi novc novca, a, te navez navezee u tvrđjave silu hrane i džebane, oružja i topova; ali opet uvidjaže mudri vojvoda, da nejma svieta, da nejma vojske, kojom bi odbijao dušmane, pa su i tvrd tvrdje je i gradove lasno mogli podleć podlećii sili; kakovom su Turci razpolagali. Oblaze Oblazećć gra gradove dove saz saznao nao je, je , da je sil silni ni broj kršćana turskih podanika uzduž njihove granice; to su ljudi krepki,  jakii i srdč  jak srdčeni, eni, koj kojii sv svoj ojuu vje vjeru ru vrlo ćut ćutee i za nju nju bi svaka pregorilili i žrtvovali, ako bi im ssee obe gori obećal ćalo, o, da će biti izbavljeni tur tu r skoga sužanjstva, sužanjstva, te ddaa bi oodd nnjih jih moga mogaoo sastaviti najb najbolj oljuu vojsku protiva dušmano dušmanom m krš kršćanske ćanske vjere vjere.. To je Fosco Foscolo lo dobro dobro razmisli razmislioo i poprimio, ter iste godine prizvao u Spljet guardiana Makarske 0. Petra Kačića, koi do malo postade biskupom i nasliedi svoga rodjaka Bartu Bartula la Kačića Kačića Žarkovića. Žarkovića. Na vie vieću ću sa gjenera gjeneralili Pes Pesaro, aro, Cocc Co cco, o, Caotorta i drugih vojv vojvod odaa fr fraa Pet Petar ar se obv obveza: eza: da će on i svi ostali guardiani guardian i i njih njihov ovii žup župnic nicii vas sv svooj puk preve prevesti sti u mle tačke podanik podanike, e, koji će vojevat vojevatii na Turk Tu rke; e; samo samo da ih skupnovlada hrani i oskrbi oružjem i đžebanom. Kad je na južnom kraju posao pos ao opremio, on onda da dodje u Šibenik i jednako ppri rizv zvaa sta stareš rešinu inu Visovca i župnika Mirlovića ter pred gjeneralom Zorzi utvrdiše pogodbu: kako će kršćani popaliti svoja sela i svi uskočiti u mle-

 

 

