Koncar - Tehnicki Prirucnik (4.Izdanje)

PREGLED SADRZAJA (brojevi znace stranice) Uvodni podaci: Matematika 13, Iedinice 33, Mehanika 50, Elektrotehnika 59, Meh. vibracije 79, Akustika 81, Meh. zastita 86 El. rotacioni strojevi: Sinhroni generatori 91, Agregati 103, Elektromotorni pogoni 108, Elektromotori 121 Transformatori i prigusnice 157 Sklopni aparati: Aparati visokog napona 179, aparati niskog napona 197, Izvedbe prikljucaka 214 El. postrojenja: Koordinacija izolacije 219, Kratki spoj 225, Zastita od dodirnog napona (do 1 kV 255, iznad 1 kV 276), Protuekspl. el. urei.laji 286, Graficki simboli 305, El. sheme 312, Skiopna postrojenja iznad 1 kV 317, Komprimirani zrak 338, Niskonaponski blokovi 343, Sinhronizacija 346, Blokiranje 348, Oznacavanje vodica 350, Mjerenja u elektrotehnici 351, Mjerni transformatori 387, Pregled zaStite 396, Trajne struje golih vodica406, Akumulatori 414 Kabeli i nadzemni vodovi: El. kabeli 421, Energetski nadzemni vodovi 466 Industrijska elektronika i automatsko upravljanje Osnovi sistema automatske regulacije 507, Poluvodicke komponente 529, Sklopovi 542, Pojacala 545, Digitalna tehnika 564, Teorija i obrada informacije 564, Programi 572, Boole-ova algebra 577, Digit. skiopovi i sistemi 581, Regulirani elektromot. pogoni (istosmjerni 596; izmjenicni 620), Sistemi uzbude 633, Besprekidno napajanje 648, Ispravljaci 654, Informacijski sustavi u proizv. procesima i postrojenjima 655, Pouzdanost 672, El. magn. smetnje 676 Oprema za domaCinstva i grad. objekte: El. grijanje 681, Kucanski aparati 689, Oprema za ugostiteljstvo 703, Ind. rashladni urei.laji 707, EI. rasvjeta 711, Pumpe i hidrofori 725, Ventilacija i klimatizacija 730, Dizala 733, Pomicne stepenice 740 Transportna oprema: EI. vuca 743, Dizal. postrojenja 751, EI. urei.laji na brodovima 760, Tovarni zeljeznicki profIli, kontejneri, dozvoljene mjere cestovnih vozila 776 Materijali i tehnologija: Metali, nemetali, izolacije 778, Navoji 814, Zavarivanje 823, Grai.l. podaci 827 Razno: Standardno pismo 832, Formati 833, Rimske brojke 833, Grcka i ruska abeceda 834, Prva pomoc 834 KazaIo 839

---

~

..

~.~~-----""",,"

SOUR RADE KONCAR

TEHNICKI .PRIRUCNIK CETVRTO IZDANJE

Znak:8012P I zdanje:

TEHNICKI PRIRUCNIK Izdavac: SOUR RADE KONCAR ZAGREB, Bastijanova bb i IRO TEHNICKA KNJIGA OOUR IZDAVACKA DJELATNOST ZAGREB, Jurisiceva 10 Za izdavaca": ZVONIMIR VISTRICKA, inz. Urednici: VI KTOR PLAVEC, dipi. inz. VLADIMIR JURJEVIC, dipi. inz.

Clanovi urednickog odbora: DRAZEN HOHSINGER,dipi. inz. Dr BORIVOJE RAJKOVI C, dipi. inz. Dr. NEVEN SRB, dipi. inz. Tehnicki urednik: IVAN UREMOVIC, inz. Lektor: DRAGICA ZOVKO Crteze izradio: LADISLAV KOVACIC, inz.

Tisak: BI ROGRAFI KA, Subotica Tisak dovrsen: U KOLOVOZU 1980.

Sva prava za izvorne sastavke priddavamo!

Ovo izdanje Tehnickog prirucnika posveCujemo uspomeni pok. Viktora Plaveca koji je bio njegov inicijator, glavni urednik i autor velikog dijela teksta ovog i svih dosadanjih izdanja.

1 5

Ovim cetvrtim izdanjem Slozena organizacija udruzenog rada RADE KONCAR nastavlja tradiciju svog Tehnickog prirucnika. Ono je odraz daljnjih uspjeha u razvoju vlastite tehnike i jacanju tehnoloske samostalnosti. Oko 85 posto vrijednosti obavljenih poslova RADE KONCAR zasniva na potpuno samostalnim tehnickim i tehnoloskim rjesenjima, konkurentnim na svjetskoj razini, sto nam vee sada osigurava znacajno mjesto na medunarodnom trzistu, s perspektivom daljnjeg snaznog napretka. Narocit je razvoj u novije vrijeme ostvaren u opremanju slozenih objekata i postrojenja, paje to naslo odraza i u ovom izdanju. Danas je RADE KONCAR spreman za najveee pothvate u kompletnim postrojenjima, s najviSim stupnjem automatizacije, na osnovu vlastitih istrazivanja, razvojnih rjesenja i projekata. Ovaj je prirucnik izrastao iz svakodnevnog rada tisuca strucnjaka i znanstvenih radnika RADE KONCARA. Namijenj~nje sirokoj strucnoj javnosti, napose nasim partnerima i studentima. Posebno nas raduje sto ovo djelo moze korisno posluziti i nasim prijateljima sirom svijeta, kao pomagalo u njihovom razvoju. To je jedan od puteva kojim nalazimo svoje pravo mjesto u medunarodnoj suradnji. Lipanj 1980. Ante MARKOVIC Predsjednik Poslovodnog odbora

'I N N

8

Prirucnik je namijenjen prvenstveno praksi inzenjera i ostalih strucnih radnika kao osnovna informacija iz pojedinih podrucja energetske elektrotehnike. Pri izradi 4. izdanja Tehnickog prirucnika sudjelovalo je 76 autora, velikom vecinom iz SOUR RADE KONCAR, sperijalista za pojedina uza podrucja. Sadrzaj prirucnika i smjernice za obradu tekstova priredeni su u OOUR Elektrotehnicki institut RADE KONCAR, koji je preuzeo i cjelokupnu redakciju. Prirucnik je uredivao redakcijski odbor na celu s glavnim urednikom Viktorom PLAVECOM dip!. inz. koji je naZalost umro llO. 1. 1978.) pa ga je u daljnjem radu na dovrsenju Prirucnika zamijenio Vladimir JURJEVIC, dip!. inz. .

S

M

""g

"

.~

0

>

8

~

if .6

"~ ~

N

?;;

"

'0' J::; ~

'2 0

Redakcijski odbor su sacinjavali: HOHSINGER Drazen, dip!. inz.

'0

za podrucja e!. sklopnih aparata i e!. postrojenja; dr RAJKOVIC Borivoje, dip!. inz.- za podrucja industrijske elektronike i automat. upravljanja dr SRB Neven, dip!. inz.

PLAVEC Viktor, dip!. inz. JURJEVIC Vladimir, dip!. inz.

za podrucja e!. rotacionih strojeva i nereguliranih elektromotornih pogona

g 0

..: ~

.13

"

~

"

-0

.li!, 0

..:

za ostala podrucja 'i.

Vjerujemo, da ce i 4. izdanje Tehnickog prirucnika naici na dobar prijem i popuniti prazninu, koja se vee dulje vrijeme osjeea za ovim prirucnikom. U Zagrebu, prosinca 1979.

.13

"

~

"

-0

.li!, ..:

Glavni urednik

::> 0

til

~ :E'

"0

Molimo korisnike, da eventualne primjedbe i sugestije u vezi sa sadrzajem, opsegom i formatom Prirucnika salju na adfesu: OOUR Elektrotehnicki institut RADE KONCAR (Redakcija Tehn. prirucnika) 41001 Zagreb, Bastijanova bb.

'2

> 0

-;;; 0 p..

'I

ISTOSMJERNI ROTACIONI STROJEVI

PROGRAM PROIZVODNJE

Normalni istosmjerni strojevi (motori i generatori) Specijalni istosmjerni strojevi (motori i generatori) Istosmjerni strojevi za regulacijsku tehniku Motori za tramvaje i trolejbuse Motori za elektrokolica i vilicare Motori za dizel-elektricne i elektricne lokomotive Generatori za dizel-elektricne lokomotive Generatori za vagonsku rasvjetu Motori za rudnicke lokomotive Motori za rudarske izvozne strojeve Motori za metalurska postrojenja Motori za brodarstvo Brodski generatori Elektrodinamicka pojacala

ASINHRONI ROTACIONI STROJEVI Trofazni asinhroni motori Motori po IEC standardima, snaga od 0,25 kW-1100 kW, 380V Motori velikih snaga nazivnog napona 3000 V, 6000 V i 10000 V Motori velikh snaga, prilagodeni za posebne elektromotorne pogone Motori s vise brzina Motori zasticeni od eksplozije za rudarstvo i industriju Motori za isprekidani rad (intermitirani pogon i sl.) Motori za tekstilnu industriju Motori za kotrljace Motori za brodarstvo Motori za specijalnu namjenu Motori za osobna i teretna dizala, transportne trake i sl. Motori za teske uvjete rada

AGREGATI Kompletni dizelski elektroagregati izmjenicne struje sa iii bez automatskog starta Kompletni dizelski elektroagregati istosmjerne struje Prijevozni dizelski elektroagregati Prijenosni benzinski agregati izmjenicne iii istosmjerne struje Razni specijalni agregati (Leonard-agregati, pretvaraci frekvencije i sl.) E lektroagregati za besprekidni rad

Jednofazni asinhroni motori Motori snage do 2,5 kW za opcu namjenu Motori za kucanske aparate

Asinhroni generatori

TRANSFORMATORI

SINHRONI ROTACIONI STROJEVI .Generatori za pogon vodnim turbinama ·Sinhroni kompenzatori hladeni vodikom iii zrakom Generatori za pOgon parnim iii plinskim turbinama, hladeni vodikom iii zrakom Cijevni generatori Generatori i motori srednje i visokefrekvencije (do 5000 Hz)· Generatori s permanentnim magnetima Trofazni i jednofazni samouzbudni generatori Brodski samouzbudni generatori Sinhroni motori II

