Karlo Veliki i Muhamed - 1. Kolokvij

Karlo Veliki i Muhamed Henri Pirrene PRVI DIO Zapadna Europa prije Islama

I. ''Romania'' prije Germana -Pojam Romania: izraz kojim se označavaju sve zemlje koje je Rim osvojio -R.C je Grčka na istoku,Latinko na zapadu (Dalmacija,Italia,Aquitania,Španjolska,Britanija)  Mediteranski dio je najvaţniji dio carstva -svi vaţniji gradovi su na moru,Kartaga,Aleksandrija,Napulj,Antiohija -na istoku razvijeno brodarstvo i trgovina koja je vaţna za zapadni dio R.C (Grčka,Sirija)  Sirija je završna točka koja povezuje R.C sa Indijom i Kinom -Sirijci su vrsni pomorci i trgovci,oni donose papirus,mirodije,bjelokost i vina -također susrećemo i Ţidove koji su pomorci i bankari  Konstantinopol postaje nova prijestolnica zbog tog što je Istok bio ekonomski,kulturno,financijski i vojno jači od Zapada -blizina Egipta,ţitnice R.C -u blizini trgovački i obrtnički centri Aleksandrija i Antiohija  Ravenna je rezidencija careva, Ostija glavna luka Rima  III st. sa svih strana provaljuju Franci,Alamani,Goti koji pljačkaju Galiju,Panoniju,Trakiju -Ilirski carevi ih potiskuju i ponovno uspostavljaju granice carstva -utvrđuju se gradovi,Rim i Konstantinopol postaju utvrđeni -vojnik postaje plaćenik,Barbari stupaju u sluţbu Rima,te se tako Carstvo na rubovima Germanizira -uskoro cijela vojska biva sastavljena od barbara II. Provale  Uspostavljena granica Rajna-limes-Dunav -vojska sastavljena isključivo od barbarskih plaćenika,uz pomoć kojih se carstvo nastavilo boriti do 5.st. -barbari ne napadaju R.C svojevoljno već zbog hunskih naleta -Huni u Europu ulaze u 4.st. kroz ''Vrata naroda'',prolaz između Urala i Kaspijskog jezera  370. g. i 375. g. doneseni su Valentijanov i Valensov zakon koji zabranjuje brak između Rimljana i barbara  Gotski kralj Alarik 409. g. pljačka i zauzima Rim na prepad,te nastavlja pohod prema jugu Italije u namjeri da zauzme Afriku  Vandali prelaze u Afriku 427. g. pod vodstvom Geiseriha -Geiserih 439. g. osvaja Kartagu,veliku pomorsku bazu Zapada,a samim time poloţaj Carstva na Zapadu je uzdrman -more je sad u rukama Barbara -samim time opskrba Rima je u opasnosti -Geiserih drţi najbogatiju porovinciju R.C te predstavlja veliku opasnost za



     

Zapad i Istok Pad Romula Augustula izručuje Provansu Vizigotima,te je cijelo zapadno Sredozemlje izgubljeno,R.C sad ima samo federate koji ga neprestano izdavaju, te plaćenike koje nemoţe opskrbavljati namirnicama jer su Afrika i otoci u rukama Vandala Ostrogoti u Italiji Vandali u Africi Svevi u Galiciji Vizigoti u Španjolskoj Anglosasi u Britaniji Konstantinopol ostaje prijestoljnica,a Cara Romula i dalje svi priznavaju kao vladara

