Kristov Zakon - Slobodni u Kristu - Bernhard Haring

..

BERNHARD HARING

VOLUMINA THEOLOGICA

~·

:~·

BIBLIOTEKA CENTRA ZA KONCILSKA ISTRA2IVANJA, DOKUMENTACIJU I INFORMACIJE ,.KRSCANSKA SADASNJOST.c

KRISTOV ZAKON

'~ ~

Glavni urednik MARIJAN VALKOVIC

rt~'

SLOBODNI U KRISTU Treci svezak. DRUGI DIO POSEBNE MORALNE TEOLOGIJE

IJ

KRSCANSKA SADASNJOST SVEZAK XIV

KRISTOV ZAKON Ill

Marulieev trg 14 ZAGREB 1986

1 Na.slov izvornika: FREE AND FAITHFUL IN CHRIST. MORAL THEOLOGY FOR PRIESTS AND LAITY. Volume 2: The Truth will set you free, St Paul Publications, Middlegreen/ Slough 1979 (10. poglavlje); FREI IN CHRISTUS. MORALTHEOLOGIE FOR DIE PRAXIS DES CHRISTLICHEN LEBENS. Band 3: Die Verantwortung des Menschen filr das Leben, Verlag Herder, Freiburg-Basel-Wien 1981

SADRZAJ

Preveli KARLO PRENDIVOJ (1. dio) Dr VELIMIR VALJAN (2. i 3. dio)

7 11

Rijec izdavaea . Uvod

Strucna lektura Dr MARIJAN VALKOVIC

Prvi dio: SPOLNOST

Pogovor i izbor iz Haringove bibliografije Dr MARIJAN VALKOVIC Dodatnu bibliografiju i kazala priredio Dr MARIJAN BISKUP Korektura .ante Branko Baricevic Graficki uredio Roman Turcinovic Opremio Roko Bolanfa

~ _o..J~So f ...fi86

Izdaje: »Krseanska sadasnjost«, Zagreb, Marulicev trg 14 Odgovara: dr Vjekoslav Bajsic, Zagreb, Kaptol 31 Izdajf se s dozvolom crkvenih oblasti © za hrvatski prijevod: »Kr8canska sadasnjost«, Zagreb 1986. © Herder Verlag, Freiburg im Breisgau, 1981 Tisak: Graficki zavod Hrvatske, Zagreb

Prvo poglavlje: OSLOBABAJUCA ISTINA

I.. Ljudska spolnost kao govor 1. Otjelovljeni govor: duh i tijelo . 2. ...Musko i zensko stvori ih« . . . 3. Spolnost - otjelovljena u kulturi 4. Moral procesa ucenja II. Ljubav je odgovor . . . . . . . . . 1. Pravi smisao ljubavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Ljubav i rast u ljubavi kao zadnji kriterij normi spolne etike . 3. Postoji li specifiena krscanska spolna etika? 4. Ljubav i uzitak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . III. Plodnost kao nutamji sadrraj spolnog govora 1. Plodnost: konstantna oznaka braene ljubavi . 2. Povijesne i kultume razlike - razvoj i opadanje 3. Odgovomo roditeljstvo . . . . . . . . . . . . a) Svjesno prenosenje zivota . . . . . . . . . b) Odgovomo roditeljstvo: zajedniCki razmisliti i odluciti c) Uskladenje odgovornog prenosenja zivota sa zahtjevima bracne ljubavi . . . . . IV. Savez ljubavi: zenidba i obitelj 1. Zenidba kao ustanova . . . 2. Zenidba kao zvanje . . . . . 3. Sakramentalnost zenidbe . . 4. Monogamija . . . . . . . . . . . . . 5. Vjernost i nerazrjesivost zenidbenog veza . a) Je li zenidba nerazrjesiva zakonom i1i miloscu? b) Vaznost zakona i kazuistike . . c) Pastoralna briga za rastavljene V. Spolnost i celibat . . . . . . . a) Razni motivi celibata . . b) Celibat i sposobnost rasta c) Pravo prijateljstvo . . . .

. . u ljubavi . . . . .