88

S. ZLA ZLATOV TOVIĆ, IĆ,

tačke podanike. — Kad su seljani ovršili sv tačke svoj ojuu i silni se puh slegaoo ok slega okol oloo Zadra i Šibe Šibenika nika:: Fosc Foscolo olo uredi zem zemaljs aljsku ku obranu, naimenova serdare i harambaše, i opredieli svakomu krajinu, kojom bi vladali, istu od dušmana branili, i junake u rat na Turke pred vodili. Ovii serd Ov serdari ari sa sv svoj ojim im pukom pomog pomogoše oše osvoj osvojiti iti sve sve tu tursk rskee tvr tvr-dj djav avee po kot kotaru aru od Nina do Sk Skra radi dina na:: Zad Zadvarj varje, e, Drniš Drniš,, Knin i Klis, vojs ku na Koso sovu vu inačiniše pod Ostrovicom,razbiše pa se tursku digoše vo u jsku čete naPetrovupolju, Turke i silnenaimKo kvare po Lici i Krbavi, po Bosni i po Hercegovini. U Primorju odvrgoše se Turaka; velik broj puka sadje od Imote i iza Blokove, osvojiše Zadvarje, pa i oni urediše se u čete i uda rahu na Turke u Hercegovini. Ovi Ovi četnici počiniše neprec neprecienjen ienjenee štetee Turcim, ali be štet bezz sv svoj ojee ko koris risti, ti, četuj četujući ući pogib pogibee sila si la svieta i slavnih vo vojv jvod oda, a, kao serda serdari ri Smil Smiljanić janić i Sorić u Lici, Janković u Duvnu, Sinobađ Sinobađ kod Glamoča, Nakić u Neret Neretvi, vi, Mandu Mandušić, šić, Šervil Šervilič, ič, Močivun i Miljković kod Otresa i tako dalje . . . Dignut puk sa svojih kućišta bez igdje išta na svietu, strpan okoloo bbede okol edema ma primorsk primorskih ih gradova bez kuče i kućišta, be bezz hrane i najnuždnijih najnuž dnijih potreboća za uzdržanje života ddoo škit škitee pod podjel jelee boba, soli i beškota, u najstr najstrahoviti ahovitijoj joj oskudi oskudici ci sve svega ga česa česa,, kako te na plač gane čitajuć izviešća istili Providura, koji kažu Prejasnoj: da uz sva požrtvovanja i neprecienjena junačtva za skupnovladu  vimno nella  т   spaventosa  mancanza dl tidto,  prinuždeni, da ne sk skapaj apajuu od glađa, prodavati sv svoj ojuu djecu djecu;; koj kojim im biljetina služila za kuću i odje od jeću ću . . . Potje Potjecan can puk na vjerski fanatizam protiva Turcim, i nutkovan na četovanje, za koje primaše oružja, praha i olova: je li se čuditi, da nesretan narod prvo za ljutu nuždu, a kašnje omršen plienom, plie nom, dra dragov govolj oljno no se zaliećao, ppaa tur turska ska sela palio, plien plienio io i sužnje odvodio, i ove istim Mletčanim za galije prodavao ?!  Imamo pri ruci pis pismo mo gjener gjenerala ala Fosc Foscola ola 22. siečnja 1647., ko kojim jim traži t raži,, da mu za galije dovedu turskih sužanja i za svakoga obećava 20 du kata ka ta;; im imam amoo i drugo pism pismoo gjenerala Jark Ja rkaa Cornara 20. svibnj svibnjaa 1686 s kojim zakonom odredjiva: plieno i sužnje četnika te dio koji valja vladi Kada sjetimo dakle, da obstanka niti se mogle zemlje zem lje radit raditi, i, niopredieliti. plod plodov ovii sab sabirat irati,i,seneg nego o jed jedini ini izvor bila deračina i otimačina; a pak i ona onako ko kivan na Turk Turke, e, što iz vjersk vjerskee mržnje, mržnj e, što iz prepaćenih muka i neprav nepravda, da, što i s toga, da su ih smatrali pravim izvorom i uzrokom svih svojih muka i nesgoda, što napokon prisiljeni od glađa i od ljute potrebe: zar se je čuditi, da su čet četnic nicii i hajd hajduci uci ona onako ko se odlučiva odlučivalili na smrtnu borbu i onako mukotrpni živ život ot provodili? S druge st stra rane ne u ratn ratnoo vrieme to im se činilo pravo junačtvo i vitežko djelo, pa i poginuti u borbi bilo: hoga nije da kruha ne jide.

Ovo sm Ovo smoo cienil cienilii pot potrebit rebitoo pomen pomenuti, uti, da što bolje razumiemo kroniku 0. Šilobadovića  četovanju samo priedjela makarskoga Primorja, pa i za taj priedjel moramo razjasniti kako su stvar stvarii stajale u vrieme toga krvnoga četovanja.

 

KRONAKA

. PAVLA  

ŠILOBADOVIĆA. ŠILOBADOVIĆA.

