Školsko Natjecanje iz Geografije - SKRIPTA 2.RAZRED SŠ

RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI ukupna površine Zemlje: 510 milijuna km2 ¾ zauzima kopno: 361 milijun km2 ¼ zauzima more: 149 milijuna km2 Naseljeni dio kopna (bez Antarktike) zahvada 134 milijuna km2  EKUMENA (20°- 40° s.g.š.) | subekumena - oaze  ANEKUMENA – nenaseljeni prostori (Antarktika)  Nema stalnih stanovnika (jedini stanovnici – istraživači)  Grenland, Sj. Afrika, Sj. dio Sj. Amerike, pustinjski prostori, Himalaja, Ande, Stjenjak (planina) EKUMENA: MONSUNSKA AZIJA (JI) od Pakistana do Japana – Kina (1 350 000 000), Indija (1 100 000 000), Pakistan, Bangladeš, Indonezija, Tajland, Filipini, Japan, Malezija EUROPSKI PROSTOR – Zap. je gušde naseljen od Ist. Nizozemska (400 st/km²) → Island (3 st/km²) Hrvatska (80 st/km²) ATLANTSKA OBALA SJ. AMERIKE (SI SAD-a) Boston, New York, Philadelphia, itd. Srednja Amerika Obala Brazila i Argentine Zapadna Afrika JI Afrika (Južno Afrička Republika) JI Australije (Melbourne, Sydney, itd.)    

 PROSJEČNA GUSTODA NASELJENOSTI POČETKOM 21.STOLJEDA:  u cjelini 12,6 stanovnika/km2  kopna 43,4 stan./km2  ekumene 48,2 stan./km2  Gustoda naseljenosti – omjer površine i brojnosti ljudi  LITORALIZACIJA – naziv za procese ubrzanog razvoja gospodarstva i drugih sastavnica društvenog života na obalama svjetskog mora  svjetska priobalna područja naseljenija su 2,5 puta od kontinentalne unutrašnjosti  DEMOGRAFSKA EKSPLOZIJA (EKSPANZIJA) – snažan, brz porast broja stanovnika svijeta (kada se u razdoblju od 50 godina udupla broj stanovnika)  proces naglog povedanja broja stanovnika u nekom području i njegovo naglo širenje u prostoru.

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA - demografski izraz društvene i gospodarske razvijenosti te putova razvoja  ODREDNICE (determinante) PRIRODNOG KRETANJA: * rodnost (natalitet) * smrtnost (mortalitet) * prirast (inkrement) * plodnost (fertilitet); br. živorođene djece u odnosu na žen. stan. u fertilnoj dobi tj. 15 – 49 godina *živost (vitalnost, vitalitet)

 Godišnja stopa rodnosti jest broj rođenih na 1000 stanovnika  Godišnja stopa smrtnosti jest broj umrlih na 1000 stanovnika  Godišnja stopa prirodnog kretanja je razlika između stope rođenih i stope umrlih broj umrlih > broj rođenih = depopulacija ili prirodni pad  Demografska statistika se bavi pradenjem broja rođenih, umrlih i prirodne promjene te izračunavanjem godišnjih stopa

RODNOST n = N ÷ P × 1000 n – relativni natalitet N – apsolutni natalitet P – broj stanovnika nekog područja rezultat se prikazuje u promilima NATALITET Niski natalitet – do 15 ‰ Srednji natalitet – od 15 ‰ do 25 ‰ Visoki natalitet – od 25 ‰ Afrika – velika rodnost i smrtnost J i JI Azija – velika rodnost kod Indije, Kina smanjila rodnost

SMRTNOST utječu glad, bolest, siromaštvo političko-društveni razlozi (ratovi)

m = M ÷ P × 1000 m – relativna smrtnost M – apsolutna smrtnost P – broj stanovnika nekog područja MORTALITET Niski mortalitet – do 10 ‰ Srednji mortalitet – od 10 ‰ do 20 ‰ Visoki mortalitet – od 20 ‰ Europa – staro stanovništvo | SIDA – mortalitet INFALTILNI MORTALITET – stopa smrtnosti dojenčadi ( dijete do 1 godine )

