Judo Metodika

FAKULTET PRIRODOSLOVNO -0$7(0$7,ý.,+=1ANOSTI

,.,1(=,2/2*,-(69(8ý,/,â7$863/,78 ,YR%DQRYLü

METODIKA

TRENINGA

SPLIT, 2007.

,YR%DQRYLü

JUDO

METODIKA TRENINGA

SPLIT, 2007.

Izdavač: Sveučilište u Splitu Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije Nikole Tesle 12, Split, Republika Hrvatska Tel.: 385 021 385 133 www.pmfst.hr Predsjednik povjerenstva za izdavačku djelatnost: Prof. dr. sc. Zdenko Kosinac Odgovorni urednik: Prof. dr. sc. Nikola Rausavljević

Stručni recenzenti: Prof. dr. sc. Slavko Trninić, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu Prof. dr. sc. Zdenko Kosinac, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu Doc.dr. sc. Slavko Obadov, Univerzitet u Novom Sadu , Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Doc. dr. sc. Nenad Rogulj, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije u Splitu Lektor: Prof.Ružica Barać Grafički urednik: Mr. sc. Ivo Banović Datum postavljanja na mrežu: 10.01.2007. Podatak o izdanju: 1.izdanje

Dostupno u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem: 627602 ISBN: 978-953-7155-09-4

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

1

SADRŽAJ Prvi dio

Teorijske osnove

1. Uvod 1.1. Što je trening? 1.2. Vježbanje i energija

4 4 8

2. Principi sportskog treninga

16

2.1. Usmjerenost sportskog treninga na dostizanje vrhunskog rezultata -HGLQVWYRRSüHLSRVHEQHSULSUHPH 2.3. Kontinuiranost procesa sportskog treninga 3URJUHVLYQRVWRSWHUHüHQMDWUHQLQJDLQDWMHFDQMD 2.5. ValovitosWGLQDPLNHRSWHUHüHQMD &LNOLþQRVWSURFHVDVSRUWVNRJWUHQLQJD

17 18 20 21 23 30

8þHQMH

31

8þHQMHSURFHVQDMYLãLKåLYþDQLKDNWLYQRVWL 3.2. Kibernetski model )L]LRORãNRSULVWXSXþHQMX 3VLKRORãNLSULVWXSPRWRULþNRPXþenju =QDþDMSRYUDWQHLQIRUPDFLMHXXSUDYOMDQMXWUHQDåQLPSURFHVRP 6SR]QDMDRWNULYDQMHLLVSUDYOMDQMHPRWRULþNLKJUHãDND 3.7. Metode ispravljanja 3RVWXSDNXXþHQMXWHKQLNH

31 34 40 52 63 68 72 73

4. Trening

75

4.1. Trenažna jedinica 4.2. )L]LþNDSULSUHPD 4.3. Snaga 4.4 Izdržljivost 4.5. Brzina 4.6. Koordinacija 4.7. Gibljivost 4.8. Preciznost

5. Metodika programiranja mikrociklusa 2SüHQLWRRL]YRÿHQMXWUenažnih jedinica i mikrociklusa .DNRSURFLMHQLWLXþLQNRYLWRVWWUHQDåQLKRSWHUHüLYDQMD 5.3. Unutarnja izgradnja jednog mikrociklusa 5.4. Metodika programiranja =DPRULRSRUDYDNWHPHOMLVWUXþQRJL]QDnstvenog planiranja mikrociklusa 8WMHFDMRSWHUHüHQMDQDRUJDQL]DPVSRUWDãD 5.7. Programiranje mikrociklusa kada se izvodi samo jedan trening na dan 5.8. Programiranje mikrociklusa kada se trening izvodi dva ili tri puta tijekom jednog dana

75 79 79 89 103 112 131 134

135 135 136 140 145 147 151 157 160

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

2

6. Izbor i selekcija sportski nadarene djece

163

5D]YRMVSRUWDXEXGXüQRVWL 6.2. Razine organizacije posla u selekciji 6.3. Bitne informacije za selekciju 6.4. Prepoznavanje nadarenosti

163 165 166 168

7. Psihološki þLPEHQLFLXWUHQLQJXLQDWMHFDQMX

170

7.1. Uvod u psihološke aspekte treninga i natjecanja 7.2. Napetost 7.3. Sklonost sukobima 7.4. Pretjerana agresivnost i iskazivanje neprijateljstva 7.5. Racionalizacija 7.6. Sarkazam i kritika 7.7. Podnošenje bola 7.8. Motivacija 3REMHGQLþNLPHQWDOLWHW 3UREOHPLRNRSRQRYQRJGRYRÿHQMDXIRUPX 7.11. Sposobnost opuštanja (relaksacija) 7.12. Sažetak

170 172 173 174 175 176 178 178 179 180 180 182

Drugi dio

Metodika juda

8. Metodika juda

186

8.1. Energetske, morfološko-IXQNFLRQDOQHLPRWRULþNHRVRELWRVWLMXGD 8.2. Održavanje i reguliranje tjelesne težine i ishrana judoke 8.3 Principi juda (WLþNLSULQFLSLMXGD 8.5. Dojo pravila 2VQRYQHPHWRGHXþHQMDWHKQLND %LRPHKDQLþNDDQDOL]D 8.8. Faktorska struktura sporta 2FMHQDYULMHGQRVWLNRHILFLMHQDWDXþHãüDXMHGQDGåELVSHFLILNDFLMH

186 191 195 196 198 199 201 206 207

9. Judo trening

208

9.1.2VQRYQDQDþHODLSULQFLSL 9.2. Usmjerenost transformacijskih procesa 3RYH]DQRVWLGRPLQDFLMDUD]OLþLWLKYUVWDWUDQVIRUPDFLMVNLKSURFHVD 'LQDPLþQRVWSURFHVDWUHQDåQRJRSWHUHüHQMD 3ULQFLSFLNOLþQRVWL

208 208 209 210 211

10.=DGDüHLVDVWDYQLGLMHORYLWUHQDåQRJSURFHVD

212 212 213 213 213 214 214 216

7UHQLQJIL]LþNHSULSUHPH 7HKQLþNR-WDNWLþNLWUHQLQJ 10.3. Psiho-socijalni trening 10.4. Teoretska priprema 10.5. Model judoke )L]LþNDSULSUHPDX snazi 10.7. Model treninga snage za težinsku kategoriju

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

3

7UHüLGLRPrimjeri treninga 11. Primjeri treninga po trenažnim periodima 11.1. Pripremni period prva faza 11.2. Pripremni period druga faza 11.3. Natjecateljski period 11.4. Prijelazni period 11.5. Metode rada

12. Program priprema vrhunskih natjecatelja (gahuku) 12.1. Program za judo kamp 12.2. Program za seminare 12.3. Primjer vježbi Jumbi-Undo

217 217 221 225 228 229

230 230 231 233

13. Literatura

237

14. Kazala i popisi

240

14.1. 14.2. 14.3. 14.4.

Kazalo imena Popis shema Popis crteža Tabelarni prikazi

240 241 242 242

15. Prilozi

244

14.1. Tjedni plan rada 14.2. Priprema za trening 14.3. Okvirna krivulja godišnjeg plana 'YRFLNOLþQDSHULRGL]DFLMD 14.5. Integrirana periodizacija

245 247 248 249 250

PUVF,YR%DQRYLü

Prvi dio

JUDO METODIKA TRENINGA

4

Teorijske osnove

1. Uvod 1.1.

Što je trening? Ima više odrednica kako se može definirati trening, odnosno obrazlagati što je to

trening. Jedna od prvih definicija treninga pojavila se je u radu “Trainings Wissenshaft”1. Ona zaslužuje posebnu pozornost zbog više razloga, polazi od više razina opisa treninJD$XWRULXQMRMSROD]HRGSRMPDWUHQLUDQRVWL NDR SRVOMHGLFH RGUHÿHQRJ SURFHVD niza operacija koje imaju aktivan odnos onih koji treniraju. Procesom je upravljano kao cjelinom, sprovode JDVDPLYMHåEDþLLOLWUHQHU6SURYRGLVHSRSULSUHPOMHQRPLGXJRURþ QRP SODQX X NRMHPX VXVYL REOLFL SRVWXSDNDRGUHÿHQLL XSUDYOMDQLVDGUåDMLSRPRüQD sredstva i vremenski redoslijed postupaka (input). Sam trenažni proces se izvodi u dvije glavne oblasti:IL]LþNRMLSVLKLþNRM8VYH]L VWLPHXGDQRYULMHPHUD]LQHVWDQMDSULMHVYHJDPLVOLVHQDIL]LþNXVSRVRbQRVWLIL]LþNX VSUHPQRVW RGUHÿXMX]DMHGQRSVLKR-IL]LþNRVWDQMHSULSUHPOMenosti onih koji treniraju. Unutar pokrenutih procesa odvijaju se istovremeno ili u slijedu trenažne radnje NRMHX]DMDPQRXWMHþXQDRVWYDULYDQMHSRWUHEQLKSDUDPHWDUDPRWRULþNR-WHKQLþNLKPRWiYDFLMVNLK NRQGLFLMVNLK  ]D SRVWL]DQMH RGUHÿHQRJ FLOMD7R WUHQLQJ X RGUHÿHQRP VPLVOX þLQLMRãVORåHQLMLP3RG³LQSXWRP´VHSRGUD]XPLMHYDMXVredstva u sustavnom smislu, ne VDPRSRPRüQDVSUDYHXVPMHUHQHYMHåEH YHüLVDPSRVWXSDNXSUDYOMDQMDWLMHNRPRSeracije trenažnog procesa. 8WRMRSHUDFLMLVHJRWRYRLXYLMHNMDYOMDMXSURFHVLXþHQMDLSURFHVLYMHžbanja. 8SUDYOMDQMH V WLPH SURFHVRP V RGUHÿenim metodama treninga razlikuje treniranje od YMHåEDQMDQHNHUDGQMH0RJXüHMHMHGQRPRSüRPIRUPRPREXKYDWLWLVYHUD]OiþLWHFLOMHYH koji stoje pred treningom, odnosno bivaju zadani, postavljeni. To je ³SRGL]DQMH VWDQMD IL]LþNLK VSRVREQRVWL´ Trenirana osoED üH ELWL SUHYHGHQD L] svoga stanja “u kojem je” (WUHQLUDQRJLOLRSüHJIL]LþNRJXRGQRVXQDMHGQXYUemensku WRþNXt0 ) u stanje “koje bi trebalo biti ”(do neke vremenske toþke t1). 1

Wasmund-Bodenstedt U., Ballreih R., Baumann W., Hasse H.W.: Trainings-Wissenchaft. Limpert Verlog 1982.

To

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

5

je ³SRGL]DQMH VWDQMD IL]LþNLK VSRVREQRVWL´ 7UHQLUDQD RVRED üH ELWL SUHYHGHQD L] VYoga stanja “u kojem je” WUHQLUDQRJLOLRSüHJIL]LþNRJXRGQRVXQDMHGQXYUePHQVNXWRþNXt0 ) u stanje “koje bi trebalo biti ”(do neke vremenske toþke t1). 3REROMãDQMHIL]LþNLKVSRVREQRVWLQHRGUHÿXMHXSRWSXQRVWLVYHFLOMHYHWUHQLQJDRQL mogu da budu odrHÿHQLQDGYDQDþLQD

- Cilj kao uvjet za daljnja dostigQXüD

-&LOMNDRNRQDþQRGRVWLJQXüH

2EDGYDQDþLQDVHWHPHOMHQDSUHWSRVWDYFLGDWUHQDåQLSURFHVVWYDUDSURPMHQHLWRXGodatku koji se odnosi na osobnost onih koji treniraju. Te pretpostavke se ne isNOMXþXMXPHÿXVREQR DOLQDJODãDYDMXUD]OLþLWRVWWRþNLJOHGLãWD 3UYLQDþLQFLOMDWUHQLQJDR]QDþDYDGD VH WUHQDåQLPSURFHVRPSRVWLJQXWHSURPMene VWDQMD IL]LþNLK VSRVREQRVWL QH VPDWUDMX NDR NRQDþQL XþLQDN WUHQDåQRJ UDGD 8]LPD VH X obzir postizanje postavljenog cilja, a koji se nalazi izvan trenirane osobe i koji se izrazito razlikuje od trenažnog procesa; na primjer cilja postavljenog za neki drugi vremenski rok i na drugom mjestu (pobjeda na natjecanju, visoka spremnost i sposobnost u profesionalnoj REXþHnosti ili doživljavanje kraj-njih situacija). 'UXJLQDþLQL]YRGLVHL]RVRELWRVWLVDPRJWUHQDåQRJSURFHVDDOLVHRVODQMDQDYHü ostvareni cilj nekog dovršenog procesa. 3UYL QDþLQ MH SULVXWDQ NDGD VH JRYRUL R YUKXQVNRP VSRUWX D GUXJL QDþLQ NDGD VH raspravlja o treningu i treniranju u širem smislu – o školskom treningu i treniranju u slobodnom vremenu. Stanje jeSRþHWQRVWDQMH – proces promjena – stanje koje treba biti (prilagoÿenost) ,PD RVQRYD GD VH XþHQMH YMHåEDQMH L WUHQLQJ VPDWUDMX X]DVWRSQLP – slijedom odUHÿHQLK VWXSQMHYD V UDVWXüLP REXMPRP LQWHQ]LWHWRP XþHVWDORãüX L XVPMHUHQRVWL (speciMDOL]DFLMRP RGUHÿHQRJUDGD

U tome slijedu se izvodi: -SRYHüDQMHVDVWDYQLKGLMHORYDRSWHUHüHQMDLQWHQ]LWHWDLOLWUDMDQMD– vremena, -GHWDOML]LUDQRRGUHÿLYDQMHFLOMHYDPRJXGDEXGXWRþQRSUHFL]LUDQLSRHWDSDPD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

6

sve do postizanja rekorda) -SRYHüDQMHRGUHÿHQLKRJUDQLþHQMDUHåLPDLVKUDQHLQDþLQDåLYRWD -RGUHÿLYDQMHWRþQRJSODQLUDQMDRGUHÿLYDQMH–SUHGYLÿDQMHYUHPHQVNRJURND NDGDVHWUHQLUDQDRVREDWUHEDQDüLXRGUHÿHQRPVWDQMXXWRþNLt 1) 3UHPD WRPH FLOM WUHQLQJD MH L]JUDÿLYDQMH YMHãWLQD IL]LþNLK VSRVREQRVWL L ]QDQMD L WR RQLK NRMDVXXVYH]LVVSRUWVNRPJUDQRPXNRMRMVHQDWMHþH7RPRåHELWLLXYH]LVSREROMãanjem LOLRGUåDYDQMHPYHüGRVWLJQXWHUD]LQHrazvitka. Cilj je dostignut kada sportaš ispuQL]DGDüH date oblike rada u nekom sportu tijekom dužeg vremena i u neprekidnom procesu. ,] WDNYH RGUHGQLFH NRMD QLMH XVNR XVPMHUHQD VDPR QD VSRUWVNL WUHQLQJ YHü L QD trening –YMHåEDQMHXGUXJLPREODVWLPDþRYMHNRYHGMHODWQRVWL]DNOMXþXMHVHGDWUening: - 1. izaziva promjene (od stanja “u kojem je” u stanje “koje treba biti”), -SUHGVWDYOMDRGUHÿHQXYUVWXUDGD - 3. treba biti usmjeren u psiho –IL]LþNRPVPLVOX - 4. predstavlja djelatnost kojom se upravljDVSRPRüLRGUHÿHQLKPHWRGD -RUJDQL]LUDQSODQVNLLVLVWHPDWLþDQUDGVSRVWDYOMHQLPEOLåLPLGDOMLPFLOMHP - 6. treba da se ponavlja (ciklusi), -PRåHELWLXVPMHUHQQDWMHOHVQRLSVLKLþNR - 8. može da se odnosi na svaku razinu pripremljenosti, - 9PRåHGDXWMHþHSUYHQVWYHQRPDNVLPDOL]LUDMXüHDLUHKDELOLWDFLMVNL 8GLGDNWLþNR–PHWRGLþNRPSRJOHGXWUHQLQJDUD]OLNXMXVHWULHWDSH -SRþHWQD - usmjerena -VSHFLMDOLVWLþND U odnosu na one s kojima se radi: - trening djece - trening mladeži (omladine) - trening odraslih U organizacijskom smislu: - osobni (individualni) trening - grupni trening - trening ekipe U smislu utjecaja na oblasti organizma: -WUHQLQJPRWRULþNLKVSRVREQRVWL -WUHQLQJSVLKLþNLKRVRELQD 8SRJOHGXIL]LþNLKVSRVREQRVWL:

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

7

- trening koordinacije - trening kondicije 8SRJOHGXVSHFLMDOLVWLþNHSULSUHPHVSRUWDãD - trening tehnike - trening taktike Pored navedenog, u kondicijskom treningu razlikuje se trening izdržljivosti aerobnog ili anaerobnog tipa, trening snage i brzinski trening. Postoje i njihove varijacije (np. Snažno – brzinski trening, trening brzinske izdržljivosti, trening snažne izdržljivosti, trening složene izdržljivosti, specijalne izdržljivosti i dr.). Neki autori u enciklopedijskim prilazima trening opisuju i definirDMXNDRUD]OLþLWLSRMDPLãLURNRJDREMDãQMaYDMXX]LPDMXüL u obzir njegove pedagoške, odgojne, medicinske, fiziološke, sociološke, kulturne i druge ]QDNRYLWRVWLGUXNþLMDVWDMDOLšta). 8RNYLUXSRMPDRGUHÿHQRVWLWUHQLQJDSRVHEQRVHL]GYDMDWUHQLQJGMHFHLPladeži te WRPWUHQLQJXWUHEDSRNORQLWLLYLãHSR]RUQRVWLMHUVHFLOMHYLRGUHÿXMXVSHFLILþQRLXVYH]LVX s etapnim ciljevima u kojima se vodi briga o uzrasnim osobitostima (biološkom ritmu sazrijevanja) i trenažnom stažu. Problem svestranog i skladnog razvoja treba da bude predmet posebne pozorno-ti na razini sporta djece i mladeži, jer su posljedice rane uske usmjerenosti (specijalizacije) poznate. 7UHED QDJODVLWL GD MH ELWQD XORJD WUHQLQJD RSüH-IL]LþNRJ NDUDNWHUD X VSHFLMDOLVWLþNRPWUHQLQJXDWRL]UD]loga da bi se suprotstavljalo negativnim posljedicama rane i uske XVPMHUHQRVWL7R]QDþLGDMHSRWUHELWRXVPMHUDYDWLXVSRUWVDVYLPYDåHüLP]DNRQitostima RSüHJUD]YRMDOLþQRVWLNRMDMHXSURFHVXWUHQLQJDX]QDJODãHQXXVPMHUHQRVWLEULJXGDVH mladi sportaš priprema za društveni život (proširivanje izvan sportskog interesa). Danas je trening predmet znanstvenog ispitivanja, ali on nije znanost. U znanost spada samo spoznaja o predmetu interesa. Kada se stvara znanost o treningu (u okvirima teorije sporta) RQGDMH]LNSRMPRYL]DNOMXþFLLPHWRGHWUHEDMXELWLSRGYUJQXWLLVSLWLYanjima. U okviru interesa treninga bitno je da se utvrdi stanje pojedinca, grupe, ekipe ili šire, RGUHGL VH YUHPHQVNL URN ]D PRJXüH SURPLMHQH NRMH VH åHOH SRVWLüL WH Rdrede bliži i dalji ciljevi.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

8

8þLQNRYLWRVW WUHQDåQRJ SURFHVD VH PMHUL QD UD]LQL UD]OLNH GRVWLJQXWRJ L SODQLUanog VWDQMDãWRMHRQDPDQMDXþLQDNMHEROML ,] RGUHÿHQLK FLOMHYD ILQDOQR VWDQMH  RGUHÿXMX VH ]DGDüH – ]DGDFL D WR WUDåL RGUHÿHQR vrijeme koje opet ovisi o zakonitostima transformacijskih procesa koji su potrebiti da se SUHÿHL]MHGQRJVWDQMDNRMH“je” u drugo zadano stanje. 3RMHGQRVWDYOMHQRUHþHQRtrening je proces u kojemu moramo znati “ ono što je, što jesmo “ i ono što treba biti, što želimo”, D NDNR üH VH WR ostvariti pitanje je: znanja, vještine, organizacije, uvjeta, motiviranosti uz organiziranu i sustavnu upotrebu pravih transformacijskih sredstava (vježbi) koja nam stoje na raspolaganju.

1.2.

Vježbanje i energija Pri raspravljanju o treningu mnogi se SRMPRYLUD]OLþLWRWXPDþH0LMHãDMXVHSRznate

LQHSR]QDWHVWYDULSDMHPRJXüDL]EUND2WNULYHQRMHPQRJRDOLSRVWRMLLVWYDULNoje nisu RGUHÿHQHMHUQLVDGDãQMD]QDQRVWQHPDRGJRYRUHQDVYH2QLNRMLELWUHEDOLGDEROMH]QDMX fiziolozi i treneri nisu još uvijek sve uskladili pa se i ne pridržavaju uvijek nekih zakonitosti koje bi trebali poštovati. 5H]XOWDWNRMLSRQHNDGGRÿHDQLMHSODQLUDQPRåHGDVOXåLNDRDOLEL]DQHNHSUopuste, dok znanost ne da odgovor. Mnogo je pitanja na koje se traže odgovori. 3LWDQMHNDNRSRYHüDWLPLãLüQXVQagu, a GDVHQHSRYHüDPDVDNDNRGR]LUDWLRSWHUHüHQMDRGUHGLWLULWDPRSWHUHüHQMDLREujam, a da VH VYH SRSUDWL SULPMHUHQRP LVKUDQRP VX YHü QDãOD RGJRYRUH 8 PQRJLP VSRrtovima se traži održavanje optimalnih dimenzija tijela, misli se na tjelesnu težinu, pogotovo u ERULODþNLP VSRUWRYLPD JGMH SUHOD]DN X YLãX NDWHJRULMX ]QDþL L SURPMHQX WDNWLNH LOL postizanje primjerene snage za nove uvjete. ZahWMHYLGDVHVDþXYDRSWLPDOQDPLãLüQDPDVD DSRYHüDYDVQDJDQLVXXYLMHNMHGQRstavni i ne samo u kategoriziranim sportovima misli se QDWMHOHVQXWHåLQXYHüLXQHNLVSRUWRYLPDNRMLWHåHUHNRUGXXVPLVOXGRPHWDYUHPHQVNLLOL postizanja daljine, odnosno podizanja težine. Dešava se da sportaš dobije na snazi i masi što je fiziološka zakonitoVW DOL PRåH VH GRJRGLWL GD PDVD QLMH SRSUDüHQD SRWUHELWLP kvaliteWRPSDXWMHFDMQDUH]XOWDWQLMHRþHNLYDQYHüLVXSURWDQ

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

9

Mnoga sredstva koja se koriste da izazovu promjene kao na pr. (aerobna) kaskanje, WUþDQMHSOLYDQMHLYRåQMDELFLNODPRJX]DSRVOMHGLcu imati smanjenje tjelesne težine tako da se izgubi oko 70% masnog tkiva i oko 30% PLãLüQRJ WNLYD D WR QLMH X VXNODdnosti sa zahtjevima zakonitosti treninga. 1DVXSURW WRPH DNWLYQRVWL NDR ãWR VX VNRNRYL VSULQW L RSüHQLWR WUHQLQJ VQDJH GRYRGH GR SRYHüDQja tjelesne mase i snage. Suprotstavljeni zahtjevi za maksimalnom VQDJRPLPLQLPDOQRPWMHOHVQRPPDVRPVWYDUDMXSUREOHPHQDURþito u sportovima gdje su obavezne kategorizacijske podijele prema težini; judo, hrvanje, karate, boks i drugi). Problem razgradnjePDVQRJWNLYDMHþLVWRIL]LRORãNLSUREOHP0DVQRWNLYRMHåivo tkivo, te NDRWDNYR]DKWLMHYDLYHOLNXNROLþLQXHQHUJLMHDWR]QDþLGDWUHEDQHNROLNRWLVXüDVLüušnih krvnih žilica (kapilara) da bi se snabdjeORNUYOMXNRMDJDKUDQL/MXGVNRWLMHORüHQDVWRMati GDVDþXYDVYRMH]DOLKHPDVQRJWNLYDSUYRWURãHüLHQHrgiju iz drugih izvora koji su bliži ili ODNãL D X NUDMQMHP VOXþDMX PRJXüD MH L UD]JUaGQMD PLãLüQRJ WNLYD 8 WDNYLP VLWXDFLMDPD radi se o skupom procesu, a smanjena sposobnost izgradQMH PLãLüQRJ WNLYa je prisutna u znatnoj mjeri.

Dakle, postavlja se pitanje: “Što i kako“?

Da bi bilo jasnije potrebito je objasniti procese koji se odvijaju u tijelu sportaša, a koji su

odgovorni za stvaranje i trošenje tjelesne energije.

Energija 1LMHGQRNUHWDQMHþRYjekovo, a i bilo koje drugo ne može se izvesti bez izvora neke vrste energije. Energija je uvjet bez kojega se ne može zamisliti žiYRWDåLYRW]QDþLQHNR kretanje. Kretanje (strujanje) energije nije samo puki smisao koji se odnosi na pokret tijela (ruke, noge, zadržavanje stava). To je neprekiGQRVWUXMDQMHþHVWLFD1DãLRUJDQLVUFHLSOXüD koriste energiju neprekidno. Tjelesna toplina je posljedica procesa strujanja energije. Prvi ili krajnji izvor energije u našem sustavu je SUNCE. Prva energija su zraci sunca, svjetlost, SRPRüX NRMH ELOMNH VWYDUDMX NHPLMVNH VSRMHYH WYDUL  X SUYRP NUXJX SUHWYRUEH L]YRUQH HQHUJLMH D SRVOLMH åLYL RUJDQL]PL åLYRWLQMH  SUHUDÿXMX VYRMLP VXVWavima za stvaranje eQHUJLMHSUHWYDUDMX WXHQHUJLMXXRUJDQVNHWYDULNRMHþRYMHNMHGe kao hranu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

10

ýRYMHþML RUJDQL]DP MH X PRJXüQRVWL GD X]LPD HQHUJLMX L] YLãH L]YRUQLK Rblika, a NRMH NDR NHPLMVNH VSRMHYH UD]ODåH SRQRYQR QD VLüXãQH PROHNXOH VSojeve) kao što su: ãHüHUL XJOMLNRKLGUDWL  PDVWL OLSLGL  L EMHODQþHYLQH SURWHLQL  .DGD VH WDNR rastvorena KUDQD SUHNR SUREDQRJ VXVWDYD þRYMHND X REOLNX VSRMHYD PROHNula ugljikohidrata, lipida i proteina krvotokom dovede u stanice vrši se proces oksidacije (spajanje s kisikom koji GROD]LSUHNRSOXüDL]]UDNDXVWDQLFHSXWHPNrvi) stvara se potrebna energija. Taj proces se RGYLMD QHSUHNLGQR X YHüRM LOL PDQMRM PMHUL D QHNL VXVWDYL UDGH QHSUHNLGQR GD RVLJXUaju PLQLPXPW]YYLWDOQHHQHUJLMH]DåLYRWQHIXQNFLMHED]DOQLPHWDEROL]DP .DGDVHNUHüHPR ili obavljamo neku drugu aktivnost zahtjev za energijomVHSRYHüDYD7DGDVHSURFHVL]D VWYDUDQMH HQHUJLMH SRYHüDYDMX D RQL PRJX SR REOLNX ELWL UD]OLþLWL DQDHUREQL DHUREQL L kombinirani (anaerobno-aerobni). %MHODQþHYLQH RGQRVQR VDVWRMFL EMHODQþHYLQD NRML VH X NHPLML ]RYX DPRQRNLVHOLQH VX tePHOMQL JUDÿHYQL PDWHULMDO ]D REQRYX L L]JUDGQMX PLãLüQRJ WNLYD L VWYDUDQMH VLQWH]X  bitQLKHQ]LPDLKRUPRQDNRMLVXQHRSKRGQLXSURFHVLPDUDVWDLL]JUDÿivanja novog tkiva. 0LãLüL QH NRULVWH L]UDYQR XJOMLNRKLGUDWH L PDVWL X REOLNX X NRMHP VH RQL Qalaze u WLMHOXYHü]Dizvor energije koriste pretvorene sastojke u tzv. gorivo koje se može trošiti. 3RPRüX HQ]LPD VWYDUDMX VH NHPLMVNL VSRMHYL YLVRNH HQHUJHWVNH YULMednosti pod imenom ATP

i

ADP

(adenozin-trifosfat

i

adenozin-GLIRVIDW  äLYþDQR-PLãLüQD SORþLFD

(neuromuskularna) NRMD VH QDOD]L X PLãLüQRP YODNQX NDGD VH QDGUDåL SUHNR åLYFD PRWRULþNRJ åLYFD NRML LQHUYLUD PLãLü  SRWLþH SURFHVH UD]JUDGQMH ATP NRML RVOREDÿD energiju potrebiWX]DNRQWUDNFLMXJUþHQMHPLãLüD 8PLãLüLPDMHSRKUDQMHQDPDODNROLþLQD ATP pa se rad u takvLP XYMHWLPD PRåH RGYLMDWL VDPR QHNROLNR VHNXQGL VYH GRN PLãLü VWDQLFD  QH SRþQH VWYaUDWL RGPDK YLãH $73 XNOMXþLYãL SURFHVH UD]JUDÿLYDQMD XJOMLNRKLGUDWDLPDVWL'DEL VH VWYRULOD SRWUHELWDNROLþLQD HQHUJLMH ]DQHNXYUVWX PLãLüQH kontrakcije (rada) razliþLWLVHSURFHVLXkOMXþXMXSULVWYDUDQMXATP.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

11

Procesi koji se odvijaju su kako slijedi:

-äLYþDQLLPSXOVNRMLVWLåHL]PRåGDQHNRUHSREXGLXPLãLüQRMVWDQLFLUDVWYDUDQMHATP i RVORERGLSRWUHELWXHQHUJLMX]DSRþHWDNNRQWUDNFLMH - 2. Tvar koja se zove kreatinfosfatDQDOD]LVHXRGUHÿHQRMNROLþLQLSRKUDQMHQDXPLãiüQRM VWDQLFLVHUD]JUDÿXMHGDVHSRQRYRVWYRULSRWUHELWDHQHUJLMD]DVLQWezu ATP. -*OLNRJHQREOLNãHüHUDSRKUDQMHQXVWDQLFLSRþLQMHWDNRÿHUUD]JUDÿLYDWLQDQDþLQSoznat pod imenom glikoliza, a tada se kao nuspojava stvara i mlijeþQDNLVHOLQD i ATP.

-8SURFHVXJOLNROL]HJOLNRJHQLRVQRYQHPDVQHNLVHOLQH))$ VXVWDYQRVHUD]JUDÿuju LOL SURFHVRP RNVLGDFLMH SRPRüX QL]D HQ]LPD D QD NUDMX VH VSDMDMX V NLVikom te se za produkt dobije ugOMLþQLGLRNVLG&22) i voda (H2O) i opet potreELWDNROLþLQDNRMDVOXåL]D resintezu ATP. Prva tri koraka su anaerobna MHU VH RGYLMDMX EH] SRPRüL NLVLND RQ QLMH SRWUHEDQ 8 þeWYUWRP VOXþDMX RQ MH QXåDQ L ]DWR MH WR aeroban proces stvaranja ATP. Aerobnim nDþiQRP VH VWYDUD  SXWD YLãH $73 QHJR DQDHUREQLP =DWR MH L]UD] DQDHUREQL QDþLQ poneNDGQD]YDQL³VNXSLQDþLQ´MHUNROLþLQDHQHUJLMHNRMXVPRWDNRGRELOLRPRJXüDYDGD se rad odvija kratko i traje i manje od minuta. $HUREQL QDþLQ RPRJXüXMH GD VH UDGL VNRUR EHVNRQDþQR GXJR NRG XPMHUHQRJ WHPSD 1D SULPMHUODJDQRPRåHPRãHWDWLVDWLPD7UþDWLVYRPVQDJRPQHüHPRPRüLGXåHRGPinuta. Adenozintrifosfat i kreatinfostat RVOREDÿDMXVDPR-4 energetske kalorije (12,5-16,7 Kj), a one se potroše u samo nekoliko sekundi vrlo velikog naprezanja. 8 NUYL MH SULVXWQD X RSWRNX RJUDQLþHQD NROLþLQD JOLNR]H SRWUHEQD MH ]D RVQRYQL metaboOL]DP PR]JD L åLYþDQRJ VXVWDYD L ]D QMLK MH RQD MHGLQL L]YRU eQHUJLMH =QDþL ]D PR]DNLåLYþDQLVXVWDYMHGLQLL]YRUHQHUJLMHMHJOLNROL]DJURždani šeüHU 

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

12

0DVWLVXQDMYHüLL]YRUHQHUJLMH8PODGLKPXãNDUDFDXSURVLMHNXMH-13% masti, a u žena oko 25% od ukupne tjelesne mase. Kod razgradnje 1 kg masti osloEDÿDVHRNR kalorija energije (14600 kj). Osoba težine 70 kg ima oko 10 kg masti, a to je dovoljno HQHUJLMHGDWUþLYLãHRGPLOMDNDGDVHPLVOLNROiþLQVNDUH]HUYDHQHUJLMHMHGRVWDWQD]D taj napor. 8QHNLPVSRUWRYLPDPRJXüHMHGDQDNRQLQWHQ]LYQRJWUHQLQJDSD]DWLPSDX]H]ERJ R]OLMHGHLOLQHþHJGUXJRJVSRUWDãGRELMHQDPDVLLWRYLãDNPDVH]ERJYHüHNROLþLQHPDVQRJ WNLYD7DGDWUHED]QDWLNDNRüHVHWRJDULMHãLWLDOLGDQHWURãLHQHUJLMXL]XJOMLNohidratnih L]YRUD=QDþLWUHEDYMHåEDWLL]DWRWURãLWLHQHUJLMXL]L]YRUDPDVWL7RMHPRJuüHSUDYLOQLP L]ERURPYMHåELLQDþLQDYMHåEDQMDDWLPHSREROMãDWLL]GUåOMLYRVWVPDQMLWLWHåLQXQDUDþXQ masnog tkiva i poboljšati cjelokuSQXIL]LþNXVSUHPQRVW 6SRUWDãL WUHEDMX QDXþLWL NDNR GD NRULVWH DHUREQH L]YRUH HQHUJLMH NRULVWH PHWRGH vježbanja koje stvaraju jeftiniju energiju (misli se na proFHVHVWYDUDQMDPLãLüQRJJRULYD L XþLQNRYLWLMHMHDUH]HUYHVXYHüHLERJDWLMH.DGDVHL]YMHåEHKRGDQMDSRYHüDULWDPLSUHÿH na kaskanje, organizam mora da svoj glavni izvor energije nalazi u mastima i ugOMLNRKLGUDWLPD]QDþLPMHãDYLQDPDVWLXJOMLNRKLGUata i glikogena. *OLNRJHQ SRVWDMH JODYQL L]YRU HQHUJLMHNDGD VHV NDVNDQMDSUHOD]L X WUþDQMH =QaþL LQWHQ]LWHW YMHåEDQMD RGOXþXMH NRML üH VH L]YRU HQHUJLMH WURãLWL 7LMHNRP LQWHQ]LYQRJ vježEDQMD UH]HUYH NLVLND SRVWDMX QHGRVWDWQH NULWLþQH SD VH SRVHåH ]D GUXJLP QDþLQRP stvaUDQMD JRULYDNRMHXVHELLPDLNLVLNDNDRãWRVXXJOMLNRKLGUDWL  D WLPH VH UDVWHUHüXMH susWDY ]D LVSRUXþLYDQMH SRWUHEQRJ NLVLND 1L MHGDQ SRNUHW NRML WUDMH QLMH PRJXüH L]YRGLWL EH]VYHþHWLULUD]LQHVWYDUDQMDHQHUJLMHVDPRMHGDQL]YRUprevladava pa se stoga i trajanje RYLVQRRWRPHNRMLMHL]YRUJODYQLYLãHLOLPDQMHRJUDQLþDYD 'DELVHPLãLüUD]YLMDRLSRYHüDYDODVQDJDWULVXXYMHWDELWQDLPRUDMXELWL]DGRYROMena: -  1DGUDåDM PLãLüQLK YODNDQD WUHED GD VH RGLJUD SUHNR åLYþDQRJ VXVtava na moždanoj razini. - 2. Potrebna je pravilna ishrana za izgradnju i stvaranje energije za rad da bi se proces i nastavio. -7UHEDRVLJXUDWLGRYROMQRGXJLRGPRUL]PHÿXQL]DQDGUDåDMDNDNRELVHVWYRULOLXYMeti ]DQDMYHüLPRJXüLUD]YLWDNLREQRYXPLãLüQRJWNLYD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

13

0LãLüQDYODNQDVXVDVWDYOMHQDRGGXJDþNLKLWDQNLKNRQþLüDQLWL NRMLVH]RYXPiofibrili. Ti PLRILEULOLVXRGJRYRUQL]DNRQWUDNFLMX3RGSRYHüDORPPLNURVNopom) izgledaju prugasto (zbog svijetlih i tamnih elemenata - SUXJD  8 PLãLüQRM VWDQici nalaze se tvorevine koje sadrže tvari aktin i miozin koje su odgovorne za kontrakciju.

Kako nastaje pokret? 1D SULPMHU YMHåED SRWLVDN WHUHWD V SUVD $NR L]YUãLPR UDãþODPEX YMHåEH SRWLVDN WHUHWD V NOXSHPRåHPRUDVWXPDþLWLNDNRQDVWDMHLNDNRVHRGLJUDYDPLãLüQDNRQWUDNFLMD Kada nadražaj uslijedi (težina tereta) on pojuri prema mozgu (preko aferentnih neurona) RYDM RGJRYDUD VWLPXODFLMRP PRWRULþNRJ åLYFD PRWRULþNRJ-eferentnog neurona) koji u PLãLüQRMVWDQLFLDNWLYLUDATPLGROD]LGRSURFHVDRVOREDÿDQMDSRWUHEQHHQHUJLMH]DSRþetnu kontrakciju. Niti aktina i miozina koje su do tada bile u stanju mirovanja, bile su poNORSOMHQH QD VYRMLP NUDMHYLPD VNOL]QX MHGQH SUHNR GUXJLK L GRYRGH GR VNUDüLYDQMD miãLüD GR NRQWUDNFLMH âWR MH SRþHWQL QDGUDåDM YHüL WR üH VH YHüL EURM PLãLüQLK YODNDQD akWLYLUDWL NRQWUDKLUDWL D XþLQDN QDGUDåDMD üH ELWL MDþL 2VRED NRMD QD WUHQLQJX PRåH potisQXWLVSUVDNJQHüHSRVWDWLMDþDDNREXGHYMHåEDODVWHåLQRPRGNJ1DGUDåDM mora postojati da bi se pokret izvršio, ali mRUDELWLGRYROMQRMDNGDELVWLPXOLUDRãWRYHüL broj mišiüQLKYODNDQDGDVHLVWRYUHPHQRNRQWUDKLUDMXLUD]YLMXãWRYHüXPRü- snagu. 0LãLüQL UDG NRML WUDMH GXåH YULMHPH D QLMH GRYROMQRJ LQWHQ]LWHWD MDNRVWL  QHüH GRYHVWLGRSRYHüDQMDMDNRVWLVQDJH PRåGDüHRGUåDYDWLQHNXUD]inu snage. 6QDJD VH PRåH RGUåDYDWL L SRYHüDYDWL XJODYQRP XVOLMHG MDNH L YUOR MDNH PLãLüQH kontrakcije, a potrebno je za to samo nekoliko minuta rada tijekom jednog dana. Potrebno MH GD VH PLãLü NRQWUDKLUD SRG XYMHWLPD RG QDMPDQMH % svoje maksimalne moguünosti QDSHWRVWL  SD GD EL VH VWLPXOLUDOR SRYHüDQMH QMegove snage i mase. Veliki i vrlo veliki RWSRULSULVLOMDYDMXPLãLüHGDVHSULODJRÿuju novo nastalim situacijama, a za to je potrebito relativno mali broj ponavljanja. Obratno, veüLEURMSRQDYOMDQMDDPDQMLRWSRULGRYRGHGR promjena u smislu poYHüDQMD W]Y UHODWLYQH L]GUåOMLYRVWL 1LNDNDY UDG PDORJ REXMPD L intenziteta ili lagaQLWUHQLQJQHüHLPDWL]DUH]XOWDWSRYHüDQMHVQDJH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

14

Pri intenzivnom vježbanju organizam troši glikogen koML VH QDOD]L X PLãLüQLP stanicama, dok se glikoza nalazi u krvi. Kada vježbanje traje duže i potroši se rezerve JOLNRJHQD SRþLQMH SURFHV UD]JUDGQMH JOLNR]H WUHED ]QDWL GD RUJDQL]DP Qikada ne potroši VYH UH]HUYH JOLNRJHQD YHü VDPR GR MHGQH NULWLþQH FUWH  Jedna rezerva glikogena je pohUDQMHQD L X MHWUL .DGD VH X MHWUL VPDQML WD NROLþLQD JOLNRJHQD WDGD VH L X NUYL VPDQML koncentracija glikolize, to dovodi do stanja poznatog pod imenom hipoglikemija ili smaQMHQDUD]LQDãHüHUDXNUYLWDGDVHSRþLQMXRsMHüDti prvi znakovi umora. Za svaku dužu ili produženu aktivnost potreban je kisik. Kada organizam ne može da snabdijeva stanice s GRYROMQR NLVLND D WUHED HQHUJLMX ]D UDG WDGD WURãL HQHUJLMX L] RJUDQLþHQLK L]YRUD W]Y skupu energiju), a to je ATP, kreatinfosfat, glokogen i neke druge tvari koje stvara DQDHUREQL SURFHV 1D SRþHWNX YMHåEDQMD SRWURãQMD NLVLND QHüH PRüL RGPDK GD ]DGovolji SRWUHEH]DHQHUJLMRP2UJDQL]DPWDGDLVNOMXþLYRRYLVLRDQDHUREQRPL]YRUXHQHrgije, a to ]DSRVOMHGLFXLPDVWYDUDQMHPOLMHþQH kiseline. Stabilno stanje “stady state” se postiže kada potrošnja kisika u cijelosti zadovoOMDYDSRWUHEHVWYDUDQMDHQHUJLMH]DQDVWDOLUDG7RVHSRMDYOMXMHSRVOLMHGYDGRþHWLUL minuta vježbanja i iskazuje se kao “prva zadihanost“. Vježbanje se nakon toga može nastaviti onoliko dugo koliko se mogu zadovoljavati potrebe za energijom. Kada vježbanje prestane, kisikov dug NRML MH SRVOMHGLFD LQWHQ]LYQRJ SRþHWQRJ UDGD PRUD VH QDGoknaditi. /MXGVNL RUJDQL]DP QDVWRML GD XVSRVWDYL UDYQRWHåX HQHUJLMH ãWR VH VWUXþQo zove homeostaza  3RMDYOMXMH VH QHKRWLþQR GXERNR GLVDQMH ãWR RPRJXüDYD SRYHüDQ WRN NUYL NLVLND WHVHWDNRQDGRNQDÿXMHGXJLSRSXQMDYDUH]HUYHJOLNRJHQDXMHWULLPLãLüLPD

Izvori energije za vježbanje su:

1. Slobodne masne kiseline (FFA) i glikoliza, a koriste se tijekom odmora i obnove. 2. Kreatinfosfat (CP) LJOLNRJHQWURãHVHQDSRþHWNXYMHåEDQMD 3. Slobodne masne kiseline (FFA), glikogen i glikoza, koriste se kada je postignuto tzv. stabilno stanje (stady-state). 4. .DGDSRþLQMHLVFUSOMLYDQMHSRQovo se troše kreatinfosfat (CP) i glikogen.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

15

Sažetak

• Bitna je metoda i vrsta vježbanja koju se koristi. U razgradnji masti na primjer; bolje je MHGDQ VDW WUþDWL SROaJDQR NDVNDWL  QHJR WUþDWL VSULQW  PLQXW 7UþDQMH PDNVLPDOQRP snagom i brzinom troši glikogen i kreatinfosfat, a ne masti kao izvor energije. Korisniji je dugotrajniji umjereni rad za skidanje kilograma mase tijela nego sprintevi. • 9HOLþLQD LQWHQ]LWHWD YMHåEDQMD RGUHÿXMH YUVWX L]YRUD L] NRMHJD üH VH WURãLWL HQHrgija. Kaskanje, hodanje, vožnja bicikla i plivanje ako se radi umjerenim tempom i dovoljno GXJRRPRJXüXMHGDVHWURãLHQHUJLMDL]DHUREQLKL]YRUD$NRMHVQDJDSULPDUQLFLOMRQGD VX NUDWNH VHULMH VSULQWD L YMHåEDQMH V YHOLNLP RWSRULPD QDMXþLQNRYLWLML QDþLQL GD VH WR postigne. • Tjelesno JRULYRWUHEDGDRPRJXüLSRWUHEQXHQHUJLMXNRMDüHVWDQLFDPDPLãLünim) dati SRWUHEDQ PDWHULMDO ]D QDVWDYDN ]DSRþHWLK SURFHVD RNVLGDFLMVNRJ PHWDEROL]PD Dosadašnja znanstvena istraživanja potvrdila su da 99% energiMH VWDQLþQH HQHUJDQH mitohondrije dobivaju u obliku tvari ugljikohidratnih spojeva. Smatra se da je uzimanje KUDQHNRMDMHERJDWDSULURGQLPXJOMLNRKLGUDWLPDLSDNUL]LþQR]DUDGPLWRKRndrija. • 3UHSRUXND MH GD VH QH NRULVWH SUHUDÿHYLQH RG W]Y ELMHORJ ãHüHUD L EUDãQD NDR L GD VH RJUDQLþLSRWURãQMD proteina životinjskog porijekla na dva do tri puta tjedno. Preporuka je GDVHNRULVWHXJOMLNRKLGUDWLL]SRYUüDYRüDRUDKDLSãHQLþQRJ]UQD • 6SRUWDãLPD NRML LPDMX LQWHQ]LYQH WUHQLQJH SUHSRUXþD VH LVKUDQD ERJDWD XJOMLNRhidratima, a siromašna mastima i proteinima. Sukladno s intenzitetom naprezanja u treningu s utezima takva ishrana može da pomogne u smanjivanju ili održavanju tjelesne maVHDGDVH]DGUåLLOLSRYHüDVQDJD

PUVF,YR%DQRYLü

2.

JUDO METODIKA TRENINGA

16

Principi suvremenog treninga Cilj sportskog treninga je postizanje najvišiK PRJXüLK UH]XOWDWD X Qekoj sportskoj

GLVFLSOLQL 7RQLMH MHGQRVWDYQR MHU þRYMHN QLMH VXVWDY NRML VHPRåHGHILQirati poput stroja. 1DMHGDQXOD]PRJXüHMHGRELWLYLãHRGJRYRUDDWUDåLVHRQDMNRMLMHRSWimalan. Da bi se tome približili i dobili što bolji UH]XOWDW SROD]L VH RG RGUHÿHQLK VXstavnih principa koji vrijede za proces sportskog treninga, a to su:

1. Usmjerenost sportskog treninga na dostizanje vrhunskog rezultata -HGLQVWYRRSüHLSRVHbne pripreme 3. Kontinuiranost procesa sportskog treninga 4. Progresivnost RSWHUHüHQMDWUHQLQJDLQDWMHFanja 5. Valovitost dinamike opWHUHüLYDQMD &LNOLþQRVWSURFHVDVSRUWVNRJWUHQLQJD

PUVF,YR%DQRYLü

2.1.

JUDO METODIKA TRENINGA

17

Usmjerenost sportskog treninga na dostizanje najviših rezultata Za sportski trening je znakovito da je usmjeren QD SRVWL]DQMD QDMYHüLK PRJXüLK

rezultata u izabranoj disciplini ili grani sporta. Da bi se to postiglo potrebno je koristiti XþLQNRYLWD VUHGVWYD L RSWLPDOQH PHWRGH WUHQLQJD REOLNH SOaniranja trenažnog procesa, SULPLMHQLWL L]X]HWQR YHOLND UDGQD RSWHUHüHQMD, posebni sustav odmora, ishrane i mjere oporavka. Za posljedici primjene ovog principa u radu sportskog treninga imamo danas neprekidne priraste rezultata i nove rekorde u mnogim sportovima. U temeljima porasta tih najviših rezultata raznorazni su uzroci. 0HÿX QMLPD VX QHSUHNLGQR XVDYUãDYDQMH SUocesa sportskog treninga, poboljšanje sustava sportskog odabira i usmjeravanja u rani-joj starosnoj dobi, usavršavanje organizacijskih osnova pripreme te poYHüDQMH PDVRYQR-sti bavljenja sportom. Sportski trening je uvjetovan usmjeravanjem na postizanje najveüLK PRJXüLK UH]XOWDWD VYUKRYLWRVW PX SURL]OD]L L] SRVHEQRVWL SODQLUDQMD X L]ERUX VUHGVWava, sadržaja i metoda rada. Rezultati znanstvenih istraživanja kao i stvarnost - praksa jasno ukazuju da se u suvremenom razvoju sporta gotovo nikada ne postižu jednako visoki rezultati, ne samo u UD]OLþLWLP VSRUWRYLPD YHü L X UD]OLþLWLP GLVFLSOiQDPD LVWRJ VSRUWD 7R SRGYODþL SRVHE-no ]QDþDMSULQFLSDSURGXEOMHQHXVPMHUHQRVWL'DELVHWDMSULQFLSRVWYDULRSRtUHEQDMHQDMYHüD PRJXüDXVPMHUHQRVWXUD]YRMXVQDJHLGRVWDYUHPHQD]DYMHåEDQMHMHURQLLzravno djeluju QDXþLQNRYLWRVWSUoFHVD SULSUHPD ]DXþHãüHXL]DEUDQRPQDWMHFDWHOMVNRP SURJUDPX =DWR se suvremeni trening sportaša koji su usmjeUHQL ]D RGUHÿHQL SURJUDP RGOLNXMH QL]om SRVHEQRVWL 7H SRVHEQRVWL WUHEDOH EL VH RþLWDYDWL X FLMHORM PMHUL X HWDSL SULSUHPD ]D postizanje boljih rezultata od prethodnih, kada sportaš posjeduje zaGRYROMDYDMXüHWHPHOMHD što je posljeGLFDUD]QRYUVQHLUD]OLþLWHSULSUHPHXUDQLMLPHWDSDPDVSRUWVkog usavršavanja. 'D EL VH RPRJXüLOR SRVWL]DQMH QDjviših rezultata potrebno je planirati produbljenu usmjerenost dvije do tri godine (kako za koji sport, može i duže) prije nego sportaš dostiže uzrasnu dob za koju se pretpostavlja da je optimalna. Granice ]DWRQLVXVWURJRRGUHÿHQHL variraju u zavisnosti od grane sporta, discipline u istoj graQL RG VSROD SD þDN L UDVQLK karakteristika. 3R]QDWR MH GD DWOHWLþDUL PXãNDUFL VUHGQMRSUXJDãL L GXJRSUXJDãL SRVWLåX QDMEROMH rezultate od 24-28 godine života, sprinteri od 19-23 godine, odnosno žene u istom od 15-19

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

18

godina života. U plivanju je ta granica pomjerena prema napULMHGWDNRGDSOLYDþLLUDQLMH postižu najbolje rezultate. U sportskoj gimnastici uzrasne kategorije koje postižu najbolje rezultate su u dobi djeYRMþLFD 'D LPD RGVWXSDQMD WH GD L]X]HWFL SRWYUÿXMX SUavilo, su pojedinci koji postižu blistaYH UH]XOWDWH L]YDQ RNYLUD XWYUÿHQLK QRUPL 7R MH SULMH VYHJD SULVXWQRNRGGMHYRMþLFDVXEU]DQLPELRORãNLPUD]YRMHPLOLNRGL]X]HWQRQDGDUenih, koji su se iz bilo kRMLKUD]ORJDNDVQRSRþHOLEDYLWLVSRUWRP%LORELQDMEolje kada bi se u svakom SRMHGLQDþQRPVOXþDMXPHGLFLQVNR-ELRORãNLPSUDüHQMLPDRGUHGLODGRELRptimalni uzrast za SRþHWDNSURGXEOMHQHXVPMHUHQRVWL3RMHGLQFLNRMLREHüDYDMXYLVRNHPRJXüQRVWLLYUKXQVNH re]XOWDWH]DRSWLPDODQX]UDVWDX]LPDMXüLXRE]LUSURGXEOMHQXXVPMHUHQRVWPRUDMXLPDWLLOL imaju ne samo viVRNHYHüLVWDELOQHUH]XOWDWH U isto vrijeme poznato je da je sportski vijek relativno kratak u onih sportaša koji su dostigli visoke rezultate uSUHGSXEHUWHWVNRPSHULRGXD]ERJUDQR]DSRþHWHSUodubljene usmjerenosti (uske specijalizacije).

2.2.

-HGLQVWYRRSüHLSRVHEQHSULSUHPH Posebna XVPMHUHQD SULSUHPDGMHOXMHUD]OLþLWRQDSRMHGLQHIXQNFLRQDOQHVXVWave, a

þLMHPRJXüQRVWLRGUHÿXMXUD]LQXGRVWLJQXüDXQHNRPVSRUWX,]GRVDGDãQMLKLVNXstava zna VH GD RVRELQH L VSRVREQRVWL D QDMYLãH IL]LþNH PRJX QHXVSRUHGLYR GD VH XþLnkovito UD]YLMDMX X] SRWUHEX RSüLK VUHGVWDYD L PHWRGD NRMH SULSDGDMX GRPHQX RSüH SULpreme. Jednostrana posebna priprema može zaSRVOMHGLFXLPDWLþDNVPDQMHQMHUazine funkcionalne pripremljenosti ili jednostrani razvoj jedne spoVREQRVWLQDãWHWXGUXJLK*UXSHPLãLüDNRMH QLVX GRYROMQR XNOMXþHQH X UDGQL SURFHV X L]YHGEL Sosebnih pokreta, nekih vježbi, u sukladQRVWL V L]YRÿHQMHP XVNR usmjerenog treninga npr. snage, a koje nemaju posebno SRWUHEQRGRYROMQR RSWHUHüHQMHSRWSXQRVODEHþDNLDNRVXELOHUD]Yijene). Što je još gore, NDGD VH SRYUHPHQR SULPMHQMXMX QHNL RELþQL SRNUHWL - vježbe ti miãLüL LSDN PRUDMX GD VH XNOMXþXMX GLR QMLKRve funkcije preuzimaju na sebe razvijeniji miãLüL ãWR GRSULQRVL GDOMQMHP XPDQMLYDQMX UD]LQH QMLKRYH PRüL 9 9 .X]QHFRY   =ERJ WRJD NDR L SRWUHEH ]D VNODGQLP IL]LþNLP UD]YLWNRP RVREH SRWUebno je poštovati zakonitosti u vezi RSüH L SRVHEQH SULSUHme i njihoYR MHGLQVWYR 7R VH PRåH XVSRUHGLWL V JUDGQMRP NXüQRJ

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

19

temelja i nadgradnje, ako su temelji slabi postoji opasnost da se nadgradnja uruši. Za ovaj SULQFLSX]LPDMXVHXRE]LULVOLMHGHüHGYLMHþinjenice: Prva RSüD SULSUHPD treba biti usmjerena na razvoj osobina, usavršavanje navika i umiMHüDNRMDQHL]UDYQR SR]LWLYQRGMHOXMXQDL]DEUDQLVSRUW8WRPVPLVOX RSüDSULSUHPD LPDSUYRSRPRüQX]DGDüXLJUDGLWHPHOMH]DEXGXüXXVPMHUenu pripremu. Druga, raznovrsna spremnost NRMD MH SRVOMHGLFD RSüH SULSUHPljenosti traži takvu orgaQL]DFLMX XVPMHUHQRJ WUHQLQJD NRMD üH RPRJXüLWL GD VH SRYHåH SRVWRMHüL IXQNFLRQDOQL susWDYLSRWHQFLMDOVDSRVHEQRVWLPDRGUHÿHQHVSRUWVNHJUane. 8SUYLPHWDSDPDVSRUWVNRJWUHQLQJDXVDYUãDYDQMD]QDþDMRSüHSULSUHPHMHYelik i u prvoPH UHGX X VOXåEL MH MDþDQMD ]GUDYOMD SRYHüDQMD UD]LQH IL]Lþkih i funkcionalnih sposobnosti za postizanje najraznovrsnijih oblika miãLüQHDNWLYQRVWL 8VXNODGQRVWLVSRUDVWRPPDMVWRUVWYDVSRUWDãDRGQRVVHPLMHQMDXNRULVWSRYHüanja sredstava posebne priprePH D RSüD SULSUHPD VYH YLãH GoELYD SRPRüQX XORJX ]D RGUåDYDQMH WHPHOMD YHü L]JUDÿHQRJ PDMVWRUVWYD 2 WRPH WUeED YRGLWL UDþXQD LPDWL QD pameti tijekom trenažnog makrociklusa. 8 SULSUHPQRP SHULRGX REXMDP RSüH SULSUHPH MH YUOR YHOLN L L]QRVL 30-60 % ukupnog YROXPHQD WUHQLQJD 3ULEOLåDYDMXüL VH RVQRYQRP SHULRGX QDWMHFDQMLPD GLR RpüH pripreme se smanjuje, a u natjecateljskom periodu ne prelazi 10-25 % ukupnog volumena L]YUãHQRJWUHQLQJD3RYH]DQRVWRSüHLSRVHEQHSULSUHPHMHXYMHWRYDQDLGREQRPVWDURãüX sportaša, majstorstvom, razinom dostignutih sposobnosti u sportskoj usmjerenosti, osobnim posebnostima te stupnjem treniranosti. 7D SRYH]DQRVW PRåH]QDþDMQR YDULUDWL L GR WRJD NROLNR MH WUHQHUXVSLR GD GREURLVSOanira odnose, zavisno od razine i tempa prirasta rezultata kod svakog sportaša osobno. Mora se LVWDüL GD QHPD VWURJH JUDQLFH L]PHÿX UD]PDWUDQLK Rdnosa. Postoji velik broj vježbi i sredstava koja se mogu svrstati u jednu ili drugu grupu, kada je teško odrediti u koju vrstu SULSUHPD RQH VSDGDMX RSüX LOL Sosebnu. To je normalno jer je priprema sportaša planski SURFHV NRML ]QDþL L]JUDÿLYDQMH IXQNFLRQDOQLK WHPHOMD ]D SRVWizanje vrhunskih rezultata i QMLKRYRSRVWXSQRRVWYDULYDQMHXFLOMXXþLQNRYLWHQDWMHFDWHOMVNHDNWLYQRsti.

PUVF,YR%DQRYLü

2.3.

JUDO METODIKA TRENINGA

20

Kontinuiranost procesa sportskog treninga

2YDMSULQFLSVHWHPHOMLQDVOLMHGHüHP D  6SRUWVNL WUHQLQJ VH SODQLUD NDR GXJRURþQL SURFHV L NDR UDG NRML WUDMH WLMHNRP FLMHOHJRGLQHþLMLVXGLMHORYL]DMHGQRSRYH]DQLXYMHWRYDQLSRVWXSQRãüXLSRGUHÿHQL]aGDüL postizanja najveüLKPRJXüLKVportskih rezultata. E  'MHORYDQMH VYDNRJ VOLMHGHüHJ WUHQLQJD PLNURFLNOXVD HWDSH VH QDGRgUDÿXMH QD WHPHOMLPDLUH]XOWDWLPDSUHWKRGQRJWUHQLQJDVWDELOL]LUDMXüLLUD]YiMDMXüLLK Navedeni rad, pripreme, postavke koje se odnose na trening mogu da djeluju rD]OLþLWR X VWYDUQRVWL X VSRUWDãD UD]OLþLWH UD]LQH SULSUHPOMHQRVWL L VSRUWVNRJ PDjstorstva. Tako na primjer ono što može da pozitivno djeluje na uzrast djece i mladeži, koji su dostigli po UH]XOWDWX UD]LQX SUYRJ VSRUWVNRJ VWXSQMD UD]UHGD  L]YRÿHQMH VYDNRGnevnih jednokratnih WUHQLQJDDNRGULMHWNRXþHVWDOLKSULPMHQMLYDQMDWUHQLQJDVDYHOLNLPRSWeUHüHQMLPD-2 puta WLMHNRPWMHGQD 8VOXþDMXSULSUHPDYUKXQVNLKQDWMHFDWHOMDVOLþDQSRVWuSDNüHXQDMEROMHP VOXþDMXRVLJXUDWLVDPRHYHQWXDlQRRGUåDYDQMHYHüGRVtignute razine uvježbanosti; za njih üHELWLSRWUHELWRL]YRGLWL-3 treninga u jednom danu i 4-WUHQLQJDVDYHOLNLPRSWHUHüHQMHP WLMHNRPMHGQRJYHüHJPLNURFLNOXVDNRMLWUDMHMHGDQLOLGYDWMHdna (N. V. Platonov,1975.). c) Rad i odmor tijekom procesa sportskog treninga se planiraju tako da se omoJXüL optimalni oporavak svih funkcionalnih sustava organizma, a koji dozvoljava razvoj VSRVREQRVWL]DRGUHÿHQXUD]LQXVSRUWVNRJPDMVWRUVWYDXRGUHÿHQRPVSRUWXLOLGLVFLSOini. 7R]QDþLGDVYDNLVOLMHGHüLWUHQLQJ- mikro jedinicu, a zatim jedinica koja slijedi, te cjelinu u mezociklusu, treba sprovodi tako da se temelji na dostignutoj razini sposob-nosti SUHWKRGQHFMHOLQHLRVLJXUDQDSUHGDNãWR]QDþLSULUDVWQRYLKVSRVREQRVWLLOLRVRELQD'DQDV u svezi s velikim zahtjevima trenažnog procesa i sudjelovanjem na mnogim natjecanjima, u suvremenom trenažnom procesu vrhunskih sportaša gotovo ne postoje dani pasivnog odmora, a kratki tzv. aktivni odmori poslije udarnih treninga se koriste kao sredstvo SULSUHPH VOLMHGHüH HWDSH novog procesa priprema na novoj dostiJQXWRM UD]LQL 8 YHüLQL sportova vijek aktivnog sportskog staža je 8 do 15 godina, a predstavlja neprekinuti lanac etapa makrociklusa, perioda mezociklusa i mikrociklusa. To podrazumijeva da se racionalno planiranje višegodišnjih priprema zasniva i temelji na znanstvenim spoznajama,

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

21

MHU VYDNL VOLMHGHüL GLR SULSUHPD VH QDVODQMD QD SUHWKRGQL GRSXQMDYD JD Ua]YLMD L MDþD funkcioQDOQHPRJXüQRVWLVSRUWDãD

2.4.