III. Germani i ''Romania''  Zapadni Germani: Franci,Angli,Sasi,Langobardi,Alemani  Istočni Germani: Burgundi,Goti,Vandali -Germani sa svojim naseljavanjem šire svoju vjeru i jezik  U 5. st. u Italiji oko 5-6 milijuna stanovnika  R.C je ostalo rimsko kao što SAD-e unatoč imigracijama ostaju anglosaske -načelo tertia-naseljavanje plaćeničkih trupa -germani su hospitalizacijom raspršeni usred Rimljana,te ih podjela posjeda obvezuje na pokoravanje običajima rimske poljoprivrede -tlo na kojemu se prostire RC natopilo se barbarskim ţivotom  Romania je preţivjela u cijelosti,a u umjetnosti,znanosti i knjiţevnosti pretrpijela je nazadovanje  Za Crkvu R.C još postoji IV. Germanske države na Zapadu  Germanski kraljevi koji su se smjestili u Carstvu bili su za svoje narode nacionalni kraljevi,no za rimljane oni su i dalje samo rimski generali  Teodorik (Flavije) stoluje u Raveni gdje kuje novac u ime cara -Goti su vojna osnova kraljevske moći -Eurikov zakonik 475.g. kontrolira odnos Gota i Rimljana  Kod Merovinga Crkva je podčinjena kralju,koji imenuje biskupe  Franci su katolici  Rimski porez i Telonij (daća u novcu i naravi) su izvori kraljevske moci  Politika K.Velikog se zasnivala na sluţbama koju su obavljali missi od kojih su polovica bili biskupi V.Justinijan (527-565)  Justinijan dolazi na vlast 527. g. -Konstantinopol prijestolnica -ţelja za obnavljanjem R.C -jaka pomorska flota -ima potporu Crkve -protiv Ostrogota, Bizantu saveznici Franci

  

  

-osvaja Afriku i Italiju i okreće se Španjolskoj Justinijanov zakonik,jedan od najvećih pravnih djela svih vremena Langobardski dolazak u Italiju naveo je papu da se prikloni Bizantu,te je od tada Papa pravi vladar Rima (Grgur Veliki) Izbor pape potvrđuje egzarh (Upravlja nekim prostorom u ime cara, namjesnik) -što pokazuje njegovu podloţnost carstvu -egzarh ili patricij stoluje u Ravenni Rim ostaje prijestolnica Crkve Gradi Aja Sofiju u Konst. u slavu Boga i Bizanta More širi utjecaj Bizanta prema Zapadu

Gospodarstvo i Društvena situacija nakon provala i brodarstvo I. Ljudi i zemlje  Hospitales,naseljavanje Germana -Rimski koloni ostaju vezani uz zemlju,uz koju ih veţe porez -nema novi podjela zemljoposjeda -veleposjed i dalje ostaje bitan gospodarski i društveni element  Trgovina i gradovi imaju značajnu ulogu u gospodarskom i društvenom ţivotu II. Brodarstvo na Istoku. Sirijci i Židovi  Grčki dio je civilizacijski napredniji od latinskog dijela -preko mora je ono u vezi sa Venecijom i Zapadom  Brodarstvo je jako na Mediteranu  Sirija prometuje sa Indijom,Kinom i Arabijom -Sirijci su pomorski prijevoznici te preko njih stiţu mirodije i industrijski proizvodi sa Istoka,tj. Iz Antiohije,Damaska,Aleksandrije -baze su im u Aleksandriji,Rimu,Španjolskoj,Galiji,Britaniji  Uz Sirijce i Grke,i Ţidovi su trgovci,a njihovo sjedište je u Marseillu -Ţidovi se bave bankarstvom,te su veoma bogati  Kartaga veliki lučki grad,postaja plovidbe za Istok,od tu dolaze deve kao tegleća stoka u Galiji  Duurstede i Quentowic Belgijske gradovi luke,trguju Flamanskim tkaninama  Galija ima mnogo luka na Sredozemlju,uz Maresille tu je i Bordeaux,Fos,Narbona,Nantes,Agde,Nica  Konstantinopol diktira modu kao danas Pariz  Trguje se sa zlatom,srebrom,odjećom,luksuznim predmetima,predmetima od bjelokosti,tunikom  Iz Kine uvozu svilu  Vina iz Sirije  Najvaţniji je uvoz začina iz Indije,Arabije i Kine  Papirus uvozu iz Egipta  Ulje iz Afrike

 U Galiji i Španjolskoj za prijevoz se koriste deve,koje dolaze iz Afrike odakle ih je Rim uveo u 2. st., također vojska svoju prtljagu tovari na deve  Kartaga je etapna luka prema Istoku  Ljudi sa Sjevera putujući za Rim ukrcavaju se u Marseillu  Marseille je kozmopolitski grad,sa mnoštvom Ţidova,Sirijaca,Grka i Gota

III. Unutrašnja trgovina  Trgovina:

    



