Kako Misliti Poput Leonarda Da Vincija

Michael J. Gelb Kako misliti poput Leonarda Da Vincija

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 1

8.2.2008 15:49:25

Zahvale

Grazie svima koji su sudjelovali u evoluciji davinčijevskih vježbi i čitateljima koji su mi uzvratili vrijednim povratnim informacijama na tekst još u rukopisu: Ann-Marie Bolton, Jolie Barbiere, Stacey Forsythe, Michael Frederick, Ruth Kissane, John Ramo, dr. Dale Schusterman i Sylvia Tognetti. Grazie i za »cognoscenti« muzičkog ukusa: Audrey Elizabeth Ellzey, dr. Roy S. Ellzey, Joshua Habermann, Murray Horowitz, dr. Elain Jerdine i Stacy Forsythe. Grazie profesoru Rogeru Padenu što je za moje potrebe opetovano upadao u knjižnicu na svome fakultetu. Grazie mojim klijentima i prijateljima koji su davinčijevski duh održali živahnim u svojim organizacijama. Za to su posebno zaslužni: Ed Basset, Charlie Bacon, Bob Ginsberg, Dave Chu, Jim D’Agostino, Marv Damsma, Doug Durand, Gerry Kirk, Delano Lewis, Nina Lesavoy, Joseph Rende, Harvey Sanders, dr. Raj Sisodia, Debbie Ronning, Ketan Patel, Marlene Weiss i sjajan tim tvrtke Lucent IdeaVerse. Grazie molto mojim roditeljima, Joan i Sandyju Gelbu, koji su mi bili inspiracija za davinčijevski pristup životu te Joan Arnold za pronicljivu redakturu i konstruktivne povratne informacije, Sir Brianu Toveyu što je sa mnom podijelio svoje spoznaje i Firenci i renesansi, mojoj sjajnoj literarnoj agentici, Muriel Nellis i njenoj ekipi, naročito Jane Roberts. A hvala i Tomu Spainu za njegovu davinčijevsku viziju i briljantno uređenje knjige te njegovom timu u Delacorteu, osobito Mitchu Hoffmanu i Ellen Cipriano. Grazie mille za Lorraine Gill, zbog njezine velike posvećenosti za »saper vedere«. Grazie mille za četvero ljudi koji su ovoj knjizi dali izuzetan doprinos: Nusi Maal za njezine doprinose Tečaju crtanja, njezine sjajne ilustracije i za to što je promicala principe višeosjetilne inteligencije.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 9

8.2.2008 15:49:26

10

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Suvremenom umomo universale, Tonyju Buzanu zahvaljujem na njegovima mapama uma, tom davinčijevskom oruđu razmišljanja. Velikom majstoru Raymondu Keenu, dobitniku britanskog Ordena za zasluge u šahu, što je sa mnom podijelio svoje duboko poznavanje povijesti i genija. Audrey Elizabeth za njezinu dragocjenu potporu mojim istraživanjima i za obavljene administrativne poslove te za njezinu odanost davinčijevskoj istini.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 10