15 17 17 20 25 27 29 29 32 35

36 39

41 43 44 45 46

53 54 56 57 58

61 61 63 64 65

67 68 69

2

3

d) Odusevljenje i askeza . . . . . e) Celibatska Cistoea i spolni porivi VI. Grijesi protiv cistoee . . . . . 1. Higijena fantazijA. i zeljA. . . 2. Nemoralno spolno pona§anje 3. Predbrat!ni spolni odnosi . . 4. Samozadovoljavanje . . . . . . . . . . . 5. Homoseksualnost i druga spolna zastranjenja Dodatna bibliografija I .

70 71

72 73 74 75 79 83 ., 84

Drugi dio: BIOETIKA Drugo poglavlje: ODGOVORNOST ZA LJUDSKI ZIVOT I NJEGOVO

PRENOSENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . I. Smisao i vrijednost ljudskog zivota II. Pocetak ljudskog Zivota . . . . . 1. Porijeklo genotipa . . . . . . . 2. Faza diferencijacije . . . . . . . . . . . . . . . 3. Razvoj velikog mozga i hominizacija . . . . . . . 4. Razlika izmedu ljudskog i »humaniziranog« Zivota m. Prenosenje Zivota . • . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Preno8enje zdrava zivota . . . . . . . . . . . . . . . 2. Odgovornost za zdravlje djeteta prije i nakon rodenja 3. Problemi pucanstva . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Sterilizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . a) Izravna i neizravna sterilizacija . . . . . . . . . b) Sterilizacija kao izraz neprijateljstva prema djetetu c) Sterilizacija kao izraz razvratnosti . d) Sterilizacija i odgovorno roditeljstvo e) Terapeutska sterilizacija . . . . . . f) Protiv prisilne eugeniCke sterilizacije . • . . . . . . g) Sterilizacija kao sredstvo kontrole pucanstva . . . . h) Sudjelovanje kod sterilizacije u katoliCkim bolnicama 5. Umjetni zahvat u ljudskom razmnofavanju a) Homologna i heterologna oplodnja . . . b) Oplodnja u epruveti . . . . . . . . . . , . . . . c) Terapija gena . . . . . . . . . . . . . . . · · · d) Manipulacija genima: usmjerena promjena eovjeka? e) Nespolno razmnofavanje (»kloniranje«) . . IV. Pobaeaj • . . • • • . . -• . . . . . . . . . . 1. Moralno pitanje i problem zakonskog uredenja 2. IzbjeZivi spontani pobaeaj . . . . . . 3. ..Selektivni« pobaeaj . . . . . . . . . 4. Pobaeaj kao »reguliranje poroda« . 5. Prekid trudnoce radi spasavanja Zivota . . . • 6. Terapeutski prekid trudnoce u sirem smislu V. Grijesi protiv ljudskog zivota . . 1. Krivnja zbog nemarna propusta 2. Prouzrocenje smrti nehatom .

99 99 100 102 103 104 106 107 108 110 110 113 115 115 116 116 117 118 119 120 121 121 123 124 124 125 126 126

128 129 130 131 132

133 133 134

3. 4. 5. Dodatna

Samoubojstvo . . . . . . . . . . . . . . Ubojstvo i sudionistvo u masovnom ubojstvu Smrtna kazna bibliografija II . . . . . . . . . .