 Robovima  Odjećom  Drvom  Mirodije  Svila Barbari su glavni izvori robova Na Marseillskom trţištu veliki broj engleskih robova,595.g. Grgur Veliki ih kupuje veliki broj i šalje u Rim na pokrštavanje Na obalama Tirenskog mora postoji trgovina robovima U Italiji je mnoštvo profesionalnih trgovaca U Merovinsko doba veliki broj portusa,tj. stovarišta i pristaništa,ali ne i trţnica -mjesto gdje kralj ubire telonij su gradovi,portusi,tj. pristaništa -telonij obuhvaća razna davanja,a naplaćuje se u novcu -telonij je porez u korist kralja U Milanu 30 000 stanovnika

IV. Novac i optjecaj novca  Rimski zlatni solid novčana jedinica u cijelome Carstvu -zlato je jedini sluţbeni novac R.C  Karolinški srebreni monetarni sustav je sustav Srednjeg Vijeka -srebro je platna valuta kod Karolinga i Anglosasa  Zlato se pribavlja trgovinom Intelektualni život nakon Provala I. Antička tradicija  Mnogi ulaze u Crkvu zbog interesa: velikaši da zadrţe svoj društveni utjecaj,a siromašni kako bi se zaštitili  Teodorikovi ministri: Kasiodor i Beocije -Beocije rođen u Rimu 480.g. postaje glavni Teodorikov ministar kojemu je povjerena zadaća uvođenja reda u monetarni sustav -Kasiodor rođen 477.g. Teodorikov glavni ministar,540.g. odlazi u samostan Vivarium

II. Crkva  Predstavlja kontinuitet romanizma  Cijelo osoblje je rimsko  Papa boravi u Rimu,a biskup u gradu  Sv. Benedikt (483.g.-543.g.) postavlja temelje opatije Montecassin -u Italiji u 6. st. velika je vjerska ličnost  Arles postaje temeljni kamen franačke Crkve -kanonsko pravo merovinške Francuske u 6. st. dolazi iz Arlesa  Veliki širitelji redovništva u Španjolskoj je Sv. Frutuozij,a u Rimu patricij Grgur Veliki -Hadrijan s Ircima širi antičku kulturu među Anglosase  Redovnici odlaze evangelizirati Anglosase,a misiju predvodi Augustin,a 627.g. kršćanstvo širi od Kenta do Northumberlanada,a kristijanizacija je dovršena 686.g. -u Englesku Latinski jezik uveden za potrebe Crkve  Crkva se širi sa Sredozemlja prema sjeveru,te je Sredozemlje kolijevka Kršćanstva  Grgur Veliki patricij,osniva 7 samostana,postaje papom,umire 604.g. III. Umjetnost  Pod utjecajem Perzije i Egipta  Konstantinopol uzor u izgradnji -Crkva San Vitale u Ravenni -Crkva Saint-Germain u Parisu IV. Laički karakter društva  Prigodom ustoličenja kraljeva neodrţava se nikakva vjerska ceremonija osim kod Vizigota u 7. st.  Kraljevi su poglavari crkve,oni imenuju biskupe i sazivaju koncile  Iz Rimskog kurziva nastalo merovinško,vizigotsko i langobardsko pismo

Zaključak  Izgled Europe se mijenja ali ne i njen ţivot  U Britaniji se rađa novo carstvo,a ta je provincija bila najmanje romanizirana  Romania 3 rijeke-Rajna,Majna,Shelda  Zapad se bizantizira DRUGI DIO Islam i Karolinzi