8.2.2008 15:49:26

Sadržaj

13

Predgovor: »Od Sunca rođen«

17

Prvi dio

19

Uvod: Mozak vam je mnogo bolji no što smatrate

22

Učiti od Leonarda

23

Praktičan pristup geniju

29

Renesansa, nekad i sada

35

Život Leonarda da Vincija

51

Glavni radovi

57

Drugi dio

57

Sedam davinčijevskih principa

59

Curiosità

83

Dimostrazione

99

Sensazione

141

Sfumato

163

Arte/Scienza

187

Corporalita

211

Connessione

243

Zaključak: Što smo baštinili od Leonarda

245

Treći dio

247

Davinčijevski tečaj crtanja za početnike

285

Il Cavallo: Novo rađanje jednog sna

287

Kronologija Leonarda da Vincija: Život i vrijeme u kojem je živio

288

Preporuke za čitanje

293

Korisni podaci

297

Popis ilustracija

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 11

8.2.2008 15:49:26

Predgovor: »Od Sunca rođen« Prisjetite se svojih najvećih heroja i heroina, vaših uzora koji vas najviše inspiriraju. Imate li sreće, vaš popis uključuje vašu mamu i vašeg tatu. Možda se najviše divite velikim povijesnim ličnostima. Uranjanje u život i rad velikih umjetnika, vođa, znanstvenika i duhovnih učitelja osigurava bogatu trpezu vašem umu i srcu. Ovu ste knjigu vjerojatno uzeli zato što ste u Leonardu prepoznali arhetip ljudskog potencijala i što vas privlači mogućnost intimnije veze s njim. Dok sam bio dijete, moji su heroji bili Supermen i Leonardo da Vinci. Dok je zanimanje za »Čeličnog čovjeka« opadalo, moja opčinjenost Da Vinčijem sve se više uvećavala. U proljeće 1994. dobio sam pozivnicu da posjetim Firencu kako bih govorio na prestižnom i općepoznato zahtjevnom zboru predsjednika naše tvrtke. Predsjedavajući odbora upitao me: »Bi li mogao pripremiti nešto za naše članove o tome kako biti kreativniji i uravnoteženiji, na osobnom i profesionalnom planu? Nešto što bi ih usmjerilo u pravcu da postanu renesansni muškarci i žene?« U trenu sam uzvratio svojom vizijom: »A što kažeš na to da rečem koju o tome kako misliti poput Leonarda da Vinčija?« To nije bio zadatak kojega sam se mogao olako prihvatiti. Moji studenti su već platili poprilično za pohađanje šestodnevnog »tečaja«, za jednu od nekoliko prilika kakve društvo pruži svojim članovima svake godine kako bi se našli u velikim svjetskim gradovima i istraživali njihovu povijest, kulturu i posao, u potrazi za osobnim i profesionalnim razvojem. Našavši se u prilici da odaberu između nekoliko konkurentskih predavanja – moje se odvijalo istodobno kad i pet preostalih a jedan od predavača bio je i bivši predsjednik Fiata, Giovanni Agnelli – članovi su pozvani da ocijene svakog govornika na skali od jedan do deset i bili poticani da napuste predavanje ako im se ono ne svidi. Drugim riječima, ako im se ne sviđate prožvaču vas i ispljunu! Unatoč mojoj cjeloživotnoj opčinjenosti mojom novom temom, znao sam da je preda mnom velik posao. Osim što sam intenzivno čitao, moje su pripreme uključivale davinčijevsko hodočašće, koje je započelo