Trece poglavlje: ZORAVLJE I LIJECENJE

I. Smisao i vrijednost zdravlja i nastojanja oko zdravlja 1. Krist, Otkupitelj i Spasitelj . . . . . . . . . . 2. Vjera, molitva i ozdravljenje . . . . . . . . . 3. Smisao i besmisao bolesti i patnje . . . . . . . 4. Sto je ljudsko zdravlje . . . . . . . . . . . . 5. Individualna i socijalna odgovornost za zdravlje II. Zdravstvena zvanja . . . . . 1. Lijeenicki etos . . . . . . 2. EtiCki kodeks . . . . . . 3. Odnos lijeenika i pacijenta III. Zdravstvena politika i zdravstvena skrb 1. Klasieni model zdravstvenih usluga 2. Novi stvaralaCki horizonti . 3. Zdravstvena politika . IV. Patologija i psihoterapija . 1. Psihosomatska bolest . . 2. Neuroza . . . • . • • . . . 3. Skole i smjerovi psihoterapije a) Psihoanaliza . . . . . . . b) Logoterapija . . . . . . . c) Terapija razgovorom . . . d) Terapija pona§anja . . . . e) Grupna i obiteljska terapija 4. Sloboda i manipulacija u psihoterapiji 5. Terapija alkoholieara i narkomana 6. Terapija spolnih poremeeaja . . . V. Pokusi na ljudima . . . . . . . . . . 1. Covjek: istraZivac i vr8ilac pokusa 2. Pokusi u sluzbi terapije . . . . . . 3. Neterapeutska klinicka istrazivanja Dodatna bibliografija III . . . . . . . Cetvrto poglavlje: SMRT I UMIRANJE

I. U potrazi za smislom smrti . 1. Radi se o biti i ne biti .• 2. Naravna smrt . . . . . . . 3. J e Ii nasa smrt prokletstvo? 4. Na putu prema spremnosti 5. Umiranje, vrhunac slobode? II. Zivot i smrt liseni smisla . . . 1. Izmicanje pomisli na smrt . . . . . . . . . . . 2. Nedostatno prihvaeanje smrti u medicinskoj praksi 3. Samoubojstvo i eutanazija . . . . . . . . . . . .

134 135 136

137 143 143 143 145

147 149 150

151 151 153 154 155 155 156 157 158 158 159 160 160

161 162

164 165

165 167 170 173 173 175 175 177 --~

183 184 184 185

186 188 189

190 191 191 192

-r-------,

5

4 4. DuZrio spreeavanje samoubojstva 5. Protiv ozakonjenja eutanazije III. Trenutak smrti i proces umiranja 1. Od sreane do mozdane smrti 2. Umjetna reanimacija - dokle? 3. Nepovratna koma . . . . . . 4. Presadivanje organa . . . . . . . . . . . . . . . 5. Zakonsko reguliranje presadivanja organa s mrtvaca IV. Zdravstvena zvanja i smrtni bolesnici . . . . . . . 1. Prvotno znacenje svijesti, slobode i komunikacije 2. Pravo umirucega na istinu 3. Suradnja . . . . . . . . . . . 4. N akon smrti . . . . . . . . . . V. Produljenje Zivota ili procesa umiranja? 1. N ovost problema . . . . . . . . . a) VaZna razlikovanja . . . . . . . . . b) Tko treba zivjeti, a tko smije umrijeti? 2. Razlikovanje izmedu redovnih i izvanrednih sredstava 3. Stara istina u novom jezicnom ruhu . . . . . . . . 4. Pravo na ctostojanstveno umiranje . . . . . . . . . 5. Predana njega kad vise nije moguce nikakvo lijecenje

195 196 198 198 199 200 200 203 204 204 205 207 208 208 208 208 209 210 211 213 215

Dodatna bibliografija IV

216

................. . ...---·--_..,...,..~

Treci dio: OZDRAVLJENJE JAVNOGA ZIVOTA Peto poglavlje: ODGOVORNOST U SVIJETU I ZA SVIJET

I. U 1. 2. 3.

svijetu, ali ne od svijeta . . . . . Slozenost biblijskoga pojma svijeta Slojeviti svijet u kojem zivimo . . Dva protivna mentaliteta i temeljna a) Bijeg od svijeta . . . . b) Odgovorno sudionistvo . 4. U svjetlu otajstva spasenja .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . opredjeljenja

II. Odnos Crkve i svijeta . . . • . . . . . . . . . 1. Neprolazno poslanje i promjenljive strukture 2. Od prakdcanstva do konstantinovske epohe . . . . 3. »Dva kraljevstva i dvije vladavine« Martina Luthera 4. N emoena i proroCka prisutnost . . . . III. Svijet i znakovi vremena . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Ovaj jedan svijet i ova jedna povijest . . . . . . . . . 2. Istihska svjetovnost i laZni sekularizam . . . . . . . . . 3. Klanjanje u duhu i istini kao jamstvo istinske svjetovnosti 4. Autonomni moral u obzoru vjere . IV. Poziv i svetost u svijetu . . . . . . . 1. Povijesni osvrt na teologiju zvanja 2. Pojam zvanja kod Martina Luthera 2. Svetost u braku i obitelji . . . . . 4. Sadasnja kriza svecenickih zvanja