PRIRODNA PROMJENA r = N – M ÷ P × 1000 r= n – m r (Apsolutni Prirodni Priraštaj – APP) može biti pozitivan ili negativan (prirodni pad) niski – do 5 ‰ umjereni – od 5 ‰ – 15 ‰

visoki – od 15 ‰ – 20 ‰ vrlo visoki – više od 20‰

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA Tranzicija = prijelaz DEMOGRAFSKA TRANZICIJA – prijelaz s visokih stopa nataliteta i mortaliteta na niske, ali postojane, stope nataliteta i mortaliteta. U različitim država se odvija različitom brzinom, spletom različitih okolnosti

1.FAZA puno umrlih i puno rođenih, npr. Afrika linije mortaliteta i nataliteta su promjenjive svake godine su drugačije, zbog spleta okolnosti (suša, epidemija, itd.) postupno „sređuju“ situaciju poboljšavanje opdih uvjeta života bolje gospodarstvo, više zdravstvenih institucija  svojstvena je stanovništvu zemlje koja se počinje deagrarizirati (dio stan. napušta poljoprivredu i selo) 2.FAZA primjetno vedi broj djece (smanjio se mortalitet) nakon nekog vremena natalitet se smanjuje više nije potrebno imati puno djece, jer de skoro svi preživjeti

- svojstvena je pučanstvu zemlje koja je na putu deagrarizacije i industrijalizacije (udio nepoljoprivrednog stanovništva je znatno porastao) 3. FAZA smanjenje stopa nataliteta i mortaliteta (niske i promjenjive) najčešde je natalitet vedi od mortaliteta (Švedska) ponekad je to drugačije, npr. Hrvatska - tipična za zemlje koje su industrijalizirane i urbanizirane (visok udio gradskog pučanstva), kada dođe do stagnacije na Zemlji (15 – 20 mlrd. stanovnika) sve zemlje de biti u 3.fazi demografske tranzicije

SELIDBA (MIGRACIJA) - promjena mjesta stalnog boravka pojedinca ili skupina stanovništva; IMIGRACIJA – USELJAVANJE EMIGRACIJA – ISELJAVANJE MIGRACIJSKI SALDO – razlika između useljenih i iseljenih

KLASIFIKACIJE MIGRACIJA:  prema uzroku (kauzalnost)  prema dometu (distancija)  prema trajanju (interval) MIGRACIJE PREMA UZROKU: - osvajačke (zaposjedanje, prisvajanje i naseljavanje tuđeg prostora vojnom prinudom) - političke (bijeg zbog političkog neslaganja i pred prijetnjama) - vjerske (netrpeljivost vladajude vjerske zajednice prema manjinskim vjerskim skupinama) - kulturne (pripadanje ili bliskost s drugom kulturnom baštinom) - etničke (pripadanje drugom narodu, plemenu, jeziku) - gospodarske (slobodno iseljavanje u potrazi za poslom, vedom zaradom, boljim životnim standardom) - socijalne (težnja prema višem društvenom položaju) - egzistencijalne (opstanak) i prestižne (uspjeh) MIGRACIJE PREMA DOMETU: - unutrašnji (mjesni, međumjesni, područni i dr.) - internacionalni, vanjski (međunarodni, interkontinentalni i dr.) MIGRACIJE PREMA TRAJANJU: - dnevno (kretanje između mjesta stanovanja i mjesta rada ili školovanja) - sezonsko (uvjetovano sezonskim, ratarskim, stočarskim, turističkim i drugim poslovima izvan mjesta stalnog stanovanja)