I. Provala islama  Cijeli dijelovi B.C padaju pod Arapima i njihovom vjerom  Vjerski zanos je glavni razlog osvajanja -Islam znači pokoravanje Bogu,a musliman znači podčinjen -zadatak im je nametnuti islam nevjernicima pokoravanjem -kod Germana pobjednik dolazi pobijeđenom,a kod Arapa pobijeđeni prilazi pobjedniku da mu sluţi -German se romanizira čim uđe u Romaniu,a Rimljanin se arabizira čim ga osvoji islam  Tunis velika baza islama na Sredozemlju,te vlast na moru odsad pripada njima  Opsjedaju Konstantinopol 677.g. koji im se suprostavio ''grčkom vatrom'' -Berberi okupljeni oko kraljice Kahina, udruţuju se sa rimljanima protiv napadača -Gilbartarski tjesnac nije mogao zaustaviti osvajače -Kraljica Kahina je ubijena i njena glava poslana kalifu  675.g. napadaju Španjolsku,ali ih je odbila vizigotska flota  Sa sjevera kreće protunapad na muslimane,jer je jug bio nemoćan  Karlo Martel kod Poitiersa 732.g. pobjeđuje muslimane  759.g. pobjeda Pipin-osvajanje Narbone označava kraj muslimanskog širenja prema zapadu  Karolinški brodovi spašavaju zapad  Bizantska flota ih udaljava sa Egejskog mora,ali imaju vlast nad Tirenskim morem  Nakon osvajanja Španjolske i Afrike,zapadno Sredozemlje postaje muslimansko jezero  Franačko Carstvo je bez flote,a flotu imaju Napulj,Gaeta i Amalfi  Bizantska flota je jaka zahvaljujući grčkoj vatri,ali nakon pada Sicilije ona je odsječena od Zapada -Bari osvaja flota cara Bazilija od 400 brodova  Istok biva odvojen od Zapada  Bizant je sada središte grčkog carstva -njegova najzapadnija mjesta su Napulj,Venecija,Gaeta,Amalfi  Flota sprječava istočno Sredozemlje da postane muslimansko, kao i zapadno  Islam prekida mediteransko jedinstvo,a to znači kraj antičke tradicije i početak Srednjeg vijeka II. Zatvaranje zapadnog Sredozemlja  Trgovina se nastavlja ali se njezin smjer promijenio  Trgovinu sa zapadom odrţava istočno brodarstvo,Sirija i Egipat su glavna središta  Novi trgovački putovi koji povezuju Kaspijsko more s Baltikom preko Volge -Iz Bizanta trgovačka flota plovi prema Carstvu uzduţ Grčke,Jadrana,Juţnoj Italiji,Siciliji -Kršćanske luke nisu u stanju odrţati pomorski promet između sebe jer nemaju flotu

 U 7. st. pomorska trgovina na Zapadu se gasi  U 8. st. više nema mediteranskog prometa,osim na bizantskim obalama -Sredozemlje je odsad prepušteno na milost i nemilost saracenskim gusarima -velika Marsejska luka je opustjela,a nekadašnje gospodarsko jedinstvo Sredozemlja je uništeno -luka Tunis neosvojiva tvrđava,a na svim pristaništima se podiţu ribati, poluvjerske,poluvojne utvrde  Sv.Bonificije govori o anglosasima koji dolaze u Rim preko Alpa umjesto da idu preko Marseillea -iz pisama Sv.Bonificija se vidi da su mirodije rijetke i skupe -Galija ostaje bez papirusa zbog prestanka trgovine  Nema trgovine između Afrike i krščanstva -nestaju profesionalni trgovci -Ţidovi odrţavaju trgovinu-veza istoka i zapada

III. Venecija i Bizant  Prije islamske invazije Konstantin je Rimski car koji pod svojom vlašću ima cijelo Sredozemlje,ali nakon invazije car je sveden na obranu grčkih voda -Bizant zbog svoje flote i dalje velika pomorska sila  Venecija započinje sa trgovinom u 8. st. -Venecija gravitira prema Bizantu -prvorazredna luka i trţnica -preuzela je ulogu Mareillea -sa istoka u nju stiţu začini i svila  Kršćansko je Sredozemlje podijeljeno na 2 bazena: istočni i zapadni  Sva se trgovina seli sa juga na sjever prema rijekama Seni i Rajni  Germanskim narodima pripada glavna uloga u obnovi europske civilizacije Karolinški državni udar i Papin zaokret I. Merovinška dekadencija  Franci svladavaju muslimane kod Poitersa,ali su odsječeni od mora -jedino Langobardi nisu doţivjeli udar Islama  Franačku(Karolinge) koja je uspjela na Zapadu zaustaviti širenje Islama, zapala je obnova Europe -Karolinzi drţavnim udarom smjenjuju Merovinšku dinastiju  Od 7. st. merovinška drţava se zatvara u sebe i tone u dekadenciju -smjenjuju se maloljetni vladari koji su igračke u rukama majordoma -Majordomi postaju svemoćni kao šoguni u Japanu  Slabljenje drţavne blagajne zbog prestanka trgovine slabi monarhiju,to naročito pogađa Neustriju(zapadna Francuska), gdje su trgovački gradovi,te taj bivši centar