223 225 225 227 230 230 232 235 239 239 243 245 248 253 254 255 260 262 265 265 266 267 268

5. Poziv, zvanje i unosno namjestenje . 6. Zvanja koja traze odvafoost . . . V. Ocuvanje iii preobrafaj svijeta? . . . . 1. Usmjerenje na buducnost . . . . . . . 2. Ideologija napretka i krscanska trijeznost . 3. Prethodnica iii zastitnica i zaostatak povijesti? . . 4. Stvaranje prostora za stvaralacku slobodu i vjernost Dodatna bibliografija V . . . . . . .

. .

.

. . . I. Povijest i nova situacija . . . . 1. Povijest poueava . . . . . . . . . 2. Covjek kao manipulator i gubitnik 3. Mjera rizika . . . . . . . . . . . . 4. Znanje kao poziv na odlucnost . .

277

. Sesto poglavlje: EKOLOGIJA I ETIKA

.

283 285 285 286 287 288

. . .

. .

II. Izazov teologiji i etici . . . . . . . . . . . 1. Nacelni odnos prema prirodi i stvorenju . . . . 2. Bofanski nalog gospodarenja prirodom i znanje gospodarenje . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Resakralizacija? . . . . . . . . . 4. Razvojna teologija i ekologija . . . . . . 5. Dinamicno sakralno poimanje 6. Skrb za okolis i nasa konacna nada . . 7. Prihvacanje trijeznog antropocentrizma . . . . 8 Novo shvacanje privatnog vlasnistva i siromastva logije . . . . . . . . . . . . . . . . . 9. Od kulture rasipanja kulturi umjerenosti III. Ekoloska savjest i njezine zapreke . . . 1. ldeologija trajnog gospodarskog rasta 2. Ukorijenjene navike . . . . . . . 3. Uhodani interesi . . . . . . 4. Nacionalizam i hegemonizam . 5. Velegrad . . . . . . . 6. Znanost i tehnokracija . . . 7. Radikalizam, ali kakav?. . . IV. Ekoloska strategija . . . . . . . . . 1. Ekoloski odgoj . . . . . . . . . . 2. Osobne i zajednicke inicijative . . 3. Ekoloska politika . . . . . . . 4. Pomirenje eovjeka i tehnologije . 5. Globalni razvoj . . . . . . . . . . . 6. Nuklearna energija i alternative 7. Granice rasta pueanstva . . . . 8. Stvaralacka sloboda i vjernost Dodatna bibliografija VI . . . . . . .

269 271 272 272 274 274 276

. . . . . . . shvaceno kao . . . . . . . . . . . u svjetlu eko-

.

. . . . . . . . .

. . .

. .

. . . . .

. . . . .

Sedmo poglavlje: ETIKA I KULTURA

I. Vaznost kulture za moral . . . . II. Vafoost morala za kulturu . . . . . . . . 1. Stvaralacka snaga religije i cudorednosti

.

.

.

.

292 294 295 296 297 298 300 301

.

. .

290 290

303 303 306 306 308 308 309 311 312 312 313 313 316 318 320 322 323 325 327 328 332 332

., 7

6 2. Utjecaj eudorednoga genija 3. Savjest i kultura . . . . . III. Kultuma zadaea kr5eana . . . . . . . 1. Razumljiv doprinos i svjesna zadaea . . . . . 2. Vrijednosti bez kojih kultura nu:Zno propada 3. Stvoriti prostor stvaralaCkoj slobodi . . . . . 4. Pravo svih na sudjelovanje u kultumom zivotu 5. Kultura i politika . . . . . . . . . . . . IV. Susret religije i morala s razlicitim kulturama 1. Vjemost otajstvu utjelovljenja . 2. Trajan ,.izlazak« . . . · . . . . 3. Sveobuhvatno Bozje kraljevstvo 4. Meta-etika . . . . . . . • . . 5. ..Proprium... kr8tanskoga morala