- privremeno (privremena promjena mjesta stanovanja radi školovanja, privremenih poslova i sl.) - konačno ili definitivno (promjena prebivališta) odljev mozgova (eng. brain drain)  visoko obrazovani ljudi iz nerazvijenih zemalja sele u razvijenije zemlje u potrazi za boljitkom (racionalnost), okolišem (promjena pejzaža) i životnom osnovicom (egzistencija) EMANCIPACIJA – stjecanje ravnopravnosti žena * najpoznatija migracija unutar Hrvatske je selo-grad - push faktori: nestabilnost, niska zaposlenost, ruralna struktura, porast br. stanovnika - pull faktori: modernizacija, zaposleni u tercijarnim djelatnostima, razvijene uslužne djelatnosti OPDE (UKUPNO) KRETANJE STANOVNIŠTVA 2 osnovna tipa opdega (ukupnoga) kretanja stanovništva: 1. imigracijski (imaju više useljenih nego iseljenih) i 2. emigracijski (imaju više iseljenih nego useljenih) EMIGRACIJSKI TIP/ PODTIP E1 - prirodno kretanje vede od popisa (oboje pozitivni) – emigracija E2 - prirodno kretanje (vede; pozitivno), popis (manji;negativan) - depopulacija E3 - prirodno kretanje (manje;pozitivno), popis (vedi;negativan) – izrazita depopulacija E4 - popis vedi od prirodnog kretanja (oboje negativno) - izumiranje IMIGRACIJSKI TIP/PODTIP I1 - popis vedi od prirodnog kretanja (oboje pozitivno) – brz rast imigracijom I2 - popis (vedi; pozitivan), prirodno kretanje (manje; negativno) – obnova imigracijom I3 - popis (manji;pozitivan), prirodno kretanje (vede;negativno) – spora obnova imigracijom I4 - prirodno kretanje vede od popisa (oboje negativno) – vrlo spora obnova imigracijom SASTAV STANOVNIŠTVA NA ZEMLJI Sastav (struktura) , uz kretanje (dinamiku), druga je važna osobina stanovništva (populacije)  BIOLOŠKI SASTAV - sastav prema spolu i dobi  sastav po spolu pokazuje brojčani omjer muškoga i ženskoga stanovništva. Mjeri se udjelom muškaraca na 100 ili 1000 žena (koeficijent maskuliniteta), i udjelom žena na 100 ili 1000 muškaraca (koeficijent feminiteta – broj koji označava udio muškog stanovništva na 100 ili 1000 žena) Km = (Pm ÷ Pf) × 100 (ili 1000)

Km – koeficijent maskuliteta Kf – koeficijent feminiteta

Kf = (Pf ÷ Pm) × 100 (ili 1000)

Pm – ukupan broj muškog stanovništva Pf – ukupan broj ženskog stanovništva

100 – pokazuje broj muških na 100 st.

Diferencijalni natalitet – rađanje 5% više muške djece u odnosu na žensku djecu Diferencijalni mortalitet – izjednačenje različitim stopama smrtnosti u korist žena u starijim dobnim skupinama Žene dulje žive zbog otpornijeg organizma, takva nadmod dolazi do izražaja u razvijenim zemljama koje su u skladu s visokim stupnjem civil. razvoja U nerazvijenim zemljama je vedi broj muškog stanovništva zbog patrijarhalnog mentaliteta (žene rade fiz. poslove i prije umiru) * Dobni sastav (starosna struktura) stanovništva jest 2. osnovna odrednica (determinanta) biološke strukture stanovništva STANOVNIŠTVO SE DIJELI U 3 SKUPINE: Mlado (do 19.godina) Zrelo (od 20. do 59.godine) Staro (preko 60.godine starosti) Dobna ili spolna raznolikost prikazuje se DOBNO – SPOLNO PIRAMIDOM - prepoznajemo 3 VRSTE: EKSPANZIVNA – oblik istokračnog trokuta  Najzastupljenija su djeca do 4.g.  Puno mladog stanovništva  Natalitet je visok  Ima oblik piramide sa širokom osnovicom  Tipičan za nerazvijene zemlje u kojima je visok natalitet i prirodni prirast  Demokratska Republika Kongo STACIONARNA – plast sijena o Prevaga zrelog stanovništva o Stagnacija o Više žena iznad 60.g. o SAD KONSTRIKTIVNA – osnovnica sužena, oblik trbušast  Dominacija starog i zrelog stanovništva  Sve manje mladog stanovništva  Teoretski je mogud nestanak nataliteta  Hrvatska, Njemačka Koeficijent starosti – pokazuje udjel starih, 60 i više godina, u ukupnom stanovništvu. – Stanovništvo počinje starjeti kada udio stanovnika starijeg od 60 godina prijeđe 12% Koeficijent mladosti – pokazuje udjel mladih u ukupnom stanovništvu Indeks starosti – pokazuje brojčani odnos između dijela stanovništva sa 60 i više godina i dijela stanovništva od 0 do 19 godina

U TRADICIONALNIM, NERAZVIJENIM ZAJEDNICAMA UDIO MLADOG STANOVNIŠTVA JE VELIK, A UDIO STARIH VEOMA MALEN. PROSJEČNO TRAJANJE ŽIVOTA JE KRATKO. DOK U MODERNIM, RAZVIJENIM ZAJEDNICAMA JE OBRNUTO!  GOSPODARSKI SASTAV

