KOSTOLACKA_KULTURA

KOSTOLAČKA KULTURA

•

• •

prve ulomke keramike objavio je 1906. M.M. Vasić s lokaliteta Kostolac - on je pozornost obratio na osobit način ukrasa koji je nazvao “Stichkanal-technik” (tehnika ubodnih kanala), ali se nije bavio pitanjem kulturnog određenja spomenutih nalaza - slične nalaze keramike otkrio je i na lokalitetima Vinča i Žuto Brdo A. Oršić-Slavetić objavio je slične keramičke ulomke s lokaliteta Čardak, pripisavši ih vučedolskoj kulturi (1935/36) R. R. Schmidt također je otkrio sličnu keramiku na Vučedolu i Sarvašu, ali ju je pripisao badenskoj kulturi (1938-1945)

• na samostalnost kulture sa specifičnom keramikom ukazao je V. Milojčić pri objavi nalaza iz Šuplje Stene 1943. - on je novu kulturu nazvao kostolačkom prema prvom poznatom nalazištu i datirao ju je u bakreno doba, odnosno nakon badenske kulture

• potpunije je spomenutu kulturu obradio pri publiciranju nalaza iz zbirke Sveučilišta u Marburgu, kartirao je 15 nalazišta, pokušao načiniti potpuniju tipologiju keramike, te uspoređujući slojeve Vinče i Vučedola došao do zaključka da je ona mlađa od ranih faza badenske kulture, a istovremena sa srednjom i kasnom fazom badenske kulture te ranom fazom vučedolske kulture

• 1962. A. Benac objavljuje nalaze iz Pivnice u Bosni i time potvrđuje samostalnost kostolačke kulture - u naselju naime kostolačka keramika nije bila miješana s drugim kulturama, nema ni tipičnih badenskih elemenata (mrežasti uzorci, cik-cak ukrasi isl.)

Rasprostranjenost: istočna Srbija sa srpskim Podunavljem, središnja Srbija s Pomoravljem, sjeverna Bosna s Posavinom, Srijem, Slavonija (najzapadniji lokalitet Slavča u Novoj Gradiški), Banat, Bačka; širi se prema Transilvaniji i Olteniji, a na sjeveru preko Mađarske do slovačkih planina

Lokaliteti: Zlotska i Bogovinska pećina, Klokočevac, Crnajka (miješanje kostolačke i Cotofeni kulture, ponekad vidljivo na istoj posudi), Manastir kod Gospođinog vira, Padina (groblje), Kostolac, Korbovo, Kostol - opće obilježje ovoga područja je miješanje s Coţofeni kulturom; nalazišta oko Kragujevca (Korićane i Čot), Jelenac kod Aleksinca; Bosna: Alihodže, Obre II, Pivnica, Donja Mahala, Vis kod Dervente, Dvorovi kod Bijeljine (grob); Srijem: Gardoš, Dobanovci, Belegiš, Stari Slankamen, Gomolava, Petrovaradin (ostava šalica), Mađarski brijeg u Rumi, na Fruškoj gori, Vinča Hrvatska: Vučedol, Vukovar – Lijeva Bara, Lovas, Sarvaš, Klisa, Kozarac (Beli Manastir), Cerić kod Vinkovaca, Grabovac-Đakovo, Ašikovci, Slavča-Nova Gradiška

Naselja • ravničarska u dolinama većih rijeka, često na visokim riječnim terasama ili strmim lesnim procjepima odvojenim od okolnog terena, rjeđe prava ravničarska, lako pristupačna (samo u Srijemu) • gradinska u planinskim područjima (Šumadija, Pomoravlje) – naselja manjih zajednica • špiljski lokaliteti : Šuplja stena na Avali – rudnik i naselje u neposrednoj blizini • lokaliteti u špiljama i pripećcima iznad Dunava i u istočnoj Srbiji simbioza su kulturnih elemenata Coţofeni i kostolačke kulture pa se ne mogu smatrati tipičnima za kostolačku kulturu

Gomolava • stambeni objekti: pravokutne nadzemne građevine (na Gomolavi je utvrđeno tridesetak kuća u tri stambena horizonta, ali ih je vj. bilo i više – slabo očuvani tragovi jer nije bilo požara), ponekad i s dvije prostorije

• većina kostolačkih naselja u Srijemu i Slavoniji formirana su iznad badenskih naselja, a u istočnoj i južnoj Srbiji iznad naselja Bubanj-Salcuţa-Krivodol kompleksa

Gomolava

• apsidalni objekti, možda i s pregradnim zidom (2 na Gomolavi, 2 na Vučedolu) – nisu pravilo nego izuzetak koji je vezan samo uz razvijenu fazu kulture i dugotrajnija naselja

Vučedol Gradac

Pokapanje nema grobalja, samo pojedinačni ukopi: 1. kosturni ukopi na Gomolavi (1 grob s kostolačkom zdjelom na grudima, drugi bez priloga) i Vučedolu 2. paljevinski ukop iz Dvorova kod Bijeljine – spaljeni ostaci pokojnika položeni su na zemlju i poklopljeni kostolačkom zdjelom 3. Padina u Đerdapu – 5 paljevinskih ukopa u bikoničnim zdjelama – tipološko-stilski zdjele pripadaju7 takozvanoj Cotofeni-Kostolac skupina, kao što i područje Đerdapa pripada teritoriju gdje se kostolačka kultura ne pojavljuje samostalno nego u simbiozi s Cotofeni kulturom 4. Paljevinski-žarni ukop iz Keszthelya