V. Sukob i blagoslov u susretu kultura s Evandeljem 1 Izbjezivi sukobi . . . . . . . . 2. Povezivanje staroga i novoga . 3. Proces integracije . . . . . . 4. Proci§eavanje svjetovnoga etosa 5. Proces iskljucivanja . . . . . . . 6. Navje§taj spasa i kritika kulture VI. Doprinos sociologije obieaja i morala . . . . . . 1. Susret s novim moralom vezanim uz tradieiju . . . . . 2. Susret s pragmaticnim moralom, orijentiranim na svrhu 3. Susret s moralom kreposti 4. Moral kontrole . . . . . . . . . . . . . 5. Imperativni moral . . . . . . . . . . . 6. Moral simbola i idealnih slika . . . . . 7. Moral napredovanja i velikih iscekivanja 8. Etos stvaralaCke djelatnosti . . . . . . Dodatna bibliografija VII . . . . . . . . . . . . Osmo poglavlje: ETIKA DRUSTVENO-GOSPODARSKOG 2IVOTA

I. Ekonomija blazenstava . . . . . . . . . . . . . . . . 1. Osnovni zakon blazenstava i za gospodarsko podrucje? 2. Siromastvo i siromasi u svjetlu kraljevstva Bozjega ·II. Gospodarski Zivot je ne§to vi§e od posla . . . . . . . 1. Gospodarstvo i drustvo . . . . . . . . . . . . . . . 2. Gospodarski zivot s obzirom na eovjekov cjeloviti poziv 3. Posvuda§nja nazocnost gospodarske dimenzije 4. Ekonomija i dobrotvoma aktivnost . . . . . III. Crkva kao gospodarski cimbenik i kao uciteljica 1. Model ili sablazan? . . . . . . . . . . . . 2. Uciteljski autoritet Crkve na ovom podrucju 3. Unutar granica nadle:Znosti 4. ProroCka sluzba . . . . . IV. Povijesnost i sukob . . . . . . . . . . . . . 1. Suoeavanje s »povijesnim materijalizmom« 2. Dijalekticki materijalizam i uloga sukoba 3. Kr§eani i socijalizam . . . . . . . . . .

333 333 334 334 334 335 336 337 338 338 340 341 342 343 344 344 345 348 350 350 351 352 353 355 356 357 357 358 359 360 361 365 366 366 369 371

372 373 375 377 378 379 381 382 384 386 387 391 395

V. Gospodarstvo kao zajednicka zadaea 1. Vrijednosno neutralan prostor? 2. Bozja spasenjska pravednost i covjekov solidarni odgovor a) Bozja pravednost i nas odgovor vjere b) Dimenzije drustvene pravednosti c) Razdiobna pravednost u svjetlu drustvene pravednosti 3. Gospodarstvo u sluzbi ljudskih potreba 4. Odgovomost i supsidijarnost 5. StvaralaCka sloboda 6. Solidamost i vjemost 7. Privredni kriminal i nemoralno poslovanje a) Sto znaci nemoralno poslovanje u gospodarstvu? b) Katalog gospodarskih prijestupa i grijeha c) Razmjeri privrednog kriminala i njegove §tete d) Glavni uzroci privrednog kriminala e) Lijekovi . . . . . . f) Popravljanje stete VI. S on'u stranu kapitalizma 1. Socijalno trzi§no gospodarstvo 2. Gospodarstvo i politika · 3. Vlasnistvo i rad a) Privatno vlasni§tvo i drustvena funkcija zemaljskih dobara b) N aslovi vlasni§tva c) Reforma prava vlasni§tva i nova raspodjela posjeda d) Socijalizacija i nacionalizacija 4. Prednost rada . • . . a) Sto veee sudjelovanje radnika b) Pravedna placa c) Pravo na rad d) Strajk i zatvaranje poduzeea (lock-out) 5. Funkcija kapitala i kamata 6. Poduzetnici i rukovodeCi namjestenici 7. Njegovo velicanstvo kupac i pravedna cijena