89

Kad je god. 1646 1646 pismeni ugovor ugovor utvrdjen utvrdjen izme izmedj djuu mletačke vlade i pučkih poglavica Pr Primorja, imorja, te po tom tom ug ugov ovor oruu Primorje se odmetnu odm etnulo lo turske tur ske vlade i svo svoje jevo voljljno no prešlo u podani podanike ke Pr Prej ejas asne: ne: ova im svečano svečano zajamči, zajamči, da će ih od Turaka braniti, branit i, a oni da će odvažno na Turke vojevati. Dužd obeća, da će za obranu Primorja načiniti tri tvrdjave: na Dubcih, na klisuri sv. Petra pred Makar sk skom nevoljni nevo omljni i unarod, Gradcu; Grad cu; i najmanje najm alianje to bijahu bij seahu ne postar postaraše laskave aše rieči. zzaa njeg njegov Mleč Ml ovu ečan uani obranu. i iznevjeriš iznevjeriše Malo Maloe kašnje kašn je tur turska ska vojsk vojskaa krenu kren u na Primorje (1648), da pozo pozove ve na račun, kako se mog moglili iznevjeriti iznevjeriti ca caru ru?? Prestraš Pres trašen en biskup biskup Makarske i sv svee pogla po glavi vice ce poslaše poslaše čvrsta ulaka ulak a gjeneralu gjeneralu Pesaru u Spljet, tražeć tra žeć pomoć pom oć i obranu prestrašen prest rašenom om puku. Gjeneral do dopl plovi ovi sa nekoliko brodova, brodov a, ali bez bez vojske vojske i bez bez moći moći odoljet odoljetii Turc Turcim; im; pos posvje vjetuj tujee sve ko svojim i okolni okolnim m brodovlj brodovljem em pomože pomože pr pree like,   da bježe, te on sa svojim like, vesti tužno pučanstvo na otoke Brač, Hvar i Korčulu. Ovaj velik broj puka, većim dielom gladna, gola i bosa, nije mogao živjeti na pustih ostrovih ostrovih . . . Turska Tur ska vojsk vojskaa sadj sadjee u Primorje Primorje i našavši ga pusta bez stanovnika, izkali sjžbu i osvet osvetuu na cr crkvah kvah,, samostanih i kucah primorskih sela, ostavivši ostavivši za sobo sobom m crne tragove pušećih garišta. — U sdvojnosti  о sv svom om obst obstanku anku tada se se hrabreniji odlučiše na uodmazdu, odma zdu,sebe a jo još veće robiju robij turskih tursk uzdrže životu iš svoje svoj e na obiteli. obiteli . uOkupiv Okup iv ihse sela, u četedaod odplienom 20 do 60 junaka junaka pod imeno imenom m hajduka prevezoše prevezoše se sa otoka otoka na kopno, đerahu, đera hu, ubijahu i sužnje sužnje dovodjah dovodjahu. u. Kad ostali vidjel vidjeli,i, da se tim mogu pomoći, nasliediše krvavi posao i neprecienjene štete počiniše Turcim, To je drago bbilo ilo mletački mletačkim m vladarom, vladarom, ter ih oni oni poticali potica li i bodrili, diel dielili ili oružje i davali davali dosta praha pra ha i olova. olova. Ovi Ovi su hajduci nemilo zastrašili Turke, a ohrabrili Primorce, kojih se veći dio opet povratiti na svoja povra svoja kućišta u Primorje, Primorje, odakle poč počeše eše još jo š veće veće četovati na Turke u družtvu dviesta, trista tri sta i ddoo šest stotina drugova. Ovog Ov ogaa vremena bijaše u Primorju župnik o. Pavao Šilobado Šilobadović, vić, i on on nam vjerno opisa u svom svom dnevniku suvremena četovanja od god. 1662 do 1686 mjeseca ilištaka. Tada oboli i malo kašnje umri.   dnevnik 

u Ovaj izvorniku u  Arkivu o. Šilobadovića samostana napisan Franovaca je bosanicom u Makarskoj; i čuva mi ga se vjerno prepisasmo latinicom s uzroka, kog ćemo drugdje spomenuti, razpravJjajuć koje što u obće  о bosa bosani nici ci..

Ü ime Gospodinovo 1662. Ja fra Pava Šilobadović piša ovi libretin, neka znate koja su se učinila ovoga rata. 1662., sičnja na 22. dodjoše Gabeljani s fuštami pod Lavčanj i smetnuše se na suho suho 48 da porobe porobe rečeno rečeno sel selo; o; ali tako srića hoti, neuteče nijedan, nego ih 12 mrtvi, a ostale žive žive pohitaše Pr Pri i morci. Tada naših pogibe 8, a raniše 4.

 

S.  S.

90

  . 