Metalurgija

Periodizacija: • Dimitrijević je podijelio kostolačku kulturu na stupnjeve A (horizont Cerić-Pivnica-Ašikovci) i B pri čemu na području Slavonije egzistira samo stupanj A, a B izvan nje. Taj se stav temelji na stratigrafskoj situaciji poznatoj do godine 1979. No kasniji nalazi, osobito oni s Gomolove u neposrednom susjedstvu upućuju na postojanje možda i tri razvojna stupnja, rani povezan još s badenskom kulturom, klasični, samostalni i kasni povezan već s vučedolskom kulturom

Nikolić: • faza I (Jerinino brdo, Popovići) – lonci grube fakture u stilu Černavoda III, zdjele ljevkastog vrata i kratkog ramena, jednostavno ukrašene redom polumjesečastih ureza ili nizom okomitih linija izvedenih jednostavnim ili brazdastim urezivanjem • faza II – klasična faza, širenje prema sjeveru, jugu i istoku (miješanje s Cotofeni kulturom) – vrhunac razvoja klasičnog kostolačkog ukrasnog stila – nadulja faza po trajanju • faza III – manje područje, jugoistočna Panonija i Cotofeni-Kostolac u rumunjskom Banatu, pojava novih oblika i dekorativnih elemenata koji se prenose u pretklasičnu vučedolsku kulturu (terina, rozete, cik-cak traci, rombovi u negativu, riblja kost, preplet trokuta) – po D. Nikolić ovamo pripadaju Cerić i Ašikovci dok je Pivnica starija tj. klasična faza II • Sporadični nalazi kostolačke keramike na badenskim lokalitetima južne Mađarske i lokaliteti oko dunavskog koljena kronološki odgovaraju regionalnim tipovima kasne badenske kulture – Iža u Slovačkoj moguće svjedoči o određenim populacijskim pomicanjima prema sjeveru Panonske nizine, a ne samo o importu ili širenju kostolačkog stila

Keramika Kostolački stil ukrašavanja • fina keramika - brazdasto urezivanje, žigosanje, polumjesečasto urezivanje, obično urezivanje + bijela inkrustacija • kompozicija –simetrično raspoređena pravokutna polja u horizontalnoj ornamentalnoj zoni, motivi raspoređeni u frizu i po metopama, šahovnica • krivocrtni motivi rijetki – sporadična pojava žigosanih kružnica tzv. minirozeta, ali samo u kasnoj fazi razvoja → vučedolski stil

Keramika oblici

Slavča

Podrijetlo • većina autora polazi od stratigrafskog položaja kostolačke kulture u odnosu na badensku te određenih sličnosti u keramičkom materijalu (što bi ukazivalo na njihovu genetsku povezanost), pa pretpostavljaju da kostolačka kultura nastaje na temeljima badenske. Ali pritom zanemaruju različite tehnike ukrašavanja, karakter naselja, stambenih objekata i vjerojatno gospodarstva • podrijetlo brazdastog urezivanja: Dimitrijević iz RetzGajary kulture, D. Nikolić ga dovodi u vezu s vrpčastom (Schnurkeramik) keramikom smatrajući da se brazdasto urezivanje razvija pod utjecajem ili kao imitacija tog načina ukrašavanja

• u tumačenju podrijetla D. Nikolić polazi od pretpostavke da je matično područje nastanka kostolačke kulture južno od Dunava na teritoriju središnjeg Balkana (gdje su kostolački lokaliteti stariji od onih sjev. od Save i Dunava) neposredno nakon prodora kulture Černavoda III i pod njezinim utjecajem što ujedno pomiče položaj kostolačke kulture na kronološkoj skali – ona dakle nastaje istovremeno ili neposredno nakon formiranja badenske i Coţofeni kulture (smatra da se time rješavaju kronološke neusklađenosti i praznine koje se javljaju ako se nastanak kostolačke stavlja tek nakon badenske kulture) • autohtone populacije koje su sudjelovale u formiranju kostolačke kulture prema tome su kasna vinčanska i Bubanj- Salcuta kultura

• teza da je kostolačka kultura nastala južno od Save i Dunava, dakle u područjima gdje nema badenske kulture, a tek u sljedećoj se fazi širi sjevernije u ist. Slavoniju i Srijem gdje naseljava badenska naselja (dokaz o njezinu dolasku u spomenuto područje je činjenica da se ona ovdje pojavljuje kao već sasvim razvijena), nastala je još 1966. (Tasić), ali je bilo zanemarena s obzirom na prevladavajući stav glede badenske kulture • ova teza, međutim, zasad nema dovoljno čvrstih arheoloških potvrda tj. vrlo je malo takvih lokaliteta

Apsolutna datacija • Gomolava 2910-2699 BC • Pivnica 3012-2788 BC • Vučedol 3320-2790 BC • 3300/3200 – 3000/2900 BC

COTOFENI KULTURA • Rasprostranjenost: rumunjski ogranci Karpata Transilvanija, dio Banata Oltenija, Muntenija, dio uže Srbije (donji tok Timoka, Đerdap i Homoljske planine) do jugoslavensko-bugarske granice na istoku, sporadična nalazišta oko Vidina i Vrace u sjeverozapadnoj Bugarskoj • Lokaliteti: Ripa Rosie, Ostrovul Corbului, Locusteni, Cotofeni din Dos, špilja Hotilor kod Herculane; Zlotska pećina, Crnajka, Klokočevac - miješa se s kostolačkom kulturom