- sastav stanovništva prema djelatnostima : uzima u obzir: djelatnost i zanimanje stanovništva, vlasništvo, domadinstva prema izvoru prihoda itd. PODJELA: djelatno (AKTIVNO) i uzdržavano (NEAKTIVNO) Djelatno stan. se bavi nekim aktivnim zanimanjem (ono privređuje) i tako osigurava sredstva za život – tu spadaju i osobe koje traže zaposlenje ili ispunjavaju vojnu obavezu Uzdržavano (neaktivno) stanovništvo čine osobe koje nemaju vlastite prihode i izdržavaju ih roditelji, rođaci itd. Treda skupina – OSOBE KOJE ŽIVE OD RENTE (umirovljenici) AGRARNU CIVILIZACIJU SMIJENILA JE INDUSTRIJSKA, A INDUSTRIJSKU TERCIJARNA ILI USLUŽNA CIVILIZACIJA OSNOVNA STRUKTURA DJELATNOSTI: I PRIMARNE → prve djelatnosti (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, ribarstvo) II SEKUNDARNE → industrija, rudarstvo, energetika, građevinarstvo, proizvodni obrt III TERCIJARNE (uslužne) → djelatnosti koje se bave davanjem uslužnih djelatnosti, npr. bankarstvo i osiguranje , turizam, promet, uslužni obrti, trgovina, ugostiteljstvo, novčarstvo IV KVARTARNI → ne sudjeluje u BND-u, npr. policija, školstvo, sudstvo, zdravstvo (ponekad se kvartarni sektor ubraja u tercijarni sektor)

PODJELA DRUŠTVA (ovisno o br.st. u određenom sektoru): AGRARNO DRUŠTVO (I-II-III) - najvedi dio stanovništva aktivan je u primarnom sektoru djelatnosti - nalazi se u nerazvijenim zemljama (pogotovo Azija i Afrika) INDUSTRIJSKO DRUŠTVO (II-I-III ili II-III-I) - prevlast sekundarnog sektora djelatnosti - takvo društvo se pojavljuje s početkom industrijske revolucije - II-I-III → najvedi dio stanovništva aktivan u sekundarnom sektoru - opadanje značenja primarnog sektora vidljivo je i u drugoj fazi industrijskog društva kada je tercijarni sektor ispred primarnog (II-III-I) - nalazimo oba tipa u slabo razvijenim i srednje razvijenim zemljama koje imaju dinamičan razvoj temeljen na ekspanziji industrijskog sektora POSTINDUSTRIJSKO DRUŠTVO (III-II-I) - prevlast tercijarnog sektora - nalazimo u razvijenim i srednje razvijenim zemljama svijeta s raznolikim gospodarstvom

 RASNA STRUKTURA Europeidna - bijela rasa – 46 % čovječanstva, geograf. najrasprostranjenija - njezini pripadnici se dijele na: europsku i indijsku - izvorno naseljavaju: Europu; JZ, J i središnju Aziju; afričko Sredozemlje - tijekom proteklih 400 godina europeidi su se proširili i na američki i australski kontinent, kao i Sj. Aziju Mogolidna - žuta rasa – 40 % čovječanstva - dvije podskupine: azijska i američka - naseljavaju prostor Ist, JI, dijelom Sj i središnje Azije, mogu se nadi i na američkom kontinentu (starosjedioci) Negridna - crna rasa – 6 % čovječanstva, najslabije zastupljena, najuže geogr. područje - dvije podskupine: afrička i australo-melanezijsku - područje Afrike, južno od Sahare (tzv. „crna Afrika“), otoci JI Azije, Australija i po melanezijsku arhipelagu - Bijelci su ih doveli prisilno na američki kontinent, kao radnu snagu, danas su slobodni građani u mnogim zemljama (SAD, Kanada, Brazil, itd.) Mješanci - 8 % čovječanstva, najviše ih je u Latinskoj Americi - ljudi koji se ne mogu strogo ubrajati u neku rasnu skupinu, jer roditelji pripadaju različitim rasama - 3 skupine mješanaca:  Mulati – nastali miješanjem europeidne i negridne rase  Mestici – nastali miješanjem mogolidne i europeidne rase  Zambosi – nastali miješanjem negridne i mogolidne  Najviše ih ima na američkom kontinentu (latinoameričke države), a u posljednih 50 g. sve ih je više i u razvijenim europskim državama -