3URJUHVLYQRVWRSWHUHüenja treninga i natjecanja Za sam proces treninga u suvremenom prilazu i uvjetima znakovito je da se

posWXSQRSRYHüDYDREXMDPUDGDLYHOLþLQDRSWHUHüHQMD7RRPRJuüXMHGDVHXVYDNRMQRYRM etapi usavršavanja, organizmu sportaša postavljaju takvi zahtjevi koji su vrlo blizu gornjoj granici njeJRYLKIXQNFLRQDOQLKPRJXüQRVWLXGDQRPYUHPHQXXWRPYUHPHQX 5H]XOWDWL dosadašnjih znanstvenih istraživanja kao i iskustvo suvremene stvarnosti u sportu SRWYUÿXMX GD WR LPD QDMYHüL ]QDþDM X EU]RP SULUDVWX SRWUHEQLK VSRVREQRVWL ]D Sostizanje vrhunskih rezultata. U vezi zakonitosti intenzifikacije trenažnih procesa postoje dva stajališta: Prvo stajalište prema kojem opWHUHüHQMD WUHEDMX GD VH SRYHüDYDMX L] JRGLQH X JRGLQX GRVHåXüL QDMYHüH YULMHGQRVWL ]D VYDNRJ VSRUWDãD X HWDSL SULpreme za vrhunska postignuüD 'UXJR VWDMDOLãWH GRSXãWD VNRNRYLWR SRYHüDQMH RSWHUHüHQMD DOL X] LVWRvremenu raznovrsnu pripremu za taj odUHÿHQL³VNRN´ 3ROD]HüLRGSRVWXSQRVWLSULKYDüDQMDWUHQDåQLKRSWHUHüHQMDSRWUHEQRMHUD]OLNovati nekoliko smjerova intenzifikacije trenažnog prRFHVDþLMHVHPRJXüQRVWLWUHEDMXSUavilno iskoristiti od strane trenera i to u svakoj etapi pripreme i usavršavanja sportaša. Ti smjerovi su: - relativno kasna uža usmjerenost (odQRVL VH QD YULMHPH NDGD VSRUWDã GRVWLåH SRþHWDN najprikladnije uzrasne dobi zDSRVWL]DQMHQDMYLãLKPRJXüLKUH]XOWDWDXL]DEUDQRPVSRrtu); - QHSUHNLGQR L SRVWXSQR PLMHQMDQMH VUHGVWDYD RSüH L XVPMHUHQH SULSUHPH QD UDþXQ poveüDQMDXGMHODXVPMHUHQHSULpreme; -SRYHüDQMHXNXSQRJJRGLãQMHJREXMPDUDGDRG250 - 450 na 1200 - 1500 sati pa i više; -SRYHüDQMHEURMDWUHQLQJDWLMHNRPWMHGQRJPLNURFLNOXVDRG-18 i više; -SRYHüDQMHEURMDWUHQLQJDWLMHNRPMHdnog dana od 1-2 na 3-4; - SRYHüDQMH EURMD WUHQLQJD VD YHOLNLP RSWHUHüHQMHP W]Y XGDUQLK  WLMHNRP MHGQRJ mikrociklusa od 1-2 na 3, 4, 5-6 i više;

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

22

- SRYHüDQMH EURMD XVPMHUHQLK WUHQLQJD NRML XWMHþX QD VYHRSüX DQJDåLUDQRVW RdUHÿHQLK IXQNFLRQDOQLKVXVWDYD]DUD]YRMPDNVLPDOQLKPRJXüQRVWLVSRrtaša; - SRYHüDQMH REXMPD RQRJ GLMHOD UDGD u tzv. strogim uvjetima NRML GRYRGH GR ]QDþDMQRJ prirasta usmjerene izdržljivosti (specijalne); -SRYHüDQMHEURMDQDWMHFDQMDQDNRMLPDVSRUWDãXþHVWYXMH - SRVWXSQD VYH YHüD SULPMHQD GRSXQVNLK þLPEHQLND IL]LRWHUDSHXWVNLK SVLKRORških i IDUPDNRORãNLK VUHGVWDYD  X FLOMX SRYHüDQMD VSRVREQRVWL ]D YULMHPH WUeninga i u svrhu ubrzanja procesa opoUDYNDSRVOLMHRSWHUHüHQMD 7UHED]QDWLGDSUDYLOQRNRULãWHQMHQDYHGHQLKPRJXüQRVWLLQWHQ]LILNDFLMHWUHQDžnog SURFHVDRPRJXüXMHSODQLUDQLUD]YRMLGRVL]DQMHYLVRNLKUH]XOWDWDXQDMSRYROjnijoj uzrasnoj dobi. Ali isto tako, za vrijeme rada sa sportašima pred i post pubertetskog uzrasta prekomjerno upotrebljavanje velikih trenažnih opteUHüHQMD SRVHEQR XVPMHUDYDMXüL SULSUHPQLKYMHåELVUHGVWDYDLQWHQ]LILNDFLMHSURFHVDRSRUDYNDLWRPHVOLþQRJGRYHsWLüHGR relativno brzog iscrpljivanja IL]LþNRJLSVLKRORãNRJSRWHQFLMDODQMLKovog organizma (to je još zapazio AristotelJUþNLILOR]RINRMLMHRSLVDRSULSUHPHROLPSLMDFDDQWLþNH*Uþke, gdje govori da se juniori koji su se izrane iskazali kao veliki sportaši rijetko kada pojavljuju kao pobjednici na igrama). 1DVWRMDQMD GD VH NRULVWH QDMYHüD PRJXüD RSWHUHüHQMD LPDMX ]QDQVWYHQX SRWSoru u radovima L. P. Matveev. 1977., N. N. Jakoviev, 1964., M. J. Gorkin i dr. 1973. 6YHXNXSQD LVNXVWYD L] SULSUHPD VSRUWDãD WUNDþD SOLYDþD ELFLNOLVWD NRãDUNDãD hUYDþD YHVODþD L UXNRPHWDãD SRND]XMX GD X WHPHOMLPD ]DLVWD YHOLNLK SRVWLJQXüH OHåL izrazito veliki rad, izrazito velika trenaåQDRSWHUHüHQMD Sigurno je da se postavlja i pitanje:³*GMH VX WH JRUQMH JUDQLFH NRMH RPRJXüXMX GD kvantiteta UDGDSULMHÿHXNYDOLtetu rezultata”? 8PLMHüHWUHQHUDMHXSUDYRXWRPHGD]QD“mjeru” u odnosima planiranja, ostvarivanja i SUDüHQMD GRVWL]DQMD RdJRYDUDMXüH UD]LQH VSRVREQRVWL NRMH VX WHPHOM ]D QRYL “skok” u postizanju najYHüHJPRJXüHJUH]XOWDWD

PUVF,YR%DQRYLü

2.5.

JUDO METODIKA TRENINGA

23

Valovitost dinamike optereüHQMD Ovaj princip se temelji na odnoVX ]DPRUD NDR SRVOMHGLFH RSWHUHüHQMD L RSRUDYND

koji treba biti optimalan. Elementi ovog principa su: odnos vremena treninga, trajanje u VPLVOX REXMPD UDGD L LQWHQ]LWHWD WH XNXSQRJ YROXPHQD UDGD 9DORYLWRVW RSWHUHüenja je RVRELWRVWVYDNRJOMXGVNRJUDGDSDLVYDNRJVDWDWUHQLQJD3RVWXSQRVWRSWHUHüHQMDGROazak u SXQX UDGQX VSRVREQRVW SRGL]DQMH RSWHUHüHQMD QMHJRYR RGUåDYDQMH L VWLãDYanje, te RPRJXüDYDQMHSRWSXQRJRSRUDYNDMHYMHãWLQDNRMXWUHEDVYODGDWLLQDuþLWLVvaki trener. 9DORYLWRVW WUHQDåQRJ RSWHUHüHQMD RPRJXüXMH GD VH RGUHGH RGQRVL X UD]OiþLWLP WUHQDåQLP MHGLQLFDPD L]PHÿX REXMPD L LQWHQ]LWHWD 2GQRVL UDGD UD]OiþLWLK SRVWDYOMHQLK FLOMHYD L]PHÿX SHULRGD QDSRUQRJ WUHQLQJD L SRWUHEQRJ SHULRGD RSRUDYND L]PHÿX opteUHüHQMDSRVHEQRXVPMHUHQLKWUHQLQJDDNRMLVXUD]OLþLWLSRYHOLþLQLLSRVWDYOMHQRPFilju. Neke stroge vremenske zakoniWRVWL VPMHQMLYDQMD YDORYD RSWHUHüHQMD MH YUOR WHãNR RSLVDWL L RGUHGLWL 2QH VX RGUHÿHQH PQRJLP þLPEHQLFLPD NDR QSU HWDSD SULSUHPD višegodišnje ili jednogodišnje, neke osobitosti sportaša, uvjeti rada i stupnjevi motivacija NRML XWMHþX QD SULSUHPX ]D QDVWXS QD QHNRP QDWMHFDQMX 8RSüHQR WR VH Pogu svesti na VOLMHGHüH YDORYL REXMPD WUHQDåQRJ UDGD L QMHJRYRJ LQWHQ]LWHWD VX X SUDYLOX GLMametralno suprotni, velike vrijednosti obujma rada (npr. u prvoj etapi pripremnog perioda) su praüHQH njegovim relativno malim intenzitetom; poYHüDQMH LQWHQ]LWHWD UDVWH VD SRYHüDQMHP upotrebe sredstava posebno usmjerene pripreme, a to dovodi do smanjenja obujma rada. 5D]OLþLWLFLOMHYLXRNYLULPDWUHQDåQRJPLNURFLNOXVDLPDMXUD]OLþLWHYeOLþLQHREXM-ma rada po svojoj usmjerenosti. Periodi intenzivnog rada i veOLNLK RSWHUHüHQMD X PH]Rciklusima i mikrociklusima se smjenjuju sa perioGLPD VPDQMHQMD RSWHUHüHQMD NDda se VWYDUDMXSRYROMQLMLXYMHWL]DRSRUDYDNLXþLQNRYiWLWLMHNSURFHVDSULODJRÿDYDQMD 9DORYLWRVW SURPMHQD WUHQDåQLK RSWHUHüHQMD RPRJXüDYD GD VH SUDYLOQR XVSRVWave RGQRVL L]PHÿX UDGD UD]OLþLWLK YUVWD XVPMHUHQRVWL REXMPD L LQWHQ]LWHWD WUHQDåQRJ UDGD procesa zamora i oporavaka. 3URJUDPL þHVWR RYLVH R VSRUWDãHYRM VSUHPQRVWL ]D RGUHÿHQL UDVSRUHG QDWMecanja, pa je to važnije bez obzira dali se radi o sportu s više vrhova sportske forme ili ne, a u obzir treba uzeti slijeGHüH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

24

Monociklus je podoban za neke sportove koji imaju jednom godišnje najvažnije natjecanje, a to se prvenstveno RGQRVL QD SRþHWQLNH L PODGH VSRUWDãH NDGHWH SD GRQHNOH L MXQLore. 7DNDYSODQRPRJXüDYDWUHQHUXGDVXVWDYQRUDGLQDRSüRMIL]LþNRMVSUHPQRVWLLL]JUadi jak temelj za daljnje napredovanje. Bi-ciklus je dobar za iskusne sportaše koji se mogu kvalificirati za nacionalno prvenstvo, DOLþDNLWDGDWUHEDORELQDVWRMDWLGDSULSUHPQDID]DWUDMHãWRMHPoJXüHGXOMHGDELVHãWRMH PRJXüHEROMHXþYUVWLOLWHPHOML Tri-ciklus ili i više vrhunaca sportske forme je za napredne i vrhunske sportaše. Polazi se od pretpostavke da ti sportaãL LPDMX þYUVWH WHPHOMH L WDNYD SoGORJD LP RPRJXüDYD GD odrade godišnji plan u tri ili više faza vrhunca sportske forme.

Uvijek se polazi od najvažnijeg natjecanja i ono bi se trebalo pojaviti u posljednjoj fazi ciklusa. Forma se temSLUD SUHPD WRM WRþFL 3ULSUHPQD ID]D RELþQR MH X ID]L , DNR LK LPDYLãHWUL QDMGXåDDNULYXOMDYROXPHQDRSWHUHüeQMDWXMHLQDMYHüD Krivulja intenziteta donekle slijedi obrazac monociklusa, ali kao što volumen opada L LQWHQ]LWHW RSDGD NDNR VOLMHGH ID]H UDVWHUHüHQMD NRMH SUHWKRGH QDMYDåQLMHP L JODvnom, RELþQR]Ddnjem u nizu natjecanju. Održavanje sportske forme trebalo bi planirati tako da se ona stvarno poklopi s glavnim natjecanjem, D WR MH NDNR MH UHþHQR WR MH ]DGQMH X natjecanje nizu (to može biti: nacionalno, europsko, svjetsko prvenstvo ili olimpijske igre, a što ovisi o kvaliteti sportaša-natjecatelja).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

25

0RJXüLPRGHOLGLQDPLNHRSWHUeüLYDQMDXPH]RFLNOXVLPD 100 90 80 70 60 50 40

a b 1RSWHUHüHQMDVHSRYHüDYDMXGRRGUHÿHQHJUDQLFHLRGUåDYDMXQDMHGQRMUD]LQLD]atim VHSUDYLUDVWHUHüHQMHL]PHÿXPH]RFLNOXVDLSRQDYOMDLVWRDOLVPDQMLPRSWeUHüHQMHP 90 80 70 60 50 40

a b 2. 2SWHUHüHQMHSRVWXSQRUDVWHXQXWDUMHGQRJPH]RFLNOXVDLSRQDYOMDVHLVWRXGUXJRP mezociklusu.

100 90 80 70 60 50 40

a

b

3. 2SWHUHüHQMHMHSUDYLOQRYDORYLWRLQDVWDYOMDVHQDGUXJLVOLþDQPH]RFLklus.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

26

90 80 70 60 50 40 30 20

a b 4. 2SWHUHüHQMHMHYDORYLWRLVPMHQMXMHVHSRLVWRPPRGHOXXGUXJRPPH]RFLklusu. 100 90 80 70 60 50 40

a

b

5. OSWHUHüHQMHVHVPDQMXMHSRYHüDYDMXLVPDQMXMXXQXWDUMHGQRJPH]RFLNOXVDV rastereüHQMHPNRMHMHYHüHNDGDVHSonavlja isto.

Mezociklusi mogu trajati od 3-5 i više mikrociklusa. Ovisno dali je mezociklus tipa izgradnje, kakav se primjenjuje u pripremnom periodu ili je to mezociklus održavanja kaNDYVHSULPMHQMXMHL]PHÿXGYDQDWMHFDWHOMVNDSHULRGD8GDUQLPe]RFLNOXVQDMþHãüHMHX primjeni, u završnoj fazi pripremnog perioda kada se priprema za glavno natjecanje, a SRWRPVOLMHGLFLNOXVUDVWHUHüenja. Uglavnom generalno mezociklusi po sadržaju mogu biti: pripremni, udarni, natjecateljVNLLUDVWHUHüXMuüL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

27

0RJXüLPRGHOLRSWHUHüLYDQMDXPLNUociklusima

90 80 70 60 50 40 30 20 P

U

S

ý

P

S

N

P

U

S

P

ý

S

N

1.2SWHUHüHQMHse penje u valu unutar jednog mikrociklusa, rasteUHüHQMHL]PHÿXGYDVOiþQD mikrociklusa je odmor. 100 90 80 70 60 50 40 30 P

U

S

ý

P

S

N

P

U

S

ý

P

S

N

2.2SWHUHüHQMHMHSDGDMXüHXQXWDUPLNURFLNOXVDXYDOXRGPRUMHL]PHÿXPLNURFLNOXVDNRML su sliþni ili jednaki. 90 80 70 60 50 40 30 20 10 P

U

S

ý

P

S

N

P

U

S

ý

P

S

N

3.2SWHUHüHQMHse penje i zadržava na jednoj ra-zini u valu unutar jednog mikrociklusa, isto se nakon odmora ponavlja.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

28

80 70 60 50 40 30 20 P

U

S

ý

P

S

N

P

U

S

ý

P

S

N

4.2SWHUHüHQMHMHpravilno valovito unutar jednog mikrociklusa, s naglašenim UDVWHUHüeQMHPL]PHÿXVOLMHGHüHJPLNUoFLNOXVDNRMLMHVOLþDQ 100 90 80 70 60 50 40 30 20 P

U

S

ý

P

S

N

P

U

S

ý

P

S

N

5.2SWHUHüHQMHpada pa se penjeXQXWDUMHGQRJPLNURFLNOXVDVUDVWHUHüHQMHPL]PHÿX drugog i ponavlja se. 100 80 60 40 20 0 P

U

S

ý

P

S

N

P

U

S

ý

P

S

6.2SWHUHüHQMHje valovito raste i pada unutar jednog mikrociklusa, a u drugom mikrociklusu je naglašeno u sreGLQLUDVWHUHüHQMH

N

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

Pripremni

Natjecateljski

Pripremni

I ciklus Valovi obujma

29

Natjecateljski

II ciklus i intenziteta

u GYRFLNOLþQRP modelu godišnjeg planiranja

I

II

III

'LQDPLND REXMPD UDGD UD]OLþLWLK XGDUQLK RVRELQD tro-FLNOLþQRJ PRGHOD godišnjeg planiranja treninga. aerobni

anaerobni

brzinski

PUVF,YR%DQRYLü

2.6.

JUDO METODIKA TRENINGA

30

&LNOLþQRVWSURFHVDVSRUWVNRJWUHQLQJD 2YDM SULQFLS SRGUD]XPLMHYD VXVWDYQR SRQDYOMDQMH UHODWLYQR FMHORYLWLK JUDÿHYQLK

MHGLQLFD WUHQDåQRJ SURFHVD SRMHGLQDþQLK WUHQLQJD PLNURFLNOXVD PH]RFLNOXVD L PDNURciklusa. Razlikuju se mikrociklusi treninga po trajanju 2-7 dana i od 7-10 dana; mezociklusi od 3-5 ili 6 tjedana, a za poneke periode trenažnog procesa od 2-3 tjedna i do 4-5 mjeseci; makrociklusi od 3-4 ili 10-12 mjeseci. Programiranje na temelju raspoloživog YUHPHQD RGUHÿLYDQMD UD]OLþLWLK FLNOXVD SRMHGLQLK JUDÿHYQLK MHGLQLFD WUHQDåQRJ SURFHVD omoJXüXMHGDVHUDVSRUHGH]DGDüHRGUHGHPHWRGHLL]DEHUXVUHGVWYDWUHQDåQRJSURFHVDL GD VH QD QDMEROML PRJXüL QDþLQ X XYMHWLPD NDNYL SRVWRMH RVLJXUD GMHORYDQMH L GUXJLK principa treninga: neprekidnost, jedinstvo RSüH L SRVHEQH SULSUHPH SRVWXSQRVW poveüDYDQMDLYDORYLWRVWRSWHUHüHQMD6YHMHWR]QDþDMQR]DVWUXþQRSURJUDPLUDQMHWUHQLnga SR FLNOXVLPD MHU X GDQDãQMH YULMHPH RELP L YROXPHQ WUHQLQJD X VPLVOX RSWHUHüHQMD VX stabilizirani i skoro dostigli maksimum, te je još jedina rezerva u sportskom usavršavanju RVWDOD X NYDOLWHWX RUJDQL]DFLMH UDGD MHU MH NYDQWLWHWD YHü X SODIRQX 2VQRYQL þLPEenici FLNOLþQRVWLPRJXVHVYHVWLQDVOLMHGHüH

8SURJUDPLUDQMXWUHQLQJDWUHEDSRüLRGQHRSKRGQRVWLVXVWDYQRJSRQDYOMDQMD njHJRYLKJUDÿHYQLKMHGLQLFDLLVWRYUHPHQHSURPLMHQHVDGUåDMDWLKMHGLQLFDX VXNODGQRVWLVSRVWDYOMHQLP]DGDüDPDL]DNRQLWRVWLPDWUHQDåQRJSURFHVD Važno je znati kava je povezanost svake trenažne jedinice s manjim ili veüLP JUDÿHYQLPGLMHORYLPDWUHQDåQRJSUocesa u cjelini; ,]ERU WUHQDåQLK VUHGVWDYD RVRELWRVWL L YHOLþLQX RSWHUHüHQMD WUHED SODQLUDWL X sukODGQRVWLVD]DKWMHYLPDHWDSDLSHULRGDWUHQLQJDNRMLVHVPMHQMXMXRGUHÿenim redom, a QDOD]HüLLPSUDYRPMHVWRXL]JUDÿLYDQMXRGUHÿHQRJWUHQDåQRJFLklusa; KRG YHüLK FLNOXVD VSRUWVNRJ WUHQLQJD JODYQL þLPEHQLN QMLKRYH JUDGQMH i sadržaja rada je zakonitost u fazama razvoja sportske forme, tj. faze ulaska, stabilizacije i pada sportske forme.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

31

3. 8þHQMH 3.1.

8þHQMHSURFHVQDMYLãLKåLYþDQLKDNWLYQRVWL 8þHQMHMHVWDODQSURFHVXNRPHVHRGUHÿHQDPDWHULMDXVYDMDQDUD]OLþLWLPUD]inama

]QDQMD 7R MH SURFHV NRML VH RGYLMD QD YLãH UD]LQD D VYRMVWYHQ MH VYLP åLYLP ELüima. ,QIRUPDFLMD NRMD VH SULPD L SUHUDÿXMH X QDMYLãLP VIHUDPD åLYþDQRJ VXVWDYD PRåH ELWL pohranjena na vLãHQDþLQDLVSUHPQD]DXSRWUHEXNDGDVHSR]RYHNDGDVHXNDåHSRtreba. 5D]LQDVYMHVQRJXþHQMDMHELWXVYDMDQMDQRYLK]QDQMDSRKUDQHLQIRUPDFLMHLNRULštenje iste XUD]OLþLWLPXYMHWLPD2GXYLMHNMHSHGDJRJH]DQLPDORãWRVHWRGHãDYDSULSUoFHVXXþHQMDL kako se taj proces odigrava. PoznaWRMHGDVXRGUHÿHQHUD]LQHåLYþDQRJVXVWDYDRGJRYRUQH ]DSULKYDüDQMHDGUXJH]DSUHUDGXLSRKUDQMLYDQMHLQIRUPDFLMH3oVHEQRMH]QDþDMQRNDNR tu informaciju dati, kako je predstaviti, koliko treba biti jaka, koliko treba da traje kao VLJQDOLVNROLNRPXþHVWaORãüXGDVHSRMDYOMXMH 'RVDGDPHWRGRORãNHVSR]QDMHJRYRUHRWULUD]QHPRWRULþNRJXþHQMDDWRVX

Razina uvjetovanih refleksa (prva razina) Na nadražaj se reagira automatski bez razmišljanja, a na temelju prijašnjeg iskustva NRMHMHQHXJRGQR]ERJQHSULNODGQHUHDNFLMH7RVHþHVWRSULPMHQMXMHXUDGXVDSoþHWQLFLPD kako bi što brže shvatili osnovne principe. Na ovoj ra]LQLXYMHWQDUHDNFLMDVHVWLþHYHOLNLP EURMHPSRQDYOMDQMD7LSLþDQSULPMHUMHGDVHNRGQHDGekvatne obrane od bacanja, bacanje izvede, ili se zakašnjela blokada udarca kažnjava udarcem što izaziva uvjetni refleks. Motorna razina (druga razina) 8þHQMHVHVDVWRMLXWRPHGDVHQDWHPHOMXLQIRUPDFLMDYL]XDOQRJLNLQHVWHWLþNRJWLSD o osobitostima neke tehnikHXFHQWUDOQRPåLYþDQRPVXVWDYXVWYDUDMXSURJUDPL]D reprodukciju tehnike i njezinu vlastitu interpretaciju. Ukoliko informacija nije potpuna SRWUHELWRMXMHLSRQRYLWLGRSXQLWLLNRULJLUDWLSURJUDPNRMLMHYHüSULMHSRKUDQMHQGDQHEL došlo do zaboravljanja. Potrebito je da se tehnika poQRYLãWRMHPRJXüHYLãHSXWDXãWR NUDüHPYUHPHQX%URMSRQDYOMDQMDRYLVLRGYLãHþLPEHQLNDSVLKR-motornih sposobnosti,

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

32

PRWLYDFLMLRGUHÿHQRVWLFLOMDLVORåHQRVWLJLEDQMD.RGXþHQLNDNRMLMHPRWLYLUDQLGREUR koordiniraQWUHEDWüHPDQMLEURMSRQDYOMDQMD=DRYODGDYDQMHWHKQLNDPDVUHGQMHVORåHQRVWL EURMSRQDYOMDQMDRELþQRQLMHPDQMLRG-WLVXüDSRQDYOMDQMD7DPHWRGDXþenja, metoda velikog broja ponavljanja zove se iterativna. Ona nakon velikog broja ponavljanja dovodi GRDXWRPDWL]DFLMHLXþLQNRYLWDMHPHWRGDVDYODGDYDQMDWehnika juda i samoobrane. Nije SRWUHEQRNRGVYDNRJXþHQLND]DKWLMHYDWLGDWHKQLNXL]YRGLQDLVWLQaþLQYHüQDQMHPX SULODJRGOMLYSULURGDQQDþLQDOLNRMLXNOMXþXMHSRãWRYDQMHRsnovnih principa tehnike ELRPHKDQLþNLK]DNRQDNUHWDQMD 8þHQMHWHKQLNHRGQRVQRXVYDMDQMHLGHRPRWRULþNH VWUXNWXUHYUãLVHXFLMHORVWLLWRRGSRþHWNDGRORJLþQRJNUDMDQSUVDPoobrana se izvodi NDRFMHOLQDRGEORNDLNRQWUDWHKQLNHWHRGUHÿHQRPEU]LQRPX]YHüLEURMSRQDYOMDQMD, a ispravljaju se samo grube greške). Problemska razina WUHüDUD]LQD To se u praksi zove VLWXDFLMVNRXþHQMH, jer se odvija u situacijama kakve su u VWYDUQRVWL2YDUD]LQDQHLVNOMXþXMHSUYHGYLMHYHüãWRYLãHSUHWSRVWDvOMDGDMHXþHQMHQD prve dvije razine uspješno završeno te se treba nastaviti u situacijama koje su stvarne ili što VOLþQLMHVWYDUQRVWLERUEHLOLQDWMHFDQMD7HKQLNDVHPora izvoditi u promjenjivim uvjetima jer se uvjeti gotovo nikada ne ponavljaju. Potrebito je tehniku stalno prilagoÿiYDWLQRYLPLãWRVOLþQLMLPXYMHWLPDVWYDUQRVWLD to zahtjeva visoki stupanj vladanja s tehnikama kao cjelovitim programima. Samo REXþDYDQMHWHKQLNDSUovodi se u tri faze: 16DYODGDYDQMHLGHRPRWRULþNLKVWUXNWXUDXFLMHORVWLX]JUXEXNRRUGLQDFLMXSRNUHWD (vježbanje u mjestu s protivnikom). 2,VSUDYOMDQMHWHKQLNDGRWHKQLþNHVDYUãHQRVWLXQHSURPMHQOMLYLPXYMHWLPDVD pasivnim ili polu-aktivnim protivnikom). 33RVWL]DQMHDXWRPDWL]DFLMHWHKQLNHXSURPMHQOMLYLPXYMHWLPDLSULODJRÿLYDQMHQD njih (primjena tehnike u kretanju s aktivnim protivnikom, gotovo u uvjetima realne borbe).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

33

8þHQMH VSRUWVNH WHKQLNH YMHåEDQMH L XYMHåEDYDQMH LVWH MH WHPHOMQD ]DGDüD WUHQDžQRJSURFHVD,]ERUQDþLQDNDNRXþLWLLYMHåEDWLMHELWDQ]DRGUHÿHQHVWUXNWXUHNUHWDQMDNRMH zovemo WHKQLNRP2ELþQRMHWHKQLNDQDMUDFLRQDOQLMLSXWNDNRGDVHGRÿHGRFLOMDNDNRGD VH REDYL RGUHÿHQL UDG NRML MH VYUKRYLW =DWR MH ]D SUHWSRVWaviti da je situaciona metoda XþHQMD L YMHåEDQMD RGUHÿHQRJ PRWRULþNRJ VDGUåDMD NRML VH SULPMHQMXMH VD VYrhom u natjecanju, imperativ suvremenog trenažnog procesa. =QDþDMMHLXWRPHãWRVHEH]QDWMHFDWHOMVNRJPRGHOLUDQMDVSRUWVNHDNWLvnosti, ma NROLNR VH ODERUDWRULMVNLP SUDüHQMHP YMHãWDþNLP XYMHWLPD  LOL QHNLP GUXJLP HPSLULjskim QDþLQRPHNVSHULPHQWDOQLP QHüHELWL XVWDQMXLWNRQDREMHNWLYDQQDþLQGDWLRGJovor, ma NROLNRPMHULRQDWHPHOMXUH]XOWDWDNRQWUROLUDQMDLSUDüHQMDDEH]QHSRVUHGQLKVLWXDFLMVNLK LQGLNDWRUDQRUPLDQDOL]DLSUHGYLÿDQMDGDOLMHQHNLVSRUWDãQDRSWLPDODQQaþLQVSUHPDQGD SROXþLXVSMHK 0HÿX VWUXþQMDFLPD SUHYODGDYD MHGLQVWYHQR PLãOMHQMH GD MH QDMEROML SRND]DWHOM L QDMEROML WHVW QHþLMH VSUHPQRVWL VSRUWVNR QDWMHFDQMH 2QR SUHGVWDYOMD L QDMRbjektivniji test QHþLMH SRGREQRVWL ]D RGUHÿHQL VSRUW 6YL GUXJL SRND]DWHOML VX GRSXQMuMXüL SRPRüQL GDOL sportaš ili kandidat posjeduje “temeljnu podlogu” za daljnji rad na posebnim i nasljedno uvjetovanim osobinama. 3ULPDUQH L RGUHÿHQH DQWURSRORãNH RVRELQH VSRVREQRVWL L NDUDNWHULVWLNH RG NRMLK RYLVLVSRUWVNRSRVWLJQXüHVSRUWVNLUH]XOWDWPRJXVHRSWLPDOQRUD]YLMDWLQDXþLQNRYLWQDþLQ VDPR NRG RQLK NRML SRVMHGXMX JHQHWVNH SRWHQFLMDOH ]D RGUHÿHQX VSRUWVNX DNWLYQRVW L DNR YMHåEDMX X ãWR VSHFLILþQLMLP VLWXDFLMVNLP  XYMHWLPD SULEOLåQR RQLPD NRML RGJRYaraju QDWMHFDQMX 7R ]DKWLMHYD VWDOQR SUDüHQMH LQLFLMDOQR NRntrolno) u situacijskim uvjetima, a X]VWDOQRXVSRUHÿLYDQMHLSRSUDYNH Zbog toga je u ostvarenju optimalnog procesa treninga i natjecateljske aktivnosti, najeILNDVQLMLLQDMXþLQNRYLWLMLQDþLQQDNRMLVHWRPRåHSRVWLüLsituaciona metoda rada. To podrazumiMHYD L XþHQMH WRP PHWRGRP 6D WRP PHWRGRP VH LVWRvremeno usavršavaju PRWRULþND ]QDQMD WHKQLND L WDNWLND  D QD RSWLPDODQ QDþLQ PLMHQMDMX L SULPDUQH antropološke osobine, sposobnosti i karakteristike. Finalni rezultat treninga je u pozitivnoj vezi sa situacijama u kojima se uþLQFL WUHQLQJD PRJX QD YUOR REMHNWLYDQ QDþLQ YUHGQRYDWL NUR] SULPMHQX X VWYDUQLP åLYRWQLP situacijama, odnosno u natjecanju.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

34

2YDNDYSULVWXSWUHQLQJXSRWLFDMMHL]DLVWUDåLYDQMHXSURFHVXXþHQMDWHKQLNDWUaženju novih metoda. To je pogRWRYR]QDþDMQLMHXYUORNRPSOHNVQLPDNWLYQRVWLPDNDNDYMHMudo sport, JGMH VX VWUXNWXUH NUHWDQMD YUOR VORåHQH SD üH DNWLYQRVWL YHüH NRPSOHNVQRVWL RPRJXüLWL UD]YRMYHüHNROLþLQHPRWRULþNRJ]QDQMDLSRWUHEQLKRVobina i sposobnosti. Pretpostavka s aspekta ekoQRPLþQRVWLMHGDüHVHVLWXDFLMVNRPPHWRGRPLXSUocesu XþHQMDXWUHQLQJDEUåHGRüLGRSRVWLJQXüDUH]XOWDWDDWLPHLPDWHULMDOQHXãWHGHãWRQLNDNR QLMH EH] ]QDþDMD ]D WUHQHUVNL SRVDR ,VWR WDNR SUHWSRstavlja se da je situacijska metoda XþHQMDDGHNYDWQLMDL]ERJPRJXüQRVWLVWYDUDQMDDXWRPDWL]acije na višoj ravni kretanja (po N. A. Bernstein-X   NRMD RPRJXüDYD YHüX YDULMDELOQRVW D ãWR MH X VSRUWVNRM ERrbi itekako važno. 6 GUXJH VWUDQH DNR EL VH JRYRULOR X SULORJ NODVLþQRM PHWRGL RQGD VH PRåH pretpostaviti da je proces koji je sporiji u usvajanju vještine stabilniji i bolja osnova za moWRULþNXQDGJUDGQMX.RPELQLUDQRPPHWRGRPXþHQMDDQDOLWLþNR-VLQWHWLþNRP SRVWLüLüH VHEROMLUH]XOWDWL]ERJVORåHQRVWLPRWRULþNLK]DGDüDDWDNRÿHUMHUMHSULODJRÿHQDXYMetima UDGDXNOXERYLPDLPRJXüRMUD]LQLVHOHNFije iz generalnog uzorka. 8þHQMH VH PRUD WHPHOMLWL QD  RSüLP GLGDNWLþNLP SULQFLSLPD svjesnosti, aktivnosti, dosWXSQRVWL]RUQRVWLVLVWHPDWLþQRVWLSRVWXSQRVWLLPRWRULþNRMORJiþQRVWL

Da bi se bolje razumjeODSUREOHPDWLNDXþHQMDUD]UDGLWüHVHYLãHWHRULMVNLKPRGHODLL] oblasti kibernetike, fiziologije i psihologije, a koji su u teoriji i praksi danas prisutni.

3.2.

Kibernetski model

Ulaz

Sistem

Izlaz

3UHPD NLEHUQHWLþNRP PRGHOX RVQRYQD ]DGDüD MH SULNXSOMDQMH SRGDWDND QD indiUHNWDQQDþLQ RVWUXNWXULVLVWHPDDOLX]XYMHWMHGDVHSR]QDMX XOD]QH YDULMDEOH]QDþL ono što može da djeluje na sistem, a isto tako i izlazni podaci, kao struktura izlaznih varijabli, odnosno reakcije sistema na temelju utjecaja primijenjenih varijabli.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

35

.RGSULPMHQHRYRJPRGHODVLVWHPDQDþRYMHNXPRJXüLVXQHSUHGYLÿHQLSURblemi, MHU þRYMHN MH LQWegralni sustav, koji reagira gotovo uvijek sa svom svojom cjelinom, kao FMHORYLWDLLQWHJUDOQDOLþQRVW3RVWRMHGYDQDþLQDSULVWXSDRYRPSURblemu:

-GHWHUPLQLVWLþNLVLVWHPJGMHVHQDSR]QDWLXOD]PRåHRþHNLYDWLVYHOLNRPWRþQoãüXL]laz WM GD RGUHÿHQL Xlaz u sistemu daje uvijek isti izlaz jer su varijacije komponenti sistema uvijek iste, i - VWRKDVWLþNL VLVWHP LOL W]Y ELRWLþNL SULVWXS X NRMHP VH ]D RGUHÿHQL XOD] PRJX MDYOMDWL UD]OLþLWL L]OD]L ãWR ]QDþL GD NRG VWUXNWXUDOQLK UD]OLND GYD VLVWHPD VXEMHNata isti ulaz daje UD]OLþLWHL]OD]HýRYMHNMHRUJDQL]LUDQLNLEHUQHWVNLVLVWHPXNRMHPVYDNLVHJPHQWSRVebno funkcionira kao sastavni dio jedne jedinstvene cjeline, pa ga se teško može podijeljeno SURXþDYDWL0RåHVHLVNOMXþLYRSURXþDYDWLVDPRVXSUDVXPDWLYQLXþLQDNGDNOHXþinak koji SUHOD]L]EURMSRMHGLQDþQLKXþLQaka. 1DGDQDãQMRMUD]LQL]QDQVWYHQLKVSR]QDMDRPRWRULþNLPVSRVREQRVWLPDGRãORVHGR VD]QDQMDGDWHPHOMPRWRULþNLKVSRVREQRVWL þLQH MHGQRVWDYQL DOLLYUORVORåHQLLQWHgralni i kompleksni pokreti2GQRVLNRMLVHXVSRVWDYOMDMXLQDVWDMXL]PHÿXQHUYQR-PLãLüQRJVXVWDYD aparata za kretanje i ostalih funkcija u organizmu (slijedni fiziološki, biokemijski, NRJQLWLYQLLNRQDWLYQLPHKDQL]PL PRJXLPDWLUD]OLþLWHXWMHFDMHQDPRWoULþNRSRQDãDQMHL njegovu HILNDVQRVW .ODVLþDQ SULVWXS SURXþDYDQMD VDVWRMDR VH X RGUHÿivanju latentnih struktura, koje su odgoYRUQH ]D EHVNUDMDQ EURM PDQLIHVWQLK PRWRULþNLK UHDNFLMD 2YDNDY SULVWXSMHSRþHWSRGXWMecajem psihometrijskih metoda, a kao prvo u analizama kognitivnih sposobnosti i konativnih osobina. Tek u drugoj polovini XX vijeka dao je rezultate, koji su SRVWDOLWHPHOMRPSRþHWNDIRUPLUDQMDQHNLKWHRULMDRPRWRULþkim sposobnostima. 0QRJL LVWUDåLYDþL GRSULQLMHOL VX UD]YRMX WHRULMD R PRWRULþNLP VSRVREQRVWima (Mainel, Guilford, Mc Cloy, Clark, Semenov, Sargent, Fitts, Fleishman, Fetz, Meenel, %DXFKDUG =DFLRUVNL L GU  D VYH LK MH PRJXüH JUupirati u nekoliko cjelina, kao što su: IRUPDOLVWLþNH NRQVWUXNWLYLVWLþNH UHGXNFLRQLVWLþNH PRODUQH PROHNuODUQH PHKDQLVWLþNH klasifikacijske i dr. teorije.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

36

7LMHNRP YUHPHQD R VSR]QDMDPD PRWRULþNLK VSRVREQRVWL PQRJH WHRULMH VX VH nadopunjavale i mijenjale, tako da se danas u upotrebi nalaze pored tzv. teorijskog ili spekulativnog uzimaju dva pristupa: • strukturalni ili faktorski i • klasifikacijski ili taksonomski. ,VWUDåLYDQMD NRMD VX SURYHOL 0HWLNRã *UHGHOM L 0RPLURYLü   D LPDOD VX faktorski SULVWXS NRML MH PRJXüH VYUVWDWL X W]Y VWUXNWXUDOQH PRGHOH 6PLVOHQD interpreWDFLMD UH]XOWDWD ELOD MH PRJXüD X RNYLUX IXQNFLRQDOQR-strukWXUDOLVWLþNRJ PRGHOD regulaFLRQLKSURFHVDRGNRMLKRYLVLXþLQDNPRWRULþNLKDNWLYQRVWL7DNRXSURVWRUXIDNWRUD prvoga reda tri funkcionalne strukture imaju domiQDQWDQ]QDþDMDNRMHVXQD]YDOL • mehanizam za kortikalnu kontrolu i regulaciju kretanja (za koji se pretpostavlja da MH]DYLVDQRGHILNDVQRVWLXUHÿDMD]Dsimultano procesiranje) • mehanizam za kortikalnu kontrolu i regulaciju kretanja (za koji se pretpostavlja da MH]DYLVDQRGHILNDVQRVWLXUHÿDMD]Dserijalno procesiranje) • mehanizam za regulaciju kretanja (za koji se pretpostavlja da je zavisan od integrativnih funkcija retikularne formacije)

Kasnija istraživanja, koja su se temeljila na modelima funkcioniranja CNS u izvoÿHQMX PRWRULþNLK]DGDüDSRND]DODVXGDIDNWRULNRMLSUHGVWDYOMDMXfenomenološki model, mogu biti osnova funkcionalnom hijerarhijskom modelu. a koji predstavlja mehanizme drugog reda: • mehanizam za strukturiranje kretanja (odgovoran za varijabilitet dimenzija koordinacije) • PHKDQL]DP]DUHJXODFLMXWUDMDQMDHNVFLWDFLMHXPRWRULþNLP]RQama CNS (odgoYRUDQ]DYDULMDELOLWHWGLPHQ]LMDUHSHWLWLYQHLVWDWLþNHVQDJH • mehanizam za regulaciju intenziteta ekscitacije (odgovoran za varijabilitet dimenzija eksplozivne snage i pokušanih pokreta) • mehanizam za regulaciju tonusa i sinergijsku regulaciju (odgovoran za varijabilitet dimenzija brzine, fleksibilnosti i preciznosti)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

37

U prostoru WUHüHJ UHGD izoliran je samo FHQWUDOQL UHJXODFLMVNL XUHÿDM (generalni moWRULþNL IDNWRU  koji kontrolira i koordinira funkcije regulacijskih mehanizama nižeg reda. Iz VYHJD VH PRåH ]DNOMXþLWL GD VX X VWUXNWXUL PRWRULþNRJ SURVWRUD QHNH PRWoULþNH GLPHQ]LMHSRVOMHGLFDPHÿXGMHORYDQMDYHüHJEURMDUHJXOaFLMVNLKPHKDQL]DPDSULþHPXQLMH QXåQR GD X LQWHUDNFLML XþHVWYXMX UHJXODFLRQL PHKDQL]PL LVWRJ UHGD X IDNWRrskom ili funkcioQDOQRPVPLVOX1DYLãRMUD]LQLVHQDOD]HGYLMHPRWRULþNHGLPHQ]LMHNRMHXNOMuþXMX funkcionalne niže strukture, a to su mehanizam za energetsku regulaciju i mehanizam za regulaciju kretanja. Taksonomski pristup MH SRNXãDM QDSXãWDQMD NODVLþQH WHRULMH L definLUDQMH VSRVREQRVWL RGUHÿHQLK NDR ODWHQWQH GLPHQ]LMH D WLPH L ]DPMHQH IDktorskog modela taksonomVNLP PRGHORP 7R QLMH QRYL QDþLQ SURPLãOMDQMD RQ MH SULVXWDQ X ELRORãNLP GUXãWYHQLP L PHGLFLQVNLP ]QDQRVWLPD D YHü MH YLUWXDOQR SULVXWDQ L X svakodnevnoj kineziološkoj praksi, pa je s te strane i iskustveno-SUDJPDWLþNL SULKYatljiv. Kako taj pristup daje dobre rezultate gdje se primjenjuje, to bi mogao biti pravi put za UMHãDYDQMH VWUXNWXUH PRWRULþNLK VSRVREQRVWL 6SRM UH]XOWDWD GRVDGDãQMLK LVWUDåLYDQMD moWRULþkih sposobnosti strukturalnim, funkcionalnim i klasifikacijskim modelima (MomiURYLü L VXU  *UHGHOM L VXU  0HWLNRã L VXU  +RãHN  L GU  RPRJXüLOD VX RVQRYX ]D NRQVWUXNFLMX QRYRJ WDNVRQRPVNRJ NLEHUQHWLþNRJ PRGHOD PRWRULþNRJ IXnkcioniraQMD 7R MH SRNXãDR 0RPLURYLü VD VXU  GD XRNYLUL X konstrukciju kiberneWLþNRJ PRGHOD 0RGHO RSLVXMH VLsWHPH ]D UHJXODFLMX PRWRULþNLK funkcija kao poseban segment cjelokupnog sistema za obradu i donošenje odluka, što je u podudarnosti s generalnom prihYDüHQRPWHRULMRPXNRJQitivnoj psihologiji, ali isto tako i s UH]XOWDWLPDQDMYHüHJEURMDGRVDGDSURYHGHQLKLVWUDåLYDQMDNDRLSRNXãDMLPDL]JUDÿLYDQMD modela (Anohina), a što u suštini priSDGDSRGUXþMXNRJQLWLYQLKPRGHOD

)XQNFLRQDOQHMHGLQLFHPRWRULþNLK regulatora su: • RTK - regulator trajektorije kretanja (odgovoran za formiranje složenih kretnih struktuUDLNRQWUROXQMLKRYLKL]YRÿHQMD  • SRT - sinergijski regulator i regulator tonusa (odgovoran za koordinaciju rada efektora). • RS - regultaor snage (odgovoUDQ]DDNWLYLUDQMHPRWRULþNLKMHGLQLFD  • RI - regulator izdržljivosti (odgovoran za kontrolu trajanja aktivnosti motoULþNLK jedinica).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

38

Funkcionalne jedinice kognitivnog procesora su: • I - perceptivni procesor (odgovoran za dekodiranje, strukturiranje i pretraživanje ulaznih informacija) • G - centralni kognitivni procesor (odgovoran za koordinaciju i kontrolu rada kognitivnihh procesora, sintezu preprocesiranih informacija, donošenje odluka i kontrolu njihovih provedbi) • P - paralelni procesor (odgovoran za simultano procesiranje, pretraživanje memorije i simultanu sintezu) • S - serijalni procesor (odgovoran za serijalno procesiranje, pretraživanje memorije i anticipaciju efekata izlaznih signala) • δ - regulator za koordinaciju regulativnih funkcija (odgovoran za kontrolu kogniWLYQLK L NRQDWLYQLK SURFHVD NDR L PRWRULþNLK IXQNFLMD L WR RQLK NRMH ]DYLVH RG sistema za regulaciju trajektorije kretanja i sistema za sinergijsku regulaciju i regulaciju tonusa). • ε - regulator aktiviteta (odgovoran za aktivitet i energetsku razinu na kojoj funkcioniUDMXRVWDOLVLVWHPLXNOMXþXMXüLNRJQLWLYQHSURFHVHLPRWRULþNHUHJXOatore). Ostale funkcionalne jedinice sistema su još: R T CL TM B M Mmot K E

receptorski sistem ulazni filter sat PMHUDþYUHPHQD kratkotrajna memorija (buffer) dugotrajna memorija PRWRULþNDPHPRULMD NLQHWLþNLSURFHVRUPRWRULþNL efektorski sistem

.DGD VH DQDOL]LUD NRQVWUXLUDQL PRGHO PRWRULþNRJ IXQNFLRQLUDQMD V RVQRYD QMHJova LQWHUDNFLMVNRJIXQNFLRQLUDQMDPRåHVHODNR]DNOMXþLWLGDPRGHOPRWRULþNRJUHJXOatora ne PRåH VDP SR VHEL SRVWRMDWL YHü MH RQ XNORSOMHQ X SUYRP UHGX X PRGHO NRJQLWLvnih SURFHVRUD L NRQDWLYQLK UHJXODWRUD 7R ]QDþL GD MH JXELWDN LQIRUPDFLMD EH] LQWHUDkcije s kognitivnim i konativnim procesorima vrlo velik. To umanjuje razumijevanje integralnosti PRWRULþNRJIXQNFLRQLUDQMDOMXGVNRJRUJDQL]PD U nastavku daje se shema predloženog modela funkcioniranja:

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

39

0RGHOPRWRULþNRJfunkcioniranja

Shema 1

G

I P

B

S

M

Dž M mot

RTK CL

SRT

Tm

RS

RI

K T

R

Ƨ

E

Centralni kognitivni procesor (G) za analizu informacija i donošenje odluka, direktno je povezan s perceptivnim ulaznim procesorom (I), a dvostrukom vezom je povezan sa serijalnim (S) i paralelnim (P) procesorom. Na motoULþNRIXQNFLRQLUDQMHQDMYHüLXWMHFDM ima preko regulatora za koordinaciju regulativnih funkcija (δ), regulatora trajektorija kretanja (RTK), te sinergijski regulator tonusa (SRT), s kojim ima dvostruku vezu. SRT je u jednostrukoj vezi s regulatorom za aktiYLUDQMHPRWRULþNLKMHGLQLFD(RS) i regulatorom za NRQWUROXWUDMDQMDDNWLYQRVWLPRWRULþNLKMHGLQLFD5, .LQHWLþNLSURVWRUPRWRULþNL (K) koji upravlja efektorskim sistemom (E), povezan je dvostrukom i jednostrukim vezama sa svojim kognitivnim procesorima, konativnim regulatorima, motoriþkim regulatorima, kao i s centralnom dugotrajnom memorijom (M) X NRMRM VH QDOD]L SRKUDQMHQD PRWRULþND NLQHWLþND PHPRULMD (Mm).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

40

Regulator aktiviteta (ε) SRYH]DQ MH VD UHJXODWRURP ]D DNWLYLUDQMH PRWRULþNLK MHGLQLFD L regXODWRURP ]D NRQWUROX WUDMDQMD DNWLYQRVWL PRWRULþNLK MHGLQLFD 3UHNR UHFHSWRUVNRJ sistema (R) i ulaznog filtra (T) koji je u dvostrukoj vezi s perceptivnim (ulaznim) proceVRURPDRYDMVNUDWNRURþQRPPHPRULMRP (B LPDXWMHFDMQDNLQHWLþNLSUocesor i efektore. 8 PRGHOXMHMRãXNOMXþHQLVDW (CL) LPMHUDþYUHPHQD (TM). 1D WHPHOMX WDNR RGUHÿHQRJ NLEHUQHWLþNRJ PoGHOD PRWRULþNRJ IXQNFLRQLUDQMD VDVYLP MH RGUHÿHQR GD MH PRWRULþND aktivnost u funkciji CNS (centralnog kognitivQRJ SURFHVRUD  ãWR ]QDþL GD MH L PRWRULþND aktivnost ustvari intelektualna aktivnost, a ne kako su do sada neke teoriMHWXPDþLOHNDR SRVHEQXQHNXPRWRULþNXLQWHOLJHQFiju.

3.3.

)L]LRORãNLSULVWXSXþHQMX 8þHQMH MH XVYDMDQMH ]QDQMD D SDPüHQMH MH SRKUDQMLYDQMH WRJ ]QDQMD 0DGD MRã

mehanizmi tog procesa nisu do kraja poznati, ali se opravdano pretpostavOMD GD XþHQMH GRYRGL GR RGUHÿHQLK SURPMHQD X PR]JX 'YD VX QDþLQD XþHQMD neasocijacijsko i asocijacijsko. Prvo je takvo kada se jedan organizam ponavljano upoznaje ili izloži osobinama samo jeGQHYUVWHSRGUDåDMDLQDWDMQDþLQVWMHþH]QDQMHRQMHPX$VRFLMDFLMVNR MH WDNYR NDGD RUJDQL]DP VWMHþH ]QDQMH R RGQRVX GYDMX UD]OLþLWLK SRGUDåDMD SDVLYQR kondicioniranje), ili o odnosu vlastite aktivnosti i nekog podražaja (aktivno kondicioniranje). U prYRP QDþLQX UD]OLNXMH VH GYD REOLND XþHQMD NRML VX SR]QDWL NDR QDYikavanje na QDGUDåDM KDELWXDFLMD  L SRMDþDQD RVMHWOMLYRVW VHQ]LWL]DFLMD  .RG DVRFiMDFLMVNRJ XþH-nja SUHPDUXVNRPIL]LRORJX3DYORYXVSRþHWNDVWROMHüDMHSDVLYQRNRQGLFLRQiranje (pasivno uvjetovanje), a sastoji se u tome da se bezuvjetnom podražaju pridruži drugi, uvjetni SRGUDåDMSDVHMHGDQLGUXJLQDXþLSRYH]LYDWL%H]XYMHWQLSRGUDåDM(BP) je onaj koji uvijek izazove uvjetni podražaj (UP) npr. uklanjanje noge nakon primjene elektriþnog udara na QRJX%H]XYMHWQDUHDNFLMDMHXURÿHQDLLPDDIHNWLvnu komponentu u obliku nagrade (hrana, SLüH  LOLND]QHEROQHXJRGD 3RQDYOMDQMHP 83 L DNR XEU]R ]DWLPXVOijedi odgovor BP; UHDNFLMD QD 83 VH SRYHüDYD 5HDNFLMD NRMD VH SRQDYOMDOD QDNRQ 83 SosWDMH X]URþQRSRVOMHGLþQD WM QDXþena, da UP pretkazuje BP. 6OLMHGHüL NRUDN XþHQMD MH diskriminantno XþHQMHãWRMHMRãXYLMHNQDþLQSDVLvnog uvjetnog refleksa. Nakon serije UP slijede BP, a QDNRQGUXJHVHULMH83QHVOLMHGL%3 8SRþHWNX VHSRMDvljuje generalizirana reakcija i na jedan i drugi UP (UP+ i UP- $NRVHQDVWDYLWUHQLQJGRüLüHGRGLVNULPLQDFLMH tj. reakcije samo na podražaj koji je bio praüHQUP+ , DQHüHQDUP-. Ovom metodom istraživale su se VHQ]RULþNHIXQNFLMHXþHQMDXåLYRWLQMD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

41

Aktivno kondicioniranje zove se još i operantno GMHODWQR LOL LQVWUXPHQWDOQR XþHQMH RGQRVQRXþHQMHSRNXãDMHPLSRJUHãNRP7RMHL]XþLR(7KURQGLNHNUDMHPSURãORJVWoOMHüD 8þHQMDMHþLQGDMHSRVOMHGLFDRGUHÿHQHGMHODWQRVWLQDJUDGD7R]QDþLGDL]PHÿXQDJUDGHL odrHÿHQHGMHODWQRVWLSRVWRMLVWDQRYLWLRGQRV ,VWRWDNRDNRMHSRVOMHGLFDQHNHRGUHÿHQHGMHODWQRVWLND]QDHOHNWULþQLXGDU WDGMHODtnost üHVHL]EMHJDYDWL Prilikom pasivnog kondicioniranja QDXþL VH GD L]YMHVWDQ SRGUDåDM SUHWND]XMH RdUHÿHQL naknadni doživljaj. Dok se prilikom aktivnog kondicioniranjaQDXþLSUHGYLGMHWLSRVOMedice RGUHÿHQRJYODVWLWRJSRQDãDQMD 3RVWRML L WUHüL QDþLQ DVRFLMDFLMVNRJ XþHQMD NRMHJD üH VH VDPR VSRPHQXWL D WR MH DYHU]LYQRXþHQMHW]YXþHQMHMHGQLPSRNXãDMHP1DNRQQHNRJGRåLYOMDMD koji je ugodan, slijedi nakon nekog vremena jak doživljaj bola ili bolest, tada se uspostavlja uzroþnoSRVOMHGLþQDYH]D Sposobnost životinja i ljudi da tako lako usvajaju i pasivno i aktivno kondicioniranje vjerojatno je posljedica toga što se tijekom evolucije razvila ta posebna VSRVREQRVW PR]JD GD UD]OLNXMH X]URþQR-SRVOMHGLþQH RGQRVH X RNROLQL WM GD Vigurno i SUHGYLGLYR UD]OXþL SRMDYH NRMH VH GRJDÿDMX ]ajedno, ili jedna ovisno o drugoj, od onih SRMDYD NRMH QLVX QL X NDNYRM PHÿXVREQRM YH]L 3ULODJRGOMLva vrijednost te sposobnosti je RþHYLGQD 3RGMHOD DVRFLMDFLMVNRJ XþHQMD QD SDVLYQR DNWLYQR L DYHU]LYQR kondicioniranje proizlazi iz eksperimentiranja na životinja-ma (štaNRUL DPRJXüDMHLGUXJDSRGMHODNRMD YRGLUDþXQDRYUVWL]QDQMDNRMHVHXVYDMDWMQDNRMLQDþLQRQDMNRMLXþLãLIULUDSRKUDQMXMHL doziva informacije koje usvaMD7DNRVHUD]OLþLWHYUVWHXþHQMDLSDPüHQMDPRJXSRGLMHOLWLX svega dvije grupe: refleksivno i deklarativno pamüHQMH. 5HIOHNVLYQRSDPüHQMH automatskog je karaktera. Pohranjivanje i dozivanje te vrste SDPüHQMD QH RYLVL R VYLMHVWL QLWL R NRJQLWLYQLP SURFHVLPD NDR ãWR VX XVSRUHÿLYDQMH L vrednovanje. Informacije se usvajaju polako tokom više pokušaja, a iskazuju se prvo EROMLP REDYOMDQMHP VWDQRYLWLK ]DGDüD QS EROMRP SHUFHSFLMRP VHQ]RULþNLK LQIRUPDFLMD EROMLPREDYOMDQMHPPRWRULþNLKYMHãWLQDXVYDMDQMHPSRstupaka i pravila itd.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

42

'HNODUDWLYQR SDPüHQMH osniva se na kognitivnim procesima kao što je usporeÿLYDQMH YUHGQRYDQMH L ]DNOMXþLYDQMH D ]D XVYDMDQMH SRKUDQMLYDQMH L GR]LYDQMH tog pamüHQMD SRWUHEQR MH VYMHVQR UD]PDWUDQMH 7LP SDPüHQMHP SRKUDQMXMX VH LQIRUPDFLMH R doživljajima iz života, o njihovim vremenskim odnosima, i o iskustvima prema tim doživljajima. Ono se uspostavlja i nakon svega jednog pokušaja ili doživljaja. Deklarativno SDPüHQMHVHPRåHSUHWYRULWLXUHIOHNVQRWUDMQLPSRQDYOMDQMHPQS.NDGDXþLPRYoziti auto najprije se služimo kognitivnim procesima, tj. upotrebljavamo deklarativnu memoriju, ali QDNRQ EURMQLK SRQDYOMDQMD SDPüHQMH SRVWXSDND SRVWDMH UHIOHNVQR WM Xpravljanje autom SRVWDMHDXWRPDWVNR'HNODUDWLYQRSDPüHQMHSRND]XMHGDMHQDJRPLODYanje znanja o prošlim GRJDÿDMLPD DNWLYDQ NRJQLWLYQL SURFHV 2QR ãWR VH SRKUDQMXMH X PHPRULMX QLMH HJ]DNWDQ GRJDÿDM NDNR VH GRJRGLR IRWRJUDIVNL VQLPDN  YHü PRGLILNDFLMD WRJ GRJDÿDMD QD RVQRYX prethodnog iskustva i procesa percepcije. Kada se informacije dozivaju iz deklarativne PHPRULMH WR WDNRÿHU QLMH YMHUQD UHSURGXNFLMD SRKUDQMHQRJ YHü SURFHV X NRMHP PR]DN pohranjena iskustva upotrebljava u sadašnjosti kao bitne elemente na temelju kojih usporedbom, vrednovanjem, procjenjivanjem, pretpostavOMDQMHP ]DNOMXþLYDQMHP L GU UHNRQVWUXLUDQHNLSURWHNOLGRJDÿDM 3ULPMHUNDNRELPRJDRL]JOHGDWLSURFHVSDPüHQMD

KRATKOTRAJNO PAMû(1-(

Ulazna

IZLAZ pretraživanje i

informacija

LãþLWDYDQMH DUGOTRAJNO 3$0û(1-(

6KHPD0RGHOSDPüHQMD 2EUDÿHQDLQIRUPDFLMDSRKUDQMXMHVHQDMSULMHXVLVWHPX]DNUDWNRWUDMQRSDPüHQMHDSRWRP VHGDOMQMRPREUDGRPSUHYRGLXVLVWHP]DGXJRURþQRSDPüHQMHJGMHVHNRQVolidira. Sistem za SUHWUDåLYDQMH L LãþLWDYDQMH pretražuje informacije pohranjene u kratkotrajnom i GXJRWUDMQRPSDPüHQMXLãþLWDYDLKLãDOMHGDOMH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

43

3ULPMHU]DNUDWNRWUDMQRSDPüHQMHPRJOLELELWLSURFHVLQDNQDGQHVOLNHQDUetini W]YVHQ]RULþNRSDPüHQMHWUDMHGo 1 sekunde, 2/ post-WHWDQLþNDSRWHQFLMDFLMDRELþno traje nekoliko minuta, ali ponegdje kao npr. u hipokampusu može trajati i satima) i preVLQDSWLþNDLQKLELFLMDWHUHYHUEHUDFLMDXQXWDUUD]PMHUQRPDOHSHtlje. 'XJRWUDMQRSDPüHQMHQLMHSRVOMHGLFDGLQDPLþkih promjena (kao np. reverberacija), RQRMHYMHURMDWQR]DVQRYDQRQDIL]LþNLPSODVWLþQLP SURPMHQDPDVDPRJPozga. Da je to WDNR GRND]DQR MH SRNXVLPD .RG ORNDOL]DFLMH SDPüHQMD QLMH VH XVWDQRYLOR GD SRVWoje posebni neuroni kojima je funkcija memorija. SpozQDMD MH GD XþHQMH L SDPüHQMH QLVX funkcije smo neokorteksa, nego su i brojne druge strukWXUHXNOMXþHQHXWHSURFHVHâWRYLãH SUHWSRVWDYOMDVHGDVXXNOMXþHQDVYDSRGUXþMD&16NRMDVDGUåHQHXURQHNRMLLPDMXVYRMVWYD SODVWLþQRVWLQHRSKRdQD]DSDPüHQMH7R]QDþLGDVXXþHQMHLSDPüHQMHWLSLþQHIXQNFLMHW]Y UDVSURVWUDQMHQLKVLVWHPDQHXURQDãWR]QDþLGDQHNXRGUHÿHQXIXQNFLMXoEDYOMDMXRGUHÿHQH kombinacije više kortikalnih i supkortikalnih centara (ravni). 3UHPD QDMQRYLMLP LVWUDåLYDQMLPD þLQL VH GD X &16 SRVtoje uglavnom dvije vrste neuronskih krugova, tj. dvije vrste kombinacija kortikalnih i supkortikalnih centara, od NRMLK EL MHGQD ELOD RGJRYRUQD ]D UHIOHNVLYQR D GUXJD GHNODUDWLYQR SDPüHQMH 5HIOHNVQR SDPüHQMH ELOR EL XYMHWRYDQR UDGRP GXERNLK MH]JDUD PDORg mozga, a temporalni režanj OLPELþNL DVRFLMDFLMVNL NRUWHNV  ]D GHNODUDWLYQR SDPüHQMH 7R SRWYUÿXMX UH]XOWDWL istražiYDQMD GD ]ERJ RãWHüHQMD QDYHGHQLK VWUXNWXUD GROD]L GR LVSDGDQMD VSRPHQXWLK funkcija.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

44

6HQ]RULþNLDVRFLMDWLYQLNRUWHNV Bazalni gangliji

Cerebrocerebelum

Planiranje pokreta

6XSOHPHQWQLLSUHPRWRULþNL korteks 3ULPDUQLPRWRULþNLNRUWHNV

Izvršenje pokreta

Spino cerebelum /HÿQDPRåGLQD

0LãLüL Shema 2: )D]HYROMQHPRWRULþNHNUHWQMH 6HQ]RULþNLDVRFLMDWLYni korteks prima informaciju u bilo kom obliku i modulira je, YUãLVHSUHSR]QDYDQMHLSRYH]LYDQMHVLVNXVWYRPNRMHMHSRKUDQMHQRXPQHPLþNLPFHQWULPD Bazalni gangliji i mali mozak pripremaju odgovor, stvaraju adekvatan plan i šalju ga na SULPDUQLPRWRULþNi korteks koji preko svojih povratnih veza ostvaruje pokret. Koliko je to složen proces može se naslutiti iz sheme koja slijedi. U stvaranju QRYRJLOLL]YUãHQMXYHüSRVWRMHüHJPRWRULþNRJDNWDVXGMHOXMXVYHIRUPDFLMH&16QDVYLP razinama. Koordinacija rada VYLK UD]LQD XSUDYR MH L VDP SURFHV XþHQMD L ]DSDPüivanja uloge svih struktura koje stvaraju razni neuronski krugovi pojednostavljeno prikazani na shemi 3.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

45

Shema 3:1HXURQVNLNUXJRYLXNOMXþHQLXYROMQXNUHWQMX

Korteks SMK GPR MK

PMK

VLo

S

X

VLc VPLo

P

Talamus

GP

MM

PP

CRS

6KHPD1HXURQVNLNUXJRYLXNOMXþHQLXYROMQXNUHWQMX GPR SMK PMK MK S P MM VLo

gornji parijetalni režanj VXSOHPHQWQLPRWRULþNL korteks SUHPRWRULþNLNRUWHNV

X VLc VPLo

jezgra X talamusa kaudalni dio ventrolateralne jezgre talamusa oralni dio ventroposterolateralne jezgre talamusa piramidni put

SULPDUQLPRWRULþNL PP korteks strijatum kortikospinalni put CRS putamen mali mozak oralni dio ventrolateralne jezgre talamusa

8 IL]LRORãNRP UD]PDWUDQMX PRWRULþNRJ XþHQMD QLMH PRJXüH QLNDNR ]DRELüL UDG L istraživanje ruskog fiziologa N. A. Bernstein-D   NRML MH SUYL LOL PHÿX SUYLPD pokušao objasniti kako se formira kretanje.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

46

2QSROD]LRGGDMHXHYROXFLMLPRWRUQDIXQNFLMDLPDODRGOXþXMXüL]QDþDMLYoGHüLSRORåDMX filogenezi VRPDWVNRJ DSDUDWD X FMHOLQL 5XNRYRGHüX XORJX SR SRORåDMX X ILORJHQHWVNRM HYROXFLML SUHX]HOH VX IXQNFLMH NRMH VX VOXåLOH ]D SRVUHGRYDQMH L]PHÿX UHFHSWRULNH L efekWRULNH 5D]YLR VH MH QRYL QDþLQ WHOHUHFHSWRULNH NRML MH IL]LRORãNL XSRWULMHELR ELRHOHNWULþQL QDþLQ YH]D XPMHVWR VWDULMHJ KXPRUDOQRJ QDþLQD VLJQDOQRJ SUHQRãHQMD XVSRUHÿXMH WR NDR QDþLQ WHOHJUDIVNL L SRãWDQVNL SR EU]LQL SUHQRãHQMD VLJQDOD  5D]YRMHP telereceptora (miris iz kemoreceptora, sluh iz vibracionog, vid iz fotokemijske osjetljivosti kože) mijenjao se i usWURMVRPDWVNRJVLVWHPDPRJXüQRVWGDVH UHDJLUDQDGUDåQDYHüHP rastojanju stvorila je i potrebu da se tijelo premješta u prostoru kao cjelina. Telereceptori “su stvorili mozak” po Sherringtonu, što se kod sisavaca naziva centralnim zatvorenim sistemom. U procesu evolucije somatskog sustava odOXþXMXüH VX ELOH HIHNWRUQH IXQNFLMH 6XGELQX LQGLYLGXH X ERUEL ]D RSVWDQDN RGOXþivala je efektorika. Receptorni sistem pojavljuje se kao signalni, a on sam po sebi ne može da osigura individualno opstoMDQMHEH]HIHNWRUQRJDSDUDWD/RNRPRFLMD]DKWLMHYDYHüXGLIHUHQFLUanost i preciznost, usložnjava se i smislena (svrhovita) strana kretanja, radnji i postupaka živog ELüD 1D YUK OMHVWYLFH WRJ UD]YRMD SRSHOD VH PODGD JUDQD VLVDYDFD VD VDYUãHQLMRP motorikom,DQDVDPRPYUKXMHþRYMHN7RNRPILORJHQH]HQDNXSOMHQDLVNXVWYDRPRJuüLOD VXSUHODåHQMHRNYLUDJHQHWLþNLKVWHUHRWipva. 5D]YRM SR OLQLML NRRUGLQDFLMH NUHWDQMD WHNDR MH SUYR X VPLVOX SUDüHQMD L SUHWHåQR usavršavanja receptorike, a potom centralnih zatvorenih sistema (mozga). Nastajanje u filoJHQH]L VOLMHGHüH QRYH PRåGDQH QDGJUDGQMH SUHGVWDYOMD ELRORãNL RGJRYRU QD QRYX kvaliWHWXLOLQRYXNODVXPRWRULþNLK]DGDWDND2YDSUHWSRVWDYNDRNRntigentnosti nastajanja i NUHWQMD VYDNH VOLMHGHüH UD]LQH VRPDWVNRJ XVWURMD SRWYUÿXMH VH NOLQLþNLP þLQMHQLFDPD ispadanja kretanja kod jasno lokaliziranih žarišta povreda CNS. &LMHOLXVWURMLIXQNFLMDUDGD&16SUHPDUD]LQDPDRGUHÿHQLKUDYQLXSUDYOMDQMDNDNR LK %HUQVWHLQ QD]LYD QLMH WDNR MHGQRVWDYDQ YHü VH RQH PHÿXVREQR LQWHJULUDMX i nadopunjavaju. Sve se daleko više usložnjava kada se uzmu u obzir sile inercije i sile reaNFLMHX]PRJXüXSRNUHWOMLYRVWNLQHPDWLþNLKODQDFDþRYMHNRYRJWLMHODLVWXSQMHYDVOREode NUHWDQMD 'D VH NUHWDQMH YLãHþODQRJ ODQFD XþLQL WRþQLP SRWUHEQR MH GD VH usklade do L]YDQUHGQRYLVRNRJVWXSQMDVYLQMHJRYLGLMHORYL8SUDYRWRLMHJODYQD]DGDüDNRRUGLQacije kretanja. To vrlo složen proces s obzirom na broj elemenata koje treba uskladiti, a koji su u

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

47

GLQDPLFLNUHWDQMDSURPMHQOMLYHYHOLþLQH)XQNFLMDQDG]RUDL upravljanja nad njima obavlja CNS na principu uzajamnog kružnog djelovanja. 'DNOHXGHILQLFLMLNRRUGLQDFLMHNUHWDQMDPRåHVHUHüLGDMHWRXVWYDULVDYODGDYanje VXYLãQLKVWXSQMHYDVORERGHRUJDQDNRMLVHNUHüHGUXJLPULMHþLPDSUHWYDUDQMHWRJRUJDQD u sistem kojim se može upravljati. 7R VH GRJDÿD SR SULQFLSX VHQ]RUQLK NRUHNFLMD NRMH ]DMHGQLþNL RVWYDUXMX UD]OLþLWL sistemi aferentacija, a koji polaze od osnovne strukturne formule, refleksnog prstena. Pri tome sudjeluju svi oblici receptorskog aparata koji su pre-ãLIULUDQL X UD]OLþLWLP UDvnima. Svaki motorni zadatak nalazi za sebe, prema svom sadržaju i smislenoj strukturi, jednu RGUHÿHQXUDYQLQXGUXJLPULMHþLPDMHGQXRdUHÿHQXVHQ]RUQXVLQWH]XNRMDMHSRVDVWDYXL NYDOLWHWLDIHUHQWDFLMHRGNRMLKMHQDþLQMHQDLSRSULQFLSXQMHJRYRJVLQWHWLþNRJVMHGLQMenja, QDMSRJRGQLMD WUDåHQRP UMHãHQMX WRJ ]DGDWND 7D VH UDYDQ RGUHÿXMH NDR YRGHüD Uavan za GDQR NUHWDQMH X SRJOHGX RVWYDULYDQMD QDMYDåQLMLK RGOXþXMXüLK VHQ]RUQLK NRUHNFija i izvršavanja za to potrebnih prešifrLUDQMD 9RGHüD UDYDQ NRMD VH RGUHÿXMH DGekvatno smislenoj strukturi motornog akta realizira samo najosnovnije korekcije, koje su RGOXþuMXüHXVPLVOHQRPSRJOHGX3RGQMHQLPXSUDYOMDQMHPXL]YUãHQMXNUHWDQMDXþHstvuje dalje niz osnovnih ravni, koje poslužuju RVQRYQH WHKQLþNH NRPSRQHQWH NUHWDQMD WRQXV inerYDFLMDLGHQHUYDFLMDUHFLSURþQRNRþHQMHVORåHQHVLQHUJLMHLGU Proces prebacivanja komponenti kretanja u niže RVQRYLþNH ravni je ono što se naziva automatizacija kretanja. U svakom kretanju, ma koliko bila visina njegove osQRYLþNHUDYQLXYLÿDVHVDPRQMHJRYDYRGHüDUDYDQNUHWDQMDLRQHNorekcije koje se vode neposredno na toj ravni. Stupanj svjesnosti kretanja i proizvoljnosti raste sa prelaženjem po ravnima odozdo na više. Upravo sposobnost tog prebaciYDQMD WHKQLþNLK NRPSRQHQWL L] YRGHüHUDYQLXQHNXRGQLåLKRVQRYQLþNLKUDYQLLPD]DSRVOMHGLFXL]OD]DNWHNRPSonente iz polja spoznaje (svijesti), pa se to i naziva automatizacija. Ta sposobnost je razumljiva, jer WRGRYRGLGRUDVWHUHüHQMDVYLMHVWLRGVSRUHGQRJW]YWHKQLþNRJPDWHULMDODLWLPHVHVWYDUD ]D VYLMHVW PRJXüQRVW GD VH NRQFHQWULUD QD VDPR ELWQH L RGOXþXMXüH NRmponente kretanja, koje uz to još po pravilu obiluju nepredvidljivostima svakakvih vrsta, a zahtijevaju brza i svrsishodna, tzv. snalažljiva prebacivanja.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

48

3UHPD RQRPH ãWR VH X RGUHÿHQRM UD]LQL GHãDYD RGQRVQR NRML SRNUHWL VX GRPinantni za L]YUãDYDQMH QD QHNRM UDYQL IRUPLUDQMD D JGMH VX RQH RVQRYQH LOL XSUDYOMDþNH-YRGHüH opisane su kao:

A- UDYDQSDOHRNLQHWLþNLKUHJXODFLMDLOLUXEUR-spinalna ravan. B- ravan sinergija ili talamo-palidarna ravan.