kraljevske moći uzmiče pred Austraziju gdje se ţivot manje temeljio na monetarnom gospodarstvu,nego društvo gravitira oko veleposjeda,  Na čelu aristokracije u Austraziji je Pipin -Metz je prijestolnica Austrazije -u Franačkoj kad dolazi do Dekadencije dolazi do rascjepa (Nuestrija i Austrazija) tj. romanizma i germanizma -pokazuju antipatiju prema neustrijskim Rimljanima (Ebron na čelu) II. Karolinški majordomi  Anglosas Wilibrord pokrštava Frize,te je posrednik između Karolinga i Anglosaske Crkve  Do VIII st. svaki crkveni pokret dolazi s juga  754.g. I. glavni sabor franačke Crkve pod vodstvom Sv.Bonificija III. Italija,papa i Bizant  Nekada je priznavala cara iz Ravenne,a sada priznaje cara iz Konstantinopola -za papu iz Rima Carstvo još postoji -Papa 596.g. šalje prve misije u Englesku pod vodstvom Augustina  Muslimasnski pohodi svode Kršćanstvo na teritorij Europe  Islamsko osvajanje dijeli Zapad od Istoka,tj. Rim u kojem stoluje papa od Bizanta u kojemu je vladao posljednji konstantinopolski patrijarh  677.g. Konstantin IV zahvaljujući grčkoj vatri potisnuo arapsku flotu dalje od Konstantinopola  Carstvo je nakon gubitka Afrike i Španjolske osuđeno na istočno Sredozemlje  Egzarh potvrđuje pape -Papa je vjerski,civilni i vojni poglavar  718 g. Lav III uz pomoć ''grčke vatre'' pobjeđuje muslimane kod Konstantinopola i to je zadnji islamski napad na grad pod ''Boţjom zaštitom'' ,Konstantinopol  Sukob radi ikonoklazma -Papa je odsada za bizantskog cara samo talijanski biskup -Latinsku Crkvu sam car je potisnuo izvan bizantskog svijeta -Wilibrord vraća se u Rim 696.g.,dobiva ime Klement i biva imenovan za biskupa Untrechta  Papa šalje Karlu Martelu ključeve groba Svetog Petra i nudi mu,u zamjenu za zaštitu koju traţi protiv Langobarda,da će napustiti cara -751.g. savez Karolinga a papinstvom

IV. Novo carstvo  787. g. Nikejski koncil osudio ikonoklazam, pomirdba Rima i Konstantinopola  Karlo Veliki kralj Langobarda  Kralo je zaštitnik Kršćanstva -samo on postoji na Zapadu -proglašava se vojnikom Sv.Petra  800. g. gotovo cijelo zapadno Kršćanstvo je u njegovim rukama  25.12.800 . g. papa stavljajući mu krunu na glavu posvećuje to Kršćansko Carstvo,on prima naslov po Bizantskom običaju, tj. aklamacijom -Karlo je car Rimske Crkve -središte stvarne moći nije u Rimu već na sjeveru Europe,u Austraziji  Staro R.C u 7.st. postaje Istočno Carstvo,a Karlovo Carstvo je Zapadno Carstvo -središte Zapadnog Carstva je na sjeveru,Franačko Kraljevstvo  Sa Franačkim kraljevstvom se otvara Srednji Vijek -te se počinje razvijati romansko-germanska civilizacija  Carstvo Karla Velikog okvir Srednjeg Vijeka