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 13

8.2.2008 15:49:26

14

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

posjetom Leonardovom Portretu Ginevre De’ Benci, u Nacionalnoj galeriji u Washingtonu, D.C. U New Yorku sam se priključio putujućoj izložbi »Codex Leicester«, koju su sponzorirali Bill Gates i Microsoft. Potom – London, kako bih vidio Leonardove rukopise u Britanskom muzeju, Djevicu Mariju i dijete sa Svetom Anom u Nacionalnoj galeriji, te zatim Louvre, u Parizu, kako bih nekoliko dana proveo s Mona Lisom i Svetim Ivanom Krstiteljem. Vrhunac tog hodočašća bio je chateau Cloux, pokraj Amboisea, gdje je Da Vinci proveo posljednjih nekoliko godina života. Dvorac je sada Da Vincijev muzej, u kojem se nalaze čudesne replike nekih Leonardovih izuma, koje su načinili inženjeri IBM-a. Hodajući tlom kojim je on hodao, sjedeći u njegovoj radnoj sobi i stojeći pokraj njegove postelje, gledajući kroz njegov prozor, s pogledom na ono u što je on svakodnevno gledao, osjećao sam kako me obuzimaju strahopoštovanje, štovanje, divljenje, tuga i zahvalnost. Dakako, otišao sam u posjet Firenci gdje sam, na kraju, održao svoj govor pred predsjednicima. Počelo je šaljivo – kad je osoba koja me predstavila pobrkala podatke o mojoj biografiji s papirom, mojim uvodnim slovom, o Da Vinciju koji sam joj predao. Rekla je – a ja ovo, da se poslužim riječima Davea Barryja, ne izmišljam – »Dame i gospodo, imam danas izuzetnu čast predstaviti vam jednu osobu čije obrazovanje nadmašuje sve sa čime sam se ikad susrela: u jednoj osobi anatom, arhitekt, botaničar, gradski planer, kostimograf i dizajner, glavni kuhar, humorist, inženjer, akrobat na konju, izumitelj, geograf, geolog, matematičar, vojni znalac, muzičar, slikar, filozof, fizičar i raconteur1... Dame i gospodo, dopustite da vam predstavim…gospodina Michaela Gelba!« Ah, da bar… No, izlaganje je uspjelo (nitko nije izašao), i urodilo je knjigom koju držite u rukama. Prije nezaboravna uvoda, jedan od članova mi je prišao i rekao: »Ne vjerujem da itko može naučiti da bude poput Leonarda da Vincija, ali ipak ću ići na vaše predavanje«. I vi možda slično mislite: Je li teza ove knjige da se svako dijete rađa sa sposobnostima i talentima Leonarda da Vincija. Vjeruje li autor uistinu da svi mi možemo biti geniji Da Vinčijeva kapaciteta? Pa, zapravo, ne. Unatoč dekadama posvećenim otkrivanju punog dosega ljudskog potencijala, dijelim stav sa Da Vincijevim učenikom, Francescom Melzijem, koji je prigodom 1

francuski izraz za pripovjedač anegdota (napomena prevoditeljice)

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 14

8.2.2008 15:49:26

Predgovor

15

maestrove smrti napisao: »Gubitak ovakvog čovjeka oplakuju svi jer nije u moći Prirode stvoriti drugoga takvog.« Što više znam o Da Vinciju to se više uvećava moje strahopoštovanje i on mi je sve veći misterij. Svi veliki geniji su jedinstveni, a Leonardo je bio, možda, najveći od svih genija. Spomenuto, ključno pitanje ostaje – mogu li osnove Leonardova pristupa učenju i njegovanju inteligencije biti sažete te primijenjene kako bi nas inspirirale i vodile u pravcu ostvarenja vlastitoga punog potencijala? Dakako, moj je odgovor na to pitanje: Da! Ključni elementi pristupa Leonarda da Vincija učenju i njegovanju inteligencije posve su jasni, i mogu se proučavati, možemo se u njih ugledati i možemo ih primijeniti. Je li oholost zamišljati kako i mi možemo naučiti da budemo nalik najvećem od svih genija? Možda je bolje misliti kako nas njegov primjer vodi u pravcu toga da budemo što više ono što uistinu jesmo. Lijepi stihovi pjesnika Sir Stephena Spendera savršen su predgovor za otpočinjanje »leta« kroz najveličajniji od svih umova u povijesti: Stalno mislim na one uistinu velike Stalno mislim na one uistinu velike. Koji su još od maternice pamtili povijest duše Kroz koridore svjetla u kojima su satovi sunca Beskrajna i pjevajuća. Čija je čarobna ambicija Bila da njihove usne, koje još gore vatrom Pričaju o duhu u pjesmu odjevenu od glave do pete. I koji su iz proljetnih grančica zgrtali Žudnje koje im po tijelu padale poput cvatova. Ono dragocjeno se nikad ne zaboravlja Uzavrelost koja se crpila iz vječnih proljeća Razbijanje stijena u svjetovima prije ovakvoga našeg svijeta: Nikad ne niječući svoje zadovoljstvo u bezazlenoj jutarnjoj svjetlosti, Niti ozbiljan večernji zahtjev za ljubavlju; Nikad ne dopuštajući trgovini da Bukom i smogom zagadi cvjetanje duha. Blizu snijega, blizu sunca, u najvišim poljima Vidite kako se ta imena svetkuju lepršavom travom, Barjacima bijelih oblaka,

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 15

8.2.2008 15:49:27

16

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Šaptanjem vjetra nebu koje sluša; Imena onih koji su se u svojim životima borili za život, Kojima je u srcima bilo središte vatre. Rođeni od sunca putovali su kratko prema suncu. I napustili zrak prepun života, ovjenčani slavom.