C- ravan prostornog polja ili piramidno-strijalna ravan. Ona se dijeli na dvije podravni: C1 - strijalna, koja pripada ekstrapiramidalnom sistemu, i C2 - piramidna, koja spada u grupu kortikalnih ravni. D- ravan radnji (predmetnih radnji, smislenih nizova, i dr.) ili tjemenopremotorna ravan. E- JUXSDYLãLKNRUWLNDOQLKUDYQLVLPEROLþNLKNRRUGLQDFLMDSLVDQMDJRYora, i sl.)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

49

Teorija stvaranja motorne navike prošla je niz faza, koje su imale utjecaj na praksu XþHQMD VYLK PRJXüLK NUHWDQMD 3UHPD VWDULMHP NRQFHSWX VPDWUDOR VH GD MH PRWRrna podobnost uvježbavanja lokalizirana je u periferijsko-motornom aparatu (što se donekle moglo razumjeti u pogledu razvoja snage muskulature). 8VOLMHG WDNYRJ WXPDþHQMD SHGDJR]L IL]LþNH NXOWXUH REUDüDOL VX SDåQMX SUetežno na WUHQLUDQMH SHULIHULMVNR PLãLüQR-vezivnog aSDUDWD WDNR VH LVWLFDOR þLWDY QL] PMHUD NRMH VX XSXüLYDOH QD WUHQLUDQMH WRJ DSDUDWD UDVWH]DQMH OLJDPHQDWD L åLOD PaVDåD PLãLüD UD]QL vidovi vježbi s ciljem pripreme navedenog aparata. Uvjerenost u gore navedeno izazvalo je težnju da se treniranje tog DSDUDWDSRþQHãWR ranije, od samog djetinjstva, kada je sam proces razvoja daleko o završetka, a tkiva su podložna promjenama. To je za posljedicu imalo mnoge štete i deformacije. 3RþHWNRPVWSRþHORVH UD]MDãQMDYDWL XORJX NRMX LJUD FHQWUDOQL QHUYQL VLstem u L]JUDÿLYDQMXLVWYDUDQMXQDYLND&HQWDUSDåQMHMHSUHQHVHQQDefektorne sisteme mozga, a u prvom redu na kortikalni efektorni (piramidni) aparat. Predstava da kod svakog motornog treninga, bila to vježba iz gimnastike, ili uvježbavanje klavira (etidH  YMHåEDMX QH UXNH QHJR PR]DN LVSRþHWND MH L]JOHGDOD paradoksalna i teško je prodirala u svijest pedagoga. Velika je potvrda toj koncepciji, teorija uvjetnih refleksa koja je publicirana i eksperimentalno dokazana od I. P. Pavlova. Kako je prema teoriji uvjetnih refleksa potreban velik broj ponavljanja, ali ne ponavljanja u smislu“utabanjavanja³LVWRJ SRNUHWD YHü VYDNR VOLMHGHüH SRQDvljanje je s NRUHNFLMRPDWR]QDþLGDQLMHLVWRNDRSUHWKRGQRSDLQema govora o ponavljanju, jer drugo ne ponavlja prvo, stoga je uvježbavanje ponavljanje bez ponavljanja. Odgovor je u tome, a GD QH EXGH SDUDGRNV ãWR XYMHåEDYDQMH QH SUHGVWDYOMD³XWDEDQMDYDQMH´ YHü QMegovo IRUPLUDQMH7R]QDþLGDVHQH SRQDYOMDMHGQR]DGUXJLPVUHGVWYRNRULãWHQR]DUMešavanje RGUHÿHQRJ]DGDtka, nego proces rješavaQMDWRJ]DGDWNDRGVOXþDMDGRVOXþDMDPLMHQMDMXüLL poboljšavaMXüLVUHGVWYD Dakle, definicija motorne navike je koordinacija struktura, koja predstavlja steþHQR znanje rješavanja pojedinog vida motornog zadatka. Kako motorni zadaci mogu imati vrlo raznovrstan smislen sadržaj, to se i navika može izgraditi u pogledu bilo kojeg proizvoljnog motornog procesa, nezavisno od razine njegove ravni i sastava.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

50

Trajanje, rok za izgradnju motorne navike ovisi od dva uzroka: jedan se pokazuje uJODYQRPXSUYRPSRþHWQRPSHULRGXUDGDQDQDYLFLDGUXJLSUHWHåQRXGUXJRMSROovici. Prvi proces se odigrava u centralnom nervnom sistemu tijekom uvježbavanja i L]UDGH QDYLNH D WR SUHGVWDYOMD WUDåHQMH UMHãHQMD ãWR YLãH DGHNYDWQRJ L HNRQRPLþQLMHJ ]D motoULþNX]DGDüXNRMDVHVYODGDYD&16 DNWLYQR SUROD]L NUR] YHOLNLEURMSURED JUešaka, SRGHãDYDQMD SULODJRÿHQLK PRGXODFLMD NRMH QD NUDMX RVLJXUDYDMX QDMEROMH QDMEUåH L najracionalnije traženo rješenje. 2SWLPDOQR WUDåHQMH UMHãHQMD WUDMH RGUHÿHQR YULMHPH L Wada se odvija rad na formiranju motorne navike. Osobito se to odnosi na rane faze, prije završetka automatizacije, a koja u svojoj završnoj fazi vrši posljednje korekcije kretanja prije stavljanja u uporabu. OvODGDYDMXüLQRYLPYLGRP]DGDWND&16SODVWLþQRUHþHQRXViVDYDLXSLMDXVHEHþLWDYQL] VWUXMD UHFHSWRUD NRMH VX NDUDNWHULVWLþQH ]D ]DGDWNH WRJ YLGD L NRMH RGUHÿXMX VHQ]RUQH UHFHSFLMH SRWUHEQH ]D QMLK 8 WRNX WRJ RYODGDYDQMD &16 SUDNWLþQR QDLOD]L QD YHOLNX razQRYUVQRVW YDULMDQWL ]DGDWND 8 SRþHWQLP ID]ama uvježbavanja navike radilo se o proizvoljnim (svjesnom ili nesvjesnom) variranju rješenja motornog zadatka, u procesu daljQMHJREUDÿLYDQMDLSHJODQMDQDYLNHVYHYLãHVHUDGLQDSRNODQMDQMXSDåQMHYDULMDFLMDPD samog zadatka i njegove situacije, koje više ne zavise od subjekta. To “uigravanje”svih raznovrsnosti, svakako zahtiMHYD YUHPHQD L UDGD ,]PHÿX ID]D UD]YRMD PRWRUQH QDYLNHQH PRJX VH SRYXüL QHNH RãWUH JUDQLFH DOL RQH VX SULVXWQH L SRVWRMH RQH VH OLMHSH MHdna na drugu. Nije bitna toliko kronološkaNROLNRNDX]DOQDVXNFHVLYQRVWRYDSRVOMHGQMDMHWRþQR RGUHÿHQD7DMþLWDYLGXJLSURFHVIRUPLUDQMDPRWRUQHQDYLNHVYUVLVKRGQRMHSRGLMeliti na dva SHULRGD PHÿX NRMLPD þLQL JUDQLFX ]DYUãHWDN VWYDUQRJ GLMHOMHQMD NRPSRQHQata kretanja, koje se formira, po osQRYLþNLP UDYQLPD L SRþHWDN RYODGDYDQMD SRVOMHdnjim od tih NRPSRQHQDWD]DMHGQLþNLPUDGRPVYLKUDYQLQDRVWYDUHQMXGDQRJNUetanja. Prvi period je:  XWYUÿLYDQMH YRGHüHJ QLYRD  RGUHÿLYDQMH PRWRUQRJ VDVWDYD kretanja, 3/ pojavljivanje adekvatnih korekcija za sve detalje i komponente kretanja, kaUDNWHUDLVWXSQMDWRþQRVWLNRMLVHWUDåLRGWLKNRUHNFLMDLQRPHQNODWXUHRGJRYDUDMXüLKLP RVQRYLþNLKUDYQLVWYDUQRSUHEDFLYDQMHRVQRYLþNLKNRUHNFiMDXRGJRYDUDMXüHQLåHUDYQL a što je proces automatizacije. Za VYHSURFHVHNRMLVHRGLJUDYDMXWRNRPSUYRJSHULRGDNDUDNWHULVWLþQRMHXWYUÿivanje onih najvažnijih detalja, kojima je posebno potrebna korekcija, koja treba osigurati toþnost i

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

51

SUHFL]QRVWXLQWHUHVXþLWDYRJNUHWDQMD3DUDOHOQRL]GYDMDMXVHLRQLGHWDOMLSUema kojima se SURFHV SRQDãD SULOLþQR LQGLIHUHQWQR ]DWR GD EL QMLPD GRSXVWLR PDQML LOL YHüL VWXSDQM YDULMDELOQRVWL 2GUHÿXMH VH NRMH VX WR FUWH PRWRUQRJ DNWD X SRJOHGX NRMLK VH VPisao motornog zadatka ne može mijenjati, zadråDYDVHWRþQRVWLVWDQGDUGQRVWQa velikoj visini, a RSHWNRMHüHVHPRüLMRãPLMHQMDWLLNROiko. Drugi period formiranja navike je period stabilizacije. U tom periodu vrši se RYODGDYDQMH RVQRYLþNLP QLYRLPD NRPSRQHQDWD PRWRUQRJ VDVWDYD DXWRPDWL]DFLMRP preEDþHQLK X QMLK L ãWR þLQL PRåGD QDMYHüH WHãNRüH D WR MH SRVWL]DQMH XVNODÿHQRJ djeloYDQMD SRMHGLQLK RVQRYLþNLK UDYQL VD YRGHüRP UDYQL NUHWDQMD .DNR X RVQRYLþNLP ravnima završava se proces automatizacije, koji se sada naziva standardizacija motornog akta i njegovih komponenata, a na kraju ostvaruje se i stabilizacija motornog akta, XþYUãüXMHSRVWRMDQRVWQMHJRYLKHOHPHQDWDLGHWDOMDSUHPDXQLãWivosti. 6D VLJXUQRãüX VH PRåH UHüL GD VYDND PRWRUQD QDYLND SUHGVWDYOMD YLãHUDYDQVNX VWUXNWXUX 6DPR QDMHOHPHQWDUQLMD NUHWDQMD PRJXüH MH VWDYLWL sa svim njihovim koordinaFLMDPD X RNYLUH VDPR MHGQH YRGHüH UDYQL D ]D WDNYH QDMMHGQRVWDYQLMH IRUPH kretanja i nema potrebe za izradom navike posredstvom vježbanja. Izrada navike je proces u kojem sudjeluje više ravni koje se prema razini složenosti kretanMDXNOMXþXMXLREDYOMDMX svaka svoj posao, ona ne može nastati odjednom. 3UYLSRNXãDMLRVWYDUHQMDQHSR]QDWRJNUHWDQMDVXHPEULRQLEXGXüHQDYLNHIRUPiraju VHNDRMHGQRUDYDQVNLDNWLDNRVDPRYHüRGSUYLKNRUDNDQHQDLÿXQDXVOXJXVWare, ranije formirane i XSDPüHQMXVDþXYDQHRVQRYLFH2QDMNRMLXþLXL]YMHVQRMPMHULDNRLYODGDWLP JRWRYLP SRJRGQLP RVQRYLFDPD RQ LSDN X SRþHWNX RELþQR QH ]QD GD LK LVNoristi u novoj NRPELQDFLML ]DWR X SRþHWNX NRG WLK SUYLK NRUDND PRUD VYD NUHWDQMD GD YUãL JRWRYR X potpunosWLSRGNRQWURORPLNRUHNFLMDPDYRGHüHUDYQL,VNRULãWDYDQMHDXWRPatizama koji su ELOLUDQLMHL]JUDÿHQL]DQDYLNX³$´XIRUPLUDQMXQDYLNH³%´NRMDVHIRrmira nije ništa drugo do pojave prenošenja izvježbanosti u navici, što je dobro poznato, ali za sada još nedovoljno prouþHQR ,VWR WDNR NDGD VH JRYRUL R DXWRPDWL]PLPD RQL VH PRJX QDüL X RGUHÿHQRP RELPX X PQHVWLþNLP VNODGLãWLPD PR]JD DOL RQL QH PRJX LPDWL VDPRVWDOQR porijeNOR RQL QLVX NUHWDQMD YHü VX NRUHNFLMH NRMH WD NUHWDQMD VODåX L X WRPH MH UD]OLND Tijekom formiranja navike dolazi i do snižavanja pragova, osjetljivost na varijabilnost i XWMHFDM VLOD MH SRYHüDQD NRUHNFLMVNL ³UHOHML´ EROMH UDGH MHU MH UH]XOWDW YMHžbanja kako

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

52

NYDQWLWDWLYQH QHJR L YHOLNH NYDOLWDWLYQH SURPMHQH D QDURþLWR VSRVREQRVW ]DPMena jednih receptora drugima, koji su osjetljiviji i brže reagiraju. PoneNDG WR ]QDþL SUHEDFLYDQMH QD GUXJL VLVWHP DIHUHQWDFLMH QD SU V RSWLþNRJ QD SUoprioceptivno-taktilni, ali nesumnjivo i unutar istog aferentacionog sistema s grubljeg na finiji. Kada se automatizacija kretanja dostigne standardnost ne nastaMHVDPDSRVHEL&16VHERUL]DQMHQRSRVWL]DQMHL]UDÿXMXüL ]DWRSRVHEQHNRUHNFLMHLDXWRPDWL]PH=DXþHQMHPRWRrnog akta nije odgovorna nikakva SRVHEQDW]Y³PRWRUQDLQWHOLJHQFLMD´YHüMHWRLQWHOektualni akt u kojem sudjeluje CNS sa svim svojim razinama.

3.4.

3VLKRORãNLSULVWXSPRWRULþNRPXþHQMX 3UHWSRVWDYND VYDNRJ XþHQMD MH SDPüHQMH 3DPüHQMH VMHüDQMH L ]DERUDYOMD-nje su

pojmovi jezika koji se koristi u psihologiji, ali imaju drugi smisao. JednosWDYQLMHMHUHüLãWR WR SDPüHQMH QLMH RQR QLMH RUJDQ QDãHJ FHQWUDOQRJ åLYþDQRJ VXVWDYD NRML VH PRåH WoþQR RGUHGLWLLOLORFLUDWLQLMHQLHOHNWURQVNLVXVWDYPHPRULMHNRMLIXQNFLRQLUDNDRUDþXQalo velike brzine. To je mnogo više, nešto kao konstrukcija sustava, za koji postoje ili su se razvile UD]OLþLWHSUHGVWDYHPRGHOD-HGQRVWDYQLMHUHþHQRSDPüHQMHREXKYDüDRQHRVobine i radnje, NRMHXYMHWXMXGDQHãWREXGH]DGUåDQRXPHPRULMLGDWREXGHPRJXüHXVYDNRGREDSRQRYR upotrijebiti. Pri tome se svakako mora UDþXQDWL GD WX SULSDGDMX L Qeki procesi, kao što su QHNHXYMHWRYDQHVPHWQMHGDVHSRVOLMHRGUHÿHQRJYUHPHQDQDXþeQD]DGDüDLOLYMeština ne PRåH WDNR GREUR SRQRYLWL NDR QHSRVUHGQR SRVOLMH XþHQMD 7DM GUXJL GLR LOL JXELWDN VH R]QDþXMHNDR]DERUDYOMDQMH3RWSXQR]DERUDYOMDQMHMHNDGDVHSULGUXJRPSRNXãDMXXþHQMD ne pokaže nikakva ušteda ili olakšanje. ,VWUDåLYDQMDSDPüHQMDLXþHQMDLGLSDUDOHOQR3RMHGLQLPPHWRGDPDLVSLWXMHVHNDNR XþHQMH WDNR L SDPüHQMH .DNR MH WR X GRPHQX SVLKRORJLMH D LPD SVLKROoško-memorijski ]QDþDM RSLVDW üH VH WUL SR]QDWD ]DNRQD VHQ]R-PRWRULþNRJ uþHQMD 8þHQMH üH VH RGYLMDWL XVSMHãQRDNRVHSRNORQLSR]RUQRVWQDQDMYDåQLMHXYMHWHDWRVXWUL]DNRQDXþHQMD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

53

Prvi zakon JODVL]DSRMHGLQHID]HXþHQMDLLVSLWDSRVWRMHRSWLPDOQDVWDQMDaktiviranja. Drugi zakon MH ]DNRQ XþLQND LOL HIHNWD  SURPMHQH SRQDãDQMD QDVWDMX NDGD MH QRYR poQDãDQMHLPDORRGUHÿHQHSRVOMHGLFHSR]LWLYQHLOLQHJDWLYQH  7UHüL ]DNRQ VH PRåH SUHGRþLWL NDR ]DNRQ VWUXNWXUH UH]XOWDWL VHQ]R-PRWRULþNRJ SURFHVD XþHQMDVXQRYHVWUXNWXUHUDãþODQMHQLUHGRYLLOLRUJDQL]LUana izražavanja reakcija.

Zakon optimalnog aktiviranja Aktivacija i aktiviranje je složen pojam. Pod njim se podrazumijeva razdraženost, NDNRåLYþDQRJWDNRLSVLKLþNRJSURFHVDNUR]XQXWDUQMHWMHOHVQHLYDQMVNH podražaje. Govori se o promjenama stanja CNS-a. To se iskazuje kao: poveüDQEURMRWNXFDMDVUFDVPDQMHQMH DPSOLWXGH((*ULWPDSVLKLþNRPUD]GUDåHQRãüXVYHGRSRMDYHRVMHüDMDVWUDKD8PQRJLP ispitivanjima se došlo do spozQDMH GD L]PHÿX VWXSQMD DNWLYLUDQMD L VWXSQMD XþLQND SRVWRML odnos, a poznat je kao Yerkes-Dodsonov zakon. 2YDM]DNRQNDåH]DVYDNLXþLQDNSRVWRMLRSWLPDOQRSRGUXþMHDNWLYLUDQMDNRMHQLMHXSXtno SUHNRUDþLWLQLWLQHGRVWLüL. Svaki sportski uþLQDN MH SRWYUÿHQ VD GYLMH PDNVLPDOL]LUDMXüH IXQkcije, koje su GMHORPLþQR VXSURWVWDYOMHQH MHGQRP PRELOL]DFLMD HQHUJLMH GUXJL SXW XSUDYOMD-nje. Porast XþLQNDRGJRYDUDSRUDVWXRUJDQVNRJLSVLKLþNRJDNWLYLUDQMD Ponašanje se može optimalno kontrolirati, koordinirati i upravljati samo do odreÿHQH granice DNWLYLUDQMD $NR DNWLYLUDQMH UDVWH L GDOMH NUR] SUHYHOLNR RSWHUHüHQMH LOL SUHYHOLNL QDGUDåDM XVPMHUHQR SRQDãDQMH üH L]PLFDWL NRQWUROL SUYR SRVWXSQR D ]DWLP VYH EUåH OpWLPDOQH]RQHDNWLYLUDQMDVXUD]OLþLWH]DSRþHWQLNHWUHQLUDQHLYUKXQVNHVSRUWaše.

ZaNRQXþLQND 2YDM ]DNRQ JRYRUL R SRVOMHGLFDPD PRWRULþNRJ XþHQMD R SRYUDWQRM VSUH]L QDãHJ SRQDãDQMD 5H]XOWDW X XþHQMX ]DYLVDQ MH XYLMHN RG SRVOMHGLFD NRMH XþHQLN SULKYDüD LOL SUHSR]QDMH X ]DYLVQRVWL RG VYRM UDGD 3UHPD WRPH ]D XþHQMH MH ]QDþDMDQ IHHdback ili SRYUDWQRGMHORYDQMHQDþLQDSRQDãDQMD5D]OLNRYDQMHVHQ]RULþNRJ L NRJQLWLYQRJ SRYUDtnog djelovanja ima smisao. 6HQ]RULþNL IHHGEDFN VH RGYLMD DXWRPDWVNL L NRQWLQXLUDQR NDNR SUHNR XQXWDUQMLK (proprioceptivnih) tako i preko vanjskih (exteroceptivnih) organa i mišljenja.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

54

Kognitivni feedback je diskretan, pretežno verbalan i vizualan, orijentiran na norme ili nominalne vrijednosti i nije automatski.

8VSMHKXXþHQMXRYLVLRGXþHVWDORVWLWRþQRVWLLWUHQXWNDSRYUDWQHLQIRUPDFLMH. 8þHVWDORVW: bez povratne informacije o rezultatu nema sustavnog napredovanja u XþHQMXXQDMEROMHPVOXþDMXVOXþDMQRJ NULWHULMXþHQMDüHVHXWROLNREUåHSRVWLüLXNROLNRVH þHãüH YMHåED L LVSUDYOMDMX SRJUHãNH 6OLMHSR YMHåEDQMH EH] UH]XOWDWD QH GRQRVL RþHNivani rezultat. 7RþQRVW: i kodNRJQLWLYQLKLNRGPRWRULþNLK]DGDüDEU]LQDXþHQMDRYLVLRGWRþnosti SRYUDWQH LQIRUPDFLMH R VWDQMX L UH]XOWDWX 1LMH RGOXþXMXüD NROLþLQD QHJR NYDOLWHWD GMHORYDQMD SRYUDWQH LQIRUPDFLMH 8 WHKQLþNRP WUHQLQJX X XþHQMX L YMHžbanju tehnike se trebaju prepoznaWL RGOXþXMXüH SRJUHãNH L XþHQLNX REMDVQLWL UD]OLNH LzPHÿX QRPLQDOQLK L postignutih vrijednosti. Pravi trenutak ãWR VH EUåH GRÿH GR SRYUDWQH LQIRUPDFLMH UH]XOWDWD WR üH XþHQMH ELWL YLãH XþLQNRYLWR .DGD VH LQIRUPDFLMD R LVSUDYFL RGXJRYODþL L WUDMH GXåH RG 1 minute NLQHVWHWLþNDLQIRUPDFLMDEOLMHGL6OLNDSRVWLJQXWHYULMHGQRVWLSRVWDMHPDQMHRãWUDSDVHJXEL XþLQDN=ERJWRJDVXSRåHOMQHEU]HLWUHQXWQHLQIRrmacije.

Zakon strukture 3RG VWUXNWXURP PRWRULþNLK UHDNFLMD L QDþLQD SRQDãDQMD SRGUD]XPLMHYD VH uspostavljanje senzo-PRWRULþNLK VKHPD SODQRYL SRVWXSFL SURJUDPL  V RE]LURP QD psihološka strukturalna pravila. Cilj strukturiranja je da se dovedu u suglasje subjektivne i nepotSXQH VKHPH SRVWXSDND SRVWLJQXWD VWDQMD  V REMHNWLYQLP VWUXNWXUDPD PRWRULþNH zadaüHRGQRVQRVQMLKRYRPLGHDOQRPLWLSLþQRPIRUPRPLzYRÿHQMD]DGDQRJ3RNXãDYDMX se vlastiti postupci prilagoditi uzorcima. ,]UHSHUWRDUDVYODGDQLKNRRUGLQDFLMDIRUPLUDVHMHGDQGMHORPLþDQWLMHNNRMLXSuüXMH na smjer koji treba slijediti da bi se postiglRåHOMHQLFLOM7RMHSURFHVSULODJRÿLYDQMDNRMLMH PXNRWUSDQ L WUDåL SXQR YMHåEH MHU XþHQLN þHVWR QH Uazumije bitne odrednice strukture NUHWDQMDSRJRWRYRDNRQHPDVOLþQLKNRRUGLQDFLMVNLKVKHPDSRKUDQMHQLKXPoWRULþNRMVIHUL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

55

8þHQMHMHRODNãDQRDNRVHLGe od poznatog k još nepoznatom u tzv. postupno izmijenjenim PHÿXNRUDFLPD7RVHQDþHORXVSRUWVNR-SUDNWLþQRPLVWUDåLYDQMX]RYH“pozitivni transfer”. 8þHQMHPRWRULþNHWHKQLNHRGYLMDVHXJODYQRPNUR]WULID]H 1. L]XþDYDQMHLXVYDMDQMHQRYHWHKQLNH 2. svjesno doživljavanje motoULþNHYMHãWLQHL 3. XJUDÿLYDQMHQRYHWHKQLNHXUHSHUWRDUSRVWRMHüLKLXYLMHNUDVSRORåLYLKNRRUGLQDFija. 7HKQLNDVHVDVWRMLRGW]YPDNURLPLNURVWUXNWXUH3UYLQLYRXþHQMDMHGRVWLgnut kada se usvoji makro struktura sposobnosti. Makro strXNWXUD MH PRåH VH UHüL RNYLUQD koordiQDFLMDRQRãWRVHNDåHNUHWDQMHSRWUDþQLFDPDQHJUXEDNRRUGLQDFLMD 1DSULPMHUX pliYDQMXMHWRNDGDVHQDXþLVNRþLWLXYRGXSRWRQXWLLL]URQiti, kontrolira se disanje i kada se RGUåDYDSRPRüXQHNHWHKQLNHQDSRYUãLni vode. Pokreti koji se odigravaju imaju redoslijed, povezane su neke sheme postupaka, ali to još nije pravo plivanje. Postoji neka hijerarhijska struktura sheme postupaND .DGD VH WR QDXþL WH VWUXNWXUH VH QH ]DERUDYOMDMX QL QDNRQ dugogodišnjih pauza. Nasuprot mikro strukture se vrlo brzo zaboravljaju. Mikro strukture se sastoje od PQRJREURMQLK NRQWUROQLK L NRUHNWLYQLK RSHUDFLMD NRMH VH VWMHþX WHN SRG SURmjenjivim i XþHVWDOLPYMHåEDQMHPDSULODJRÿHQLYDQMVNLPXYMHWLPDLWUHQXWQLP]DKWMHYLPD=DPDkro strXNWXUX SRG SRYROMQLP XYMHWLPD XþHQMH MH UHODWLYQR NUDWNR ]D PLNUR VWUXNWXUX WR VH QH PRåHUHüLLQHSRVWRMLYULMHPHSRVOLMHNRMHJDVHRQDQHELPRJODMRãXVDYUãDYDWL

Novija saznanja 3RNXãDM NODVLILNDFLMH PRWRULþNLK ]DGDWDND QLMH ODN SRVDR D GR GDQDV Qa žalost ne SRVWRMLMHGLQVWYHQDLLVFUSQDNODVLILNDFLMD =QDVHGDMHXþHQMHPRWRULþNHYMHãWLQH]DSUavo LQWHOHNWXDOQL ]DGDWDN MHU YHOLNLP GLMHORP RYLVL R SVLKLþNLP SURFHVLPD NDR ãWR VX Sažnja, SDPüHQMH SD þDN L UMHãDYDQMH SUREOHPD RGQRVQR VYH ]DYLVL R Qizu procesa kao što je obrada informacija, a što se odigrava u CNS-X 3URFHVL NRML VH RGLJUDYDMX SUL XþHQMX PRWRULþNRJ]DGDWNDVOLþQLVXNDRLSULXþHQMXGUXNþLMHGefiniranog materijala.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

56

U prvoj ili tzv. ulaznoj fazi skup podražaja iz okoline pretvara se uVNXSåLYþDQLK LPSXOVD3URPDWUDQMHPVHPRåHXRþLWLVDPRNRMLVXWRVYHSRGUDåDML GMHORYali na nekoga tko vježba, ali ne što je i stvarno djelovalo i kako. 8 ]DGQMRM ID]L LOL L]OD]QRM ID]L QDVWDOL åLYþDQL LPSXOVL SRWLþX RGUHÿHQH PiãLüH GD organiziraju odrHÿHQL SRNUHW LOL VNORS SRNUHWD NRML MH QDUDYQR YLGOMLY RQRPH WNR WR proPDWUD ,]PHÿX RYH GYLMH ID]H QDOD]L VH EDU MRã WUL LOL YLãH ID]D NRMH VX VH RGLJUDOH X smislu proceVLUDQMDLQIRUPDFLMDSULOLNRPXþHQMDYMHãWLQH 1DEURMLW üH VH VDPR QHNH X fazi kodiranja podražaji se prevode u smislene VWUXNWXUHLGDMXLPVH]QDþHQMD8fazi procesiranjaNRULVWHVH]DSDPüHQLSRGDFLLSUocesi PLãOMHQMD GD EL VH RSHW VLPEROLþNL GHILQLUDOR SUDYLOR ]D DNFLMX 8 ID]L W]Y dekodiranja VLPEROLþNL GHILQLUDQR SUDYLOR SUHYRGL VH X VHULMX åLYþDQLK LPSXOVD XSXüHQLK N PiãLüLPD NRMLWUHEDMXUHDJLUDWLXRGUHÿHQRMVLWXDFLMLDãWRVHUHDOL]LUDXYHüRSLVDQRML]ODznoj fazi. 3RNXãDWLüHVHWRGDWLNUR]SULPMHUL]MXGRVSRUWDREMDãQMHQMHX]SULPMHU  Faze procesiranja informacije kod XþHQMDWHKQLNHEDFDQMDVDVDH-tsurikomi-ashi: - Ulaz VHULMD åLYþDQLK LPSXOVD X YLGQRP DQDOL]DWRUX L]D]YDQD SRORåDMHP QRJH XNH-a VXYMHåEDþD LOLSUHGYLÿDQMHSRNUHWDNRMLVOLMHGLQDNRQQDPMHUQHDNFLMHSRYODþHQMDUukama k sebi i u stranu naprijed. - Kodiranje åLYþDQL LPSXOVL SUHYRGH VH X YHü SR]QDWL REOLN NDR QDJQXW QDSUijed, visi prema naprijed. - Procesiranje QD WHPHOMX SRGDWDND L] SDPüHQMD R SUHWKRGQLP SRNXãDMLPD Xþenja i YMHåEDQMD  L SURFHVD PLãOMHQMD SUHGODåH VH X VLPEROLþNRP NRGX RGUHÿHQD VWUDWHJija napadaja. Na primjer “makni se u stranu blokiraj lijevom nogu koja je iskoraþLODLYXFL´ - DekodiranjeVLPEROLþNLREOLNL]ERUQHUHDNFLMHSUHYRGLVHRSHWXVHULMXåLYþDQLKLPSXlsa XVPMHUHQLKNDPLãLüLPDNRMLELWUHEDOLL]YHVWLRGUHÿHQLSRNUHWEORNiranja i bacanja. - IzlazPLãLüLRVWYDUXMXNUHWQXDNWLYQRVWLYMHåEDþL]YRGLEDFDQMH 3UHPD QDYHGHQRP ELOR NRMD ID]D VH PRåH X]HWL ]D NODVLILNDFLMX PRWRULþNLK zadaWDNDDLQMLKRYHNRPELQDFLMH7DNRMH&URQEDFKSUHGORåLRSRGMHOXPRWRULþNLK zadatakaLOLYMHãWLQDWHPHOMHQXQDGYDSULQFLSDDRGQRVHVHREDXQDMYHüRMPMHULQDL]Oaznu ID]XQDRSLVSRNUHWDGHILQLUDQLKPRWRULþNLP]DGDtkom.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

57

Jedan je princip kontinuiranosti-diskontinuiranosti (stalnosti i isprekidanosti), a drugi otvorenost- zatvorenost. KRQWLQXLUDQL LOL VOLMHGRP GROD]HüL ]DGDFL VX RQL NRML WUDMX RGUHÿHQRGXOMHYULMHPHSRVWRMLFLMHOLVOLMHGSRNUHWDDQDNUDMXNRMHJGROD]LWHN]DYUãetak zadatka. Prekinuti ili diskretni zadaci sastoje se od jedQRJSRNUHWDLOLMHGQRJNUDüHJVNORSD pokreta koji traje kratko vrijeme i zadatak je završen odmah poslije izvršenja tog jednog pokreta ili jednog sklopa pokreta. Vještina otvorenog tipa je kada se situacija mijenja, þHVWR L WLMHNRP VDPRJ L]YRÿHQMD ]DGDWND þLPH VH L VDP ]DGDWDN PLMHQMD L] WUenutka u trHQXWDN.RGYMHãWLQH]DWYRUHQRJWLSDSUHGYMHåEDþHPMHXYLMHNLVWL]DGDWDNQHPLMHQMDVH bitQR VLWXDFLMD RQD MH XYLMHN LVWD LOL JRWRYR LVWD 1D SULPMHUX L] VSRUWD SRNXãDW üH VH objasniti podjela:

Kontinuirani zadaci

Diskretni zadaci

Zatvoreni zadaci

vRÿHQMHORSWHXNRãDUFL

skok u vodu na glavu

Otvoreni zadaci

vožnja slaloma

bacanje u judo borbi

0DGDMHSRGMHODQDSUDYOMHQDNDNRMHUHþHQRQDWHPHOMX posljednje faze, aktivne faze XþHQMDYMHãWLQHRQDXNOMXþXMHLVYHGUXJHID]H1DURþLWRVXYDåQHSrve dvije faze i posebno onaj vid procesiranja informacije koji se odnosi na tzv. povratne informacije ili feedback. Singer i Gerson su 1981. predložili novu podjelu, ona se temelji na saznanjima drugih autora i njihovih vlastitih radova. Oni predlažu sistematizaciju na temelju tri grupe IDNWRUD NRML VX GR WDGD RWNULYHQL X SRGUXþMX PRWRULþNRJ XþHQMD 7R VX PHKDQLzmi SURFHVLUDQMD LQIRUPDFLMD ]D YULMHPH XþHQMD L YMHåEDQMD WLSRYL SRYUDWQLK LQIRUPDFLMD LOL feedback-DWHQDþLQXSUDYOMDQMDSRNUHWRP

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

58

Prema domDüLP DXWRULPD X PHKDQL]PH SURFHVLUDQMD LQIRUPDFLMD ]D YULMHPH YMHžbanja ubraja se: 1. senzorno-perceptivne mehanizme, odnosno ulazne operacije, 2.PHKDQL]PHNUDWNRURþQRJLGXJRURþQRJSDPüHQMDRGQRVQRFHQWUDOQHRSHUDFije i 3. mehanizme generiranja pokreta i efektorske-mehanizme, odnosno izlazne operacije.

Po svemu nije teško prepoznati pod 1. fazu ulaza i kodiranja. pod 2. fazu procesiranja i pod 3. fazu dekodiranja i izlaza po Crombach-ovom opisu procesiranja informacija za vrijeme vježbanja. U obadva sluþDMD SRYUDWQD LQIRUPDFLMD X REOLNX W]Y IHHGEDFND LPD ]QDþDMQX XORJXXXþHQMXLYMHåEDQMXPRWRULþNRJ]DGDtka. Dva su tipa povratne veze ili feedbacka, tzv. kontinuirani i tzv. završni feedback. 8] SUYL VOXþDM YH]XMH VH SRMDP ]DWYRUHQH SHWOMH D WR ]QDþL GD se koriste informacije proL]YHGHQHVDPLPSRNUHWRPNRMLVHL]YRGLWLMHNRPL]YRÿHQMDPRWRULþNRJ]DGDtka. $ V GUXJH VWUDQH LPD VH L SRMDP RWYRUHQH SHWOMH WM L]YRÿHQMH SRNUHWD EH] moguüQRVWL LVSUDYOMDQMD WLMHNRP L]YRÿHQMD PRWRULþNRJ ]DGDWND QD WHPHOMX LQIRrmacija proizYHGHQLKVDPLPL]YRÿHQMHP]DGDWND7R]QDþLLVSUDYNDMHPRJXüDVaPRXVOLMHGHüHP u drugom pokušaju. Singer i Gerson još razlikuju i tri tipa upravljanja pokretom, odnosno vanjskih uvjeta u kojima se odvija vježbanje. Postoji tzv. vanjsko upravljanje, kao na primjer rukometaša NRMLPRUDUHDJLUDWLQDSRNUHWHVYRJVXLJUDþDLSURWLYQLþNRJLJUDþDDQH]QaMXüLWRþQRãWRüH RYDMXþLQLWL 8QXWDUQMH LOL YODVWLWR XSUDYOMDQMH MH QD SU X JLPQDVWLFL JGMH JLPQDVWLþDU VDP RGOXþXMHNRMLüHSRNUHWLOLVHULMXSokreta izvesti nezavisno od vanjskih okolnosti. I na kraju postoje tzv. miješani tip upravljanja u kojoj bi se našle sve moguüHNRPELQDFLMHQDYHGHQD GYDWLSD6YHMHWRXþLQMHQRNDNRELVHODNãHPRJORUD]YUVWDYDWLUHDOQLPRWoULþNL]DGDFLNRML ne moraju. a LQDMþHãüHQHSULSDGDMXMHGQRPþLVWRPWLSXXSUDYOMDQMDSRNUHWRP Judo po svojoj strukturi upravo pripada u miješani tip upravljanja po jednome je tip XSUDYOMDQMDYDQMVNRJNDUDNWHUDDSRQHNRPVLWXDFLMDPDMHLXQXWDUQMHYODVWLWRNDGDYMHåEDþ RGOXþXMHVDPR pokretu, ali ovisi o procjeni situacije, koju treba predvidjeti, isprovocirati NDNRELSURWLYQLNUHDJLUDRSRVKHPLNRMDVHXNODSD]DRGUHÿHQLPRWRULþNL]DGDWDNRGQRVQR primjenu izborne tehnike.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

59

.DNR MH SUHGYLÿHQR GD SRVWRMH WUL WLSD XSUDYOMDQMD GYD WLSa feedbacka i tri tipa PHKDQL]PD SURFHVLUDQMD WR XNXSQR PRåH ELWL RVDPQDHVW NDWHJRULMD PRWRULþNLK ]DGDWDND 3UHPD WRPH PRWRULþNL ]DGDFL VH UD]OLNXMX SUYHQVWYHQR SR WRPH NRML MH RG PHKDQL]DPD SURFHVLUDQMD GRPLQDQWDQ D XYLMHN VX XNOMXþHQL VYL PHKanizmi procesiranja informacija, VDPRXUD]OLþLWRPRPMHUXXWRNXYMHåEDQMDLOLUDGD7RVYHPRåHGMHORYDWLVMHGQLPRGGYD tipa feeedbacka kontinuiranim ili završnim, a sve se to može odvijati pod vanjskom, unutarnjom ili miješanom kontrolom pokreta. Singer i Gerson QLVX GDOL SULPMHUH PRWRULþNLK ]DGDWDND ]D NODVLILNDFLMX SR VYRMRM VKHPL YHü VX WR SUHSXVWLOL GD EXGH WHRULMVNL RNYLU XQXWDU NRMHJ EL VH WLMHNRP EXGXüLK isWUDåLYDQMDVPMHVWLOLUHDOQLPRWRULþNL]DGDFLLDNWLYQRVWL 7UHüD NODVLILNDFLMD SROD]L RG GYLMH SRVOMHdnje faze procesiranja informacija za YULMHPH XþHQMD QHNH YMHãWLQH 7DNR MH Glencross, 1978 JRGLQH SUHGORåLR GD VH PRWRULþNL zadaci grupiraju na temelju organizacije izlaza tj. pokreta koje zahWLMHYD QHNL PRWRULþNL ]DGDWDN2QVPDWUDGDSRVWRMHVOLMHGHüHID]HRUJDQL]LUDQMDSRNUHWDXRGJRYDUDMXüXVNOadnu cjelinu:

1. reprezentacija i diskriminacija dijelova pokreta (zadatka); 2. VHNYHQFLRQLUDQMH WM RUJDQL]DFLMD L]DEUDQLK GLMHORYD SRNUHWD X RGUHÿHQL VOLMHG LOL poredak; 3. fazna organizacija pokreta, tj. vremensko strukturiranje dijelova slijeda pokreta; 4. JUDGDFLMD WM VWXSQMHYDQMH GLMHORYD SRNUHWD V RE]LURP QD NROLþLQX IL]LþNRJ Qapora, potrebnog da se ti dijelovi izvedu; 5. WLPLQJWMSRYH]LYDQMHFLMHORJVOLMHGDSRNUHWDNDRFMHOLQHVQHNLPYDQMVNLPGRJDÿajem ili objektom; 6. L]ERUSRNUHWDWML]ERUPRJXüLKDOWHUQDWLYDSRNUHWDWH 7. motorna kontrola, tj. stadij razvoja kognitivne strukture koja kontrolira pokret 2þLWR MH GD DXWRU RSLVXMH ]DSUDYR IRUPLUDQMH PRWRULþNH YMHãWLQH 6YL QDYedeni stadiji mogli bi se upotrijebiti dDVHLQDWHPHOMXWRJDL]YUãLRGUHÿHQDNODVLILNDFLMD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

60

6LJXUQRMHGDVHPRWRULþNL]DGDFLUD]OLNXMXSUHPDID]DPDXþHQMD1HNLVXMednostavniji, neki složeniji, neki imaju primjenu sile više izraženu, a neki manje, uz neke ide vanjski GRJDÿDMNDRELWDQDX]GUXJHVHWRQHþLQLELWQLPLWG 7HRULMVNHUDVSUDYHRSUREOHPXPRWRULþNRJ XþHQMD NDR L R QDþLQXLIXQNFLRQLUanju PRWRULþNLKSURJUDPDQLVXMRã]DYUãHQHXVSUNRVYHOLNRPEURMXUDGRYDXWRPSRdUXþMX1R VLJXUQR MH GD VH VYL VODåX GD VH PRWRULþNL SURJUDPL IRUmiUDMX X VUHGLãQMHP åLYþDQRP VXVWDYX L GD NDGD VX ]DYUãHQL VDGUåH VSUHPOMHQH PLãLüQH HIHUHntne komande sa svim detaljima potrebnim da se izvede pokret. -Rã VX SR]QDWH WHRULMH PRWRULþNRJ XþHQMD NDR QS Adamsova (1971) zatvorene petlje, te Schmidtova (1976) shema otvorene i zatvorene petlje. 6YL VH WHRUHWLþDUL X MHGQRPH VODåX D WR MH GD VX GYLMH ELWQH NDUDNWHULVWLNH motoULþNRJ]DGDWNDNRMHXWMHþXQDQDþLQIRUPLUDQMDPRWRULþNRJSURJUDPD]DWDM]DGDWDND to su: 1. trajanje zadatka, te 2. strukturiranost zadatka 8 RGQRVX QD QDþLQ IRUPLUDQMD PRWRULþNRJ SURJUDPD PRWRULþNL VH ]DGDFL SUHPD WUDMDQMX GLMHOH QD YUOR NUDWNH GR  PLOL VHNXQGL  WR VX W]Y EDOLVWLþNL SRNUHWL L GXOMH (preko 200 mili sekundi). Prema strukturiranosti, mogu biti strukturirani, tj. oni u kojima se može prepoznati SUDYLOR SRYH]LYDQMD GLMHORYD ]DGDWDND LOL þDN L FLMHOD KLMHUDUKLMVND VWUXNWXUD L nestrukturirani, tj. oni koji su sastavljeni od niza pokreta u kojima se ne može prepoznati RGUHÿHQRSUDYLORDOLVHPRUDL]YHVWLXSUDYR]DGDQLPUHGRP =D EU]H SRNUHWH SURJUDPRP VH RGUHÿXMX VYL GHWDOML SRNUHWD L NDGD SURJUDP ]DSRþQH usprkos eventualnim promjenama u okolini, pa tako i u signalu, ispravke više nisu moguüH 7HNXVOLMHGHüHPSRNXãDMXSURPMHQDVLWXDFLMHVHPRåHXUDþXQDWLLL]YUãLWLLVSUDYND KRGVSRULMLKSRNUHWDSRVWRML GRYROMQR YUHPHQD GD VH L]YRÿHQMH NRQWUROLUDWLMekom UDGDXRþHSRJUHãNHLOLSURPMHQHRþHNLYDQRJVWDQMDLLVSUDYLSRNUHWVYHGRNVHQHSRVWLJQH ]DGRYROMDYDMXüHRGVWXSDQMHRGSXWDQMHLOLVWUXNWXUHSRNUHWDNRMRMWRRGJRYDUD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

61

SchmiGWVPDWUDGDVHWLMHNRPYMHåEDQMDQHNRJPRWRULþNRJ]DGDWNDUD]YLMDMXGYLMHVKeme u PRWRULþNRPSDPüHQMXW]YREUD]DFSULVMHüDQMD (recall shema) i obrazac prepoznavanja UHFRJQLWLRQVKHPD 2EDRPRJXüXMXRGYLMDQMHW]YJHQHUDOL]LUDQRJPRWRULþkog programa, odnosno programa koji leži u osnovi generiranja cijele klase pokreta. Kako je judo sport koji je po strukturi tehnika vrlo kompleksan, a opet je vezan i uz YDQMVNHþLPEHQLNHXL]ERUXUHDNFLMH WR üH XþHQMH WHKQLNH ELWLVORåHQLMHQHJROLFLNOiþQRJ pokreta gdMH SRVWRML PDQML EURM VWUXNWXUD NRMH WYRUH MHGQX PRWRULþNX FMHOLQX 3RVebno se postavlja važnost povratne informacije tzv. feedbacka-a. S obzirom na ulogu povratne veze XL]YRÿHQMXSRNUHWDUD]OLNXMXVHWULWLSD³IHHGEDcka”: 3. povratna veza proizvedena samim pokretomSR]QDYDQMHL]YRÿHQMDSRNUHWD RYXYH]X RVLJXUDYDMX LQIRUPDFLMH NRMH VH SULKYDüDMX L SUHQRVH L] UHFHSWora koji su smješteni u PLãLüLPD]JORERYLPDLWHWLYDPDW]YSURSULRFHSWRULPRJXELWLLUeceptori za dodir, a vrlo rijetko eksteroreceptori, vidni i slušni organi. 4. povratna veza koja ukazuje na vanjsku posljedicu izvedenog pokreta pa se i zove vanjska povratna veza , u njoj sudjeluju više eksteroreceptori, vid i sluh, a ponekad mogu sudjelovati i taktilni receptori. 5. unutarnja povratna veza, MH LQIRUPDFLMD NRMD QDVWDMH SULMH SRNUHWD WRþQLMH LzPHÿX eferentnog izbijanja i samog pokreta, a kojom se namjeravano eferentno izbijanje može LVSUDYOMDWLSULMHQHJRMHSRNUHW]DSRþHR2YDLQIRUPDFLMDSRWMHþHL]UD]OLþLWLKVWUXNWXUDYLãLK moždanih centara=QDþLGDMHSRYUDWQDYH]DQDQDPMHUDYDQRDOLQHLQDuþLQMHQR -XGR RG VYLK QDYHGHQLK WLSRYD NRULVWL VYH LQIRUPDFLMH DOL X UD]OLþLWRP VWupnju NRQWUROH SRNUHWD .DNR VH þHVWR SRNUHW VWYDUD RGOXþXMH X W]Y .UDWNRURþQRP NRnceptu PRWRULþNRJSDPüHQMDXNratkotrajnoj memoriji) sigurno da je struktura koja sprema i vrši L]ERU JHQHULUDQRJ SRNUHWD GLIHUHQFLUDQR MH RVMHWOMLYD QD UD]OLþLWH L]YRUH LQIRUPDFLMD R VYUKRYLWRVWLSRNUHWDNDRLRWRþQRVWL Informacija koja dolazi do svijesti judoke nije samo vizualna, RQDMHWRXSRþHWNXXþHQMD bitna, ali kako se shema pokreta strukturira to je sve važnija taktilna informacija koja GROD]L L] NRQWDNWD V SURWLYQLNRP D NRJQLWLYQL SURFHV SUHGYLÿDQMD L L]ERU DGHNYDWQH reaNFLMHVHPRUDRGYLMDWLXVWURJRRGUHÿHQRPYUHPHQVNRPintervalu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

62

Principi na kojima se judo zasniva su: koncentracija pažnje, neravnoteža, pravi trenutak, popuštanje i efikasnost (izvorno izvedeni su iz prvog i temeljnog principa kojega je postavio J. Kano još 1922.g. koji glasi:

"Seuryoku-Zen yô". Oni pojeGQRVWDYOMHQR VDGUåDYDMX FLMHOL WRN SURFHVD XþHQMD L SULPMHQH QDXþHQRJ SRNUHWD tehnike. Koncentracija,þXODVXXVPMHUHQDQDSULMHPLQIRUPDFLMD Popuštanje, dati pravi odgovor na reakciju protivnika, kruta muskulatura ne može brzo UHDJLUDWLQDSHWRVWPLãLüDQDGDMHPRJXüQRVWEU]HSURPMHQH Pravi trenutak, reakcija dolazi kao odgovor na situaciju koja se stvorila (adaptabilnost), a treba je prepoznati, Neravnoteža IL]LþND L SVLKLþND SRVWRMH WUHQXWFL NDGD VH QHãWR PRåH L]YHVWL NDGD VH protivnik nalazi u dilemi i na kraju, 2SWLPDOQLXþLQDNVYHMHL]YHGHQRSRVKHPLNRMDMHXþLQNRYLWD Svaki od navedenih principa ima u praksi i svoje mjesto. Vrlo je važno da se SRYUDWQD LQIRUPDFLMD GRELYD QD YULMHPH L GD VH X SURFHVX XþHQMD L YMHåEDQMD UD]YLMDMX upravo te strXNWXUH X WHKQLFL %LWQR MH GD XþHQLN EU]R SUHSR]QD UHakciju protivnika i da donese pravu odluku, pravi i svrhoviti odgovor na stanje koje se ukazalo. Zato se i polazi RG SUHWSRVWDYNH GD VH XþHQMH PRUD QDVWDYLWL RGPDK X SRþHWNX VLWXDFLRQRP PHWRGRP X sportovima koji po svojoj strukturi imaju kompleksan i promjenjiv karakter. 9DQMVNLXWMHFDMMH]QDþDMDQRQMHVDPRVOLþDQþDNQLMHQLMHGQDNDLQIRUPDFLMHNRMH VHXND]XMXPRUDMXVHSUHSR]QDYDWLYUOREU]R9HüLEURMPRJXüLKRGJRYRUDXVORžnjava izbor reakcije, složenost pokUHWD VH RGYLMD VDPR SR VOLþQR JHQHULUDQLP VKHPDPD VWYRUHQRJ pokreta pa se jedQRPQDXþHQDWHKQLNDVWDOQRPRUDYMHåEDWL]DQRYHLQRYHXYMHWHNRMLKLPD YUORPQRJR7R]QDþLGDMHGQRPQDXþHQLSRNUHWQLMHGRYROMQRVYODGDWLGRRGUHÿHQHPMHUH YHü JD VH VWDOQR PRUD XNODSDWL X QL] PRJXüLK GLQDPLþNLK VLWXDFLMD NRMH VH VWYDUDMX X sliþQLPXYMHWLPDERUEHDOLQLNDGDQLVX]DWYRUHQLLVWUXNWXULUDQLGRNUDMD8SUDYR]DWRMHL PHWRGVNL SULVWXS XþHQMD VSHFLILþDQ L WUDåL VWDOQR RERJDüLYDQMH PHPRULMH X VHQ]RmotoriþNRM]RQL&16-a novim shemama koje se uvijek mogu nadogUDÿLYDWL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

63

=ERJ QDYHGHQRJ SRKUDQMHQH LQIRUPDFLMH X GXJRURþQRP SDPüHQMX VX SRWUHEQH QD SUREOHPVNRMUD]LQLNRMXVSRUWVNDMXGRERUED]DKWLMHYD7DNRÿHUVHPRåHSUHWSRVWDvljati da MH RSüD NRJQLWLYQD VSRVREQRVW X RGUHÿLYDQMX SRWUHEQLK L QDPMHUQLK SRNUHWD X RGQRVX QD ]DGDQLFLOM]QDþDMQDDWRW]YPHWD-NRJQLWLYQR]QDQMHNDRGLRPRWRULþNHYMHšWLQHXNOMXþXMH GYDRVQRYQDþLmbenika: -RVMHWOMLYRVWQDVLWXDFLMHNDGDVHWUHEDSULPLMHQLWLQDXþHQDYMHãWLQD - izbor najboljeg odgovora na ukazanu situaciju. 0RWRULþNL³IHHGEDFN´MHSRVHEQR]QDþDMDQGDVHãWRSULMHXNOMXþLXSURFHVXþHQMDDERrba je jeGLQRPMHULORLLQIRUPDFLMDXþLQNRYLWRVWLXþHQMD

Ukoliko je zahtiMHYDQDVWUXNWXUDQHNHPRWRULþNHVSRVREQRVWLERJDWLMD WRüHLNRJQLWLYQL ]DKWMHYL ]D XþHVQLNH X WRP VSRUWX ELWL YHüL 8 MXGX MH LQIRUPDFLMVND NRPSOHNVQRVW YUOR YLVRND SRNUHWL VX QHXRELþDMHQL X SRNUHWX VXGMHOXMH FLMHOR WLMHOR EU]LQD UHDNFLMH QD YDQMVNLSRGUDåDMNDRLL]ERULVWHXVORåHQRMVWUXNWXULRGUHÿHQRg redoslijeda pokreta koji WYRUH QHNX RGUHÿHQX WHKQLNX MH GRPLQDQWQD D SURFHV XþHQMD L YMHåEDQMH QLNDGD QH završava kao zatvoreni ciklus.

3.5.

=QDþDMSRYUDWQHLQIRUPDFLMHXXSUDYOMDQMXWUHQDåQLPSURFHVRP 6SRUWVNL WUHQLQJ MH VORåHQ GLQDPLþNL VXVWDY 2Q MH L GLR MHGQRJ YHüHJ VXstava,

odgojno-REUD]RYQRJ 0QRJL VX XSOLYL NRML JD SRGUHÿXMX L MRã ãLUHP VXVWDYX NRML YODGD YHüRP LOL PDQMRP GUXãWYHQRP ]DMHGQLFRP SD VH FLOMHYL L ]DGDüH RGUeÿXMX VXNODGQR WRP globalnom sustavu, koji posredno osigurava potrebite uvjete za ostvarivanje tih ciljeva. Unutarnju ustrojenost sustava sportskog treninga tvoUHQMHJRYLGLMHORYLþLPEHQLFL NRMLVX SRYH]DQL D GMHORPLFH L VDPRVWDOQL NDR SRVHEQL VXVWDYL 1D QMLK ]QDþDMQR XWMHþX VXstavi društvene nadgradnje, te cijele socijalne i materijalne sredine. Trening je sustavni rad koji VHRGYLMDSRQHNRPSODQX'DELVHQHãWRUDGLORSRWUHELWRMHSR]QDYDWLVWUXNWXUXLþLQLRFH koji odreÿXMXWLMHNQHNRJSURFHVD3RVHELFHMHYULMHGQR]QDWLGDVXþLPEHQLFLSRYH]DQLD tvore i zasebne manje sustave.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

64

7LþLPEHQLFLVX - trener XþLWHOM - sportaš XþHQLN - projekt FLOM]DGDüHVUHGVWYDPHWRGRORJLMDUDGDLREOLFLWUHQLQJD - uvjeti VRFLMDOQLRUJDQL]DFLMVNLLGUXJLNRMLXWMHþXQDSURFHVWUHQLQJD  6YDNLGLRVXVWDYDþLPEHQLN NRMLMHQDYeden pokazuje, a isto tako i prima odreÿHQH ]QDNRYH VLJQDOH LQIRUPDFLMH  NRML PX RPRJXüDYDMX GD VWXSD X X]DMDPQR GMHORYanje s drugim (interakciju). Upravljanje procesom trenažnog sustava zahtijeva poznavanje tih znakova, informacija koje nose obavijest o stanju i radu sustava i o odnosima pojedinih HOHPHQDWDVSUDPSRVWDYOMHQRJFLOMD'DELXSUDYOMDþNLSURFHVELRXþLQNRYLWSRtrebito je te LQIRUPDFLMHEU]RLWRþQRREUDGLWLLGMHORYDWLXFLOMXRVLJXUDYDQMDVDPRJRGYijanja procesa treninga. Interakciju pojediQLK þLPEHQLND VXVWDYD VH NRULVWL X XSUDYOMDþNRP SURFHVX motoULþNRJ XþHQMD D X VYUKX REOLNRYDQMD RVRELWRVWL OLþQRVWL VSRUWDãD L ]D UD]YRM åHOMHQLK psiho-PRWRULþNLKVSRVREQRVWL Još je davno prije Jan Amos Komenski (1592-1670 g.) skrenuo pozornost na potrebXSUDüHQMD]QDNRYDLGRELYDQMDLQIRUPDFLMDRQDSUHGRYDQMXXXþenju. On je u svom djelu "Velika Didaktika" koje je bilo jedini pedagoški udžbenik u ono doba, a i gotovo 100 godina poslije, opisao kako zamišlja odgoj. U nastavni program svoje škole još u ono vrijeme uveo je i neke oblike tjelovježbe kao i neke igre. Ovisno o razini novih ]QDQVWYHQLK VSR]QDMD X SUDüHQMX GRELYHQLK LQIRUPDFLMD GR NRMLK VH PRåH GRüL subMHNWLYQRP PHWRGRP ]DSDåDQMD LOL YHü SURYMerenim ispitivanjima, te informacije mogu biti potpuno objektivne. Sve više se spo]QDMHGDLQIRUPDFLMHNRMHWUHQXWDþQRL]YMHãüXMXR SURPMHQDPDXQHNRPVXVWDYXLPDMXYHOLNXYULMHGQRVW2QHRPRJXüDYDMXEU]HLQWHrvencije XWLMHNXVDPRJSURFHVDXþHQMDLWLPHRVLJXUDYDMXGDXþeQMHWUDMHNUDüHDEXGHEROMH3UHPD WHRULML LQIRUPDFLMD XVYDMDQMH QRYLK ]QDQMD RYLVL RG NDNYRüH VLJQDOD LQIRrmacije, koje sportaš, ali i trener primaju. Proces prijema, a i prerade signala odigrava se na razini receptora i proprioceptora i SUROD]L DIHUHQWQLP SXWHP X åLYþDQH FHQWUH 7DM SURces se odigrava analogno; signali se

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

65

kodiraju i svrstavaju; digitalno se dalje sprovode u centar, gdje se vrši obrada, ocjenjuju se, te dolazi do sinteze (aferentne sinteze). Nakon što se informacija tako obradi pamti se samo “QRVHüLVLJQDO´NRMLMH]QDþDMan za sam proces, prevede se u informaciju, a ostalo se GHNRGLUD8SURFHVXXþHQMDSRkUHWDSULPDMXVHUD]OLþLWLVLJQDOLþXMQLYL]XDOQLVLJQDOLNRML nastaju dodirom pod-ORJH VSUDYH L VO RVMHW L]PMHQH WRQXVD PLãLüD L åLYDFD VLJQDOL R promjeni pritiska i položaja unutarnjih organa, signali vestibularnog aparata (labirinta), NLQHVWHWLþNL RsMHWL L GUXJR 2 þHPX WL VLJQDOL REDYMHãWDYDMX" 7R VX SURPMHQH X UDYQRWHåL tijela i njegovih dijelova, pokretanje dijelova tijela u prostoru, prostorno-vremenske promjeQH WLMHNRP L]YRÿHQMD SRNUHWD SURPMHQD RWSRUD WLMHOD PDVH NRMD VH SRNUHüH L njezinih dijelova), promijene rada pojedinih sustava organizma (srca, disanja, cijelog NUYRWRNDWRQXVDPLãLüDLGU 7HSURPLMHQHWUHEDSUHSR]QDYDWLL]QDWLNaNRVHRQHWXPDþHL kako se do njih dolazi. 'YDVXQDþLQDNDNRLKGRELYDPR 1. dobivanje neposrednih informacija od samog sportaša o prijemu i procesu odigravanja signala u sustavu i 2. informacije NRMH RSDåD LOL GUXJLP QDþLQRP dobiva trener o promjenama u sustavu organizma sportaša. 1DEURMLWüHVHVDPRQHNHLQIRUPDFLMHNRMHVHPRJXGRELWLNDNRMHQDYHGHQR

Pod rednim brojem 1 su: -SURPMHQHXWRQXVXPLãLüD -XVSRUHÿLYDQMHYMHåEDQMHPQDDXWRWUHQDåHUX - korištenje svjetlosnih signala o promjeni brzine ili ritma, - informacije o koordinaciji pokreta i -LQIRUPDFLMDRIUHNYHQFLMLNRUDNDYRGHüLULWDPNUHWDQMD 

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

66

Pod rednim brojem 2 su: - zapažanja o prostorno-vremenskim promjenama (ritmograf) i - vremenske promjene (spidograf).

