Kanada - III. razred gimnazije

     

  

Himna: O Canada Službeni jezici: francuski i engleski Parlamentarna demokracija i ustavna monarhija Kraljica: Elizabeta II. Glavni grad: Ottawa Stanovništvo: oko 33.098.932 što predstavlja 3,5 stanovnika po 1 km² BDP: ukupno 1.105 milijardi $, po stanovniku: 34.273 $ Valuta: Kanadski dolar Površina: 9.984.670 km² (druga država svijeta)

        

Sjever sjevernoameričkog kontinenta SAD na jugu Aljaska na sjeverozapadu Tihi ocean na zapadu Atlantski ocean na istoku Grenland na sjeveroistoku Sjeverna i zapadna polutka Sjeverni umjereni Sjeverni hladni pojas

      

Starosjedioci su Indijanci, a na sjeveru zemlje Eskimi. Već oko 1000. godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala Kanade. Od 1534.-36. zaposjeo je francuski pomorac Jacques Cartier područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). Samuel de Champlain prodire 1603.-35. u unutrašnjost i kolonizira zemlju (Newfoundland, Nova Scotia, Québec). Prvo trajno europsko naselje osnovano je od strane Francuza- Port Royal 1605. U 18. st. izbija nekoliko ratova između Francuza, Britanaca i Indijanaca. Od 1791. Kanada je podijeljena na Donju Kanadu (Québec; francuzi) i Gornju Kanadu (Ontario; englezi).

Godine 1812. Kanada je poprište rata između SAD-a i Britanskog Carstva  Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.  Kanada je sudjelovala u Prvom i Drugom svjetskom ratu na strani Velike Britanije, postavši 1931. i formalno neovisna država, članica britanskog Commonwealtha. 

Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhvaćaju nizine i pobrđa, koja se pružaju od gorja Appalachian i poluotoka Labradora na istoku do planinskih lanaca na zapadu.  Reljefne cjeline: 1. Koridiljeri 2. Velika ravnica 3. Arktički otoci 4. Kanadski štit 5. Appalachian 6. Nizina rijeke St. Lawrence i Velikih jezera 







Mladi lanac nabranih planina (cca do 3-4 tisuće metara). Sustav Kordiljera podijeljen je na nekoliko planinskih pojaseva, razdvojenih visoravnima i zavalama. Zbog nepovoljne klime i nepodnog zemljišta te obilja šume, ovaj je prostor vro rijetko naseljen.

  



Od Kordiljera do Velikih jezera. Prostor visokih travnjaka i prerija. Osim agrarne eksploatacije, otkrivena ležišta nafte i plina. Gospodarski sve značajniji dio Kanade.

Prostor sjevernog polarnog kruga.  Između Hudsonovog zaljeva, Beaufortovog mora i Davisovog prolaza.  Klimatski nepovoljan prostor (tundra).  Mali broj stanovnika (pretežito Inuiti). 

Najveća prirodna regija prekrivena najstarijim stijenama svijeta.  Dugotrajnim djelovanjem endogenih i egzogenih procesa, nekada planinski reljef je zaravnjen i prevoren u niske, rudom bogate brežuljke.  Golema nalazišta željeza, bakra, nikla, kobalta i urana – “riznica” Kanade. 





Staro gromadno gorje koje sjevernim dijelom pripada Kanadi. Prekriveno je bjelogoričnim šumama i bogato rudama (ugljen, gips i azbest).

 



Najmanji i najgušće naseljeni dio Kanade. Plodan i šumovit prostor, povoljne i vlažne borealne klime i dobre prometne povezanosti s Atlantikom. Središte kanadske industrije i najveći gradovi zemlje.







 

Veći dio Kanade nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snježno-šumska klima (tajga). Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima i klima vječnog leda (tundra). Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje Velikih jezera i dolina rijeke St. Lawrence – umjereno kontinentalna klima. Oceanska klima prevladava uz zapadnu obalu. Stepska klima – područja niskih trava na jugu Kanade, istočno od Kordiljera.

 

  



Obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama, brzaci i potoci, mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9 mjeseci). U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usjećene doline, a zbog velikog pada djelomično su plovne samo rijeke Fraser i Columbija. Na niskom području Kanadskog štita poriječja nisu međusobno jasno određena, neke se rijeke odvajaju na više strana. Na rubu Kanadskog štita nalazi se niz jezera (Velika jezera, Winnipeg, Reindeer, Great Slave, Great Beart...). Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge rijeke uključujući i najdulju kanadsku rijeku MacKenzie (4240 km) utječu u Sjeverno ledeno more. Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskorištavaju za dobivanje električne energije.

• Rijeke: - Fraser - Columbia - MacKenzie

• Jezera: -Velika jezera - Winnipeg - Reindeer -Great Slave - Great Beart

Kanada je zakonskim promjenama 1931. g. postala samostalna i članica je Commonwealtha.  Tijekom 19. st. u Kanadu doseljava stanovništvo uglavnom iz UK-a, zatim Francuzi, a tijekom 20. st. i ostali Europljani.  33 000 ooo (2005.) – 3,5 st./km².  Stanovništvo najvećim dijelomživi u uskom (200 km), klimatski povoljnijem, južnom graničnom području prema SAD-u.  Kanada ima 25 metropolitanskih područja, od kojih veličinom dominiraju Toronto, Montreal, Ottawa, Vancouver, Quebec, Edmonton i Calgary.  Naseljavanjem različitog stanovništva stvoreno je izrazito multietnično društvo, s dvama službenim jezicima, engleskim i francuskim. 