III

Regulacijski transformatori svih snaga, za napone do420kV Generatorski transformatori svih snaga Distributivni transformatori za snage do 1600 kVA i napona do 24 kV_ Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napone do 38 kV Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napona do 123 kV Suhi transformatori za snage do 2000 kVA i napona do 24 kV

,. Tipkala Signalne svjetiljke Krajnje sklopke Signalne sklopke Upravljacke sklopke Osiguraci velike prekidne moci Osiguraci-sklopke Otkocni magneti Grebenasti kontroleri Pokretaci za asinhrone i istosmjerne motore do 2500 kW Limeni, zicani i lijevani otpornici za regulaciju brzine vrtnje i terecenja Rucni regulatori napona Plinski releji (sistem Buchholz) Redne stezaljke Elektroinstalacijski materijal za brodska i industrijska postrojenja Nepromocive armature i reflektori Provodni i potporni izolatori od epoksidne smole za unutarnju montazu Linijski niskonaponski porculanski izolatori Aparatni niskonaponski porculan Provodni izolatori za rudarstvo

Mjerni strujni transformatori za napone do 420 kV Mjerni naponski transformatori za napone do 420 kV Transformatori za potrebe elektrovuce Transformatori za metalurske peci Transformatori za ispravljacke uredaje Transformatori i transformatorske podstanice za rudnike Prigusnice za metalurska postrojenja Prigusnice za ispravljacke pogone Prigusnice za ogranicenje struja kratkog spoja i struja zemnog spoja Transformatori i prigusnice za posebne namjene Zakretni transformatori

SKLOPNI APARATII PRIBOR ZA VISOKI NAPON Pneumatski prekidaci do 420 kV Prekidaci SF. do 765 kV Malouljni prekidaci do 38 kV Okretni i pantografski rastavljaci do 420 kV Rastavljaci do 38 kV za unutarnju montazu Linijski rastavljaci do 38 kV Rastavne sklopke do 38 kV Nosaci osiguraca do 38 kV Osiguraci-rastavljaci Transformatorske preklopke Kompresorski uredaji za sklopna postrojenja Potporni izolatori do 765 kV Linijski visokonaponski porculan Aparatni visokonaponski porculan Provodni i potporni izolatori od epoksidnih smola za unutarnju montazu za napon od 1-38 kV Pribor za rastavljace i rastavne sklopke Otpornici za uzemljenje zvjezdista u mrezama do 35 kV

SKLOPNI UREDAJI

SKLOPNI APARATII PRIBOR ZA NISKI NAPON Grebenaste sklopke do 1200 A Sklopke za pomocne krugove Sklopnici sa i bez termicke zastite Prekidaci 5 termickom i magnetskom zastitom do 4500 A IV

,

V

Oklopljena SF. postrojenja do 170 kV Komandne ploce, ormari i pultovi za elektroprivredu industriju Upravljacki uredaji za alatne strojeve, dizalice, bag ere ostale primjene Razvodne ploce, stalci i ormari za elektroprivredu industriju Brodske razvodne ploce i ormari Niskonaponski sklopni blokovi 5 fiksnim i izvlacivim elementima Niskonaponske razvodne baterije za industriju i rudarstvo Niskonaponske razvodne baterije i kontrolni uredaji zasticeni od eksplozije, za rudarstvo i industriju

- industrijske peci, - postrojenja besprekidnog napajanja. Pretvaraci za pretvorbu istosmjernog napona jednog nivoa u istosmjerni napon drugog nivoa, za: - postrojenja energetske elektronike, - informacijske sisteme. Elektronicki regulatori izmjenicne struje za: regulaciju rasvjete, - regulaciju otpornih peci, - unldaje za korekciju faktora snage kondenzatorom. Elektronicki regulatori napona sinhronih strojeva

Stabilne i pokretne transformatorske stanice za vanjsku montazu do 12 kV i stabilne do 38 kV Transformatorske stan ice zasticeneod eksplgzije za rudnike Stupne transformatorske stan ice Sklopni blokovi za napon od 7,2 kV do 38 kV s fiksnom i izvlacivom opremom za industriju i elektroprivredu Svestrano izolirani sklopni blokovi za napon od 12 kV do 38 kV Sklopni blokovi zasticeni od eksplozije za rudarstvo, za napone do 7,2 kV

Elektronicki stabilizatori napona Elektronicki uredaji zastite postrojenja, elektrana, transformatorskih stanica i elektromotornih pogona: - uredaji za zastitu, - releji. Elektronicki uredaji za mjerenje u postrojenjima: mjerni pretvaraci, - mjerni uredaji.

INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I MJERNA TEHNIKA Postrojenja (projektiranje i isporuka) enegretske elektronike u energetici, industriji i transportu: postrojenja za besprekidno napajanje istosmjernim i izmjenicnim naponom, postrojenja uzbude sinhronih strojeva, elektromotorni pogoni s reguliranim izmjenic"nim i istosmjernim strojevima informacijski sistemi u: energetici, procesnoj industriji, metalurgiji, transportu i vodoopskrbi, elektricka zastita postrojenja, oprema za ispitivanje elektricnih proizvoda.

Uredaji

Usmjerivaci za pretvorbu izmjenicne energlje u istosmjernu, za slijedece namjene: punjenje stacionarnih i vucnih aku-baterija, napajanje mreze gradske, zeljeznicke i rudnicke vuce, galvanizaciju i elektrolize, za istosmjerne elektromotorne pogone sa i bez reverziranja, napajanje uzbuda sinhronih strojeva, postrojenja besprekidnog napajanja. Izmjenjivaci za pretvorbu istosmjerne energije u izmjenicnu, za: regulaciju brzine vrtnje izmjenicnih strojeva, - uredaje za indukcijsko grijanjei mijesanje, VI

Ispitna oprema: precizni mjerni i visokonaponski ispitni transformatori, uredaji za mjerenje elektrickih i neelektrickih velicina, specijalni mjerni uredaji.

,, VII

Digitalni uredaji za upravljanje, nadzor i obradu podataka: digitalni sistem na bazi mikro- iii mini-1"acunala primjenjiv kao: visenamjenski adresno-ciklicki uredaj daljinskog prijenosa, uredaji za kronolosku registraciju pogonskih dogadaja, integrirani sistem kronoloske registracije i i signalizacije, integrirani sistem registracije i daljinskog prijenosa, ulazno-izlazni podsistem za vece kompjuterske sisteme, digitalni sistem za programsko sekventno upravljanje.

., ELEKTROOPREMA ZA EKSPLOATACIJU NAFTE I PUNA za eksploataciju iz podmorja (Offshore)

NUKLEARNA OPREMA Elektromagneti za nuklearne akceleratore Elektromagneti za transport nuklearnih cestica E lektromagneti za spektrometre Elektromagneti za analizu nuklearnih cestica Uredaji za napajanje elektromagneta

za bUSace garniture za dubinska busenja (Onshore) dizelske elektricne centrale

OPREMA ZA DIZALICE Asinhroni kliznokolutni i kavezni motori Asinhroni dvo- iii trobrzinski motori sa iii bez prigradene kocnice Istosmjerni motori i pretvaracke grupe Otpornici za pokretanje i regulaciju brzine vrtnje motora Upravljacki i razvodni ormari za sve dizalicne spojeve Tiristorski usmjerivaci za regulaciju dizalickih pogona Uredaji za blagi zalet kaveznih motora Uredaj za upravljanje kliznokolutnim motorom frekvencijom rotora

ELEKTROTERMIJA Elektricne sUSare u normalnoj izvedbi Elektricne susare u izvedbi s poveeanom sigurnoscu (Sn) Peei za gradevnu, sanitarnu i elektrotehnicku keramiku i porculan I ndukcijske peei svih vrsta Lucne peei Peci za kalionice alata (solne kupke i ostale peej) Elektrotehnicka postrojenja za termicku obradu u crnoj i obojenoj metalurgiji Grijaci zraka Cijevni grijaci za industrijske potrebe Cijevni grijaci za kueanske aparate Grijace ploce za stednjake i kuhala Savitljivi grijaci za zagrijavanje cjevovoda

ELEKTROVUCA Elektricne lokomotive Elektromotorni vlakovi Elektricna oprema za tramvaje Elektricna oprema za dizelske motorne vlakove

BRODARSTVO Trofazni i istosmjerni generatori Elektromotorni pogoni za pomoene strojeve Elektromotorni pogoni za palubne strojeve Specijalni strojevi Automatski kormilarski uredaji Automatika za brodska postrojenja Razvodne ploce, razdjelnici i sklopni uredaji Sklopnici sa i bez termicke zastite Transformatori Prekidaci s magnetskom i termickom zastitom Nepromocivi elektromaterijal u brodskoj izvedbi Nepromocive rasvjetne armature Reflektori Rashladni uredaji Oprema za brodske kuhinje

SREDSTVA UNUTARNJEG TRANSPORTA Teretna dizala Osobna dizala Maloteretna dizala Specijalna dizala Hidraulicka dizala Pokretne stepenice

Prometne trake Elektrokolica Elektrokolica u izvedbi 5 povecanom sigurnosti (Sn) Elektroviljuskari Prikolice

OPREMA ZA ZAVARIVANJE

VIII

IX

Prenosivi transformatori za zavarivanje Transformatori za zavarivanje Ispravljaci za zavarivanje Uredaji za zavarivanje pod C02, argonom, praskom mjeSavinama Pribor za zavarivanje

'.. Uredaji za navarivanje svornika Uredaji za elektrootporno zavarivanje Specijalna postrojenja za zavarivanje za primjenu u velikoserijskoj proizvodnji (MIG-MAG, TIG, EPP)

Komercijalni hladnjaci Rashladne vitrine

Strojevi Elektricki mlinovi za kavu Elektricki mlinovi za mak Elektricke gravitacijske mesoreznice E lektri c ke pi Ie za kosti Kuhinjski univerzalni stroj Stroj za pranje posuda

UGOSTITELJSKA OPREMA Termicka oprema Elektricki i plinski stednjaci Stednjaci na kruto i tekuce gorivo Elektricka i plinska kuhala, rostilji i raznjevi Elektricke friteze Elektricka i plinska okretna pecenjara Elektricke i plinske etazne pecenjare Pecenjara -konvektomat Elektricni, plinski i parni kotlovi Elektricki i parni topli stolovi Elektricke i parne tople vodene kupke

Plinske stanice Projektiranje, proizvodnja i montaza

OPREMA ZA INDUSTRIJSKE HLADNJACE Kompresori Hladnjaci Kondenzatori Sudovi

Neutralna oprema Ostava za tepsije i police Neutralni 5tolovi Radni stolovi Stolovi za otpatke Stolovi za cijedenje

..