1662.,  miseca srpnja srpn ja nnaa 28. dodj dodjoše oše Gabel Gabeljani jani i Lj Ljub ubuŠa uŠani ni da porobe poro be Lavč Lavčanj anj 14 1400 Turaka Turaka,, za osvetiti sramotu, i pogi pogibe be 12 12 a živih uhitiše 17, dvi harambaše Muju Voslinovida i Marka Vehic'a, i daše gjeneralu, a ostale pus pustiš tiše, e, jer jeree nike od vvoj ojsk skee podmitiše, podmitiše, a sve bi ih pohitali. 1662.,  miseca srpnja na 30. hajduci u Kotišini užegoše kuću

404 I

i/

Do Domn mnja ja Glav Glavišića 4 hajduka koj kojii Amen. hotiju poć poćii u Turke Turk e i odmetnuti se,išića za toi uih kući zapališe i smakoše. 1662.,  iliš il išta taka ka na 30. otid otidje je naša četa po podd Vrgorac Vrgorac i ubi ubiše še 4 Turčina a tri tr i živ živaa dov dovedo edoše. še. 1662., 1662., mise miseca ca gospojšt gospojštaka aka na 24. U Igran Igranee ubi bra bratt brat brataa iz puške Kuz Kuzomb ombaši ašićć i ubi Nikola Ivana Ivana.. 1662.,  miseca rujna na 7. dodje turska vojska da porobi Primor morje, je, Skenderski beg sa samo mo tri hiljade vojs vojske. ke. Popali Lavčanj, Brist Brist,, u Poda Podaci ci 4 kuće, ali se malo pofali, jere je re ih pog pogibe ibe 13, a raniše 50 i ote oteše še 2 barjaka Am Amen en.. 166 1662., 2., miseca stu studen denoga oga n a 22 22.. odid odidje je naša vo vojsk jskaa 300 ljudi na Met Metkov koviće iće,, poro porobiše biše i popališe, uhiti uhitiše še robja 50 a što posi posikoše koše i potopiše i izgori 100. Naša 3 pogiboše, — Ovoga godišta bi suša šest mise miseci, ci, to je jest st:: srpnja, ilinšnja ilinšnjaka, ka, gospoin gospoinšaka, šaka, rujna, listop listopada ada i studenoga. 1663.,  miseca siečnja na 11 11.. po podj djee naša četa po podd Vrgorac i ubiše Bećira, ženu mu dovedoše tomu čelo, ako neviruješ podji pitaj. 1663.,  miseca sičnja na 13. ppod odje je naša četa po podd Vrgorac i ubiše Must Mustapu apu i Bru Bruljev ljevića, ića, a drugoga živa dov dovedoš edošee tot tako tako.. 1663.,  miseca sičnja nnaa 225. 5. otid otidje je naša vo vojsk jskaa i poro porobi bi Stolac, uhitišee rob uhitiš robja ja 30 a posik posikoše oše ji 10 10.. Turci Turci naša dva ubiše a raniše rani še  jih 12 12.. 1663.,  miseca miseca marča na 3. PPava ava Orljaš, sa samo mo 12 junaka, junaka , dove dovede de iznad Pop Popov ovaa 6 kaludjera i uciniše svaki po dvisti groša; ali zaludu. 1663.,  marča na 9. bi šćemeren S. Anton na Gubavici. 1663,  marča na 22. u ve veliki liki četvrtak do dogo godi di se u Korčul Korčuli,i, da se pobiše dvi vojvode Ivan Leka i Stipe Marković, budući u zavadi

    ; '  i

: • ^ ч

 

;

jedan drugoga na harambaša mistu iz puške. 1663., . i ubi   marča na 24. Grgur Kuštri Kuštrić, ć, sam samoo 30 junaka, do dove vedo doše še iz Dubrava robja 14 i dvi haramb harambaše aše tu turs rske. ke. Tako se šuti.  Amen. 1663.,  miseca aprila na U. Gabeljani oteše brod hajdukom i u brodu dva kaludjera ozgora rečena i još dosta robe svakojake. 1663.,  misec misecaa tra travnj vnjaa na 2 1 . harambaš harambašaa Juriš Jurišaa Lekić, sa samo mo 40 juna junaka, ka, uze kulu u Lov Lovići ići Ha Hasa sann bega Vlahovića Vlahovića i u kuli robja 27,

f  j7  ^ J ^^fCc-н

 