398 398 399 399 401 403 404 405 407 408 410

VII. Povijesni trenutak drustvenih problema 1. Pitanje robova 2. Drustveno pitanje seljaka 3. Nove dimenzije klasicnog dru§tvenog pitanja a) Uloga i polofaj zene kao drustveno pitanje b) Strani radnici i izbjeglice c) Dru§tveni problem starijih osoba d) UkljuCivanje mladezi u svijet rada 4. Urbanizacija, gradski geto i ekologija . . . . . . . 5. Od kolonijalizma prema novom svjetskom gospodarskom poretku . . . . a) Uklanjanje nasljedstva kolonijalnog vremena b) Pomak naglaska s razvoja na oslobodenje . 6. Bolni kraj ideologije stalnoga gospodarskoga rasta . . . . . 7. Mogu li se ukrotiti moc vojne drlave i industrija naorufanja?

436 437 438 439 439 441 442

Dodatna bibliografija VIII

410 411

412 413 413 414 415

416 417 419 420 421 422 424 425 426 428 429 430 431 433 435

443

443 444 445

446 447 448 449

---~r~

9

8 Deveto poglavlje: ETIKA I POLITIKA

I. Politika u svjetlu objave . . . 1. >+Politika+< evandelja a) Politika u svjetlu Bozjega kraljevstva . . b) Isusovo prorocko raskrinkavanje politickih zloupotreba c) Nikakav politicki program, ali jasna orijentacija 2. PolitiCka teologija . . . . . . . . . . . . . . a) Nov stupanj svijesti . . . . . . . . . . . . b) Politika i molitva . . . . . . . . . . . . . 3. Kdcanska politika iii politicko drfanje krsfana? 4. Crkvena zajednica i politika . . . . . . . . . a) Nova situacija . . . . . . . . . . . . . . . . b) Prodor iz zaearanog kruga klerikalizma i antiklerikalizma c) Crkvena sluzba pomirenja . . . . . . . . . d) Papinsko diplomatsko tijelo i proroeki sukob II. Obzorja politiCke odgovornosti 1. Politika i obitelj . . . 2. Politika i kultura 3. Politika i gospodarstvo 4. Politika i ekologija

VI. Na 1. 2. 3. 4. Dodatna

459 460 461 461 463 465 466 466 469

Deseto poglavlje: MIR NA ZEMLJI

471

474 474 476 478 479

479 480 481 481 483

Ill. Mogucnost i potreba politicke etike 1. Protiv onih koji nijecu mogucnost politicke etike 2. Politicka etika konformista i nekonformista 3. Uloga teologije u politickoj etici . . . . 4. Pluralizam politickih etika . . . . . . . .

483 483 485 486 487

IV. Politika u svjetlu povijesti stvaranja, grijeha i otkupljenja 1. Spasenjsko i osloboditeljsko otkupljenje i pomirenje usred sukoba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2. Uloga ddave s obzirom na pad i otkupljenje a) Napomene Novoga zavjeta . . . . . . . . b) Za autoritet, ali i protiv autoritarne drfave c) Blagostanje - zadafa suvremene drfave 3. Porezni moral . . . . . . . . . . 4. Vlast: otkupljena iii neotkupljena? a) Moc i slava b) Demon vlasti . . . . c) Raiborito ophodenje s vlascu d) Vlast i primjena sile 5. Krivicni zakon: prisila i rehabilitiranje a) Vlast i pravednost kafajavanja u gresnom svijetu b) Ne spada svaki grijeh u krivieni zakonik . . . . c) Nekafajavanje ne znaci odobravanje . . . . . . d) 'Borba protiv politicke korupcije . . . . . . . .

488

V. Za sudjelovanje po mogufuosti svih u politickoj odgovornosti 1. Demokracija: gdje i kako ona funkcionira . . . . . . . . • 2. Povijesni preduvjeti politiCkih organizacijskih oblika . . . 3. Odgovorna poslusnost i gradansko uskracivanje poslusnosti 4. Miroljubiva promjena, sukob i revolucija 5. Politicki odgoj . . . . . . . . . . . .