Sudoper-praonici Panjevi za meso Kolica Termos lonci

Armature Oprema za industrijsku i stambenu klimatizaciju (air conditioning)

KUC:ANSKI APARATI Strojevi za pranje rublja Hladnjaci od-12 °c do-26°C Elektricki stednjaci Elektricko-plinski stednjaci Elektricke grijalice vode Mali kucanski aparati

Linija za samoposluzivanje linijski stolovi za posluzavnike linijski topli stolovi linijski radni stolovi zatvoreni linijske rashladne vitrine Stolovi za blok-blagajne Klizaci s prednjom fasadom i ograde Zalltitna staklena vitrina

OPSKRBA VODOM Hidrofori od 90-HlO I 5 jednofaznim i trofaznim crpnim agregatom Tlacni kotlovi od 90-5000 I Crpni agregati 5 jednofaznim iii trofaznim elektromotorom Injektori za usisnu visinu od 10 do 40 m

Rashladna oprema Niski rashladni pultovi Salatjere

Montazne i rashladne komore Montazne prodavaonice

ODLJEVI SIVOG LlJEVA I OBOJENIH METALA Konzervatori Sankovi, pultovi za pice

x

XI

Odljevi u pijesku Kokilni odljev

Tlacni odljev

, OPREMANJE TEHNOLOSKIH PROCESA Alati za tlacni lijev, plastiku, smolaste mase, rezanje savijanje Sve vrste naprava Specijalni strojevi i uredaji Popravci alata, strojeva i uredaja

OBJEKTI I POSTROJENJA Dobava objekata, odnosno elektrickog dijela postrojenja (projekti, oprema, montaza) za: hidroelektrane, termoelektrane, dizelske elektrane, nuklearne elektrane, plinske elektrane, transformatorske i sklopne stanice, metalurgiju, rudarstvo, naftu, kemijsku industriju, cementnu industriju, poljoprivredu, vodoprivredu, drvnu, papirnu i tekstilnu industriju: valjaonicke i druge razne motorne pogone, ispravljaeke stanice i elektrolize; elektrotermieka postrojenja, transportne uredaje i bagere, dizalice, prenosila i dizala svih vrsta, postrojenja za elektrieku vueu i lokomotive, proizvodnju i razdiobu elektrieke energije i motorne pogone na brodovima, bUSace garniture za naftu, za gradevinarstvo, stambenu izgradnju, ugostiteljstvo, trgovinu, turistieku izgradnju i jayne objekte (skole, bolnice, hotelil; kompleksni tra.nsportni sistemi integralnog transporta, npr. u postanskim centrima, robnim kucama, bolnicama, regalnim skladistima itd. Svi proizvodi odgovaraju standardima JUS i I EC, a na zahtjev se izraduju i u skladu s drugim standardima (VDE, BS, ASA, Lloyds XII registar i dr.) .

.I

)

9

SADRZAJ UVODNI PODACI Matematika .. Mjerne jedinice Osnovne form ule mehanike Cvrstoca . . . . . . . . . . . Osnovne formule elektrotehnike Kompenzacija jalove snage . . . Odredivanje faktora snage «) pomocu vatmetra iii brojila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Podrucja frekvencija . . . . . . . . . . . . . . Termicka postojanost izolacijskih materijala Korozija metala . . . . . . . . . . . . . Stupanj kiselosti otopina . . . . . . . Klimatska zastita elektricnih uredaja Mehanicke vibracije . . . . . . . . . . Osnovni pojmovi i podaci iz akustike Stupnjevi mehanicke zastite elektricnih uredaja

13 33 SO 53 59 67 71 72

74 75 76 78 79 81 86

ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija elektricnih rotacionih strojeva Trofazni sinhroni genera tori . . . Sinhroni samouzbudni generatori Elektricni agregati . . . Elektromotorni pogoni . Elektromotori . . . .

89 91 98 103 108 121

TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE Energetski transformatori . . . . Prigusnice za ogranicenje struja ..

157 176

ELEKTRICNI SKLOPNI APARATI Sklopni aparati visokog napona .. Sklopni aparati niskog napona .. Izvedbe prikljucaka na aparatima

179 197 214

"

10 ELEKTRICNA POSTROJENJA Koordinacija izolacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kratki spoj u elektrienim postrojenjima . . . . . . . . Zastita od dodirnog napona u postrojenjima do 1 kV Zastita od dodirnog napona u postrojenjima iznad 1 kV Dimenzioniranje zemljovoda i uzemljivaea Protueksplozijski el. uredaji . . . . . . . . . . . . Grafieki simboli za elektriene sheme . . . . . . Oznaeavanje elemenata elektrienih postrojenja . Elektricne sheme, dijagrami i tab lice . . . . . . . Vrste sklopnih postrojenja iznad 1 kV . . . . . . Otvorena sklopna postrojenja srednjeg napona za unutarnju montazu RADE KONCAR . . . . . . Zatvorena sklopna postrojenja srednjeg napona za unutarnju montazu RADE KONCAR . . . . Transformatorske stan ice tvornieke izrade za vanjsku montazu . . . . . . . . . . . . . . . . Sklopna postrojenja visokog napona ;;. 110 kV . Generatorski odvod s metalnim plastem . . . . . Komprimirani zrak u sklopnim postrojenjima . Niskonaponski sklopni blokovi sistema "Kon-kompakt" . U pravljanje i signalizacija .. . . . . . . . . , . . '.' . . Sinhronizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Blokiranje pogresnog upravljanja aparatima u sklopnim postrojenjirna visokog napona . . . . . . . . . . . . . Oznaeavanje vodiea u elektroenergetskim postrojenjima Mjerenja u elektrotehnici . . . . . . . . . . . . Mjerni transformatori . . . . . . . . . . . . . . Pregled primjene zaStite u elektroenergetskim postrojenjima . . . . . . . . . . . . Trajne struje golih vodiea . . . . . . Raspored vijaka za plosnatespojeve Akumulatori . . . . . . . . . . . . .

KABELI I NADZEMNI VODOVI Elektrieni kabeli . . . . . . . Energetski nadzemni vodovi .

"

r 219 225 255 276 282 286 305 309 312 317 319 322 331 335 337 338 343 345 346 348 350 351 387 396 406 413 .414

421 466

11

INDUSTRIJSKA ELEKTRONlKA I AUTOMATSKO UPRA VLJAN JE Osnovi sistema automatske regulacije . Poluvodieke komponente . . . . Sklopovi energetske elektronike . . Operaciona pojaeala '.' . . . . . Magnetska pojaeala . . . . . . . Rotirajuca elektrodinamieka ,pojaeala Mjerni elanovi u sistemima regulacije Osnovi informacijskih sistema i digitalni sklopovi Osnovi teorije informacije Osnovi obrade informacije .. Program, struktura programa, program ski sistem i rae unala Boole-ova algebra . . . . . . . . Digitalni elektronieki sklopovi i sistemi . Mehanieki sistemi elektroniekih sklopova . .. '. ,Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni Regulirani izmjenieni elektromotorni pogoni • Sistemi uzbude sinhronih strojeva .. ,. . . . . Postrojenja za besprekidno napajanjeizmjenienim naponom . . . . . . . . . . . . . • . . . . Punjaei akumulatorskih baterija . . . . . . . . • Ispravljaei za istosmjernu elektrienu vueu . . . Informacijski sustavi u proizvodnim procesima i postrojenjima . . . . . . . . . . . . Pouzdanost postrojenja i elemenata Elektromagnetske smetnje . . . . .

507 529 542 545 558 559 559 564 564 568

.'

OPREMA ZA DOMACINSTVA I GRADEVINSKE OBJEKTE Elektrieno grijanje . . . . . . . . . . . . . . . . Kucanski aparati . . . . . . . . . . . . . . . . . Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu prehranu Industrijski rashladni uredaji Elektriena rasvjeta . . . . . . . . . . Pumpe i hidrofori . . . . . . . . . . Ventilacija i klimatizacija prostorija Dizala (liftovi) . . . . . . . . . . . . Pomiene stepenice i prometne trake

572 577 581 594 596 620 633 648 651 654 655 672 ,676

681 689 703 707 711 725 730 733 740

r 12 TRANSPORTNA OPREMA Elektricna vuca . . . . . . Dizalicna postrojenja .. Elektricni uredaji na brodovima Tovarni profit zeljeznickih pruga uskog i normalnog kolosijeka . . . . . . . . . . . . , .. Tovarni prostor teretnih vagona J Z ... . ISO-transportni sanduci (kontejneri) .. . N ajvece dozvoljene mjere eestovnih vozila

I

743 751 760

UVODNI PODACI 775 776 776 777

MATEMATIKA Vaznije konstante Oznaka

Iznos

Oznaka

1 2

Ig2

0,301 03

9

2 4

J2

1,41421

Igg

n 2"

MATERIJALI I TEHNOLOGIJA Metali za elektrotehniku . Topline taljenja . . . . . . . . . Nemetali . . . . . . . . . . . . . Ulja, tekucine, plinovi i pare Izolacijski materijali .. Lijevano zeljezo i celik Konstrukcijski celiei .. Bakar za elektrotehniku Aluminij za elektrotehniku Mase proizvoda od kovina i slitina N avoji i elementi za spajanje . . . Dopustena opteretivost transportne uzadi . Magnetski limovi . . . . . . . . Boje za oznacavanje ejevovoda Lemovi i topitelji oksida . Zavarivanje .. . . . Gradevinski podaci . RAZNO Standardni brojevi Standardno pismo Crteii za mikrofitm Standardni formati papira . Rimske brojke Grc ka slova . .'. . . . . . . R uska slova . . . . . . . . . Pruzanje prve pomoci kod udara elektricne struje KAZALO . . . . . • . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

778 782 782 786 788 795 798 805 808 812 814 819 820 821 822 823 827

IgJ2

0,15052

4 16

J~

1,73205

5 32

IgJ3

0,23856

6 64

/5

2.23607

3 8

9,80665'

g2 l/g J9 J2g

0,991 52 96,17038 0,101 97 3.131 56 4,42869

n

3,141 59

e

2,71828

8 256

Ig n

0,49715

0,43429

9 512

2n

6,283 19

Ig e e2

128

7

7,38906

10

1024

n/2

1,57080

e'

20,08520

11

2048

0,78540

l/e

0,36788

12 4096

,,/4 ,,2

9,869,60

J~

1,648 72

13 8 192

4,,2

39,47842

In2

0,693 15

180/n

57,29578

In 10

2,302 59

19 X=IOglO x

In x=log e x

14

1638,4

15

32768

16 65536

831 832 832 833 833 834 834 834 839

Iznos

* mjs2, standardizirano I

Jedinice za mjerenje kutova

I stupanj = 1° = 1/90 pravoga kuta 1 radijan=kut kome pripada luk duljine 1 na kruznici polumjera r= 1.