Živimo u svijetu buke, smoga i prometa kakvih još nije bilo. Ali, i vi ste rođeni od sunca, i putujete prema njemu. Ovo je vodič za takvo putovanje, nadahnuto jednom od velikih povijesnih duša. Poziv da se udiše živahan zrak, da se osjeća vatra u središtu srca, i puno cjetanje vlastita duha. Michael J. Gelb siječanj 1998.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 16

8.2.2008 15:49:27

Prvi dio

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 17

8.2.2008 15:49:27

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 18

8.2.2008 15:49:27

Uvod: Vaš mozak je mnogo bolji no što mislite

Teško da možemo pretjerati hvaleći oštroumnost jednog Leonarda da Vincija, ali nedavna znanstvena istraživanja pokazuju da vi vjerojatno pretjerano potcjenjujete vlastiti um. Obdareni ste praktički neograničenim potencijalom za učenje i kreativnost. Devedeset pet posto onoga što znamo o ljudskom mozgu spoznali smo u posljednjih dvadeset godina. Naše škole, sveučilišta i tvrtke tek su započele primjenjivati novi pristup shvaćanju ljudskih potencijala. Postavimo pozornicu podučavanju kako misliti poput Leonarda razmatranjem suvremenog pristupa inteligenciji te rezultata proučavanja prirode i granica moždanog potencijala vašega uma. Većina nas odrasla je s predodžbom o inteligenciji kakva se zasniva na tradicionalnom testu inteligencije. Test inteligencije osmislio je Alfred Binet (1857-1911.) da bi se objektivno moglo izmjeriti ljudsko razumijevanje, zaključivanje i prosuđivanje. Binet je bio potaknut velikim entuzijazmom za psihologiju, znanstvenu disciplinu u nastajanju, te željom da se prevladaju kulturalne i klasne predrasude koje su u Francuskoj pri samom kraju devetnaestog stoljeća dolazile do izražaja kod procjene akademskog potencijala djece. Iako je tradicionalni koncept inteligencije u vrijeme nastajanja bio pozitivan pomak, suvremena istraživanja pokazuju da pati od dvije velike mane. Prva je – pretpostavka da je inteligencija nešto zadano rođenjem te nepromjenjivo. Iako su pojedinci genetski obdareni s više ili manje nadarenosti na nekom planu, istraživači kao što su Buzan, Machado, Wenger te mnogi drugi dokazali su da se kvocijent inteligencije može bitno povećati odgovarajućom vježbom. U statističkom pregledu više od dvije stotine proučavanja kvocijenta inteligencije, nedavno objavljenom u časopisu Nature, Bernard Devlin je izveo zaključak kako su geni odgovorni tek za 48 posto kvocijenta inteligencije. Pedeset dva posto odraz je prenatalne brige, okoline i obrazovanja.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 19