509

489 491 491 492 494 494 497 497 498 499 501 502 502 504 505 507

~

510

513 514 515 520

putu prema svjetskoj zajednici . . . . . . . . . Novi horizonti naravnoga prava i prava naroda Suverene drfave i supersile . . . . . . . . . Zvijer iz dubina: »neAJUCA ISTINA

i !

·'

1

Vrhunac oslobadajuce istine nalazimo u vjeri odjelotvorenoj u ljubavi. Bitna istina Zive vjere jest: »Bog je ljubav«. On nas_ je stvorio na svoju sliku i priliku da bismo imali udjela u njegovoj ljubavi. Nastali smo iz Bozje stvoriteljske ljubavi. Zbog te nas je ljubavi i otkupio, i zivotnu istinu nalazimo jedino ako ljubimo njega i, s njime, svoje suputnike Istina spolne ljubavi mnogo nam kazuje o slobodi i vjernosti u Kristu. Bez osnovnih iskustava iz bracne i obiteljske ljubavi ne bismo bili kadri shvatiti istinu stvoriteljske i otkupiteljske ljubavi Boga, naseg Oca, i Krista, naseg brata. Bog ne samo sto usporeduje svoju vlastitu ljubav s ljubavlju oca i majke te supruga i supruge koji zive savezom vjerne ljubavi, nego je - stalno objavljujuCi i priopcujuCi svoju ljubav - brak i obitelj ucinio stvarnim znakom milosti. Crkva ubraja u Sveto pismo Pjesmu nad pjesmama u kojoj se jednostavno slavi ljubav zarucnika i zarucnice koji se medusobno upoznase u uzajamnoj ljubavi. Ljubav vjernika koja vodi do najvece slobode vlastitog angaziranja u medusobnoj vjernosti i medusobnom samodarivanju jest, po sebi, pohvala Bozjoj ljubavi. 0 ljudskoj sposobnosti i njezinim pojavama raspravljamo ovdje u svjetlu Objave, njezina povijesnog razvoja i ljudskog iskustva, u potrazi za sve vecom istinom spolnih odnosa. Toj dimenziji eovjekova zivota i njegovih odnosa pristupamo potpuno svjesni njezine slozenosti, svjesni dobrote seksualnosti kao Stvoriteljeva dara, njezine solidarne veze s grijehom i, sto nije najmanje vazno, njezine uloge u spasenju koja vjernicima omogueava da budu slobodni i vjerni te da dimenziju spolnosti dozivljavaju u Kristu. Nas nacin raspravljanja o ljudskoj spolnosti nije toliko u znaku pojedinih zapovijedi i zabrana koliko u znaku morala Saveza s vlastitom

. OSLOBAf>AJUCA ISTINA

LJUDSKA SPOLNOST KAO GOVOR

diruµnikom rasta, koja je i njegova najbolja zastita. U skladu s opcim nacinom misaonog pristupa u ovoj knjizi, u spolnosti osobito promatramo dimenziju »govora«, tj. ljubavnog govora koji je - u zivotu gresnika - katkada poremecen i zbunjen i eak krivotvoren. Spolno priopcivanje izrafava ono sto je u eovjeku prisutno: bilo da otkriva - doduse katkad grijehom potamnjeno - cisto srce i snagu nesebiene ljubavi i postojane vjernosti, bilo da, naprotiv, raskrinkava nutarnju lazljivost. U cijelome ovom svesku traZili smo razne putove kojima bismo dosli do oslobadajuee istine i u njoj zivjeli. Razmotrili smo mnogovrsne nacine pribli.Zavanja sve punijoj istini: ljepotu, umjetnost, svetkovanje i ples, smisao za humor, vjestinu priopcivanja istine i milinu najplemenitije participacije u istini posredstvom vjere i nade koje djeluju u ljubavi. Nase traZenje ne bi ipak bilo dovrseno kad i eovjekovu spolnost s · njezinim poglavitim izrazima ne bismo promotrili kao put prema potpunijoj istini, kao put kojim se medusobno upoznajemo u ljubavi i medusobno vodimo u puninu istine, u zajednistvo kojim se odrafava ljubav trojednog Boga. 1