@

Xl

a'

r

luena mjera: Ijr=arc tX°=a'arc 1° arc 1°=,,/180=0,0174533 arc l' =arc 1°:60=0,000 291 arc 1"=arc 1':60=0,00000485 X=

1 radijan=arc 180°/,,= =arc 57°17'45"=arc 57,295 78°

14 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Konacni redovi Sn=al +a2+'"

+a

a4 _b 4 =(a -b)· (a +b)' (a' +b')

Qk-ak-t=d;

a4 +b4 =(a' +v'2 ab+b')' (a' -J2 ab+b 2 ).

ll , n Sn = a1 +.a 2

Potencije

Geometrijski red: ak=ak-l'lJ=al 'qk-l,

q"_1 q_1

a"=a' a· ... · a, (n faktora) _ 1 a' =a; a'= I, (a;"O); a "=-, (a;"O).

I-q" I-q

S =a,' - - = a 1 ' - - ·

"

1 Beskonacni geometrijski red: -lI). b . m

Faktorijele 01 = I, 11 = 1, 21 = I· 2, 31= 1 ·2· 3, .. nl =(n-l)I' n

0 1 2 3 '4 5 6 7 8 9 10

1 1 2 6 24 120 720 5040 40320 362880 3628 800

Binomni koeficijenti

(~)=1' (:)=n, (;)=n~.~l), (:)=1, n·(n-l)· ... ·(n-k+l) (:)= I· 2· ... ' k

Veza logaritama raznih baza:

nl kl· (n-k)1

(.~k}

Binomni koeficijenti cine Pascalo!) trokut:

4+ 6=10 1 3

1

2 3

5+10=15

1

4 6 4 5 10 10 5 ... 15 ...

C)+(k: 1)=(:::)

(:). r'· b' k=O

(a ±bl' =a' ±2ab +b' (a ±b)' =a' ± 3a'b +3ab' ±b' Rastavljanje binoma oa faktore

a'-b'=(a+b).(a-b), a'+b'=(a+.bj)·(a-bj), j'= -I;

Logaritmi

4

Faktorijele, binomna formula, rastavljanje Da faktore

nl

Matematika _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15 a' ±b' =(a+b)' (a' +ab+b')

n

Aritmeticki red: ak=ak_t+d=at+(k-l),d,

n

r

10gb

P = 10& p' 10gb

C

Dekadski logaritmi log,. p=lg p; 10'gp=p. Ig 1=0; IglO=l;

IgI00=2;

Ig 1 000=3; ....

IgO,I=-I; Ig.0,01=-2; IgO,001=-3; ... Upotreba tablice: iz tablice Da str. 17 i 18 uzima se "mantisa", tj, dio logaritma desno od" decimalnog zareza. Tome treba dodati "karakteristiku", tj. cijeli broj prema shemi: . IgN N IgN N Pri'mjer: N =8,46 1,6; 0,9274-1 0,846 3,9274 8460 IgN=I,6'lg8,46 0,9274-2 0,0846 2,9274 846 = 1,6 . 0,9274 0,9274-3 0,00846 1,9274 84,6 = 1,4838. 0,9274-4 0,000846 0,9274 8,46 Za mantisu 4838 nalazimo iz tablice da je N = 305, odnosno tocnije prema razlici

. du Izme

. d TIl'h SUSJC

. k' . 14, N = 304'I 4838 4829 "k a mantlsa, OJa JC -- - = 3046 . K ara k tensh 14 je I, pa prema gornjoj shemi ima N dva cijela mjesta: N = 30,46. Prirodni logaritmi loge p=l~ p; e=2,71828 = lim (1 + lin)" za n-+oo. Vrijedi el"p= p.

1 1 In e=l, 10'20",3, In -= -I, In -'=10 0,05'" -3. e 20

14 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ UVODNI PODACI Kona~ni

Sn=al +a2 + Aritmeticki red:

...

redovi

a 4 -b4 =(a-b)' (a+b)· (a' +b') a 4 +b 4 =(a' +J2 ab +b')' (a' -J2 ab+ b').

d =al+(k-l)·d, _ al + all , n Sn Qk- ak-l=d; 2

Qk=ak_l+

Potencije a" = a . a ..... a. (n faktora)

S =a 1 '

aJak-t =q;

"

l-qll

qn_l

_

--=01'--·

q-I

I

.

I+q+q

,

+ ...

I

=--.

I-q

n·(n+I) '2 ;

Zbroj poteocija 1+2+3+ ... +n

, , I' + 2' + 3 + ... + n

n(n+I)'(2n+I) 1'+2'+ .. ,+n' 6;

n'(n+I)' 4

Za svaku bazu: log(a·b)=loga+logb; logam=m'loga; a mr I log-=Ioga-Iogb; log::;'a=-Ioga; logl=O; log,O=-oo, (c>I).

Faktorijele 01 = I, 11= I, 21= I· 2, 31= 1·2· 3, .. nl =(n"':I)I' n

I

2

2

3 4 5 6 7 8 9 to

6 24 120 720 5040 40320 362880 3628800

Logaritmi log, p=a zoaCi b'=p, (b>O), dakle log, b= I, log, bm =m.

Faktorijele, binomna formula, rastavljanje Da faktore

0 I

b

Binomni koeficijenti

(~)=I' G)=n, (;)=n;".~I), (:)=1,

(:)

I

al=a; a'=I, (a,.O); a "=-, (a,.O). a"

I-q

Beskonacni geometrijski red: -l2 Zz

osi x: cos a= ax

x A

I

IX S

/

I

a'ej(wt+q»

kut

fZ]

b

...l!

I I

I

a

Skalarni produkt a' b = a . b . cos cp

rz

=ax'bx+ay'by+az'bz Primjena: radnja site F na putu s je L=F.s

Zll=,.n. ej · n

Jednadzb. prave. u kompleksnoj r.vnini

L 'I'

a

Z=ZO+),Zl

(l realJ?a varijabla, parametar)

Vektorski produkt c=a x b, c okomit na a i na b, a xb I.el = ab si~. cp, smisao od. c jednak je smislu napredovanja desnog vlJka, ako se a pomice prema .b. axb=-bxa

Primjena: moment sHe F s obzirom na tocku T:

Posebni polozaji kruznice u kompleksnoj ravnini

M=rxF. Analiti~ka

1 1 z=--; z=b+-a-Aj a-Aj

y Udaljenost tofaka TI

a, b realne konstante 1

a

/

). XJ

iii sa Xz.

X J•

1,2. Pripadni y, ~ 1,024 je >0, dok je y, >0, pa postupak ponav-

Pribli:i.no izracunavanje odrcdcnog integral a

Iy b

b-a [

(a+b)

(x) dX~-6' y (a)+4' y -2- +y (b)

]

tocno za y= y (x) poliDom do 3. stupnja ukljucivo.

1.,1

yla}

a

a+b

T

ylb) b

Simpsonova fonnula: interval [a, b] se dijeli na paran broj dijelova: n paran, It ~ (b - a)/Il,

+4 (y,

+)"

+ ... )]

Definicije tih osnovnih veliCina dane su U cltiranom zakonu i bit ce vjero· jatno i u standardu JUS A.A1.020 koji je u toku usvajanja. Tablice na str. 34 do 44 daju pregled jedinica SI za vaznije fizikalne velicine, ali takoder i pregled drugih jedinica izvan sistema SI koje su dopustene, iIi trajno, iii sarno jos do 31. 12. 1980. god. Oznake tih jedinica ogranicene trajnosti nalaze se u koloni oznacenoj sa ,jos 1980". (npr. kp, KS, cal, atm). Zabranjene jedinice su takoder navedene radi citanja starije literature, a navedeni su i medusobni odnosi jedinica. Simboli fizikalnih velicina su u skladu s lEe publikacijom 27-1, izd. 1971. Masno tiskani krajnji brojevi su konacni. . DecimalDe jediDice su decimalni mnogokratnici iIi dijelovi jedinica. One se oznacavaju stavljanjem medunarodno prihvacenih predmetaka (str. 45) ispred OZriake jedinice SI. Kod drugih jedinica izvan SI moze se predmetak stavljati sarno ispred I, bar, Wh, VA, var i eV. 3 Koncarev prirucnik

... w

Velicina . naziv

Druge jediniee

lediniea SI

I

oznaka

naziv

simbol

naziv

,

jos 1980.

dopusteno

Medusobni odnosi jediniea (vidi i str. 45)

zabranjeno.

1. Prostorno-vremenske i periodicne velicine Duljina

I

metar mikrometar

m I'm

mikron ongstrem internac. morska milja

Povrsina, oplosje

A

kvadratni metar

m2

ar hektar

Volumen

V

kubni metar

m'

litar regist. tona

radijan

rad

Kut(u ravnini)

Ugao' (prostorni kut) Vrijeme

., P

n

steradijan

t

sekunda

stupanj minuta sekunda pravi kut

~

A

I jl~ Il'm~ 10- 6 m IA~O,I nm~lO-lO

lint. n.

int. nauL mile

mile~

m 1852 m

la~100m2

a ha

1 ha= 104 m2

reg. t

11= 1 dml= 10- 3 m3 I reg. t~2,832 m'

... ,

I

I

rad~ 180j,,"

1"~60'~("jI80)

IL

gradus=gon

... ... " L ... g

minuta sat dan

min h d

1 min=60 s I h~3600 s I d~86400 s

I"~

rad

Ij60'

~90"~,,j2

rad

IL

Ig~-~("j200)

. 100

rad

Sf

s

----.I Vrem. konst. Brzina

<

u, v w

sekunda metar u sekundi

s mjs

Kutna brzina

w

radijan u sekundi

radjs

Linearno ubrzanje

a

metar u sek na kvadrat

mjs2

Trajanje periode

T

sekunda

Frekvencija

f

here

Brzina vrtnje iii frekvencija vrtnje

n

Kruzna frekv.

w

kilometar po satu evor brzina svjetl.

kmjh

stand. ubrzanje slobodnog pada

9

I

9 ~ 9,80665 mjs2 T~11f

s

I

Hz rjs okreta na minutu (ISO okreta u sekundi R 1000)

here

Co

I mjs ~ 3,6 kmjh I 16 A/em - permanentni magneti magnetski mekano zeljezo.

