Konrad Paul Liessmann

Konrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti

Pažljivo pročitaj ulomak preuzet iz knjige Teorija neobrazovanosti, Konrada Paula Liessmanna , a zatim i smjernice za pisanje školskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju školskoga eseja. Svoj esej oblikuj kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak). Možeš se poslužiti listom za koncept, a esej uredno prepiši u školsku zadaćnicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i gramatički točan. Esej treba najmanje 400 riječi.

«Obrazovališta su za Nietzschea bila «suprotnost» spram ustanova životne nevolje. Mjesta koja nisu obilježena oskudnostima i potrebitostima života, mjesta slobode zbog toga što su oni koji se tamo nalaze kao poučavatelji i učenici slobodni od prisile ne korisnost, na relevantnost prakse, na relevantnost života, na aktualnost – jednom riječju: bila su to mjesta dokolice. Na taj je način Nietzsche školi samo vratio prvotni smisao te riječi. Škola se preko latinskoga schola dade svesti na grčku riječ shole, a prvotno je značila «ustrajavanje u radu». Mudrost jezika često je veća nego što to naša zaboravljena jezična kultura može sanjati: škola koja je prestala biti mjestom dokolice, usredotočenosti, kontemplacije, prestala je biti školom. Ona je postala mjestom životne nevolje. A u njoj zatim dominiraju projekti i praksa, iskustva i umreženja, ekskurzije i izleti. Vremena za razmišljanje nema.

U središtu kontemplativnog obrazovališta za Nietzschea se međutim, ne nalaze sadržaji, nego (u tome je on sasvim moderan) dvije «sposobnosti», danas zvane kompetencijama: govor i mišljenje. I tu su se po njegovu shvaćanju nalazili deficiti takozvanih obrazovališta njegova doba: «Sve u svemu: gimnazija se do sada propušta baviti prvim i najbližim predmetom od kojeg počinje pravo obrazovanje: materinskim jezikom: zato joj nedostaje plodno tlo za sva ostala obrazovna nastojanja.»

Jezična kompetencija kod Nietzschea nema nikakve veze s time da mladenački subjekt smije artikulirati svoje neposredne potrebe u suženom kodu, nego sa stilom, retorikom, pjesništvom, mjerom klasične literature i podvrgavanjem svemu tome, a sve to sa sviješću da je u jeziku i po jeziku pojedinac sa zajednicom povezan isto tako kao i s poviješću, s predmetom jednako kao i sa svojom nutrinom; tamo pak gdje se jezik kvari, kvare se i ti odnosi. Stoga i Nietzsche, anticipirajući Karla Krausa, gimnazijama svoga vremena podrugljivo može doviknuti: «Svoj jezik uzimajte ozbiljno!... Ovdje se može pokazati koliko visoko ili kako malo cijenite umjetnosti i do koje ste širine srodni s umjetnošću ovdje u obrađivanju našega materinskog jezika. Ne vinete li se dotle da spram stanovitih riječi i izraza naših žurnalističkih navika osjećate fizičko gađenje, okanite se težnje za obrazovanjem…»

Teorija neobrazovanosti, Konrad Paul Liessmann

SMJERNICE ZA PISANJE Izdvoji temeljnu tezu F. Nietzschea o kojoj raspravlja Konrad Paul Liessmann. Slaže li se s tom tvrdnjom Liessmann ili je osporava? Dokaži citatima. Slažeš li se ti s mišlju današnja škola ne nudi učenicima vremena za razmišljanje. U kojim je svojim razmišljanjima o školi za Liessmanna Nietzsche posve moderan? Koje temeljne kompetencije po njemu već onodobne gimnazije zanemaruju? Smatraš li nastavne sadržaje i samu nastavu materinjeg jezika dovoljnom i zadovoljavajućom? Otvaraju li ti se mogućnosti da spoznaš svijet oko sebe razumijevanjem jezika koji ti je dat (imanentan)?

Kakvu nastavu materinjeg jezika priželjkuješ? Smatraš li i ti da se treba okaniti žurnalizacije jezika i okrenuti klasičnim uzorima ili si ljubitelj suvremenih tehnologija i sms-komuniciranja? Zauzmi stav, obrazloži i dokaži da je tvoja teza točna i na najbolji mogući način oblikuje duhovni svijet mlada čovjeka i pruža mu slobodu individualna razvoja i stvaralaštva.

Conrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti

Temeljna misao F. Nietzschea je: "Obrazovališta su mjesta koja nisu obilježena oskudnostima i potrebitostima života, mjesta slobode zbog toga što su oni koji se tamo nalaze kao poučavatelji i učenici slobodni od prisile ne korisnost, na relevantnost prakse, na relevantnost života, na aktualnost – jednom riječju: bila su to mjesta dokolice." Liessmann se slaže s tom mišlju. To dokazuju sljedeće rečenice:"škola koja je prestala biti mjestom dokolice, usredotočenosti, kontemplacije, prestala je biti školom. Ona je postala mjestom životne nevolje. A u njoj zatim dominiraju projekti i praksa, iskustva i umreženja, ekskurzije i izleti. Vremena za razmišljanje nema."

Da biste ostvarili raspravljački diskurz morate iznijeti svoje mišljenje o zadanoj temi te se upustiti u raspravu s Liessmannom i Nietzscheom.

Nietzsche je moderan u razmišljanju:"Sve u svemu: gimnazija se do sada propušta baviti prvim i najbližim predmetom od kojeg počinje pravo obrazovanje: materinskim jezikom: zato joj nedostaje plodno tlo za sva ostala obrazovna nastojanja.» Onodobne, često i suvremene gimnazije zanemaruje govor i mišljenje.

U zaključnom ulomku trebate iznijeti svoju viziju nastave materinjeg jezika i nastavnih sadržaja koje želite susresti unastavi, kakve kompetencije stjecati (znanja, vještine).