UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA
OTVORENA "FLORAART 2000" Dvije nagrade za Hrvatske ume Na izlobi FLORAART 2000 Hrvatske ume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaenu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.
Uvod
26/5/2001
10:47
Page 1
Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.
“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega
Uvod
26/5/2001
10:47
Page 2
CALYCANTHUS
ZNANSTVENI NAZIVI
43. Calycanthus floridus
ABIES 1. Abies alba 2. -”Fastigiata” 3. Abies cephalonica 4. Abies concolor 5. Abies grandis 6. Abies koreana 7. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. Abies nordmanniana 9. -”Pendula” 10. Abies pinsapo “Glauca”
str. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3
ACER 11. Acer campestre 12. Acer negundo 13. -”Albovariegatum” 14. -”Aureovariegatum” 15. Acer palmatum 16. -”Atropurpureum” 17. -”Dissectum” 18. -”Dissectum Atropurpureum” 19. Acer platanoides 20. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. Acer pseudoplatnanus 23. -”Drummondii” 24. -”Leopoldii” 25. Acer saccharinum
3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7
AESCULUS 26. Aesculus x carnea 27. Aesculus hippocastanum
7 7
AILANTHUS 28. Ailanthus altissima
7
ALNUS 29. Alnus glutinosa “Laciniata”
8
ALBIZZIA 30. Albizzia julibrissin.
8
AUCUBA 31. Aucuba japonica “Variegata”
8
BERBERIS 32. Berberis julianae 33. Berberis thunbergii “Atropurpurea”
8 9
BETULA 34. Betula verrucosa 35. -”Darlecarlica” 36. -”Fastigiata” 37. -”Youngii”
9 9 9 10
38. Broussonetia papyrifera.
10
39. Buddleia davidii
10
BUXUS 40. Buxus sempervirens. 41. -”Albovariegata” 42. -”Gold Tip”
44. Carpinus betulus 45. -”Columnaris” 46. -”Pendula”
10 10 10
11 12 12
CARAGANA 47. Caragana arborescens “Pendula”
12
CASTANEA 48. Castanea sativa Mill.
12
CATALPA 49. Catalpa bignonioides
13
CEDRUS 50. Cedrus atlantica 51. -”Glauca” 52. -”Fastigiata” 53. -”Pendula” 54. Cedrus deodara
13 13 13 14 14
CELTIS 55. Celtis australis
14
CHAMAECYPARIS 56. Chamaecyparis lawsoniana 57. -”Alumii” 58. -”Alumigold” 59. -”Columnaris” 60. -”Ellwoodii” 61. - “Fletcheri” 62. -”Fletcheri Gold” 63. -”Globus” 64. -”Pottenii” 65. -”Stardust” 66. -”Silvania” 67. -”Stewartii” 68. -”Tekeres” 69. -”Winston Churchill” 70. -”Witzeliana” 71. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. -”Tetragona Aurea” 73. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. -”Compacta Albovariegata” 75. -Compacta Aureovariegata” 76. -”Filifera” 77. -”Filifera Gold Spangle” 78. -”Filifera Nana” 79. -”Snow” 80. -”Squarrosa” 81. -”Squarrosa Aurea”
14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21
CHAENOMELES 21
CORNUS 83. Cornus mas. 84. Cornus stolonifera “Flamiramea”
BUDDLEIA
11
CARPINUS
82. Chaenomeles japonica
BROUSSONETIA
str.
21 21
CORYLUS 85. Corylus avellana 86. -”Contorta” 87. Corylus colurna. 88. Corylus maxima “Purpurea”
22 22 22 22
Uvod
26/5/2001
10:47
Page 3
COTONEASTER 89. Cotoneaster dammeri 90. -”Skogholm” 91. Cotoneaster divaricatus 92. Cotoneaster horizontalis 93. Cotoneaster salicifolius
JUGLANS 23 23 23 23 24
CRYPTOMERIA 94. Cryptomeria japonica 95. -”Elegans” 96. -”Elegans Viridis”
24 24 24
X CUPRESSOCYPARIS 97. X Cupressocyparis leylandii
25
DAPHNE 98. Daphne mezereum
25
DEUTZIA 99. Deutzia crenata 100. -”Plena”
25 25
26
102. Erica carnea
26
26
EUONYMUS 104. Euonymus japonicus
26
27 27 27 27 28 28 28
FESTUCA 112. Festuca ovina “Glauca”
29 29 29 30
36 36
144. Ligustrum ovalifolium
37
LIQUIDAMBAR 145. Liquidambar styraciflua
37
LIRIODENDRON 146. Liriodendron tulipifera
37
149. Magnolia kobus 150. Magnolia stellata
37 38
38 38
MAHONIA 151. Mahonia aquifolium
38
MICROBIOTA 30
152. Microbiota decussata
39
MORUS 30
30
ILEX 121. Ilex aquifolium
142. Larix decidua 143. Larix japonica “Diana”
MAGNOLIA
HIBISCUS 120. Hibiscus syriacus
36
LARIX
29
GLEDITSIA 119. Gleditsia triacanthos.
LABURNUM
147. Lonicera pileata 148. Lonicera tatarica
GINKGO 118. Ginkgo biloba
36
LONICERA
FRAXINUS 114. Fraxinus angustifolia 115. -”Globosum” 116. -”Pendula” 117. Fraxinus excelsior
KOELREUTERIA
28
FORSYTHIA 113. Forsythia europaea
35
LIGUSTRUM
FAGUS 105. Fagus sylvartica 106. -”Asplenifolia” 107. -”Atropurpurea” 108. -”Atropurpurea Pendula” 109. -”Fastigiata” 110. -”Pendula” 111. -”Tricolor”
31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35
KERRIA
141. Laburnum anagyroides
ESCALLONIA 103. Escallonia virgata
123. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. -”Hetzii” 125. -”Pfitzeriana Aurea” 126. -”Stricta” 127. Juniperus communis “Repanda” 128. -”Suecica” 129. Juniperus horizontalis “Glauca” 130. Juniperus sabina “Variegata” 131. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. -”Blue Star” 133. -”Mayeri” 134. Juniperus virginiana 135. -”Glauca” 136. -”Hillii” 137. -”Skyrocket” 138. Juniperus x horizontalis “Glauca”
140. Koelreuteria paniculata
ERICA
31
JUNIPERUS
139. Kerria japonica
ELAEAGNUS 101. Elaeagnus angustifolia
122. Juglans nigra
153. Morus alba 154. Morus nigra
39 39
PHELLODENDRON 155. Phellodendron amurense
39
PHILADELPHUS 31
156. Philadelphus coronarius
40
Uvod
26/5/2001
10:47
Page 4
PICEA 157. Picea abies 158. -”Inversa” 159. -”Nidiformis” 160. Picea glauca 161. -”Conica” 162. Picea omorika 163. Picea pungens 164. -”Glauca” 165. -”Koster” 166. -”Kutjevo”
SEQUOIADENDRON 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42
PINUS 167. Pinus densiflora “Oculus - draconis” 168. Pinus leucodermis 169. Pinus mugo 170. Pinus nigra 171. -”Pyramidalis” 172. Pinus strobus 173. Pinus sylvestris 174. -”Aurea” 175. -”Watererii”
42 43 43 43 43 44 44 44 44
177. Potentilla fruticosa
199. Spriaea x arguta 200. Spiraea billardii 201. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. Spiraea x rosea 203. Spiraea x vanhouttei
51 51 51 52 52
SYRINGA 204. Syringa sp.