K 7 alkalicna reakcija Vrijednost za pH se mjere pH-metrom iii pH papirom, sto je za praksu obicno dovoljno tocno. Univerzalnim (npr. Merck-ovim) pH papirom, mogu se mjetiti vrijednosti pH na eijelom podrucju, od pH = 1 do pH = 13, a nekim drugiina se mjere sasvim uska podruCja. Usporeduju se boje komadica pH-papira sa etalonom na koricama kompleta tog papira.

---

a

Primjeri:

4% solna kiselina (HC1) Ocat (5 % octena kiselina) Destilirana voda Rijecna voda

~~~

+++

"»,,,,., NN 1 1 1

pH

o 2,5 6,5 ... 7 7,0

Pitka voda Morska voda An'lonijacna voda 0,4% natdjeva luzina (Na OH)

pH 7 ... 8 8,0 11,0 13,0

z

000

000

0"""" ... "''''

~~~

+++

...

"'-

+++

~~8 1 1 1

+++

-----

--- ---:::

~~~

~~~

9

0 6 :G u

~

oJ

6 >

~

.~

U u

"'" "'2·8

:.;;

"

0. 0 ·U C

" .- " "u a0 :.;;u "'"

>u Q

~

~

u

~

:;;;

Q

~

'c " ~G

"E

."

>u

Q

0. ·U 0 .~ Q

.~-'"

"

'"

.~ ~

" .-::::'= ."l " " ">0 >u

"~ >N 0

~

"".- 0. 0. ~ '00""

"' .,. ...,'"

.5 E .S'0

~

N ~

'0

.s;

N

.~ >

" ~

~N

" ~

~

" " u

:.;; >u

" ~

>

"

:~

';';;

::::;->

~

"0 '0"0

'"

~

0. 0.

"6 0

~

0.

6 .~ 2

0.

"

>u

"

>N ~

'0

'~

...

~

Sml:tnj;l iii opazanje Br.

Zahvat

Moguci uzrok

'"

1, 7, 8, 9

Zelcnc iglicastc iskrc 13 14

prekinuti spojevi kolektorskih zastavica dodirni luk cetkica nedovoljan

zalemiti panovo spojeve ostvariti pogodan tangencijaini pomak, konzultirati proiz-

voaaca PromjcnlJin) iskrcnje koje putujc oko kolcktora

4, 13 15 16

greske u nal110tu rolora iIi spojkama izjcdnaccnja isturena izolacija lamela

pronaCi i otkloniti gresku, konzultirati proizvodaca

'.

izglodati izolaciju lamela

Jako zagrijanjc kolcktora

3 17 18 19 20 21

Jaku zagrijanjc cetkica i dri.aca cetkica

preslab pritisak opruge bakrcno uzc cctkice prekratko iii prekinuto nedovoljno ubrusene cetkice radijalni driac cetkica lagano nagnut U smislu vrtnje spoj kabla cetkica olabavljen iii pr1jav

povccati pritisak opruge taka da odgovara klasi cetkice upotrijebiti cetkice s duzim bakrenim uzetom veee savilljivosti ubrusiti cetkice postaviti driace cetkica u radijalni poloiaj i na pravilnu udaljenost od kolektora oCistiti stopice, stegnuti vijke

3, 15, 17, 18

22 23

otpor izmedu cetkica i nosaca driaca cetkica nije jednolican prejak pritisak opruge

ocistiti i ucvrstiti spojeve smanjiti pritisak opruge tako da odgovara klasi cetkice

t

--' "',

~

*

Bakrcno uie cetkicc nagorjclo iii promijcnilo boju

3,4, 17, 22

Brz~, trosenje cctkica iako jc komutacija ~ez iskrcnja

17

24

vibracije uslijed vanjskih utjecaja

25

vibracijc uslijcd unutarnjih uzroka neuravnotcz.cnost i eksccntricl10st uljc iii prljavstina na kolektoru niska vlainost atmosrer~

126 27 Ncjednoliko troscnjc cctkica

zrnca oijustenja u kontaktnoj povrsini cClkica

Nejednoliko troscnjc kolektora, pOHsina s\'ijetla

ponovo, izbrusiti i ocistiti povrsinu celkica

(

Za\'lacenjc bakra na kolektoru

Prctjcrano troscnjc kolcktora, povrsina pocrnjela

oCistiti kolektor koristiti rashladni zrak normalne vlaznosti 2, 3, 22, 24, 25, 26

28

.

pronaCi i odstraniti uzrok vibracija motora iii motor posta viti na podlogu koja prigusuje vibracije uravnotez~ti motor i kontrolirati trosenje lezaja

17, 28

1, 14, 24, 25 29

plosnata mjesta na kolektoru

petokariti iii prcbrusiti kolektor 16

30

segmenti kolektora istureni iii uVllceni

stegnut~ pretokariti iii prebrusiti kolektor ~

~

... ~

Smctnja iii opazanjc

Br.

31

Moguci uzrok

Zahvi.lt

00

stcgnuti, pretokariti iii prebrusiti kolektor, izglodati izolaciju lamela

kolcktor olabavljcn

20, 23, 24, 25, 26, 28

Stvaranje kanala i zubaca oa kolcktoru Prijenos bakra na povrsinu cetkica

1, 2. 3. 9. 17, 24, 25, 31

16, 17, 24, 29, 30, 31

Poslmkivanje cctkica 32

celkica je prelabava u driacu cetkica iii drzac ostecen

.uzeti cetkicu pravilnih dimenzija, ostecene ddace zamijeniti novima

Prugasta povrSina kolektora

4. 17, 26, 31 33

drZac cetkica montiran predaleko od kolektora

Kolektor ima nesimetricna nagorjcla

posta viti dd:ac na 2 mm od kolektora

15, 16, 20, 26, 30, 31

~jcsta

1, 2, 5, 9, 15, 22, 24, 25

Kolektor ima simctricna nagorjela mjesta KoIektor ima valovit izglcd

3. 24, 25. 31

~

2. 3. 4. 9, 15. 16. 17, 22

Rupicasta kontaktna povrsina cetkica

11, 16, 24, 25, 31

Lorn bridova iii cijelc cetkice

4, 5, 16, 19, 24, 25, 26, 28

Nemogucnost da se razvije zastitna patina ~otor se ne 'pokrece iii se tesko pokrccc

\

34

prekid u dovodu

35

prekid u rotorskom krugu, u pokretacu, spojnim vodovima iii namotu rotora, istrosenost iii izlizanost cetkica prekid u uzbudnom krugu

36

Svi namoti se previsc zagrijavaju

pregledati i izmijeniti pregorjeli osigurac, pregledati i uklopiti sklopku, ispitati dovode i otkloniti prekid. pregledati dovode, oCistiti cetkice, kontrolirati namot armature, u slucaju prekida namota motor poslati na prematanje preglcdati dovode do uzbudnih namota, ispitati uzbudni namot, u slucaju prekida namota motor poslati na prematanje 4

Motor uzima prcvcliku struju, armatura se pregrijava

37

pojedini svici kratko spojeni na na kolektoru

oCistiti kolektor, izglodati izolaciju lameJa

Motor uzima preveliku struju i tcsko se pokrece

38

spoj medu svicima armaturnog namota

podignuti cetkice, uzbuditi stroj i vrtiti ga drugim strojem; ako se armaturni namot zagrijava, nuzno je prematanje armature

~

~

Smetnja ... oli opazanje Br. Leiaji se previse griju

40

42.

prijenosni remen jc previse zategnut iIi se osi spojenih strojcva ne poklapaju previse iii premalo uija u lezajevima nepravilna montaza leZajeva

43 44 45

motor nije dobro pricvrscen istroseni lefuji savin uta osovina

41

Motor vibrira

Moguci uzrok

Smetnje Smetnja iii opazanje Motor ne krece, nema buke

~

Zahvat popustiti remen, poravnati osi spojenih strojeva

o'"

izmijeniti ulje u lezajevima lezajeve i osovinu poravnali, blazinicc postrugati (tusirati) izraditi nove temelje. kontrolirati temcljnc vijke izmijeniti blazinice _izravnati osovinu i smanjiti zatezanje rcmc~(l_

kvarovi na asinhronim motorima

MoguCi uzrok

Zahvat

prekid u najmanje dva dovoda, izostanak napona kodjednofaznih motora: ostecena iii neukljucena termicka zastita

kontrolirati osigurace, vodove, sklopku, a naroCito stezaljke uklopiti tcrmicku zastitu (klixon) iii je zamijeniti

Kod uklapanja pregore osiguraci iii isklapa zastitna sklopka

vodovi za napajanje Imaju medusobni spoj -dvije faze statora imaju medusobni spoj iii spoj sa zeljezom preslabo odabrana elektricna zastita vodovi od retora do pokretaca iii dva drfuca cetkica imaju medusobni spoj

odvojiti vodove i medusobno ih izolirati obnoviti statorski namot

Motor ne krece, jako bruji

jedan dovod prekinut (nakon pokretanja rukom, motor se moze vrtjeti u oba smjera) kod jednofaznih motora: ostecena centrifugalna sklopka iii kondenzator

kontrolirati dovode, osigurace i sklopku. Ostecene dijelove zamijeniti zamijeniti iii popraviti centrifuga:lnu sklopku zamijeniti kondenZ'J.tor

odabrati odgovarajucu zastitu odvojiti pokretac, podloziti cctkicu izoIacijom i ispitati

~

Motor ne krece pod teretom

previsok protumoment prenizak napon mreze prevelik pad napona u dovodima motor je predviden za spoj ~, a spojen je u Y prekid u rotorskom strujnom krugu kod kolutnih motora (cetkice ne nalijezu dobro, losi kontakti za kratko spajanje) kod jednofaznih motora: zamijenjen glavni i pomocni namot