Čovječanstvo je nastalo u Istočnoj Africi Ljudi se mijenjaju zbog različitih klimatskih uvjeta – dolazi do promjena u izgledu, morfološke različitosti, sve to zbog prilagodbe RASIZAM – 80-ih godina se ukida rasna diskriminacija

 ETNIČKA STRUKTURA -

Pokazuje sastav po nacionalnoj pripadnosti Svaki narod ima: jezik, prostor na kojem živi, vjeru, kulturu, svijest o zajedničkoj pripadnosti Još uvijek postoje plemena (skupina ljudi na nižem stupnju integracije) Afričke zemlje, geogr. izolirani dijelovi Azije, prostor američkih starosjedioca Na svijetu postoji 2 000 naroda, vedina ne prelazi više od milijun pripadnika Samo 200 naroda ima preko milijun pripadnika, oko 95 % čovječanstva ETNOGENEZA – porijeklo nekog naroda (neke nacije) PORIJEKLO HRVATA – od 7.st. se relativno dobro zna  Došli iz J. Poljske

 

Prije 7.st. se ne zna mnogo, jer nema usmene predaje, niti pisanih povijesnih dokumenata Teorija Iranskog porijekla  Zbog ornamentike – ukrasi u kamenu – sličnost s Iranskom ornamentikom  Pleteri (isprepletene niti) i „šahovnica“  Nazivi toponima (gradovi, regije, itd.)  Najvjerojatnije samo slučajnost  3./2. tis.pr.Kr. – indoeuropska kolonizacija – preko Male Azije i Kavkaza  Iliri i Kelti došli, Hrvati su najvjerojatnije došli sa Slavenima

4 države iznimke po podrijetlu u Europi to su: Estonija,Turska,Finska i Mađarska NAROD – SKUPINA LJUDI NASELJNA NA ODREĐENOM PODRUČJU KOJA ODRŽAVA SVOJU RELIGIJU, NACIONALNU SVIJEST, ZAJEDNIČKI JEZIK, KULTURU I OSJEDAJ PRIPADNOSTI TE ZAJEDNIČKU POVIJEST

JEZIČNE SKUPINE: indoeuropska, hamitsko – semitska, kinesko – tibetanska, uralo – altajska, afrička, dravinska, australonezijska, indijanska, izolirani jezici Esperanto – međunarodni jezik -

ANGLOFANSKE ZEMLJE – engleski jezik FRANKOFANSKE ZEMLJE – francuski jezik IBEROFONSKE ZEMLJE -- španjolski – portugalski jezik nizozemski – Indonezija, Surinam talijanski – Libija, Somalija, Eritreja

Afrika, Azija, Oceanija i Amerika

Kultura – ukupnost u tvorbi čovjeka (ljudske zajednice) u prostoru i vremenu

 RELIGIJSKA STRUKTURA panteizam  politeizam  monoteizam | FORMALNO – po rođenju, STVARNO – po življenju KRŠDANSTVO - geografski najraširenije, pripada mu oko 30 % svjetskog stanovništva - razvilo se u JZ Aziji, stotinjak godina nakon smrti K. se širi na Sredozemlje - 1. podjela 1054.g. na: katolicizam i pravoslavlje - Katolici se dijeli na: protestante i anglikanci (najviše u Engleskoj) - Katolicizam je najrasprostranjeniji (otkridem Novog svijeta, kolonizacija) - Religija koja dominira na europskom, američkom i australskom kontinentu, u Africi J od Sahare i u nekim dijelovima Azije, npr. Filipini (90 % stanovnika, kolonizirali Španjolci, doveli religiju sa sobom) ISLAM - nastao u 7.st. na Arabijskom poluotoku - brzo se širi cijelom JZ Azijom, sj. Afrikom i središnjom Azijom te nekim dijelovima J i JI Azije, kao i JI Europe

-

21 % pripadnika svjetskog stanovništva Organizacijski razdijeljen na nekoliko ogranaka: suniti, šijiti i vahabiti

BUDIZAM -

20 % čovječanstva Manja geografska raširenost od kršdanstva i islama Nastao u 6.st. na području J Azije (najviše ih ondje ima, kao i u JI Aziji) Više oblika „crkvene“ organizacije: konfucijanizam, taoizam (Kina), šintoizam (Japan)