TREĆI DIO Početci Srednjega Vijeka

I. Gospodarska i društvena organizacija  Gospodarstvo do 8.st. je nastavak antičkog mediteranskog gospodarstva. Nakon 8. st. nastupa prekid s tim gospodarstvom -more je zatvoreno -trgovina nestala -zemlja jedino bogatstvo  Nekada je jug dominirao trgovinom,a sad sjever daje svoj pečat epohi  9. st. Nizozemska bavi brodarstvom,glavna luka blizu Untrechta -glavne luke, Duurstede na Rajni i Quentovic na ušću rijeke Canche -trguje se sa Flamanskim suknom  Sva se trgovina pomakla sa juga na sjever,i više ne,nema veze sa Sredozemljem  Frizi imaju glavnu ulogu u trgovini na sjeveru,koju su imali Sirijci na Sredozemlju  Karolinško Carstvo ima 2 vaţna gospodarska središta,a to su Sjeverna Italija,tj. Venecija i Nizozemska  734.g. Normani pale dio Duursteda, a 844.g. Quentovic je opljačkan  Gotovo i nema drugih trgovačkih središta osim Quentovica i Duurstedea, a vaţan je i Nantes  Karolinzi zaustavljaju prodor Saracena prema sjeveru,ali nisu mogli osvojiti more -nestaje kovanje zlatnog novca  Karlo Veliki je dovršio monetarnu reformu svoga oca Pipina,te je on utemeljitelj srednjovjekovnog monetarnog sustava, 1 solid je 12 denarija

      

 

-kuje se Denarij -Karlov monetarni sustav označava potpuni prekid s mediteranskim gospodarstvom -920. g. neke Crkve kuju svoj novac,missi i grofovi oderđuju broj kovnica -do Karolinške reforme postoji 1 novčani sustava: Rimski i mediteranski,a sada postoje 2: bizantski(istočni) i karolinški (zapadni) Karolinzi nisu nastavljači Merovinga 807.g. Pipin istjeruje Maure sa Korzike uz pomoć talijanske flote i ponovo osvaja obale Lionskog zaljeva Tko ţeli doći sa sjevera u Italiju mora ići preko Alpskog klanca U Karolinško doba samo jedan sajam,onaj u Saint-Denisu -nema profesionalnih trgovaca U Galiju se uvozu jedino robovi koje dovodu gusari i Ţidovi Jedino je opstala trgovina skupocjenim predmetima sa istoka,kojom se bave ţidovi Zahvaljujući Ţidovima, Zapadni svijet je još u vezi sa Istokom,posrednik više nije more već Španjolska -sa Istoka donose svilu,krzna,mačeve,cimet,mirodije,skupocjene tkanine,vino,sol,robove,eunuhe -Ţidov je profesionalni trgovac Karolinškog doba Trgovina se obavlja kopnenima, a ne morskim putovima Zemlja postaje osnova gopsodarskog ţivota

II. Politička organizacija  Između merovinga doba do 7. st. i karolinga stoji stoljeće mračne dekadencije -predci Karolinga nisu merovinški kraljevi,već majordomi -Karlo Veliki je nastavljač Karla Martela i Pipina -razlog merovinške dekadencije leţi u slabosti kraljevske vlasti,a tu je slabost izazvalo rasulo financijske uprave -Merovinški kralj je kupovao i plaćao u zlatu,a karolinški kralj mora im prepuštati dijelove svoje domene  Merovinški kralj je laik,dok Karolinški kralj krunu stavlja uz posredovanje Crkve,te pomazanjem postaje njezinim dijelom, koji je od sada mora štititi i pobrinuti se da joj plačaju desetinu -Merovinška drţava kao i R.Castvo je laička

III. Intelektualna civilizacija  U Africi arapski  U Šanjolskoj španjolski  U Engleskoj latinski  U Karolinsko doba ljudi su nepismeni  Obraćanje Britanije kreće sa Sredozemlja, Augustinovi redovnici, poslani od strane grgura Velikog 596. g. pokrštavaju Anglosase  Sv.Bonificije organizator germanske Crkve iposrednik između pape i Pipina Malog

 Irsku su obratili Bretonci iz Engleske (Sv.Patric) u V.st. prije dolaska Sasa  Rim se odvojio od Bizanta i gleda prema Sjeveru  Kultura se premješta sa Sredozemlja na sjever i tu će se razviti civilizacija Srednjeg Vijeka Zaključak  Prodor Islama je odigrao glavnu ulogu u prekidu sa antičkom tradicijom, a posljedica je razdvajanje Istoka i Zapada, te tako dolazi do kraja mediteranskog jedinstva  Os ţivota se pomiče sa Sredozemlja na sjever  Od 800. g. Zapad je novo R.C,a staro Carstvo nastavlja postojat u Konstantinopolu