* Motor se grije u praznom hodu

motor je prcdvidcn za spoj Ya spojen u previsok napon mreze

~

nedovoljno hladenjc zbog zacepljenih zracnih puteva krivi smisao vrtllje motom za sarno jcdan smisao vrtnje Sam motor vrti se nemirno

ostecenje lezaja vijci za pricvrscenje labavi spoj medu zavojima montirani prijenosni dijelovi (spojka iii remeniea) pogorsavaju izbalansiranost rotora strana tijela u zracnom rasporu

urediti pogon - motor odspojiti i ispitati u praznom hodu izmjeriti napon mrezc (izabrati drugi odvojak na transformatoru iii premotati motor) provjeriti presjeke dovoda promijeniti spoj kontrolirati nije Ii prekinut rotorski krug, istrosenost i prikljucak cetkiea. zagaravljenost kontakta 7.:a kratko spajanje glavni namot spojiti direktno, ~a pomocni preko kondenzatora na mrezu

promijeniti spoj izmjeriti napon mreze i struju praznog hoda. Povisenje napona ne smije biti vece od 5 % iznad nazivne vrijednosti oCistiti motor kontrolirati velltilatorsko kolo

smisao vrtn. c.

vidi str. 155 vijke zatcgnuti i osigurati obnoviti statorski namot rotor motora izbalansirati zajedno s montiranom spojkom iii rernenico!ll slrana tijela odstraniti zracni raspor ocistiti

~

'"

~

152 ______________~---------------------------

Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 153 Montaza, instalacija i odriavanje elektromotora Priprcma montaZc. Prispjeli motor treba pregledati i utvrditi eventualni gubitak, popustanje iii ostecenje dijelova, do cega je maglo 90ci za vrijcme transporta. Aka se montazi ne pristupa odmah, motor treba uskladistiti u suhoj prostoriji na ravnoj podlozi. Motaru koji jc bie duljc uskladisten iii je vlazan, treba izmjeriti izolacijski otpor namota. Ako je otpor ispod I MQ kod motora do 500 V iIi 1000 Q za svaki volt kad visih napona iznad 500 V, treba motor sushi stavljanjcm na toplo, suho, provjetravano mjesta iii propustanjem istosmjerne struje 50% nazivnog iznosa iii prikljuckom na izmjenicni napon 7 do 20 % od riazivnog iIi stavljanjem pod pokrov s izvorom tapline. Antikorozivni premaz s kraja osovine, dosjednih povrsina stopala i prirubniea treba odstraniti trikloretilenom a ociscene povrsine premazati uljem. Nakon toga se llJotor kompletira sa spojkom, remenieom iii zupcanikom, Ciji provrti moraju biti uskladeni s osovinom. Ovi prijenosni elementi moraju biti dinamicki izbalansirani, a montiraju se prikladnim napravama, koristeCi navojne rupe oa ceonoj strani osovine iIi eventualno udareima drvenog cekica oslonivsi drugi kraj osovine na cvrsti oslonae, da se izbjegne ostecenje lezaja. Ovisno 0 obliku (vidi str. 89). motori se pricvrscuju pomocu nogu iii prirubniee. Kod motora s nogama, u slucaju rcmenskog prijenosa, obicno se koriste pritezniee, a kod drugih prijcnosa te veCih motora (visina osovine iznad 500 mm) i motora s treCim lezajem, redovito se primjenjuje temeljna ploea koja se postavlja na temclj.

.S!,

1; (3

E

Tcmelji moraju biti projektirani i izradeni prema mjernim skicama motora. Temelje za velike i teske mOlore s ventilacijskim i kabelskim kanalima moraju izraditi gradevinska poduzeca prerna posebnom nacrtu temelja. Prema svojstvima razlikuju se dvije vrste temelja: kruti i elasticni. Kruti temelji mogu bili betonski iii zidani, prema slici 28. Temelj treba dopirati do cvrstog tla, a iznad pod a 'strsati oko 20 em. da se motor ne bi ostetio pri ciscenju i da bi se zastitio od prskanja vade. Na cvrsto tlo se najpdje nazida 2 do 3 sloja kamena, a na nasuto tlo 4 do 8 slojeva. Zatim se upotrijebi beton iii opeka. Beton je mjesavina jednog dijela cementa, dva dijela pijeska i cetiri dijela sljunka (vidi str. 828). Skrucivanje betona ovisno je 0 uvjetima susenja i marki betona. Za zidani -$-' temelj treba po 1 m 3 oko 400 tvrdo peccnih klinker-opeka i ako 0,3 m 3 zbuke. Upusti za 8 temeljne vijkc. se n:lprave prigadom gradnje, stavljanjem drvenih ictvi u raimacima A i B Sl. 28. Betonski temelj za ve- . prema mjernoj skici. like motore

' :3 B -~--

i.

•

.i

Montazom molora moze se zapoceti tek nakon sto otvrdnu ternelji. Kod strojeva spojenih spojkom treba osovine uravnati tako, da njihove osi Ide u istom pravcu. To se moze kontrolirati mjerenjem radijalnog i bocnog udara prirubniee spojke pomocu indikatora. Potrebno je uzeti U' obzir pogonske uvjete, kao sto su termicka dilatacija osovina, pomak osovine radnog stroja U odnosu na polozaj miro-

154 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROlEVI va~!a, a~o i~a klizni lezaj itd. Motor za remenski pogon mora se uravnati prije zahJe:anJ~ pn~eznica. On se priCvfsti vijcima na slobodne priteznice polozene na tcm,e~ .. PntezOIce se podmetanjem zelJeznih klinova moraju dovesti u horizontalan pol~za~. Nakao toga se osovina motora poravna,prema postavljenoj osovini radriog

stroJa

I motorska rernenica prema proturernenici. Obje osovine moraju lel-ati paraa simetrale obiju remenica padati zajedno. U slucaju primjene zupcanika za p:l~eno~, treba p?stic~ p~ralelnost osovina i njihov toean razmak. Ozubljenje mora b~tl tOCO?, da bl s~ 1~?Jegla nedozvoljena opterecenja lezaja. Ispravan fad zupcanl~a ~oze se prOVJC:ltI pregledom tragova zuba na -papirnatoj traci) koja se propus~a l~medu zu~cantka. Nakon sto se postigne zadovoljavajuci polozaj, pristupa se fikslranJu motora. Zalijevaju se temeljni vijci i prileznice, odn. temeljne ploce tekucim, ..dobro ~.romijeSa~im mortom od jednog dijela cementa i jednog dijela fino proslJunog pl~eska. Pntezunje temeljnih vijaka dopusteno je tek nakon potpunog stvr.d.nyCa zalJevne rnase, nakon kojih 14 dana. Pri postavljanju motora za direktan spOJ IiI za pogon zupcanicima, noge kucista treba spojiti s podnozjem pomocu prizon-zatika. Konacno se stavlja glazura temelja.

lel~o,

Elcktricni prikljucak treba obaviti prema spojnoj shemi, na kojoj je naznacen pr.ik.ljucak elektricne. i t~rmicke zastite, a. kod kolutnih motora i rotorskog pokrctaca (vld., .str. 201). ~paJanJe motora obavlJa se prema podacima s natpisne ploCice, spoJllIc~ma u pr~kljucnoj kutiji statora. Uvod kabcla 1I prikljucnu kutiju mora biti zabrtvlJen, da bl prostor stezaljki ostao odijeljen prema vani. Motor i pripadne apa.~~t~ .treba uz~mljit.i: Za uzemljenje motora sluzi vijak za uzemljenje u prikljucnoj kuttJl lit na nozi kucista. Taj je vijak ozoacen znakom za uzemljenje ~. Prije prvog uklapanja treba jos jednom provjeriti valjanost montaze i prikljucka motora u skladu s uputama 0 montazi i odrZavanju, koje pripadaju doticnom motoru. Upute t~"-e~a. pa~ljivo spremiti. Treba utvrditi prisutnost napona mreze u svim faza~a, provJefltl pntegnutost kontaktnih i pricvrsnih vijaka, zasticenost protiv dodtra rotirajucih dijelova i dijelova pod naponom, kontrolirati pravilno udesavanje nadstrujne zastite, najcesce na nazivnu struju motora, a kod kolutnih motora jos i polozaj cetkica. rucicc uredaja za kratko spajanje i poluge pokretaca. Treba se ~vjerit~ okretanjem rotora rukom, da rotirajuCi dijelovi ne struzu i ne zapinju. Ako J~ .sve IS'p~avn~, moze .se. uklopiti neoptereceni motor. Nakon toga treba jos provjent! da It Je smJer vrtnJe lspravan i imaju Ii sve faze napon. Oddavanje l11?tora ugl~vno.rn se sastoji nadzora zagrijavanja. ciscenja puteva rashladnog zraka 1 podmazlvanJa. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba nadzirati jos klizne kolute, uredaj za kratko spajanje, kolektor, ddac cetkica i cetkice. Putove rashladnog zraka elektricnih strojeva treba u odredenim vremenskim razmaeim~, .ovisno ? onecis~e~osti. okoIine, cistiti, da se ne pogorsa hladenje. U tu svrhu konstt se SUhI kompnmlram zrak. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba kroz postojece otvore redovito ispuhavati i unutrasnjost da se otkloni prasina nastala tr~~enjern cetkie~. ~nutrasnjost zatvorenih strojeva (lP 44 i vise) dovoljno je Cistiti pnltkom ras.tavIJa~J~ zbog podmazivanja lezaja. Povremeno treba kontrolirati pritegnutost sVlh spoJnth elemenata, narocito kontaktnih dijelova. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva, treba redovito pregledati kliznu povrsinu prstena, odn. kolektora :~eba kontrolirati istrosenost i pritisak cetkica, slobodno pomicanje cetkica u dda~ elma, kontaktne elemente uredaja za kratko spajanje i funkcioniranje uredaja za