Te podatke se može dobiti telemetrijskom metodomLOLSRPRüXUDþXQVNHPetode trenutno tijekom vježbanja. Vanjski znaci se mogu lakše zamijetiti od navedenih, a koji WUDåH L SRVHEQX RSUHPX NRMD MH VNXSD L ]DKWLMHYD GD V QMRP UDGH VWUXþQH RVREH  Za XSUDYOMDQMH SURFHVRP WUHQLQJD ]QDþDMQR MH GD VH SURmMHQH SUDWH L XVSRUHÿXMX VWDQMD (prate se relativne vrijednosti). Treba bilježiti objektivne podatke o promjenama, ali i subjektivna zapažanja. 6XEMHNWLYQD ]DSDåDQMD MH WHåH NYDQWLILFLUDWL WRþQR RGUHGLWL QMLKRYH YHOL-þLQH DOL nikako nisu za podcjenjivanje, jer nadopunjuju i objektivne informacije koje nam ne PRUDMXXYLMHNELWLSULVWXSDþQH]ERJXYMHWDXNRMLPDVHUDGLQDSU1HGRVWDWDNVWUXþnjaka ili skupe opreme za uzimanja i mjerenja nekih pokazatelja).

5D]LQD L WLMHN LQIRUPDFLMD QDþLQ L EU]LQD REUDGH VX RGOXþXMXüH þLQMHQLFH ]D SUDüHQMHSURPMHQDLXSUDYOMDQMHYDQMVNLPSRMDYDPDLXQXWDUQMLPVWDQMLPDVXVWDYD Danas je u teoriji informacija kao i u kibernetici dostignuta vrlo visoka razina REUDGHGRELYHQLKLQIRUPDFLMDþLPHVH]QDþDMQRSREROMãDORXSUDYOMDnje trenažnim procesom. 8 NLEHUQHWLFL VH LQIRUPDFLMD SULKYDüD NDR ELOR NRMD "vijest-signal", koji daje REDYLMHVW R QHSR]QDWLP GRJDÿDQMLPD X QHNRP VXVWDYX X QMHJRYLP GLMHORYL-ma, o promjenama koje se odigravaju u tom trenutku. Vijest se smatra ona informacija koja je u VYH]LVGRJDÿDQMLPDXVXVWDYXDRPRJXüDYDLSRYUDtnu vezu.

Tako razmatrane informacije mogu biti: - diskretne i ne kontinuirane SRYUHPHQH LQIRUPDFLMH NRMH VH MDYOMDMX X RGUHÿHQLP vremenskim razmacima), - kontinuirane (informacije koje dolaze bez prekida).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

67

Informacija zavisi od modeliranih signala koji se odigravaju na razini stupnja motoriþNRJXþHQMDLGUXJLKPRGHODNRMLVXYHüPRGHOLUDQLRYLVQRRVWUXNWXULSRNUHWDNRMD VHXþLQHNDSULMDãQMDPRWRULþND]QDQMDW]YED]LþQDPRWRULþND]QDnja).

Informacije se mogu podijeliti na:

- pozitivne (to su one koje oslikavaju strukturu nekog modela kretanja u jednom sustavu, i NDRWDNYHVX]DXSUDYOMDQMHVXVWDYRPYUOR]QDþDMQH  - negativne DNR VPDQMXMX PRJXüQRVW SULEOLåDYDQMD N FLOMX LOL RGUHÿHQoj modeli-ranoj VWUXNWXUL X MHGQRP VXVWDYX L NDR WDNYH QLVX ]QDþDMQH DOL PRJX SRPRüL X RWNULYDQMX uzURþQH]DYLVQRVWLQHNLKSRMDYQRVWLXSURFHVXXþHQMD  - trenutneRVOLNDYDMXYHOLþLQXSURPMHQDLVWDQMDXVXVWDYXQDSULPMHUVQDJXErzinu, umor i sl.) i - sukladne (bez prekida daju obavijest o stanju i promjenama u elementima sustava).

Trenutne informacije mogu biti: - informacije koje daju obavijest o vanjskom stanju sustava PRWRULþNL WHVWRYL funkcionalni testovi, ocjena razine tehnike i dr.) i - infoUPDFLMH NRMH GDMX REDYLMHVW R VWDQMX X RGUHÿHQRP HOHPHQWX VXVWDYD LOL GLMHOX sustava (Ekg, Ph krvi, potrošnja O2, spidogram, dinamogram, temperatura tijela i dr.). 'DQDV JRWRYR QLMHPRJXüHXSUDYOMDWL SURFHVRP XþHQMD RGJRMHP LGXJRWUDMQLPSURFesom WUHQLQJD EH] VWDOQH NRQWUROH WRJ SURFHVD .YDOLWHWD XþHQMD RYLVL R VDGråDMX L YHOLþLQL LQIRUPDFLMDNRMHREDYMHãWDYDMXRSURPMHQDPDXQHNRPVXVWDYX8VDPSURFHVXþHQMDPRUD VHXJUDGLWLQDþLQSUDüHQMDLSULMHPDREDYLMHVWLRWLMHNXSURPMHQDGDELVHQDYULMeme moglo utjecati u cilju osiguravanja planiranog dostiJQXüD 7UHQXWQD LQIRUPDFLMD MH WD REDYLMHVW NRMD RPRJXüXMH GD VH VDP SURFHV L]YHGH XþLQNRYLWR D SODQLUDQL FLOM SULMH GRstigne. U XþHQMX VSRUWVNH WHKQLNH SRWUHbQR MH VDYODGDWL RGJRYDUDMXüH NUHWQH SUHGXvjete posebnim VUHGVWYLPDSULMHQHJRVHYMHåEDQMHRGJRYDUDMXüLKWHKQLNDSRþLQMHSUHSRUXþljivo je stvoriti SUHGXYMHWHVGUXJLPXVPMHUHQLPVWUXNWXUDPD]DRGUHÿHQXWHKQLNX âWRMHYMHåED]DUDzvoj EOLåDWHKQLFLVWUXNWXULNUHWDQMD NRMDVHXþLWLMHNXþHQMDüHELWLEUåLLEROML

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

68

1DWHPHOMXVYHJDL]QLMHWRJVDåHWRVHGDMHVOLMHGHüLPHWRGLþNLQDSXWDN • -WUHEDRGPDKXþLWLVSRUWDãDRQXWHKQLNXNUHWDQMDNRMDSUHGVWDYOMDUDFLRQDOQRUMešenje PRWRULþNH]DGDüHGDNDVQLMHQHELELODSRWUHELWDLVSUDYND • - YHüX SR]RUQRVW WUHED GDWL WHRUHWVNRP XSR]QDYDQMX VSRUWDãD V RGJRYDUDMXüRP teKQLNRP L SULSUHPL RGJRYDUDMXüH VSUHPQRVWL GD EL VH SRVWLJOD RSWLPDOQD UD]LQD regulacijskih funkcija svijesti (slika pokreta, shema, kinogram, film), • - WUHED L]EMHüL SRMDYQRVW WHKQLþNLK SRJUHãNL usuglašavanjem posebnih tjelesnih preduvjeta s dinaPLþNRP RVREQRãüX WHKQLNH 8 GMHþMHP X]UDVWX L PODGHåL GRVWLJQXüH posebnih tjelesnih preduvjeta ovisi o stupnju razvoja (biološka starost), a ne samo od godina starosti života i • - treba na vrijeme zapazitiXYMHWHNRMLREMHNWLYQLMHSRND]XMXUD]OLNRYDQMH L]YRÿenja tehnike od raFLRQDOQRJUMHãHQMDLSUDYRYUHPHQRXVNODÿLYDWLRSDåHQHSDUDPHWUH =DVYHWRMHSRWUHELWRYHOLNR]QDQMHLLVNXVWYRXþLWHOMDWUHQHUD DWR]QDþLLVWDlno XþHQMH L XVDYUãDYDQMH LVWLK NDNR EL SRVWLJOL YLVRNX VWUXþQR-pedagošku razinu u svom poslu.

3.6.

6SR]QDMDRWNULYDQMHLLVSUDYOMDQMHPRWRULþNLKJUHãDND

0RWRULþNDLQIRUPDFLMD

1DMYHüL EURM LQIRUPDFLMD þRYMHN L] RNROQRJ VYLMHWD SULPD SXWHP RND 2NR MH X PRJXüQRVWL GD SULPL X MHGQRM VHNXQGL oko 16 slika. Zato kod brzih kretnji zapažanje GHWDOMD QHNH PRWRULþNH LQIRUPDFLMH QLMH PRJXüH 1H PRåH VH SUHSR]QDWL RGJRYDUDMXüH SDUDPHWUH SRNUHWD SD VH ]DNOMXþFL GRQRVH QD WHPHOMX ]QDQMD L LVNXstva. Zbog toga je i YMHURMDWQRVWGDVHWRþQRRGUHGHX]URFLQHNHPRWRULþNHSRJUHãNHXSLWQDLSURPMHQOMLYD=DWR MH YUOR ]QDþDMQR ]D EU]R L NYDOLWHWQR XþHQMH MHGQH VSRUWVNH WHKQLNH GD VH GDQD PoWRULþND LQIRUPDFLMD QD YULMHPH L WRþQR PRåH XVSRUHGLWL V SUDYRP PRWRULþNRP LQIRrmacijom (racionalnom tehnikom). Potrebno MH WRþQR SR]QDYDQMH NLQHVWHWLþNRJ RVMHüDMD L NUHWQH "predstave" (tehniNH LWRXWRþQRRGUHÿHQRYULMHPHNRMHMHSRYROMQR]DLQWHUYHQFLMXGDEL VHLVNOMXþLODSRMDYQRVWJUHãNHXRGUHÿHQRMWHKQici.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

69

8SRVOMHGQMHYULMHPHUD]UDÿHQHVXEURMQHPHWRGHNRMHRPRJXüavaju sportašu da primi objektivne informacije o važnim parametrima kretanja u tijeku ili neposredno posOLMH L]YRÿHQMD VDPH DNWLYQRVWL 6XYUHPHQD WHKQLþND GRVWLJQXüD VYMHWORVQL L ]YXþQL signali; krono-ciklofotografija i filmski snimci koji se brzo razvijaMXYHOLNDVXSRPRüX uþHQMX L WHNXüHP LVSUDYOMDQMX PRJXüH SRMDYQRVWL JUHãDND 0RJXüQRVWL GD VH EROMH L blaJRYUHPHQRXRþHRGVWXSDQMDXWHKQLFLL]DSD]HX]URFLJUHãNHSULL]YRÿHQMXRGUHÿHQH teKQLNHVX]QDþDMQRSRYHüDQH

Ispravljanje grešaka 8QDWRþ VXYUHPHQLP GRVWLJQXüLPD X GRELYDQMX EU]LK LQIRUPDFLMD L PHWRGDPD PMHUHQMDXSURFHVXXþHQMDLYMHåEDQMDQLMHPRJXüHXYLMHNLXSRWSXQRVWLL]EMHüLSRMDvnost PRWRULþNLK JUHãDND NRG XþHQMD WHKQLND 7UHQHU QLMH X PRJXüQRVWL GD QD WHPHOMX VYRJ LVNXVWYDXRþLVYHJUHãNHQD vrijeme, a da to kasnije ne zahtijeva dodatni napor na njihovom RWNODQMDQMX3ULMHVDPRJSURFHVDLVSUDYOMDQMDXRþHQHJUHãNHSRWUHELWRMHUDzmotriti uzroke i PRJXüL VWXSDQM VWDELOL]DFLMH XRþHQH JUHãNH Korenberg, V   MHU üH RG WRJD ]DYLVLWL pravilan izbor pedagoško-metodoloških mjera.

8]URFLJUHãNHXSURFHVXXþHQMDQRYHWHKQLNHPRJXELWL 1. QHGRYROMQRORãH VHRVWYDUXMHSRWUHEDQPLãLüQLRVMHüDM]DSRNUHWWRQXV  2. pogrešna je ili površna "predstava" o kretnji, 3. LGHRPRWRULþNLSURJUDPVOLþQHWHKQLNHQLMHdovoljno stabiliziran pa negativno XWMHþHQDXþHQMHQRYHWHKQLNHQHNDVWDUDWHKQLNDMHUHPHWHüD  4. SRVHEQD NUHWQD LVNXVWYD QLVX ELOD VXVWDYQR REUDÿHQD ]ERJ WRJD QLMH RVWYDUHQ GREDU temelj za ovladavanje novom kretnom strukturom, 5. postoje znatni nedostaci u SVLKRPRWRULþNLP SUHGXYMHWLPD PLãLüQD VQDJD SRWUHEQD izdržljivost i funkcionalne sposobnosti te razina vestibularnog aparata i proprio-ceptora; QHGRVWDWQLVXVWXSQMXXþHQMD 6. SULVXWQDMHVWUDKDQNVLR]QRVW LPDVHQHJDWLYQRLVNXVWYRSULOLNRPXþHQMDRGUHÿHQHLOL VOLþQHWHKQLNHGogodila se nezgoda (pad, povreda i sl.).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

70

Uzroci koji dovode do stabilizacije grešaka: • QLMHQDXþHQDUDFLRQDOQDWHKQLND]DL]YRÿHQMHNUHWQH]DGDüH • WHKQLþNRGRVWLJQXüHQLMHVWDELOL]LUDQRXXYMHWLPDVOLþQLPQDWMHFDWHOMVNLP • tijekom uþHQMDSULPOMHQDMHLQIRUPDFLMDVDPRRUH]XOWDWXSRJUMHãQRJL]YRÿHQMDDOLQHL RX]URFLPDJUHãNHRLVSUDYOMDQMXRGUHÿHQLKSDUDPHWDUDNUHWDQMDUDGLUMHãDYDQMDWehnike racionalnim kretnjama, • VSRUWDã SRVMHGXMH QHSRYROMQH PRUIRORãNH RVRELWRVWL ]D XþHQMH L SULmjenu odreÿHQH tehnike, i • QH SRVWRML SRWUHELWD UD]LQD  PRWRULþNLK VSRVREQRVWL ]D PHWRGRORJLMX XþHQMD NRMD VH SULPMHQMXMHGROD]LGRNRPSHQ]DFLMHXL]YRÿHQMXWHKQLNHXNOMXþXMXVHLGUXJHPLãLüne grupacije, prave se i neke tzv. poPRüQHNUHWQMH 

Stupnjevi spoznavanja greške 8PHWRGLFLRWNULYDQMDLUDVSR]QDYDQMDMHGQHPRWRULþNHJUHãNHSUROD]LVHNUR] VOLMHGHüHVWXSQMeve: 1. Ustanovljavanje prisutnosti greške, 2WNULYDQMHLRGUHÿLYDQMHSULVXWQRVWLSRUHPHüHQRJPMHVWDXVXVWDYXNUHWQMH 3. Prepoznavanje (identifikacija) greške, $QDOLWLþNRRGUHÿHQMHJUHãNH $QDOLWLþNDRFMHQDJUHãNH 1LMH REYH]QR GD VH VSR]QDYDQMH JUHãNH RGYLMD NUR] VYLK  VWXSQMHYD YHü SUYL VWXSDQMVHþHVWRSURSXãWD3UYLLGUXJLVWXSDQMPRJXELWLVSRMHQLXMHGDQVORåHQLMLþetvrti taNRÿHUQLMHREYH]DQDPRJXL]RVWDWLVYDWUL]DGQMDVWXSQMDLOLVDPRþHWYUWLLSHWLXWDNYLP VOXþDMHYLPD PDOR üH ELWL NRULVWL RG VSR]QDMH JUHãNH 3RWUHELWD MH DQDOLWLþND RFMena za SULPMHUHQR UHDJLUDQMH QD MHGQX JUHãNX D DQDOLWLþNR RdUHÿLYDQMH ]D SRGX]LPDQje pravih koraka u ispravljanju jedne greške.

1. Ustanovljavanje greške -SRVWLåHVHXRþDYDQMHPQHSRGXGDUQRVWL]DYUãQRJLOLHWDpnog) XþLQND L]YHGHQH DNFLMH PRWRULþNRJ SURJUDPD 8 YMHåEDPD NRMH VH L]YRGH X X]ajamnom djelovanju s partnerom ili protivnikomWRQLMHXYLMHNPRJXüHEH]YLãHLOLPanje podrobne

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

71

analize tog uzajamnog djelovanja. U takvim situacijama pribjegava se instinktivnim rješenjima ukoliko nema drugih pokazatelja. 2. "DijagnosticiranjeLRGUHÿLYDQMH MH VOLMHGHüD HWDSD *UHãND VH PRUD SUHSoznati, da se UDGLREDãRGUHÿHQRMJUHãFLGDMHWREDãWDJUHãND7RMH]QDþDMQDHWDSDMHULPDVOLþnih grešaka po mnogim pokazateljiPD D VXãWLQVNL VX UD]OLþLWH NDR SR X]URNX WDNR L SR posljedici. Ne smije se greška zamijeniti jer tada postoji opasnost da se zapadne u tzv. WXQHO 7UXGHüL VH GD VH LVSUDYL W]Y RGUHÿHQX JUMHãNX QHSULPMHUHQLP VUHGVWYLPD L meWRGVNLPSRVWXSFLPDPRåHVHJUHãNXMRãSRYHüDWLLSURGXELWL8SRþHWNXWUHQHUQHPRUDL QLMH X VWDQMX GD RWNULMH JUMHãNX QD WHPHOMX YMHåEDþHYH L]MDYH DOL WUHQHU XRþDYD UH]XOWDW SRMHGLQHGLMHORYHSRNUHWDVDJOHGDYDXFMHOLQLLV SRMHGLQRVWLPD LK XVSRUHÿXMH D UD]OLNDX RþHNLYDQRP L XþLQMHQRP XND]XMH PX QD SULVXWQRVW JUHãNH 'UXJL MH VOXþDM NDGD WUHQHU RþHNXMHSRMDYXQHNHJUHãNHQDWHPHOMXLVNXVWYDRQda je može odmah prepoznati i odrediti uzURN D WDGD MH PRJXüH LüL X ]DYUãQL VWXSDQM RFMHQH JUHãNH L L]DEUDWL VUHGVWDYD ]D QMHQR otklanjanje. 3. Sportaš i trener ne moraju uvijek prepoznavati istu grešku. Prvi lakše opaža dinamiþke greške, a drugi kinematiþNH QR WR QLMH VWURJR SUDYLOR  *UHãND VH PRUD SUHSR]QDWL (XVSRUHÿXMHVHW]YLGHDOQD- racionalQDWHKQLNDVRQLPãWRVHLPDLXRþDYDMX]QDþDMQD odstupanja). Iskustvo trenera i razmjena mišljenja o opaženoj grešci, upotpunjuje sliku te RPRJXüDYDGDVHWRþno odredi uzrok greške.  3RG DQDOLWLþNLP RGUHÿHQMHP MHGQH JUHãNH SRGUD]XPLMHYD VH XVWDQRYOMDYDQMH YHOLþLQH greške (sitna, gruED  ]QDþDM YHOLþLQD L VPMHU RGVWXSDQMD RG SURJUDPLUDQRJ SRNUHWD WH PRJXüQRVWLLWHãNRüHNRPSHQ]DFLMHLLVSUDYNH0RJXüQRVWNRPSenzacije ne zavisi samo od JUHãNH YHü L X ]QDþDMQRM PMHUL RG RVREQLK PRWoULþNLK PRJXüQRVWL QHNRJ VSRUWDãD RG SRVHEQRVWLVDPRJPRWRULþNRJ]DGDWNDLXYMHWDXNRMLPDVHVYHWRRGLJUDYD2FMHQDYHOiþLQH MHGQHPRWRULþNHJUHãNHRODNãDYDGDVHXUDGLSODQNRUHNFije i kompenzacije, te moJXüQRVW kontrole uklanjanja otkriveQHJUHãNHXSURFHVXXþHQMD  7HNXüD RFMHQD MHGQH JUHãNH L W]Y YUHPHQVNL RGORåHQD RFMHQD ELWQR VH UD]OLNXMX 3UYD RPRJXüDYDQHRGORåQXLQWHUYHQFLMX]DWRþQRQDVWDODLRSDåHQDPRWRULþNDRGVWXSDQMD koje XND]XMX QD JUHãNX D GUXJD UHNOR EL VH OLMHþHQMH JUHãNH L XVYDMDQMH QHRSKRGQLK PMera NRPSHQ]DFLMHLLVSUDYNHXVOLMHGHüLPSRNXãDMima.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

72

7HNXüDRFMHQDMHXJODYQRPLQWXLFLMVNDRQDVHWHPHOMLQDLVNXVWYXDQDOL]LUDQMDPRWRULþkih JUHãDNDNRMHVXVOLþQHJUHãFLRNRMRMMHULMHþDOL]ERJRVNXGLFHYUHPHQDQLVXXWHPeljene na preciznoj analizi. Vremenski odložena ocjena temelji se na aQDOLWLþNRMSURFMHQLXRþHQH JUHãNHDOLþHVWRSXWD]ERJQHSR]QDYDQMDVYLKþLPEHQLNDLOLRGVXVWYDWRþQLKSokazatelja) u ocjeni i WH JUHãNH ]QDþDMQR PMHVWR ]DX]imaju i iskustvene procjene. Ocjena greške je QHRSKRGQDGDELVHPRJORXþLQNRYLWRGMHORYDWLXSURFHVXXþHQMDLYMHåEDQMDDWRLVNXVQL treneri dobro znaju.

3.7.

Metode ispravljanja grešaka Kad se postigne (stekne) - razvije PLãLüQL RVMHüDM ]D SRNUHW XVSRUHÿXMH VH ORãH L

SUDYLOQRL]YRÿenje tehnike; (sredstva: objašnjenje cijelog ili dijela pokreta, crteži, filmski snimak, kinogram, demonstracija i dinamogram). Vrlo je važno znati što je to jasna predstava tehnike u biodinamiþNRPVPislu. Ne kopirati sportsko-WHKQLþNL SRVWXSDN GUXJRJ VSRUWDãD VDPR ]DWR ãWR MH RQ SULYUHPHQR uspješan. Predstava tehnike treba biti jasna, elemente pojedine tehnike vježbati tako da se SRJUHãNDL]YRÿHQMDVYHGHQDPLQLPXPLOLVHJRWRYRQHPRåHSRJUHãQo izvoditi. Uspjeh brzog spoznavanja pojave greške ovisi od pravovremenog poduzimanja mjera za ispravljanje i želje samog sportaša da mijenja tehniku. Ponekad je problem u sportašu zbog sindroma samodopadnosti, on misli da je to dobro; jer i drugi to rade, ali od GUXJLK þLPEHQLND PRWRULNH QH XRþDYD ELWQX UD]OLNX NDR L DQWURSRPHWULMH SD þDN L koJQLWLYQLKVSRVREQRVWL8NROLNRVHSULMH]DSRþQHLVSUaYDNãDQVH]DXVSMHKVXYHüH=DWR MHYUOR]QDþDMQDEU]DLQIRUPDFLMDRQHSUDYLOQRsWLPDNRMHVXXRþHQHRGVWUDQHWrenera. Opasno je kada se greška ukorijeniWDGDMHSRVDRGDOHNRVORåHQLML7RMHþHVWR SXWDX]URNVWDJQDFLMHXQDSUHGRYDQMXYULMHPHVHJXELQDWUHQLQJXDWUHEDSRYHüDWLUezultat. 2SHWþHVWHLQWHUYHQFLMHXWHKQLFLNRUHNWXUHYRGHJXELWNXUD]LQHSDGDUaspoloženje, a time i spremnost za vrhunska ostvarenja. Proces doknadne obuke od pogrešne stare "tehnike" k novoj tehnici predstavlja u stvari proces ispravljanja stabilizirane greške. U ispravljanju VWDUHWHKQLNHSUROD]LVHNUR]þHWLULID]H 1. Stara tehnika još uvijek dominira i uspijeva se nametnuti ukoliko sportaš ni-je svjesno koncentriran na potrebne promjene ili nije u stanju da se može dovoljno i dobro koncentrirati.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

73

2. Stara tehnika smeta i ne može se više izvesti, ali i nova se izvodi rijetko ispravno, dolazi do pojave interferencije, kombinacije stare i nove tehnike. 3. Postoji svjesno razlikovanje stare i nove tehnike,DOLXRGUHÿHQLPXYMHWLPDMDNXPRU SVLKLþNRRSWeUHüHQMH QHXVSLMHYDLSRQRYRVHXNOMXþXMHSURJUDPVWDUHWHKQLNH 4. Dolazi do razlikovanja nove i stare tehnike, ali sada se štetna interferencija svjesno ]DPMHüXMHLRtklanja. 5. Nova tehnika je usvojena i stabilizirana X PRWRULþNRP SURJUDPX NRML VH L]YRGL X potpunosti i ispravno.

3.8.

3RVWXSFLXXþHQMXWHKQLNH

1. Prvi stupanj je postizanje predstave o kretnoj aktivnosti i XVNODÿLYDQMH SRMHGiQDþQLK NUHWQMLNRMHþLQHVSRUWVNXWHKQLNX. Što je sportska tehnika? To je poseban postupak istovremenih i slijednih kretnji koje su usmjerene na racionalnu organizaciju promjenjivih vanjskih i unutarnjih sila koje GMHOXMX QD VSRUWDãD &LOM MH GD VH WH VLOH SRWSXQR L XþLQNRYLWR LVNoriste za postizanje YUKXQVNRJ GRVWLJQXüD-rezultata. Dolazi do pripreme i usuglašavanja voljnog procesa za L]YUãDYDQMH PRWRULþNH DNWLYQRVWL SVLKRORãNR L IL]LRORãNR XVNODÿLYDQMH  VWYDUD VH racioQDOQD LGHRPRWRULþND UHDNFLMD (stvara se podloga; film za sliku; svi potrebni uvjeti za moWRULþNLSURJUDP- zapis).  'UXJL VWXSDQM MH L]JUDÿLYDQMH VSRVREQRVWL GD VH XVYRMH JODYQH NRQWXUH NUHWDQMD X temeljnim oblicima. (Konture slike i obrisi, kretanje dobiva prepoznatljiv oblik. Dolazi do LUDGLMDFLMH X PRåGDQRM NRUL L VWYDUD VH QDSHWRVW PXVNXODWXUH SRG XWMHFDMHP X]EXÿenja. 2GUHÿXMX VH SHGDJRãNR-PHWRGLþNH ]DGDüH ]D VDYODÿLYDQMH FMHORNXpne tehnike i ritma aktivnosti; potrebno je paziti na pojavu viška pokreta (nepotrebne kompenzacije), LQWHUIHUHQFLMX L SRMDYX VXYLãQH QDSHWRVWL PLãLüD 0HWRGH NRMH VH NRULVWH VX YHUEDOQD auGLRYL]XDOQD GDYDQMH EU]LK LQIRUPDFLMD R GHWDOMX SRNUHWD L SUDNWLþQR XYMHåEDYDQMH 7UDMDQMH XþHQMD QH VPLMH ELWL GXJR YHü NUDWNR MHU VH åLYþDQL VXVWDY SUL XþHQMX QRYLK koordinacija brzo umara. 7UHüLVWXSDQMQDVWDMHNDGDVHSRþLQMHREOLNRYDWLUDFLRQDOQDVSRVREQRVWWRþQRVWNUetne aktivnosti, DSRYH]DQDMHVSRYHüDQRPUD]GUDåOMLYRãüXXPRåGDQRMNRUL3RNUHWVHSULKYDüD detaljnije i potpunije, dolazi do pojave stabilizacije pojedinih dijelova kretanja u

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

74

FMHORNXSQRVWL WHKQLNH 8VXJODãDYDMX VH GHWDOML X WRþQRVWL SR]LFLMD VYDNH JUXSH PLãLüQH DNWLYQRVWL 'HWDOMQR VH REXKYDüD FMHORNXSQD NUHWQD DNWLYQRVW Petodika ide u detalje SRMHGLQLK GLMHORYD WHKQLNH JODYD UXNH QRJH  3RYHüDYD VH EURM SRQDYOMDQMD QD MHdnom treningu, razmaci od 2-3 dana više ne škode.  ýHWYUWL VWXSDQM MH NDGD VH YMHãWLQD SRWSXQR REOLNXMH formiran je sustav kretne aktivQRVWL WUHED QDURþLWX SR]RUQRVW REUDWLWL GD VH QH XYXþH SRWNUDGH JUHãND X WHKQLFL  NauþHQRVHVWDELOL]LUDLDXWRPDWL]LUD U metodici dominira proces stabilizacije, a usavršavanje tehnike je uz veliki broj ponavljanja, ali još uvijek u pretežito nepromjenjivim uvjetima. Radi se na brzini pokreta ali još uvijek bez velikog uloga snage. 5. Peti stupanj je rad na dostizanju varijabilnosti u tehnici (ostavljaju se otvoreni ulazi za nove varijante tehnike). Postiže se tzv. savršena tehnika koja dodatnim koordinacijama stvara varijabilnu tehniku 6WYDUD VH SODVWLþQRVW L QRYD NYaliteta u kori velikog mozga, MDYOMDMX VH W]Y SRVHEQL RVMHWL RVMHüDM ]D YRGX ORSWX VSUDYX LOL timing u borilaþkim vještinama. U metodici obuke tehnika se više primjenjuje u promjenjivim uvjetima i situacijski. Tehnika se usavršava sve više s temelja individualnih osobitosti sportaša; gradi se "stil". 6WYRUHQLVXVYLXYMHWLLPRJXüQRVWL]DXþHQMHVORåHQLMLKLYrlo složenih gibanja, povezivanje YLãHWHKQLNDXQHãWRQRYRNRPELQDFLMHSRVHELFHMHWR]QDþDMQRXERULOaþkim sportovima gdje dominiraju složeni pokreti, niz zasebnih tehnika koje tvore novu složenu cjelinu). 3RUHG EU]LQH XODåH VH L PDNVLPDOQD VQDJD X WHKQLFL UDGL SRYHüDQMD XþLnkovitosti i postizanje visokog rezultata.

PUVF,YR%DQRYLü

4.

JUDO METODIKA TRENINGA

75

Trening

4.1. Trenažna jedinica 2VQRYQD JUDÿHYQD NDULND VYLK VWUXNWXUD RG PLNURFLNOXVD PH]RFLNOXVD L YLãLK X planiranju je trening, jedna trenažna jedinica. Ona je posebno važna u sastavljanju lanca koje se zove proces treninga8QMRMLVQMRPVHRVWYDUXMXRGJRYDUDMXüH]DGDüHWUenažnog SURFHVDNRMHSURL]OD]HL]RGUHÿHQLKJUDGQMHYLãLKFMHOLQDPDkro, mezo i mikro ciklusa), a SR VPLVOX RGUHÿHQLK YHOLþLQD L SRVHEQRVWL SULPLMHQMHQLK RSWHUHüHQMD X ]DYLsQRVWL L]PHÿX obujma i intenziWHWDUDGD7R]QDþLGDVHWUHEDMXSULPLMHQLWLWDNYLPHWRGL i takva sredstva s RGJRYDUDMXüRP PHWRGologijom, da se postigne što bliže planirani cilj, a na svrsishodan i QDMHNRQRPLþQiMLQDþLQ 8 VYDNRP FLNOXVX WUHQLQJD WUHQDåQD MHGLQLFD MH SRGUHÿHQD NDULND 7UHQDåQL FLNOXV nije jednostavni zbroj trenažnih jedinica, NDR ãWR VH WR SRQHNDG PRåH þLQLWL 7R MH MHGQD logiþQDFMHOLQDNRMDMHJUDÿHQDSRSODQXLVRGUHÿHQLP]DGDüDPDLSRGUHÿHQDVXVWDYQRP SURFHVX3RYH]DQRVWPRUDELWLL]PHÿXFLNOXVDLXQXWDUFLklusa. &LMHOLSURFHVJUDGQMHLXNODSDQMDSRMHGLQDþQLKWUHQDåQLK MHGLQLFDXJUDÿHYLQXNoja se zove TRENAŽNI PROCES, nije ni malo jednostavan. Tijekom rada sat ili nešto više, stvaraju se funkcionalne osnove za podizanje sposobnosti ili se iniciraju greške. U okviru MHGQRJFLNOXVDGROD]LGRMDþDQMDJUDÿHYQLKþLPEHQLNDLOLGRXþYUãüivanja greške. =DWR SODQLUDQMH UDGD ]D L]JUDÿLYDQMH WUHQDåQH MHGLQLFH WUHED GD EXGH R]ELOMDQ SRVDR L temelji se na više uvjeta koji tvore zakonitosti sportskog treninga.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

76

Nabrajamo neke elemente koji se trebaju uzeti u obzir: 1. ]DGDüHRGUHÿHQHWUHQDåQHMHGLQLFHSURL]OD]HL]]DGDüDRGUHÿHQRJFLNOXVDLPMHVWDX kojem se nalazi ista, 2. mjesto trenažne jedinice u planu mikrociklusa, 3. YUVWDUDGDNRMDXRGUHÿHQRMWUHQDåQRMMHGLQLFLLPDYRGHüXXORJXQDþLQSRYezivanja i izbor usmjerenih vježbi, 4. YHOLþLQHWUHQDåQLKRSWHUHüHQMDYH]DL]PHÿXREXMPDLLQWHQ]LWHWDUDGDWHYalovitost RSWHUHüHQMD]DYULMHPHUDGD 5. L]ERUYMHåELNRMHVXXVOLMHGXWHYHOLþLQHLQMLKRYRJREXMPDQMLKRYRJL]YRÿHQMH odreÿLYDQMDPHWRGHLREOLNDUDGD 6. QDþLQNRQWUROHLWHNXüHLVSUDYOMDQMHJUešaka i 7. QDþLQRUJDQL]DFLMHUDGDWUHQHUDLVSRUWDãD Pored svega treba znati da se prvo moraju uzeti u obzir uvjeti i osnova za ostvarivanje RGUHÿHQHWUHQDåQHMHGLQLFHWHRVLJXUDYDQMHSRWUHEQRJVYDNRGQHYQRJoporavka. Svaki navedeni element ima svoju vrijednost pa ni jednog ne treba izostaviti pri SODQLUDQMXNDRQLWLWLMHNRPQMHJRYDRVWYDULYDQMH3RMHGLQDþQLWUHQLQ]LQLVXQHNLVWDQGDrdni kalupi, “opeke” NRMH VH UD]OLNXMX VDPR SR ERML LOL YHOLþLQL ]DYLVQR RG XVPMHUenosti npr. snaga izdržljivost, brzina) od NRMLKVHJUDGHYHüHFMHOLQH]JUDGDNRMDVH]RYH trenažni proces. 8 RNYLULPD RGUHÿHQH VSRUWVNH JUDQH ]D SRMHGLQH FLNOXVH L PLNURFLNOXVH RG GDWH JUDÿHPLMHQMDMXVHVDGUåDMLXVXNODGQRVWLVD]DNRQLWRVWLPDL]JUDÿLYDQMD³VSRUWVNHIRrme”. Iza svega izlazi da üH GUXJDþLMD ELWL WUHQDåQD MHGLQLFD XVPMHUHQD QD UD]YRM VQDJH X SULSUHPQRP PLNURFLNOXVX X SULSUHPQRP SHULRGX D GUXNþLMD WD LVWD X QDWMHFDWHOMVNRP periodu. 2QH þLQH SRWSXQR GUXJDþLMX NYDOLWHWX - kako u organizacijskom i programskom pogledu, tako isto i u pODQLUDQMXSUHWSRVWDYNLXþLQNRYLWRVWLSULODJRÿHQRVWL]DUDG 3RVHEQRMH]QDþDMQRGDVHRUJDQL]DFLMVNDJUDÿDGREURLSUDYLOQRUDVSRUHGLWLMHNRPNUivulje RSWHUHüLYDQMDXFMHORYLWRPSURFHVX.RGJUDGQMHMHGQRJWUHQLQJDMHGQHMHGLQLFHXVWDOMHQMH WURþODQLREOLk (uvodni dio, glavni i završni dio).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

77

8 SRJOHGX WUHQDåQLK ]DGDüD WR RGJRYDUD ]DJULMDYDQMX RVWYDULYDQMX SUDYLK odUHÿHQLK WUHQDåQLK ]DGDüD L SRVWXSQRP LVNOMXþLYDQMX IXQNFLMD RUJDQL]PD L] WUHQDåQRJ VWXSQMDUDGD=DGQMDID]DMHYHüGLRPMHUD]DELRORãNXREnovu. Pod tim treba uzeti u obzir GDLRELþQRSUDQMHSRGWXãHPQHPRUDLPDWLVDPRKLJLMHQVNL]QaþDM 'LQDPLND RSWHUHüLYDQMD MH WDNRÿHU VDVWDYQL þLPEHQLN SODQLUDQMD 3R REOLFLPD RQD može biti prikazana kao krivulja sa blago uzdignutim vrhom, sa valovitim vrhom ili ãLURNLP L WXSLP YUKRP 7R VX NODVLþQD UMHãHQMD SR]QDWD X PHWRGRORJLML QDVWDYH 6D vježbama zagULMDYDQMD SRVWLåHPR EROMX VSUHPQRVW RUJDQL]PD VSRUWDãD ]D SUHGVWRMHüL UDG 3RWRPVHRSWHUHüHQMDSRYHüDYDMXLGROD]LVHGRYUKDRSWHUHüHQMDSUHGYLÿHQRJ]D dati dan, a NDVQLMH VH RSWHUHüHQMH VPDQMXMH GD EL VH WUHQLQJ ]DYUãLR VH XPMHUHQLP LOL ODJDQLP QDGUDåDMLPDRUJDQL]PDNRMLJDXYRGHXSURFHVRSRUDYND8VWYDUQRVWLSRVWRMHLGUXJDþija rješenja i u primjeni su. Najviše se odstupanja vrši u glavnom dijelu treninga i modeliraju VH WDNR GD NULYXOMD RSWHUHüHQMD NULYXOMD QDSUH]DQMD LPD REOLN L]ORPOMHQH FUWH V Qekoliko ]XEDFDLOLYDORYDãWRQLMHLVWR DXQHNRPVOXþDMXRGJRYDUDQHSUHNLGQRVWLXSonavljanju intervala ili promjenljivoj metodi. I zagrijavanje može ELWLUD]OLþLWR QHJR MH VWDQGDUGQR 6DVYLP MH RQR GUXJDþLMHQD SUYLPWUHQLQ]LPDXMHGQRPGDQXDYHüGUXJDþLMHXGUXJRMWUHQDåQRMMHGLQLFLLstog dana. Jedna trenažna jedinica je cjelina za sebe, a ostavlja vezivne elemente da se druga trenažna jedinica na nju naslanja-YHåH3RQHNDGVHWUHEDVDþHNDWLGDVHXþiQDN³VOHJQH´WR]QDþLGD VHUDGLQDGUXJRP³]LGX´]JUDGHNDNRELVHYULMHPHãWRHNRQRPLþQLMHNRUistilo. Završetak WH JUDÿHYLQH MH ³NURY´- SPORTSKA FORMA $NR JUDGLPR YHüL UH]XOWDW WR ]QaþL YHüX zgraduRQGDüHNURYELWLVDPRNDWQDNRMLüHVHGRJUDÿLYDWLVOiMHGHüL To nije jednostavno, ali je proces kojim se od jedinica treninga gradi cijeli sustavni rad u SRVWL]DQMX YLVRNLK UH]XOWDWD L QLãWD QLMH EH] VYUKH L SODQD 1D VOLMHGHüLP VWUDQLFDPD predložen je primjerak plana jedne trenažne jedinice u pripremnom periodu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

78

Primjer plana treninga (u 3. fazi pripremnog perioda) Broj sportaša: 18-20 =DGDüHWUHQLQJD

Trajanje sata treninga: 120 minutaMjesto rada: dvorana.

1. Razvoj koordinacije, brzine i snage 2. 8þHQMe i usavršavanje tehnike tai-otoshi i ugradnja tehnike u nove kombinacije (napad-obrana)

3. Usavršavanje specijalki (tokui- waza) kroz laki randory. Dio sata

Sadržaj (nastavno trenažna sredstva) 2EMDãQMHQMH]DGDüDLVDGUåDMDUDGD

Doziranje u minutama 3

I. Uvodni

II Pripremni

III Glavni dio

IV Završni dio

 ODJDQR WUþDQMH po tatamiju; ravno naprijed, nazad, boþno korak do korak, s okretanjem oko sebe, za 360° GHVQR L OLMHYR WUþDQMH V YLVRNLP podizanjem koljena, zabacivanjem potkoljenice, izmjena ritma s 3-4 ubrzanja, sprint u mjestu i na ]QDN OHüL L EU]R VH GLüL WH QDVWDYLWL WUþDWL SR zadaüDPD 2. vježbe oblikovanja: -þHRQLNUXJRYLUXNDPD - zamasi sa zasucima, - prekloni i zakloni, - visoko prednoženje, -GXERNLþXþQMHYL[ - preponski sijed 3. specijalne vježbe: - prednji most i šestarenje oko l. i d. ramena, - kolut preko ramena do sijeda za kesa-gatame, -YMHåEHXSDUXSUHYODþHQMDSUHNROHÿD]DVXFLX položaju za kata-gurumu, prekloni s vježbaþHP na vratu, sklekovi u uporu i drugo 4. padovi: zempo-kaiten, yoko, ushiro (kružno i sukcesivno po cijeloj struQMDþL REMDãQMHQMHLGHPRQVWUDFLMDUXþQRJEDFDQMD tai-otoshi

5

10

12

8 2

XþHQMHLXYMHåEDYDQMHEDFDQMD 3. aktivni odmor WUHQLQJERUEDSR]DGDüL 5. usavršavanje tokui-waza tehnika 6. aktivni odmor 7. ugradnja tehnike tai-otoshi u kombinacije: napad-obrana 8. rad u parteru izbor i rad na tokui-waza

8 2 15 5 10 10

9. aktivni odmor 10. randory 3+3 11. aktivni odmor 12. vježEHVQDJHVNOHNRYL]JLERYLþXþQMHYL pregibi, sukanje trupa i poskoci

3 6 3 6

6

5 vježbe istezanja i opuštanja

Organizacijsko metodski naputci sportaši se postrojavaju u vrstu

objasni se tehnika, QDþLQLSULPMHQHL povezivanje u standardne kombinacije koristi se samo tehnika tai-otoshi, randory s partnerom Usavršavanje TETA varijanti svaka se vježba izvodi po 1 minut.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

79

4.2. )L]LþNDSULSUHPD 8JODYQRP SRG SRMPRP IL]LþNH SULSUHPH VH SRGUD]XPLMHYD UD]YRM PRWRULþNLK VSRVREQRVWLNRMHRPRJXüDYDMXGD VH ãWR XþLQNRYLWLMH L]YUãL RGUHÿHQD NUHWQD ]DGDüD5adi ODNãHJSRLPDQMDVSRVREQRVWLRGYRMHQRüHVHUD]PDWUDWLSRWUHELWRsWLNRMHVX]QDþDMQH]DVYH PRWRULþNH UDGQMH D QLNDGD VH QH SRMDYOMXMX LsNOMXþLYR VDPH L L]GYRMHQH YHü X VYDNRM NUHWQRM]DGDüLVXSULVXWQHXYHüRMLOLPDQMRMPMeri.

To su: snaga (sila ili jakost) izdržljivost (ustrajnost) brzina koordinacija (okretnost) ravnoteža gibljivost (rastezljivost) preciznost 4.3.

Snaga Metodologija treninga snage Vrsta IZOMETRIJSKA ',1$0,ý.$ (.6&(175,ý1$

1DþLQYMHåEDQMD 9MHåEDQMHVUD]OLþLWLP otporima Vježbanje s pULODJRÿHQLP otporom Vježbanje s rastezljivim spravama 'LQDPLþNHYMHåEH

Osobitosti MišiüVHQDSLQMHNRQWUDKLUD SUHPD otporu (nema vidljivog pokreta) 0LãLüVHQDSLQMHLPLMHQMDGXåLQX VNUDüXMHVH 3RGL]DQMHWHUHWD 0LãLüVHQDSLQMHDOLUDVWHåHL produžuje, teret se polako spušta.

Opis vježbe

Drugi nazivi 6WDWLþNLQDSRU ,]RWRQLþQLQDSRU Trening s negativnim radom

Naziv vježbanja

Teret je prilikom vježbanje u dodiru s rukom ili nogom preko tzv. “grebena”

Nautilus trening

Teret pri vježbi se mijenja, brzina je ista

,]RNLQHWLþNLWUHQLQJVWDlne brzine

Otpor pri vježbi se postiže federom ili gumom u smisli istezanja ili stezanja

,]RNLQHWLþNLWUening promjenjive brzine

Vježba se pri otporu vlastitog tijela ili SDUWQHURYDPLãLüVHLVWHåHLVNUDüuje)

Vježbe snage: zgib, sklek, SUHJLELþXþQMHYL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

80

VRSTE TRENINGA SNAGE S OBZIROM NA BRZINU,=92Ĉ(1-$32.5(7$VRSTU OTPORA I PROMJENE U DUä,1,0,â,û$

Dizanje tereta NRQFHQWULþQR

6NUDüLYDQMHPLãiüD dužina se smanjuje

IzokineWLþNL

Promjenjiv otpor (teret) Dizanje tereta

ekscHQWULþQR

3RYHüDQMHGXåLQHPLãLüD PLãLüVHL]GXåXMH 'XåLQDPLãLüDRVWDMHLVWD

Otpor prema ekstremitetu ili trupu

Izometrijski

Može da se mijenja

Nula

Stalan

Mijenja se prema kutu u zglobu

Mijenja se prema brzini pokreta

Promjenjiva Stalna Brzina pokreta (kretanja - vježbe)

-HGDQ RG QDMMHGQRVWDYQLMLK QDþLQD ]D UD]YRM VQDJH MH GL]DQMH XWHJD 7R VH PRåH raditi sa serijom ponavljanja podizanja tereta ili korištenjem posebnih naprava tzv. mašina ]D GL]DQMH XWHJD 8 MHGQRP L GUXJRP VOXþDMX YMHåEDþ SRGLåH RGUHÿHQL WHUHW D RQGD JD VSXãWD 3UYL SRNUHW MH NRQFHQWULþDQ UDG D ]DWLP VOLMHGL HNVFHQWULþDQ UDG SUL VSXãWDQMX Posebne sprave za dL]DQMHWHUHWDRPRJXüXMXGDVHPQRJHYMHåEHYUãHXUHGRVOLMHGXVeriji) V WHUHWRP X UD]QLP SRþHWQLP SRORåDMLPD 1DSUDYH ]D GL]DQMH WHUHWD LPDMX VYRMX Fijenu, SRQHNH VX L VNXSH DOL MH QMLKRYD SUHGQRVW ãWR SULOLNRP YMHåEDQMD SRYHüDYDMX Vigurnost YMHåEDþD'L]DQMHXWHJDNODVLþQR LUDGQDVSUDYLMHXELWLVOLþQRDOLVHLQHþHPXL]QDþDMQR UD]OLNXMH9HOLþLQDSRNUHWDPRåHELWLUD]OLþLWDPRåHVHRJUDQLþLWLEURMPLãLünih grupa koje VXDNWLYQHXQHNRMYMHåELLOLXWMHþHQDQHNHVDPRL]DEUDQH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

81

Ima i nekih nedostDWDND QD PQRJLP QDSUDYDPD UDG VH REDYOMD JXUDMXüL WDNR VX PLãLüL ãDNH VODER DQJDåLUDQL ãWR ]D PQRJH VLWXDFLMVNH SRNUHWH QLMH SULODJRÿHQR UHDOQLP SRWUHEDPD 7UHQLQJ V XWH]LPD LPD VYRMX XVWDOMHQX WHUPLQRORJLMX ]DWR üH VH QDMþHãüH upotrebljavani izrazi obrazložiti u tablici koja slijedi.

Izraz DIZANJE PONAVLJANJE BROJ (ponavljanja) SERIJA MAKSIMALAN (broj ponavljanja) 237(5(û(1-( (na treningu) 8ý(67$/267

=QDþHQMH

Primjer

2GUHÿHQLQDþLQNUHWDQMDXWega

Savijanjem ruku u laktu

-HGQRL]YRÿHQMHGL]DQMDLOLYMežbe pri otporu Broj ponovljenih dizanja i spuštanja koji se izvode jedno za drugim

Dizanje i spuštanje- jedanput Ukupan broj pojedinaþnih pokreta

Grupa ponavljanja iza koje je odmor ili nastupa druga vježba 1DMYHüL PRJXüL WHUHW koji se može poGLüL RGUHÿHQLEURMSXWD

Osam podizanja i spuštanja iza kojih je odmor je jedna serija Ako netko podigne 60 kg 6x za redom, njegom 6MP je 60 kg; ili 10 Χ pa je 10MP 60 kg 8WHJ NRML VH NRULVWL MH YUOR þHVWR RGUeÿHQ 50% od 10MP je tereta koji izrazom MP vježEDþPRåHSoGLüLSuta

Broj treninga tjedno

PROGRAM (treninga)

1DþLQLYMHåEDQMDRGQDYHGHQLKVYLLOLQHNLSRND]DWHOML

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

82

8QDYHGHQRPSULPMHUXRSWHUHüHQMHVHWHPHOMLQD10MP (deset maksimum ponavljanja): to MHXWHJNRMHJYMHåEDþPRåHSRGLüL]DUHGRPSXWD3otrebno ga je odrediti prije poþHWND programa vježbanja za svaku vježbu (vrstu pokreta). 3UYDVHULMDL]YRGLVHVDSRQDYOMDQMDNRGRSWHUHüHQMDRG10MP ¸zatim slijedi druga serija sa 75% od 10MPVDSRQDYOMDQMDD]DGQMDWUHüDVHULMDVDRG10MP. Primjer za opisani program: 1. Serija 2. Serija 3. Serija

10 ponavljanja s 50% od 10MP (60kg) 10 ponavljanja s 75% od 10MP (60kg) 10 ponavljanja s 100% od 10MP (60kg)

30 kg 45 kg 60 kg

Ponavljanje u seriji se izvodi jedno za drugim bez pauze, odmor L]PHÿX VHULMD MH kratak i traje 1-2 minute. takav trening se izvodi 4-5 puta tjedno. Kako se treninJRPYUHPHQRPPLMHQMDMXVWYDUL YMHåEDþRMDþDYDWRVHLEURM MP mijenja, SRYHüDYDVH Novi 10MP MHüHELWLNJ0RåHVHUDGLWLLGUXNþLMH9MHåEDþNRMLPože neki XWHJSRGLüLSXWDPRüLüHSRGLüLLPDORWHåLXWHJ-8 puta. 0DNVLPDOQD WHåLQD ]D L]YUãHQL QDMYHüL EURM SRQDYOMDQMD LQWHQ]LWHW  QD SU 6MP je PDNVLPDOQLWHUHWNRMLVHPRåHSRGLüL[]DUHGRP'DQDVMHWRXPQRJLKYMHåEDþDRVQova za relativno najbrži razvoj snage 6MP. 3RVWDYOMDVHSLWDQMHNROLNRSXWDWUHEDELWLXþHVWDORVWWUHQLQJDVQDJHXMHGQRPWMHGQX" 'RVDGDãQMD LVNXVWYD JRYRUH GD QHPD ]QDþDMQLMLK UD]OLND X SULUDVWX VQDJH NRG svakodnevnog treninga i 3-SXWDXWMHGQX9DåQRMHGDVHRPRJXüLSRtpuni oporavak i k tome još i stvore uvjeti za nadkompenzaciju. Ako se trenira svakodnevno; 6 treninga WMHGQR RQGD MH SRWUHEQR GD VH RJUDQLþL UDG QD RGUHÿHQH JUXSDFLMH PLãLüD SR GDQX D vježbanje se izvodi za istu grupaciMXPLãLüDVYDNLGUXJLLOLWUHüLGDQ (NVFHQWULþQLWUHQLQJVQDJH 6DPQD]LYXSXüXMHGDMHWDYUVWDWUHQLQJDXVYH]LVHNVFHQWULþQRPNRQWUDNFLMRPD WR]QDþLGDPLãLüUD]YLMDNRQWUDNFLMXGDELVHVXSURWVWDYLRVLOLJUDYLWDFLMHWHåLQLWHUeta), ali se isteže. To je rad kada uteg nakon što smo ga podigli spuštamo na zemlju. Posebno je ta YUVWDUDGDL]UDåHQDNDGDVHYHüLWHUHWSRODNRVSXãWD7RMHYUORXþLQNRYLWRNDRQDþLQGDVH poYHüD VQDJD 7DNYLP QDþLQRP YMHåEDQMD SRVWLåH VH LVWL RELP X UD]YRMX VQDJH NDR L V

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

83

konFHQWULþQRP NRQWUDNFLMRP .DG VH WR ]QD WDGD VH GD EL WUHQLQJ ELR ãWR YLãH XþLQNRYLW XWHJWUHEDQDNRQSRGL]DQMDSRODNRYUDüDWLXSoþHWQLSRORåDM7DNDYUDGMHNRULVQLMLMHUVHMH HNVFHQWULþDQUDGXþLQNRYLWLVWRNDRLNRQFHQWULþDQ .DNR VPR VSR]QDOL GD MH HNVFHQWULþDQ UDG NRULVWDQ D QDþLQ vježbanja je takav da PRåHPRYMHåEDWLLVYHüLPWHåLQDPDQHJRSULSRGL]DQMXRGQRVQRNRQFHnWULþQRPUDGXWHMH on za razvoj snage još i korisniji. Ako je na pr. 100 kg maksimalan teret koji možemo SRGLüL X NRQFHQWULþQRP UHåLPX UDGD RQGD üH VH EH] SUREOHPD teret od 120 kg moüL normalno kontrolirati za vrijeme spuštanja. 8VWDQRYOMHQR MH SUL YMHåEDQMX GD MH  HNVFHQWULþQLK NRQWUDNFLMD SR  RG 03 GDMHLVWLXþLQDNNDRNRQFHQWULþQLKNRQWUDNFLMDRG03.DGDVHNRULVWLYHüLWeret od 120% od 1MP (koncenWULþQL  WHãNR MH NRQWUROLUDWL WHåLQX NRMD VXYLãH EU]R SDGD D SUL tome poboljšanje snage je malo (Johnson i sur. 1974.). Subjektivni osjeüDMYMHåEDþDMHGDMH HNVFHQWULþDQUDGVWHUHWRPODNãLRGRGJRYDUDMXüHJNRQFHQWULþQRJ3UHdnost je i u tome da se konceQWULþDQUDGPRåHL]YRGLWLLWDPRJGMHMHNRQFHQWULþDQUDGLQHLzvodljiv. U kružnom WUHQLQJXPRåHVHGRJRGLWLGDSRQHNLYMHåEDþQHPRåHXUDGLWLQLMHGDQ]JLELOLVNOHN$NRVH WDNYRPYMHåEDþXSRVWDYL]DGDüDGDUDGLYMHåEXVSXãWDMXüLVHL]YRGLVHHNVFHQWULþan rada) WRMHXþLQNRYLWRLSREROMãDYDVQDJXDQHL]UDYQRVHREDYOMDLNRQFHnWULþDQUDG 2YDPHWRGDYMHåEDQMDMHNRULVQD]DYULMHPHUHKDELOLWDFLMHSRVOLMHSRYUHGH9Hüina sprava za trening snage napravOMHQDMH]DNRQFHQWULþDQUDGSDHNVFHQWULþQHYMHåEHQLMe lako RUJDQL]LUDWL 8 SRQHNLP VOXþDMHYLPD VSXãWDQMH YHOLNLK WHUHWD MH L ULVNDQWQR 7aNRÿHU VH PRUDND]DWLGDHNVFHQWULþDQUDGQLMHXYLMHNSULNODGDQ]DVYHSRWUHEHXUD]YRMXUHDOQHVQDJH ali ponekad ima izvjesnu prednost pa sportaši i treneri moraju znati koje su moJXüQRVWLL koristi. (NVFHQWULþQDPHWRGDYMHåEDQMDMHNRULVQDLWRRQGDNDGDVHGRÿHGRMHGQHUD]ine u VQD]LNDGDVHVWDELOL]LUDIRUPDWHMHSRWUHELWRVWYRULWLMDþLQDGUDåDMNRMLüHL]D]YDWLSoticaj QDQRYRSULODJRÿLYDQMHIXQNFLMDRUJDQL]PD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

84

KDNRSRþHWLVWUHQLQJRPVQDJH 1. 7HPHOMQLXYMHW]DELORNRMXYMHåEXELORNRMLSURJUDPMH]DGRYROMDYDMXüDUD]ina zdravlja LRSüDIL]LþNDVSUHPQRVWWRVHSRVHEQRRGQRVL]DSURYHGEXQHNRJLQWHQ]LYQLMHJWUHQLQJD Dizanje tereta izaziva jak stres na ligamente i VWUXNWXUH ]JORERYD D SRYHüDYD SULWLVDN X trbušnoj i prsnoj šupljini. Sve to se dešaYD]DYULMHPHYMHåEDQMDDSUHVWDMHþLPVH]DYUãL To je potrebno znati, jer osobe koje imaju slabost, na pr. svježi ožiljak poslije nedavne operacije ili su sklone kili (bruhu) ne smije se bez poVHEQHSULSUHPHRSWHUHüLYDWL3RVHEQR VHQHSUHSRUXþLRVREDPDVYLVRNLPNUYQLPSULWLVNRPLQHNLPVrþDQLPPDQDPDEROHVWLPD da se bave dizanjem utega i cilju poboljšanja snage. 2. .DGD MH QHND RVRED VSUHPQD D WR ]QDþL GD LPD ]DGRYROMDYDMXüX RSüX UD]LQX IL]LþNH spreme može se pristupiti treningu za razvoj snage s utezima. Upute i savjeti trenera su NRULVQL L SRWUHEQL 7R VH SUYHQVWYHQR RGQRVL QD QDþLQH GL]DQMD XþHVWDORVW YMHåEDQMD L GR]LUDQMHRGUHÿLYDQMHSRþHWQHWHåLQHLEURMDSRQDYOManja) jer posljedice nepravilnog rada mogu biti neugodne. 3. 3URJUDP YMHåEDQMD ]DSRþLQMH VH YHOLNLP EURMHP SRQDYOMDQMD D V UHODWLYQR PDOLP teåLQDPD8þHVWDORVWXSRþHWNXWUHEDELWL-SXWDWMHGQR3UHSRUXNDMHGDVHSRþQHYMHžbati s onom težinom koji vježbDþPRåHSRGLüLSXWD]DUHGRP1DSUYRPWUHQLQJXVHLGHQD 10-SRQDYOMDQMDVYDNHYMHåEHDRGPRUL]PHÿXVHULMDMH-3 minuta. Ako drugi dan nema QHXJRGQLK RVMHüDMD ERORYD X ]JORERYLPD L WHWLYDPD  RSWHUHüHQMH X WUHQLQJX VH Pože SRVWXSQRSRYHüDWLWDNRGDVHXVOLMHGHüLK-3 tjedna broj ponavljanja dovede na 20 puta. ,VWR VH SRYHüDYD L EURM VHULMD RG MHGQH QD GYLMH D QDMYLãH QD WUL .DGD VH YMežba više od MHGQHVHULMHWUHEDVYDNXYMHåEXXUDGLWLGRNUDMDLFMHORYLWRDSRWRPSULMHüLQDGUXJXVHULMX prve YMHåEH 3RVOLMH  WMHGQD YMHåEDþ LGH QD WUL VHULMH L SR  SRQDYOMDQMD VYDNH YMHåEH L]DEUDQRJSURJUDPDDPLMHQMDLWHåLQXQDUDYQRVDGDYHüXLWRRQXNRMDMHSULOaJRÿHQDQD 15 MP).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

85

4. $NRVHUDGLRQDSUHGQRPYMHåEDþXL]DKWMHYLPD]DYUORYLVRNRPUD]LQRPVnage, poþLQMH VHGUXNþLMRPPHWRGRP7UHEDRGUHGLWL03]DVYDNXYMHåEXQDOD]HüLQDMYHüLPoJXüLWHUHW NRML VH PRåH SRGLüL ãHVW SXWD ]D UHGRP ,QWHQ]LYQL SURJUDP SRþLQMH V MHGQRP VHULMRP]D svaku vježbu. Svaku seriju treba uraditi sa šest ponavljanja 6MP tereta. Ako nema loših ]QDNRYDERORYDX]JORERYLPD EURMVHULMDVHSRVWXSQRSRYHüDYDGRWUL.ako broj treninga RGPLþHQDNRQL]YMHVQRJYUHPHQDSRþHWQDWHåLQDüHELWLODJDQDLPRüLüHVHXUaditi više od ãHVWSRQDYOMDQMDYMHåEH.DGDMHYMHåEDþXVWDQMXGDSRdigne istu težinu u vježbi 10 puta za redom WUHED SRYHüDWL WHåLQX QD QRYLK 6MP težine. Postoji metoda koju neki treneri rade za razvoj snage tako da se jedna vježba radi do kraja s odUHÿHQLP EURMHP VHULMD D SRWRPSUHÿHQDGUXJXYMHåEXLRQDUDGLGRNUDMD7RVHUDGLþHVWRLL]SUDNWLþQRJUD]ORJDMHU MHPDQMHXWHJDQHJRELWUHEDORELWL]DRGUHÿHQLEURMYMežbi. Izbor vježbi treba biti takav da VHSUYRREUDGHYMHåEHNRMHXNOMXþXMXQDMYHüHPLãLüne skupine. Prevladava i mišljenje da se za pojedine miãLüQHJUXSDFLMHNRMHVXXNOMXþHQHXUDGXQHNRMVSRUWVNRMDNWLYQRVWLYLãHMHU su dominantne pri pokretu treba vježbati s više od 6 ponavljanja pa da bi se postiglo QDMYHüHPRJXüHSREROMãanje snage za njih. 7R VH X QHNLP VSRUWRYLPD RGQRVL QD JUXSX PLãLüD OLVWD QD Qogama i skupinu WUEXãQLKPLãLüD3UHSRUXNDMH-15 ponavljanja vježbe u jednoj seriji. =DVDGDWRQLMHSRVHEQRLVWUDåHQRXQHNRM]QDQVWYHQRMVWXGLML'REURYRÿHQLLSURJUDPL-ran trening snage može doprinositi i poboljšanju brzine pokreta u nekim vježbama gdje se VYODGDYDRWSRUDOLWRMHPRJXüHVDPRGRL]YMHVQHJUDQice. Treninzi u kojima s koriste mala UDGQD RSWHUHüHQMD SRGUD]XPLMHYD VH XWHJ PDQMH WHåLQH D YMHåED VH L]YRGL SRYHüanom EU]LQRPL]YRÿHQMDSRNUHWDPRåHELWLNRUiVWDQQDþLQLVUHGVWYR]DUD]YRMbrzine i snage. To se primjenjuje u treningu karatista u cilju poboljšanja snage i brzine udarca.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

86

Izometrijski trening =DUD]YRMVQDJHPRJXVHNRULVWLWLLVWDWLþNHYMHåEH1LWLMHGDQSRNUHWNRMLVHNoristi X YMHåEDQMX QLMH þLVWR L]RNLQHWLþNL LOL L]RPHWULMVNL 0QRJH PLãLüQH VNXSLQH WLMHNRP L]YRÿHQMD SRNUHWD UDGH X L]RPHWULMVNRP UHåLPX L]YRGH W]Y L]RPHWULMVNH NRQWUDNFLMH 8 VYDNRPUDGXNDGDYMHåEDPRNRULVWLPRNRQWUDNFLMHPLãLüDagonista i antagonista. ,]RPHWULMVND NRQWUDNFLMD MH RQD JGMH VH PLãLü QDSLQMH, ali se njegova dužina ne PLMHQMDRGQRVQRQMHJRYLSULSRMLVHQHSRPLþX7RMHVOXþDMNDGDMHYDQMVNLRWSRUYHüLRG PLãLüQHVLOH5D]XPOMLYRXVWDQMXVPRGDXSRWULMHELPRVDPRRQROLNRPLãLüQLKQLWLNROiko procijenimo da nam treba, a ponekad i maksimalan bURMDOLNDGDMHRWSRUYHüLGRSokreta QHüH GRüL 'RVDGDãQMH VSR]QDMH JRYRUH GD MH ]D SREROMãDQMH VWDWLþNH VQDJH GRYROjno 5-6 PDNVLPDOQLK NRQWUDNFLMD RGUHÿHQH PLãLüQH VNXSLQH WDNR GD VYDND WUDMH -6 sekundi, a XþHVWDORVW WUeninga od 3-5 puta tjedno. U iskD]LYDQMX RYRJ YLGD VQDJH SRVWRMH ]QDþDMQH UD]OLNH L]PHÿX SRMHGLQDFD D LVWR WDNR L VSRORYD NDR L X VWDURVQRM GREL 3UL oYRP QDþLQX YMHåEDQMD VQDJD VH ]QDþDMQR SRYHüDYD DOL MH YH]DQD X] NXW SRG NRMLP VH NRQWUDNFLMD izvodila u zglobu. Preporuka je da se vjeåEDL]YRGLXWULUD]OLþLWDNXWDXRdUHÿHQRP]JOREX =QDþDMQRMHGDVHSULL]YRÿHQMXWUHQLQJDYRGLEULJDRVUHGQMHPSRORåaju opsega pokreta u ]JOREX]DPLãLüQHVNXSLQHDJonista i antagonista. 9MHåEDQMHVHSRþLQMHVGYLMHGRWULPDNVLPDOQHNRQWUDNFLMHVOLMHGHüHGDQHSRYeüDYD VHQDSHWGRãHVW1DþHWYUWRPLOLSHWRPSRUHGXWUHQLQJXSRþinje se i vježbanje pod drugim kutovima u zglobovima. Nastavak vježbanja je sa po tri maksimalne kontrakcije blizu maksimalnog kuta svakog zgloba i isto toliko još i pri minimalQRPNXWX6OLMHGHüLNRUDNMH SRYHüDQMHEURMDSRQDYOMDQMDQDSHWãHVWLYLãHXVYDWULNXWD7DNDYQDþLQYMHžbanja dovest üHGR]QDþDMQRJSRYHüDQMDVWDWLþNHVQDJH'RüLüHXVSXWQRLGRSRYHüDQMDGLQDPLþNHVQDJH ali u znatno manjem stupnju. Znanstvena istraživanja pokazuju da i]RPHWULMVNL WUHQLQJ SRYHüDYD L]GUåOMLYRVW PLãLüDGRYRGLGRSRYHüDQMDSRSUHþQRJSUHsMHNDPLãLüDLL]D]LYDELRNHPLMVNHSURPMHQHX PLãLüQRMVWDQLFL =D RYX PHWRGX YMHåEDQMD QLMH SRWUHELWD QLNDNYD RSUHPD VDPR YHüL VWXSDQM upornosti. To MH XVWYDUL L QDMYHüD SUHGQRVW RYH PHWRGH 6LJXUQR MH GD VH SUL RYDNYRP dugotrajnijem vježbanju pojavljuje i dosada, jer se teže opažaju promijene koje se dešavaju. 7LMHNRP RYRJ YMHåEDQMD GROD]L GR ]QDþDMQLMHJ SRYHüDQMD NUvQRJ SULWLVND  D YUDüD VH QD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

87

normalno kada tenzije oslabe. Za neke osobe to može biti riskantno, pogotovo ako imaju VUþDQHWHJREH8VSUNRVQHGRVWDFLPDWDMQDþLQYMHåEDQMDVH]DSRVWDYOMDD]DQHNHVSRUWRYH ELLWHNDNRELRNRULVWDQ=DRVREHþLMDMHVSRVREQRVWRJUDQLþHQDWDMQDþLQYMHžbanja je i te kako vrijedan i ponekad pored što je koristan i jedini put za održavanje snage na ]DGRYROMDYDMXüRMUD]ini. 7UHQLQJVUD]OLþLWLPRWSRULPD 8RELþDMHQL QDþLQL WUHQLUDQMD V XWH]LPD QH SRVWLåX PDNVLPDOQR QDSLQMDQMH PLãLüD tijekom cijele amplitude izvedenog pokreta koji se izvodi pri vježbanju. Zbog inercije i SROXJD ORNRPRWRUQRJ VXVWDYD NRMH VH RVWYDUXMX SUL UD]OLþLWLP SRORåDMima (kutovi) otpor WHUHWDMHQDMYHüLDSRVOLMHSRVWDMHVYHPDQML9MHåEDþL]QDMXGDMHQDMYDåQLMHGD³NUHQH´GD se teret pokUHQHLRQGDRQLGH'DELVHVWYRULORXYMHWHGDRWSRUEXGHXVYDNRMWRþFLSXWDQMH pokreta u vježbi isti izmišljene su i napravljene naprave za to. To su tzv. “mašine za vježbanje”. One rade na principu “grebena” (ruka , noga ili trup se povežu s utegom). MHKDQLþND UMHãHQMD ]D SRMHGLQL GLR WLMHOD VNXSLQH PLãLüD  NDR L VDP SRNUHWX UDzOLþLWD Postoje posebne mašine (naprave) za svaku vrstu pokreta. To je danas u masovnoj upotrebi i dopriQRVL]QDWQLMHSRYHüDQMXVQDJHLVWRNDRLWUHQLQJVDVWDOQLPRWSRURP

Trening s oprugama (ekspanderima ili gumenim trakama) =DUD]YRMVQDJHXXSRWUHELVXLRSUXJH7HVSUDYHVXSUHSRUXþOMLYHL]GYDUD]Ooga; nisu skupe i lako se prenose. Vježbanje uporabom tih sredstava doprinosi poboljšanju VQDJHLSRYHüDQMXPLãLüQHPDVH1HGostatak je što se pri vježbanju s tim spravama otpor SRYHüDYDSURSRUFLRQDOQRVWXSQMXUDVWH]DQMDLOLVWH]DQMDRSUXJH8SRQHNLPVOXþajevima te YMHåEHVXYUORNRULVQHNDRGRSXQVNH]DMDþDQMHQHNLKSRVHEQLKPLãLüQLKVNupina. Kada se koriste opruge pri vježbanju (ekspanderi ili gumene trake) treba izabrati takav otpor koji je PRJXü VDYODGDWL 5-10 puta ]D UHGRP X RGUHÿHQRM YMHåEL ýLP YMHžEDþ RMDþD GRGDMH VH opruga ili traka tako da novi MP bude 5-6 ponavljanja. Za širi razvoj snage potrebni je

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

88

izabrati više vjeåELSRVHULMDPD.DRLVXWH]LPDSRþLQMHVMHGQRPVHULMRPSDVHSRVWXSQR NDGDYMHåEDþRMDþDLGHQDWULVHUije.