8.2.2008 15:49:27

20

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Druga slaba strana uobičajene predodžbe o inteligenciji jest ideja kako je verbalno i matematičko zaključivanje, izmjereno IQ testovima (te SAT-om2) sine qua non inteligencije. Taj ograničen pristup inteligenciji posve je opovrgnut suvremenim psihološkim istraživanjima. U svom suvremenom klasičnom djelu iz 1983., Okviri uma (Frames of mind), psiholog Howard Gardner je objasnio teoriju višestrukih inteligencija, prema kojoj svatko od nas posjeduje barem sedam mjerljivih vrsta inteligencije (u nastavku rada, Gardner i njegovi kolege katalogizirali su dvadeset pet različitih podinteligencija). Sedam vrsta inteligencija i sedam genijalnih primjera (osim Leonarda da Vincija, koji je bio genije na svim navedenim područjima) jesu: Logičko-matematička – Stephen Hawhing, Isaac Newton, Marie Curie Verbalno-lingvistička – William Shakespeare, Emily Dickinson, Jorge Luis Borges Prostorno-mehanička – Michelangelo, Georgia O’Keeffe, Buckminster Fuller Muzička – Mozart, George Gershwin, Ella Fitzgerald Tjelesno-kinestetička – Morihei Ueshiba, Muhammad Ali, F. M. Alexander Interpersonalno-socijalna – Nelson Mandela, Mahatma Gandi, Kraljica Elizabeta I. Intrapersonalna (Samospoznaja) – Viktor Frankl, Thich Nhat, Majka Tereza. Teorija višestruke inteligencije sada je općeprihvaćena, a udružena sa spoznajom da se inteligencija može razvijati tijekom cijelog života nudi moćnu inspiraciju stremljenju da budemo poput renesansnih muškaraca i žena. Osim što je proširilo razumijevanje prirode i opsega inteligencije, suvremeno psihološko istraživanje razotkrilo je uzbudljive istine o razmjerima ljudskih sposobnosti. Rezultate možemo sažeti jednom rečenicom: vaš je mozak daleko bolji no što mislite. Divljenje fenomenalnoj obdarenosti vaše moždane kore sjajna je početna točka za putovanje u pravcu praktičnog istraživanja davinčijevskog načina razmišljanja. Razmislite o sljedećem u vezi s vašim mozgom: 2

Engleski akronim za Subject Tests – gotovo svaki koledž u SAD-u prihvaća SAT kao dio postupka primanja na koledž (napomena prevoditeljice)

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 20

8.2.2008 15:49:27

Uvod

21

Fleksibilniji je i u većoj mjeri višedimenzionalan nego bilo koji vrhunski kompjutor; Može savladati sedam činjenica u sekundi, svake sekunde, ostatak vašeg života, a još ima dovoljno prostora da nauči više; Ako se njime koristite kako valja s godinama će biti još bolji; Nije sve u glavi. Prema poznatoj neuroznanstvenici, dr. Candace Pert, »…inteligencija nije smještena samo u mozgu, već u stanicama širom tijela… Tradicionalno odjeljivanje mentalnih procesa, uključujući emocije, od tijela nije više pravovaljano.« Jedinstven je. Među šest bilijuna ljudi sada živućih te među ukupno devedeset bilijuna koji su dosad živjeli, nikad nije bilo nikoga poput vas, osim ako ste identični blizanac. Vaše kreativne sposobnosti, otisci vaših prstiju, vaš način izražavanja, vaš DNK, vaši snovi, sve to je neponovljivo i jedinstveno. U stanju je stvoriti virtualno neograničen broj sinaptičkih veza ili potencijalnih obrazaca misli. Ovo posljednje utvrdio je Pyotr Anokhin s Moskovskog sveučilišta, student legendarnog pionira među psiholozima, Ivana Pavlova. Anokhin je uzdrmao cijelu znanstvenu zajednicu kad je 1968. objavio svoje istraživanje kojim je dokazao kako je minimalni broj potencijalnih obrazaca misli koje može napraviti prosječan mozak brojka u kojoj se jedinici pridruži 10,5 milijuna kilometara tipkanih nula.

Što se događa s vašim mozgom dok starite? Mnogi ljudi uzimaju zdravo za gotovo tvrdnju kako mentalne i tjelesne sposobnosti nužno opadaju sa starenjem; da nam nakon dvadeset pete svakodnevno značajno opada moždani kapacitet. A zapravo, sposobnosti prosječnog mozga mogu se sa starenjem popraviti. Tijekom cijelog našeg života naši neuroni su u stanju uspostavljati sve više složenih novih veza. A naša obdarenost živčanim stanicama je tako velika da bi i u slučaju da svaki dan izgubimo tisuću moždanih stanica tijekom ostatka života to predstavljalo manje od jedan posto njihova ukupna broja (dakako, važno je ne izgubiti taj jedan posto kojim se zapravo koristite!).