^""^ ^ 

 

ZLATOVIĆ,

 

~

^ Turci 

ubiše našega jednoga, a drugoga raniše. 1663.,  miseca travnja na 24.  А Д а   Bo Bojč jčić ić uhit uhitii

u Basku pol polju ju 5 fratara živi živihh a šesto šestomu mu glavu osi osiče če i 2 dice i momka momka,, sve ji proda na Livno Janjičarom za 500 groša. 1663.,  miseca travnja na 26. harambaše primorske zatekoše Aliju Bojčića s bratom i još ji 8 š njime u Vrulji u špilji i jedva ji iz-

KRONAKA

.

PA VLA 

ŠILOBADOVIĆ IĆA. A.

91

vadiše. Aliju pogubiše i još ji š njime 5, a 4 živa dovedoše. živa  dovedoše.   Turci naša 3 ubiše. miseca eca svi svibn bnja ja nnaa 6. do dodjo djoše še Gabel Gabeljani jani s dvim dvimaa voj vojvovo1663.,  mis dami u Farski  školj,  uhit uhitiše iše četver četveroo dic dicee su sućuranske ćuranske i odv odvedo edoše še u Gabelu. miseca ca svi svibnj bnjaa na 8. naša voj vojsk skaa oti otidje dje u Pop Popovo ovo,, 80 1663.,  mise ljudi, Voina još zdravi. jednoga.Fala Dognaše govedapogubiše 35, maleharambašu živine 360, našii svi Bogu konja tako. 56, vojska ska,,  1б О lj ljud udi, i, oti tid dje u 1663.,  miseca svibm'a nnaa 28. naša voj Popovo i  ubiše harambašu haram bašu Hasana i još ji š nj njim imee 4 i dognaše goved go vedaa 50, konj konjaa 3, male životine 550, naši svi zdravo. zdravo.  . f. srp nja na 23 23.. izad izadje je iz No Novo voga ga  harambaša Hasan 1663.,  miseca srpnja

Talin samo samo 26 ljudi u fušt fuštii i pohita čeljad čeljadii 31 na moru i  ali mu zla srića priskoči, jer jeree ga susri susrite te PPop opov ović ić Nik Nikola ola s družinom; fu fušt štuu mu uze, a nji pohita 13 živ živii a 7 mrtvi, a 3 jedva utekoše. Sve robje pusti brez ništa. Tako. miseca srpnj srpnjaa na 25. harambaša Pave Vu Vukel keljić jić sa samo mo 1663.,  miseca 70 junak ju nakaa porobi Rakitn Rakitnoo i dign dignuu go gove veda da 12 120, 0, ko konj njaa 8 i dva 6ov 6ovika ika bolja od sebe krše'anina. Naši svi zdravo. Amen, 1663.,  miseca srpnja na 28. harambaša Grgur Kuštrić samo 80  junaka po poddje pod Vrgor Vrgorac ac i do doren renuu ma male le živo životitinj njee 15 150, 0, go gove veda da 15, konj ko njaa 8, jednoga Turč Turčina ina živa do dove vedo doše še a ddrugog rugogaa pogubi pogubiše. še. Naši svi zdravo. il inšč ščak akaa na 14. po podj djee naš našaa čet četa, a, 50 junaka junaka,, 1663.,  miseca ilin к Ljub Ljubin inju ju i  dov dovedo edoše še robja turskoga 17, a po posik sikoš ošee ji 7. Naši svi zdravo. Fala Bogu. iliš išta taka ka na 25. haramba harambaša ša Grg Grgur ur Baš Bašić, ić, samo 25 junaka, 1663.,  il zasidoše u Grabovicu Imoćanom koji čuvaju na Zadvarju i kako je dočekaše, živi 8 uhit uhitiše, iše, 2 pogubiše, ostali utek utekoše. oše. Naša 2 poginuše a ostali zdravo. F.  . Amen. gospoiščakaa na 1. harambaša Pa Pave ve Vukeljić i 1663.,  miseca  gospoiščak Grgur Kuštrić, samo 80 junaka, zasidoše kod Počitelja sajmarom i izadje na nje Turaka 120 goneći trgovine svakojake i onde se pobiše. pobiš 7 Tu Turaka raka mrtvi rtvi,, pogibe jednogaa živ živa, 5 bula, konj 18 puni robe e.svakojake. Naš m jedan 2 a, raniše. Takoko senjaabiše. 1663.,  gospošćaka na 5. CvitkoŠarić iz Šibenika, samo 250 ju naka, uze kulu na Poletnici i u kuli 4 Turčina, ki su je čuvali, razori je malo i osta, ali Turci opet ogradiše. Naši svi zdravo. F. .  Amen. gos pošćaka aka 1663.,  gospošć