Trening snage vlastitom težinom tijela 3REROMãDQMHVQDJHPRåHVHSRVWLüLNRULVWHüLLYODVWLWXWMHOHVQXWHåLQXNDRRWSRU7R su vježbe: zgibovi QDSUHþLVNOHNRYLQDUXþDPDLQDWOXLOLNOXSLFLSRGL]DQMHQRJXXUD]QLP SRþHWQLPSRORåDMLPDþXþQMHYLSRVNRFLGRVNRFLVNRNRYLXGDOML]PMHVWDLXYLV3UREOHP NRML VH MDYOMD MH X WRPH GD NDGD VH GRVWLJQH RGUHÿHQD UD]LQD VQDJH RJUDQLþHQR MH GDOMH napreGRYDQMHRGQRVQRNDNRQRYLQDGUDåDMXþLQLWLVWLPXODWLYQLP8þLQNRYLWRVWYMHžbanja je EROMD ãWR MH X VDPRM YMHåEL VOLþQLMD VWUXNWXUD SRNUHWD X RGUHÿHQRP VSRUWX 2YDM QDþLQ vježbanje je prikladan i dobar za one sportove gdje je važnija relativna snaga i to izdržljivost u snazi (gimnastika, skokovi, posebno uvis).

,]RNLQHWLþNLWUHQLQJWUHQLQJVSULODJRÿHQLPRWSRULPD 3ULNRQWUDNFLMLPLãLüDYDåQDMHEU]LQDNRMRPVHWRGRJDÿDXPLãLüXDRQDXWMHþHQD MDNRVW NRMX üH PLãLü LVND]DWL 6SRVREQRVW PLãLüD GD LVNDåH veliku snagu pri maloj brzini SRNUHWDQHPRUDELWLVXNODGQDGD üHWRLVWRLVND]DWLNDGDVH]DKWLMHYDLOLEXGH]DKWijevala velika brzina u pokretu. U mnogim sportovima traži se da se pokret izvrši brzo i s velikom VLORP.DGDVHXWHJSRGLåHQDSRþHWNXMHErzina kretanja manja zbog sile inercije, a kasnije MHVYHYHüD8]URNMHXMDNRVWLPLãLüQHNRQWUDNFLMHNRMDVHVXPLUDXVaPRPPLãLüX3ULW]Y L]RNLQHWLþNRP WUeQLQJX SRPRüQH VSUDYH VX WDNR QDSUDYOMHQH GD VH RWSRU PLMHQMD LOL VH prilagodi, kako bi se otpor savladao sa stalnom brzinom.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

89

Sažetak Sve opisane metode (treninzi) mogu se koristiti za poboljšanje i razvitak snage. .RMHüHVHPHWRGHXSRWUHEOMDYDWLRYLVLRUD]LQLVQDJHXYMHåEDþDLYUVWLSRWUHEite snage za neki sport. Rasprostranjene su mnoge sprave za trening snage koje znatnije olakšavaju vježbanje (za njih postoje i kratke upute). Metode sa stalnim otporima su najviše istražene i QDMYLãH VH XSRWUHEOMDYDMX D SUHGVWDYOMDMX GREDU WHPHOM ]D UD]YRM RSüH VQDJH 1H WUHED zanemariti ni jednostavnije metode pogotoYR DNR GUXJH QLVX QD UDVSRODJDQMX =D YHüLQX VSRUWDãD L WUHQHUD ]QDþDMQR MH GD VH L]DEHUH RQD PHWRGD NRMD MH XþLQNRYLWD X RGUHÿHQRP vremenu s obzirom na dostignuto stanje u snazi. Na to daje odgovor posebna aktivnost koju sportaš obavlja u natjecateljskoj borbi. U pojedinim fazama pokreta nekih sportskih tehnika rad se odvija skoro sasvim sporo i prevladavaju izometrijske kontrakcije, dok se u drugim traži izuzetno brzo kretanje, a otpor je skoro zanemariv. Jasno je i to da snaga YDULUDRGQDþLQDPMerenja. Vježbati treba tako da se poboljšanje snage iskazuje pod onim XYMHWLPDNRMLVXQDMVOLþQLMLVLWXDFLMVNLPSRWUHEDPDVWYDUQRMERUEL- natjecanju. Mnogo toga se može o treningu i oblicima treninga koji predstavljaju koji predstavljaju samu natjecateljsku aktivnost - borbu. Ostaje puQRRWYRUHQLKSLWDQMDGRNRMHPMHUHVHPRåHRSüH SRYHüDQMHVQDJHNDVQLMHXNORSLWLXVWYDUQXVSRUWVNXDNWLvnost, kretnju za koju se sve i radi i JGMHMHJUDQLFDXþLQNRYLWRJYMežbanja. Metode razvoja snage malim brzinama vježbanja (sporih pokreta s velikim otporima) ne SRND]XMXXþLQNRYLWRVWSULSRWUHELLVND]LYDQMDMDþLQHNRMDELVHXSRWULMHELODSULYHOLNRMEU]ini, DOLVYDNDNR]DSRVOMHGLFXLPDMXSRYHüDQMHPDVHPLãLüD 'DNOHNDGDVHVWYRULWHPHOMHPLãLüQDPDVDVSRUWDãWUHEDGDQDXþLNDNRGDLVNoristi to tkivo za uvježbavanje potrebnih kvaliteta u izabranoj tehnici (vještini). 6QDJDMHVDPRMHGDQRGXYMHWDFMHORNXSQHIL]LþNHVSUHPQRVWLXFMHORYLWRPSUocesu koji se zove trening.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

90

4.4. Izdržljivost Izdržljivost je sposobnost obaYOMDQMD UDGD SUL RGUHÿHQRP LQWHQ]LWHWX RGQRVQR VSRVREQRVW GD VH QDVWDYL YMHåEDWL X] QDMYHüL PRJXüL LQWHQ]LWHW .DGD VH WR UD]PDWUD obiþQRPORJLNRPWRLQLMHWROLNRWHãNRMHGLQDRJUDQLþDYDMXüDVWYDUNRMDSRVWDYOMDSLWDQMHMH u izvoru energije potrebne za L]YUãDYDQMD PLãLüQLK NRQWUDNFLMD 1DMMDþL L QDMEUåL L]YRUL energije se brzo iscrpe, a onda organizam mora mijenjati režim rada i oslanjati se na nove izvore energije koji duže traju, ali sporije osiguUDYDMX SRWUHEQX HQHUJLMX =QDþL GD EL poboljšali izdržljLYRVW ]D RGUHÿHQL UHåLP UaGD PRUD VH SRYHüDWL ]DOLKH LOL PRJXüQRVW VWYDUDQMDHQHUJLMHXRGUHÿHQLPL]YRULPD.RMLüHVHL]YRUHQHUJLMHWURãLWLRYLVQRMHRYiše þLPEHQLND X RdUHÿHQRM VLWXDFLML D QD WR QDMYLãH XWMHþH WUDMDQMH L LQWHQ]LWHW V NRMLP VH RGUHÿHQL rad obavOMD LOL JD MH SRWUHEQR REDYOMDWL SD L VWDQMH YMHåEDþD RGQRVQR QMHJRYR stanje uvježbanosti. PoVHEQRMHL]GUåOMLYRVW]QDþDMQDRVRELQDNDGDVHSRWURãQMDHQHUJLMHX odnosu na trajanje rada odnosi u režimu visokog ritma. U mnogim sportovima izdržljivost MHUD]OLþLWRJWLSDUD]OLþLWHYUVWHDOLXWHPHOMLPDVYLKMH]DMHGQLþNDSRWUHED]DNorištenjem VYLK L]YRUDHQHUJLMHDOL XUD]OLþLWLPRPMHULPD5D]PDWUDQMHPNUHWDQMDX YLãHVSRUWRYD X YHüLQLXVWDQRYOMHQRMHGDQHNHYUVWHL]GUåOMLYRVWLSUHYODGDYDMXDGa je potrebito više vrsta izdržljivosti koje se kombiniraju u smislu trajanja i inWHQ]LWHWD1DSULPMHUYHüLQDNUHWDQMD u ragby-u 50% svih kretanja traje 5-10 sekundi, a smo 5% duže od 30 sekundi. Same uloge LJUDþDVXUD]OLþLWHQDYDOQLLREUDPEHQLLJUDþVHUD]OLþLWRNUeüXDQMLKRYLXNXSQLXþLQFLX smislu potrebe za enerJLMRP VX WDNRÿHU UD]OLþLWL 3RWUHEH ]D UD]LQRP L]GUåOMLYRVWL X UD]OLþLWLPVSRUWRYLPDVXUD]OLþLWHNDNRSRYUVWLL]GUåOMLYRVWLNRMDSUHYODGDYDLREOLNXNRMLMH pretežito zastupljen u izvršavDQMX]DGDüDDLVWRVHRGQRVLLQDSojedince koji su dio ekipe, NRMLREDYOMDMXSRVHEQH]DGDüH 8ERULODþNLPVSRUWRYiPDUD]OLNHüHRGUHÿLYDWLLNDWHJRULMDNRMRMSULSDGDVSRUWDãD RYLVL L R QDþLQX ERUEH NDNR VH YRGL XQXWDU VDPH NDWHJRULMH ,PD SRMHGLQDFD NRji u takWLþNRPVPLVOXUMHãDYDMXPHþQD³KLS³LGXQD³VYHLOLQLãWD´QDMedan zahvat, udarac ili RSHWW]Y³IODMãPDãLQD´NRMLRGSRþHWNDPHOMHLSRPDORVNXSOMDERGRYHRGSUYHGR]Ddnje VHNXQGH PHþD 6LJXUQR GD MH NRG WDNYLK QDþLQD SRWUHEQD L GUXNþLMD VSUema u smislu izdržljivosti, kako vrste tako i oblika.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

91

Vrste izdržljivosti Pogreška bi bilo izdržljivost razmatrati samo kao funkciju izvora energije. ZnaþDMQL þLPEHQLFLVXYUVWDDNWLYQRVWLXVSMHãQRVWVNRMRPVHREQDãDRGOXþnost sportaša i njegova RSüD spremnost - kondicija. Isto tako pogreška bi bila razmatranje da svaki izvor energije radi odvojeno od ostalih. Kod skoro svih vrsta vježbanja koristi se više od jedne vrste L]GUåOMLYRVWLDUD]OLþLWLRUJDQVNLVXVWDYLVXPHÿXVRbno povezani i zavisni jedni od drugih. 7UHQLQJ PRåH ELWL XþLQNRYLW DNR VH RGUHGH YUVWH L]GUåOMLYRVWL NRMH SUHvladavaju u RGUHÿHQRPVSRUWX&LMHOLSURFHV WUeninga nije izdvojen u smislu samostalne jedinice koja VOXåL VDPD VHEL 5DGL VH R ³JUDÿHYLQL X NRMRM VYDND FLJOD LPD RGUHÿHQR PMesto”, a nadogradQMDQHPRåHLüLDNRWHPHOMLQLVXGREURSRVWDYOMHQLLþYUVWL 7UHQLQJ MH VXVWDYQR YMHåEDQMH L JUDGQMD RQDNYH ³JUDÿHYLQH´ NRMD QDMYLãH RGJRYDUD odUHÿHQRMIXQNFLML

Lokalna izdržljivost

O lokalnoj izdržljivosti se govori kada su u nekoj vjeåELXNOMXþHQHUHODWLYQRPale JUXSH PLãLüD -HGQD GXåD NRQWUDNFLMD LOL YLãH NUDüLK NRMH VH SRQDYOMDMX VPDQMXMX ]DOihe ATP-a (adenozintrifosfat) i KPNUHDWLQIRVIDWD DSRYHüDYDMXVWYDUDQMHPOLMHþQHNiseline. 2UJDQL]DPRGQRVQRPLãLüQDVWDQLFDMHXVWDQMXGa prihvati (akumulira) izvjestan postotak POLMHþQH NLVHOLQH VYRMLP VWDQLþQLP PHKDQL]PLPD DOL WR MH GR RGUHÿHQH JUDQice. Poslije toga dolazi do zamora i rad se više ne može nastaviti ili se mora usporiti tempo. Takav tip izdržljivosti zove se lokalna izdržljivost. Poboljšanje te sposobnosti postiže se s WUHQLQJRP VQDJH L GUXJLP REOLFLPD UDGD V RWSRULPD SRYHüDYD VH ]DOLKH $73-a i KP-a). Zbog poEROMãDQRJ VWDQLþQRJ PHWDEROL]PD NRML MH SRVOMHGLFD YMHåEDQMD XVSRUDYD VH L VWYDUDQMHPOLMHþQHNLVHOLQH1HNROLNRYMežbi s vrlo velikim otporom jednaNRMHSRXþLQNX NDR L YHüL EURM SRQDYOMDQMD V PDQMLP RWSRULPD DNR MH XNXSDQ UDG X YMežbanju isti. 3RYHüDQMH L]GUåOMLYRVWL MH SRVHEQR ]QDþDMQR ]D RQH JUXSH PLãLüD NRMH VH Xvježbavaju na QDþLQGDVXRSüLSURJUDPL]DQMLKQHXþLQNRYLWL7ada su vrlo zahtjevni kratki periodi vrlo intenzivnog rada, a za to je vježbanje s utezima najprikladnije. Po nekim autorima govori se o lokalnoj izdržljivosti ako je u vježbi angažirano do 1/6 ukuSQHPDVHPLãLüD, a što je relativan pojam.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

92

Izdržljivost u snazi ili bolje brzinska izdržljivost 8DNWLYQRVWLPDJGMHVHSRNUHWLL]YRGHYUOREU]RDNRQWUDNFLMDPLãLüDVHL]YRGLSUL YHOLNRMVQD]LDXUDGVXXNOMXþHQHYHOLNHVNXSLQHPLãLüDJRYRULVHREU]LQVNRML]GUžljivosti. 7LSLþQH DNWLYQRVWL ]D WR VX WUþDQMH    L  P 9MHåEDWL ]D SREROMãanje te izdržljivosti treba tako da se vježba u otežanim uvjetiPDQSWUþDQMHX]EUGLFRPLUDGSRG RSWHUHüHQMHPXNUDWNLPVHULMDPD3RVOLMHWakvog tretmana potreban je potpuni oporavak SXQL RGPRU =QDþDMQR MH GD VH SRNORQL GRYROMQR SR]RUQRVWL RGUHÿHQLP PLãiüQLP grupacijama koje su posebno opteUHüHQH X RGUHÿHQRM VSRUWVNRM GLVFLSOLQL RGQRVQR RGUHÿHQRM WHKQLFL 9MHåEH WH YUste je potrebno izvoditi velikom brzinom jer je samo tada YMHåEDSRWSXQRXþLQNRYita.

Laktatna izdržljivost

Kada intenzivan rad traje od 15 sekundi do 1 minute to je tip laktatne izdržljivosti WRMHSURFHVNDGDVHPLãLüQLãHüHUJOLNRJHQ SUHWYDUDXPOLMHþQXNLVHOLQX 7DMSURFHVMH SRYH]DQ V NROLþLQRP JOLNRJHQD X PLãLüX L RGUHÿHQLP- izvjesnim enzimima. Trening YLVRNRJLQWHQ]LWHWDSRYHüDYDWROHUDQFLMXRUJDQL]PDVSRUWDãDQDVROLPOLMHþQHNLVHOLQH5DG koji neka netrenirana osoba obavlja u aerobnim uvjetima, trenirana osoba obavlja u gotovo DQDHUREQLP WUþDQMH  P  3RGQRãOMLYRVW VROL POLMHþQH NLVHOLQH X WUeniranih osoba je SRYHüDQD=DWRMHYUORþHVWRRpUDYGDQUDGYUORYLVRNRJLQWHQ]LWHWDLYHOLNRJRSWHUHüHQMD 5DGQLVNRJLQWHQ]LWHWDQLMHXþLQNRYLW]DYMHåEHNRMH traju 1-10 minuta. Za razvoj ove vrste izdržljivosti treba više vremena nego za neke druge vrste izdržljivosti. Trening YLVRNRJ LQWHQ]LWHWD NRML VOXåL ]D SRYHüDQMH RYDNYH YUVWH L]GUåOMLYRVWL WUHED SRþeti na vrijeme i traje nekoliko mjeseci. Anaerobni izvor energijeMH]QDþDMDQLELWDQ]DRYXYUVWX izdržljivosti u velikom broju sSRUWRYD ERULODþNL QHNH DWOHWVNH GLVFLSOLQH - višeboji i sportske igre).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

93

Aerobna izdržljivost 3RMDP L]GUåOMLYRVWL VH QDMþHãüH SRLVWRYMHüXMH EDã V RYLP YLGRP L]GUåOMLYRsti. Za QHNHMHL]GUåOMLYRVWVLQRQLPIL]LþNHVSUHPQRVWL,]YRULHQHUJLMHGDWUDMHGXJRWrajan proces rada zovu se aerobni. Bilo koja vrsta rada koja traje duže od 1 minute ovisna je o tzv. aerobnojHQHUJLML7DNRÿHULXNUDWNLPDNWLYQRVWLPDNRMHVHRGLJUDYDMXXQL]XVSUHNLGLPD XGLR DHUREQH HQHUJLMH MH ]QDþDMDQ NDGD VX WL L]YRUL HQHUJLMH QD Srvome mjestu. Kada DHUREQDL]GUåOMLYRVWQLMHQDRGJRYDUDMXüRMUa]LQLVWYDUDQMHPOLMHþQHNLVHOLQHSRþLQMHUDQLMH L WR YHü QD QLVNRM UD]LQL SRWURšnje energije i uzrok je ranoj pojavi zamora. Aerobna spremnost je potrebna u gotovo svakoj aktivnosti, ona je zQDþDMQD L X RQLP Dktivnostima JGMHQLMHQRVHüDMHURPRJXüDYDGDVHXNXSQLXþLQDNSRYHüDGRQDMYHüHJPRJXüHJ3ULMH SRþHWNDVYakog treniranja organizam treba pripremiti (zagrijati) da bi se postigla unutarnja WHPSHUDWXUD NRMD RPRJXüDYD UDG VYLK VXVWDYD NDR bi se procesi odviMDOL X XþLQNovitom omjeru. Kao anaerobni prag uzima se  PLOLPROD POLMHþQH NLVHOLQH QD OLWUX NUYL. NetUHQLUDQH RVREH WDM SUDJ LPDMX L SULMH QD QLåRM UD]LQL D WR ]QDþL GD RYX YULMHGQRVW dostigQX NDGD LP VH YULMHGQRVW SRWURãQMH NLVLND QDÿe na razini 60% VO2 max. dok to trenirana osoba dostiže na 80% svog VO2 max. 7UHQLUDQD RVRED QH GRVWLåH ³DQDHUREQL SUDJ´ GRN MRM SRWURãQMD QH SULMHÿH  OLWUH kisika u minuti. U netrenirane osobe ta vrijednost je na 50% vrijednosti trenirane.

14 12 10

5 4 3 2

T

Potrošnja kisika pri dostizanju anaerobnog praga u netreniranih (N) je VO2 max. 3,5 l min/min, a u treniranih (T) VO2 max. je 5 l min/min

N

8 1 6 4 anaerobni prag 2 N T 0

25

35

45

N- netrenirani T- trenirani

55

65

75

85

95% VO2 max

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

94

Dugotrajna izdržljivost .DGDUDGWUDMHGXåHRGVDWDRQGDQDL]GUåOMLYRVWXWMHþHQL]þLPEHQLND.DRSUYR]D WDNRGXJRWUDMDQUDGL]YRULHQHUJLMHVXRJUDQLþHQL=DOLKHglikogena u miãLüLPDVHVPDQMXMX WH VH PRUD SULMHüL QD izvore energije iz masti, a kad i to nije dovoljno organi]DP üH X nuždi posegnuti i za najskupljim gorivom, SURL]YRGLW üH JOXNR]X L] DPLQRNiselina EMHODQþHYLQD  'D EL VH GXJRWUDMQR VQDEGLMHYDQMH HQHUJLMRP RVLJXUDOR ELW üH SRtrebna YHüD LOL SRYHüDQD SULODJRGOMLYRVW VXVWDYD NRMima upravljaju biokemijski procesi. To je QDURþLWR L]UDåHQR SUL WUþDQMX maratona, gdje su promijene u krvi od koncentracije KRUPRQD L HQ]LPD X PLãLüLPD ]QDþDMDQ þLPEHQLN XþLQNRYLWRVWL 3ULOLNRP GXJRWUDMQRJ intenzivnog rada pojavljuje se i problem reguliranja topline. Treningom se poboljšavaju PHKDQL]PL RGYRÿHQMD YLãND WRSOLQH D ãWR MH SRVOMHGLFD VWYDUDQMD HQHUJLMH =QRMHQMHP VH odvodi suYLãQD WRSOLQD L] RUJDQL]PD DOL VH JXEL YRGD D V YRGRP L PLQHUDOL L] WHNXüLQD tkiva. To uzrokuje promjenu tvari u stanicama te se narušava homeostaza, a time otežava daljnji tijek rada. 7UHQLQJGXJRWUDMQHL]GUåOMLYRVWLMRãQLMHXSRWSXQRVWLL]XþHQNROLNRVH]QDRRVWalim YLGRYLPDL]GUåOMLYRVWL6YDRVWDODVD]QDQMDXSXüXMXGDMHRQWHPHOMDQYLGL]GUåOMivosti koji je potreban da bi se sportašu stvorili uvjeti za visoki stupanj prilagodljivosti za razvoj RVWDOLKYUVWDL]GUåOMLYRVWL'RVDGDYHüLQDLVWUDåLYDþDYHåHQDVWDOHSURPLMHQHX]SURPLMHQH koje se iskazuju mjerom maksimalne potrošnje kisika. Na ovaj vid izdržOMLYRVWL ]QDþDMDQ XþLQDN LPDMX LQWHQ]LWHW WUDMDQMH L XþHVWDORVW QDGUDåDMD UDVSRUHG WUeninga, dužina, tip i QDþLQ UDGD 6YL QDYHGHQL L]UD]L X XSRUDEL VX L X GUXJLP WUHQLQ]LPD L]GUåOMLYRVWL YUVWDPD izdržljivosti. Radi preglednosti i snalaženja u tablici se daju izrazi i odrednice pojmova.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

95

Tablica izrazaNRMLVHþHVWRUDEHXVSRUWVNRMWHUPLQRORJLML =1$ý(1-(

IZRAZ Intenzitet Trajanje 8þHVWalost Raspored treninga Dužina Tip 1DþLQ

PRIMJER

6WXSDQML]YHGHQRJRSWHUHüHQMDRELþno se PMHULXþLQDNQDVUþano-žilni sustav Dužina (vremenska) svakog treninga Broj treninga u tjednu Raspored treninga unutar jednog tjedna

Brzina rada srca uzrokovana vježbanjem ili VO2 maks. 1 sat, 1,5 sat, 2, 3, ... ýHWLULSXWDWMHGQR Ponedjeljak, utorak i srijeda ili srijeda, petak i subota

Broj mikrociklusa Neprekidan ili intervalni Vrsta vježbe ili vježbanja

2, 3, 4, 5, ...12 7UþDQMHSOLYDQMHKRGDQMHYRåQMD bicikla

Intenzitet: 8þLQNRYLWRVW WUHQLQJD LOL SRMHGLQH YMHåEH ]DYLVL RG NROLþLQH L YHOLþLQH VWUHVD SUitiska, QDSRUD XWMHFDMD L RSWHUHüHQMD  QDPHWQXWRJ RGUHÿHQRP GLMHOX WLMHOD LOL RUJDQVNRP VXVWDYX U aerobnom tipu to se mjeri postotkom maksimalne potrošnje kisika ili brzinom rada srca (frekvencijom srca). Ovo drugo je lakše u praksi mjeriti u uvjetima jednog treninga. U stanju mirovanja u UD]QLK RVRED SRVWRMH UD]OLNH X IUHNYHQFLML UDGD VUFD WH üH L SRVWRWDN W]Y UH]HUYH UDGDVUFDNRMDVHNRULVWLWLMHNRPYMHåEDQMDELWLEROMLSRND]DWHOMLQWHQ]LWHWDUDGD6UþDQDUH]Hrva MH UD]OLND L]PHÿX PDNVLPDOQH IUHNYHQFLMH UDGD VUFD QHNH RVREH L VUþDQH IUHkvencije te iste osobe u mirovanju. 2GUHÿLYDQMHLQWHQ]LWHWDUDGDQDWHPHOMXVUþDQHIUHNYHQFLMH MSF 100%

FSM+75%RSF FSM+50%RSF Frekvencija srca u mirovanju 70

80

90

100

110

120

130

140

150

160

170

180

190

200

RSF FSM - frekvencija srca u mirovanju MFS - maksimalna frekvencija srca

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

96

Postotak rezerve rada srca (RSF) korišten tijekom vježbanja u uskoj je povezanosti s postotkom potrošnje VO2 max. 2GUHÿLYDQMHVUþDQHIUHNYHQFLMHXPLURYDQMX (FSM) vrši se DNRGDVHYMHåEDþXPLULPLQXWDQLãWDQHUDGLVWRMLLPiruje). Kod vrlo trenirani osoba ta frekvencija je od 40 - 60 otkucaja u minXWL =D RELþQH RVREH MH WR YULMHGQRVW RG -80 RWNXFDMDXPLQXWL2ELþQRVHYULMHGQRVWLSXlsa pri procesu vježbanja uzimaju od 120-135 u PLQXWL NRMH VX XþLQNRYLWH ]D UD]YRM Lzdržljivosti. To je oko 50% RSF UH]HUYH VUþDQH frekvencije), a vježbanje treba da traje od 20-PLQXWDLVWLPLQWHQ]LWHWRP=DPODÿHRVREH do 30 godina i bolje trenirane ta vrijednost je na razini od 75% RSF, a to su vrijednosti od 150-160 otkucaja srca u minuti. Trajanje 7UDMDQMH UDGD MH WDNRÿHU ]QDþDMDQ þLPEHQLN X YMHåEDQMX D SRJRtovo ako se za cilj LPD UD]YRM GXJRWUDMQD L]GUåOMLYRVW 'D EL RYR YMHåEDQMH ELOR XþLQNRYLWR SRWUHEQR MH najmanje vrijeme od 20-30 minuta, a duže ovisi svakako o razini do-stignute sposobnosti i vrste izdržljivosti koju se želi razvijati. 8þHVWDORVW Jedno vježbanje u tjednu nema za posljedicu poboljšanje aerobne izdržljiYRVWLþDNMH R]ELOMQRSLWDQMHGDOLMHPRJXüHVWLPHLRGUåDYDWLQHNXUD]LQXYHüGRVWLJQXWHVSRVRbnosti. Dva treningaWMHGQRXþLQNRYLWDVXDOLYULMHPHSRWUHELWRGDVHWR]DSD]LMH2-3 mjeseca. S tri treninga YHü SRVOLMH 6 tjedana MH ]QDþDMDQ SUiUDVW VSRVREQRVWL 9HüL EURM WUHQLQJD WMHGQR QH XWMHþH ]QDþDMQLMH QD SRYHüDQMH L]GUžljivosti s obzirom na postavljeni cilj i utrošeno vrijeme, ali u posebnim disciplinama i na visokoj razini sposobnosti to je nužnost. 7DGD VH PRUD YRGLWL UDþXQD GD VH SRYHüDYD L UL]LN RG SRYUHGD NDR L SRMDYH ]amora koji PRåHELWLRJUDQLþDYDMXüLþLPEenik u procesu treninga. Raspored Iz nekih dosadašnjih spoznaja raspored od tri puta tjedno (3 treninga tjedno) nije ]QDþDMQLMLþLPEHQLNWUHQLQJD0RUDVHSRãWLYDWL]DNRQLWRVWLRSRUDYNDRUJDnskih sustava, ali QLMH WROLNR ELWQR GDOL üH VH WUHQLQ]L RGYLMDWL WUL SXWD ]D Uedom ili svakog drugog dana. 1DMYMHURMDWQLMHMHGDVHUDGLRWLSRYLPDRSWHUHüLYDQMDVQDJDEU]LQDDHUREQRanaerobno ili mješovito) zakonitostima i fazama oporavka. Znanost još ima prostora za istraživanje, dati odgovore.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

97

âWRMHMRã]QDþDMQR" 3RþHWQDUD]LQDVSUHPQRVWL 3RþHWQDUD]LQDVSUHPQRVWLQHNH RVREH MH ]QDþDMQD ]D WLMHN RGYLMDQMD SURFesa. To se odnosi na brzini i ritam poboljšanja rezultata. Isto je kao i u treningu snage, što je razina QLåDWRMHPRJXüQRVWSULUDVWDVSRVREQRVWLYHüD'RND]DQRMHGDVXUHNRQYDOHVFHQWLSRslije SUHEROMHODLQIDUNWDDNRMLVXWUHQLUDOLWUþDQMHSRGNRQWURORPOLMHþQLNDSUHWUþDOi maratonsku stazu. Poboljšanje VO2 PD[ X QMLK MH ELOR L GR  RG SRþHWQH UD]LQH 8 QRrmalnim RNROQRVWLPDWUHQLQJD]DSURVMHþQHRVoEHPRåHVHRþHNLYDWL]D-20%. Godine starosti 8GMHFHVHDHUREQLNDSDFLWHWRGUHÿXMH X SUYRP UHGX QD WHPHOMX WMHOHVQLK GLPenzija i nije LVWUDåHQRNROLNRWUHQLQJLPDXWMHFDMDQDUD]YLWDN8VWDULMLKRVREDYMHåEDQMHLPD]QDþajan XþLQDN7UHQLQJRPVHPRåH]QDþDMQRSREROMãDWLDHUREQDL]GUåOMLYRVWLXLVWRPSRstotku kod starijih kao i u mladih osoba (pa i do 80 godina starosti). tDNRÿHU MH SR]QDWR GD DHUREQL kapacitet u starijih osoba opada godinama kao funkcija. Spol Muškarci i žene jednako reagiraju na trening aerobnog tipa. Djevojke u postotku u post SXEHUWHWVNRPGREXLPDMXQLåLDHUREQLNDSDFLWHWRGPODGLüDLVWHGREL7UHQLQJRPse postiže MHGQDNLXþLQDNXSREROMãDYDQMXXVPLVOXSRVWRWND Staž ,] GRVDGDãQMLK VSR]QDMD LVWUDåLYDQMD ]QD VH GD GR QDMYHüHJ SRUDVWD DHUREQRJ kapaciteta dolazi tijekom prvih 4-8 tjedana treninga. Poslije toga poboljšanja su manja. To ]QDþLGDSRVOLMH-8 WMHGDQDWUHEDSRYHüDWL³VWUHV´-RSWHUHüHQMHLLüLQD56)UH]Hrve VUþDQHIUHNYHQFLMH 1DNRQWRJDSRVOLMH-8 tjedana dolazi ponovo do vrlo malog ili gotovo QH]DPMHWOMLYRJ SULUDVWD VSRVREQRVWL ýLQL VH GD MH RYDM SHULRG QDMXþLQNRYLWLML ]D ostvarivanje programa za razvoj aerobnog tipa izdržljivosti u sportovima u kojima nije aerobni kapacitet od primarnih funkcija (judo, boks, karate, rvanje i neke igre). Treninzi dužeg trajanja ovog tipa potrebni su u sportovima koji imaju osnovne aktivnosti trajanja vLãHRGVDWDPDGDVHLWDGDWRQHüHRGUD]LWLQD]QDþDMQLMHSRYHüDQMHVO2 max. ukoliko se treninzi ne nastave tijekom više mjeseci.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

98

1DþLQLYMHåEDQMDLSRVHEQRVWLWUHQLQJDL]GUåOMLYRVWL 9UOR MH ]QDþDMDQ QDþLQ RGQRVQR PHWRGD NDNR üH VH YMHåEDWL UDGL SRYHüDQMD izdržOMLYRVWL7RLPDWDNRÿHU]QDþDMDQXWMHFDMQDLVND]LYDQMHWLSDL]GUåOMLYRVWL1HPRåHVH vježEDWL L]GUåOMLYRVW QD SUP ]D SOLYDQMH D RþHNLYDWL GD üH VH PRüL WUþDWL PDGD SRVWRML pozitivni prijenos sposobnosti). Razlog toga treba tražiti u promjenama koje se odigravaju XIL]LRORãNRPSRJOHGXXPLãLüQLPVWDQLFDPDPLãLüDNRMLVXDNWLYQLWLMHNRPYMHžbanja kao i krvožilnom sustavu. 3RYHüDQMH NDSDFLWHWD WYDUL L RVWDOLK þLPEHQLND SULMHQRVQRJ VXVWDYD ]D NLVLN X znaþDMQLMRMMHPMHULYH]DQR]DQDþLQYMHåbanja koji se koristi u procesu treninga. Zna se da VHWUþDQMHPPRåHSREROMãDWLDHUREQLNDSDFLWHWNDRLSOLYDQMHPYRåQMRPELFLNODNRWuraljki, VNLMDQMHPLLJUDPD1RSULMHQRVVSRVREQRVWLQLMHXYLMHNPRJXüHLVND]DWLXRPMerima koji se iskazuju u osnovnoj aktivnosti - VSRUWX 5H]XOWDWVNL XþLQDN X WUþDQMX L UD]Yijeni aerobni NDSDFLWHWQHüHVHLVND]DWLXUH]XOWDWXXSOLYDQMX7DMSULMHQRVWUDQVIHU QLMHMHGQDNXRED VPMHUD$NRMHRVQRYQLFLOMWUHQLQJDVDPRRSüHQHVSHFLILþQRSRSUDYOMDQMHRSüH- temeljne kondicije i to u zdravstvenom smislu, onda nije važno i može se primijeniti bilo koji oblik YMHåEDQMDWUDMQHDNWLYQRVWLWUþDQMHSOLYDQMHYRåQMDELFLNOHLOLVNLManje. Stvari stoje sasvim GUXNþLMH NDGD VH UDGL R XVPMHUHQRM L]GUåOMLYRVWL 7UHQLQJ WUHED ELWL XVmjeren, a aktivnosti NRMHVHNRULVWHãWRVOLþQLMHSRVDGUåDMXLQRVHüRMVWUXNWXULJibanja sporta za koji se priprema. 7R]QDþL]DSOLYDQMHWUHEDSOLYDWLELWLXYRGL]DQRJoPHWWUHEDWUþDWLVORSWRPLEH]QMH šutirati u trku, zaustavljati se i mijenjati smjer kretanja, za judo treba raditi judo, borbe u raznim situacijama, vježbati razne tehnike i u raznim uvjetima, ali samo ono što je QDMVOLþQLMH VWYDUQRM VSRUWVNRM ERUEL 5H]XOWDW VH QHüH SRVWLüL YMHåEDMXüL GL]DQMH WHUHWD EH] YMHåEDQMDVSHFLILþQLKSRNUHWa koji su temeljna struktura neke discipline.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

99

Metode u treningu Neprekidna metoda (kontinuirana metoda) 7DPHWRGDMHQDMSULPMHUHQLMDPHWRGD]DSRþHWQLNHLQHWUHQLUDQHRVREHD NDGDMHWHPHOMQL FLOMSREROMãDQMHRSüHVSUHPQRVWL=DWRVHNRULVWHUD]QDVUedstva (vježbe), koje angažiraju YHOLNH JUXSDFLMH PLãLüD L X]URNXMX SRYHüDQMH IUHNYHQFLMH VUFD QD YULMHGQRVWL RG -130 otkucaja u minuti. Trening ne mora biti vrlo naporan, ali treba da traje dovoljno dugo da izazove procese prilagodbe. Sredstva koja se koULVWHVXKRGDQMHWUþDQMHSOLYDQMHYMHåEH oblikovanja, vožnja bicikle, sportske igre i ples. Za sve to može se napraviti programe. Po nekima u istražiYDQMLPD VX L]EURMHQL þDN L SRNUHWL NRMH MH WUHEDOR XUDGLWL GD EL WDNYR YMHåEDQMH ELOR XþLQNRYLWR D WR VH NUHüH SULEOLåQR RG -600 raznih pokreta, kretnji. Na tome se i zasniva moderna aerobika, a pored vježbi snage i rastezanja uz muziþku pratnju XþLQDNMHYUORYHOLNDWLPHMHYMHåEDQMHXþLQNRYLWR=DWDNYHSURJUDPHMHSotrebno da je osoba zdrava i daVHRVLJXUDXJRGQDRGMHüDLREXüDVNRMRPüHVHNRULVWLWL8WDblici koja slijedi dat je program za “JOGGING”, a treninge bi valjalo provoditi tri puta tjedno. Faza 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Program Hodanje Hodanje 1DL]PMHQLþQRKRGDQMHPLEUzo hodanje 200m 1DL]PMHQLþQRKRGDQMHPLEU]RKRGDQMHP 1DL]PMHQLþQRKRGDQMHPLEU]RKRGDQMHP Brzo hodanje 1DL]PMHQLþQRKRGDQMHPLODJDQLMRJJLQJP 1DL]PMHQLþQR ODJDQL MRJJLQJ P - hodanje 200m i lagani jogging 400m 1DL]PMHQLþQR ODJDQL MRJJLQJ P - hodanje 200m i lagani jogging 600m Lagani jogging Lagani jogging Lagani jogging 1DL]PMHQLþQRODJDQLMRJJLQJPLMRJJLQJP 1DL]PMHQLþQRODJDQLMRJJLng 400m i jogging 400m 1DL]PMHQLþQRODJDQLMRJJLQJPLMRJJLQJP Jogging Jogging Jogging Jogging Jogging

Dužina

Vrijeme

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

100

8SRþHWNXWUHQLQJDPRåHVHNRULVWLWLLSURJUDP³MRJJLQJD´WDNRGDVHSRþQHVID]RPD zatimVHSRYHüDYDLQWHQ]LWHWUDGDLXYRGLLQWHUYDOQLPHWRGDLOLWLSIDUWOHNDLWRVHSonavlja dva do tri puta tjedno tijekom 6-8 tjedana u trajanju 15-30 minuta. Intervalna metoda 2YD PHWRGD MH GREUR SR]QDWD L þHVWR MX NRULVWH X WUHQLQJX ýHãüD MH X SULmjeni s WUHQLUDQLP RVREDPD QHJR ]D SRþHWQLNH L SRþHWDN UDGD 8 VWYDUDQMX UD]OLþLWLK WLSRYD progUDPDNRULVWHVHLUD]OLþLWHYMHåEHNRMHVHNRPELQLUDMXDVYHMHXVYH]LVYUVWRPVSRUWD i potrebnom sposobnosti koja dominira u aktivnostima tog sporta. Da bi se lakše snašlo u izradi programa treninga intervalnog tipa i korištenja intervalne metode u tablici koja slijedi daju se uobiþDMHQLL]UD]LNRMLVXXXSRUDEL IZRAZ

Interval rada Interval odmora (oporavak) Trenažno RSWHUHüenje (daljina, težina, vrijeme) Tip treninga Trenažni ritam Ponavljanje Serija Jedinica treninga Odnos rada i odmora 8þHVWDORVW

=1$ý(1-( Vrijeme intenzivnog rada, vježbanja 9ULMHPHL]PHÿXGYDUDGD 'XOMLQDVWD]HNRMXVHSUHWUþLX intervalu rada, radna težina utega, vrijeme za koje se prelazi RGUHÿHQDGaljina Vrsta vježbanja Vrijeme koje traje u radu Broj intervala u svakoj seriji Ukupan broj intervala Ukupan broj serija ponavljanja Vremenski odnos intervala rada i odmora Broj treninga u jednom mikrociklusu

PRIMJER 9ULMHPH]DNRMHVHWUþi 400m Odmor-mirovanje, hodanje ili lagani rad 3UHWUþDWLPWUþDWL 2 min.

7UþDQMHSOLYDQMHMudo 7UþDWLP]DV 4 X 400 m 4 X 400 m = 1 serija Dvije serije po 2 ponavljanja 1:2; 60 s. rada 120 s. odmora 3 X tjedno

Kada se radi pURJUDP]DLQWHUYDOQLWUHQLQJSUYRVHRGUHÿXMHLQWHUYDOUDGD7RVH RGUHÿXMH GXåLQRP WUDMDQMD UDGD X YUHPHQVNRM MHGLQLFL LOL GDOMLQRP SUHYDOMHQRJ SXWD InWHUYDOUDGDVHRGUHÿXMHX]DYLVQRVWLRGXåLQLUDGDNRMLMHSRWUHEQRREDYLWLXLQWHQ]LYQRM natjecateljskRM DNWLYQRVWL 3RWRP VH RGUHÿXMH LQWHQ]LWHW 7R VH VYH WDNR UDVSRUHGL GD VH RGUHÿHQLUDGREDYLXSRWUHEQRPRGUHÿHQRP ULWPX

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

101

=DYMHåEDþH-VSRUWDãHPODÿHRGJRGLQDUDGVHWUHEDRGYLMDWLSULVUþDQRMIUHNYHnciji oko 180, a za starije iznad 30 god. preporuka je da se smanji za svaku godinu po jedan; SUHNRJRGIFRGQRVQRSUHNRJRGJRGGRLWG2ELþQRVHX]LPDGD MHPDNVLPDOQDVUþDQDIUHkvencija 200 pa minus godine). Brzinu pulsa kontrolira se tijekom 10 sekundi, a zatim se broj množi s 6 ili se uz SRPRüãWRSHULFHL]EURMLRWNXFDMDNDNRSXOV]DYULMHPHNUDWNRJRGPRUDEU]RSDGDWRVH YDOMDL]PMHULWLSXOVRGPDKXSUYLPVHNXQGDPDQDVWXSQHVWDQNHGXåHEURMHQMHSXOVDQHüH dati pouzdan rezultat. Ukoliko mjerenje pulsa nije moJXüHMHU su uvjeti rada takvi da se to ne može pouzdano raditi, onda se intenzitet može procijeniti tako da se najboljem trenažnom vremenu, postignutom rezultatu dodaje 10-20%. %URM LQWHUYDOD X MHGQRP WUHQLQJX RUJDQL]LUDQMH LQWHUYDOD X VHULMH L XþHVWDORVW WUeninga su HOHPHQWLNRMLJUDGHRGUHÿHQLSURJUDPLQWHUYDOQRJWUHQLQJD .UDWNL LQWHUYDOL VH JUXSLUDMX X VHULMH ,]PHÿX VHULMD WUHED RGUHGLWL RGPRUH GD EL VH stvoriOLXYMHWL]DSRþHWDNSURFHVD UD]JUDGQMH POLMHþQH NLVHOLQH L GUXJLK PHWDEROLWD NRMLVH stvaraju tijekom radnog intervala. Potrebno je odrediti takve odmore da puls padne na 120 SULMH QHJR VH ]DSRþQH QRYD VHULMD UDGD .DR L X GUXJLK PHWRGD L RYGMH VH þLQL GD MH XþLQNRYLWD XþHVWDORVW RG  SXWD WMHGQR 9HüD XþHVWDORVW QHüH GRQLMHWL ]QDWQR YHüH poboljšanje VRE]LURPQDWUXGLXWURãHQRYULMHPH0DQMHRGWULWUHQLQJDXVSRULWüHQDSUHGDN (dva puta tjedno). Vrijeme 6-8 tjedana rada ]QDþDMQR üH poboljšati aerobnu izdržljivost. PosOLMHRYRJSHULRGDSULUDVWIXQNFLMDMHVSRULMLLDNRVHåHOL]QDþDMQLMLQDSUHGDNSUogram je potUHEQRPLMHQMDWLWHLüLQDGXåHSHULRGHWUHQLQJDRGQHNROLNRPMHVeci. 0HWRGH ]D EU]R SREROMãDYDQMH L]GUåOMLYRVWL QLVX RG GXJRWUDMQLMHJ ]QDþDMD MHU LVWR tako kako se brzo stanje popravi brzo se i izgubi sposobnost. Takve treninge treba planirati GDVH]DYUãHQHSRVUHGQRSUHGVDPSRþHWDNQDWMHFDWHOMVNRJSHULRGD3URJUDPWUHEDSURYHVWL SRVWXSQR $NR VH UDGL R WUHQLQJX JGMH VH NDR VUHGVWYR NRULVWL WUþDQMH SOivanje, vožnja bicikle ili ples, prva dva do tri treninga je bolje raditi kontinuiranom metodom i u laganom ritmu, i to prije nego se odrede parametri treninga(dužine intervala rada i odmora, LQWHQ]LWHWLXþHVWDORVW 

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

102

1D SRþHWNX WUHQažnog procesa na jednom treningu broj intervala treba iznositi 1/3 i 1/2 maksimalnog broja intervala 8tablica u priORJX 7DMEURMVHNDVQLMHSRYHüDYD7UHQLQJQH VPLMHELWLLVFUSOMXMXüLLERODQMHUDNRVHWRGoJRGLGRüLüHGRSDGDPRWLYDFLMHDWR QHüH GRYHVWL GR SREROMãDQMD UH]XOWDWD %URM LQWHUYDOD VH SODQLUD WDNR GD RSWHUHüHQMH SRstupno raste, ali se izbjegne premor. Kada se koriste kao sredstvo druge vježbe, na pr. cilj je razviti snažnu L]GUåOMLYRVW X VDPLP VHULMDPD XQXWDU LQWHUYDOD VH NRULVWL SRYHüDQMH RWSRUD SUL NUHWDQMX Intenzitet treba biti visok, ali s kratkim intervalima rada. Intervali odmora moraju biti takvi GDRPRJXüHSRWSXQLRSRUDYDNSULMHQHJRVHSRþQHVQRYRPVHULMRPRELþQRMHWRQHPanje od 1 minute.

1

7UHQDåQRRSWHUHüHQMHVDGUåDM 2 3 4 5 6

Tip odmora

Što je cilj

Mirovanje, WUþanje, plivanje ili lagana vožnja bicikle

Brzina. izdržljivost (sustava ATP i CP)

7

50

-

100

10

5

50

1:3

100

25

300

6

4

24

ili više

200 400

50 100

500 900

4 2-3

4 4

20 10

1:2

Aktivan odmor ili lagano vježbanje

Izdržljivost laktatna i aerobna

800 1200

200 400

1600 3200

2-3 3-4

2 1

5-10 4-5

1:1 1:1/2

Mirovanje ili aktivni odmor

Aerobna izdržljivost

Sadržaj: 1 -WUþDQMH 2 – plivanje, 3 - vožnja bicikle, 4 - broj serija, 5 - maksimalni broj ponavljanja u jednoj seriji, 6 - maksimalni broj ponavljanja na jednom treningu, 7 - odnos intervala odmora i rada.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

103

Fartlek

3UHPDQHNLPDXWRULPDWHRULMHWUHQLQJDRYDPHWRGDMHSUHWHþDLQWHUYDOQHPetode. Tu VHQHUDGLRVWURJRRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPDUDGDLRGPRUD1DMþHãüHMHPMHVWRUDGDXSULURGL a uvjeti su vrlo promjenljivi. Izabire se takav terHQDNRVHUDGLRWUþDQMXGDWREXGHSULMDWDQ UDG VDGUåDM UDGD MH QDL]PMHQLþQR WUþDQMH Erzom i sporijem ritmu, a u promjenljivim uvjetima (uzbrdica, nizbrdica i ravan teren). TrþDQMH SRþLQMH X ODJDQRP WHPSX WHPSR VH postupno ubrzava za jednu dionicu, a potom se uspori; povremeno se koristi i sprint kako bi se utjecalo i na anaerobnu izdržljivost. Sami sprintovi s ubrzaQMLPDVXWDNRÿHUMHGDQRG QDþLQD]DSREROMãaQMHL]GUåOMLYRVWL3RþLQMHVHWUþDWLODJDQLPWHPSRP]DWLPVHXEU]DYDGRN se ne postigne maksimalna brzina. Kada se to uradi prelazi se na postupno smanjivanje brzine i lagani jogging ili se hoda neko vrijeme (dok se organizam ne oporavi). Ova metoda se može koristiti i u zagrijavanju, a zbog svoje raznovrsnosti predstavlja prijatnu promjenu u radu. Ako se želi utjecati na izdržljivost laktatnog tipa mogu se koristiti kao VUHGVWYR VSULQWRYL V LQWHUYDOLPD RGPRUD 7R VX RELþQR GYD VSULQWD L]PHÿX NRMLK MH MHGDQ odmor, a sadržaj odmora je lagani jogging ili hodaQMH1DM]QDþDMQLMHMHXFLMHORPSRVWXSNX da se pravilno rasporede intervali odmora i to tako da se pulsacija drži na potrebitoj razini od 120 do 180 u minuti i da vježbanje traje pri tom intenzitetu najmanje 20-30 minuta, ako MHSRWUHEDQGXåLUDG]DGUXNþLMXYUVWXL]GUžljivosti onda se drži niži intenzitet pri pulsaciji 120-150, a rad traje znatno duže. Kada se govori o izdržljivosti treba znati da je to sposobnost koja je potrebna u svakoj aktivnosti, ali isto tako da je ona i posebna za svaku GUXNþLMXDNWLYQRVWMHLGUXNþLMD1HPDXQiverzalne izdržljivosti. Ona je toliko posebna ,a i ]DMHGQLþNDGDVHXQL]XþLPEHQLNDELORNRMHOMXGVNHGMHODWQRVWLPRUDLXVPMHUHQRWUHWLUDWL treEDMHXYLMHNVPDWUDWL]QDþDMQRPLWHPHOMQRP]DVYHGUXJHVSRVREQRVWL1DQMXVHPRåH ]QDþDMQR XWMHFDWL VDPR YMHåEanjem, vježbanjem po programu koji je najbliži temeljnoj DNWLYQRVWLDWDMHGDYMHåEDQMHLPDRGUHÿHQLLQWHQ]LWHWNRMLSUHYODGDYDXWRMDNWLYQRVWLLGD dovoljno dugo traje da iza]RYHVWUHVNRMLüHSRWDNQXWLVXVWDYQDSULODJRÿLYDQMH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

104

4.5. Brzina %U]LQD MH PRWRULþND sposobnost koju nije jednostavno odrediti. Ona je zavisna o PRUIRORãNLP RVRELQDPD åLYþDQRP VXVWDYX NRRUGLQDFLML L VQD]L =QDþDMQRVW EU]LQH ]D SRMHGLQH VSRUWRYH MH UD]OLþLWD %H] RE]LUD ãWR MH EU]LQD X RGUHÿHQLP VSRrWRYLPD ]QDþDMDQ þLPEHQLNXVSMHKDRQDVþHVWRXNODSDXVYHRVWDOHVSosobnosti pa je treba prepoznati kao posebnost u okvirima modeliranog specijalno brzinskog treninga. Tri su osnovna þLmEHQLND NUR] NRMH VH LVND]XMH QDþLQ XVDYUãDYDQMD EU]LQH 6YDNL þLPEHQLN X WUHQLQJX brzine ima svoje mjesto i potrebna su složena i specijalna sredstva da se sprovede jedan XVPMHUHQLWUHQLQJ]DUD]YLWDNEU]LQHýLPEHQLFLRNRMLPDRYLVLUD]YLWDNVSHFLILþQHEU]ine i YHOLþLQDSRWUHEQRJUDGDVX 1. vrsta sportske usmjerenosti (osnova brzinskih zahtijeva u okviru sportskog stupnja majstorstva, stupnja znanja i osobna razina spremnosti), 2. razina sportske naprednosti sportaša i 3. razina osobne brzinske spremnosti.