52
TAMARIX 205. Tamarix tetrandra
53
TAXODIUM
45
207. Taxus baccata 208. -”Fastigiata” 209. -”Fastigiata Aurea”
53
53 53 53
THUJA 45 45 46 46 46
PSEUDOTSUGA 183. Pseudotsuga menziesii 184. -”Glauca”
50 51
SPIRAEA
TAXUS
PRUNUS 178. Prunus laurocerasus 179. -”Shipkaensis” 180. Prunus padus 181. Prunus serrulata “Kanzan” 182. -”Kiku-Shidare sakura”
197. Sorbus aucuparia 198. Sorbus scandica
45
POTENTILLA
50 50
SORBUS
206. Taxodium distichum
PLATANUS 176. Platanus acerifolia
195. Sequoiadendron giganteum 196. -”Barabits Requiem”
46 47
210. Thuja occidentalis 211. -”Barabits Gold” 212. -”Columna” 213. -”Danica” 214. -”Globosa” 215. -”Kobold” 216. -”Rheingold” 217. -”Smaragd” 218. -”Tiny Tim” 219. -”Wareana Lutescens” 220. Thuja plicata “Atrovirens”
54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56
PYRACANTHA 185. Pyracantha coccinea
47
THUJOPSIS 221. Thujopsis dolobrata
QUERCUS 186. Quercus robur”Cristata” 187. -”Fastigiata” 188. Quercus rubra
47 47 48
49 49
49
SALIX 193. Salix alba var. vitellina f. pendula 194. Salix matsudana
57 57
57
VIBURNUM 48
ROBINIA 192. Robinia pseudoacacia
222. Tilia cordata 223. Tilia platyphillos
224. Tsuga canadensis
RHUS 190. Rhus typhina 191. -”Laciniata”
TILIA
TSUGA
RHODODENDRON 189. Rhododendron sp. - Rhododendron ‘America’, Rhododendron ‘Dr. V.H.Rutgers’, Rhododendron ‘Catawbiense Album’, Rhododendron ‘Cynthia’, Rhododendron ‘Boursault’
56
49 50
225. Viburnum opulus “Roseum” 226. Viburnum rhytidophyllum
57 58
WEIGELA 227. Weigela florida
58
ZAKLJU»AK
58
ÆIVE OGRADE
59
PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA
60
•Katalog
26/5/2001
03:55
Page 1
KATALOG SADNOG MATERIJALA
1. Abies alba Mill. (= A .pectiniata Lam. & DC, A. picea Lindl.) - ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo , te snaænih postranih æila. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. Raste na dubokim, hranjivim, humusom bogatim tlima, zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom.
2. Abies alba “Fastigiata“ - kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa. Grane su prema gore usmjerene, te narastu godiπnje oko 20 cm. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante.
3. Abies cephalonica Loud (= A. reginae-amaliae Heldr.; A. eloponnesiaca Haage; A. panachaica Held.; A. apollinis Link; A.c. ssp. apollinis (Link) Fukarek) - GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. Iglice uπiljena vrha, bodljikave. Dolazi na vapnencu, dolomitu, serpentinu, πkriljevcima sa pH od 5 do 8. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. Otpornija je na mraz od πpanjolske jele, a suπu bolje podnosi od obiËne jele.
4. Abies concolor (Gord.) Engelm. - koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. Dobro uspijeva na dubokim, bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Meutim, ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. Suπu podnosi bolje od A. alba. Dosta je otporna na mraz.
1
•Katalog
26/5/2001
03:55
Page 2
KATALOG SADNOG MATERIJALA
5. Abies grandis Lindl. (= A. amabilis Murr. not Forbes.; A. excelsior Franco; A. gordoniana Carr. ) - gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko; kroπnja piramidalna. To je relativno brzorastuÊa vrsta, te doæivi starost i preko 200 godina.
6. Abies koreana Wils. - korejska jela Stablo do 18 m visoko, kroπnja, Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje.
7. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ - kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta, ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka, te izlaæu pogledu svoju donju, srebrnobijelu, stranu sa puËima. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem.
8. Abies nordmanniana ( Stev.) Spach - kavkaska jela Stablo visoko do 30 m, te promjera do 2 m. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. Ovo je brzorastuÊa vrsta, koja voli sjenovite poloæaje, ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. Nema velikih zahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. Podnosi niske temperature i do -25° C. Otpornija je na suπu od obiËne jele. Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta, koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje.
2
•Katalog
26/5/2001
03:55
Page 3
KATALOG SADNOG MATERIJALA
9. Abies nordmanniana “Pendula” - kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Ima bujan rast, a grane mu vise. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine, a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti.
10. Abies pinsapo “Glauca“ - kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m, sa promjerom debla do 1 m. Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste, te se vrlo Ëesto uzgaja.
11. Acer campestre L. sensu lat. - klen, poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm, sa promjerom debla do 80 cm. Dolazi preteæno u listopadnim, mjeπovitim hrastovom πumama. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena, te u πumama kitnjaka i obiËnog graba, cera, sladuna itd. Najbolje uspijeva na rahlim, dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom.
12. Acer negundo L. (=Negundo fraxnifolia Nutt.) - jasenolisni javor, negundovac, pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim, dobro propusnim tlima. »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu.
3
•Katalog
26/5/2001
03:55
Page 4
KATALOG SADNOG MATERIJALA
13. Acer negundo “Albovariegatum“ - kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Rub listova je bijele boje, dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama.
14. Acer negundo “Aureovariegatum“ - kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista. Rub lista je zlatnoæut, a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama. Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“.
15. Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) - dlanolisni javor Prema Fukareku (1983), dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini, Koreji i Japanu. Prema Krüssmanu (1976), to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana, vrlo varijabilnog habitusa. LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu, te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa.
16. Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte, 1857). - kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. LiπÊe je osrednje veliËine, gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.
4
•Katalog
26/5/2001
03:55
Page 5
KATALOG SADNOG MATERIJALA
17. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg, 1784) - Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta, polu kuglastog habitusa, Ëesto s isprepletenim granama. LiπÊe je sasvim do baze urezano, zeleno. Lapovi su perasto izrezani, a rub im je urezano napiljen.
18. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ - Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3,5 metra. Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. »esto se sadi u kamenjarima, te u vrtovima kao pojedinaËna biljka.
19. Acer platanoides L. - mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine, sa dosta gustom, te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. Voli bogata, mineralna, rahla, blago humusna i ne previπe mokra tla; dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja, ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta, osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima, koji bogato prekrivaju kroπnju, prije listanja i na poËetku prolistavanja.
20. Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) - kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima, koji dugo ostaju crnocrveni, a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. Raste do visine kao i osnovna vrsta, te je i sliËnog habitusa.
5
•Katalog
26/5/2001
03:56
Page 6
KATALOG SADNOG MATERIJALA
21. Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) - kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. Vrlo je gusto razgranjen kultivar. Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. LiπÊe je normalno, oπtro nazubljeno. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2,5 m.
22. Acer pseudoplatanus L. - gorski javor Naraste do 35 m, kao visoko πumsko drvo. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma. Odgovaraju mu mineralno bogata, srednje vlaæna, ne trajno mokra, te rahla i humusna tla.
23. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ - Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. Rub listova je zlatnoæute boje. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama.
24. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene, 1864, Belgija) - kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci, a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom, treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem.
6
•Katalog
26/5/2001
03:56
Page 7
KATALOG SADNOG MATERIJALA
25. Acer saccharinum L. (= A. dasycarpum Ehrh. ) - srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m, dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe. Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka, vlaæna i dobro propusna tla. NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima.
26. Aesculus hippocastanum L. - divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. Kroπnja mu je okruglasta, πiroko razgranana. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli preteæno duboka i humusna tla. Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima.
27. Aesculus x carnea Hayne (= A. x rubicunda Loisl.; A. x intermedia Amdré) - crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine, πiroke, guste kroπnje. To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. hippocastanum L.) i crvenog divljeg kestena (A. pavia L.). Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli svjeæa tla. Sadi se pojedinaËno, u skupinama ili u drvoredima.
28. Ailanthus altissima (Mill.) Sw. (= A. glandulosa Desf.; A. cacodendron Schinz & Thell.) - pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen.
7
•Katalog
26/5/2001
03:56
Page 8
KATALOG SADNOG MATERIJALA
29. Alnus glutinosa “Laciniata“ - kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. Kultivar se proizvodi cijepljenjem, a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog, duboko urezanog liπÊa. Voli vlaæna i duboka tla.
30. Albizzia julibrissin Dur. (= Acacia julibrisin Willd,; A. nemu Willd.) - albicija Listopadno, 10-15 m visoko drvo, πiroko razgranate kroπnje. U doba cvjetanja, ( VI. i VII. mjesec), izuzetno je dekorativna i interesantna. NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu, ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima, a traæi duboka, svjeæa, rahla i hranjiva tla.
31. Aucuba japonica “Variegata“ - kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni, uspravni do 3m visok grm. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima. Blage zime preæivi bez oπteÊenja, meutim, pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima, nadzemni dio izmrzne, ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta, ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama, balkonima i sliËnim mjestima.
32. Berberis julianae Schneid - Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta, od 2.5 - 3 m visine. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom. Dobro podnosi niske temperature. Otporan je na praπinu, dim, otrovne plinove te na suπu. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja, a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima.
8
•Katalog
26/5/2001
03:56
Page 9
KATALOG SADNOG MATERIJALA
34. Betula pendula Roth. (= B. verrucosa Ehrh.; B. alba L. sensu Coste; B. alba var. pendula Ait.) - obiËna breza
33. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) - kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog, kompaktnog habitusa, od 1-2,5 m visine. Dosta dobro podnosi niske temperature. Otporna je na dim, praπinu i otrovne plinove. Ne zahtjeva posebnu njegu, a otporna je na razliËite biljne bolesti. U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde, ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama.
Naraste do 20 m visoko, a ponekad i do 30 m. Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka, prozraËna kroπnja. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature. Otporna je na mraz. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. Traæi mnogo svjetlosti. Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. Mnogo se uzgaja u nasadima. Otporna je na gradske polutante: dim, praπinu, πtetne plinove, te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama.
35. Betula pendula “Darlecarlica“ - kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni.
36. Betula pendula “Fastigiata“ - kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana, stupolikog habitusa, sliËi habitusu jablana. Moæe biti visok i preko 30 m. Vrπne grane i izbojci su kovrËavi, a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara.
9
•Katalog
26/5/2001
03:56
Page 10
KATALOG SADNOG MATERIJALA
37. Betula pendula “Youngii“ - kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem, najËeπÊe na visokoj podlozi, jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama, bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti.
38. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. (= Morus papyrifera L.) - dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo, sa promjerom debla do 40 cm. Kroπnja je pravilna i gusta. Iz lika dudovca pravile su se tkanine, a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, ali se uspjeπno regenerira. Dobro podnosi suπu, a u pogledu vrste i kvalitete tla, nije mnogo izbirljiva.
39. Buddleia davidii Franch. - Davidova budleja, ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. Cvjetovi miriπljavi. Cvjeta od VI. - X. mjeseca. Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. Otporna je na niske temperature i do -20°C. Ako nadzemni dijelovi izmrznu, u proljeÊe tjera nove izdanke. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu, pojedinaËno ili u grupama. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju.
40. Buxus sempervirens L. - obiËni πimπir Vazda zeleni, obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine. »esto se uzgaja u nasadima. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. Dobro podnosi mrazove i æegu, duboku sjenu, ali i punu svjetlost.
10
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 11
KATALOG SADNOG MATERIJALA
41. Buxus sempervirens “Albovariegata“ - Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste, veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova, koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto, dok je preko zime slabije uoËljiv.
42. Buxus sempervirens “Gold Tip“ - kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste, a listovi mu ostaju æuti i preko zime.
43. Calycanthus floridus L. - klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m. Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). Cvijeta u VI. i VII. mjesecu. Zahtjeva svjeæa, plodna i ocjedita tla.
44. Carpinus betulus L. (= C. vulgaris Mill.) - obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. Kroπnja je razgranana, gusta, a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno. Javlja se u brojnim πumskim zajednicama, od nizinskog do brdskog pojasa. Traæi preteæno bogata i rahla tla. Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje, te je ograda gusta i kompaktna.
11
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 12
KATALOG SADNOG MATERIJALA
45. Carpinus betulus “Columnaris“ - kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog, kompaktnog, koniËnog habitusa visine do 3 m. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem, bilo pri korijenovom vratu, pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu, uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede.
46. Carpinus betulus “Pendula“ - kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast, a kasnije “padaju”. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta.
47. Caragana arborescens “Pendula“ - kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu, uspravnu podlogu osnovne vrste, tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast. Cvate u IV. i V. mjesecu. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa, ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama. Dobro podnosi niske temperature i suπu. OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima, pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta.
48. Castanea sativa Mill. (=C. vesca Gaern; C. vulgaris Lam.) - pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5, koja su umjereno vlaæna i plodna. Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka, a cvjetni pelud u pËelarenju.
12
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 13
KATALOG SADNOG MATERIJALA
49. Catalpa bignonioides Walt. (= C. syringaefolia Sims.) - obiËna katalpa, cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m, krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. Plodovi izgledaju poput cigara, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim , hranjivim tlima. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. Sadi se pojedinaËno, u skupinama, a vrlo Ëesto i u drvoredima.
50. Cedrus atlantica (Endl.) Manetti (= C. africana Gord. ex Knight; C. libani var. atlantica Hort. ex Carr.) - atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m; kora u starosti ispucala; kroπnja piramidalna, nije gusta, svijetla. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. Atlaski cedar je heliofilna vrsta, koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. Brzo raste. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima, nasadima i drvoredima, a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti.
51. Cedrus atlantica “Glauca“ (= C. a. argentea Murray) - kultivar atlaskog cedra “Glauca“ 52. Cedrus atlantica “Fastigiata“ - kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“
Iglice sivoplave, naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka; viπe je granata od tipiËne vrste. »esto se pojavljuje u prirodi, a veoma se Ëesto uzgaja.
Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem, uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.
13
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 14
KATALOG SADNOG MATERIJALA
53. Cedrus atlantica “Pendula“ - kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje, te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti.
54. Cedrus deodara (D.Don.) G. Don. (= C. indica Chambray; C. libani var. deodara Hook.) - himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Prirodno dolazi na podruËju Himalaja. Voli duboka i svjeæa tla, podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza , te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije.