Jedini dio Kanade koji je etnički homogeniji jest Québec u kojem živo oko 80% francuskog stanovništva.  Velike razlike u gustoći naseljenosti.  Najgušće su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u južnim djelovima prerijskih provincija gdje živi oko 90% kanadskog stanovništva.  Izrazito rijetka gustoća naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu. 





Najveća etnička grupa deklarira se Kanađanima (39.4%), slijede Englezi (20.2%), Francuzi (15.8%), Škoti (14.0%), Irci (12.9%), Nijemci (9.3%), Talijani (4.3%), Kinezi (3.7%), Ukrajinci (3.6%) i sjevernoamerički Indijanci (3.4%). 250 000 stanovnika podrijetlom iz Hrvatske.

-Kanada je sastavljena od 10 provincija i 3 teritorija. - provincije i teritoriji se nalaze u sklopu 5 velikih geografskih regija: 1. Atlantske provincije 2. Središnje provincije 3. Kanadski srednji zapad 4. Kanadski daleki zapad 5. Kanadski daleki sjever

pokrajine: - Newfoundland i Labrador - Nova Scotia - Otok Princa Edwarda - New Brunswick.  slaba naseljenost. 

Otok Newfoundland i sjeveroistočni dio Labradora su negostoljubiv prostor koji je pola godine prekriven snijegom i ledom (najbogatija ribolovna područja svijeta).  Najsiromašniji dio Kanade.  Ribarstvo, rudarstvo,prerada drva i u novije vrijeme turizam. 





Nova Scotia smještena je na poluotoku koji je poznat po zaljevu Fundy u kojem se pojavljuje plima s više od 16 metara. Ribarstvo, šumarstvo i rudarstvo.

Otok Princa Edwarda u kanadskim je okvirima mali otok na kojem žive Indijanci Mi'kmaq, a glavni izvor prihoda su rakovi, školjke i jastozi.  Najmanja kanadska provincija.  Plodno tlo – uzgoj žitarica i stoke. 







New Brunswick naselili su Nijemci i dali mu ime Neu Braunschweig. Pokrajina je 80% prekrivena šumama, a na slabo plodnom prostoru uzgajaju se krumpir, krmne kulture i malo voća i povrća. Golema rudna bogatstva, ribarstvo, snažna industrija i turizam.



Québec i Ontario najveće su, najnaseljenije i najrazvijenije kanadske provincije.

 



 

Québec je izrazito francuska provincija (80%). Najveća koncentracija stanovništva i industrije nalazi se uz rijeku St. Lawrence, a glavi grad je Montreal. Do prije petnaestak godina Montreal je bio najveći kanadski grad, ali se uslijed prelijevanja kapitala u Toronto broj stanovnika smanjio. Grad Québec najstariji je kanadski grad. Glavni grad Kanade, Ottawa, smješten je na samoj granici Québeca i Ontaria.

- 3,5 mil. st. - financijsko, industrijsko i uslužno središte

Ontario je najmnogoljudnija kanadska provincija s više od 12.5 milijuna stanovnika (37.9% stanovništva Kanade) i gospodarski najsnažnija.  Industrijsko i poljoprivredno središte zemlje.  Veliko bogatstvo šuma temelj je snažne drvne industrije, a veliko rudno bogatstvo temelj je crne metalurgije.  Toronto je središte urbaniziranog prostora uz sjeverne obale Velikih jezera.  Međujezerski poluotok ima najpovoljniju klimu u cijeloj Kanadi (slapovi Niagare). 









Regiju Srednji zapad čine prerijske provincije Alberta, Manitoba i Saskatchewan. U većoj mjeri ove su se provincije naseljavale tek od početka 20. st., a najviše je doseljenika britanskog protestantskog podrijetla. Zajednička obilježja ovih provincija jesu prostrane prerije s plodnim tlom i relativno malo padalina. Velike monokulturne farme s visokim stupnjem mehaniziranosti poljoprivredne proizvodnje koja je prvenstveno orijentirana na izvoz.

U Alberti su pronađena velika nalazišta nafte oko Edmontona i Calgaryja i tu se proizvodi oko 70% kanadske nafte.  Glavni grad Manitobe, Winnipeg, nalazi se na križištu putova iz prerije prema središnjim provincijama pa se u njemu razvilo jedno od najvećih tržišta žita na svijetu - žitna burza. 

Regiju Kanadski daleki zapad čini samo jedna provincija Britanska Kolumbija koja se rasprostire planinskim prostorom Kordiljera.  Zbog negostoljubive klime regija je vrlo slabo naseljena, tek je nešto veća koncentracija stanovništva na obalama Tihog oceana, oko Vancouvera.  Glavni grad provincije je pet puta manji grad Victoria.  U drugim dijelovima naselja su nastala na mjestima iskorištavanja prirodnih bogatstava, a dominantne gospodarske grane su šumarstvo, ribarstvo i rudarstvo.  Najveći dio provincije prekriven je šumama. 

Na sjeveru Kanade nalaze se vrlo rijetko naseljeni Sjeverozapadni teritorij, Teritorij Yukon i Nunavut koje zbog surovosti klime naseljavaju samo rijetki Eskimi.  U starim stijenama pronađena su velika rudna bogatstva, npr. urana.  U novije vrijeme – turizam. 







  

U primarnom sektoru zaposleno je 3.7%, u sekundarnom 22.2%, a u tercijarnom 71.1% stanovništva. Takva struktura zaposlenih ukazuje na visok stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Industrijalizacija Kanade započela je početkom 20. st. na bazi velikog bogatstva ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe. Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu SAD-a. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha.











Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje sa cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne čudi ostvareni BDP od 34 273 USD per capita koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva. Kanadsko gospodarstvo jedno je od najvećih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je G8- grupe.

→ Struktura prema najvažnijim robnim grupama u izvozu Kanade i SAD-a