Brzina reakcije To je takav vid iskazivanja brzine gdje se u vježbi povezano iskazuje brzina samo MHGQRJ SRNUHWD 7R MH RVRELWR ]QDþDMQR X SURJUDPLPD RQLK GLVFLSOLQD VSRrtova gdje su zahtjevi da se u na pr. startnoj fazi ili tijekom sportske borbe daju trenutni (najbrži) odgovori tzv. standardnim pokretom kao odgovor na pojedini signal ili situaciju koja ima ]QDþHQMHVLJQDODREUDPEHQDUHDNFLMDEORNDGDXGDUFDXYMHåEDQDWLSLþQDVLWXDFLMDKYatanje lopte i dr.). 2VQRYQDPHWRGRORJLMDL]JUDÿLYDQMDWDNYHUHDNFLMHMHUHDJLUDQMHSRNUHWRPQDQDGUDåDMNRML VHL]QHQDGDSRMDYOMXMH]YXþQLVYMHWORVQLLOLWDNWLOQL DFLOMMHVNUDüLYanje vremena reakcije. Za razvoj ove vrste brzine mogu se koristiti vježbe svih vrsta koje su jednostavne po svom obliku, a može isto tako da se koriste i složenije vježbe po obliku da bi se uvježbala RGUHÿHQD EU]LQD QDXþHQH UHDNFLMH 8 VDPRP SRþHWNX L X SRþHWQLND ãLULQD SULMHQRVD brzinskih reakcija je raznolika, a isto tako i brzina pokreta je dovoljno široka, što RPRJXüDYD GD VH NRG QDWMHFDWelja u raznim sportskim disciplinama koristi široki skup VOLþQLK VUHGVWDYD ]D SREROMãDQMH EU]LQH QDURþLWR VSULQWHUVNH YMHåEH NRãDUNDãNH YMHåEH L

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

105

YMHåEHL]GUXJLKVSRUWVNLKLJDUD 2YDVUHGVWYDLQDþLQVXGRYROMQL]DQDWMHFDWelje koji se ne XVPMHUDYDMX X QHNRM GLVFLSOLQL ]D QDMYHüD PRJXüD GRVWLJQXüD D GD VH Soboljša razina jednostavne brzine reakcije. =QDþDMQLMH SREROMãDQMH MHGQRVWDYQH EU]LQH PRWRULþNH UHDNFLMH QH WUHED Rþekivati da bude veliko, jer se ono iskazuje u složenijoj formi u osnovnoj disciplini. Testovi koji bi VDPL SR VHEL LVND]LYDOL WR SREROMãDQMH QLVX VYUKD VDPL VHEL YHü RSüH poboljšanje ukupne EU]LQHUHDNFLMHXRVQRYQRMPRWRULþNRMUDGQMLYMHžbi. 0HWRGHNRMLPDVHWRSRVWLåHVXYMHåEDVHL]YRGLL]RODNãDYDMXüLKSRþHWQLKSRORåaja, vježba se u promjenjivim uvjetima, promjena signala nadražaja i vremena njegovog djelovanja, promMHQD REOLND X XYMHWLPD L]YRÿHQMD YMHåEL L GU  3Rvremeno je potrebno YMHåEDWL X XYMHWLPD NRML VX ãWR VOLþQLML VWYDUQLP D WR VH SRYe]XMH VD VUHGVWYLPD SVLKLþNH SULSUHPHXVPMHUHQLKQDSRVWL]DQMHQDMYHüLKPRJXüLKPRWoULþNLKUH]XOWDWD 6ORåHQDPRWRULþNDUHDkcija pojavljuje se u sportovima koji u svom sadržaju imaju VWDOQHLQHRþHNLYDQHSURPMHQHVLWXDFLMDLUDGQML9HüLQDVORåHQLKUHDNFLMDVXUHDkcije “ po L]ERUX³NDGDVHRGQHNROLNRPRJXüLKUDGQML- odgovora treba bez odlaganja, izabrati jednu koja najviše RGJRYDUDVLWXDFLML*ODYQLQDþLQLVXXYMHžEDYDQMHVORåHQLKPRGHODSRþHWQLK VLWXDFLMDLVXVWDYQRXþHVWYRYDQMHXQDWMHFDQMima. Zato je potrebno da se u programima za razvoj brzine složene reakcije modeOLUDMX SRVHEQH YMHåEH ]D VYDNX RGUHÿHQX VSRUWVNX disciplinu. 1DWMHFDWHOMDWUHEDVWDYLWLXWDNYHXYMHWHGDQDXþLSUHSR]QDYDWLLGDSUHGYLÿDVWYDrne UHDNFLMH SURWLYQLND NDR L VYH PRJXüH VOXþDMHYH ,VNXVQL QDWMHFDWHOML SRVMHGXMX SRQekad SURILQMHQLRVMHüDMLL]X]HWQXVSRVREQRVWSUHGYLÿDQMDDNFLMHSURWLYQLNDD QD temelju jedva primjetnih radnji protivnika te uspijevaju da se uspjeãQRLXþLQNRYLWRVXSURWVWDYHYODVWLWLP DNFLMDPDQSUXWUFLL]YUãHXEU]DQMHLSURPMHQXWHPSDWUþDQMDSUHVLMHFDQMHSutanje lopte SURWLYQLþNRJLJUDþDEORNDGDXGDUFDXERNVX .RULVWHüLVH sredstvima (posebnim vježbama) za usavršavanje brzine složene reakcije po izboru postupno se usložnjava izborna reakcija, RERJDüXMH VH PRJXüQRVWLPD RG MHGQH QD GYLMH L WUL PRJXüH %URM L]ERUQLK UHDNFLMD VH SRYHüDYDRGVXSDUQLNDDWDNRLEURMRGJRYRUDUDste i povezuje u cjelinu. Temeljni uvjet za uspjeh takve metodologije je istovremeno usavršavanje tehQLþNRJ ]QDQMD XVDYUãDYDQMH PRWRULþNLKVSRVREQRVWLL]JUDÿLYDQMHNRRUGLQDFLMHLYMHãWLQHWDNWLþNRJPLãOMHQMD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

106

Danas se za taj vid vježbanja koriste razni trenažni modeli posebno konstruirani da opoQDãDMXVWYDUQHXYMHWHDPRJXVHGR]LUDWLXVPLVOXEU]LQHL]YRÿHQMDSRNUHWD8WHQLVXVH npr. koriste tzv. “servis topovi” za uvježbavanje brzine reakcije na razne servise, u boriODþNLPVSRUWRYLPDVHNRULVWHOXWNe koje su programirane da “ispucaju seriju udaraca” NRMLVXORJLþQLLWLSLþQLXVWYDUQLPXYMHWLPDERUEH=DSRMHGLQD]DQLPDQMDSRVWRMHVWYDrni trenažeri koji zorno i simulirano oponašaju stvarne situacije, kada se brzina reakcije može mjeriti u stotinci seNXQGHSRVWRMH WUHQDåHUL QD NRMLPD VH SLORWL REXþDYDMX GD OHWH XVYLP VLPXOLUDQLPXYMHWLPDLGDVHWDNRREXüHGDSULMHQHJRXÿXXOHWMHOLFXL]YMHåEDMXGR]DYLGQH UD]LQHQDXþHQLKVSRVREQRVWL 7DNYHMHWUHQDåHUHPRJXüHNRQVWUXLUDWL]DYHüLEURMVSRUWRYD paVHXþHQMHRGUHÿHQLKPRWRULþNLKUHDNFLMDXEU]DYDGDVHXVWYDUQLPVLWuacijama gotovo i QHSULPMHüXMHYHüDUD]OLNDSRWUHELWHUHDNFLMHRGQaXþHQH Brzina pokreta 7DMYLGEU]LQHMHQDMEROMHSURXþHQDSRVWRMLYHüLEURMPHWRGDNRMLPDVHXþLQNRYito može koriVWLWL X FLOMX SREROMãDQMD 3RG SRMPRP EU]LQH SRNUHWD RELþQR VH PLVOL QD premMHãWDQMH WLMHOD X SURVWRUX QD W]Y FLNOLþQH SRNUHWH SULPMHU MH WUþDQMH  6WHþena ili QDXþHQDEU]LQDSRNUHWDMHPDQMHRVMHWOMLYDQDSURPMHQHQHJRMHWRLVWRVYRMVWYR]DVQDJXLOL izdržljivost. Nasljednost te sposobnosti je vrlo visoka (koeficijent je oko .95). Ona se može SRSUDYOMDWL DOL V YUOR ]QDþDMQLP QDSRURP 6WHüL XYLG X NRMHP VWXSQMX MH WD VSRVRbnost razvijena u nekoga, ako nikada nije bila u prilici da je iskaže nije jednostavan proces, rezerve uvijek postoje. Do sada su poznate dvije vrste brzine i to brzina reakcije jednostavnog pokreta i brzina složene reakcije pokreta tzv. “izborne reakcije”. Povezanost tipova - vrsta brzina je jednosmjerna. Naime, ako je netko brz, u stanju da brzo reagira u jednostavnoj reakciji to MRã QH ]QDþL GD PRUD ELWL EU] L X L]YRÿHQMX EU]LK SoNUHWD GD üH EU]R WUþDWL P  DOL YHüDMHYMHURMDWQRVWGDüHQHWNRWNREU]RWUþLL]YRGLEU]HSRNUHWHLVWRWDNRELWLXVWDQMXGD brzo reagira, da mu je i brzina reakcije veliND 7DMHGQRVPMHUQDLQIRUPDFLMHMHGDQDVYHü SR]QDWDVWYDULPQRJHPHWRGHXþeQMDEU]LQHVHQDQMRMWHPHOMH 8WYUÿHQRMHGDVHEU]LQX može poboljšati ako se koriste metode vježbanja brzih pokreta tj. skup vježbi koje su kao sredstvo DQDORJQH 7R MH GRYROMQR ]D UD]LQX SRþHWQLND NDGD VH SREROMãava brzina MHGQRVWDYQHPRWRULþNHUHDkcije.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

107

Tri su temeljna zahtijeva kojima se mora udovoljiti u treningu brzine pokreta: 1. kretanje s kojima se želi razvijati brzinu moraju biti u potpunosti nauþHQD þDN L preXþHQDXWHKQLþNRPVPLVOXEH]SRJUHãNH  2. izabrano kretanje kao sredstvo kojim se služimo za razvoj brzine po svojem obliku i sadržaju mora dozvoljavati da se ono može izvoditi sa maksimalnom brzinom. 3. trajanje vježbe treba biti toliko da se tLMHNRP L]YRÿHQMD YMHåEH QH VPDQMXMH Erzina L]YRÿHQMDPDNVLPDOQDEU]LQDQHVPLMHSDGDWLXVOLMHG]DPRUD .UHWQMHVHL]YRGLVamo u ]RQL PDNVLPDOQLK PRJXüQRVWL 9UHPHQVNL ]D YUKXQVNH VSRUWDãH WR MH QHJGMH RG -22 VHNXQGHD]DSRþHWQLNHVLJXUQRGRVWDNUDüH Usmjereni trening za razvoj brzine traži izbor takvih vježbi koje se po svojoj VWUXNWXULSRGXGDUDMXVQDWMHFDWHOMVNLPVDGUåDMLPD8YHüLQLVOXþDMHYDWRVXGLMHORYLLOLFMHOL oblici natjecateljske aktivnosti. U brzinsko-snažnim oblicima acikliþQRJ WLSD Pogu biti L]PLMHQMHQLLOLSUHSUDYOMHQLWDNRGDVHVQMLPDPRåHSRVWLüLYHüXEU]LQXL]YRÿHQMDQHJRX VWYDUQLPQDWMHFDQMLPD8WUþDQMLPDWRMHSR]QDWRWDNRGDVHþDNQDSUDYHQRUPH]DSRMHGLQH etape, da se osiguraju optimalne proporcije brzine u cijelosti (tzv. rasporedi tempa). 3R]QDWRMHGDWUNDþPRåHSUHWrþDWLVWD]XPXRSWLPDOQRPWHPSXLQDMEUåHDNRUDVSRUHGL WUNDþNXGDOMLQXXGYLMHGRWULHWDSHLGDVH]QDSULEOLåQRPRJXüHYULMHPHNRMHPRåHSRVWLüL YHüSRYUHPHQXSUYHHWDSHQDSUYLKP Kada se primjHQMXMH SRVHEQH YMHåEH VSHFLMDOQH  V RSWHUHüHQMLPD UDGL VWLPXODFLMH EU]LQH YHOLþLQH RSWHUHüHQMD WUHEDMX ELWL SXQR PDQMH QHJR SUL RSWHUHüHQMD SUL UDzvoju snage ili brzinsko snažnih sposobnosti. U razvoju brzine i brzinsko snažnih sposobnosti primjenjuju se posebne vježbe sa i bez RSWHUHüHQMDXUD]QLPRGQRVLPD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

108

$NR MH QDWMHFDWHOMVND GLVFLSOLQD EH] YDQMVNRJ RSWHUHüHQMD SRVHEQH YMHåEH V opteUHüHQMLPD QHüH QDMEROMH RGJRYDUDWL GD VH LVWRYUHPHQR LVND]XMH VQDJD L EU]LQD WR MH sluþDM NRG VSULQWD L VNRNRYD  8 WRP VOXþDMX L]ERU SRVHEQLK YMHåEL MH EROML EH] YDQMVNRJ RSWHUHüHQMD 9LãH VX XþLQNRYLWH YMHåEH JGMH RSWHUHüHQMH SUHGVWDYOMD YODVWLWR WLMHOR natjeFDWHOMD DWRVXYMHåEHJGMH RSWHUHüHQMH SUHGVWDYOMD YODVWLWR WLMHOR QDWMHFDWHOMD NRMHVX po obliku otežane i dLQDPLþQLMHQHJRXVWYDUQRMVLWXDFLML'RND]DQRMHGDVHVOXåHüLPHWRGRP³HNVFHQWULþQHNRQWUDNFLMH´QDSULPMHUWLSYMHåELVNRþQRVWL³XGDUQRJREOLND´VNokovi XGXELQXVRGVNRNRP SREROMãDYDYLãHEU]LQDLPRüQHJRSULPMHQRPWUDGLFLRQDlnih oblika vježbi s uWH]LPD þXþQMHYL VNRNRYL L SRVNRFL  &MHOLQH REOLND ãWR VH SRGUazumijeva tip natjecateljske vježbe, primjenjuje se kao sredstvo za poboljšanje brzine u disciplinama koje se odlikuju maksimalnom brzinom pokretom (sprint) ili ako sadrže u sebi elemente brzine i brzinsko snažne pokrete (bacanja i skokovi). 0HWRGRORJLMHL]JUDGQMHEU]LQHSRNUHWDSUHGYLÿDãLURNXSULPMHQXVYLKJODYQLKPetoda treninga: usmjerene i specijalne vježbe i elemente igara. 8 GLVFLSOLQDPD JGMH MH EU]LQD QRVHüD VSRVREQRVW NRULVWL VH QDMviše natjecateljsku PHWRGX þDN SR RSWHUHüLYDQMX L YHüX QHJR ãWR X GUXJLP GLVFLSOLQDPD ]DWR ãWR EU]LQVNH YMHåEHNUDWNRWUDMXDRSRUDYDNLVWRWDNRMHNUDüLQHJRSULWUHQLQJXVQDJHLOLL]GUåOMLYRVWL -HGQDRGRWHåDYDMXüLKVWYDULMHLVND]LYDQMHPRWLYDFLMH7RMHWHåHSRVWLüLXVDPRPWUeningu. 8VDPLPQDWMHFDWHOMVNLPXYMHWLPDHPRFLRQDOQDQDSHWRVWMHSRYHüDQDDWLPHMHSRYHüDQDL PRELOL]DFLMDHQHUJLMHãWREROMHXWMHþHQDLskazivanje brzine. Da bi se izbjeglo monotoniju na treningu u brzinskim vježbama primjenjuje se zabavna metoda ili metoda igara 7R VWYDUD SURPMHQOMLYH XYMHWH L VSUMHþava pojavu “brzinske barijere”. ,VNOMXþLYRRVODQMDQMHQDQDWMHFDWHOMVNXPHWRGXQHPDRSUDYGDQMHMHU PRåHODNRGRYHVWLGRSUH]DVLüHQRVWLLQHRVLJXUDYDSRVWizanje “sportske forme” u vrijeme najvažnijih natjecanja. Temelj svake metodologije za izgradnju brzine pokreta u treningu tvore usmjerene i posebne (specijalne) vježbe. One se vežu uz svaku metodu na višekratno ponavljanje YMHåELVXVPMHUHQRãüXQDPDNVLPDOQREU]RL]YRÿHQMHSRkreta ili promjenljivom brzinom s ubrzavanjima, a prema zadanom programu u posebno izabranim i pripremljenim uvjetima. Posebne zakonitosti razvoja brzine obvezuju da se pravilno izaberu i primjene oblici obadvije metode u dugogodišnjem planu, ali isto tako i u pojedinim ciklusima i mikro-

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

109

FLNOXVLPD WUHQLQJD 7R SURL]OD]L L] þinjenice, da ako se suviše dugo ustaljeno ponavlja YMHåEDQMHSRNUHWDVYHüGRVWLJQXWRPPDNVLPDOQRPEU]LQRPGRYRGLGRW]Y´FHPHQWLUanja” SRNUHWDUH]XOWDWRVWDMHLVWL þHVWR L ]D GXåL SHULRG YUHPHQD )XQNFLRQDOQHVSRVRbnosti od NRMLK]DYLVLEU]LQDHQHUJHWVNH UD]YLMDMXVHVSRULMHQHJROLVHL]JUDÿXMHPRWoULþNLVWHUHRWLS 6UHGLãQML SUREOHP X VDPRM PHWRGLFL L]JUDGQMH EU]LQH MH QDþLQ XþLQNRYLWRJ poveziYDQMD VYLK PHWRGD NRMH RGUHÿXMX RSWLPDOQH RGQRVH XRELþDMHQLK L SURPMHnljivih oblika vježbi da bi se izbjegla tzv. “brzinska barijera” da se ne dogodi snažno stabiliziranje PRWRULþNRJVWHUHRWLSD]DEU]LQXNUHWDQMD 0HWRGVNL SRVWXSFL NDGD VH SULPMHQMXMX VUHGVWYD VD RSWHUHüHQMLPD ]D UD]YRM EU]LQH pokreta su: 1. smanjuje se težina sprave koja se koristi u normalnim uvjetima (to omoJXüXMH ODNãH NUHWDQMH D ]DWR VH PRåH SRYHüDWL EU]LQD L]YRÿHQMD X QRrmalnim uvjetima, posredno se VPDQMXMHWHåLQDWLMHODSXWHPNRULãWHQMDYDQMVNLKVLODJXUDQMHPLOLYXþHQMHP 2. RJUDQLþDYDVHRWSRUVUHGLQHWUþLVHQL]YMHWDU 3. NRULVWLVHVLODLQHUFLMHWUþanje niz padinu) 4. YDQMVND VLOD VH RGUHÿXMH YXþD SRPRüX ELFLNOD LOL PRWRUD GD VH SRVWLJQH YeüD EU]LQD QHJRMHPRJXüH 5. QHSRVUHGQRVHSRYHüDYDWHåLQDWLMHODLOLVSUDYHDSRWRPNRULVWLQRUPDlna ili lakša (prije VNRNDXYLVL]YRGHVHVNRNRYLVRSWHUHüHQMHPEDFDQMHWHåHVSUave prije normalne i sl.). 3LWDQMH MH ãWR MH X]URN GD VH X WDNYLP VOXþDMHYLPD SREROMãDYD UH]XOWDW 3Rsljedica QDYHGHQH PHWRGH MH GXEOMH UD]GUDåLYDQMH åLYþDQLK VUHGLãWD ]DGUåDYD VH RULMHQWDFLMD moWRULþNRJ SRNUHWD L VOLMHGHüL LPSXOV VH LQWHQ]LYLUD ]D PRWRULþNX UDGQMX NRMD MH YHü izvoÿHQD 7DNRÿHU ]D SRVOMHGLFX LPDPR SULPMHWQR VNUDüHQMH YUHPHQD SRWUHEQRJ GD VH SRNUHWLGHRPRWRULþNLL]YHGHDWLPHVHSRVUHGQRGRELYDQDPRüLL]YUãHQRJUDGD.RGRYH meWRGHMH]QDþDMQR GD VH SRãWXMH]DNRQ R VXPLUDQX QDGUDåDMD åLYþDQRJ VXstava. Mora se YRGLWL EULJX GD XþLQNRYLWRVW ]DYLVL R YHOLþLQL SUHWKRGQRJ RSWHUHüHQMD L QDLOD]HüHJ olakšanja, broju ponavljanja i redoslijeda izYRÿHQMDYDULMDQWLYMHåEL(normalna-teža-lakša).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

110

,]GRVDGDãQMLKVSR]QDMDLPDQHNLKRJUDQLþHQMDGDELVHPRJDRXþLQDNVPDWUDWLSR]LWLvnim. .RGEDFDQMDNXJOHRSüHQLWRNRGEDFDQMD RGQRVLWHåLQDRELþQHLSRYHüDQHWHåLQHWUHEDMX da iznose 1:2 do 1:3 (poslije jednog bacanja teže sprave 2-3 bacanja obiþQH VWDQGDUGQH VSUDYH  8 WUþDQMX EL WR L]JOHGDOR RYDNR WUþDQMH X]EUGR WUþDQMH QD UDYQRP L WUþDQMH QL]EUGR .RG VSRUWRYD JGMH MH ]QDþDMQLMD EU]LQD VPR MHGQRJ SRNUHWD DNR VH Noristi ova PHWRGD ]QDþDMQR MH GD VH RG WHåHJ ND QRUPDOQRP L ODNãHP LGH SRVWXpnR YRGHüL EULJX R HQHUJHWVNRPSRWHQFLMDOXLåLYþDQRPUD]GUDåHQMXNRMHPRUDELWLWDNYRGD RVLJXUDSULMenos (transfer).

9RÿHQMHLVHQ]RULþNRDNWLYLUDQMHEU]LQVNLKYMHåEL 7DM SRMDP ³YRÿHQMH´ MH VXVWDY WDNYLK YMHåEL NDR ãWR MH WUþDQMH ]D YRGHüLP QDWMHFateljem ³]HF´ DOLWRVHPRåHUDGLWLLSUHNRQHNRJXUHÿDMDWHOHGLULJLUDQRJVLJQDODNRMLVSRUWDãQRVL sa sobom i prima od trenera upute o tempu, o ubrzanjima ili usporavanjima. Može se NRULVWLWL L VSUDYD PHKDQLþNL ]HF NRML VH NUHüH SR UXEX VWD]H X RGUHÿHQRM trci i u zadanoj EU]LQL 3RPRüX WRJD VH PRåH RGUHGLWL Rptimalan ritam i stvaraju se situacijski uvjeti u smislu taktike za pojedinog trkaþD 3RVWRMHLVSUDYHNRMH]YXþQLPLOLVYMHWORVQLPVLJQDOLPDSUDWHWLMHNQDSUH]DQMDQDWMHFDWelja i automatski registriraMX SDUDPHWUH NUHWDQMD QSU EU]LQX WUþDQMD IUHNYHQFLMX UDGD Uuku, XEU]DQMHSRNUHWDNRGEDFDQMDNXJOH DWHSRGDWNHSUHWYDUDMXXVLJQDOHþLMDVHIUHkvencija i visina tona mijenjaju prema brzini kretanja (tzv. spidofonija, akcelerofonija). To ne samo da nDWMHFDWHOMDREDYMHãWDYDRYHOLþLQLQaSRUDNRMLXODåHYHüPRåHLGDJDVWLPXOLUDGDQD vrijeme ubrza pokret. Prema tome trening postaje u neku ruku natjecanje sa samim sobom. -HGDQ RG QDþLQD MH L XYMHåEDYDQMH GLMHORYD QHNH GLVFLSOLQH LOL SRNUHWD WHKQLNH UvMHåEDYDVH]DOHWSRþHWQRXEU]DQMHXVSULQWXLOLL]PDNXEDFDQMLPD 3REROMãDYDQMHMHGQH od faza može da predstavlja osnovu za poboljšanje brzine u glavnoj fazi vježbe. Isto tako se može koristiti završnu fazu vježbe za dopunsko ubrzanje. U takvim situacijama ne smije VHLüLQDVWDELOL]DFLMXYMHåEHID]HSRNUHWDGDNDVQLMHQHEXGHNRþQLFDFMHORYLWHWHKQLNHLOL ukupne vježbe.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

111

Planiranje vježbi brzine 9MHåEHEU]LQHYMHåEH]DSREROMãDYDQMHEU]LQHWUHED]QDODþNLRGDEUDWLDSRREXjmu su relativno malog XGMHOD SD þDN L NRG QDWMHFDWHOMD NRMLPD VX EU]LQVNH VSRVRbnosti dominantne. Razlog toga treba potražiti u maksimalnom intenzitetu i velikoj psiKLþNRM napetosti sa kojima se vježbe tog tipa izvode. Treba ih izvoditi kada je organizam u stanju potpunog oporavka, kada su sve organske funkcije optimalno spremne za napor. Svaki evidentni napor dovodi do pada brzinskih sposobnosti i zato se nikada ne prepoUXþXMH izvoditi vježbe brzine u fazi zamora bilo kojega organskog sustava. Intervali odmora u seriji brzinsNLKYMHåELPRUDMXELWLWDNYLGDRVLJXUDYDMXGDVHVOLMHGHüDYMHåEDPRåHL]YRGLWL EU]LQRPNRMDQLMHPDQMDRGRQHNRMDMHSUHWKRGLODXNUDMQMHPVOXþDMXQeznatno niža). Što MHLQWHQ]LWHWYHüLDNUDüHWUDMHUDGWRMHRGQRVLnWHUYDODUDGDLRGPRUDYHüLXNRULst odmora. Broj ponavljanja ne smije biti velik, on mora biti optimalan u odnosu na duljinu trajanja UDGDL]YUãHQLUDGLLQWHQ]LWHW8VWDQNDPDL]PHÿXEU]LQVNLKYMežbi preSRUXþXMHVHDNWLYQL RGPRULWRVDYMHåEDPDNRMHVXVOLþQHRVQRYQRMYMHåELVDPRVDPDlim intenzitetom (poslije sprinta se kaska ili brzo hoda, poslije bacanja se imitira polagano bacanje) da bi se zadržala psiho-PRWRULþND³RULMHQWDFija” u radu. U tjednom mikrociklusu procesa treninga bilo bi optimalno kada bi se treninzi izvodili svakodnevQR8VWYDUQRVWLMHWR WHãNR SRVWLüL MHU QL] þLPEHQLND WR RJUDQLþDYD8þHVWDORVW treninga brzine zavisi o fazi treninga, specijalizaciji, razini pripremljenosti i osobinama VDPRJQDWMHFDWHOMD8SHULRGLPDNDGDVHWUHEDSRSUDYLWL]QDþDMQLMHEU]LQDWUHEDXþestalije SULPMHQMLYDWLEU]LQVNHYMHåEHXPLNURFLNOXVLPDWUHQLQJDDOLRJUDQLþDYDWLQMLKRYobujam na SRMHGLQDþQRPWUHQLQJX U pripremnoj fazi trening se u smislu brzine usmjerava na razvoj brzinske snage, a koriste VHUD]QDVUHGVWYDRSüHJLVSHFLMDOQRJNDUDNWHUDSRVHEQRVHSUHSRUXþXMHPHWoda “igre” kao VUHGVWYR RSüHJ NDUDNWHUD 3RVHEQX SR]RUQRVW WUHED REUDWLWL QD VSRVREQRVW RSXãWDQMD L L]YRÿHQMD ODJDQLK ULtPLþNLK SRNUHWD =QDþDMQR MH SRVWLüL GD SRNUHW SRVWDQH ODJDQ HNRQRPLþDQLWRNRGVXEPDNVLPDOQRJLPDNVLPDOQRJLQWHQ]LWHWDL]YRÿHQMD7HhQLNDVHXþL SRGPDOLPLVUHGQMLPLQWHQ]LWHWRPSRWRPMDþLPDVSRUWDãVHXVUHGRWRþXMHQDWLMHNNUHWDQMD kada izvodi maksimalnom brzinom pokret, a ne na snagu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

112

U drugoj faziWUHQLQJEU]LQHSRVWDMHVYHYLãHVSHFLMDOLVWLþNL Paralelno sa razvojem kretne ]DGDüHUD]YLMDVHQHSRVUHGQREU]LQDLEU]LQVNDL]GUåOMLYRVW2EXMDPWUHQLQJDVHSoYHüDYDL L]YRGL VXEPDNVLPDODQLP L PDNVLPDOQLP LQWHQ]LWHWRP 7HKQLND VH SULODJRÿuje natjecateljskim uvjetima. Kako trening postaje intenzivniji to UDVWH ]QDþDMQRVW YMHžbama opuštanja kao i sredstva aktivnog odmora. U natjecateljskoj faziWUHQLQJEU]LQHVHXNODSDXVPLVOXYHüHXþHVWDORVWLQDQDWMHFDQMima, a SUDYLOQL RGPRUL VX VYH ]QDþDMQLML þLPEHQLN RSRUDYND 9MHåEH VSHFLMDOQR SURJUDPirane za razvoj EU]LQHXRGUHÿHQRMGLVFLSOLQLVSRUWXVHQHVPLMX]DQHParivati ili ispustiti iz treninga. 3RVHEDQ ]QDþDM L ]DGDüH LPDMX GRSXQVNL WUHQLQ]L NRML WUHEDMX GD RGUåDYDMX L LzJUDÿXMX funkcionalne osobine organizma koje pomažu da se iskazuju brzinske sposobnosti. Kroz GRSXQVNHWUHQLQJHWUHEDMDþDWLLGUXJHPRWRULþNHVSRVREQRVWLVQDJXJLSNRVWNRRUGLQaciju GD EL VH EU]LQVNH PRJXüQRVWL ãWR EROMH LVND]LYDOH 3R-greške koje se naprave lošim YRÿHQMHP WUHQLQJD VH LVND]XMX QD QDWMHFDQMLPD D WR VX QHJLEOMLYRVW X ]JOREovima ili SUHNRPMHUQDSRNUHWOMLYRVWX]JORERYLPDLGUXJR7UHQLQJPRUDELWLXþLnNRYLWRYRÿHQLWDNR YUHPHQVNLSODQLUDQGDXVYDNRMHWDSLULMHãLSRVWDYOMHQH]DGDüHMHUQHãWRãWRMHXSULSUHPQRM ID]LNRULVQRPRåHELWLãWHWQRLQHXþLQNRYLWRXID]LVSHFLMDOL]acije. Sredstva koja su nužna u pripremnoj fazi ne treba uvijek koristiti u natjecateljskom periodu. SveüHQDEU]LQDPRUDVH ostvariti u primjenjivim uvMHWLPD VSRUWVNH GLVFLSOLQH LQDþH FLMHOL UDG SRWURãHQ QD UD]YRM brzine je gubitak vremena. Brzinska optHUHüHQMD SRVWDYOMDMX PDNVimalne zahtjeve za muskulaturu, tetive i zglobove. Odgovornost u radu na razvoju brzine je visoka i trener može napraviti više pogreški. Glavni uzroci su preveliki lokalni zahtjevi, nedovoljna svestrana priprema, nedovoljno i nepotpuno zagrijavanje, rad u fazi nepotpunog oporavka, te nedovoljna VSUHPQRVW PLãLüD ]D ]DKWMHYH YHOLNRJ LQWHQ]LWHWD X UDGX X YMHåEDPD EU]LQH 8 RGJRMX VSRUWDãDMH]QDþDMDQþLPEHQLNGDJDVHQDYLNQHVYMeVQRL]YRÿHQMH]DJULMDYDQMDYMHåEL]D zagrijavanje) prije brzinske vježbe, Jer je to neophodan uvjet za iskazivanje brzine (svih YUVWDEU]LQH 7UHEDVH]QDWLLMRãQHãWRDãWRMH]QDþDjno, da se u ranim jutarnjim satima ne SUHSRUXþXMHL]YRÿHQMHEU]LQVNLKYMHåELPDNVLPDOQRJLQWHQ]LWHWD.DGDVHSRMDYLEROLOLJUþ XPLãLüLPDRSWHUHüHQMDWUHEDSUHNidati. Ako je vrijeme hladno treba se zaštititi prikladnom RGMHüRP L þXYDWL WMHOHVQX WRSOinu. Na kraju vježbanja brzine obavezno koristiti vježbe opuštanja, istezanja i masažu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

113

4.6. Koordinacija Vjerojatno je da o koordinaciji postoji više odrednica. Radi se o sposobnosti moWRULþNRJ XþHQMD L XVDYUãDYDQMD D SRVHEQR VH X SURFHVX WUHQLQJD WR YHåH ]D VSRUWVNR tehQLþNRXþHQMH3RVYHMHVLJXUQRGDVHXVUHGLãWX]QDQVWYHQRJLVSLWLYaQMDQDOD]LXþHQMH7D ljudska sposobnost je preduvjet aktivnog ostvarenja društvenog života kao što je škola, posao, obrambene aktivnosti, rekreacijski i natjecateljski sport. ýHVWRVHSRGSRMPRPNRRUGLQDFLMHSRGUD]XPLMHYD³RNUHWQRVW´NDRMHGQDRSüDVSRVRbnost ]DPRWRULþNH]DGaüH.DGDVHJRYRULRsnazi, brzini i izdržljivosti ponekad se to zamjenjuje SRMPRPSRG]DMHGQLþNLPLPHQRP³NRQGLFLMVNHVSRVREQRVWL´NRQGLFLMVNLWUHQLQJ DGUXJL dio sposobnosti se podrazumijeva pod pojmom okretnost. Kondicijske sposobnosti su preWHåLWR RGUHÿHQH HQHUJHWVNLP Srocesima, a koordinacijske procesima upravljanja i usmjeravaQMD UHJXOLUDQMD SRNUHWD WM LQIRUPDFLMVNLP ]DGDüDPD .DGD VH UD]PDWUD YMHåED jednog sportskog gimQDVWLþDUDLOLVODORPVNLMDãDNRMLVYODGDYDMXYHOLNHWHãNRüHNDåHPRGD su vrlo spretni, okretni. ,VWR WDNR MHGDQ UXNRPHWDã NRML SRPRüX YDrke prolazi drugog i šutiUDXSDGXLOLL]VNRNDGDMHJROMHGDQERNVDþNRMLQDYULMHPHWLNSULMHXGDUFDL]EMHJQH XGDUDF LOL MXGRND NRML EORNLUD QDSDG SURWLYQLND SURþLWD JD WH YMHãWR SDULUD SRVMHGXMH RGUHÿHQXPMHUX RNUHWQRVWL8PQRJLPEROMHUHþHQRXVYLPGLVFLSOLQama ta sposobnost je prisutna, ali nije ista niti su svi sportaši jednako okretni. Ta sposobQRVWVHLXþLXPMHULNRMD MHSRVHEQD]DYMHåEXNRMDVHL]YRGLXRGUHÿHQRMNUHWQRM]DGDüL9HüVDPRL]PMHQDPMHVWD XQXWDULVWHLJUH]DKWLMHYDGRGDWQRXþHQMHGDELVHREDYLODRdUHÿHQD]DGDüD-HGDQSHQMDþSR stijeni ili monter koji se spretQRNUHüHSRVWXSXYLVRNRJQDSRQDLOLPRUQDUQDEURGXNRMLVH OMXOMDLWHNDNRVXRNUHWQL]DWDMYLGUDGQML0RWRULþNLRGUHGLWLRNUHtnost podrazumijevalo bi RSLVDWLVSRVREQRVWVYUVLVKRGQREU]RJUMHãDYDQMDPRWRULþNRJSUREOHPD]DGaüH 7DM SUREOHP VH QDMSULMH UMHãDYD ]DVLJXUQR X åLYþDQRP VXVWDYX D SRWRP VH prenoVLQDHIHNWRUHPLãLüHNRMLNUHWQX]DGDüXL]YUãHRQDNRNDNRMH]DPLãOMHQD7RMHRSüD spoVREQRVW ]QDþDMQD ]D VYH OMXGVNH UDGQMH JGMH VX SULVXWQH ELOR NDNYH NUHWQH ]DGDüH X radnim procesima koji još nisu automatizirani-PHKDQL]LUDQLDþDNLXRQLPDNRMLVHL]YRGH SUHNR DXWRPDWL]DFLMVNLK XUHÿDMD 7R EL ELOR YUOR XRSüHQR REMDãQMHQje i za sport koji je XVPMHUHQDDNWLYQRVWXRNYLUXUD]OLþLWLKGLVFLSOLQDQLMH]DGRYoOMDYDMXüH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

114

9HOLND UD]QRYUVQRVW PRWRULþNLK DNWLYQRVWL X VSRUWX QH PRåH GD VH VOXåL XRSüHQRP ocjeQRP QHþLMLK VSRVREQRVWL ,]XþDYDMXüL WX OMXGVNX VSRVREQRVW GRãOR VH GR VSR]Qaje da XQXWDUWHRSüHVSRVREQRVWLPRåHPRUD]OLNRYDWLQHNHYLGRYHLOLGLMHORYHSRVHEQRQDJOašene sposobnosti za neku usmjerenu radnju. %H] VYDNH VXPQMH NRRUGLQDFLMVNH VH VSRVREQRVWL WUHEDMX UD]PDWUDWL V RSüHJ L posebnog stajališta, a sigurno da su u uskRM VYH]L V GUXJLP þRYMHNRYLP VSRVREQRVWLPD L RVRELWRVWLPDDQDURþLWRVPRWRULþNRPVSUHPQRšüX 8 SVLKRORJLML VH VSUHPQRVW WXPDþL NDR DXWRPDWL]LUDQD NRPSRQHQWD VYMHVQRJ posWXSNDþRYMHNDNRMDVHNUR]SRQDYOMDMXüHYMHåEDQMHXþYUãüXMHLDXWRPDWVNLRGYLMDa bez VYMHVQHSR]RUQRVWL8SRþHWNXMHWRSRVWXSDNNDGDMHVYLMHVWSULVXWQDXL]YUãDYDQMX]DGaüH DOLNDGDVHSRNUHWXWROLNRMPMHULQDXþLRQVHL]YUãDYDDXWomatski i kao cjelovitost postaje ³VSUHPQRVW´ 7R MH PRWRULþNL YUOR þHVWR RVQRYQD ]DGDüD GD VH SRstupak dovede do DXWRPDWL]PD L SRVWDMH ³VSUHPQRVW´ =DGDüD VH L]YUãDYD X FMHORYLWRP VNORSX UDGQML V YHOLNRP VLJXUQRãüX D VYLMHVW MH RVORERÿHQD GD YRGL SRVWXSDN NDNR L NDGD X RGUHÿHQRM SULOLFLSULPLMHQLWLNUHWQLSRVWXSDNWHKQLNX UDGLRVWYDUHQMDRGUHÿHQog cilja. Koordinacijska spoVREQRVW L PRWRULþND VSUHPQRVW VX ]DMHGQLþNH D ]QDþDMQH UD]OLNH VX X VWXSQMX QMLKRYH XRSüHQRVWL 9ULMHPH XþHQMD RYLVQR MH SULMH VYHJD RG RVREQRJ SRþHWQRJ VWDQMD UD]LQH koordinacijskih sposobnosti, a dijelom i od kondicijske spremnosti. Za neku vrstu VSUHPQRVWL]QDþDMQRMHYLãHNRRUGLQDFLMVNLKVSRVREQRVWLDGUXJXPDQMHDãWR]QDþLGDMH bitno što prevladava.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

115

Karakteristike pojedinih koordinacijskih sposobnosti 1HNH ]QDþDMQLMH þLQMHQLFH NRMH VH RGQRVH QD XSUDYOMDQMH NUHWQLP ]DGDüDPD X sportskim aktivnostima su: - NDGD VH L]YRGL NUHWQD ]DGDüD X SRVWXSNX MH SRWUHEDQ YHüL LOL PDQML EURM Sokreta GLMHORYD WLMHOD SRMHGLQDþQLK SRNUHWD LOL ID]D NRMH PHÿXVREQR WUHED QD RGUeÿHQL QDþLQ uskladiti; - cijelo tijelo mijenja svoje mjestoXYLãHLOLPDQMHVWDOQRPREXMPXQDUD]QHQDþine u odnosu na sredinu koja ga okružuje; - YHOLNLEURMLOLVYLSRNUHWLPRUDMXVHþHVWRL]YRGLWLVYHOLNRPWRþQRãüXGDELVHFLOM postupaka optimizirao; -YUORþHVWRVHPRUDRGJRYDUDWLQDRGUHÿHQHVLJQDOHWM pravovremeno izvesti jednu VYUVLVKRGQXPRWRULþNXUDGQMX -SRWUHEQRMHLQHRSKRGQRSULODJRÿLYDQMHLOLSRVWDYOMDQMHSUHPDL]PLMHQMHQRMVLWuaciji NRMDQDVWDMHþHVWRLL]QHQDGD - WLMHOR NRMH VH NUHüH WUHED GUåDWL X UDYQRWHåL LOLYUOR EU]LP SURPMHQDPD X SUostoru vratiti ponovo u ravnotežu (uspostaviti ravnotežu); -SRNUHWVHXSUDYOMDSUHPDRGUHÿHQRPULWPXNRMLMHXQDSULMHGRGUHÿHQGDW]YXþno, YL]XDOQRLOLPX]LþNRPSUDWQMRP ,] QDYHGHQLK ]DGDüD SURL]OD]H ]DKWMHYL ]D NRRUGLQDFLMVNR RVSRVREOMDYDQMH ]D odreÿHQHVSRUWVNHGLVFLSOLQH Razlikuju se: 1. - sposobnost povezivanja 2. - sposobnost razlikovanja (diferenciranja) 3. -VSRVREQRVWSULODJRÿLYDQMD(podešavanja) 4. - sposobnost ritmiziranja (za ritam) 5. - sposobnost orijentacije 6. - sposobnost ravnoteže ** 7. - sposobnost za reakciju

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

116

** Sposobnost uspostavljanja ili održavanja ravnoteže se po mnogim autorima izdvaja kao SRVHEQDVSRVREQRVWL]YDQRSüHNRRUGLQDFLMVNHVSRVREQRVWLDOLDXWorovo mišljenje je da i ova podjela ima svoje temeljenje, jer je ravnoteža vrlo prisutna u svim motoriþkim ]DGDüDPD X VWDWLþNRP LOL GLQDPLþNRP VPLVOX 2GUåDYDQMH UDYQRWHåH MH VLJXUQR Sitanje koordinacijskih sposobnosti, a one se razvijaju od ranog djetinjstva.

1. Sposobnost povezivanja 3RGWLPVHSRGUD]XPLMHYDVSRVREQRVWGDVHSRMHGLQDþQLLOLGMHORPLþQLSRNUHWLWLMela, SRMHGLQDþQLSRNUHWLLOLSRMHGLQHID]HSRNUHWDPHÿXVREQRVYUVLVKRGQRXVNODÿXMXXRdnosu QDMHGDQRGUHÿHQLFLOMSRVWXSDNDQDNRMLMHXVPMHUHQSRNUHWFLMHORJWLMHOD 7DVSRVREQRVWMH]QDþDMQD]DVYHVSRUWVNHNUHWQHSRVWXSNHLGominantna je kod teških PRWRULþNLK]DGDüDXVORåHQLPPRWRULþNLPGLVFLSOLQDPDWRVXQSUYMHåEDQMHQDVSUavama, VYHVSRUWVNHLJUHLERULODþNLVSRUWRYL  7X VSDGDMX SUREOHPL NRML XNOMXþXMX PDQLSXODFLMVNH ]DGDüH NRG NRMLK VH XSRWUHbljavaju lopte, koluti, þXQMHYL WUDNH ãWDSRYL LOL GUXJH PDOH VSUDYH VSRUWVNR ULWPLþka gimnastika, åRQJOLUDQMHERULODþNLVSRUWRYLPDþHYDQMHMX-jutsu pa i neke atletske discipline u kojima se NRULVWL VSUDYD ]D SRYH]LYDQMH  ãWDIHWQD WUþDQMD L VNRN VPRWNRP  9HOLND UD]QRYUsnost pokreta sa ekstremitetima u nekim sportskim disciplinama ide od jednostavnih pa sve do vrlo složenih pokreta, a koji se povezuju u jednu osmišljenu cjelinu koja ima estetski cilj ili UH]XOWDWVNLXþLQDNNRMLGRYRGLGRSREMHGHQDGVXSDUQLNRPSRMHGLQDþQRLOLHNLSQR2þLWRMH GDWDNYLPRWRULþNL]DGDFL]DKWLMHYDMXGXåLSURFHVXþenja.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

117

2. Sposobnost razlikovanja (diferenciranja) 3RG WRP VSRVREQRãüX SRGUD]XPLMHYD VH VSRVREQRVW GD VH UD]OLNXMX SDUD-metri koji RGUHÿXMXSRNUHWLWRXVQD]LYUHPHQXLSURVWRUX7RVHXVSRUHÿXMHVSRVWRMHüLPWLMHNRP L]YRÿHQMD SRNUHWD X SUHWKRGQRM ID]L-predstavi. Ta je sposobnost zavisna od iskustva u RGUHÿHQRPSRNUHWXLVWXSQMXVYODGDQRVWLRGUHÿHQLKPRWRULþNLKSRVWXSDNDNRMLRPRJuüXMX zapažanje razlika u samom procesu kretanja s RGUHÿHQRP ]DGDüRP LOL W]Y ³LGHDlnom SUHGVWDYRP´WHKQLNH7DVSRVREQRVWLPD]QDþDMQRPMHVWRXVDPRPSURFHVXXVDYršavanja i SULOLNRPVWDELOL]DFLMHWHKQLNHýHVWRVHXODLþNRPUMHþQLNXWRRSLVXMHNaR³RVMHüDMSRNUHWD RVMHüDM]DYRGXRVMHüDMULWPD´LWG7X spada i sposobnost za opuštaQMHPLãLüDNDRIino i svjesno upravljanje tonusom. Sposobnost diferenciranja se mora uzimati kao bitna þLQMHQLFD]DSRVWL]DQMHYUKXQVNLKGRVWLJQXüDDQDURþLWR]DVSRUWVNRPDjstorstvo. 2YDVSRVREQRVWVHLVND]XMHNUR]þHWLULNriterija: 1. vrsta pokreta koji se izvodi sukladno postavljenom posebnom cilju sportskog postupka: -WRþQRSRQDYOMDQMH]DGUåDYDQMHRGQRVQRQLMDQVLUDQMHSRNUHWD -RSXãWDQMHRGUHÿHQLKJUXSDPLãLüDVORERGQRLHNRQRPLþQRL]YRÿHQMHNUHWanja, - reguliUDQMHEU]LQHSRNUHWDNRGFLNOLþQLKNUHWDQMDRVMHüDMWHPSD  2. YUVWDPRWRULþNRJSDUDPHWUDSUHNRNRMHJVHL]YRGLSUHFL]QRXVPMHUDYanje: - prostorni parametar, - vremenski parametar i - energetski parametar (snaga) 3. prema dijelovima tijela koji su uglavnom angažirani (koji rade): - ruka, prsti, noga, glava (umješnost) - veliki dijelovi tijela kao što su trup, obje ruke ili noge. 4. YUVWDXYMHWDVNRMRPVHVSRUWDãWUHEDVXþHOLWL - sredine kao što su: zrak, voda, snijeg, led, vrste terena (trava, zemlja, plastika, pijesak), - suparnik -VSUDYHGDOLVXILNVQHSRNUHWOMLYHNUXWHLOLHODVWLþQH 

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

118

,]VYHJDVOLMHGLGDVXXYMHWLSRGNRMLPDVHYUãLGLIHUHQFLMDFLMDUD]OLþLWLLGDMHREXþavanje UD]OLþLWR L SRVHEQR 1D SU MHGQRP je rukometašu više potrebna umješnost ruke, a QRJRPHWDãX QRJH L JODYH 2YD VSRVREQRVW MH YUOR ]QDþDMQD X YUKXQVNRP VSRUWX ]D vrhunVND GRVWLJQXüD MHU VH ]DKWLMHYD YHOLND SUHFL]QRVW SRNUHWD X WHKQLþNRP L]YRÿHQMX natjecaWHOMVNLK]DGDüD Treningom se ove sposobnosti poboljšavaju jer su uvijek bolja ostvarenja u onih koji treniraju nego u onih koji to ne rade. (Nazarov je našao da je sposobnost opuštanja PLãLüDXWUHQLUDQLKXRGQRVXQDQHWUHQLUDQHSUHPD  ,VWRWDNRMHLVWUDåHQRGDXSRJOHGXNLQHVWHWLþNRJRVMHüDMDEROMHUH]XOWDWHLPDMXGMHFDNoja se bave sportom izvan obvezne nastave nego u djece koja se ne bave (Kircheis). 3. 6SRVREQRVWSULODJRÿLYDQMD 7DVSRVREQRVWVHSRND]XMHNDGDMHSRNUHWYHüXWLMHNXLNDGDVHQDWHPHOMXXRþHQLK promjena, novih informacija u promijenjenoj situaciji program mora mijenjati, prilagoÿLYDWL QRYRQDVWDORM VWYDUQRVWL LOL VDVYLP PLMHQMDWL L L]YRGLWL QD GUXJL QDþLQ 7H SURPMHQH PRJX QDVWDWL YLãH LOL PDQMH RþHNLYDQR SUHGYLGLYR DOL L QHRþekivano, QHSUHGYLÿHQRLL]QHQDGD3URPMHQHNRMHVHRGLJUDYDMXUHFLPRXWUþDQMXNURVDVXQH]QDWQHL SUHGYLGLYH WUþDQMH SR UDYQRP X]EUGR LOL GUXJD SRGORJD WUDYD SLMHVDN DVIDOW  DOL zahtijevaju svrsiVKRGQRSULODJRÿLYDQMHYHüVWDQGDUGQRJL]DSoþHWRJNUHWDQMD7HSURPMHQH se odnose u smislu dopune ili promjene nekih paraPHWDUD]DSRþHWRJNUHWDQMDNDRãWRVX prostorno, vremensko ili energetsko obilježMH 0RåH VH ]DGUåDWL L YHü ]DSRþHWR NUHWDQMHV PDQMLPLXþLQNRYLWLPL]PMHQDPDDPRåHGRüLLGRSURPMHQDNRMHGRYRGHJRWRYRGDQRYH strukture krHWDQMDQRYRJSRVWXSND3ULPMHU]DWRVXVSRUWVNHLJUHLERULODþNHYMHãWLQHNDGD MHGQD]DSRþHWDDNFLMDEXGHWROLNRXJURåHQDSURWLYQLþNLPGMHORYDQMHPGDVHYLãHQHPože nastaYLWL XVSMHãQR 2YD VSRVREQRVW VH WDNRÿHU WHPHOML QD WRþQRP ]DSDåDQMX VLWXDFLMH L bU]LQL UHDNFLMH WH LVNXVWYD X L] UDQLMLK VOLþQLK SRNUHWD LOL NUHWQLK ]DGDüD %RJDWLMD NUHtna LVNXVWYD RPRJXüDYDMX ODNãH SUHSR]QDYDQMH WXÿLK SURJUDPD QDSDGD LOL RbUDQH YHüL L]ERU PRJXüLKRGJRYRUDQRYLKNUHWQMLNRMHRGJRYDUDMXQRYRQDVWDORMVLWXDFiji.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

119

8YHüLQLERULODþNLKYMHãWLQDLVNXVWYRMH]QDþDMDQþLPEHQLNSDVHXþHW]YVWDQGDUGQHVKHPH pokreta “kate” da bi se s što bogatijim repertoarom, a na temelju iskusWYD WDNR VWHþHQRJ moglo uspješno odgovoriti novonastaloj situaciji. To je sve usko povezano s orijentacijskom i reakcijskom VSRVREQRãüX 'R GDQDV RYD SUHWSRstavka o sposobnosti SULODJRÿLYDQMDQLMHVNUR]LVWUDåHQDDOLMHYUOR]QDþDMQD]DXVSMHãQRVWXVSRUWVNLPLJUama. U ERULODþNLP VSRUWRYLPD X VORåHQLP SRVWXSFLPD NDNYL VX NRPELQDFLMH Qapada i obrane i kontranapadi, sigurno da je poželjno imati visoki stupanj ove sposobnosti da bi se natjecatelj brzo prilagodio novim promjenama i bio što uspješniji.

4. Sposobnost ritmiziranja 7D VSRVREQRVW VH LVND]XMH NUR] SULKYDüDQMH L SUHSR]QDYDQMD YDQMVNRJ XQDprijed ]DGDQRJ ULWPD NRML VH PRWRULþNL UHDOL]LUD 1DMþHãüH VH WR RJOHGD X VSRVREQRsti zapažanja PX]LþNRJULWPD]YXþQRJ DPRåHLYLGQLLOLþXOQLXQDSULMHGGDWLSDVHSRWRPSUHYRGHX pokrete. Primjer za sportove u kojih je to izrazito znaþDMQD VSRVREQRVW VX XPMHWQLþNR VNOL]DQMH SOHV VSRUWVNR ULWPLþND JLPQDVWLND D ]QDþajan je i u veslanju. Postoje sportovi JGMHULWDPSRVWRMLLQLMH]DGDWGLNWLUDQL]YDQDLXQDSULMHGRGUHÿHQ5DGLVHSRNUHWXNRMLVH doživljava kao unutarnji, intimni,“lajt motiv”. Pojavljuje se kao sredstvo i ima veliki ]QDþDM]DVDYUãHQRL]YRÿHQMHSRNUHWDLWRXVYUVLVKRGQRPULWPXNUHWDQMD5LWDPRPRJuüXMH upravo takvu izvedbu koja je skladna i dovedena do savršenstva. %H]RE]LUDGDELVHRULWPX PRJOR L GUXNþLMH UDVSUDYOMDWL RQ MH NRRUGLQDFLMVki uvjet RVWYDULYDQMDD]QDþDMDQMHXVYLPVSRUWRYLPD3ULURGDLPDVYRMULWDP]DNonitosti i sklad procesa. Doživljaj zvuka u ritmu može izazvati emocije, a može i štetiti zdravlju. Spominje se ritam života, koji je kažu ponekad poguban. Cijela jedna ljudska osmišljena kultura u glazbi je studija ritama. 9LVRND UD]LQD RYH VSRVREQRVWL SR]LWLYQR XWMHþH QD PRWRULþNR XþHQMH 8] SUDYLOQR L]YDQD RGUHÿHQ ULWDP RG VWUDQH XþLWHOMD LOL WUHQHUD RODNãDYD VH YUHPHQVNR XVNODÿLYDQMH dijelova pokreta i stapanje u osmišljHQXPRWRULþNXFMHOLQXDLODNãHVHSRGQRVLRSWHUeüHQMD 7RMH]QDþDMQRSULL]ERUXSOHVQRJSDUDSRVDGHXYHVODQMXVLQNURQRPSOLYDQMXRGLJDUDX odbojci, pa posebno i kao unaprijed procijenjeni stalan ili promjenjivi ritam trþDQMD]DQHNH WUNDþNHGLVFLSOine.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

120

2YD VSRVREQRVW MH WDNRÿHU YUOR ]QDþDMQD D SRYH]DQD MH L XWMHþH L QD GUXJH sposobnosti kao što je izdržljivost. Radi se o vremenskoj komponenti pokreta, ali i VSRVREQRVWLXNODSDQMDXRGUHÿHQLSURJUDPNRMLVHWHPHOMLQDXQDSULMHGQDXþHQLPVKHPDPD a koje mogu biti promjenjive ili stalne.

5. Sposobnost orijentacije 7RMHVSRVREQRVWRGUHÿLYDQMDSRORåDMD i promjena položaja u pokretu tijela u prostoru L YUHPHQX X RGQRVX QD MHGQR RGUHÿHQR UDGQR SROMH DNFLRQR SROMH  Qa pr. igralište, borilište, ring u bRNVX JLPQDVWLþNX VSUDYX LOL QD QHNL SRNUHWDQ REMHNW NDR ãWR MH ORSWD WUDNDREUXþWHSURWLYQLþNLLJUDþLOLSRORåDMVXSDUQLND7RMHSRWUHEQRSURPDWUDWLNDRMHdnu cjelinu, kao sposobnost za prostorno-vremensko usmjeravanje pokreta. Zahtjevi koji se postavljaju prema ovom vidu koordinacijske sposobnost su vrlo UD]OLþLWL 1D YHOLNRP LJUDOLãWX NDNYR MH QRJRPHWQR LOL QHNR GUXJR Qa pr. za ragby, natjecaWHOMPRUDGDRVPRWULLEU]RXRþLVYRMSRORåDMLSR]LFLMHGUXJLKLJUDþDORSWHLOLGUXJLK predmeta, sprava uz stalne izmjene situacije u igri. U sportovima tipa dvoboja su prisutni WDNRÿHUWLRGQRVLDOLVHRQLUD]OLNXMXVRE]LURPQDVSUDYXLOLSURVWRUNRMLVHNRQWUROira. U nekim sportovima to je vezano za fiksaciMX VSUDYH JLPQDVWLþND  L WDM RGQRV QD QMX LOL zapaåDQMH SURPMHQD EU]LQH NUHWDQMD LOL SRORåDMD VWDYD X NUHWDQMX 6YDNDNR GD üH informacije dola]LWLL]YLãHL]YRUDYLãHRVMHWLODüHELWLXNOMXþHQRRYLVQRRSUHYODGDYDMXüRM LOL JODYQR QRVHüRM VSRVREQRVWL =D XSUDYOMDQMH SRNUHWRP ]QDþDMQH VX LQIRUPDFLMH L] vizXDOQLKLNLQHVWHWLþNLKDQDOL]DWRUDFMHORNXSQRJVXVWava.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

121

6. Sposobnost ravnoteže 6SRVREQRVW RGUåDYDQMD WLMHOD X RGUHÿHQRP SRORåDMX ]D YULMHPH PLURYDQMD LOL X kretanju ili pri premještanju tijela u prostoru s ciljem da se uspostavi stabilan položaj nazivamo ravnotežom. Razlikuju se dvije vrste ravnoteže: -VWDWLþNDUDYQRWHåDL -GLQDPLþNDUDYQRWHåD 8RVQRYLVWDWLþNHUDYQRWHåH QDOD]LVHSUHUDGDLQIRUPDFLMHNLQHVWHWLþNRJ L WDktilng, dijelom i vestibularnog pa i vidnog analizatora. Vestibularni podražaji polaze od otolitnog DSDUDWDNRMLUHJLVWULUDSUDYRFUWQDXEU]DQMDDQDURþLWRVLOXJUavitacije. .RGGLQDPLþNHUDYQRWHåHDWRMHNDGDVHWLMHORSUHPMHãWDXSURVWRUXLSRVHEQRNada VH YUWL RNUHüH  YHVWLEXODUQH LQIRUPDFLMH VX SUHYODGDYDMXüH 2VQRYQL nadražaji se registriraju preko aparata unutarnjeg uha, a izaziva ih kutno ubrzanje. Sposobnost ravQRWHåH MH ]QDþDMQD X VYLP VSRUWRYLPD JRWRYR QHPD NUHWDQMD JGMH UDYQRWHåD QH sudjeluje kao element i sastavni dio tehnike. 6WDWLþNDUDYQRWHåDNDRVSRVREQRVW]DRVMHüDMSRORåDMDWLMHODSUHGVWDYOMDELWQXRsnovu ]D VYH PRWRULþNH UDGQMH EH] RE]LUD GDOL VH LVWH L]YRGH X VWRMHüHP SRORåDMX VWDManje, KRGDQMHWUþDQMH LOLVMHGHüLSRORåDMYHVODþXþDPFX LOLOHåHüLSRORåDMSOLYDQMHVDQMNanje) ili u položajima s glavom na dolje (skokovi u vodu i sportska gimnastika). 7D YUVWD UDYQRWHåH UD]YLMD VH RG UDQRJ GMHWLQMVWYD GMHORPLþQR X GMHþMRM LJUL L svaNRGQHYQRMPRWRULþNRMDNWLYQRVWLNUR]RGUåDYDQMHXVSUDYQRJVWDYD Da to nije dovoljno vidljivo se iskazuje u poteškoüDPD XþHQMD YRåQMH QD Eiciklu , vožnje na skijama, NRWXUDOMNDPDLOLYHVODQMDXNDQXJGMHVHVSRVREQRVWUDYQRWHåHMDþHLVND]XMHNDRSRWUHED]D YLãLP XPLMHüHP 'LQDPLþND UDYQRWHåD VH WHPHOML QD RVMHüDQMX XEU]DYDQMD L GROD]L GR izražaja u onim sportovima u koMLPVSRUWDãYUORþHVWRL]Yodi brze promjene položaja. To posebno dolazi do izražaja u vježbanju sportske gimnastike: vježbe na gredi, skokovi i preskoci, skokovi u vodu, akrobatika na tlu, sklizanje na ledu, skijaški letovi i drugim. 3RWHãNRüH VX X VLJXUQRsti održavanja stava ili zaustavljanja kretanja. Kod ispitivanja XþLQNRYLWRVWLGRND]DQDMHSRYH]DQRVWL]PHÿXUDYQRWHåHLVSRUWVNRJXþLQND 1D WHPHOMX VYHJD D SRVHEQR RVMHüDMD SRORåDMD WLMHOD L XEU]DQMD SUL PRWRULþNLP Dktima ]DGDüDPD XVSRVWDYOMDMXVHYUOREOLVNLRGQRVLL]PHÿXUDYQRWHåH L GUXJLK NRRUGLQDFLjskih

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

122

VSRVREQRVWL 7R SRWYUÿXMH GD MH UDYQRWHåD SRQHNLP DXWRULPD XVWYDUL YLG NRRUGLQacijske sposobnosti.

7. Reakcijska sposobnost 2YRMHVSRVREQRVWEU]RJPRWRULþNRJRGJRYRUDQDGDWLVLJQDO7DMRGJRYRUmora biti brz, svrsishodan i kratak. Potrebno je reagirati u najpovoljnijem trenutku svrsishodni i brzo, RGQRVQREU]LQRPNRMDMHSULODJRÿHQD]DGDüLDWRMHXYHüLQLVOXþDMHYDRSWimalno brzo i u XYMHWLPD NRML WR RPRJXüXMX 6LJQDO NRML L]D]LYD SRtrebnu reakFLMX PRåH ELWL ]YXþQL VYMHWORVQL LOL NLQHVWHWLþNL .DR YLGQL RSWLþNL  VLJQDO YHüLQRP MH WR NUHWDQMH SURWLYQLND VXLJUDþDLOLORSWHXLJUL,VWRWDNRWRVXLSRNUHWLVXSDUQLNDXERULODþNLPVSRrtovima, a koji se vidno opažaju, primaju ali su manje zastupljeni u toj kategoriji kretanja, zapravo tu prevladavaju više kinesteWLþNL RVMHüDML 8 QHNLP GLVFLSOLQDPD MH YLGQL VLJQDO ]QDþDMQLML RGQRVQR RSDåDQMD WLK VLJQDOD MH WH YUVWH MH ]QDþDMQR L]PMHQD SDOLFH X WUþDQMX ãWDIHWH  LOL WRþDQRGUD]VUXED³PRVWD´YH]DQMHX]WRþQRRSDåDQMH 8MXGXLKUYDQMXMH]QDþDMQLMLNLQHVWHWLþNLRVMHüDMGDVHQDYULMHPHUHDJLUDQDSRkret SURWLYQLNDNRMHJDVHRVXMHüXMHL VDPR IUDJPHQWDUQR VQLPL MHUMH NDVQR GD JD VH RSazi u cijelosti kada biva izveden. Dakle vidni signal i brza reakcija na njega bitna je za sportove u kojima se koriste sprave, kao na pr.: u igrama to su lopte, pakovi, loptice (tenis, stolni tenis, skvosch, badminton i dr.). 8 WDNYLP SRMDYDPD UDGL VH VDPR R MHGQRP VLJQDOX YLGQL VLJQDO L EU]L PRWRULþNL odgovor; JDÿDQMDQDJOLQHQHJROXERYHL]YRÿHQMHND]QHQLKXGDUDFDXUXNRPHWXLQRJometu QD JRO PRUD VH UHDJLUDWL EU]R L VYUVLVKRGQR GD EL RGJRYRU ELR XþLQNRYLW ýHVWR WR QLMH QLPDOR ODNR 3URWLYQLN VH VOXåL YDUNDPD L QDPMHUQR GDMH YLãH VLJQDOD WH RG YHüHJ EURMD treba prepoznato onaj pravi iza kojeg slijedi onaj svrsishodan pokret, a na koji treba dati pravi odgovor. Sigurno je da je ta sposobQRVW YUOR ]QDþDMQD SUL VHOHNFLML YUDWDUD GD L] PQRãWYDVLJQDODDNFLMDQDSDGDþDLLJUDþDXREUDQLLLJUDþDNRMLLãþHNXMXWHSokrivaju teren i vidik prepozQDMXNUHWQMXNRMDüHXJUR]LWLL]UDYQRLOLQHL]UDYQRJRO %U]LQDWRþQRVWLSRWSXQRVWLQIRUPDFLMHNRMXRQ]DSD]LLOLSUHSR]QDL]VLWXacije u igri, NDRLSUDYLOQRVWSRGX]HWLKUDGQMLNRMHVXL]DãOHL]WRJDWHPHOMQLVXLRGOXþXMXüLþLPEHQLFL obrane. Ukoliko je golPDQX]DNORQMHQYLGLNLLQIRUPDFLMHNRMHüHSULPDWLVXQHSRWSXQHD þHVWRþDNLSRJUHãQH]DSRVOMHGLFXüHLPDWLSRJUHãDQRGJRYRULQHXþLQNovitost u igri.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

123

8 UD]OLþLWLP VSRUWRYLPD LQIRUPDFLMH VX UD]OLþLWH VLJQDOL NRMH VH prima su po broju MHGDQLOLYLãHSDWUHEDSUHSR]QDWLRQDMSUDYLDLVWRWDNRPRåHELWLLYHüLEURMRGJRYRUD,PD VOXþDMHYD NDGD VH PRUD YRGLWL EULJD L SD]LWL QD UHGRVOLMHG VLJQDOD NRML QDJRYMHãWDYaju VYUVLVKRGQX DNFLMX 8 WDNYLP VOXþDMHYLPD WHPHOM ]D LzborQX UHDNFLMX þLQL RGUHÿHQR iskustvo, koje olakšava prepoznavanje svrsishodne i one “prave” akcije, a time i brži izbor i reduciranje izbornih reakcija. Sportske igre za tako što pružaju najviše primjera. Uglavnom brzina pravog odgovora vodi k uspjehu, ponekad namjerno zadržavanje od namjerne kretnje može biti svrVLVKRGQR6X]GUåDQLãXWQDJROD]DWLPL]YHGHQPRåHELWLXþLnkovita radnja. Sposobnost UHDNFLMH MH YUOR ãLURND X SULPMHQL L XYMHWRYDQD QL]RP þLPEHQLND NRML GLIHUHQFLUDMX razliþLWRVWWHVSRVREQRVWLu ljudi. %LWQDMHL]DVYDNLGDãQMLFXLXW]YUDGQRMPRWRULFLNDGDVHQDÿHXSURPHWXYRžnji auta ili pri opsluživanju odUHÿHQLKVWURMHYDLXUHÿDMD Reakcijska sposobnost se temelji na pravilnom opažanju informacije iz sredine ono nas, EU]LQL L WRþQRVWL Rbrade informacija iz sredine iz koje dolaze, na pravilnom izboru RGJRYRUD VYUVLVKRGQRM PRWRULþNRM DNFLML QMHQRM XSRWUHEL X GDQRP WUHQXWNX L VLWXDFLMVNR SULODJRÿHQRPULWPX5HDNFLMVNDVSRVREQRVWMHXVNRSRYH]DQDVDVSRVREQRãüXSRYH]ivanja, brzinom pokreta, D VLJXUQR L VD GUXJLP SVLKLþNLP RVRELQDPD L LQWHOHNWXDOQLP sposobnostima.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

124

Sažetak 8 RSüHP VPLVOX VYLK VHGDP QDEURMHQLK NRRUGLQDFLMVNLK VSRVREQRVWL þLQH MHGQX FMHORYLWX VSRVREQRVW NRMX ]RYHPR L RNUHWQRãüX 6DPR X XRSüHQRP VPLVOX ]QDþHQMD moWRULþNLK VSRVREQRVWL ]D FMHORNXSQX OMXGVNX GMHODWQRVW YDåDQ MH WDM RSüL NDUDNWHU koordiQDFLMHNDRXYMHW]DXVSMHãQRREDYOMDQMHPRWRULþNLK]DGDüD 3RVHEQR]DVYDNXSRVHEQXOMXGVNXGMHODWQRVWPRåHVHUD]PDWUDWL LSULKYDWLWLþLQMenicu da SRVHEQHVSRVREQRVWLXQXWDUWRJRSüHg opredjeljuju pojedinu osobu za odUHÿHQX]DGDüXX REODVWLPRWRULþNHDNWLYQRVWL7DNRWRPRåHELWLLVND]DQRXREDvljanju svakodnevnih radnih ]DGDüD SRVORYD X REUDQL ]HPOMH L]ERUX DNWLYQRVWL X RNYLUX VORERGQRJ YUHPHQD L DNWLYQRVWLXIL]LþNRMNXOWXULLVSortu. 'REUD RSüD NRRUGLQDFLMVND VSRVREQRVW YUOR GREUR üH GRüL GD VH EU]R WRþQR L XþLnkovito rukuje raznim strojevima u industrijskoj proizvodnji, prometu, a posebno u posOXåLYDQMXUD]QLKVXVWDYDQDRUXåDQMD6YHWRXSXüXMHQDSRWUHEXLQXåQRVWXVDYUãDYDQMa i UD]YLMDQMD WH VSRVREQRVWL X VPLVOL UD]YLMHQRJ VYHRSüHJ GUXãWYHQRJ LQWHUHVD D SRVHEQR mjesto treba dati u nastavi tjelesnog odgoja u školama. Svakako da natjecateljski sport ima QD VYLP VYRMLP UD]LQDPD ]QDþDMQX XORJX 1D VaPRP SRþHWNX X WUHQLQJX SRWUHEno je UD]YLMDWLNRRUGLQDFLMVNHVSRVREQRVWLRSüHLSRVHEQHNRMHVX]QDþDMQHLRGOXþXMXüH]DXVSMHK 2SüHVSRVREQRVWLVXXYMHWGDVHLGHQDRVWYDUHQMDQDMYHüLKGRPHWDDGUXJHSRVebne su i odOXþXMXüH]DXVSMHKXL]DEUDQRMGLVFLSOLQL 6YDNL ]GUDY þRYMHN UDVSRODåH V RGUHÿHQRP UD]LQRP NRRUGLQDFLMVNLK VSRVRbnosti; UDYQRWHåRP VSRVREQRãüX UHDNFLMH LOL RULMHQWDFLMH GD EL VH X VYDNRGQHvnom životu i na poslu uspješno nosio sa radnim obvezama ili drugim u slobodnom vremenu. Da bi netko postigao sportske rezultate na pr.: u sportskoj gimnastici, veslanju ili vaterpolu potrebne su mu i dodatne, posebne sposobnosti iz cjelokupnog spektra dosada L]GYRMHQLKLSR]QDWLKVSHFLILþQLKNRRUGLQDFLMVNLKVSRVREQRVWL Posebno je reakcijska sposobnost]QDþDMQD]DERULODþNHVSRUWRYe.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

125

7H SRVHEQH VSRVREQRVWL L UD]OLNXMX OMXGH L VSRUWRYH -HGQRP VNDNDþX X YRGX L MHGQRP nogometašu orijentacijska sposobnost nije jednaka. .RRUGLQDFLMVNH VSRVREQRVWL VX X VYRP RSüHP VPLVOX SUHGXYMHW ]D VYH REODVWL moWRULþNLK DNWLYQRVWL OMXGL *RWRYR QHPD ni jedne kretnje gdje se ne odvija neka vrsta koordinacije, bilo na najnižem stupnju pa do vrlo složenih kretanja koja moraju biti usklaÿHQDLXSUDYOMDQDDWRNDåHPRNRRUGLQLUDQDGDELELODXþLQNRYita. 5D]OLþLWL VSRUWRYL SRVHEQR MH WR L]UDåHQR X VSRUWVNoj gimnastici) zahtijevaju stvaUDQMH QRYLK VWUXNWXUD VORåHQLK JLEDQMD NRMD PRUDMX ELWL XVNODÿHQD V RGUHÿHQLP programima, a to i pred koordinacijske sposobnosti postavlja velike zahtjeve te se u uvježbavanju moraju primjenjivati posebne sprave i specijalno izabrana sredstva. To sve usložnjava proces treninga i trenere dovodi u nedoumice. 7UHQLUDWL D QH ]QDWL ãWR VH WUHED UD]YLMDWL X NRRUGLQDFLMVNRP VPLVOX MH YUOR UL]LþDQ SRVDR7UHEDMXVHSR]QDYDWL]DVYDNXGLVFLSOLQXRSüHLSRVHEQHVSRVREQRVWLNRMHRGOuþXju R XVSMHKX 'R WRJD VH GROD]LOR VSR]QDYDQMHP L L]XþDYDQMHP QDMNYDOLWHWQLMLK QDWMecatelja, NRMH VX WR VSRVREQRVWL NRMH VX LK ]QDþDMQR UD]OLNRYDOH RG GUugih, a odgovorne su za NRQDþDQXVSMHK 3RVHEQR MH ]QDþDMQR SRVMHGRYDQMH YLVRNH UD]LQH NRRUGLQDFLMVNLK sposobnost za ERULODþNHVSRUWRYH'DELVHL]YHRMHGDQXGDUDFNRMLLPDWROLNXVQDJXGDãDNDUD]ELMHGDVNX LOLNDPHQQLMHXSLWDQMXVDPRJUXEDVQDJDYHüXVNODÿHQRVWLLVWRYUHPHQRGMHORYaQMHPLãLüH cijelog tijela. 2NRRUGLQDFLMLüH]QDQRVWMRãLPDWLãWRUHüL, upravo rezerve ljudskih sposobnosti i moJXüLK GRVWLJQXüDVXWXLQDMYeüH8SUDYRYULMHPHQDSUDYRPPMHVWXSUDYLSRNUHWX]RSWLPDOQX brzinu i silu je uþLQNRYLWLXVSMHãDQ

.225',1$&,-$ -( 1$-95('1,-, , 1$-9$ä1,-, (/(0(17 69$.2* 3528ý$9$1-$ USPJEHA U 69,0 02725,ý.,0 $.7,91267,0$ 8 69,0 6325729,0$ 72 -( 0O*8û1267 2%-(',1-(1-$ &-(/2.831,+ .$3$&ITETA ORGANIZMA U USPJEŠNOST OBAVLJANJA NEKOG POSLA, RADNJE ILI VJEŽBE. VJEŠTINA SE NAJBO/-(67-(ý( 3592 72ý12âû8 , 35(&,=12âû8 1$-35,-( 8= %5=,18 $ 7(. .$6NIJE SE SMIJE VJEä%$7,72ý1267,%5=,1$8=61AGU.