BRAHMANIZAM ili HINDUIZAM - 14 % čovječanstva - Prostor J Azije (Indija) – gdje je i nastala u 10.st.pr.Kr. - 95 % pripadnika te religije živi u Indiji te Bangladešu - Može se nadi i na mjestima koje su Indijci naseljavali u 20. st. - Ujedinjeno Kraljevstvo, JAR, Trinidad, Tobago Prosječno trajanje života de biti dulje što je društvena zajednica razvijenija, bolje uređena, prehrana zdravija i zdravlje zaštidenije, posebice majki i dojenčadi. HDI – „Human Development Index“ – sustav rangiranja država koji proizlazi iz stupnja razvijenosti, očekivanog trajanja života i dohotka (min. 0,001 – nerazvijene i max. 1 – razvijene ) – HRVATSKA NA 48. BDP – „Bruto Domadi Proizvod“ - ukupna vrijednost proizvoda u godini PKM – „Paritet kupovne modi“ – međunarodna kupovna mod neke države, odražava mogudnost kupnje reprezentativnih roba i usluga iskazane u USD (PPP – Purchasing Power Parity)



OBILJEŽJA NASTANJENOSTI I NASELJA

Nastanjenost – prisutnost čovjeka, ljudi i njihovih zajednica u nekom prostoru i vremenu Naselje – mjesto čovjekova obitavanja NASELJE: - jedna nastamba (osamljena naseobina) - manja skupina nastamba ili kuda (zaselak) - veda skupina kuda (selo) - još veda skupina kuda (trgovište) - velika skupina kuda (grad) OBILJEŽJA NASELJA SU : veličina (brojnost stan.) i oblik (raspored kuda i način gradnje) Brojnost od 1 do više milijuna, OBLIK – dugoljast, raštrkan, zbijen/okupljen, pravilan, nepravilan i dr. Prema postojanosti, naselje može biti privremeno, povremeno i stalno (permanentno); može biti i pokretno (nomadsko) i nepokretno (sesilno)

Građa: osušena trava, slama, šiblje, osušeno blato, opeka, kamen, beton, metal, staklo, plastika i ostale prirodne i umjetne tvari O prirodi građe ovisi čvrstoda, trajnost, izgled, veličina i ljepota zgrade, skupine zgrada i naselja. PATRONIMIČKA NASELJA – NOSE IME PO DOMINANTNIM PREZIMENIMA -

nastambe i naselja od kože, platna i kostrijeti (šatori) udubine u ledu (eskimski iglu) u praporu ili lesu (trogloditi u sjevernoj Kini, Magrebu, New Mexicu i drug.) na stupovima ponad jezera, mora i rijeka (sojenice u monsunskoj Aziji, na tihooceanskim otocima i drugdje) sjenice od šiblja

OBITAVALIŠTE (nastamba, kuda, dom) obično označava mjesto stanovanja i, kadšto rada dnevna selidba/ dnevna pendulacija – putovanje od mjesta stanovanja do mjesta rada i natrag; učenici i osobe koje idu u vedu kupnju Veličina seoskog naselja (sela) ovisi o broju stanovnika, broju domadinstava i njihova zemljišnog posjeda (atara); tj. o površini zemljišta što pripada selu ili što ga selo obrađuje Osamljena poljoprivredna gospodarstva velike površine udaljena jedna od drugih (ratarska farma i stočarski ranč u Angloamerici, Australiji i drug.) Zbijena i velika seoska naselja nastala su u drukčijim društvenim uvjetima, najvedma u zemljama drevne naseljenosti, gdje je društvo u kontinuitetu prošlo put svoga složenog razvoja (Europa, monsunska Azija i drug.) U gradskim naseljima (trgovišta, gradovi, velegradovi) stanovništvo se bavi pretežno ili sasvim nepoljoprivrednim djelatnostima. Ono živi i radi drukčijim ritmom od seoskog stanovništva  gradski način života Radni (aktivni) dio stanovništva zaposlen je u industriji, građevinarstvu i proizvodnom zanatstvu (sekundarni sektor) te u uslužnim djelatnostima (tercijarni i kvartarni sektor) Gradovi su nastali u doba starih civilizacija (Kina, Bliski istok, Sredozemlje…), svjetska pojava tek nakon 1. (klasične) industrijsko-znanstvene revolucije s kraja 18. i početka 19.st. (zapadna Europa, Angloamerika, Latinska Amerika, Azija…) Mjerila određivanja seoskih i gradskih naselja ovise o povijesnom, kulturnom, pravnom i gospodarskom naslijeđu te o političkom sustavu zemlje OBILJEŽJA SEOSKIH NASELJA NA ZEMLJI Oblik seoskih naselja određen je smještajem u prirodnom okolišu, razmještajem i stilom kuda, domova i gospodarskih zgrada te ulicama što povezuju domove i polja.