na 8. Mati Baričić, Mia Miailo ilo Ko Kova vačč Rušend Rušendić, ić, samoo 50 ju sam junak naka, a, uzeše kulu u PProlo roložcu žcu Vazla Vazlaginu ginu i u kul kulii robja 16 turskoga. Naši svi zdravo. F.  . Amen Amen.. gospoš pošćak ćakaa na 16. dod.je A Alipaša lipaša Čeng Čengić, ić, ssam amoo 6 hilj hiljada ada 1663.,  gos vojske, vojs ke, na Primorje i pal palii Kotišinu, Tučep Tučepee i Podgoru. U Tučepi uze dvi kule Bušeljića i Lalića, a u Podgori druge dvi Batošića i u nj njoj oj nadjoš nadjošee robja 36 i robe svakojake dosta. Takod Takodjer jer u Ma Mari ri-novića kuli nadjoše robja 70 i blaga svakojaka, u sve što čini sto

 

92

S. ZLA ZLATOV TOVIĆ, IĆ,

i šestero, što pomanjka naših, a Turaka pogibe 26 a raniše ih 30, a konja oteše naši 10. 1663.  Istoga dneva druga vojska udari na Igrane i na Dračnice, 16000 ljudi. Opališe oba sela, odagnaše gov 160 goveda eda 50 a male živine maloo pof pofali ališe še,, jer je r ji ubiš ubišee 40, a raniše 26. Poginuše Poginuše 100,  ali se mal dvi buljukbaše Halset Glize Kapo Karamilić, Kurbegović iz Gabele, ndašaže dv dva veće će alie jedva Turci  jia Turci pu puče če onaša žedj djeea raniše, biž bižeći eći,, ve ne nego go ništa, od pušk puške i od or oruž užja ja,, utekoše, i to me vele čel eloo kako se dogodi. 1663.,  gospoinšćaka 18. harambaša Pave Vukelić svojom druži nom no m od Mostara dov dovede ede Turč Turčina ina,, a drugoga posika, i dogna dogna goveda konja nja 6. Tako se plini i svi zdravo do dodjo djoše, še, fala  . Am Amen en,, tako. 40,  ko 1663.,  gospoišćaka na 20. harambaša Juriša Lekić, samo 50 ju naka, dogna dogna iz Dumn Dumnaa 6 stotina stotina male živ živine ine koza koza i ovaca, ovaca, goveda goveda 18,  konja 3. Tako se robi i dobiva po turskoj zemlji, i dodjoše svi zdravo, fala  . Ame Amen. n. 1663.,  miseca  gospoišćaka na 22. harambaša Mati Kockalo dovede iz Rame 15 turske čeljadi, samo  2б junaka jun aka i sv svii zdravo zdravo,, , ff.. harambaša aša Mati Kockalo, Kockalo, samo samo 40 •^*  t>v-
View more...

Comments

Copyright ©2017 KUPDF Inc.
SUPPORT KUPDF