Anokhin je ljudski mozak usporedio sa »višenamjenskim« muzičkim instrumentom koji bi istodobno mogao svirati beskonačan broj muzičkih djela.« Naglasio je kako smo svi mi već rođenjem stekli praktički neograničen broj talenata. Uz to je izjavio kako nijedan

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 21

8.2.2008 15:49:27

22

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

muškarac niti žena, nekad niti danas, nisu u potpunosti istražili sposobnosti svoga uma. Anokhin bi se, ipak, zasigurno složio da bi Leonardo da Vinci mogao poslužiti kao najinspirativniji primjer onima među nama koji žele istražiti svoje ukupne mogućnosti.

Učiti od Leonarda Male patke uče preživljavati oponašanjem svojih majki. Učenje oponašanjem svojstveno je brojnim vrstama, uključujući ljudska bića. Kad postanemo odrasle osobe pred nama je jedinstvena prednost: možemo odabrati koga ćemo ili što oponašati. Također možemo svjesno izabirati nove uzore Leon Battista Alberti kojima zamjenjujemo one koje smo nadrasli. (1404-1472.) bio je pravi Ima, dakle, smisla izabrati najbolje »uzore«, koji uomo universale, i će nas voditi i inspirirati kako bismo ostvarili jedan od Leonardovih svoj potencijal. »uzora«. Arhitekt, Dakle, želite li postati bolji igrač golfa, proinženjer, matematičar, učavajte Bena Hogana, Jacka Nicklausa i Tiger slikar i filozof, Alberti Woodsa. Želite li postati vođa, izučavajte Winje također bio darovit stona Churchilla, Abrahama Lincolna i Kraljicu sportaš i muzičar. Elizabetu I. A ako želite biti nalik renesansnom čovjeku ili ženi, proučavajte Battista Albertija, Thomasa Jeffersona, Hildegard von Bingen te, najboljeg od svih – Leonarda da Vincija. U The Book of Genius (Knjiga o genijalnosti) Tony Buzan i Raymond Keen pokušali su, prvi u svijetu, objektivno vrednovati najveće svjetske genije. Vrednujući ih prema mjerilima koja uključuju »Originalnost«, »Svestranost«, »Dominaciju u određenom području«, »Univerzalnost vizije« te »Snagu i energiju« ponudili su sljedeću ljestvicu svojih »deset najboljih«. 10. Albert Einstein 9. Fidije (arhitekt Atene) 8. Aleksandar Veliki 7. Thomas Jefferson 6. Sir Isaac Newton 5. Michelangelo 4. Johann Wolfgang von Goethe 3. graditelji Velike piramide 2. William Shakespeare

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 22

8.2.2008 15:49:27

Uvod

23

A tko je najveći, genije svih vremena, prema Buzanu i Keenovu iscrpnu istraživanju? Leonardo da Vinci. Kao što je napisao Giorgio Vasari o Leonardu u originalnoj verziji svoga djela Životi umjetnika, »Nebesa nam ponekad pošalju bića koje nisu predstavnici ljudskog roda već samog božanstva, pa uzmemo li ih za svoje uzore i oponašamo li ih, naš um i naša inteligencija mogu doseći najviše nebeske visine. Iskustvo potvrđuje kako se oni koje navedemo da proučavaju i slijede tragove takvoga čudesnog genija mogu, čak i u slučaju da ih je priroda slabo ili nikako obdarila, barem približiti njegovim nadnaravnim djelima, u kojima se odražava njegova božanska priroda. Naše stalno evoluirajuće poimanje višeznačnosti inteligencije te sposobnosti mozga daje naslutiti kako nam priroda pomaže više no što možemo i zamisliti. U knjizi Kako misliti poput Leonarda da Vincija »proučavat ćemo i slijediti tragove« ovoga najčudesnijeg od svih genija, unoseći njegovu mudrost i inspiraciju u vaš život, svakodnevno.