55. Celtis australis L. - kopriviÊ, crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. Areal mu je sjeverna Afrika, Mala Azija. Kavkaz i juæna Europa. Voli vapnena i pjeskovita tla. Doæivi starost i do 1000 godina. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora.
Stablo 30 - 50 (60) m visoko i promjera do 2 m. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. U mladosti raste sporo, a kasnije bræe. Otporan je na niske temperature sve do 25°C. Nema posebnih zahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na dubokim, svjeæim, glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla, kao i u polusjeni. Dosta dobro podnosi suπu. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.
56. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl. (= C. boursieri Carr.) - Lawsonov paËempres
14
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 15
KATALOG SADNOG MATERIJALA
57. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan, usko Ëunjast, do 1,5 m visok kultivar. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore, a u starijih otklonjene. Iglice su plavkasto nahukane, kasnije viπe sivoplave. To je plaviËast kultivar uskog habitusa.
58. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ Mutacija od cv. Alumii, od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi, a iglice su mu viπe æute, dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene.
59. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta, 5-10 m visine. Grane su mu prema gore usmjerene, pri bazi je neπto πiri, a pri vrhu se suæava.
60. Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C. l. var. ellwoodii Honn.) - kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta, 2-3 m visine. Vrlo je gust, sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“). Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare.
15
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 16
KATALOG SADNOG MATERIJALA
61. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. l. var. fletcheri (Fletcher) Hornibr.) - kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta, 5-8 m visoka forma. Nastao kao mutacija tipiËne vrste.
62. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv. Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje.
64. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var. pottensoi Dall. et. Jacks.) - kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“
63. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1,5 m.
Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. Svijetlozelene do zelene boje, na dodir vrlo mekana, moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka.
16
•Katalog
26/5/2001
04:42
Page 17
KATALOG SADNOG MATERIJALA
65. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa, iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1,5 - 3 m. Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast.
66. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“
67. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C. l. var. stewartii Schelle) - kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta, do 10 m visoka forma; grane i granËice priliËno prema gore usmjerene; izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni. Na hladnoÊu jako otporna forma.
68. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka, snaæna biljka, viseÊih vrhova grana. Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara.
17
•Katalog
26/5/2001
04:43
Page 18
KATALOG SADNOG MATERIJALA
69. Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno. Rastom je πiroko stupolik kultivar, koji raste kao manje ili srednje veliko stablo.
70. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta, 10 ili viπe metara visoka forma. Grane su prema gore usmjerene.
72. Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch. o. var. tetragona aurea Nicholson) - kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ - kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. Rastom je piramidalan, neπto πiri, sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda.
Naraste do 2 m visoko, πiroke Ëunjaste kroπnje. LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima.
18
•Katalog
26/5/2001
04:43
Page 19
KATALOG SADNOG MATERIJALA
73. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C. p. cyanoviridis Hort.; Retinospora squarrosa K. et C.) - kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“; Ëunjastog rasta, 5 m visoka forma; iglice 5 - 6 mm duge, fino uπiljene, na vrhovima izbojaka srpasto povinute, srebrnastoplave ljeti, sivoplave zimi.
74. Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ - kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene, dok su ostale tamnozelene boje.
75. Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ - kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje.
76. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch. p. var. filifera (Sénécl.) Hartw. et Ruempel.) - kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko, πiroko Ëunjastog oblika. Izbojci su nitasti i tanki, vise. Vrlo dekorativan kultivar.
19
•Katalog
26/5/2001
04:43
Page 20
KATALOG SADNOG MATERIJALA
77. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ - kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine.
78. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ - kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere.
80. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C. p. var. squarrosa (Zucc.) Beissn. et Hochst.) - kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m, Ëunjaste, prozraËne kroπnje. igliËasto liπÊe plavo zelenkasto, a sa donje strane bijelo.
79. Chamaecyparis pisifera “Snow“ - kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano.
20
•Katalog
26/5/2001
04:06
Page 21
KATALOG SADNOG MATERIJALA
81. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ - kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv. Squarrosa. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje.
82. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. (=C. speciosa ( Sweet.) Nakai; C. lagenaria (Loisel.) Koidz.; Cydonia japonica Loisel.) - Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 - 1,5 m, uspravnih, trnastih i golih grana. Cvjeta u III. i IV. mjesecu prije listanja. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. Traæi svjeæa i plodna, dobro drenirana tla. Otporna je na niske temperature, suπu, dim, praπinu i πtetne plinove. Voli sunËana i svjetlija mjesta. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi, te se uzgaja pojedinaËno, u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje).
83. Cornus mas L. - dren, drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 - 9 m visine. Cvjetovi se pojavljuju u II. i III. mjesecu prije listanja, kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka, sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. i IX. mjesec). Ima kiselkast i trpak okus. Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi, Maloj Aziji, Krimu i Kavkazu. Najbolje uspijeva na vapnenim, toplim i suhim staniπtima, koja nisu izloæena kasnim mrazevima.
84. Cornus stolonifera “Flamiramea“ - kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 - 3 m, sa uspravnim, πibolikim i æutim granama. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete, kao i zagaeni zrak. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. Sadi se pojedinaËno, u grupama ali i u æivim ogradama.
21
•Katalog
26/5/2001
04:06
Page 22
KATALOG SADNOG MATERIJALA
85. Corylus avellana L. - Lijeska obiËna ©iroki, gusti, listopadni grm koji naraste do 4 m visine. Voli svjeæa, plodna i dublja tla. Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima.
86. Corylus avellana “Atropurpurea“ - kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe, a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu.
88. Corylus colurna L. - Medvjea lijeska Listopadno, do 30 m visoko stablo, guste, pravilne kroπnje. Siva kora plutasta, nepravilno ispucala. Cvjeta u IV. i V. mjesecu. Voli dublja vapnena tla.
87. Corylus avellana “Contorta“ - kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske, a grane i granËice su vrlo krivudavi. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe, prije listanja, kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa.
22
•Katalog
26/5/2001
04:06
Page 23
KATALOG SADNOG MATERIJALA
89. Cotoneaster dammeri Schneid. - puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ, Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla.
90. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ - kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste.
91. Cotoneaster divaricatus Rehd.& Wils. - razmaknuta muπmulica Listopadan, πiroki i do 2 m visok grm. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla, a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima.
92. Cotoneaster horizontalis Dcne. - horizontalna muπmulica Polu zimzeleni, do 40 cm visoki, polegli grmiÊ, horizontalno otklonjenih grana. Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime, pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini, Himalajima. Voli kvalitetno vrtno tlo. Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. NajËeπÊe se sadi na travnjacima, i to pojedinaËno ili u manjim grupama, na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima.
23
•Katalog
26/5/2001
06:05
Page 24
KATALOG SADNOG MATERIJALA
93. Cotoneaster salicifolius Franch. - vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m, dugih i blago viseÊih grana. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa, lagana, pjeskovita i dobro propusna tla. Dobro podnosi niske temperature. Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova.
94. Cryptomeria japonica D.Don (= C. fortunei Hooib.; C. kawaii Hayata) - japanska kriptomerija, japanski cedar, sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m; deblo ravno i vitko; kroπnja Ëunjasta i gusta. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. Najbolje uspijeva na dubokim, svjeæim, glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura, a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena.
95. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C. japonica var. elegans (Henk.&Hochst.) Mast.; C. gracilis Hort. non Sieb.; “Yawarasugi”) - kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove; gusto granat grm ili malo stabalce; grane otklonjene; iglice 1,5 - 2 cm duge, tanke, mekane, otklonjene, plavozelene, zimi crvenkasto bakarne boje.
96. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” - kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica.
24
•Katalog
26/5/2001
04:06
Page 25
KATALOG SADNOG MATERIJALA
97. X Cupressocyparis leylandii (Dall. et Jacks.) Dall. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) - kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara; kroπnja gusta, Ëunjasta do stupolika kao u C. macrocarpa. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast, otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 - 20 godina.
98. Daphne mezereum L. - obiËni likovac Od 30 - 150 cm visok listopadni grm, sa πibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim granama. Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II. - IV. mjesec), prije listanja. Rasprostranjen je u Europi, M. Aziji, Kavkazu i sjevernoj Aziji. Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama, na rubovima πuma, do visine od 2300 m. Javlja se na plodnim, svjeæim i rahlim tlima, bogatim vapnom i blagim humusom, ali Ëesto i na skeletnim terenima. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dijelovi biljke, a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni. Doæivi starost do 15 godina.
99. Deutzia crenata Sieb. & Zucc. (= D. scabra Thunb.) - dojcija Listopadni πiroki grm 1,5 - 2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima. Odlikuje se obilnom cvatnjom, koja traje 2 - 3 tjedna. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, poslije listanja. Rasprostranjena je u Japanu i Kini. Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji, te svjeæa i hranjiva tla. InaËe je skromnih zahtjeva. Dobro podnosi suπu, dim, praπinu i otrovne plinove. Sadi se pojedinaËno, u grupama, a nalazi primjenu i u æivim ogradama.
100. Deutzia crenata “Plena“ - kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. Vrijeme cvjetanja je od V. - VII. mjeseca, kao i kod tipiËne vrste.
25
•Katalog
26/5/2001
04:06
Page 26
KATALOG SADNOG MATERIJALA
101. Elaeagnus angustifolia L. - dafina Listopadno manje stablo visine od 8 - 10 m. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju, srednjoj Aziji. Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi, gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature, dim, praπinu i πtetne plinove. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina, lijepog habitusa, miriπljavih i medonosnih cvjetova, dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. Pogodna je i za æive ograde, inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama.
102. Erica carnea L. - crnjuπa Zimzeleni niski, polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. Pogodan za kamenjare. Voli polusjenu i kiselo tlo.
103. Escallonia virgata - eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ, koji najbolje uspijeva u mediteranu. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama.
104. Euonymus europaea L. (=E .vulgaris Mill.) - obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Cvjeta od III. - V. mjeseca, a plodovi se pojavljuju u jesen. Voli svjeæa i vlaænija tla, otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima.
26
•Katalog
26/5/2001
04:07
Page 27
KATALOG SADNOG MATERIJALA
105. Fagus sylvatica L. s. I. - obiËna bukva, europska bukva Do 30 m visoko stablo. Plod je poznat po imenom “bukvica“, dozrijeva u rujnu i listopadu. Rasprostranjena je u centralnoj, zapadnoj i juænoj Europi. Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala, ali ipak traæi duboka, svjeæa i bogata tla, izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. nadmorske visine. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima.
106. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ - kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m, guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. Listovi urezani i nazubljeni, duæi i uæi nego u obiËne bukve.
107. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ - kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju.
108. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ - kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine, a tada grane nastavljaju rast prema dolje. Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled.
27
•Katalog
26/5/2001
04:07
Page 28
KATALOG SADNOG MATERIJALA
109. Fagus sylvatica “Fastigiata“ - kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore, te tvore stupolik habitus biljke. Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine.
110. Fagus sylvatica “Pendula“ - kultivar obiËne bukve “Pendula“
111. Fagus sylvatica “Tricolor“ - kultivar obiËne bukve “Tricolor“
»esto uzgajan kultivar po parkovima. Grane u poËetku rastu u visinu, a kasnije rastu prema dolje. Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve.
Naraste kao manje stabalce, guste kroπnje. Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani, a prema jeseni mijenjaju boju u smeu.
112. Festuca ovina “Glauca“ Gusta, busasta trava, plavo sive boje listova. Naraste od 10 - 20 cm. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima. Lako i jednostavno se uzgaja, a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove.
28
•Katalog
26/5/2001
04:07
Page 29
KATALOG SADNOG MATERIJALA
113. Forsythia europaea Deg. & Bald. - forzicija 2 - 3 m visok listopadni grm, sa dugim uspravnim ili blago kosim granama. Cvjeta u rano proljeÊe u III. i IV. mjesecu prije listanja, a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Voli svijetle i sunËanije poloæaje, dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature, a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu.
114. Fraxinus angustifolia Vahl. (= F. oxycarpa Willd.) - poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine, guste zaobljene kroπnje. Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla.
115. Fraxinus angustifolia “Globosum“ - kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. Fraxinus angustifolia “Pendula“ - kultivar poljskog jasena “Pendula“
Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini. “Kugla” dosegne promjer do 1,5 m. Pogodan za drvorede.
Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje, a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana. GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova.
29
•Katalog
26/5/2001
04:07
Page 30
KATALOG SADNOG MATERIJALA
117. Fraxinus excelsior L. - bijeli, gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine. Voli vlaæna i svjeæija tla, a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta.
118. Ginkgo biloba L. (= Salisburia adiantifolia Smith ) - ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. Voli duboka i svjeæa tla, otvorene i sunËane poloæaje, a dobro podnosi niske temperature.
119. Gleditsia triacanthos L. - glediËija, trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. Voli duboka svjeæa tla, sunËane poloæaje. Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova.
120. Hibiscus syriacus L. - hibisk, sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine. Cvjeta u VII. - IX. mjeseca. Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. Dobro podnosi suπu i niske temperature. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova.
30
•Katalog
26/5/2001
04:14
Page 31
KATALOG SADNOG MATERIJALA
121. Ilex aquifolium L. - boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. Voli duboka, svjeæa, vlaæna tla, neutralne do blago kisele reakcije.
122. Juglans nigra L. - crni orah Listopadno stablo do 50 m visine, πiroke kroπnje. Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Voli duboka svjeæa tla, otvorene i sunËane poloæaje. Plod nije jestiv.
123. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ - kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima.
31
•Katalog
26/5/2001
04:14
Page 32
KATALOG SADNOG MATERIJALA
124. Juniperus chinensis “Hetzii“ - kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice.
125. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ - kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima. Vrlo Ëesto se uzgaja.
126. Juniperus chinensis “Stricta“ - kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust, Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine, bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore, a vrh je takoer gusto razgranat. Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja.
127. Juniperus communis “Repanda“ - kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. Sluæi kao “prekrivaË tla”, moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu. Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. Vrlo se Ëesto uzgaja.
32
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 33
KATALOG SADNOG MATERIJALA
128. Juniperus communis “Suecica“ - kultivar obiËne borovice “Suecica“
129. Juniperus horizontalis “Glauca“ - kultivar puzave borovice “Glauca“
Vrlo gust, stupolik do 10 m visok kultivar. Iglice su plavkasto zelene i bodljikave. Voli plodna i svjeæija tla, otvorene ili polu sjenovite poloæaje.
Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe, a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu.
130. Juniperus sabina “Variegata“ - kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja.
131. Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm, plavo zelenkastih iglica. Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu.
33
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 34
KATALOG SADNOG MATERIJALA
132. Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta, oko 30 cm visoka okruglasta forma. Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja.
133. Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko, sa jakim, koso prema gore usmjerenim granama. IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto, a kora grana crvenkasto smea. Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice.
134. Juniperus virginiana L. ( = Sabina virginiana Ant.) - virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo. U mladosti kroπnja je izduæena, a kasnije neπto πira. Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata, duboka tla. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama.
135. Juniperus virginiana “Glauca“ - kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik, gusti kultivar do 4 m visine i do 1,5 - 2 m πirine. IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice.
34
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 35
KATALOG SADNOG MATERIJALA
136. Juniperus virginiana “Hillii“ - kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik, gusti kultivar do 4 m visine i do 1,5 - 2 m πirine. IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice.
137. Juniperus virginiana “Skyrocket“ - kultivar virginijske borovice “Skyroket“
138. Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun. virginiana “Skyrocket“, a plemka se uzima od Jun.virginiana “Glauca”. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima, balkonima, terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu.
Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe, ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma.
139. Kerria japonica DC. (= Corchorus japonicus Thbg. ) - kerija
Listopadni do 3 m visok grm. Kora granËica zelene boje. Cvjeta od IV. do V. mjeseca. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje. Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje, a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima, pogotovo kultivar “Pleniflora“.
35
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 36
KATALOG SADNOG MATERIJALA
Koelreuteria paniculata Laxm. - kelreuteria Listopadno, oko 20 m visoko stablo. U jesen listovi naranËasto crveni. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla.
140. Laburnum anagyroides Med. ( = Cytisus Laburnum L.; Laburnum vulgare Gris ) - obiËni negnjil, zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Cvjeta u IV. i V. mjesecu, a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. »esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla. Voli sunËane i otvorene poloæaje.
141. Larix decidua Mill. (= L. europaea DC. ) - europski ariπ Naraste do 35 m visoko, svijetle, rijetke kroπnje. Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje.
142. Larix japonica “Diana“ - kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa. Dosegne visinu do 5 m. Grane krivudave. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa.
36
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 37
KATALOG SADNOG MATERIJALA
143. Ligustrum ovalifolium Hassk. - πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.
Boja listova u jesen
144. Liquidambar styraciflua L. - likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m, πiroke razgranate kroπnje. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute, ruæiËaste do tamnocrvene. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu.
145. Liriodendron tulipifera L. - tulipanovac, liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine, πiroke jake kroπnje. Listovi nalikuju na muziËki instrument liru, a cvjetovi cvijetu tulipana. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu.
146. Lonicera pileata Oliv. (= Caprifolium pileatum Kuntze) - klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm, visine oko 50 cm, vrlo razgranat. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. Dobro podnosi orezivanje, a koristi se za prekrivanje tla, sadnju uz niæe zidove itd.
37
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 38
KATALOG SADNOG MATERIJALA
147. Lonicera tatarica L. - tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. Cvjeta u IV. i V. mjesecu. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. Otporna je na hladnoÊu i suπu, a uzgaja se i u æivim ogradama.
148. Magnolia kobus DC. (=M. kobushi Mayr.) - japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine, nepravilne kroπnje. Cvjeta prije listanja u III. i IV. mjesecu. Voli svjetlije poloæaje, dublja i hranjiva tla, umjereno vlaæna. Uspijeva i u polusjeni, a vrlo je otporna na mraz, za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. Postoje joπ M. x soulangiana Soul. -Bod. koja je hibrid izmeu M. denudata x M. liliiflora.
149. Magnolia stellata (S. & Z.) Maxim. - zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja, a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije.
150. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. (= Berberis aquifolium Pursh) - mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm. Cvjeta u IV. i V. mjesecu , a plod sazrijeva u IX. mjesecu. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje, razliËita tla umjerene vlaænosti. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka.
38
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 39
KATALOG SADNOG MATERIJALA
152. Microbiota decussata Komar. - sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm, koji naraste najviπe do 0,5 m u visinu i 1,5 m u πirinu. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju, dok u zimi posmei. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare.
153. Morus alba L. - bijeli dud, bijela murva Stablo od 15 - 20 m visoko, do 1 m promjera debla. Kroπnja dosta svijetla, rijetka i okruglasta. Bijeli, ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve, a slatki su i kad nisu zreli. Sazrijevaju u V. i VI. mjesecu. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji, a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju. U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa. Voli dublja, svjeæa tla i sunËane poloæaje. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca, a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto.
154. Morus nigra L. - crni dud Naraste do 20 m, ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu.
155. Phellodendron amurense Rupr. - felodendron, mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m, sa promjerom debla do 1 m. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. Kroπnja mu je πiroko razgranana, dosta prozraËna, a deblo vitko i Ëisto od grana. Cvjetovi miriπljavi, medonosni. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a, sjev. Koreji, Mandæuriji (podruËje Amura- ime!). Najviπe mu odgovaraju duboka, vlaæna, hranjiva i rastresita tla. Na suhom terenu raste vrlo sporo, a podnosi i vrlo vlaæna tla, pod uvjetom da voda ne stagnira. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. Otporan je na niske temperature.
39
•Katalog
26/5/2001
04:15
Page 40
KATALOG SADNOG MATERIJALA
156. Philadelphus coronarius L. - pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana, visine do 3 m. Cvjetovi veoma miriπljavi, 3 - 4 cm u promjeru, grupirani pri vrhu izbojaka po 5 - 9 u grozdastim cvastima. Cvjeta u (V.) VI. i VII. mjesecu. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava, pa se vrlo Ëesto uzgaja. Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla, ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca. Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama.
157. Picea abies (L.) Karst (= P. excelsa (Lam.) Link) - obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Uspijeva na ilovastim, pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa, raste i na podzolima. Voli vlaæniju i hladniju klimu.
159. Picea abies “Nidiformis“ (= P. a. f. nidiformis (Beissn.) Slavin) - kultivar obiËne smreke “Nidiformis“
158. Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord.; P. a. var. Inversa (Beissn.) Nash.) - kultivar obiËne smreke “Inversa“
Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama.
Stablo do 10 m visoko, sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo.
40
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 41
KATALOG SADNOG MATERIJALA
160. Picea glauca (Moench) Boss. (= P. canadensis B. S. P.; P. alba Link; P. laxa Sarg.) - bijela, sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima, ali ne voli moËvarna tla. Dobro podnosi mraz, te u mladosti dosta brzo raste.
161. Picea glauca “Conica“ (= P. g. var. albertiana f. conica Rehd.) - kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust, koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar.
163. Picea pungens Engelm. (= P. commutata Hort.; P. menziesii Engelm.; P. parryana Sarg. ) - bodljikava ili plava smreka
162. Picea omorika (PanË.) Purkynë - PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. Podnosi mraz i velike suπe, u kulturi otporna na dim, praπinu i πtetne plinove.
Do 50 m visoko stablo, πiroke piramidalne kroπnje. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. Raste sporije od obiËne smreke, te vrlo dobro podnosi gradski klimat.
41
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 42
KATALOG SADNOG MATERIJALA
164. Picea pungens “Glauca“ - kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica, a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica. Ovaj kultivar naraste do 10 m , dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti.