SELO MOŽE BITI: RAŠTRKANO, OKUPLJENO (ZBIJENO) I IZDUŽENO UZ GLAVNU ULICU ILI CESTU RAŠTRKANA GOSPODARSTVA - domovi nepravilno razbacani i različito udaljeni jedni od drugih  razlog može biti: PRIRODNI (neravno, kamenito i siromašno zemljište) i društveni (baština, posjedovni sustav, način iskorištavanja tla i dr.) - Raštrkana naselja i domovi (gospodarstva) prostiru se diljem svijeta, ali najvedma u ratarsko-stočarskim područjima rijetke naseljenosti Angloamerike, Latinske Amerike i Australije, te u azijskom dijelu Ruske Federacije - karakteristična osamljena gospodarstva (farma, ranč. estancija, hacijenda i dr.) - Ima ih u nordijskim zemljama, u alpskim krajevima Europe te u jugoistočnim planinskim krajevima Europe ZBIJENO (OKUPLJENO) NASELJE - zbijeni domovi oko jednog puta ili na križištu dvaju i više putova (raskrižje) - može biti ravnih i krivudavih ulica što vode prema polju koje je najčešde izvan sela - okupljenost kuda posljedica je nužne obrane u prošlosti, osjedaja vede sigurnosti i rodbinske povezanosti - razlog može biti jeftinija izgradnja ili dioba posjeda među stanovništvom - ZBIJENA NASELJA BROJNIJA SU U KRAJEVIMA STARE NASELJENOSTI – U EUROPI, AFRICI i DIJELOVIMA AZIJE IZDUŽENA NASELJA - naselje uz prometnicu najčešde je mlađe od nje - pravocrtni tlocrt (ortogonalna) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom, mogudnost i nepravilna tlocrta - ako su pravocrtna, tada su najčešde nastala u planski napučenim krajevima (mlada kolonizacija) ravničarskih prostranstava - Primjer u nas je istočna Hrvatska (Slavonija, Srijem, Baranja) - Takva naselja su veoma tipična u ravničarskim krajevima Vojvodine (Bačka, Banat i Srijem) - Planski smještena i izgrađena od sredine 18. stoljeda PODJELA NASELJA PREMA TRAJNOSTI TRI SKUPINE: stalna (permanentna), privremena i periodična (sezonska) naselja STALNA NASELJA (PERMANENTNA) - prevladavaju u današnjem svijetu, jer je osnovna djelatnost glavnine nerazvijenog dijela svijeta te velikog dijela razvijenog dijela svijeta ratarstvo i poljoprivreda opdenito PRIVREMENA NASELJA - pokazuju preživjele ostatke agrostočarskoga društva s povremenim i privremenim mijenjanjem mjesta boravka; dio stanovnika se seli iz stalnog naselja za stokom koja