Praktični pristup geniju Da biste obogatili vlastiti život, na stranicama koje slijede bit ćete upoznati s praktičnim pristupom, iskustveno provjerenim, za primjenu ključnih elemenata Leonardova genija. Otkrit ćete uzbudljiv, originalan način zapažanja vlastita svijeta i uživanja u njemu, dok budete razvijali moćne metode kreativnog razmišljanja te otkrivali nove načine samoizražavanja. Savladat ćete iskušane tehnike izoštravanja vlastitih osjeta, oslobađajući svoju jedinstvenu inteligenciju i usklađujući tijelo i um. S Leonardom kao inspiracijom, od vlastita života načinit ćete umjetničko djelo. Iako ste možda već upoznati sa životom i djelom Leonarda da Vincija, po čitanju ove knjige ovladat ćete jednim novim pristupom životu te još dublje cijeniti ovu najzagonetniju od svih ličnosti. Doživljavajući svijet s njegova stajališta možda će vas dotaći tračak usamljenosti kakvu donosi genijalnost. Jamčim vam, međutim, da će vas povezanost s njim kroz njegov duh izdići, da će vas inspirirati njegovo tragalaštvo te da ćete biti oplemenjeni. Knjiga započinje sažetim pregledom razdoblja renesanse i njezinom uporedbom s našim vremenom, nakon čega slijede biografski obrisi Leonarda te popis svih njegovih glavnih postignuća. Srž knjige je obrazlaganje Sedam da Vincijevih principa. Ti su principi izvučeni na osnovi intenzivnog proučavanja toga čovjeka i njegovih metoda.

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 23

8.2.2008 15:49:27

24

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA DA VINCIJA

Naslovio sam ih Leonardovim materinjim talijanskim jezikom. Dobro je to što će vam Leonardovi principi vjerojatno intuitivno biti shvatljivi. Ne morate ih u vlastitu životu pokušavati smisliti. Umjesto toga, morat ćete ih, kao i kod većine drugih zdravorazumskih pitanja, upamtiti, razvijati i primijeniti.

Giorgio Vasari (1511-1574.), arhitekt firentinske Galerije Uffizi i Michelangelov đak, objavio je prvi put Živote umjetnika 1549. godine. Znanstvenici smatraju da je tom knjigom faktički stvorio predmet povijest umjetnosti. Životi su i dalje najvažniji izvor talijanske renesansne umjetnosti. Vasari veoma istančano predočava živote i djelovanje gotovo dvije stotine slikara, kipara i arhitekata, među kojima su Giotto, Masaccio, Brunelleschi, Donatello, Botticelli, Verrocchio, Raphael, Michelangelo, Titian i, dakako, Leonardo.

Sedam Da Vinčijevih principa su: Curiosità – nezasitno znatiželjan pristup životu te ustrajna, neprestana predanost učenju. Dimonstrazione – Predanost iskustvenoj provjeri znanja, ustrajnost i spremnost da se uči na pogreškama. Sensazione – Stalno usavršavanje osjetila, naročito vida, kao načina oživljavanja iskustva. Sfumato (doslovno »nestati u dim«) – spremnost da se prigrli neizvjesnost, paradoks i nesigurnost. Arte/Scienza – Uspostava ravnoteže između znanosti i umjetnosti, logike i mašte. Razmišljanje »cijelim mozgom« . Corporalita – Njegovanje dostojanstvenog držanja, jednako vješto korištenje obje ruke, održavanje kondicije i ravnoteže. Connessione – Prepoznavanje i štovanje međusobne povezanosti svih stvari i pojava. Sustavno razmišljanje. Stigavši u čitanju do ovog dijela knjige već ste primijenili prvi Da Vincijev princip. Curiosità – predanost stalnom učenju – prva je po redu jer je želja da se spozna, nauči i razvija generator svega znanja i mudrosti te svih otkrića. Ako vas privlači umovanje i ako želite osloboditi svoj um ograniavajućih navika i predodžbi, tada ste na tragu drugog principa: principa Dimostrazione. Tragajući za istinom, da Vinci je ustrajavao na

KAKO MISLITI POPUT LEONARDA.indd 24

8.2.2008 15:49:28