I. LJUDSKA SPOLNOST KAO GOVOR

16

1 Opca djela o spolnosti i spolnoj etici: J. FUCHS, Die Sexualethik des hl. Thomas von Aquin. Koln 1949; M. MULLER, Die Ehelehre des hl. Augustinus von der Paradiesesehe und ihre Auswirkung in der Sexualethik des 12. u 13. Jahrhunderts bis Thomas von Aquin. Regensburg 1954; H. THIELICKE, The Ethics of Sex. New York 1964; F. E. von GAGERN, Vom Wesen menschlicher Geschlechtlfchkeit, Milnchen, 1965; ISTI, Eheliche Partnerschaft, Ehe als Lebens- und Geschlechtsgem.einschaft, 7. izd. Miinchen 1966; L. HODGSON, Sex and Christian Freedom. New York 1967; A. AUER, Der Mensch und seine Geschlechtlichkeit. Wilrzburg 1967; M. ORAISON, The Human Mystery of Sexuality. New York 1967; Hirtenbrief der deutschen BischOfe zu Fragen der menschlichen Gcschlechtlichkeit, u: Herderkorr. 27 (1973), str. 280-296; T. GOFF!, Etica sessuale cristiana. Bologna 1972; E. BORRA, Dizionario di sessuologia e dell'armonia coniugale. Roma 1974; L. VEREECKE, L'ethique sexuelle des moralistes post-tridentins, u: Svesci 30 (1977), str. 27-36; B. HARING, Sessualitd, u: Dizionario enciclopedico di teologia morale, 4. izd. Roma 1976, str. 993-1006, 1420-1431; R. VOLCHA (izd.), Dizionario di sessuologia. Assisi 1976; W. ROHRBACH, Humane Sexualitiit. Analyse und Problem.zusammenhiinge in der theologischen Sexualethlk als Grundlage ;fiLr sexualethische Entscheidungen. Neunkirchen-Vluyn 1976; G. FRIEDRICH, Sexualitiit und Ehe Riickfragen and das Neue Testament. Stuttgart 1977; ST. SAPP. Sexuality, the Bible and th Science. Philadelphia 1977; J. DOMINIAN, Proposals for a New Sexual Ethic. London 1977; A. CHAPELLE, s. J., Sexualf.te et saintete• .Bruxelles 1977; G. DURAND, Sexualite et foi. Synth~se de theologie morale. Montreal 1977; A. KOSNIK - w. CARROLL - A. CUNNINGHAM - R. MODRAS - J. SCHULTE, Human Sexuality. New Directions in American Catholic Thought. New York Paramus - Toronto 1977.

17

Nista nije nekorisnije negoli govoriti o spolnosti zapocinjuci s normama i zabranama. Norme nikomu ne pomaZu ako im prije nije shvatio smisla. Stoga, kao i na drugim podrucjima, zapocinjemo i ovdje trazenjem smisla. A smisao ce se sam potom artikulirati u blagotvorne norme i za8titne zabrane. Razumijevanje eovjekove spolnosti uvelike zavisi od toga kako gledamo na ljudsko tijelo i od toga u kakvu ga vezu stavljamo s cjelinom ljudske komunikacije. Kao dar Stvoriteljev, obnovljen od Otkupitelja, spolnost je poruka sto nam je upucuje Bog kroz ljubav. I ona je jedan od bitnih sadrfaja cjelokupnog govora i njegove istine.2 I - -

/1..

ot;elovl;eni govor: duh' ..--i __,,_,ti;eto ,,..._.,,. '._.... .--·-·· •'

t,.___ ___ .,,,._

~-

-~.-

~-·''"---::'"'"'"

h-

Ljudska je osoba o~~~C?.!!l~nt 9JJti,~rul.U.hQ.~Jjgmktiiele· SvJ!k9,.~~L

nas.

l§i.,.f~~~~!"Oga~gqy_9rel);~-~--