165. Picea pungens “Koster“ - kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv. Glauca. Grana se nepravilno, zbijenog je i Ëunjastog je rasta.
166. Picea pungens “Kutjevo“ - kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“
167. Pinus densiflora “Oculus - draconis“ - kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“
Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac, Antun MijokoviÊ. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica, kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama.
Raste kao manje stablo. Iglice imaju po dvije æute mrlje, tj. dijelovi iglice su æuti, a dijelovi normalne zelene boje.
42
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 43
KATALOG SADNOG MATERIJALA
168. Pinus heldreichii var. leucodermis (Ant.) Markgraf - munika, munjika Neki autori smatraju da je var. leucodermis posebna vrsta. To je bor koji naraste do 30 m visine, sa glatkom korom na mladim stablima i granama. Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi.
169. Pinus mugo Turra. (= P. montana Mill.; P. mughus Scopoli) - planinski bor NajËeπÊe je nizak, polegnut grm, a rjee stablo oko 10 m visine. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama. »est je u parkovima i nasadima.
170. Pinus nigra Arn. (= P. laricio Poir.; P. clusiana Clem.; P. pyrenaica Lap.; P. austriaca Höss; P. nigricans Host; P. hispanica Cook ) - crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti, a kasnije kroπnja postaje πira, kiπobranasta. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. Voli sunËane poloæaje. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama.
171. Pinus nigra “Pyramidalis“ - kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog , stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. Naraste oko 10 m.
43
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 44
KATALOG SADNOG MATERIJALA
172. Pinus strobus L. (= P.alba var. canadensis Prov.; P. canadensis var. quinquefolia Du Hamel; P. tenuifolia Salisb.) - borvac Do 30 m visoko stablo, πiroke Ëunjaste kroπnje. Kora debla glatka. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima.
173. Pinus sylvestris L. - obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine, Ëesto zakrivljenog debla. Kroπnja je kiπobranasta, plavkasto zelena. Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja.
174. Pinus sylvestris “Aurea“ - kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce, zlatnoæutih iglica.
175. Pinus sylvestris “Watereri“ - kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. Iglice su mu plavozelene boje.
44
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 45
KATALOG SADNOG MATERIJALA
176. Platanus acerifolia Willd. - javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. Voli duboka, hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima, velikim drvoredima, πetaliπtima itd.
177. Potentilla fruticosa L. (= Dasiphora fruticosa Raf.) - grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. Æuti cvjetovi pojavljuju se od V. - VIII. mjeseca. Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. Moæe se saditi pojedinaËno, u skupinama ili u æivim ogradama.
178. Prunus laurocerasus L. (= Laurocerasus offcinalis Roem) - lovorviπnja Zimzeleni grm, koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. Listovi su zeleni, koæasti i sjajni. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi.
179. Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ - kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar, niæeg rasta od tipiËne vrste. Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. - V. mjeseca, miriπu.
45
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 46
KATALOG SADNOG MATERIJALA
180. Prunus padus L. (= Padus racemosa Gilib.; Prunus racemosa Lam. ) - sremza 15 m visoko listopadno stablo, bijelih, miriπljavih, grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. mjesecu.
181. Prunus serrulata “Kanzan“ - kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. Vrlo obilno cvijeta od III. - V. mjeseca. Naraste oko 10 m, πiroke kroπnje. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje.
182. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ - kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise, te se cijepi na ravnu podlogu, a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik. Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti. Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV. i V. mjesecu.
183. Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco (= P. texifolia (Lamb.) Britt.; P. douglasii (Lindl.) Carr.; P. mucronata Sudw.) - obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo, a na otoku Vancouveru, gdje dolazi od prirode, naraste i do 100 m visine. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko, hranjivo i vlaæno tlo. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama.
46
•Katalog
26/5/2001
04:27
Page 47
KATALOG SADNOG MATERIJALA
184. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ - kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti, neπto niæi kultivar, sivo plave boje iglica. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe, na mladim izbojcima i iglicama.
»esto u gradovima uzgajan kultivar, posebno u drvoredima. Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. Naraste i do 10 m visine. Dobro podnosi gradski klimat, ali voli dublja i hranjiva tla.
185. Pyracantha coccinea Roem. - vatreni trn, pirakanta Razgranat, zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. i VI. mjesecu, a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime. Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu. Pogodna za æive ograde. Postoji i cv. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove.
186. Quercus robur “Cristata“ - kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine, zbijenih , kratkih listova, gusto obraslih po izbojku.
187. Quercus robur “Fastigiata“ - kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“
47
•Katalog
26/5/2001
04:28
Page 48
KATALOG SADNOG MATERIJALA
188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.
189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.
48
•Katalog
26/5/2001
04:28
Page 49
KATALOG SADNOG MATERIJALA
191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.
192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.
193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.
49
•Katalog
26/5/2001
04:28
Page 50
KATALOG SADNOG MATERIJALA
195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
194. Salix matsudana “Torturosa“ Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.
196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“ Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.
197. Sorbus aucuparia L. - jarebika Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.
50
•Katalog
26/5/2001
04:35
Page 51
KATALOG SADNOG MATERIJALA
198. Sorbus scandica Fries (= S. intermedia Pers.) Do 10 m visoko listopadno stablo. Voli duboka i svjeæa tla. Dobro podnosi niske temperature i suπu.
199. Spiraea x arguta Zbl. (= S. multiflora Zab. x S. thunbergii Sieb.) - oπtozuba suruËica Listopadan grm, visine od 1 - 2 m, tankih grana. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli hranjiva i dobro drenirana tla, sunËane ili polu sjenovite poloæaje. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog, te se dosta uzgaja u gradovima, bilo pojedinaËno ili u skupinama.
200. Spiraea x billardii Hering. (= S. douglasii Hook. x S. salicifolia L.) - Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 - 1,5 m visine. Cvijeta u (VI.) VII. i VIII. mjesecu. Takoer voli svjeæa, hranjiva, rahla i dobro propusna tla. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama.
201. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S. japonica L. x S. albiflora (Mig.) Zab.) - kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm. Voli svjeæa i hranjiva tla, te sunËane poloæaje. Dobro raste i na kiselim zemljiπtima. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama, te u æivim ogradama.
51
•Katalog
26/5/2001
04:35
Page 52
KATALOG SADNOG MATERIJALA
202. Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica. Grane su vijugave, a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. - VII. mjesecu. Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla.
203. Spiraea x vanhouttei (Briot.) Zbl. (= S. cantoniensis Lour. x S. trilobata L.) - Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima. Dobro raste na svakom tipu tla, ali ona moraju biti propusna. Uzgaja se u æivim ogradama, u skupinama ili pojedinaËno.
204. Syringa sp. - jorgovan
NajËeπÊe uzgajani S. vulgaris L. - obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine. Cvjeta V. - VI. mjesec. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje, radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje. Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana.
52
•Katalog
26/5/2001
04:35
Page 53
KATALOG SADNOG MATERIJALA
205. Tamarix tetrandra Pall. - tamarika, tamariks, metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine, πiroke kroπnje. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. - VIII. mjeseca. Voli sunËane poloæaje, propusna ali vlaæna tla. InaËe nije izbirljiv u pogledu tla, te se relativno lako uzgaja.