slijedi dobru ispašu i pojilo (pastoralni nomadizam), najčešde iz nizine u planinu ljeti, a zimi s planine u nizinu PERIODIČNA NASELJA (SEZONSKA) - pokazuje nove oblike rada, odmora i putovanja iz zadovoljstva ili zabave (turizam) TRANSHUMANCA – prijelaz iz nizine u planinu GLAVNO PODRUČJE NOMADIZMA: srednja Azija i stepski krajevi (najvedma u Mongoliji); nomadizma još ima u Sudanu, unutrašnjosti Magreba, Vanjskoj Kini, Kazahstanu… (takvim oblikom života živi samo 0,3% svj. stan.) TIPOVI SEOSKOGA KRAJOLIKA I PREOBRAZBA SELA U SVIJETU Krajolik (pejzaž) zrcalo je prirodne osnovice i djelovanja čovjeka - ovisno o stupnju preobrazbe, društvene i gospodarske (ne)razvijenosti postoje primitivna (tradicionalna), prijelazna (tranzicijska) i visokocivilizacijska (moderna) seoska naselja - Ona mogu biti ratarske, ratarsko-stočarske i stočarske djelatnosti kao glavnog izvora prihoda i temelja opstojnosti Glede razdiobe polja na zemljišne čestice (parcele) dva su osnovna oblika: čestice pravilna oblika i čestice nepravilna oblika PULVERIZACIJA – usitnjavanje (poljoprivrednih posjeda) SUSTAV ZEMLJIŠNE RAZDIOBE – razdioba polja i posjeda na zemljišne čestice seoskoga ili inoga gospodarstva; dva glavna oblika zem. razdiobe: OKUPLJENI I RAŠTRKANI POSJED Zemljišne čestice mogu biti male i velike; mogu imati različitu namjenu: proizvodnja dobara za prehranu ljudi i ishranu stoke, sirovina za prehrambenu i prerađivačku industriju i dr. Tipovi seoskoga krajolika (ruralni pejsaž) dijele se i prema izgledu polja, koja mogu biti otvorena i zatvorena. KRAJOLIK OTVORENOG POLJA - čine ravne i duge zemljišne čestice bez ograda između njih i sa širokim obzorom - pravi ravničarski krajolik mlađe naseljenosti; naselja su okupljena i različita oblika; više su ratarska nego stočarska, iako ima i jednih i dr. - primjeri u nas: Baranja, Srijem i u srednjoj Posavini (SLAVONIJA) KRAJOLIK ZATVORENOG POLJA - čine okupljena gospodarstva sa zemljišnim česticama uokolo, koje su ograđene - ograda može biti od kamena, drvoreda i šiblja (živica)  zato se zove zatvoreno polje - reljef je pretežito brežuljkast i gospodarstva su osamljena s okupljenim posjedom, a ima i zaselaka - takav krajolik nekada dominirao u Velikoj Britaniji, Irskoj i dijelovima Francuske (bokaž)

-

nalazimo ga i u Sredozemlju s kamenitim suhozidom (ograde), u Hrvatskom zagorju i krškim brdskim predjelima Hrvatske

DEAGRARIZACIJA – napuštanje poljoprivrede DERURALIZACIJA – napuštanje sela, smanjivanje broja seoskog stanovništva DVA NAČINA PREOBRAZBE SELA: 1. SLOŽENIJA PODJELA RADA (pojava i razvoj novih zanimanja i poslova, a nestajanje nekih starih); selo gubi obilježje ratarsko – stočarske isključivosti 2. ŠKOLOVANJE MLADOGA SEOSKOG PUČANSTVA I NJEGOVA IZVANSEOSKA PROFESIONALIZACIJA - što utječe na brže napuštanje sela ili na njegovo brže urbaniziranje Selo napušta gotovo sve mlado stanovništvo (ruralni egzodus) i navaljuje u grad iznad želje i mogudnosti društva da riješi tegobe tako naglo naraslih gradova Pri tome se, dakle, zbiva dvojaki učinak: selo siromaši (depopulira), a grad sve teže diše (superpopulira). |BILJEŽNICA| MEGALOPOLISI: BOWASH (Boston, New York City, Philadelphia, Baltimore, Washington DC, Richmond) TOKIO - SHINONOSEKI (Tokyo, Nagoya, Osaka) KÖLN – DORTMUND (Düsseldorf, Köln, Dortmund, Essen) SINEKIZAM – ekspanzija velikog grada i srašdivanje s okolicom URBANIZACIJA je povedanje udjela gradskog stanovništva LITORALIZACIJA (Mumbai, Bangkok, Hong Kong, Sydney, Buenos Aires) MAGREBNE ZEMLJE (AFRIKA): Maroko, Alžir, Tunis, Libija FILIPINI – jedini kršdani u Aziji, Indonezija – najviše muslimana Norveška – NAJVEDI HDI

EKSPANZIVNA/PRONATALITETNA: stambena politika, niži porezi, dječji doplatak… RESTRIKTIVNA/ANTINATALITETNA: kontracepcija,sterilizacija,porezi na djecu, abortus REDISTRIBUTIVNA/MIGRACIJSKA: osigurati povoljniji razmještaj stan. u odnosu na životne uvjete EUGENIČKA: određuje kvalitetu stanovništva FORMULE:

INKREMENT (PRIRODNA PROMJENA):

GUSTODA NASELJENOSTI: APSOLUTNA PROMJENA: NATALITET (RODNOST): KOEFICIJENT FERTILITETA: MORTALITET (SMRTNOST): KOEFICIJENT MASKULINITETA: FERTILITET (PLODNOST):