;(j

Elektromotori _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 155 podizanje cetkiea. Uocena eventualna ostecenja treba odmah otkloniti. Elektricni strojevi se izraduju s valjnim iii kliznim lezajima. Klizni Iez.aji koriste se sarno kod velikih i specijalnih elektricnin strojeva. Odrz.avanje lezaja sastoji se od povremene kontrole zagrijavanja i buke te od redovitog podmazivanja. Manji elektromotori obicno imaju trajno podmazane valjne Iez.aje, pa je zavisno od pogonskih uvjeta dovoJjno podmazivanje priblizno svake 2 godine. Kod najmanjih motora ovi razmaei mogu biti jos i veci. Motori srednjih snaga, od priblizno 30 kW na dalje, redovito su snabdjeveni s mazalicom za naknadno podmazivanje. Podmazivanje tih motora moze se izvrsiti bez rastavljanja i za vrijeme pogona. Rokovi naknadnog podmazivanja kao j kolicine maziva redovito su navedeni na posebnim natpisnim plocicama vecih elektricnih strojeva. Naknadno podmazivanje treba izvrsiti svakih 50 do 200 miliona okretaja. Donja graniea se odnosi na strojeve s vecom brzinom vrtnje i vecim leZajima kao i za slucaj rada u jako oneciscenoj okolini. Nakon nekoliko naknadnih podmazivanja, ali barem svake 2 godine, odn. na pocetku sezonskog rada, pozeljno je ipak izvaditi lezaje, pri cemu kuglicne lezaje i unutrasnje prstene vaJjkastih lezaja ne treba skidati s osovine. Citavi lezajni sklop treba temeljito ocistiti odstranjenjem stare masti, ispiranjem benzolom iIi benzin om. Za ciscenje se ne smiju upotrijebiti ostri i tvrdi predmeti, vee sarno komadici mekog drva i cetke. Nakon susenja, lezaj treba odmah namazati svjezom mascu, ispunivsi Citavi slobodni prostor izmedu kuglica, odn. valjaka Iez.aja. Slobodni prostor lezajnih poklopaea se smije ispuniti sarno do polo vice, jer prekomjerno punjenje uzrokuje pregrijavanje lezaja. Citav postupak podmazivanja iziskuje najvecu Cistocu, jer prodiranje necistoca u lezaj lako moze dovesti do .njegovog unistenja. Zbag toga i pri naknadnom podmazivanju treba svaki put pazljivo acistiti glave mazalica. Za podmazivanje treba upotrijebiti propisane iii prikladne vrste masti za valjne lez.aje, kao S10 su npr. Shell Alvania 2 i INA-LIS 2. Pri ostecenju, Ciji su znaci prekomjerno zagrijavanje i buka, treba zamijeniti lezaje. Lezaje treba skidati prikladnom napravom da se izbjegne ostecenje dosjeda na osovini. Originalno pakavanje novog lezaja otvara se tek neposredno prije montaze. Lezaje, osim onih za najmanje matore, treba prije ugradnje zagrijati u vrucem ulju na temperaturu 80 do 90°C. Oslanjajuci prikladnu napravu u obliku cijevi na unutrasnji prsten, laganim udarcima se leZaj montira na osovinu, vodeci racuna da sjedne do kraja dosjeda. Prilikom svakog rastavljanja stroja u svrhu podmazivanja iii eventualne zamjene leiaja, potrebno je pregledati i brtve lezaja. Dotrajale iIi ostecene treba zamijeniti. Brtvene prstene od vunenog pusta treba prije ugradnje natopiti toplim uljem. Brtveni prsteni ne smiju biti niti labavi niti tijesni. U prvom slucaju ne brtve dovoljno, u drugom izazivaju zagrijavanje lezaja.

\hI v

TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE ENERGETSKI TRANSFORMATORI

(prema standardima lEe u stanju od 1976. g.) Energetski transformatori prenose energiju s mreZe jednog napona na mreZu drugog iii jednakog napona, posredstvom izmjenienog magnetskog toka. Taj tok vo~i jezgra slozena ad transformatorskog lima. Transfonnatorski lim je od zeljeza koje je legirano silicijem, sa svrhom da mu se poveca elektrieki otpor, kako bi ad magnetskog toka u limu inducirana struja bila mala. Iz istog razloga je debljina lima obieno 0,3 mm. Posebnim postupkom valjanja donekle se usmjeruju kristali zeljeza, te se taka smanjuju gubici zbog izmjenicnog magnetiziranja. Magnetska svojstva ovise i 0 unutarnjim napetostirna, pa je eesto potrebno 1irno~e zariti na temperaturi eea 810 0c. Primarni i sekundarni namoti obuhvacaju izmjenieni magnetski tok voden jezgrom. Radi boljeg magnetskog vezivanja, namoti se nalaze sto tjesnjije jedan oko drugoga. Glavna izolacija dijeli namote i izolira ih prema jezgri i ostalim dijelovirna. Namoti mogu biti gradeni od okrugle zice, profilnih vodiea, trake iIi folije, a materijal im je elektrolitski bakar iii Cisti alurninij. Pojedini zavoji su medusobno izolirani.

Izolacija je kombinacija celuloze (papir, prespan itd.) i izolacijskog uljo, pa govorirno 0 uljnim transfonnatorima, iii su to krute izolacije, odnosno kombinacije krutih izolacija i zraka, pa govorimo 0 suhim transfonnatorima. lzolacijska ulja (vidi str. 786) imaju, osim izvrsnih izolacijskih svojstava, i veliku specificnu toplinu pa mnogo bolje ad zraka prenose toplinu s namota i jezgre oa kotao i hladila. To je jedan od razloga da se suhi energetski transformatori rade za napone sarno do -- 20 kV i snage do -- 2 MV A. Izolacijska ulja su higroskopna, a s vlagom im pada izolacijska vrijednost pa su potrebni posebni uredaji za njihova priredivanje i susenje. Sintetieka ulja (ask areI) za razliku od mineral nih ulja ne gore. ali se zbog zagadivanja' okoline sve manje upotrebljavaju.

~o

° 0 ~co

C'i

Aktivnim dijclom transformatora nazivamo jezgru s ugradenim namotima i izolacijom. Kod uljnih transformatora se taj aktivni dio nalazi u kotlu koji je ispunjen uljem. Povrsina kotla i· na njemu prigradena posebna hladila sluze za odvodenje gubitaka. Transformatorsko ulje zagrijavanjem inijenja volumen, zbog eega transformator mora imati posebno predviden proster u. kotlu iii konzcnator. Primarna (ulazoa) straDa je strana sa koje se transformator napaja. Sckundarna (izlazna) straDa je strana sa koje se transformator tereti.

(/

158, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGU5NICE Nazivni napon U", je napon na koji se transformator prikIjucuje iIi koji nastaje u praznom hodu, a oznacen je na natpisnoj plocici. Nazivna soaga Sn je dogovorna vrijednost prividne snage u kVA iii MVA koja je osnova za projekt transforrnatora, ispitivanje, garancije proizvodaca i odredivanje nazivne struje. Nazivoa struja In' je struja kroz linijsku stezaljku transforrnatora, cija vrijednost je odredena nazivnorn snagom i nazivnim naponom. Za jednofazne transformatore je In = SnlUn, a za trofazne transformatore In =

S. -=--.

J3 U.

Gubici praznog hoda Po. Transformator prikljucen na napon grije se i kad nije opterecen. Izvor topline su gubici u jezgri (vidi transformatorski lim). Zato se ovi gubici cesto zovu gubici u zcljczu. Oni se mjere u praznom hodu, tj. na neopterecenom transformatoru kojemu je primarni namot prikIjucen na mrezu. Gubici praznog hoda prakticki se ne mijenjaju s opterecenjem transformatora. Gubici zbog tereta P T nastaju u opterecenom transformatoru zbog prolaza struja kroz namote. Nazivaju se jos gubici u bakru iii gubici kratkog spoja, jer se mjere kod nazivne struje u pokusu kratkog spoja (vidi napon kratkog spoja). Mijenjaju se priblizno_ s kvadratom opterecenja i s temperaturom namota pa se dekIariraju kod referentne temperature (vidi dalje). Napoo kratkog spoja Uk je dio nazivnog napona, koji prikljucen na jedan od narnota transformatora tjera u njemu nazivnu struju, dok je drugi namot transformatora kratko spojen. Ovaj pokus sluzi za mjerenje gubitaka zbog tereta i zove se pokus kratkog spoja, pa otuda ime napon kratkog spoja. Napon kratkog spoja se obicno izrazava u postotku nazivnog napona. On sluzi za proracun padova napona u transformatoru kod razlicitih opterecenja (vidi str. 162) i odredivanje velicine struja stvarnog kratkog spoja. Deklarira se kod referentne temperature. Spoj (sprega) trofaznih transfonnatora. Fazni namoti jedne naponske strane mogu biti medusobno spojeni u zvijezdu iIi trokut. Ovi nazivi potjecu od slike koju u tim spojevima cine vektori faznih napona. Za njihovo oznacavanje odabrana su toi slici slicna slova, "yo. za zvijezdu i "DO. za trokut. Spoj namota viseg napona ozna~uje se velikim, a spoj namota nizeg napona malim slovom. Ako fazni namoli nisu spojenL oznaka je III, odnosno iii. Postoji jos i spoj cik-cak (slomljena zvijez,da) koji se upotrebljava sarno za sekundarne namote niskog napona (400/231 V) i jedino u transformatorima manjih snaga. Oznacava se slovom "z", Kod kombinacija razlititih spojeva visenaponskog i nizenaponskog namota naponi iste faze mogu biti medusobno fazno pomaknuti (vidi sliku). Taj fazni pomak se oznacuje satoim a brojem (ozoakom pomaka faze), tj. brojkom na satu 11·~~~_. koju prikazuje vektor nizeg napona kad je vektor iSle faze viseg napona u polozaju velike kazaljke kod punog 10 sata. Kut faznog pomaka je satni broj pomnozen s 30°. U primjeru na slici, namot viSeg napona spojen je u 9 J zvijezdu, a narnot nizeg napona u trokut. Fazni pomak je 150'. Njcgova ozoakaspoja je Yd5. 8 7