206. Taxodium distichum (L.) Rich. (= Schubertia disticha (L.) Mirb.) - moËvarni taksodij
207. Taxus baccata L. - obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. GranËice, iglice i sjeme je otrovno, dok je crveni arilus jestiv.
Vrsta porijeklom iz Sjev. Amerike, koja kod nas naraste do 50 m visine. Dobro podnosi vlaæna, moËvarna tla, te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode.
208. Taxus baccata “Fastigiata“ - kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 - 5 m, a moæe i viπe.
209. Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ - kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica.
53
•Katalog
26/5/2001
04:36
Page 54
KATALOG SADNOG MATERIJALA
211. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“
210. Thuja occidentalis L. (= T. obtusa Moench; T. odorata Marshall) - obiËna ameriËka tuja
Uskog i stupolikog habitusa, a naraste do 4 m visine i 1,5 m πirine. Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje, pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto. Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom.
Naraste kao stablo do 20 m visine, πiroke kroπnje. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla.
212. Thuja occidentalis “Columna“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1,5 m πirine. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm. Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje.
213. Thuja occidentalis “Danica“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo, okruglastog oblika do 50 (70) cm visine. »esto se uzgaja u kamenjarima, æardinjerama, a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova.
54
•Katalog
26/5/2001
04:36
Page 55
KATALOG SADNOG MATERIJALA
214. Thuja occidentalis “Globosa“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m, a rijetko 1,5 m visne i πirine. Takoer pogodna za uzgoj u posudama.
216. Thuja occidentalis “Rheinglod“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine. Proljetni izbojci su zlatno æute boje, dok je u zimskom periodu naranËasto rasta. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine.
215. Thuja occidentalis “Kobold“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe.
217. Thuja occidentalis “Smaragd“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno, iako je mnogo sade u æivim ogradama.
55
•Katalog
26/5/2001
04:36
Page 56
KATALOG SADNOG MATERIJALA
220. Thuja plicata “Atrovirens“ - kultivar goleme tuje “Atrovirens“
218. Thuja occidentalis “Tiny Tim“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“
Raste kao visoko stablo do 60 m. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno.
Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“, ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke. Neπto je izrazitije zelene boje.
219. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ - kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 - 8 m visine i 2 m πirine. LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici).
221. Thujopsis dolobrata (L.f.) Sieb. et Zucc. - hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. »esto raste poput veÊeg grma, Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Voli visoku zraËnu vlagu, polu sjenovite poloæaje.
56
•Katalog
26/5/2001
04:36
Page 57
KATALOG SADNOG MATERIJALA
222. Tilia cordata Mill. (= T. parvifolia Ehrh.) - malolisna lipa, sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine, okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka.
224. Tsuga canadensis L. (= T. americana (Mill.) Farwell. ) - kanadska Ëuga
223. Tilia platyphillos Scop. (= T. gradifolia Ehrh.) - velelisna lipa, πirokolisna lipa
CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. Iglice su kratke, sjajne. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima, na dubljim tlima.
Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine, πiroke, velike kroπnje. Traæi dublja, humozna i hranjiva tla.
225. Viburnum opulus “Roseum“ - kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“, "snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce, koje naraste do 4 m visine. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama.
57
•Katalog
28/5/2001
10:32
Page 58
KATALOG SADNOG MATERIJALA
227. Weigela florida (Sieb. & Zucc.) A.DC. (= Weigela rosea Lindl.; W. amabilis Hort.; Diervilla florida Sieb.& Zucc.) - vajgelija 226. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. - kineska hudika
Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine. Cvijeta vrlo obilno, tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Voli neπto dublja i svjeæija tla, sa dovoljno vlage. Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje. Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama.
Zimzeleni grm visok 3 m, sa listovima dugim do 20 cm. Cvijeta od IV. - VI. mjeseca. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima.
ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji, te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”, u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“, πto je davna æelja autora, sada prikazana slikom i popraÊen tekstom. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku, razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens - Kutjevo” - i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa, autora, razvijat Êe se i dalje. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu:
[email protected]
Autori: Tomislav BenËiÊ dipl. ing. πum. Draæen DumanËiÊ dipl. ing. πum.
58
•Katalog
26/5/2001
10:16
Page 59
ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama, a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni, do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti, da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu, da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima, tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova, takva ograda nema pravilan geometrijski oblik, veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu, sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi
od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik - cak rasporedu, zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom, dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK, a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu. Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave, da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom, svjeæijom, a samim tim i zdravijom. NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj. zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu. ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme.
LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk.), obiËni grab (Carpinus betulus L.), kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. Naravno, mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 - 2 m visine i 0,7 - 1,3 m πirine.
CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. & Bald.), vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.), vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot.) Zbl.), kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ), japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.), dojcija (Deutzia crenata Sieb. & Zucc.) i mnoge druge biljke. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova, a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje, te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ).
ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L.), Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.), u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L.) itd. To su dakle, ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju, pa su tamo takve ograde i uobiËajenije.
CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske. U tu svrhu koriste se tuje, paËempresi, borovice, smreke itd. NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L.), kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“), kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”), Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.), razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“, “Columnaris“, “Pottenii“, “Almii“, itd.; kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“), obiËna smreka (Picea abies (L.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Uzgajaju se najËeπÊe od 1 - 3 m visine i 0,8 - 1,5 m πirine, πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi, a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ. “Columna”, Picea abies (L.) Karst, Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.).
59
•Katalog
26/5/2001
10:16
Page 60
PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA
60
U svojih 40 rasadnika ukupne povrine 484 ha, s osnovnim zadatkom proizvodnje umskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih umskih vrsta drveæa godinje kolièine preko 35 000 000 komada. Hrvatske ume - u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: ukrasno drveæe i grmlje vie od 250 vrsta ili kultivara obloenog korjenovog sustava (kontejnirano) na rasadnièkim povrinama proizvodnja u tlu u staklenicima (cijepljenje sadnice) i oiljenice u lijehama (klijanci) boiæna drvca raznih vrsta jele, obiène smreke, srebrne smreke i omorike, bave se djelatnoæu: projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih povrina odravanjem zelenih povrina izradom - montaom razne drvne galanterije (ljetnikovci, nadstrenice, lovaèke èeke, klupe, stolovi, sjedalice, cvjetnjaci i razna drvna poploèenja)
RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Vinjevac
Osijek
031/ 354 - 090
Gajiæ
Naice
031/ 609 - 006
Hajderovac Kutjevo
034/ 255 - 064
Moèile
Koprivnica
048/ 665 - 108
upetnica
Krievci
048/ 714 - 904
Zelendvor
Varadin
042/ 714 - 299
Brestje
Sesvete
01/ 2002 - 770
Lukavec
Velika Gorica
01/ 6234 - 817
Pepeljarka
Zagreb
01/ 2340 - 464
Otarije
Josipdol
047/ 584 - 126
Kuelj
Delnice
051/ 877 - 581
Podbadanj Crikvenica
051/ 781 - 567
Franèeskija Buje
052/ 737 - 015
Cernik
Nova Gradika 035/ 369 - 569
Votarnica Zadar
023/ 212 - 595
Dodatne informacije: Hrvatske ume p.o. Zagreb, Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel.: 01 4804-111, fax.: 01 4804-101 mail:
[email protected] www.hrsume.hr www.hrsume.hr/rasadnici Direktor: eljko Ledinski Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Materijal pripremio: Draen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Varadin