(autor preradio iz : Tao-jeet-kune-do od Bruce Lee -a, Linda Lee 1975.)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

126

2GQRVL]PHÿXNRRUGLQDFLMVNLKVSRVREQRVWL ýRYMHNRYH VSRVREQRVWL VH ULMHWNR NDG LVND]XMX L]ROLUDQR VDPH L EH] SRYH]anosti s drugim sposobnostima. One svakako više dolaze do izražaja u nekoj složenijoj i što više FMHORYLWRMUDGQMLPRWRULþNRM]DGDüL.DRSRVHEQHVHLVND]XMXVDPRXYLVRNRGLIHUHQFiranoj PRWRULþNRM DNWLYQRVWL NRMD MH XVNR XVPMHUHQD QD RGUHÿHQX PRWRULþNX ]DGDüX 1D SULPMer UDYQRWHåDüHVHLVND]DWLSRVHEQRXYMHžELQDJUHGL,]LVNXVWYDMHSR]QDWRGDXPRWRULþNRP XþHQMX SRVWRMH YUOR XRþOMLYH PRWRULþNH UD]OLNH  NRMH QLVX SRVOMHGLFD VDPR YROMQLK LOL kondicijskih stanja. Dešava se da ponekad neki i ne toliko motiviran i marOMLY³PRWRULþNLWDOHQW´XþLEUåH QHJR QHNL PRWLYLUDQ L YULMHGDQ YMHåEDþ 8]URN WRPH VX SUHGLVSR]LFLMH NRMH VH Wemelje na XURÿHQLPVSRVREQRVWLPD7RVHSRQHNDGQD]LYDPRWRULþNDLQWHOLJHQFija, a u cijelosti to su NRRUGLQDFLMVNHVSRVREQRVWLUD]OLþLWRVORåHQH u jedan spoj, jednu sposobnost koja razlikuje RVREX RG RVREH X VDPRP SURFHVX VWMHFDQMD QRYLK PRWRULþNLK ]QDQMD XþHQMX YMHãWLQD 5D]QHPRJXüHNRPELQDFLMHSRVHEQLKNRRUGLQDFLMVNLKVSRVREQRVWLVWYaraju novu kvalitetu. 3RUHG RSüHJ PRUD VH XRþDYDWL L SRVHEQR X VNORSX FMHORYLWH VSRVREQRVWL 0RJXüH VWUXNWXUH WLK UD]OLþLWLK RGQRVD VWYDUDMX NUR] X]DMDPQRVW GRSXQMDYDQMD X VYUVLVKRGQRP VPMHUX QRYX VSRVREQRVW NRMD QHNRJD L]GYDMD X RNYLULPD WH RSüH VSRVREQRVWL 7DNR QDP SRVWDMHMDVQLMHGDVSRVREQRVWPRWRULþNRJXþHQMDMHGQRJUXNRPHWDãDRYLVLXYHüRMPMHULRG SRVHEQR YHüH RULMHQWDFLMVNH VSRVREQRVWL X SURVWRUX UHDNFLMVNH VSRVREQRVWL L VSRVRbnosti SULODJRÿLYDQMD GRN X MHGQRJ JLPQDVWiþDUD ]QDþDMQLMH VX VSRVREQRVWL SRYH]LYDQMD ULWPD L ravnoteže. Sve je to u sklopu cjelokXSQLKRSüLKNRRUGLQDFLMVNLKVSRVREQRVWLNRMHWDNRÿHU moraju biti na visokoj razini. 8 QHNLP VSRUWRYLPD SUHYODGDYDMX XVWDOMHQL SRNUHWL XYMHWL UDGD WDNRÿHU QLVX znaþDMQLMH SURPMHQMLYL D SRNUHWH WUHED L]YRGLWL VD YUOR YHOLNLP VWXSQMHP WRþQRVWL L stalnošüX7XGRPLQLUDVSRVREQRVWXSUDYOMDþNRJWLSD7VSRUWRYLVXPDQMHYLãHVSRUWRYLW]Y WHKQLþNRJNDUDNWHUD7XSULSDGDMXQHNHDWOHWVNHGLVFLSOLQHGizanje utega i sportovi gdje je VQDJDLEU]LQDL]UD]LWRRGOXþXMXüD]DUH]XOWDW U drugim sportovima prisutne su stalne promjene, mijenjaju se uvjeti, protivnicinatjecatelji s kojima se dolazi u kontakt, situacije su nestandardne i ima malo ustaljenih jednakih kretanja. sportaš je stalno u novim ili gotovo novim uvjetima gdje se mora priODJRÿLYDWLLOLPRUDYUãLWLL]PMHQH]DSRþHWRJNUHWDQMDXQRYLREOLNVWYDUDWLQRYRNUHWDQMH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

127

SRþHWLQRYLSRVWXSDN]DUMHãDYDQMHQRYR-nastale zaGDüH7LSLþDQSULPMHU]DWRVXVSRUWVNH LJUH L ERULODþNL VSRUWRYL 7X VX ]QaþDMQLML VNXS NRRUGLQDFLMVNLK VSRVREQRVWL NRMH osiguravaju brzo priODJRÿLYDQMHLSRQRYRL]JUDÿLYDQMHQRYLKSRVWXSDNDDWR]QDþLSRVebno koordinacijska sposobnost prilagoÿLYDQMD U

skupu

sposobnosti

upravljanja

dominira

sposobnost

povezivanja

i

diferenciranja, dok u skupu sposobnosti SULODJRÿLYDQMD bitna je sposobnost podešavanja i reakcijska sposobnost. Sposobnosti za ritmiziranje, ravnotežu i orijentacijska sposobnost su u oba izrazito QDJODãHQD VNXSD L NDR WDNYH VX SRWUHEQH ]D VYH YUVWH PRWRULþNLK ]DGDüD YLãH LOL PDQMH X sklopu posebnih sposobnosti.

SPOSOBNOSTI

DIFERENCIRANJA

SULODJRÿLYDQMD uSUDYOMDþND

3

RAVNOTEŽE

SULODJRÿLYDQMD

4

ORIJENTACIJE

uSUDYOMDþND

Sposobnost SULODJRÿLYDQMD Shema 5

POVEZIVANJA

RITMIZRANJA

5

6

REAKCIJSKA

7

35,/$*2Ĉ,9$1-$

Sposobnost motoriþkog XþHQMD

USUDYOMDþND sposobnost

1 2

Koordinacijske sposobnosti

6OLþDQ SULVWXS VH PRåH QDüL X REODVWL LQWHOHNWXDOQLK VSRVREQRVWL *HQHUDOQL IDNWRU inteliJHQFLMH* VHGLMHOLQDYHüLEURMSRVHEQLKVSRVREQRVWL (poznato je da ima ljudi koji pamte kombinacije brojeva napamet, a nisu posebno osim u tome bolji od drugih u neþHP GUXJRP  =QDþL GD VH QD WHPHOMX VDGDãQMHJ ]QDQMD PRåH GRbro razlikovati ljudske sposobnosti. 8 VHOHNFLML VH PRåH XþLQNRYLWR L]YUãLWL L]ERU za otkrivanje najperspektivnijih za XVSMHãQREDYOMHQMHQHNRPGMHODWQRãüX7RYHüUDGLW]YSURIHVLRQDOQDVelekcija i što je neka

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

128

djelatnost više diferencirana, to je i selekcija nužnija. Vježbanjem se neke koordinacijske sposobnosti mogu popraviti, odnosno mogu se poboljšati slabe karike u tom lancu i promijeniti odnose u cjelokupnom sklopu. ali se za vrhunVND GRVWLJQXüD PRUD YUãLWL VHOHNFLMD MHU MH OLPLW RGUHÿHQ XSUDYR GHILFLWDUQRãüX Sosebnih sposobnosti koje ako nema SUHGLVSR]LFLMHQHPRåHPR]QDþDMQRSXQo mijenjati. 3RVHEQR YDOMD ]QDWL GD VH X GMHþMHP X]UDVWX PRUD YRGLWL UDþXQD L R VWXSQMX sazrijevanja neke jedinke, jer diferencijacija ne nastupa kod svij u isto vrijeme, a posebne spoVREQRVWL VX X YHOLNRM VYH]L V RSüLP $NR QHND MHGLQND LPD YLVRN VWXSDQM RSüLK koordiQDFLMVNLK VSRVREQRVWL ]D RþHNLYDWL MH GD üH ELWL L SRVHEQH UD]Yijene, ali ako neka MHGLQNDLPDSRVHEQXVSRVREQRVWQHPRUDLRSüDELWLYLVRND0RJXüHVXVYHNRPELQDFLMHD stuSDQMXURÿHQRVWL]DRYXVSRVREQRVWMHMDNRYelik.

Razvoj koordinacijskih sposobnosti 5D]YRMX NRRUGLQDFLMVNLK VSRVREQRVWL VH SRNODQMD QHGRYROMQR SR]RUQRVWL 8 YHüLQL VOXþDMHYDWRVHVYRGLQDXþHQMHWHKQLND=QDQVWYHQDPHWRGRORJLMDMHMRãXYijek oskudna u odnosu na dobro istraženu metodiku razvoja kondicijskih sposobnosti i ]QDþDMQR NDVQL (zaostaje) za njom. 2EUD]RYDQMHP X PRWRULþNRP VPLVOX L XVDYUãDYDQMHP UD]OLþLWLK REOLND NUHWDQMD SRYHüDYD VH VWXSDQM NRRUGLQDFLMVNLK VSRVREQRVWL DOL X SUDNVL VH WR YLãH GHãDYD NDR druJRUD]UHGQD ]DGDüD =D UD]YRM WLK VSRVREQRVWL JODYQD PHWRda je vježbanje, a glavna sredVWYD VX WMHOHVQH YMHåEH RQR ãWR MH ]QDþDMQR MH GD WUHED GMHORYDWL QD åLYþDQR-PLãLüQL susWDYNRMLVHVKYDüDNDR³IL]LRORãNLVXSVWUDW´NRRUGLQacijskih sposobnosti. Ako se utjecaj XVPMHUL VDPR QD MHGDQ DQDOL]DWRU WR ]QDþL GD üH se odraziti i na druge, jer uvijek djeluje YLãHRGMHGQRJDQDOL]DWRUDXVYH]LVXSUDYOMDþNLPGLMHORPXNRMHPMHQDJODãHQDRGUHÿena potreba za cjelovitom sposobnošüX7DNRQDSULPMHUXYMHåELQDVWROLFLNRMDURWLUDLOLQHNRM VOLþQRM VSUDYL UDGL XWMHFDMD QD poboljšanje vestibularnih funkcija doprinosi i poboljšanju ravnoteže. To je jedan od primjera kako se može uz primjenu sprave kod relativne SDVLYQRVWLYMHåEDþDXVPMHUHQRGMHORYDWLQDQHNHDQDOL]DWore. 8VYLMHVWLYMHåEDþDUHIOHNVLMD L]YDÿDQRJYODVWLWRJSRNUHWDVH]QDþDMQLMHRGUažava na njegovu sposobnost zapažanja i upravljanja vlastitim postupcima kretanja. Ako se ustali

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

129

SRJUHãDQ WRN NUHWDQMD SRNUHWD GROD]L GR SRJUHãQH SURMHNFLMH X PRWRULþNRP SDmüHQMX L SRMDYLW üH VH WHãNRüH X VKYDüDQMX VKHPH SUDYRJ SRNUeta i ispravke, te povezivanju s YODVWLWLP]DSDåDQMHPSRNUHWD7RMHYUOR]QDþDMQRDNRVHåHOLXXþHQMXWHKQLNHGMelovati na koordinacijske sposobnosti. 7UHEDRGPDKQDVDPRPSRþHWNXXVWUDMDWLQDWRþQRVWLLSUDYLOQRVWLL]YRÿHQMDWHKQike i VSULMHþLWL GD VH PRJXüD SRJUHãND LPDOR XVWDOL 7R ]QDþL GD VH PRWRULþND ]DGDüD Pora SRVWDYLWLWDNRGDVHGMHOXMHXVPMHUHQRQDRQHVSRVREQRVWLNRMHWUHEDUD]YLMDWLYHüXVDPRP SRþHWNX YMHåEDQMD .RG SRþHWQLND ELW üH RSUDYGDQR RSüH GMHORYDQMH QD FMHORYitost PRWRULþNH]DGDüHDOL]QDWQRYHüHXEU]DQMHXSUocesu sportsko-WHKQLþNHREXþHQRVWLPRåH VHRþHNLYDWLVDPRSULXVPMHUHQRPXþHQMXSRMHGLQLKVSRVREQRVWL7R]QDþLGDSUimijenjena sredstva moraju biti usmjeUHQDQDRQXVSRVREQRVWNRMXWUHEDQDXþLWLDGDOMQMLQDSUHGDNVH PRåHRþHNLYDWLNDGDVHLVWDSRYHüDYDMXXVYRMRMWHåLQLLVND]LYDQMDWLKVSosobnosti. 'D EL VH WR RVWYDULOR QXåQR MH NRULVWLWL L SULPMHQMLYDWL UD]OLþLWH PHWRGH NDNR VH X VOLMHGX navodi: -WHKQLNXSRNUHW L]YRGLWLXUD]OLþLWLPREOLFLPD -WHKQLNXYMHåEDWLXUD]OLþLWim vanjskim uvjetima -NRPELQLUDWLYLãHWHKQLNDSRNUHWD WDNRGDVHQRVHüD-glavna tehnika odmah ne prepozna - vježbati sve i u maksimalnom ritmu -WRNRPL]YRÿHQMDWHKQLNHGDMXVHLQIRUPDFLMHRSURPMHQDPDUD]OLþLWLPVLJQDOi PD]YXþQLPYLGQLPWDNWLOQLPNLQHVWHWLþNLPLOLVHGDMXQHNDRJUDQLþHQMDWDNR GDVHQHNHDQDOL]DWRULLVNOMXþHL]YRÿHQMHWHKQLNHXPUDNX - WHKQLNH VH L]YRGH QDNRQ RSWHUHüHQMD YUVWH RSWHUHüHQMD PRJX ELWL SRVHEQH QD SULPMHU nakon nadraživanja vestibularnog aparata putem višekratnog okretanja oko uzdužne ose LOLL]YRÿHQMDNROXWDQDSULMHGL]YRGLWLRGUHÿHQL]DGDWDNQDSUKodanje po gredi ili stajanje na jednoj nozi.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

130

âWRMHMRã]QDþDMQR • Da bi se koo. sposobnosti održavale na visokoj razini potrebno je da se svladaju nove, složHQLMH L UD]QRYUVQH VWUXNWXUH NUHWQLK ]DGDüD X ãLUHP RSVHJX VYLK HOHPHQDWD QHNH tehnike.7RMHWHPHOM]DL]JUDGQMXQRYLKRGQRVDXSRVHEQRPVPLVOXRSüLKVSosobnosti. • Da bi se održavalo koo. sposobnosti sportaš treba stalno da više ili manje nešWR XþL nove pokret i nove tehnike. Ako se to zanemari za duži period, smanjuju se i sposobQRVWL ]D YLVRNX UHDOL]DFLMX L YHü GRVDG QDXþHQRJ       FHPHQWLUD VH PRWRULþNL stereotip). Automatizirani pokreti koji se odvijaju više ili manje stalnim uvjetima, nepromijenjenim uvjetima, na doprinose razvoju koo. sposobnosti. • Vježbe za razvoj okretnosti, odnosno poboljšavanja koo. sposobnosti u odnosu na YMHåEH]DUD]YRMGUXJLKPRWRULþNLKVSRVREQRVWLNRMHVXUHODWLYQRMHGQRVWDYQLMHNUHtnje, razlikuju se od njih što su složenije i teže u koo.-PRWRULþNRPVPislu. • 5D]YRMXNRRVSRVREQRVWLQDURþLWRSRPDåXHOHPHQWDUQHLVSRUWVNH LJUH WUþDQMH SUeko SUHSUHND VYLK YUVWD SROLJRQL UD]QLK WLSRYD VX SRVHEQR XþLQNRYLWL 8 WDNYLP REOicima UDGD EU]R VH L SULPMHUHQR PLMHQMD PRWRULþND DNWLYQRst što doprinosi bogatstvu LVNXVWDYD NUHWQLK ]DGDüD D WR MH SRWLFDM DQDOL]DWRULPD NRML VX L]UDYQR RGJRYRUQL ]D koo. sposobnosti.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

131

1HNLLVNXVWYHQLSULPMHULYMHåEL]DSREROMãDYDQMHRSüLKLSRVHEQLKNRRUGLQDFLMVNLK sposobnosti: Sadržaj rada (iskustva) 1HXRELþDMHQLSROD]QLVWDYovi ili SRORåDML]DL]YRÿHQMHYMHåEH

Promjena brzine rada (ritma rada u mjestu i u kretanju) ,]YRÿHQMHLVWHYMHåEH (u supURWQXVWUDQXRGXRELþDMHQH Promjena prostornih grana u kojima se izvodi tehnika

3URPMHQDQDþLQDL]YRÿenja vježbe

2WHåDYDQMHL]YRÿHQMD vježbi GRGDWQLPRSWHUHüHQMHP Promjena pružanja otpora (sprave ili partnera; u igri ili simuliranoj borbi)

Promjena uvjeta i mjesta rada

Primjer 6NRNXGDOMLOLXGXELQXERþQRQDSULMHGLQDWUDãNH izvoÿHQMHWHKQLNDQDSDGDXMXGXXNUHWDQMXQDSULMHG natrag u stranu i kružno; direktan ulazak lijevi i desni. ,]YRÿHQMHUD]OLþLWLKYMHåELSURPMHQMLYLPULWPRP L]YRÿenje uchi-komi-a s normalnom brzinom, polako i najveüRPPRJXüRPEU]LQRP Bacanje sprave(lopte, kugle) lijevom rukom ako je dešnjak; ulasci i bacanja u lijevu stranu iz desnog garda, obrnuti redoslijed kombinacija, desna strana tehnika pa u lijevu stranu ista tehnika. Smanjenje igrališta (u odbojci, košarci) IzvoÿHQMH randory-a u borilištu dimenzija 2 X 2, 3 X 3 i uz sam rub borilišta 1 X 1. ,]YRÿHQMHYMHåEHQDUD]OLþLWHQDþLQHVNRNVRGUD]RPV OLMHYHQRJHVNRNVXQRåQRQD]DGLGU,]YRÿHQMHUDQGRU\a iz garda jednom rukom, centralni gard, napad se L]YRGLREUQXWLPUHGRVOLMHGRPWHKQLNDQHJRMHXRELþajeno ,]YRÿHQMHSUHVNRNDSUHNRVSUDYHQDNRQQHNHUDGQMH okUHWRP]DVWXSQMHYDSULMHRGUD]D,]YRÿHQMHVHULMH uchi-komi-a za jedno bacanje, a na kraju se baca drugo. Promjena sprava u smislu težine; bacanje teže pa lakše lopte, medicinke. Igra sa slabijom ekipom, partnerom, s ravnopravnim i boljim. Uigravanje napada s normalnim postupcima, igra na rubu prekršaja. U judu vježbanje s lakšim partnerom, s težim i normalno u okviru kategorije. Vježbanje borbe i borba s slabijim SURWLYQLNRPMDþLPLUDYQRSUDYQLPVSDUWQHURPYHüHJ stupnja znanja i iskustva, uz PDQMLLOLYHüLRWSRU ,]YRÿHQMHWUþDQMDXQHXRELþDMHQLPXYMHWLPDSLMHVDN voda, uzbrdicom, nizbrdicom i dr. U judu treninzi u drugoj prostoriji nego je svakidašnji WUHQLQJQDRWYRUHQRPERULOLãWXQDERULOLãWXGUXNþLMH kvalitete tatamija, na travi u prirodi, pri slabijem osvjetOMHQMXLOLþDNX]VDVYLPVODERRVYMHWOMHQMHV SXEOLNRPLOLEH]SXEOLNHLVOLþQR

3ULPMHUL YMHåEL NRMH XWMHþX QD SREROMãDQMH L UD]YRM NRR VSRVREQRVWL PRJX VH sustavno prikupljati i svaki ozbiljniji WUHQHU WR LPD L ]QD GD MH WR ]QDþDMQR ]D WHKQLþNX izobrazbu vrhunskih natjecatelja. Jedna te ista tehnika može se izvoditi u više varijanti, a GD MH XþLQNRYLWD 7R ]QDþL GD MH VWUXNWXUD WHPHOMQRJ JLEDQMD RERJDüHQD WLP YLãH ãWR MH plasWLþQD SULODJRGED SURPMHQDPD YHüD ãWR ]QDþL GD VH QHNH VWUXNWXUH JLEDQMD NRMH VX WLSLþQH SRMDYOMXMX L X REOLNX NRML QLMH WDNDY þDN DWLSLþDQ SD þDN X VDPRP SRþHWNX L]YRÿHQMD L GMHORPLþQR QHSUHSR]QDWOMLYR 7R MH XpUDYR RQR ãWR YHü QD VDPRP SRþHWNX

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

132

potencijalne i nadarene razlikXMHRGRVWDOLKSURVMHþQLKMHUVXXVWDQMXGDL]YRGHWHKQLþNL SRNUHW YUOR WRþQR LDNR MH SRþHWQL VWDY LOL VDP SRþHWDN ELR DWLSLþDQ QHXRELþDMHQ 8 ERULODþNLPYMHšWLQDPDWRMHELWQRNRGPRJXüLKSUHGYLÿDQMDLRGJRYRUDQDUHDNFLMXNRMDMH došla iznenada.

4.7. Gibljivost 3RMDPJLEOMLYRVWLRGQRVLVHQDVSRVREQRVWL]YRÿHQMDSRNUHWDYHüHJRSVHJDXQekom zglobu ili u više njih zajedno. Ona se mjeri stupnjevima (kutom) ili dužinskim mjernim MHGLQLFDPDFP 2EOLN]JOREDLRGQRVL]JORELKSRYUãLQDRGUHÿXMHYUVWXSRNreta u zglobu. .ROLNDüHELWLDPSOLWXGDSRNUHWDPRJXüDELWLPRJuüDGDVHL]YUãLRYLVLWüHRGYLãHþLQLODFD DRGNRMLKVHQDQHNHPRåH]QDþDMQLMHXWMHFDWL=JOREXþYUãüXMXVYH]HOLJDPHQWLWHWLYHL VDPLPLãLüLNRMLSUHPRãüXMX]JORERbODåXMHLXþYUãüXMXu aktivnom smislu. Rastezljivost tih struktura je promjenjiva i može se poboljšati sustavnim vježbaQMHP%XGXüLGDYH]LYQH VWUXNWXUH]JOREDLPDMXL]DãWLWQX]DGDüXIXQNFLMX SREROMãaQMDVXPRJXüDLNRULVQDVDPR do odreÿHQH JUDQLFH 3RQHNDG MH YHOLþLQD SRkreta ovisi i o snazi i rastezljivosti samih PLãLüQLK JUXSD NRMH VXGMHOXMX DNWLYQR X NUHWQML D MRã L R Noordinacijskim sposobnostima NRMH X XSUDYOMDþNRP VPLVOX XVNODÿXMX NRQWUDNFLMH L UHODksacije (o radu agonista i DQWDJRQLVWD ýHVWRNUXWDLULJLGQDPXVNXODWXUDVSXWDYDSRNUHW.RGUD]OLþLWLKYMHåELELWDQ MH RGQRV L]PHÿX VQDJH L NRQWUDNWLOQLK PRJXüQRVWL PLãLüD agonista i antagonista, jer pri maksimalnim amplitudama pokretljivost može biti ograniþHQD VODELMLP PRJXüQRVWLPD JUXSHPLãLüDDQWDJRQLVWDGDSUDWHSokret. =QDþDMQXXORJXPRåHLPDWLLFHQWUDOQLåLYþDQLVXVWDY&16 SRGþLMLPMHXWMHFDMHPPiãLüQL WRQXV NRG QHNLK EROHVWL &16  5DVWHJOMLYRVW PLãLüQRJ WNLYD NDR L OLJDPHQDWD Pože se poboljšati vježbanjem. Ponekad je uzrok slabije pokretljivost u nekom zglobu smanjena VQDJD RGUHÿHQLK PLãLüQLK JUXSD NRMH DNWLYQR YrãH SRNUHW RGQRVQR SRNUHüX SROXJH NRMH QDVWDMXXWRPVOXþDMX6SRVREQRVWVQDJHLNRRUGLQDFLMHMH]QDþDMQDXLVND]ivanju gibljivosti. 3RVWDYOMD VH SLWDQMH .DNR XWMHþH KLSHUWURILUDQD PXVNXODWXUD QD Jibljivost? Veze u zglobovima preko kojih se vrši makVLPDOQR MDN SRNUHW PRUDMX ELWL þYUVWH D WR MH X VXSURWQRVW V UDVWH]OMLYRãüX 6YDNaNR GD X WLP RGQRVLPD SRVWRMH RJUDQLþHQMD D RQD VH prvenstveno odnose na potrebnu snagu i amplitudu kretnje koja se ostvaUXMHXRGUHÿHQRP

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

133

zglobu. Ako je snaga broj jedan u pokretu onda se veze u zglobovima ne smiju previše RODEDYLWLQDUDþXQYMHåELUDVWH]DQMDD DNRMHDPSOLWXGDSRNUHWDEURMMedan onda se snaga mora postupno razvijati i uz rastezljivost.

Metodologija razvoja gibljivosti

Pojmovno gibljivost ili rastezljivost se može podijeliti na pasivnu i aktivnu . Pasivna se zove VWDWLþND UDVWH]OMLYRVW MH RQD NRMX QHWNR PRåH LVND]DWL X] QHþLMX SRPRü (partner, sprava ili vlastita težina). Aktivna je GLQDPLþNDUDVWH]OMLvost, a to MHQDMYHüDPRJXüDSRNUHWOMLYRVWXQHNRP]JOobu, NRMX YMHåEDþL]YHGHVDPEH]LþLMH SRPRüL QDSRURP YODVWLWLK PLãLüD 2QD RYLVL R VWXSQMX UDVWH]OMLYRVWLPLãLüDDQWDJRQLVWDNRMLSUDWHSRNUHW LVQD]LPLãLüDDJRQLVWDLzvode pokret; JUþHVH 5D]OLNHL]PHÿXVWDWLþNHLGLQDPLþNHUDVWH]OMivosti nisu u kutnom pogledu velike, ali poQHNDGPRJXELWLGREULSRND]DWHOMLGDVHSRNUHWPRåHL]YHVWLX]SRPRüDEH]QMHQH $QWDJRQLVWL VX GRYROMQR UDVWH]OMLYL L QH RJUDQLþDYaju kretnju u zglobu, ali su agonisti nedovoljno jaki i ne mogu amplitudu pokreta izvesti do kraja. Rastezljivost se može ]QDþDMQR SRSUDYLWL SODQVNLP L VXVWDYQLP YMHåEDQMHP -HGDQ SRkret s maksimalno PRJXüRPDmSOLWXGRPQHüHSREROMãDWLVSRVREQRVWDOLYLãHX]DVWRSQLKWDNYLKSRNUHWDYHü üH ELWL XþLQNRYLWR 7R ]QDþL GD GROD]L GR VXPLUDQMD SRMHGLQDþQLK SRkreta. Vježbati treba tako da se izvodi više uzastopnih pokreta 10-15 ponavljanja i par serija 2-3 serije. Odmori L]PHÿX VHULMD WUHEDMX VH NRULVWLWL ]D YMHåEH RSXãWDQMD L ODEDYOMenja. Serije se tako UDVSRUHÿXMXGDVHPDNVLPDOQDDPSOLWXGDSRNUHWDSRVWLåHYLãHSXWDLSRVWHSHQRSRYHüDYD 1DMEROMHMHDNRVHXþHVWDORVWVYHGHQDVYDNRGQHYQRYMHåEDQMHMedan do dva puta. Vježbati treba u uvodnom dijelu sata treninga i na kraju glavnog dijela. Prednost treba dati GLQDPLþNLPYMHåEDPDDSDVLYQHVHNRULVWHNDGDMHJLEOMLYRVWRJUDQiþDYDMXüLþLQLODFWHKQLNH 7UHED MH UD]YLMDWL YHü X GMHþMHP GREX L PODGRsti, a kasnije je treba održavati na visokoj razini. Dostignuti stupanj razne treba održavati, jer brzo opada kada se ne vježba, osobito je to izraženo u djece u periodu intenzivnog rasta kostiju u dužinu jer se odnosi koji su stvoreni vježbanjem mijenjaju. S godinama kako se stari ta sposobnost opada.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

134

1DSRPHQDR]QDþDMQRVWLGREUHJLEOMLYRVWL Dobra gibljivost je XYMHW ]D NYDOLWHWDQ L GRYROMQR YHOLNL L]ERU PRJXüLK L SRWUHEQLK DPSOLWXGD MHGQRJ SRNUHWD X PRJXüQRVWL L]YRÿHQMD XþLQNRYLWH WHKQLNH 1HGRYROMQD gibOMLYRVWXSRMHGLQLP]JORERYLPDX]URNMHVOLMHGHüLKSRJUHãDNDXWHKQici: 1. 3RQHNDGXþHQMHQHNHYMHãWLQH QLMH PRJXüH LOL MH ULWDP XVYDMDQMD L XVDYUãDYDQMD ]QDtno otežan. 2. 6SRUWDãMHVNORQLMLSRYUHÿLYDQMX 3. 2JUDQLþDYDVHLUD]YRMGUXJLKVSRVREQRVWLEU]LQHVQDJHL]GUåOMLYRVWLLRNUHtnosti ili se te sposobnosti ne mogu u potpunosti iskazati. 4. Amplituda pokreta je ograniþHQD ]ERJ WRJD MH L EU]LQD L]YRÿHQMD WHKQLNH PDQMD (EDFDQMH GLVND  SD VH VSRUWDã YLãH QDSUHåH L QHNRULVQR WURãL VQDJX D XþLQDN MH PDQML (sprava se manje baci). 5. 6PDQMXMH VH L NYDOLWHWD L]YRÿHQMD SRNUHWD MHU MH SRNUHW ³RGVMHþHQ´ QHPD SRWUHEDQ zamah, a ako je gibljivost dobra vježba se lakše, brže i bolje izvodi.

Primjer u judu: natjecatelj pogodi pravi trenutak za napadaj, tehniku izvede s nedovoljnom amplitudom, bez potpunog zamaha ili izmaka i protivnika baci za malo na “koND´DGDMHELODYHüDDPSOLWXGa , potpuni zamah mogao je biti ippon. To je pogotovo ]QDþDMQRXWHKQLNDPDNDRãWRVXQDSUXFKL-mata, ouchi-gari ili de ashi-barai. Za trenere MH YDåQR GD QD YULMHPH XRþH PDQMNDYRVW X JLEOMLYRVWL NRG SRMHGLQLK QDtjecatelja i ta na vrijeme poprave vježbaQMHPMHUüHVHWRPQRJRVWUXNRLVSDWLWLNUR]SREROMãDQMHWHKQike, a XþLQDN üH ELWL SUDYL NDGD VH WHKQLNH NRMH VX VH L]YRGLOH ³]DPDOR´ SRstanu potpune i SREMHGQLþNH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

135

4.8. Preciznost Oko ove sposobnosti i njene identifikacije ima problema. Sama definicija ovisna je o DNWLYQRVWLPD GDOL VH FLOM JDÿD EDFDQMH ORSWH LOL SUHGPHWD   LOL FLOMD YRÿHQMH SUHdmeta). 2YLVQR MH GDOL MH FLOM VWDWLþDQ LOL VH NUHüH L QDOD]L VH QD RGUeÿHQRM GDOMLQL .RQWUROD L]YRÿHQMD SUHFL]QLK NUHWQML RYLVL R YLGQLP LQIRUPDFLMDPD L] REjektivne stvarnosti i kineVWHWLþNLK LQIRUPDFLMD L] PHPRULMH L UHFHSWRUD =D MXGR MH RYR GUXJR YDåQLMH MHU VH EU]LQD L WRþQRVW SRNUHWD ]DVQLYD QD ]QDQMX PHPRULMD - SUHSR]QDYDQMH VOLþQLK VLWXDFLMH  'DNOH SUHFL]QRVW üH X SUYRPH UHGX RYLVLWL R NYDOLWHWX RYODdanosti tehnikom i potom WDNWLNRP VSRUWVNH DNWLYQRVWL 7R ]QDþL GD MH PHWRGD NRMRP VH WR SRstiže kao najbolja situacijska. Sportaša se stavlja u situacijske uvjete koji zahtijevaju pravovremenu reakciju ]DWRþQRGMHORYDQMHDWRMHRQGDLSUHFL]QR3UYRVX to u procesu uvježbavanja preciznosti jednostavne i poznate, a kasnije složene i zamaskirane situacije. U judu preciznost je NYDOLWHWDQDXþHQHWHKQLNHDSRWRPVSRVREQRVWSUHGYLÿDQMDSURWLYQLNRYLKUHDNFLMDDVDPD preciznost najviše dolazi do izražaja kod SULPMHQH QRåQLK WHKQLND EDFDQMD =QDþL SUYRVH tehQLNDXþLXVWDQGDUGQLPXYMHWLPDDNDVQLMHXYDULMDELlnim.

PUVF,YR%DQRYLü

5.

JUDO METODIKA TRENINGA

136

Metodika programiranja mikrociklusa

2SüHQLWRRL]YRÿHQMXWUHQDåQLKMHGLQLFDLPLNURFLNOusa 2GUHÿHQLEURM-5 ili 7 jedinica trHQLQJDWLSLþQLK]DMHGQXHWDSXXNRMRMVHUMHãavaju SRVWDYOMHQH]DGDüHQD]LYDVHPLNURFLNOXV1DMXþHVWDOLMHMHGDWRWUDMHMHGDQWMHGDQGDQD  MHU MH WR L åLYRWQL ULWDP RGQRVQR L UDGQL ULWDP WDNR SULKYDüHQ 7R VX WHPHOMQH JUDÿHYQH jedinice cijelog trenažnog procesa. Broj jedinica - SRMHGLQDþQLK WUHQLQJD X Mednom mikrociklusu može biti 3- L YLãH SD þDN L -20. To ovisi o periodu trenažnog procesa, razini pripremljenosti sportaša i raspoloživom vremenu, te uvjetima i moguünostima onih koji treniraju. Svaka pojedinaþQDMHGLQLFDWUHQLQJDMHNDRJUDÿHYQLHOHPHQWFLJOD MHGLQLFD QHNRJPLNURFLNOXVDSRYH]DQDVSUHWKRGQRPLWHPHOMMHVOLMHGHüRMMHGinici koja se planira. 7R YDåQLMH ãWR MH YHüL EURM WUHQDåQLK MHGLQLFD X PLNURFLNOXVLPD NRML LVWR WUDMX MHU VX trHQDåQHMHGLQLFHXX]DMDPQRPRGQRVXNRMLSRGOLMHåHRGUHÿHQLP]DNonima. 'DQDVMHSRWUHEDGDVHXMHGQRPGDQXWUHEDYLãHSXWDWUHQLUDWL2SWHUHüenja koja se L]YRGH PRUDMX VH WDNR SODQLUDWL L UDVSRUHGLWL X VOLMHGX GD RPRJXüH So]LWLYDQ XþLQDN QD funkcionalni suVWDYRUJDQL]PDVSRUWDãD 0RåH GRüL L GR QHåeOMHQRJXþLQNDSDþDNL ãWHWH DNR VX RSWHUHüHQMD LVWRYUVQD X VOLMHGX L þHVWD RGQRVQR EH] GRYROMQRJ RGPRUD NRML omoJXüDYD RSRUDYDN RUJDQL]PD ,VWR WDNR MH RSDVQR NDGD VX X VOLMHGX VXSURWVWDYOMHQL nadražaji npr. trening s vrlo visokim inten]LWHWRPVQDJHLWUHQLQJRSüHL]GUåOMLYRVWLLOLNDGD poslije treninga izdržljivosti s visokim stupnjem intenziteta uslijedi trening usavršavanja tehnike. U jednom mikrociklusu vrlo je važno da se jedinice treninga tako rasporede i SRYHåX X FMHOLQX GD VH IXQNFLRQDOQL VXVWDY NRML WUHED SRGQLMHWL QDMYHüH RSWHUHüHQMD pripUHPL SUHNR SUHWKRGQRJ RSWHUHüLYDQMD QD WUHQLQJX ]D VYODGDYDQMH QRYRJ SODQLUDQRJ traženog opWHUHüHQMD 3RQHNDG VH PRåH L þDN MH L SRWUHEQR QDPMHUQR IRUVLUDWL MHGQRYUVQD RSWHUHüHQMD QD WUHQLQ]LPD NDGD MRã QLMH SRVWLJQXW SRWSXQL RSRUDYDN DOL WDGD VH PRUD ostaviti dovoljno dugo vremena za oporavak i pripremu organizma sportaša za novi korak X SRQRYQRPRSWHUHüLYDQMX7DGDVH UDGLRW]YVXPLUDQRPRSWHUHüHQMX DNRMHWUHEDYrlo RSUH]QR L QH þHVWR NRULVWLWL SRJRWRYR X VSRUWRYLPD JGMH QLMH MHGQRVWDYQR RGUHÿLYDWL opWHUHüeQMD]ERJPQRJRþLPEHQLNDNRMLVXWHåHSUHSR]QDWOMLYLLPMHUOMLYLXW]YPMHUDPD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

137

XYMHWQLKMHGLQLFD 3RWUHEQRMH]QDWLGDVHRSRUDYDNLREQDYOMDQMHUD]OLþLWLK funkcionalnih sustava odvija i vremenski razliþLWR $NRMHXMHGQRPGDQXLOLUHGRVOLMHGXWUHQDåQLKMHGLQLFDSRWUHEQRL]YRGLWLXþHQMHL razvijati snagu bilo bi svrsishodno da se redoslijed treninga odvija navedenim redom, a ne obrnutim, prvo vježbati snaguDSRWRPXþLWLWHKQLNX3RYUHPHQRMHSRWUHELWRUD]Paknuti WUHQDåQHMHGLQLFHXPLNURFLNOXVXLVWRJLOLVOLþQRJVDGUåDMDDXPHWQXWLMHGQXMHGinicu koja SRVSMHãXMH RSRUDYDN RSWHUHüHQLK IXnNFLRQDOQLK VXVWDYD =QDþL GD QDGUDåDML WUHQLQJD L XþLQDNXþHQMDNRMLVHMDYOMDNDRSRVOMHGLFDSUHWKRGQLKLVOLMHGHüLKEOLåLKWUenažnih jedinica QHVPLMXGDGMHOXMXUHPHWHüLMHGQLQDGUXJHDWRL]D]LYDQHJDWLYDQXþinak cijelog trenažnog PLNURFLNOXVD 3RWUHELWR MH SRVWLüL QDMYHüL PRJXüL L X RGUHÿHQRP VPLVOX SODQLUDQL predvLÿHQLW]Y]EURMHQLXþLQDNWUHQDåQLKMHGLQLFDXMHGQRPPLNURFLkOXVX7RRSHW]QDþLGD povezivanje pojedinih jedinica treninga zaokružuje cjelinu jednog mikrociklusa.

5.2. .DNRSURFLMHQLWLXþLQNRYLWRVWWUHQDåQLKRSWHUHüHQMD Cijeli proces treninga upravljaQ MH QD WHPHOMX RGUHÿLYDQMD RSWHUHüHQMD D ocjenjiYDQMH LVWRJ MH X REODVWL SURFMHQH WUHQDåQRJ UDGD 0QRJR MH SURPMHQOMLYLK þLQilaca NRML RGUHÿXMX XþLQNRYLWRVW WUHQLQJD LOL QHNRJ GUXJRJ UDGD 3RVWRMH WRþQR RGUHÿHQL pokazatelji rada , a to su rezultati: Na nMLK XWMHþX PQRJL þLPEHQLFL NRML QLVX VWDELOQL L PLMHQMDMX VH SRQHNDG QHRYLVQR R QDãLP SUHGYLÿDQMLPD 7R VX SVLKLþNR VWDQMH NOLPDWVNL uvjeti, terenski uvjeti, vrijeme kao godišnje doba ili dio dana pa reakcija publike, a sve to ukazuje da sportski rezultaWQLMHþHVWRSXWDSURL]YRGVDPRþLVWRJRSWHUHüHQMD3RVHEQRMHWR L]UDåHQR X ERULODþNLP VSRUWRYLPD L VSRUWVNLP LJUDPD NDGD VH QHNL þLPEHQLFL PD NROLNR ELOL RþHNLYDQL L SR]QDWL WDNR NRPELQLUDMX L LVSOHWX GD LK MH X SRWSXQRVWL L REMHNWLYQR QHPRJXüHSUHGYLGMHWL8þLQNRYLWRVWLXVSMHãQRVWVXGYDSRMPD 3RGSRMPRPXþLQNRYitosti podrazumijeva se povezanost i slaganje rezultata rada s RGUHÿHQLP FLOMHP 2SWHUeüHQMD VX XVSMHãQD NDGD QMLKRYD RVWYDUHQMD YRGH N RGUHÿHQRP FLOMXNDGDMHSRVWLJQXWDRGUHÿHQDUD]LQDVSRVREQRVWLXRGUHÿHQRPYUHPHQXXVXJODsnosti VRGUHGQLFDPDVSRUWVNHERUEHLXVPMHUHQMDQMHQRJYRÿHQMDNDRLVXkladnosti sa ciljevima pojedinih faza ciklusa treninga). Zato proces ocjenjivanja uspješnosti optereüLYDQMD WUHED

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

138

da se radi poslije ocjenjivanja njHJRYRJXþLQNDLSUHGVWDYOMDGDOMQMLNRUDNXSURFMHQMLYDQMXL UDãþODQMLYDQMXWUHQDåQRJUDGD5DGLVHRSRMPXXþLQNoYLWRVWLXVPLVOXSRYH]DQRVWLL]PHÿX UD]LQH VSRVREQRVWL ]D QDSRUH NRML VH RþHNXMX X RdUHÿHQRP VSRUWX L SULPMHQMLYDQLK RSWHUHüLYDQMD8UD]PDWUDQMXRYRJSUREOHPDSRVWRMHUD]OLþLWLSULOD]LNako u teoriji tako i u praksi, a primjenu za primjenu u praksi potrebni su mjerni instrumenti (testovi) koji su primjenjivi u uvjetima kakvi su u stvarnosti na mjestu treniranja. Zato se za temeljnu postavku u RGUHÿLYDQMX XYMHWD XþLQNRYLWRVWL WUHED SULKYDWLWL VWDQGDrdni opis treninga. U obzir dolaze dva stajališta: a) stupanj slaganja sa stvarnom borbom, b) intenzitet promjena koje izabrana sredstva izazivaju. Na osnovu prvog stajališta (a) izdvajaju se tri vrste sredstava: •

RSüDQLVXVSHFLILþQD]DGDQXGLVFLSOLQXLOLVSRUWDNRMDRPRJXüDYDMXL]JUDÿLYD-nje i usavršavanje funkcija cjelokupnog lokomotornog aparata i sustava za energetsko snabdijevanje i upravljanje);

•

usmjerena (približna vrsti rada i sustava upravljanja, energetskog snabdijevanja i SRNUHWD NRML VX ]DVWXSOMHQL X RGUHÿHQRP VSRUWX D NRML L]D]LYDMX XVDYUãDYDQMH osobina organizma sportaša koji su povezani izravno ili ne izravno sa radom u vrijeme sportske borbe),

•

specijalna (posebno usmjerena) Izvode s kroz radnje u obliku natjecanja, koja L]D]LYDMX XVDYUãDYDQMH RVRELQD QHSRVUHGQR SRYH]DQLK V XVSMHãQRãüX X RGUHÿenoj sportskoj grani ili borbi.

(QHUJHWVNLXþLQFLSULPMHQHRGUHÿHQLKVUHGVWDYDRFMHQMXMXVHQDRVQRYLpulsa (frekvencije srca) i vremena trajanja poMHGLQHYUVWHRSWHUHüHQMDYMHåEL 

Pola]HüLRGWRJDUD]OLNXMHVHþHWLULWLSDRSWHUHüHQMD 1. aerobno - frekvencija srca je pri radu od 120-160/min3URVMHþQR140, a vrijeme trajanja je preko 5 minuta. 2. aerobno-anaerobno - frekvencija srca je pri radu od 160-190/min 3URVMHþQR 175, a vrijeme trajanja je 2-5 minuta. 3. anaerobno-laktatno - frekvencija srca je pri radu od 180-190/min. ProsjeþQR 185, a vrijeme trajanja je od 20 sekundi do 2 minuta.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

139

4. anaerobno-alaktatno - frekvencija srca je pri radu od 170-190/min. ProsjeþQR180, a vrijeme trajanja je od 1- 10 sekundi. Kada se znaju odrednice, a one nikad nisu potpune jer u obzir bi trebalo uzeti i još dosta SURPMHQMLYLKþLQLODFDNRMLVHMHGQRVWDYQRQHPRJXL]PMHULWLYHüX]HWLLKNDRUH]HUYXVD plus ili minus predznakom u vrijednosti od 10-RQGDPRåHPRVRGUHÿenom mjerom L]UDþXQDWLYHOLþLQXWUHQDåQRJRSWHUHüHQMD 9HOLþLQXQDSRUDNRMLVSRUWDãXORåLXMHGLQLFLWUHQLQJDPLNURFLNOXVXLOLPH]RFLNOXVXPože se prikazati i obrascem:

E = F ( T, J, L) gdje je: E = opteUHüHQMH F = funkcija kojoj se treba dati oblik T = vrijeme trajanja naprezanja J = vrsta rada (energetske razmjene) L 2VRELWRVWLNRMHRGUHÿXMXQHNRJVSRUWDãD Ako se pojednostavi obrazac E = F (T, L, J) pa se E iskaže izravno samo vremenom trajanja napora, tada oblik matrice vrijednosti: E = T = napor

i = 1, 2, 3 j = 1, 2, 3, 4 gdje je : i YUVWDRSWHUHüHQMDNRMHPRåHELWL1-RSüH- usmjereno, 3- specijalno j = vrsta energetske razmjene koja može biti: 1- aerobna, 2 - aerobno-anaerobna, 3 – anaerobna-laktatna , 4 – anaerobna-alaktatna 5DGLODNãHJVQDODåHQMDLRFMHQMLYDQMDRSWHUHüHQMDPRåHQDSUDYLWLVKHPDXYLGXWDEOLFH Vrsta napora (energetske razmjene) 2SüD Usmjerena Specijalna

I grupa 900 0 0

II grupa 20 18 0

III grupa 0 40 63

IV grupa 16 40 0

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

140

,]SULPMHUDVHYLGLGDVXSULPMHQMLYDQDRSWHUHüHQMDþHWLULWLSDHQHUJHWVNHUD]PMene. 2SüDVXL],,,L,9JUXSHLQWHQ]LWHWDL XVPMHUHQDL],,,,,L,9JUXSHL 40), a specijalna samo iz III grupe intenziteta trajanja 63 minute. 2YDM QDþLQ SUDüHQMD MH X YH]L VD VXVWDYQRP NRQWURORP IUHNYHQFLMH VUFD X UDGX Postoji više metoda, bilo bi dobro kada bi se upotrebljavali telemetrijski aparati (pulsometri), mada i tzv. palpacijska metoda daje dobar uvid u intenzitet rada. Samo, efektivno vrijeme trajanja napora nije i jedino mjerilo, a kod intervalne metode rada treba uzeti u obzir i dužinu odmora (stanke) i posebno ako su stanke aktivnog tipa. Osnova za testove kojima se procjenjuje razina sposobnosti organizma sportaša za napoU WUHED GD SURL]OD]L L] VYHVWUDQH UDãþODPEH VSRUWVNH ERUEH XYMHWD NRML RdUHÿXMX sportsko znanje, a odrednice za ocjenjivanje vrijednosti trebaju biti: -YULMHGQRVWLWUDMDQMDQDSRUDRGUHÿHQHYUVWHRSüLXVPMHUHQLLVSHFLMDOQL  - vrste energetske razmjene (aerobna, aerobno-anaerobna, anaerobno-laktatna i anaerobno-alaktatna). 7DNRÿHUXRE]LUWUHEDX]HWLLSRMHGLQHPHWRGVNHUD]OLNHSRMHGLQLKWHVWRYD]DQeke VSRUWRYH8QHNLPVSRUWRYLPDPRåHVHL]YUãLWLSURFMHQDVDPRQDRSüRMLXVPMHUHQRMUD]LQL ( hrvanje, boks, karate, judo i dr.) jer se primjena specijalnih uvjeta koji oponašaju borbu SRQHNDG]QDþDMQRUD]OLNXMHRGVWYDUQRJFLOMDSRãWRVHXþLQNRYLWRVWERUEHVSRUWDãDYHåH]D RGUHÿHQRJVXSDUQLND=DWRXWLPVSRUWRYLPDUH]XOWDWHQDSRUDWUHEDRFMHQMLYDWLVD držanjem VSRUWDãDXVWYDUQRMERUEL6DPRWDNRVHPRåHSURFMHQMLYDWLXþLQNRYLWRVWRpWHUHüHQMDD]D VYDNLVSRUWWUHEDRGUHGLWLNRMHVXWR]DQMHJDQDMYHüHYUijednosti.

PUVF,YR%DQRYLü

5.3.

JUDO METODIKA TRENINGA

141

Unutarnja izgradnja jednog mikrociklusa

6YHGRVDGQDYHGHQRXSXüXMHQDVOLMHGHüe: - struktura mikrociklusa proizlazi iz rasporeda pojedinih jedinica treninga u odnosu jedne QDGUXJXDVDVWDMDOLãWDX]DMDPQRJSRYH]LYDQMDQMLKRYRJXþLQND - tu strukturu obilježava vremenski i sadržajni slijed zbivanja trenažnih jedinica te dinamika opWHUHüLYDQMDXQXWDUVDPRJFLNOXVD - XQXWDUQMD L]JUDGQMD MHGQRJ PLNURFLNOXVD ]DYLVL RG þLQMHQLþQR XWYUÿHQRJ FLOMD L postavOMHQLK]DGDüDNRMHSURL]OD]HL]WRJD - VYH MH WR WDNRÿHU ]DYLVQR RG SRORåDMD L PMHVWD PLNURFLNOXVD XQXWDU VNORSD QDGUHÿHQRJ ciklusa te svakako o stanju treniranosti samoga sportaša. ,]VYHJDVHPRåH]DNOMXþLWLGDQHPDXQLYHU]DOQHIRUPXOH]DJUDGQMXPLNUR-ciklusa, MHUMHPQRJRþLPEHQLNDNRMLVXUD]OLþLWRSRVWDYOMHQLXRGQRVXQDVWDQMHVSRrtaša i njegovu osobitost. 3RVWRMHRGUHÿHQLSULQFLpi i zakoni kojih se vrijedi pridržavati, a sve ostalo ovisi o dobro procijenjenim parametrima stanja (inicijalnog, tranzitnog i finalnog), maštovitosti i znanju trenera, vremenu i sredstvima te motivaciji za rad. Jedan PLNURFLNOXV þLML MH JODYQL FLOM Qa pr. L]JUDÿLYDQMH VSRVREQRVWL u smislu izdržljivosti, bitQRüHVHUD]OLNRYDWLRGPLNURFLNOXVD]DXVDYUãDYDQMHWHKQLNH U mikrociklusu koji ima za cilj usavršavanje tehnikeWUHEDRGJRYDUDMXüHWUHQažne jedinice tako postaviti da se sportaš u novoj jedinici trHQLQJD QDÿH SRWSXQR RSRUDvljen kako bi se izbjegle greške koji su uzrokovane zamorom. 8 PLNURFLNOXVX NRML LPD ]DGDüX GD SRYHüD L]GUåOMLYRVW ima smisla da se neke MHGLQLFH SRYHåX WDNR GD GRÿH GR ]EURMHQRJ XþLQND D QD WHPHOMX QHSRWSXQRJ oporavka, ]QDþLGDPRJXELWLXVOLMHGXVOLþQHMHGLQLFHMHGQDL]DGUXJH .DR ãWR VH SODQLUD L UDVSRUHÿXMH RSWHUHüHQMH WLMHNRP MHGQRJ WUHQLQJD QDVWDYQRJ sata), tako isto vrijedi i za raspored jedinica treninga u cjelini jednog mikrociklusa, naravno s odmjerenim odmorima koji traju ovisno o intenzitetu i volumenu prethodnih RSWHUHüHQMD .DGD VH LPD ]DGDüD UD]YLMDWL VSHFLILþQX EU]inu valja planirati i izvoditi

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

142

jedinicu treninga za to prije treninga koji razvija izdržljivost i to metodom velikog opteUHüHQMD D L]PHÿX QMLK MH XSXWQR XPHWQXWL MHGLQLFX WUHQLQJD ]D UDVWHUHüHQMH PDQMHJ inWHQ]LWHWDLGUXJRJVDGUåDMD þLPHVHRPRJXüuje brži i potpuniji oporavak. Po L.P. Matveev-u jedan mikrociklus se sastoji od najmanje dvije faze: - faze stimulacije NRMD MH ]DSUDYR QDGUDåDM ]D RSWHUHüLYDQMH RUJDQL]PD  RGUHÿHQLP vježbama; - faze obnove NRMD X VHEL VDGUåL PDQMH LOL YLãH YUOR L]UDåHQX PRJXüQRVW  RSRUDYND organizma. Te faze se unutar jednog ciklusa ponavljaju više puta, prema tome dužina jednog PLNURFLNOXVDVHRGUHÿXMHQDWHPHOMXGXåLQHLtrajanja ovih faza. Ovisno o zadaüLDRQDMH GDVHXRGUHÿHQRMHWDSLRVWYDULRGUHÿHQLFLOMLPLNURFLNOXVLüHVHSODQLUDWLWDNRGDRPRJXüH povezano ostvarivanje utjecaja na funkcionalne sustave u cjelini. Svako naVXPFHL]YRÿHQMH RSWHUHüHQMD D QHSRYH]DQR X FMHOLQX PRåH ]D XþiQDN LPDWL QHSRYROMDQ LVKRG þDN L umanjenje rezultata. 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Dani

1. tjedan

2. tjedan

123 456 7

123 4 567

3. tjedan

12 34 567

4. tjedan

123 4567

Na slici je prikazano kako izgledaju povezano tri mikrociklusa koji traju po sedam dana imaju po sedam trenažnih jedinica, a 4. mikrociklus je mikrociklus obnove..

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

143

3UYD GYD PLNURFLNOXVD VX SODQLUDQD GD SUHWHåLWR ]QDþDMQLMH UD]YLMDMX RSüX L]GUåOMLYRVW Sastoje se iz dvije faze: faze stimulacije i obnove. Faze se tako planiraju da su u slijedu dva LOLWULGDQDSUHWHåLWRVWUHQLQ]LPDSRVDGUåDMXRSüHL]GUåOMLYRVWLQLMHRVWDYOMHQDPoJXüQRVW SRWSXQRJ RSRUDYND L]PHÿX QMLK 7R GRYRGL GR ]EURMHQRJ XþLQND L þLQL WUHQLQJ YLVRNR XþLQNRYLWLPXVPLVOXRSüHL]GUåOMLYRVWL DaQHELGRãORGRSUHRSWHUHüLYDQMDXPHWQXWDMHID]DREQDYOMDQMDL]PHÿX ID]DVWLPXODFije (svaki 3. dan). Zadnja faza treninga obnove je pasivni odmor (7. dan). 8GUXJRPWMHGQXWRMHDNWLYQLREQDYOMDMXüLWUHQLQJ7DNRVHVWYDUDMXXYMHWLNRMLVX dobar temelj zaSRþHWDNVOLMHGHüHJPLNURFLNOXVD 7UHüLPLNURFLNOXVNRMLLPDXRYRPSULPMHUX]DGDüXUD]YLMDQMHXVPMHUHQH- posebne izdržljivosti za natjecanje, sastavljen je od tri faze: stimulacije i oporavka. Da bi sportaši PRJOL ]DSRþHWL VD YHOLNLP L ]QDWQLP RSWHUHüHQjima, koja su usmjerena za natjecanja te RSWHUHüHQMDXVSMHãQRVYODGDYDOLDGDELELOLUHODWLYQRSRWSXQRRSRUDYOMHQLXYUštavaju se u ciklus jedinice treninga za obnovu. 2ELþQR MH WR ]DGQML PLNURFLNOXV X RYRP VOXþDMXMH WR þHWYUWL PLNURFLNOXV NRML MH WLSLþDQ “mikrociklus obnove”. Njegove osobitosti su: relativno mali obujam rada, mala opteUHüHQMD L PDQML LQWHQ]LWHW D UHODWLYQR YHOLNL XGLR YMHåEL NRMH SRVSMHãXMX RSRUDYDN X sadržaju rada. Navedeno u primjeru gore predstavlja tzv. valovitu varijantu dinamike RSWHUHüiYDQMDPLNURFLNOXVDNRMLVOLMHGHMHGDQ]DGUXJLP7HPHOMGLQDPLNHRSWHUHüHQMDþLQH zaNRQLWRVWL SURFHVD SULODJRÿLYDQMD RUJDQL]PD QD QRYH ]DKWMHYH-RSWHUHüHQMD D X þHPX poVHEQX ULMHþ LPD IL]LRORJLMD VSRUWD WDNRÿHU VX SR]QDWL L GUXNþLML REOLFL GLQDPLke RSWHUHüivanja, pravocrtni, uzlazni i princip tzv. “njihala”.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

144

Vrste i tipovi mikrociklusa 8 VYH]L VD VDGUåDMHP UDGD L WHåLãWX UD]YRMD RGUHÿHQLK PRWRULþNLK VSRVREQRVWL X natjecateljskoj aktivnosti, mjestu mikrociklusa u okvirima primijenjene dinamike, obuci koju treba ostvariti, sadržaju sredstava te odnosa obujma i intenziteta razlikuju se mikrociklusi po vrstama i tipovima. Nazivi mikrociklus “izdržljivosti” i mikrociklus “tehnike” izvedeni su iz sadržaja rada. Kompleksni mikrociklus bio bi onaj u kojem bi se isWRYUHPHQR XþLOR YLãH YMHãWLQD UD]YLMDR YHüL EURM VSRVREQRVWL 3UHPD ID]DPD YDORYLWH SULSUHPH GLQDPLNH RSWHUHüHQMD DXWRUL . + %DXHUVIHOG L * 6FKUöter navode slijedeüH tipove mikrociklusa: - mikrociklus uvoda u rad - mikrociklus osnovnog optereüLYDQMD - mikrociklus iskazivanja rezultata (kontrole) - mikrociklus obnove (oporavka) .DNR üH VH SUHFL]QR NRML PLNURFLNOXV ]YDWL QLMH ELWQR YHü QMHJRYD ]DGDüD NRMX PX odUHÿXMH VDGUåDM L PMHVWR X FLNOXVX 3UHPD / 3 0DWYHHY-u su bez obzira na posebnosti sporta principijelno sustavno nazvani: osnovni mikrociklusi i dopunski mikrociklusi.

Osnovni mikrociklusi se prema sadržaju dijele na: -PLNURFLNOXVHRSüHSULSUHPH - mikrocikluse usmjerene pripreme i - natjecateljske mikrocikluse. Dopunski mikrociklusi se dijele na: - mikrocikluse pripreme i - mikrocikluse oporavka. .RG PLNURFLNOXVD RSüH SULSUHPH X VYH]L REXMPD L LQWHQ]LWHWD XYHGHQ MH SRMDP “jednostavni mikrociklusi” i tzv. “udarniPLNURFLNOXVL´2YDSRGMHODQDWLSRYHLPDRSüL ]QDþDMLQHPRUDGD]DGRYROMDYD VYD VWDMDOLãWD DOL MH X VLVWHPDWL]DFLML ODNãH QDüL PMHVWR L ulogu mikrociklusa u cjelokupnom procesu treninga. Vrlo je korisno pridržavati se nekih naputaka u programiranju mikrociklusa treninga.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

145

Mikrocklus treba graditi tako da: - QD RGUHÿHQL QDþLQ GRSULQRVL RVWYDULYDQMX SRWUHEQLK IXQNFLMD ]D QDGUHÿHQL YLãL FLklus PH]RFLNOXV DþLMLMHJUDÿHYQLGLR -GDVHXþLQNRYLWRVWWUHQDåQLKMHGLQLFDXVPMHUDYDXQDMYHüRMPRJXüRMPMHULXSODQLUanom cilju, -GDEXGHRPRJXüHQRXVPMHUDYDQMHQDRGUHÿHQHSRGUDåDMH]DRSWHUHüHQMHDPHÿXQMima QD]DGDüHPRWRULþNRJXþHQMD - GD RPRJXüDYD YHOLND WUHQDåQD RSWHUHüHQMD NUR] MHGLQLFH PLNURFLNOXVD QDVWXSaMXüHJ WUHQLQJDLRSRUDYDNL]X]HWDNVXMHGLQLFHPLNURFLNOXVDNRMHYHüLPDMX]DGDüXRSRUDvka), -GDVHRPRJXüLYH]DQRX]RSWHUHüHQMDXRGUHÿHQRMVSRUWVNRMGLVFLSOLQLGovoljno duge faze RSRUDYNDYH]LYQRJLSRWSRUQRJNRãWDQLKLKUVNDYLþQLKHOHPHQDWD WNiva, koja su prethodno ELODYUORRSWHUHüHQD - GD VXNODGQR ]DGDüDPD LPD RGUHÿHQX WHPHOMQX JUDÿX L PRåH ELWL XNORSOMHQ X UDGni dio planiranja treninga.

Napomene: - 7UHQDåQL SURFHV LPD L GUXJH ]DGDüH RVLP QDYHGHQLK D NRMH VH QH üH UD]PDWUDWL NUR] obradu mikrociklusa. -8RVQRYQLPMHGLQLFDPDWUHQLQJDUMHãDYDMXVH]DGDüHNRMHRGUHÿXMXSRVWDYOMHQLFiljevi. - Dopunske jedinice treQLQJDLPDMX]DGDüXXSUYRPUHGXGDSRVSMHãHREQRYXLVDþXYaju, RGQRVQR XþYUVWH YHü GRVWLJQXWL VWXSDQM VSRVREQRVWL L YMHãWLQH D NRML VH X RGUHÿHQRP trenutku ne nalaze u središnjici trenažnog rada. - 3R SULQFLSX ³QMLKDOD´ YUãL VH ULWPLþNR VPMHQMLYDQMH ]EURMenih natjecateljskih mikrocikOXVD L PLNURFLNOXVD REQDYOMDQMD SUL þHPX RSWHUHüHQMD X QDWMHFDWHOMVNRP SRVWDMX sve sliþQLMDRSWHUHüHQMLPDXVWYDUQLPQDWMHFDQMLPD

PUVF,YR%DQRYLü

5.4.

JUDO METODIKA TRENINGA

146

Metodika programiranja Mikrociklus je najvažnija gradiva jedinica cjelokupnog trenažnog procesa. Kao što

MHYHüUHþHQRQDMþHãüHVHNRULVWHPLNURFLNOXVLNRMLWUDMXMHGDQ WMHGDQ DOL QH PRUD WRELWL SUDYLORWRPRåHELWLGXåHLOLNUDüHYULMHPHãWRRGUHÿXMXSRsWDYOMHQH]DGDüHNRMLPDVHåHOL neki funkcionalni sustav razvijati. Razlikujemo slijHGHüHPLNURFLNOXVH - uvodni mikrociklus XYRÿHQMHXWUHQLQJ  - pripremni mikrociklus, - udarni mikrociklus, - natjecateljski mikrociklus i - mikrociklus oporavka i obnove. Prvi PLNURFLNOXV XYRÿHQMD X UDG RELþQR VH LVWLþH QH]QDWQLP ]EURMHQLP RSWHUeüHQMHm i usmjeren je na pripremu organizma za trenažni rad koji predstoji. Primjenjuje se u vrijeme SUYHHWDSHSULSUHPQRJSHULRGDDVQMLP]DSRþLQMXLPH]RFiklusi. Pripremni mikrociklusi su usmjereni na neposrednu pripremu za natjecanje. Sadržaj može biti raznolik, a ovisi o razini znanja, obujma i stupnja pripremljenosWL RGUHÿHQRJ sportaša ili ekipe.

Udarni mikrociklusVHRGOLNXMHYHOLNLPWUHQDåQLPREXMPRPUDGDYHOLNLPRSWHUHüHQML-ma. &LOMMHGDVHVWYRULMDNQDGUDåDMNRMLüHSRWLFDWLSURFHVHSULODJRÿLYDQMD u organizmu. Oni su ]DWR L JODYQL VDGUåDM UDGD X SULSUHPQRP SHULRGX D þHVWR VH NRULVWH L X QDWMHFateljskom periodu.

Natjecateljski mikrociklusi se planiraju i po sadržaju tako programiraju da su u uskoj svezi sa rasporedima natjecanja. Struktura i vrijeme trajanja navedenih mikrociklusa RGUHÿXMHVHSRVHEQRãüXQDWMHFDQMDXRGUHÿHQLPVSRUWRYLPDLOLGLVFLSOLQDPDNDRLXNupnim EURMHP QDVWXSD SDX]DPD L]PHÿX WLK QDVWXSD ERUEL LOL VXVUHWD 8 QHNLP VOXþDMevima QDWMHFDWHOMVNL PLNURFLNOXVL PRJX GD VH RJUDQLþH Vamo nastupima ili neposrednom

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

147

SULSUHPRP ]D LVWH WH UDGQMDPD RSRUDYND D PRJXüD VDGUåH L SRVHEQH WUHQLQJH W]Y situacijskog tipa. Sredstva koja se koriste u gradnji sadržaja tih mikrociklusa moraju biti usmjerena na ostvarivanje najpovoljnijih uvjeta za uspješnu natjecateljsku aktivnost.