5

Energetski transformatori _ _ _ _~_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 159 Satni broj se katkada naziva grupa spoja (spreZna grupa) zato sto svi transformatori iste grupe, bez obzira na spojeve namota mogu, ako su ispunjeni i ostali uvjeti. raditi paralelno. (Paralelni rad vidi str. 169). U istoj kombinaeiji spojeva namota, npr. Yd, mogu se prema nacinu spajanja namota dobiti razliciti pomaei faza. U tablie! na strani 160 su oznake spoja, 'sheme spoja faznih namola i vektorske slike najcesce upotrebljavanih grupa spoja, Fazne stezaljke (provodni izolatori) su oznacene na visokonapo'nskoj strani velikim slovima ABC, a u jednakom redoslijedu faza na niskonaponskoj strani malim slovima abc. Transformator s tri namota ima odgovarajuce stezaljke srednjeg napona oznacene rnA mB mC. U spoju zvijezda i cik-cak su sva tri fazna namota zajedno spojena u tzv. nultocku. Nultocka moze biti spojena na posebnu siezaljku (provodni izon b c a lator), Takva izvedena nultocka oznacena je -$4 s N, odnosno n ili m N. Nultocka na sekundarnom namotu transformatora omogucuje koristenje faznih napona i optereCivanje nultocke (nesimetricni trofazni teret). U mrezama niN A 8 C skog napona 400/231 V nultocka transformatora je uzemljena, a nulti vod, osim za koristenje faznog napona, sluzi jos i za zastitu aparata i uredaja od dodira (nulovanje vidi str.. 255 i 276)~ Referentna temperatura je srednja vrijednost temperature namota transformatora, pri kojoj se garantiraju gubici zbog tereta i napon kratkog spoja. Za toplinske klase' A, E i B (vidi str. 163) ona je 75"'C. Za dirigirano strujanje ulja referentna temperat.ura je 80°C, a za ostale toplinske klase je lIS dc. Opteretivost nultocke. Transforrnatori u noju Dy s izvedenom nultockom mogu se 'nesimetricno opteretiti do te mjere, da im struja nulvoda -bude velicine nazivne struje In. Jednako nesimetricno mogu se opteretiti i transformatori u spoju Yz. Buduci da spoj cik-eak zahtijeva 15,5% viSe zavoja od spoja u zvijezdu uz jednaki presjek vodica, on se upotrebljava umjesto spoja Dy sarno tamo, gdje je izvedba visokonaponskog namota u spoju trokut vise od 16 % skuplja od izvedbe tog namota u spoju zvijezda. Nairne, vodic manjeg presjeka je skuplji, a vodic namota spojenog u trokut ima J3 puta manji presjek. Transforrnatori u spoju Yy redovito nemaju nulvoda na visokonaponskoj strani, pa im se nultocka smije opteretiti s najvise 10% In. Veliki transformatori u spoju Yy se cesto izvode s trecim, kompenzaeijskim namotom (tercijarom) spojenim u trokut koji, ako je graden za 1/3 nazivne snage, ornogucuje optereCivanje nultocke nazivnom strujom. Ovaj treCi namot se moze ujedno i opterecivati, ako je za to dimenzioniran.

• •

$$$$

Spoj trofaznog tra,\sformatora s tri narnota oznacava se tako, da se iza oznake spoja namota viseg i srednjeg napona (npr. Y~'O) doda zarez, pa zatirn simbol spoja p.arnota nizeg napona (npr. d) i satni broj koji pokazuje fazni pornak (npr. 5) tog napon'a prema najvisem naponu. Npr. YyO.dS. Uobicajeni spojevi ,trofaznih transformatora. U nasim distributivnim mrez.ama je uohicajena grupa spoja 5. Transformatori s niskirn naponom 400/231 V imaju obicno

160 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGUSNICE

Energetski transformatori, ___________________ 161

Trofazni transfonnatori

spoj DyS, iznimno Yz5. Transrormatori koji imaju nIZl napon 6, 10, 20 i 35 kV u spoju su YdS. Transformatori koji povezuju mreZe Ito, 220 i 380 kV redovito imaju kompenzacijski namat i spoj YyO.d5.

Grupa spoja (sprezna grupa)

Pregled oznaka spoja, vektorskih polozaja napona i slike spoja

OdO 0

m'Jl Jtt m ,

OzO

A!O ~ 1AGeCc. r -5 ~

"MlJ' W ~ ~-

C ebB

OyS

c

C

[!M~

5 Od6

~

AI

~riIDiJ

c

I

C

B

6

lI/yO -'" ~

c

~

0. 0 "0

to

C

k [~fi!ffl~J

ebB

YzS

lm

I

r. -

~,no A

C b a,

N

*

JldUl

Y Y 6}

~i1l'I

a be b e COB

-

"-lll e,

8

5

N

W

Oz6

&rn c

-5 f'

~-1i1tW 8

mI~ m m I

C

6

N

YzII

Ydll

c1

L[iIDf ro

b 8

e

ill...]

6

1\ AI ~

C

...

n

Oyll

11

-

ro- - e-

e 0\ B

b

5

~,-'bC;

6

-

m A

YdS

e I

c bOB

'fff 1.1

B

N

AI

5

b

o·

1°

m

11\ \

A r ~In ~rp 1 b

a

C

fIIdS

~

b

e

I

e

8

C

~

IIldll

r-

Ei e ,

8

11}

--"

-,

"_Arp-"

-

m

rii-1 -

~fl~~ftr ~UBfi~J A~fl~~J cz~ ,

C

8

C

e

C

a'5 8

B

.

I

iaprr ~

Y

1

LE-B_C.J

Autotransformatori

I

-,

C

R

N

Autotransformator je vrsta transformatora u kojem se energija, osim zajednickim magnetskim tokom, prenosi jos i vodljivim spojem izmedu namota. Namot autotransformatora se sastoji od zajednickog i serijskog namota. Na zajednicki namot se prikljucuje niii napon, a na serijski spoj zajcdnickog i serijskog namota se prikljucuje visi napon. Zajednickim namotom teee razlika sekundarne i primarne struje. Nazivna snaga autotransformatora nazi va se testo prolazna snaga, za razliku od manje tipske snage koju bi, olprilike, imao obicni dvonamotni transformator jednakih dimenzija. Jednofazni transformatori autotransfonnatori obicni liO

I: rdA, ~LL~~-.J I:

I

.

I:

[g~1~

I

Podesavanje napona. Na pojedinim mjestima u mrdi je napon visi iii OIZI ad nazivnog pa distribucioni transformatori imaju prcklopku (premjestac) kojom se prim ami namot moze prilagoditi naponu mrde oa mjestu ugradnje, obicno u stupnjevima 2,5'~~; do ± 5(:';~ nazi\'nog !lapona. Ovo podesavanje se obavlja u beznaponskarn stanju pomaeu rucice na kotlu iii poklopcu transformatora. Dnevno variranje napona kao i ostale promjene naponskih prilika u mrezi kompenzira se pomoeu transformatora s rcgulacijskom prcklopkom. Ovo podcsavanjc napona je bez prekida pogona (pod optereeenjem) najceSee u stupnjc\'ima od 1,5 /~, u ukupnom opscgu -ad ± IS>~ nazivnog napona. Regulacijska prcklopka za veee transformatorc se sastoji ad teretne preklopke, (koja preklapa pod teretom), od biraca i motomog pogonskog mehanizma. Manje regulacijske preklopke imaju urnjesto teretne preklopke i biraca sarno teretni birac. Stupanj izolacije (Si) oznacuje izolacijsku cvrstocu transformatora. Odreduje se u skladu s izolacijskom cvrstoeorn cijelog poslrojenja, ovisno 0 odabranorn najvisem naponll opremc. Yidi: "Koordinacija izolacije", strana 219. Izolacijska cvrstoca provjerava se ispitivanjem transformatora naponima kojima je definiran stupanj izolacije. To su nazivni podnosivi kratkotrajni napon 50 Hz i nazivni podnosivi atmosferski udarni napon. Njihove vrijednosti za pojedine stupnjeve izolacije navedcni Sll L1 tablici na str. 162. Za najvisi napon opreme do 38 kY mogu se odabrati po listi 1 i po listi 2 dva razlicita nazivna podnosiva atmosferska udarna napona. Kriterije za izbor po listi 1. vidi "Koordinacija izolacije" na str. 220. Za napone iznad 38 k Y mogu se za jednaki najvisi napon opreme odabrati dva razlicita stupnja izolacije. Transformatori za najvisi napon oprerne 420 kY mogu se ugovoriti i s drugaCije definiranim ispitivanjima koja lIkljucuju sklopne udame napone. 11 Koncarev prirucnik

.-,v. 162 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TRANSFORMATORI I PRIGU5NICE

Energetski transformatori ___________________

Stupnjcvi izolacije transformatora (IEC)

~

U

U,

kVcf

1,1 3,6 7,2 12 24 38

lista 1

3 10 20 28 50 70 185 230

123

0

-

-

20 40 60 95 145

40 60 75 125 170

2

360 395

850 950

420

570 630

1300 1425

'1

--

J

Nultocka transform at ora, ako je uzemljena direktno iIi preko male impedan· cije, ne mora biti izolirana za jednaki stupanj izolacije kao i krajevi namota na strani mreze. Stupanj izolacije nultocke treba biti odabran izmedu navedenih

u tablici. Aka to prilike u mrezi dozvoljavaju, suhi transformatori ne moraju biti ispitivani nazivnirn podnosivim atmosferskim udarnim naponima.

"

3

--,

-~

sin cp +0,05 (u x sin

qJ +u r

cos

"

tereta, ux=Ju~-u;

%.

Uk

je napon kratkog spoja u

%.

100

~~

_--z 5

Ur

.". ~

"

0,5

2

3

-- -

~-

2

•, J 5 5

6

5

6

5

6 6

7 6

7

6

Granicna zagrijanja transfonnatora je najveci dozvoljeni porast temperature dijelova transformatora prema rashladnom sredstvu (Temperatura zraka maks. 40 'C, rashladne vode 25 'c). Toplinska klasa Suhi transfonnatori

Namoti hladeni zrakom prirodno iii prisilno (mjeri se metodom propromjene otpora)

izol~cije

Granicno zagrijanje

JUS N.A8.005/1958

[K]

A E

60 75 80 100 125 150'

B

F H

Promjena sekundarnog napona moze se naci i pomocll monogram a na str. 163. Ocitani pad napona vrijedi za nazivnu snagu Sn. pri opterecenju S treba ga pomnoziti sa S/Sn' ' Trajna struja kratkog spoja I k = - In A.

2

3

tp)2J%:

Sn je nazivna snaga transformatora u kV A, ur = toO PT/Sn%, PT su gubici zbog

J

5

Promjena (pad) sekundarnog napona transforrnatora opterecenog teretom S u kVA i cos cp iznosi u postotku nazivnog napona: "x

I

~

3

7

r

0

~

2

3

450 550

-

2

2

!ista 2

245

u=sS [u cos c E ;;;" 0 "0 E .-" '"0.0 'c

-