Mikrociklusi oporavka ili obnove dolaze poslije udarnih mikrociklusa ili serije udarnih PLNURFLNOXVD7DNRÿHUVHL]YRGHSRVOLMHQDWMHFDWHOMVNLKDNWLYQRVWLJRWovo obvezo. Cilj im MH GD VWYRUH XYMHWH ]D SURFHVH SULODJRÿLYDQMD RUJDQL]PD QD SRYHüDQH ]DKWMHYH L olakãDYDMXüH XYMHWH ]D RGPRU 7R SRYODþL ]DNOMXþDN GD RQL WUHEDMX LPDWL PDOR ]EURMHQR opteUHüHQMHDVDGUåDMQRVXVOLþQLW]Yaktivnom odmoru, jer se pretežito u njima koriste sredstva aktivnog odmora. Svaka planirana eWDSD LPD VYRM FLOM D ]DGDüH SURL]OD]H L] SRVWDYOMHQLK FLOMHYD EOLåLK L daljih te izbor sredstava rada mora biti u funkciji postavljenih ciljeva.

Da bi dobro planirali neki mikrociklus potrebito je znati kako djeluje na sportaša RGUHÿHQRRSWHUHüHQMHXVYH]LVMDNRãüX L XVPMHUHQMHP WH NDNR VHRGYLMDSURFHVRSRUDYND nakon njih. ,VWRWDNRYUORVXYULMHGQLSRGDFLR]EURMHQRPXþLQNXUD]OLþLWLKSRMDNRVWLYHOLþini i XVPMHUHQMXRSWHUHüHQMDXVYUKXLQWHQ]LYLUDQMDSURFHVDRSRUDYNDVSRUWDãDSRWUHELWRMH]QDWL i PRJXüQRVWLSULPMHQHPDOLKVUHGQMLKL]QDWQLKRSWHUHüLYDQMDXSURFHVXWUHQLQJDXQHNRP mikrociklusu. Još je važno znati i zakonitosti kolebanja posebne radne sposobnosti tijekom dana i uzroka koji te oscilacije uvjetuju, posebno kada se u jednom danu planira održati dva ili tri WUHQLQJDVDUD]OLþLWLPRSWHUHüHQMLPD

PUVF,YR%DQRYLü

5.5.

JUDO METODIKA TRENINGA

148

=DPRULRSRUDYDNWHPHOMLVWUXþQRJSODQLUDQMDPLNURFLklusa U temelju dobrog planiranja leži poznavanje procesa koji dovode do zamora i koji

VX SRWUHEQL ]D SRWSXQL LOL GMHORPLþQL RSRUDYDN 2SRUDYDN SRVOLMH IL]LþNLK RSWHUHüenja ne ]QDþLVDPRMHGQRVWDYQRSRYUDWDNIXQNFLMDRUJDQL]PDQDSULMDãQMHVWDQMHSROD]QXLOLEOLVNX UD]LQX  .DGD EL ELOR WDNR QH EL ELOR PRJXüH SREROMãDYDQMH IXnkcija organizma u smjeru koji se ciljem definira, kao usmjereni trening. 1DSUHGXMXüL UD]YRM WUHQLUDQRVWL VH MDYOMD NDR RGJRYRU RUJDQL]PD QD WUDJRYH podUDåDMD NRML VX SULVXWQL L SRVOLMH WUHQDåQRJ SURFHVD 2QL VH ]EUDMDMX QH QHVWDMX YHü VH XþYUãüXMXLWYRUHQRYLNYDOLWHWXRGQRVDXRUJDQVNRPVXVWDYXVSRUWDãD7HQDVWDle promjene su temelj za porast stupnja treniranosti, a one se javljaju u procesu oporavka. U svezi s tim dvije su faze: 1. Faza izmijenjenih somatskih i vegetativnih funkcija nastala pod utjecajem radatreninga (raniji period oporavka), koji može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, D þLMH WHPHOMH WYRUL XVSRVWDYOMDQMH homeostaze organizma kao temeljnog uvjeta opstanka; 2. Faza, tzv. konstruktivna faza (period produljenog oporavka) X þLMHP SURFHVX dolazi do stvaranja funkcionalnih konstruktivnih promjena u organizmu (u organima i WNLYLPD ]DKYDOMXMXüL ]EURMHQLP UHDNFLMDPD QD QDVWDOH WUDJRYH NDR RGJRYRU QD podražaje). Za vrijeme ovog perioda dolazi do tzv. “super kompenzacije” energetskog potencijala ]DOLKD UD]OLþLWLKSRND]DWHOMDXQXWDUQMHVUHGLQHLSVLKLþNLKSUocesa. Samo velika i njima po RSWHUHüHQMX EOLVND RSWHUHüHQMD üH NRG YUKXQVNRJ VSRUWDãD L]D]YDWL SURFHVH superkompenzacije.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

149

6PMHQMLYDQMH RSWHUHüHQMD L RGPRUD X WUHQDåQRP PLNURFLNOXVX PRåH GRYHVWL GR WUL odgovora organizma na trenažni nadražaj: a) nDMYHüHJPRJXüHJSULUDVWDWUHQLUDQRVWL b) QH]QDWQRJWUHQDåQRJXþLQNDLOLSRWSXQRJL]RVWDQND c) premora sportaša 3UYL WLS RGJRYRUD MH ]QDNRYLW ]D VOXþDMHYH NDGD VH X PLNURFLNOXVLPD SULPMHQMXMX RVQRYQHWUHQDåQHMHGLQLFHNRMHVX]QDWQRJLOLYHOLNRJRSWHUHüHQMDD smjenjuju se jedna za GUXJRPWDNRGDVXID]HQDGUDåDMDLRGPRUDRSWLPDOQRUDVSRUHÿHQH $NR VH SULPMHQMXMH QHGRYROMDQ EURM WUHQDåQL MHGLQLFD D þLMH MH RSWHUHüHQMH LSDN L]D]RY]DUHDNFLMXSULODJRÿLYDQMDQDMHGDQYLãLVWXSDQM]DVWDQMHRGSULMHMDYOMDVHGrugi tip odgovora. 8 WUHüHP VOXþDMX NDGD VH VXYLãH þHVWR NRULVWH YHOLND RSWHUHüHQMD L QMLKRYR smjeQMLYDQMH QH RPRJXüXMH SRWSXQH RSRUDYNH GROD]L GR SUHPRUD UD]OLþLWLK VXVWDYD L X razliþLWLPVWXpnjevima. 8RVQRYLVYLKRSWHUHüLYDQMDQDOD]LVHSRWUHEDãWRüHse i kako razvijati, u kojem vremenu L VD NRMLP VUHGVWYLPD 'DOL SR SULQFLSX ]EURMHQLK LOL SRMHGLQDþQLK RSWHUHüHQMD V nai]PMHQLþQLPRGPRULPD ,GHDOQR EL ELOR NDGD EL VYDNR VOLMHGHüH RSWHUHüHQMH RUJDQL]PD GROD]LOR X ID]L superkompenzacije. Ako se ponovno oSWHUHüHQMH SULPMHQL NDVQLMH NDGD VH WUDJRYL SUHWKRGQRJJXEHRQGDüHWUHQDåQLXþLQDNELWLPDQML3RQRYQDYHOLNDRSWHUHüHQMDDMRãN WRPH SUL QHSRWSXQRP RSRUDYNX IXQNFLRQDOQLK VXVWDYD GRYHVWL üH GR YHOLNRJ ]DPRUD L pojave pretreniranosti (crtež 1.). Prikazana shema na crtežu 1. Pojednostavljuje situacije koje se odigravaju u VWYDUQRVWL 3R]QDWR MH GD VH UD]OLþLWH IXQNFLMH RUJDQL]PD UD]OLþLWR SRQDãDMX X SURFHVX oporavka. Zato se postavlja pitanje i to opravdano kako se treba usmjeravati prilikom VOLMHGHüHJ RSWHUHüLYDQMD NDNR SODQLUDWL VDGUåDMH L NRMX YUVWX RSWHUHüHQMD L]YRGLWL Dosadašnja iskustva govore u prilog da ne bi trebalo planirati i izvoditi ponovni trening sa YHOLNLPRSWHUHüHQMLPDRGMHGDQSXWXYUHPHQXRG-7 dana. Bez obzira što je to tako danas se u praksi toga ne pridržavaju.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

150

2 VDPRM SULURGL ]DPRUD ]QDQRVW VH MRã QLMH NRQDþQL L]MDVQLOD (YR VDPR QHNLK stajališta iz teorije zamora: V. V. Rozenbalt (1969.) prema “teoriji središnjeg živþDQRJ ]DPRUD´ ELW ]DPRUD YLGL X SURPMHQL PRJXüQRVWL åLYþDQLK SUocesa. To znaþL GD ³SRþHWQD karika´ ]DPRUD QH VWYDUD VH X PLãLüQRP WNLYX YHü X åLYþDQLP VUHGLãWLPD =QDþDMQH SURPMHQH X VWDQMLPD HIHNWRUD PLãLüLPD  SUL ]DPRUX VX GUXJorazredne i zavisne su od IXQNFLRQDOQLK SURPMHQD UHJXODFLMVNRJ VXVWDYD RG VWDQMD åLYþDQih središta te se za odreÿLYDQMH YUHPHQD SDX]H  L]PHÿX SRQRYOMHQLK RSWHUHüHQMD WUHED oslanjati na faze superNRPSHQ]DFLMHRGUHÿHQLKGLMHORYD RUJDQL]PDLWRSULMHVYLKXVDPLP VUHGLãWLPDNRUH velikog mozga.

&UWHå2GQRVLRSWHUHüLYDQMDLRGPRUDXSURFHsu treninga (N.N. Jakovleev, 1969.) 1. VOLMHGHüHRSWHUHüHQMHMHQDVWXSLORNDGDVXWUDJRYLSUHWKRGQRJSRWSXQRQHVWali, 2. VOLMHGHüHRSWHUHüHQMHMHQDVWXSLORNDGDVHRUJDQL]DPQLMHMRãSRWSXQRRSRUavio, 3. VOLMHGHüH RSWHUHüHQMH MH QDVWXSLOR X YULMHPH W]Y VXSHURSRravka, a poslije prethodnih RSWHUHüHQMD =DPRU VH PRåH WXPDþLWL NDR SRVOMHGLFX LVSDGDQMD L] VXVWDYD ELOR NRMHJ HOHPHQWD složenog sustava organa i funkcija ili narušavanja uzajamnih odnosa njih samih. 8ORJX JODYQH LOL YRGHüH NDULNH X UD]YRMX ]DPRUD PRåH da preuzme bilo koji organ ili IXQNFLMDDNRGRÿHGRQHVXNODGQRVWL L]PHÿX UD]LQH RSWHUHüHQMD LSRVWRMHüLK IXQNFLRQDlnih UH]HUYL&LMHOLSUREOHPMHVORåHQLRYLVLRGYHüHJEURMDSURPMHQOMLYLKYULMHGQRVWL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

151

6YHWRX]URNXMHNDNYHüHVHSRVOMHGLFHLVND]DWLD posebno od vrste primijenjenih vježbi i VDPH PHWRGRORJLMH QMLKRYH SULPMHQH WH RSWHUHüHQMD NRMD VX UD]OLþLWD SR YHOLþLQL L usmjerenosti. Prvi uzrok pada radne sposobnosti je iscrpljivanje energetskih izvora. Smanjena PRüGRSUHPDQMDHQHUJLMHXPLãLüQHVWDQLce i vrijeme potrebno da se uspostavi nove odnose u unutarnjim sredinama orgaQL]PD SURPMHQD KRPHRVWD]H QDUXãDYDQMH åLYþDQH L hormonalne regulacije funkcija i dr. Da bi se to znalo potrebno je utvrditi u svakom odUHÿHQRPVOXþDMXJODYQXNDULNX]DPRUD7RMHPRJXüHVDPRSRPRüXGHWDOMQLKUDãþODPEL UH]XOWDWD L]YUãHQRJ UDGD WH XWYUÿiYDQMD IXQNFLMD RQLK RUJDQD NRML VX L]UDYQR XNOMXþHQL X njegovom izvršavanju (N. J. Volkov, 1974.). 3RVOLMHWDNYLKQDþLQDXSULVWXSXUHDOL]DFLMHSURFHVDWUHQLQJDXVWYDUQRVWLVHNRUiste metode RSWHUHüLYDQMDNDGDVHVYDNLVOLMHGHüLWUHQLQJL]YRGLXID]LQHSRWSXQRJRSoravka. To ima za SRVOMHGLFXGDVHXþLQDNUDGQRJSURFHVDRSWHUHüHQMD]EURML1RUPDOQRMHGDMHWada iskazani zamor znatno dublji nego poslije jednog treninga, a to mora biWL SRSUDüHQR L YHüRP superkompenzacijom.

Crtež 2. JHGDQRGPRJXüLKQDþLQD³]EUDMDQMD´XþLQDNDQHNROLNRWUHQDåQLKMHGLQLFD (L. P. Matveev, 1965.). I, II i III - trenažni mikrociklusi. 7DNDY QDþLQ VOLMHG X]DVWRSQLK ]QDWQLK RSWHUHüHQMD SUHGVWDYOMD ]Erojeno veliko ili vrlo YHOLNRRSWHUHüHQMHSRVOLMHNRMHJDVHSODQLUDGRYROMQRGXJRGPRU NRML VLJXUQR RPRJXüuje SRQRYQL RSRUDYDN L VXSHUNRPSHQ]DFLMX UDGQH VSRVREQRVWL ýHVWD SULPMHQD RYRJ QDþina PRåHGRYHVWLGRSUHPRUHQRVWLLQHåHOMHQLKXþLQaka.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

152

Povremena primjena, a posebno u radu s vrhunskim natjecateljima je korisna i u nekim ID]DPDMHGLQLMHQDþLQGDVHGRÿHGR]QDþDMQLMHJSULUDVWDVSRVREQRVWLXLVWih.

5.6.

8WMHFDMRSWHUHüHQMDQDRUJDQL]DPVSRUWDãD 2SWHUHüHQMDUD]OLþLWDSRRELPXLXVPMHUHQRVWLSRVHEQRVXYULMHGQD]DL]JUDÿLYDQMH

cjeORNXSQRJ WUHQDåQRJ SURFHVD 8WMHFDM XVPMHUHQLK RSWHUHüLYDQMD YHOLNRJ REXMPD L LQWHQ]LWHWD RGJRYRUDQ MH ]D SRMDYX ]DPRUD L SURFHV RSRUDYND SRVOLMH WRJD WHþH SR odreÿHQLP ]DNRQLPD 8 SURFHVX RSRUDYND V RGOLNDPD YDORYLWLK SURPMHQa funkcionalnih PRJXüQRVWLRVQRYQRJELRORãNRJVXVWDYDLID]DPDVPDQMHQHUDGQHVSRVobnosti potrebno je ]QDWLNDGDSRþHWLQRYRRSWHUHüHQMHLNROLNRMHSRWUHEQRGDWUDMHRSRUDYDNWHNDGDGolazi do uspostave radne sposobnosti na približno istoj razini i kada nastupa nad oporavak. 'RVDGDãQMD LVNXVWYD X LVSLWLYDQMX RSWHUHüLYDQMD X QHNLP FLNOLþNLP VSRUWRYLPD Dtletika, SOLYDQMHLYHVODQMH GRND]XMXGDRSRUDYDNSRVOLMHYHOLNRJRSWHUHüHQMDQDWUHQLQJX]DYršava kroz 2-3 dana. 8WYUÿHQR MH GD NDGD GRÿH GR ]DPRUD L SDGD IXQNFLMH QHNLK RGUHÿHQLK RUJDQD odJRYRUQLK ]D RGUHÿHQX YUVWX UDGQH VSRVREQRVWL QH PRUD VH ]QDþDMQLMH RJUDQLþDYDWL spoVREQRVWQHNHGUXJHIXQNFLMHRGJRYRUQH]DGUXJXUDGQXVSRVREQRVW7R]QDþLGDWUHQLQ]L posebne usmjerenosti velikog intenziteta imaju lokalni utjecaj na organizam i pojedine funkcionalne sustave organizma sportaša. Poslije treninga brzinske usmjerenosti se opaža znatan pad brzinskih sposobnosti. âWR VH SDN WLþH DHUREQLK VSRVREQRVWL RQH VX SRVOLMH WUHQLQJD EU]LQVNH XVPMHUHQRVWL YHü poslije 6 VDWL RGPRUD QD UD]LQL NDR X SRþHWNX UDGD ,VWR YULMHGL NDGD VH SRVOLMH WUeninga DHUREQH L]GUåOMLYRVWL  VDWL QDNRQ UDGD PRJX RþHNLYDWL EU]LQVNH VSRVREQRVWL GD VX QD SRþHWQRUD]LQL,]GUåOMLYRVW]DUDGXDQDHUREQLPXYMHWLPDDQDNRQWHYUVWHRSWHUHüenja je WLMHNRPVDWL]QDWQLMHVPDQMHQDDYUDüDVHQDSRþHWQXUD]LQXQDNRQRGPRUDRGVDWD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

153

Oporavak u satima &UWHåEU3RVOMHGLFHWUHQLQJDYHOLNRJRSWHUHüHQMDUD]QLKXVPMHUHQRVWL A aerobna izdržljivost AN anaerobna izdržljivost B brzinska usmjerenost krivulje oporavka: 1 aerobna izdržljivost 2 anaerobna izdržljivost 3 brzinska izdržljivost Aerobna izdržljivost je nakon takvog tipa rada znatno smanjena tijekom 24 sata ]ERJSRVOMHGLFDREDYOMHQRJUDGD DYUDüDVHQDSRþHWQXUD]LQXQDNRQYHOLNRJRSWHUHüenja ]DGRVDWD6SRUWDãMHXVWDQMXGDREDYOMD]DGDüHXVPMHUHQRJWLSDEU]LQHLOLRQHNRMH energiju koriste iz anaerobnih izvora (crtež br. 3). 8WUHQLQJDNRMLMHVORåHQW]Y³NRPSOHNVQL´VSRVWXSQLPUMHãDYDQMHP]DGDüDþRMLMHRELP promjenljiv u granicama 30-  RG RGJRYDUDMXüHJ XVPMHUHQRJ WLSD D XWMHþH ãLUH QD organizam sportaša i pored velikog ukupnog volumena ne ostavlja dublji trag u svezi zamora. Šest sati nakon treninga takvog tipa opažaju se smanjene funkcionalne sposobnosti organizma sportaša. Poslije 24 sata svi tragovi zamora nestaju. Ova pojava neznatnog

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

154

zamora je zakonita pojava. Iako se tijekom treninga obavi veliki obujam rada, on je UDVSRUHÿHQ SR VHJPHQWLPD UD]OLþLWLK IXQNFLRQDOQLK VXVWDYD L QH GRåLYOMDYD VH NDR YHOLNL Zato se takav trening smatra trening znatnog, a ne velikog opWHUHüHQMD $NR VH RSWHUHüHQMD UDVSRUHGH SR VHJPHQWLPD XVPMHUHQRJ WLSD VD 30-35 % od GRVWXSQRJ RELPD RGJRYDUDMXüHJ WUHQLQJD SRVHEQH XVPMHUHQRVWL QHüH GRüL GR XPDQMHQMD sposobnosti na kraju posljednjeg segmHQWDRSWHUHüHQMD Raznovrstan i složen trening tzv. “kompleksan trening” u kojem se obujam penje od 40-45 % u svakom njegovom segmentu usmjerenog tipa dovodi do zamora koji odJRYDUD WLSX WUHQLQJD YHOLNRJ L YUOR YHOLNRJ LOL QDMYHüHJ PRJXüHJ WLSD RSWHUHüHQMD. PoMDYOMXMHVHRSüL]DPRULVSRUWDãQLMHYLãHXVWDQMXGDLVNDåHYLVRNXUD]LQXVSRVREQRVWL NDR ãWR MH WR VOXþDM SULOLNRP YMHåEDQMD XVPMHUHQRJ WLSD DOL GRVWXSQRJ V UD]LQRP optereüLYDQMDRG30-35 %. 7UHQLQJ NRML LPD ]DGDüX GD XWMHþH L]DEUDQLP VUHGVWYLPD na razvoj brzinske sposobnosti i drugih vrsta anaerobnih izdržljivosti (repetitivne snage) ubrzano dovodi do VPDQMHQMDPRJXüQRVWLVXVWDYDRUJDQL]PD]DGXåHQRJ]DWDNDYUHåLPUDGDDOLQHGRYRGLGR znatnije smanjenja sposobnosti rada aerobnog tipa.

Posljedice zamora treninga složenog tipa

Crtež br. 4. U treningu gdje se usporedno radi na razvoju anaerobne i aerobne izdržljivosti dolazi do smanjenja radne sposobnosti, kako poslije 6 sati tako još uvijek i poslije 24 sata po završenom trenažnom programu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

155

7UHQLQ]L SRVHEQH XVPMHUHQRVWL YHOLNRJ RSWHUHüHQMD GRYRGH GR EU]LK SURPMHQD X organi]PXLVPDQMXMXVSRVREQRVW]DRGUHÿHQRYULMHPHGRNVH]DPRUQHRWNORQL ili 72 sata (ovisno na što je rad bio usmjeren, brzina, snaga, aerobna izdržljivost). Treninzi ³NRPSOHNVQRJ´WLSDYHOLNRJRSWHUHüHQMDWDNRÿHUVXXþLQNRYLWLXLVWRPVPLVOXQDRUJDQizam sportaša. Istovremeno sportaš je u stanju da iskaže visoki stupanj radne sposobnosti u onim radnjama-vježbama za koje organski sustavi nisu bili prethodno optereüLYDQL 9isoki VWXSDQM SRVWL]DQMD VSRUWVNLK UH]XOWDWD WUDåL SRYHüDQL EURM WUHQLQJD YHOLNRJ RSWHUHüenja u mikrociklusu. ,]YRGLWLGYDX]DVWRSQDWUHQLQJDYHOLNRJRSWHUHüHQMDDVLVWLPLOLVOLþQLPVDGUåajem QLMHSUHSRUXþOMLYRQLMHSUHSRUXþOMLYRMHUSURGXEOMXMH]DPRUDSRUHPHüDMLNRMLVHVWYDUDMXX RGQRVLPD RUJDQVNLK VXVWDYD ]QDþDMQR RWHåDYDMX QRUPDODQ RSRUDYDN L XVSRstavljanje KRPHRVWD]H 1LMH QL XþLQNRYLWR MHU VH WR LVWR SRVWLåH V MHGQLP WUHQLQJRP YHOikog optereüHQMD 3ULPMHQD WUHQLQJD V YHOLNLP RSWHUHüHQMLPD V UD]OLþLWLP XVPMHUHQMLPD D NRML VH L]YRGHXYUHPHQVNLPUD]PDFLPDRGVDWDXELWLMHYLãHXþLQNRYLWRDXþLQFLVH]EUDMD-ju. 9HOLNRRSWHUHüHQMHSULPLMHQMHQRXID]LGRNMRãWUDMH]DPRURGSUYRJSUHWKRGQRJDOLMHELR RSWHUHüHQ GUXJL IXQNFLRQDOQL VXVWDY ne produbljuje zamor u cijelosti, ako se mijenja njegova glavna usmjerenost u svezi s prethodnim treningom. Radna sposobnost potrebna za iskazivanje prvog usmjerenja iz prethodnog treninga je smanjena, organizam je doživio stres i treba se uspostaviti ravnoteža. Na primjer kada se poslije treninga brzinskih VSRVREQRVWL L]YRGL VOLMHGHüL WUHQLQJ DHUREQLK VSRVREQRVWL QH GMHOXMH VH SRQRYR QD LVWL sustav znatno, a nakon toga dolazi ponovo do uspostave ravnoteže organskih sustava i povrata brzinskih sposobnosti =QDþL GD QDNRQ  VDWL RSDåDPR SRQRYQR XVSRVWDYOManje EU]LQVNLKVSRVREQRVWLLOLþDNPDOLSULUDVWVXSHUNRPSHQ]DFLMXUDGQHVSRVREQRsti za vježbe, DNRMLQLMHELRFLOMDQRVUHGVWYR]DGQMHJWUHQLQJDVYHOLNLPRSWHUHüHQMHP

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

156

*

oporavak u satima Crtež br. 5 1. - 3RVOMHGLFHGYDX]DVWRSQDWUHQLQJDVUD]OLþLWLPXVPMHUHQMHP 2. - 3RVOMHGLFHWULX]DVWRSQDWUHQLQJDVUD]OLþLWLPXVPMHUHQMHP5D]PDNL]PHÿXWUHQLQJDMH 24 sata) .RPSOHNVQL WUHQLQ]L XVPMHUHQRJ WLSD D YHOLNRJ RSWHUHüHQMD PRJX VH NRPELQLUDWL tako da slijede jedan iza drugog i da nakon dva dana oporavka svi funkcionalni sustavi budu u stanju obnovljenih sposobnosti ili superkompenzacije. Radi toga se na prm. trening brzine, trening aerobne izdržljivosti i trening anaerobne izdržljivosti izvode po navedenom redoslijedu. %ROMHMHMRãDNRVHL]PHÿXWRJDXPHüXLWUHQLQ]LVUHGQMHJRSWHUHüHQMDGUXJHYoGHüH usmjereQRVWLWHVHWDNRSRVSMHãXMHPRJXüQRVWRSRUDYND 6XYUHPHQDPHWRGRORJLMDVSRUWVNRJWUHQLQJDXYHüHPEURMXVSRUWRYDYLGLL]OD]XSRYeüDQMX broja treninga u jednom mikrociklusu. To u nekim sportovima ide do 15, 20 treninga u jednom mikrociklusu, a dnevno 3-4 treninga. Ipak YHüLQD VSRUWRYD RVWDMH QD  WUHQLQJD dnevno i to se smatra dovoljnim DNR VH GREUR NRPELQLUDMX RSWHUHüHQMD XVPMerenost i sredstva. ZDWRMHYUOR]QDþDMQR LRGSRVHEQRJ]QDþDMDNDNRGMHOXMXGYDWUHQLQJDUD]OLþLWDSR XVPMHUHQRVWLLYHOLþLQLDL]YRGHVHXMHGQRPGDQX'RVDGDãQMDSUDNVDLQHNDVD]Qanja iz sprovedenih ispitivanja ukazuju da treninzi malog i srednjeg intenziteta i optereüHQMa GMHORWYRUQR RPRJXüDYDMX XSUDYOMDQMH V SURFHVRP RSRUDYND SRVOLMH WUHQLQJD YHOikih

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

157

RSWHUHüHQMD.DGDVHL]YRGHWUHQLQ]L PDORJ LOL VUHGQMHJ RSWHUHüHQMD X ID]L ]DPRUD SRVOLMH WUHQLQJD YHOLNRJ RSWHUHüHQMD RQL SRVSMHãXMX RSRUDYDN X VPLVOX LQWHQ]LYLUDQMD SURFHsa RSRUDYND .RG ]EURMHQLK RSWHUHüHQMD L XVPMHUHQLK WUHQLQJD SRWUHEQR MH NRULVWLWL WUHQLQJ malog opteUHüHQMDLOLþDNW]YDNWLYQXSDX]X .DGD VX VDGUåDML WUHQLQJD PDORJ LOL VUHGQMHJ RSWHUHüHQMD VDVWDYOMHQL RG VUHGVWDYD druge usmjerenosti u odnosu na treninJHYHOLNRJRSWHUHüHQMDNRMLVXSUHWKRGLOLRQLGMeluju SR]LWLYQR QD SURFHVH RSRUDYND 7R ]QDþL GD WL GRSXQVNL WUHQLQ]L PDORJ LOL VUHGQMHJ RSWHUHüHQMD X WHPHOMLPD VYRJ VDGUåDMD UDGD PRUDMX LPDWL ]D FLOM GD RSWHUHWH GUXJH funkcionalne sustave, a stvore uvjeta da se proces oporavka odvija u onim sustavima koji su bili prije opteUHüLYDQL $NRVHSRVOLMHWUHQLQJDYHOLNRJRSWHUHüHQMDEU]LQVNLKVSRVREQRVWLVSURYHGHWUening PDORJLOLVUHGQMHJRSWHUHüHQMDXFLOMXUD]YRMDDHUREQHL]GUåOMLYRVWLRQGDüH oporaYDNWHüLLQWHQ]LYQLMHLYHüSRVOLMHVDWDVYHIXQNFLMHGROD]HQDSRþHWQXUD]LQX

Crtež br. 6 8WMHFDM WUHQLQJD VUHGQMHJ RSWHUHüHQMD SRVOLMH WUHQLQJD YHOLNRJ RSWHUeüHQMD kada je usmjerenje isto i kada se mijenja

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

158

Dakle promjene usmjerenosti dRSXQVNLK WUHQLQJD PDORJ LOL VUHGQMHJ RSWHUHüHQMD QDNRQWUHQLQJDYHOLNRJRSWHUHüHQMDSRVSMHãXMHSURFHVHRSRUDYDNDXRUJDQL]PX3R]QDWRMH da sposobnost aerobnog tipa zavisi od sustava zaduženog za prijenos kisika. Anaerobna sposobnost u prvom redu zavisi od VWDQMD åLYþDQR-PLãLüQRJ VXVWDYD VDGUåDMD PLNURHQHUJHWVNLK PDWHULMD X PLãLüQLP VWDQLFDPD L UDGX QDGRPMHãWDMXüL mehanizama od kojih ovisi održavanje unutarnje homeostaze pri anaerobnim uvjetima UDGD 8YRÿHQMH PHWRGH XPHWDQMD GRSXQVNLK WUHQLQJD GUXNþLMH XVPjerenosti u MHGQRGQHYQRP WUHQDåQRP SURFHVX QH VDPR GD WLPH SRYHüDYD RELP UDGD X VPLVOX ]EURMHQRJ RSWHUHüeQMD YHü RPRJXüXMH L EROML RSRUDYDN D NRML MH MDNR YDåDQ SRVOLMH treninga velikog opteUHüHQMDNRMLL]D]LYDVWUHVLXYMHWXMHSURFHVH DGDSWDFLMH]DYLãX radnu UD]LQX=ERJVYHJDWRJDMHYUOR]QDþDMQRGDRYXPHWRGXUDGDSR]QDMXVYLGREULWUHQHULD isto tako i sam sportaš.

5.7.

Programiranje mikrociklusa kada se izvodi samo jedan trening na dan 7MHGQL PLNURFLNOXV RELþQR MH WR  WUHQLQJD L  GDQ odmor) s jednim do dva

treQLQJDYHOLNRJRSWHUHüHQMDDNRVXUD]OLþLWHXVPMHUHQRVWLLVOLMHGHMHGDQGDQ]DGUXJLPQH predstavlja tako visoke zahtjeve za vrhunske sportaše. Oni su zahtjevni za sportaše nižeg VWXSQMDPDMVWRUVWYD9HüQDNRQVDWLQDNRQRSWHUHüiYDQMDUD]LQDVSRVREQRVWLVHYUDüDQD SRþHWDN =ERJ WRJD VX WUHQLQ]L YHOLNRJ RSWHUHüHQMD PRJXüL ]D SULPMHQX MHU L]azivaju tzv. ]EURMHQL XþLQDN 'D EL VH VWYRULOL XYMHWL ]D SRYHüDQMH VSRVREQRVWL SULODJRÿivanja IXQNFLRQDOQLKVXVWDYDRUJDQL]PDQDQDSRUH]QDþajna rezerva je u intenzifikaciji trenažnog SURFHVD7RVHPRåHSRVWLüLSRYHüDQMHPEURMDWUHQLQJDVYHOLNLPRSWHUHüenjem. Takva metoda pristupa mora se izvoditi vrlo racionalno, jer smjenjivanje usmjerenosti podliježe vrlo strogim zakonitostima oporavka funkcionalnih sustava te se PRåH GRJRGLWL GD VSRUWDã XÿH X ID]X SUHRSWHUHüHQMD 6YH MH WR SRWUHEQR ]QDWL SULOLNRP planiraQMD L L]YRÿHQMD WUHQLQJD X W]Y XGDUQLP PLNURFLNOXVLPD NDGD VH QDMYLãH NRULVWH WUHQLQ]L YHOLNRJ RSWHUHüHQMD 3ULMH XGDUQLK PLNURFLNOXVD Slaniraju se tzv. uvodni mikrociklusi u rad i mikrociNOXVLRSRUDYND7DGDVHRELþQRSODQLUDPDQMLEURMWUHQLQJDLLGH QD]EURMHQRRSWHUHüHQMHNDNRELVHSRYHüDRRELPUDGD6PDQMXMHVHEURMWUHQLQJDYHOLNRJ

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

159

RSWHUHüeQMDL]QDWQRJRSWHUHüHQMD=DYULMHPHPLNURciklusa oporavka, kada se želi ponovo uspoVWDYLWL UDGQD VSRVREQRVW L IXQNFLRQDOQLP VXVWDYLPD RPRJXüLWL REQRYD DOL VDGD QD veüHPVWXSQMXPLMHQMDVHRdnos trenažnih sredstava po sadržaju u korist tzv. emocionalnih vježbi, koje se po svom sadržaju znatnije rD]OLNXMXRGQDWMHFDWHOMVNLKVDGUåDMDLOL]DGDüD 1D FUWHåX EU SULND]DQ MH SODQ MHGQRJ XGDUQRJ PLNURFLNOXVD NRML VH VDVWRML RG UD]OLþLWLK WLSRYD WUHQLQJD VD YHOLNLP RSWHUHüHQMHP D GRSXQVNL WUHQLQ]L VX VUHGQMHJ L PDORJ opteUHüHQMD

Dani mikrociklusa Crtež br. 7 Primjer strukture jednog udarnog mikrociklusa kada se treninzi izvode jedanput na dan. V - veliko, S - srednje, M -PDORRSWHUHüHQMHA - aerobno, B - brzinsko, K - kompleksno i AN -DQDHUREQRXVPMHUHQRYRGHüHRSWHUHüHQMH 9LGL VH GD MH SUYR RSWHUHüHQMH QD NDULFL aerobne izdržljivosti, potom brzine i to dva treQLQJD MHGDQ ]D GUXJLP V YHOLNLP RSWHUHüHQMHP DOL VX UD]OLþLWH XVPMHUHQRVWL 7UHüL GDQ XPHWQXWR MH VUHGQMH RSWHUHüHQMH kompleksnog tipa da se sustavi oporave, potom dolazi YHOLNR RSWHUHüHQMH DQDHUREQLK VSRVREQRVWL D þHWYUWL GDQ NDGD MH DHUREQD VSRVREQRVW obnovljena (najmanje 72 sata oporavka) ponovljen je trening aerobnih sposobnosti velikog RSWHUHüHQMD3HWLGDQMHWUHQLQJNRPSOHNVQRJWLSDPDORJRSWHUHüHQMD da se oporave svi do WDGD RSWHUHüHQL VXVWDYL L VHGPL GDP MH SDVLYQL RGPRU MHU MH SRWUHEQR RVLJXUDWL GD VH L HYHQWXDOQL ]DRVWDOL ]DPRU RG ]EURMHQLK RSWHUHüHQMD YHOLNRJ RSWHUHüHQMD   VLJXUQR XNORQLDHYHQWXDOQRþDNVWYRUHXYMHWL]DVXSHUNRPSHQ]DFLMX

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

160

Poslije ovakvog udarnog mikrociklusa dolazi mikrociklus oporavka kada se opWHUHüHQMDSODQLUDMXGUXNþLMLPUDVSRUHGRPLVDGUåDMLPDNRMLRVLJXUDYDMXRSRUDYDN]DW]Y “funkcionalni skok “ sposobnosti i pripremu za novi udarni mikrociklus. Primjer kako bi trebaOR LVSODQLUDWL WLSLþQH PLNURFLNOXVH ]D GUXJX SRORYLFX pripUHPQRJSHULRGDDSUHGYLÿHQR]DUDGYLVRNRJLQWHQ]LWHWDNRMLWUDMHGRLOLPLQXWDãWR VHSRNODSDVWUDMDQMHPMXGRERUEH%RUEDXMXGXWUDMHPLQXWDþLVWHDNWLYQRVWLDPRJuüLVX i prekidi. OpteUHüHQMHMHYHOLNRJYUORYHOLNRJLQDMYHüHJLntenziteta. Tip mikrociklusa: uvodni Dani Usmjerenost 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Razvoj brzinsko snažnih sposobnosti Razvoj izdržljivosti aerobnog tipa Razvoj brzinskih sposobnosti usmjerenog tipa .RPSOHNVQHVSRVREQRVWLVSRVWXSQLP]DGDüDPD Kompleksne sposobnosti-usporedo razvoj brzinskih sposobnosti usmjerenog tipa i anaerobnih sposobnosti Razvoj izdržljivosti aerobnog tipa - Odmor -

Tip mikrociklusa: udarni Dani Usmjerenost 1.

Stupanj RSWHUHüenja Znatno Veliko Srednje Znatno V Malo -

Stupanj RSWHUHüHQMD

Razvoj specijalne izdržljivosti (randory) V

2. 3. 4. 5. 6. 7.

Razvoj izdržljivosti aerobnog tipa .RPSOHNVQHVSRVREQRVWLXVPMHUHQHV]DGDüDPDUDQGRU\-shiairandory) Razvoj brzinskih sposobnosti usmjerenog tipa Kompleksne sposobnosti usporedno razvoj specijalne brzine reakcije i anaerobna izdržljivost Razvoj izdržljivosti aerobnog tipa Kontrolna natjecanja (3-5x po 8 min.)

Tip mikrociklusa: oporavka Dani Usmjerenost 1.

V S V V Z S

Stupanj opteUHüHQMD

.RPSOHNVQDVSRVREQRVWVRGUHÿHQLP]DGDüDPD S

2. 3. 4. 5. 6. 7.

Razvoj izdržljivosti aerobnog tipa Razvoj brzinskih sposobnosti usmjerenog tipa .RPSOHNVQHVSRVREQRVWLVUMHãDYDQMHP]DGDüD Kompleksne sposobnosti (randory) Kompleksne sposobnosti s rMHãDYDQMHP]DGDüDODNLUDQGRU\ Odmor

S Z M S M -

PUVF,YR%DQRYLü

5.8.

JUDO METODIKA TRENINGA

161

Programiranje mikrociklusa kada se trening izvodi dva ili tri puta tijekom jednog dana 9HüSULMHMHVSRPHQXWRGDMHGDQPLNURFLNOXVPRåHLPDWL-20 osnovnih trenažnih

jedinica. To se teško može ostvariti ako mikrociklus traje 7 dana, a da se tijekom jednog dana ne vježba 2- SXWD =DNRQLWRVWL XVPMHUHQRJ WUHQLQJD L YHOLNLK RSWHUHüHQMD YULMHGH L kada se trenažne jedinice izvode tijekom jednog dana više puta. Kao glavno pitanje postavlja se vrijeme, aWRMHYULMHPHSURYRÿHQMDRVQRYQLKLGRSXQVNLKWUHQLQJD 'QHYQL ULWPRYL XQXWDUQMLK RUJDQVNLK VXVWDYD L SURFHVD PHWDEROL]PD X þRYMHND MH VWDELOQD SRMDYD 2QL VH VWYDUDMX YHü X SUYLP JRGLQDPD QMHJRYD åLYRWD D ]DGUåDYDMX VH tijekom cijelog njegova života. RiWDP QHNLK UDGQLK VSRVREQRVWL L PRWRULþNLK UHDNFLMD MH nešto manje stabilan. Poznato je da su pri istim uvjetima pokazatelji radne sposobnosti veüL GDQMX D PDQML XMXWUR D SRVHEQR QRüX =ERJ WRJD VH SUHSRUXþXMH GD VH WUHQLQ]L NDGD VH L]YRGH ]DMHGQLþNH SULSreme sportaša planiraju u vrijeme od 10-12 sati i 16-19 sati. 0HÿXWLP]ERJUD]QLKUD]ORJDWDNYRSODQLUDQMHWLMHNRPYHüHJSHULRGDJRGLQHQLMHPRJuüH RVWYDULWLSDMHXRELþajeno da se trenira u vrijeme 7-10 sati ili popodne od 16-20 sati. Što se dešava kada VHWUHQLUDXGUXJDþLMHPULWPXQHJRMHSULURGDQ" 1DMYHüXVSRVREQRVWVSRUWDãLLVND]XMXXYULMHPHNDGDVXQDYLNOLGDWUHQLUDMX$NRVX YMHåEDOLGDQMXWRüHELWLGDQMXDNRVXYMHåEDOLXYHþHUQMLPVDWLPDWRüHELWLWada. To treba znati kada se želi pripremiti ulazak u vrhunsku formu. Kod dva treninga tijekom GDQD XMXWUR L NUDMHP GDQD LVND]LYDQMH UDGQH VSRVREQRVWL MH QDMYHüH X GUXJRP WUeningu. 3ULURGQHSURPMHQHYHJHWDWLYQLKIXQNFLMHWLMHNRPGDQDLPDMXVYRMULWDPLEH]GYRMEHXWMHþX QDYHOLþLQXSURPMHQDSRVHEQLK radnih sposobnosti. One se poklapaju sa fiziološkim ritmom WLKIXQNFLMDLQHãWRVXYHüHQHJRXYULMHPHNDGDVHWUHQLQJLzYRGLXQHXþLQNRYLWRYULMHPHVD stajališta fizioloških funkcija. 9ULMHPHWUHQLQJDVHPRåHLWUHEDSULODJRÿLYDWLQHSRVUHGQRSULMHYDåQLMih natjecaQMDNRMDüH se održavati u neko drugo vrijeme, a ne u ono u koje se naviklo treQLUDWLLOLMHþDNXGUXJRM vremenskoj zoni. Da bi se izvršila prilagodba na novi ritam potrebno je vrijeme od tri tjedna, a poslije 4-5 tjedana se nastale promjene stabiliziraju. Brzinsko - snažne sposobnosti su osjetljivije na promijene (3 tjedna), a izdržljivost je otpornija i treba 4-5 tjedana da se prihvati novi ritam.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

162

=ERJVYHJDUHþHQRJELORELSRåHOMQRGDVHWUHQLQ]LWLMHNRP-5 tjedana prije važnog natjecanja izvode u vrijeme kada se planira održavati natjecanje. Za sportove izdržljivosti u snazi i brzini 4-5 tjedana. 2GGYDWUHQLQJDNRMLVHL]YRGHXMHGQRPGDQXXRELþDMHQRMHGDMHGDQEXGHRsnovni, a drugi GRSXQVNL 2VQRYQL WUHQLQJ VH SODQLUD X FLOMX SRYHüDQMD WUeniranosti. Sadržaj rada je XVPMHUHQQDUD]YRMRQLKRVRELQDLVSRVREQRVWLNRMHVXRGOXþXMXüH]DVSRUWVNLUezultat. 2EXMDP UDGD MH YHOLN 8 GRSXQVNRP WUHQLQJX REXMDP MH PDQML RSWHUHüHQMH WHKQLNH opWHUHüHQMH PDOR LOL VUHGQMH RSVHJ ]DGDüD ãLURN XVDYUãDYDQje sposobnosti, održavanje ra]LQH IL]LþNLK VSRVREQRVWL XVDYUãDYDQMH WHKQLNH UMHãDYDQMH WDNWLþNLK ]DGDüD L GUXJR 0RJXüQRVWLGRSXQVNLKWUHQLQJDVXYHOLNHXVPLVOXXþLQNRYitog korištenje svih sredstava za poboljšanje oporavka (aktivan odmor). 8QHNLPVOXþDjevima tijekom jednog dana mogu se izvoditi po dva osnovna i dva GRSXQVND WUHQLQJD 7DM QDþLQ SODQLUDQMD VH XSRWUHEOMDYD X SULSUHPL YUKXQVNLK VSRrtaša, kada je potrebno posebno djelovati na organizam u cilju izazivanja daljnjeg poveüDQMD sposobnosti -YHüdostignute vrlo visoke razine funkcionalnih moguüQRVWL'YDGRSXQVND WUHQLQJDXVYH]LVXVDSRWUHERPVPDQMHQMDVXPDUQRJRSWHUHüHQMD]ERJPRJuüQRVWLSRMDYH premora. Bitno je da se pravilno izmjenjuje usmjerenost osnovnih treninga i da se stvore uvjeti za prLKYDüDQMHULWPDSODQLUDQLKRSWHUHüLYDQMD DoVDGDãQMD LVNXVWYD LGX X SULORJ L]YRÿHQMD RVQRYQLK WUHQLQJD X GUXJRM SRORYLFL dana. Jutarnji naporni trenin]L YHOLNRJ RSWHUHüHQMD YUOR þHVWR VX X]URN QDUXãHQRJ VQD sportaša u drugoj polovici noüL 6DQ SUHG ]RUX Sostaje površan i nemiran. Prije smo JRYRULOLXWHNVWXGDVHQDþLQLSOaQLUDQMDNRULVWHL]PMHQDPDRSWHUHüHQMD PDORJ VUHGQMHJL znatnog opteUHüHQMD V UD]OLþLWLP XVPMHUHQMLPD QH VDPR NDR VUHGVWYR ]D UMHãDYDQMH RGUHÿHQLK]DGDüDYHüLNDRQDþLQXpravljanja procesom oporavka poslije treninga velikog RSWHUHüHQMDSRVHEQRNRULãWHQMHVUHGQMHLPDORJRSWHUHüHQMD 

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

163

Evo kako bi se moglo dati neke svrhovite kombinacije osnovnih i dopunskih WUHQLQJDWLMHNRPMHGQRJGDQDSUHPDVYRMRMSRVHEQRMXVPMHUHQRVWLLYHOLþLQLRSWHUHüHQMD

Dan 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Osnovni trening (usmjerenost) Razvoj brzinskih sposobnosti i tehnike Razvoj anaerobnih kapaciteta i specijalne izdržljivosti Razvoj aerobne izdržljivosti ili specijalne izdržljivosti Kompleksna: razvoj brzinskih, anaerobnih i aerobnih sposobnosti Kompleksna: razvoj usporedo anaerobnih i aerobnih sposobnosti Kompleksna: razvoj usporedo brzine i anaerobnih sposobnosti

Stupanj optereüHQMD V ili Z V ili Z V ili Z V ili Z Z ili V V ili Z

Dopunski trening (usmjerenost) Razvoj aerobnih sposobnosti (etapno) Razvoj aerobnih sposobnosti (etapno) Razvoj brzinskih sposobnoVWLEU]RL]YRÿHQMHWHKQike Kompleksna: razvoj snage i aerobnih sposobnosti Razvoj brzine, usavršavanje WDNPLþDUVNLKWHKQLND Razvoj aerobnih sposobnosti (etapno)

Stupanj optereüHQMD S; M ili Z S ili M Z; S ili M M ili S S ili M Z; S ili M

ODMOR

7.

U mnogim sportovima obujam rada brzinskih sposobnosti nije lako odrediti VSRUWVNH LJUH ERULODþNL VSRUWRYL  1R WR XYLMHN L QLMH SRWUHELWR QDURþLWR NDGa se ona LVND]XMHXSRMHGLQLPWHKQLþNLPHOHPHQWLPDERNVKUYDQMHMXGRNDUDWHPDþHYDQMH LNDGD VDPL ORNRPRWRUQL SRNUHWL SUHGVWDYOMDMX QD QHNL QDþLQ SRPRüQH DNWLYQRVWL %U]LQD VH WDGD XVDYUãDYDXYMHåEDYDQMHPVORåHQLKWDNWLþNR-WHKQLþNLKFMHOLQDVXVWDYL napada i obrane) pa je treba i razmatrati kroz taj segment.

PUVF,YR%DQRYLü

6.

JUDO METODIKA TRENINGA

164

Izbor i selekcija

5D]YRMVSRUWDXEXGXüQRVWL U današnje vrijeme najrasprostranjenija pojava u društvu je sport, bez obzira na sve što se o njemu piše ili govori. To je sredstvo za komuniciranje, za afirmaciju pojedinca, a WDNRLVWRLMHGQHQDFLMHWHGUåDYHLOLRGUHÿHQHSROLWLNH=DWRVYDNRGUXãWYRQarod i država SULKYDüDMX WX SRMDYX NRMD MH SR]QDWD L LPD VYRMX SRYLMHVW 3R]QDWR MH GD VX VWDUL QDURGL organizirali priredbe i natjecanja, ne u današnjem smislu. To su u suštini bile igre QDWMHFDQMD NRMLPD VX LVND]LYDQH SRþDVWL YHOLNLP GRJDÿDMLPD LOL YHOLNLP RVREDPD NRMH VX ]DGXåLOHVYRMLPGMHOLPDFLMHOHQDURGHDVLPEROLþQRVXSRND]LYDOHåLYRWQXVQaJXQDGPRüL borbu kojom se isticalo ono "naj". To "naj"MH]QDþLORQHNRQDþHORQHNLVPLVDRLYMHUXX YODVWLWHVSRVREQRVWLNRMHVXELOHQDMFMHQMHQLMHYLãHEUåHMDþHGDOMH ýRYMHNMHWRVKYDWLR RGDYQRMRãXSUYRMRUJDQL]LUDQRM ]DMHGQLFL MHU WR MH ]QDþLOR RSVWanak, život, jer samo su nadmRüQLLRQLNRMLVXELOLEUåLLOLMDþLRSVWRMDOL8RUJDQL]LUDQLMRM]DMHGQLFLWRMHSRSULPLOR SUHQHVHQL ]QDþDM L VLPEROLþQR VH LVND]LYDR WDM WHPHOMQL VPLVDR 0RGHUQL VSRUW NRMHPX MH domovina Engleska, a tvorac Svjetskog sportskog pokreta francuski barun Pierre de Coubertain, temelji se na postavci organiziranja igara Starih Helena (staro-JUþNH Olimpijske igre), krunu svoje organiziranosti ima u Modernim Olimpijskim igrama. Pored QDYHGHQRJ VSRUW D PRJOR EL VH UHüL L RUJDQL]LUDQL VXVWDY YMHåEDQMD V QDWMHFDQMLma ima i druge vrijednosti u psiho-socijalnom smislu, u bilo kojem društvu ili društvenoj sredini. Sve je to poznato i o tome je puno toga napisano, ali može se pretpostavljati da ima više i UD]OLþLWLKPLãOMHQMDRUD]YRMXVSRUWDLQMHJRYRMVYrhovitosti. NeNDVXSURPLãOMDQMDRGUHÿHQD i odnose se na: -razvoj YUKXQVNLK UH]XOWDWD WHPHOMLW üH VH QD RGUHÿHQLP ]QDQVWYHQLP kriterijima, da se iz široke populacije izaberu nadarena djeca za postizanje visokih UH]XOWDWDXRGUHÿHQLPVSRUWVNLPJUDQDPD -organizacija viVRNRXþLQNRYLWRJVXVWDYDYMHåEDQMDWUHQLQJD ELWüHXIXnkciji stvaranja majstora sporta (šampiona). 8 RYRP VOXþDMX PRåH VH SUHGYLÿDWL GD üH VH X EXGXüQRVWL UH]XOWDWL SULEOLåLWL JUDQLFDPD OMXGVNLK VSRVREQRVWL D WDGD EL VH VSRUW Uazvijao kao rekreacija, oVORERÿHQDWHåQML]DYUKXQVNLPUH]XOWDWLPDMHUUHNRUGLVHYLãHQHüHPRüL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

165

UXãLWL ""  YMHåEDW üH VH UDVWHUHüHQR RG SVLKLþNLK RSWHUHüHQMD NRMH L]D]LYDMX QDGPHWDQMD L nastupi; -VSRUW üH VH UD]YLMDWL NDR VYHRSüL SRNUHW QMLPH üH VH EDYLWL VYL SRVWRMDW üH standardni programi (kao što je program aerobika, fitness ili body-building), a oni koji se EDYH]DYLVQRRGVWXSQMDIL]LþNHVSUHPQRVWLELWLüHUD]YUVWDYDQLXQHNHNDWHJRULMHL]YUVQLY dobri, dobri ili slabi). Bez ulaženja u raspravu o stavovima i mišljenjima nekih pojava u današnjem sportu i društvu, a kako je sport društvena pojava potrebito je uzeti u obzir kod bilo koje koncepcije i organiziranost sportskog sustava.8RþOMLYRMHGDMHUD]YRMUH]XOWDWD u vrhunskom sportu daleko brži od razvoja sposobnosti cijele populacije. Slikovito L]UDåHQRSRGVMHüDQDW]Y sustav "otvorenih škara" Da bi se doskoþLORWRPQHVUD]PMHUX UD]YRMD UH]XOWDWD YUKXQVNRJ VSRUWD L IL]LþNLK VSRVREQRVWL ãLUH Sopulacije (o kojoj brine samo školski predmet tjelesna i zdravstvena kultura) ostaje jedna moguünost, slobodan SURVWRUWRMHRUJDQL]DFLMDQDWMHFDQMD]DãWRYHüXSRSXODFLMXDWRVXPODÿLX]UDVWLNDRãWRVX GMHFDNDGHWLMXQLRULLVWDULMLMXQLRUL1DWMHFDQMDSRþLQMXYHüV-JRGLQDVWDURVWLQDURþLWR UDQR SRþLQMH VXVWDYQR YMHåEDnje u plivanju, sportsko riWPLþNRM JLPQDVWLFL VSRUWVNRM JLPQDVWLFL L QHNLP ERULODþNLP VSRUWRYLPD 1DWMHFDQMD VH RUJDQL]iraju na razini regija XQXWDUGUåDYDDSRWRPQDQDFLRQDOQRMUD]LQLLQDNUDMXLPHÿXQDUodna natjecanja . Danas se održavaju i Svjetska prvenstava za navedene uzraste u ne malom broju sportova. Sve YLãH MH PDOROMHWQLK ãDPSLRQD V QHSXQLK  JRGLQD NRML LPDMX VYH ãWR VH PRJOR SRVWLüL X sportu. Sve navedeno stvorilo je uvjete da se izdvoji novi sportski pokret; sport djece i mladeži. U zadnje vrijeme on se sve više osamostaljuje. Koliko je to dobro i što je svrha SRNUHWD SRND]DW üHEXGXüQRVW =DVDGDMHWDMSokret prisutan i kroz školski sport,YHüMH uhodan ili se uhodava. Kroz taj oblik sustavnog orgaQL]LUDQMD åHOL VH SRPRüL GD VH nacionalna razina vrhunskog sporta održi i podigne. Cijeli problem je složeniji nego se PLVOLVLJXUQRMHGDVHGREURPRUJDQL]DFLMRPPRåHSRPRüLYUKXQVNRPVSRUWXDOLLVWRWDNR je pitanje kako to pratiti materijalnom potporom, kako prikupljati nadarene i vršiti znanstvenu selekciju i što s onima koji nisu primjereno ukOMXþHQLLREUDÿHQLXSRVWXSFLPD odabiranja za vrhunske.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

166

6.2. Razine organizacije posla u selekciji U složenosti postavljenih zadaüDPRåHVHUD]OXþLWLYLãHUD]LQDRUJDQL]LUDQMDSRVOD

1. L]ERU QDþLQD SULNXSOMDQMD L XNOMXþLYDQMD YHüHJ EURMD GMHFH L PODGHåL X VXVWDYQR vježbanje te gruba selekcija za pojedine sportske grane;

2. organizacija sustavnog vježbanja (treninga) djece i mladeži; 3. ]DWYDUDQMHNUXJDQDWMHFDQMDODQFDQDWMHFDQMDLNDULNDXQMHPXRGSRþHWQog stupnja i razine do vrhunskog sportskog sustava natjecanja (dali je to školski ili sveuþLOLãQL sport ili nešto drugo); 4. VHOHNFLMDWLMHNRPWUHQLQJDLNRQDþQDVHOHNFLMD]DYUKXQVNLVSRUWJRWRYRSURIHVLoQDODQSRVDR X]WRþQRRGUHÿHQHNULWHULMH]Qanstveno utemeljene). 7DNYLPSULVWXSRPPRJXüHMHEROMHVDJOHGDWLSUREOHPDWLNXRNRMRMMHULMHþDNako je prirast vrhunskih sportskih rezultata prisutan u ritmu koji se znatno razlikuje od prirasta IL]LþNLKVSRVREQRVWLRSüHSRSXODFLMHWRVHVXVWDYQRPWUHQLQJXPODGHåLPRUDSULüLXVYLP QDYHGHQLPREOLFLPD7R]QDþLGDXãNROHWUHEDXüLXVXVWDY7MHOHVQHL]GUDYVWYHQHNXOWXUH 7=.  L VSRUW NDR VUHGVWYR ]QDþL WUHQLQJ - usmjereno vježbanje odUHÿHQLK GLVFLSOLQD 8þLQNRYLWRVW VXVWDYD VSRUWVNRJ WUHQLQJD RYLVL X krajnjoj mjeri od dobre organiziranosti sustava selekcije nadarene djece i mladeži. Danas se s dosta pouzdanosti zna koji su to pokazatelji da netko može postizati vrhunske rezultate. Ispitivanjima je ustanovljeno da MHGLQNHNRMHXPODÿLPJRGLQDPDSRVWLåXQDWSURVMHþQHUH]XOWDWHLPDMXXURÿHQHVSRVREQRVWL SUHGLVSR]LFLMH]DQHNXGLVFLSOLQX DLVWRWDNRSR]QDWHVXLRVRELQHNRMHRJUDQLþDYDMXQHNX jedinku da postigne vrhunske rezultate i pored provedenog visoko organiziranog treninga. Kako su dugotrajna istražLYDQMD WHãND ]D SURYRÿHQMH R Wome se još ima što saznati. 3RX]GDQRVHYHü]QDNRMHVXRVRELQH]QDþDMQH]DSRMHGLQXYUVWXVSRUWDSDVHXSRþHWQRML grubljoj selekciji od toga može polaziti.

PUVF,YR%DQRYLü

6.3.

JUDO METODIKA TRENINGA

167

Bitne informacije za selekciju Prva pouzdana informacija MH WMHOHVQD YLVLQD 1L] MH þLPEHQLND NRML XND]XMX QD

visoku SRYH]DQRVWYLVLQHWLMHODXGMHþMHPGREXL]UHORJGRED U literaturi se to postavlja najþHãüHNUR]NRHILFLMHQWNRUHODFLMH7RþQRVWSURFLMHQH-SURJQR]HQHþLMHYLVLQHPRåHVHVD sigurnosti od 80 % primijeniti u dobi 10 - 11JRGLQDNRGGMHþDND 8GRELSXEHUWHWDWDSURFMHQDQLMHVLJXUQDYHüVHWUHEDSROD]LWLRGSR]QDWLK]QDNRYDNDNRVH RGUHÿXMHELRORãNDVWDURVWSDWHLQIRUPDFLMHNRULVWLWL]DSURJQR]XNUDMQMHJUH]XOWDWD Druga osobina je promjena srþDQRJ SXOVD SUL VWDQGDUGQRP RSWHUHüHQMX L sposobnost prilagodbe na rad (primjenjuje se standardna metoda po Ulbrichtu pri RSWHUHüHQMXRG:QDELFLNO-HUJRPHWUXDPRJXüHMHLSRVUHGQLPPHWRGDPD  7DNRÿHU MH ]QDþDMQR GD VH QDVOMHGQL þLPEHQLFL QH LVSXVWH Lz prognoze jer su oni odluþXMXüLXQHNLPGLVFLSOLQDPD]DYUKXQVNDSRVWLJQXüD,VWUDåLYDQMLPDNRMDVXYUãHQDQD olimpijskim pobjednicima spoznalo se je da: Porast rezultata u sportskim disciplinama koji se postiže tijekom intenzivnih treQLQJD MH RJUDQLþHQ QDVOMHGQLP þLPEHQLFLPD 9ULMHGQRVW SULUDVWD VSRUWVNRJ UH]XOWDWD QH ]DYLVLVDPRRGUHODWLYQHYHOLþLQHLVQDJHQDVOMHGQRJþLPEHQLNDYHüLRGGUXJLKþLPEHQika. ,DNR MH PRWRULþND GDURYLWRVW XYMHWRYDQD QDVOLMHÿHP RQD LPD L YUOR VORåHQX VWUXNWXUX D pogotovo je ]DYLVQD RG XYMHWD XþHQMD L VUHGLQH X NRMRM QHND MHGLQND UD]YLMD VYRMH predispozicije u sposobnosti. =QDþL GD VH VSRVREQRVWL NRMH XYMHWXMX XþHQMH UD]OLþLWLK PRWRULþNLKLGUXJLKYUVWD]DGDWDNDQH]DYLVQRQDVOMHÿXMX Osobine koje uvjetuju da se postignu sportski rezultati Prva VXPRUIRORãNDRELOMHåMDNRMDüHLPDWLLOLLPDQHNDMHGLQND,

PRUIRORãNLþLPEHQLN Druga je razina koju ima neka jedinka u energetskom smislu

HQHUJHWVNLþLPEHQLN (nivo sposobnosti energetskih mehanizama); 7UHüDje razina koordinacijskih sposobnosti

NRRUGLQDFLMVNLþLPEHQLN

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

168

ýHWYUWD MH SVLKLþNL XVWURM QHNH MHGLQNH NRML MRM RPRJXüDYD GD VH SRGYUJQH VXVWDYQRP UDGXX]VYHUDVSRORåLYHNDSDFLWHWHNRMHMHRGUHGLRQDVOMHGQLþLPEHQLN PLVOLVHQD

kognitivno-NRQDWLYQLþLPEHQLN .RML üH þLPEHQLN LPDWL YHüL NRHILFLMHQW XþHãüD X SURJQR]LUDQMX RGOXþLYDW üH zahWMHYLSRMHGLQLKVSRUWVNLKGLVFLSOLQD6LJXUQRGDMHþLPEHQLNYLVLQH]QDþDMQLLYDåQLMLX prognozi za košarku nego za sportsku gimnastiku, ili da je energetska razina sposobnosti ]QDþDMQLMD ]D WUNDþD QD VUHGQMH SUXJH QHJR ]D JLPQDVWLþDUD X NRMHJD MH þLPEHQLN koRUGLQDFLMHRGOXþXMXüLXVHOHNFLML 6YLQDYHGHQLþLPEHQLFLQHUMHãDYDMXVYHVXPQMHNRMH QDVGRYRGHSULVHOHNFLMLXVYH]XVNRUHODFLMRPVSRUWVNLKGRVWLJQXüDQHNRJVSRUWDãDNRMDMH on postizavao XGMHþMHPGREXLNDVQLMHX]UHORPGREX2QRãWRPRåHSRVHEQRGD VWYDUD ]EUNXLVXPQMHXSRQHNDGLRGVXWQRVWLQDYHGHQLKNRUHODFLMDVXQDMþHãüHSVLKLþNLþLPEHQLFL i to iz grupe kognitivnih sposobnosti i konativnih osobina (je nedostatak upornostiizdržljivosti volje za stizanje do cilja). Ne treba zaboraviti ni društveni utjecaj sredine, uzor SRQDãDQMDLOLJXELWDNX]RUDLGUXJR7DNRÿHUQHLVNOMXþLWLGDXX]URNHVSaGDMXLWR]QDþDMQR mjesto imaju SRJUHãNHXPHWRGLFLWUHQLQJDSULPLMHQMHQHXSRþHWNXLSUYLPJRGinama WUHQLQJDNRMHPRJXELWQRGDXWMHþXQDVSRUWVNXNDULMHUXQHNHMHGLQNHSve navedeno QLMH GRVWDWQR GD VH SURFLMHQL XWMHFDM YHüLQH RVRELQD NRMH VX Rdgovorne u tijeku razvoja PODGDþRYMHNDNDNRELVHRGUHGLODSURJQRVWLþNDGLMDJQR]DVSRUWVNRJGRVWLJQXüD =ERJWRJDXPMHVWR]DNOMXþND SUHSRUXNDMHNRULVWLWLVOLMHGHüHGYLMHPHWRGH:  8VPMHUDYDQMH ]D EDYOMHQMH RGUHÿHQRP GLVFLSOLQRP RQLK NDQGLGDWD NRML YHü X PODÿLP JRGLQDPD SRVWLåX LOL VH LVWLþX YLVRNRP UD]LQRP YLãRP RG SURVMHþQH VSRVREQRVWL L osobinama kojeVX]QDþDMQHXRGUHÿHQRMGLVFLSOLQLJUXEDVHOHNFLMD  2. Na temelju prikupljenih podataka - informacija za sportsku disciplinu kojom se mladi VSRUWDã EDYL D QDSRVH L] YUHPHQD SRþHWND XVPMHUHQRJ WUHQLQJD SUDWLWL ULWDP SULUDVWD rezultata u prvim godinama natjecateljskog perioda (staža). 7RMHQHSUHNLGDQUDGXNRPHVHWRþQRVWRFMHQHSRYHüDYDUD]PMHUQRYUHPHQXNoje SURWMHþHGRNWUDMHWDMSURFHV8GDOMQMHPWLMHNXSURFHVDVHOHNFLMHSRWUHELWRMHGDVHUH]XOWDWL NRMH SRVWLåH PODGL VSRUWDã XVSRUHÿXMX V modelom (prototipom sporta) i na temelju toga planira njegov daljnji napredak i poboljšavanje rezultata. To se radi planski, formiraju se SRVHEQH JUXSH ]D RGUHÿHQH VSRUWRYH SULOLNRP SULSUHPD ]D YHOLND QDWMHFDQMD 2OLPSLMVNH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

169

LJUH6YMHWVNRSUYHQVWYR ,]UDÿXMXVHNULWHULMLNRMLVDGUåHWRþQRRGUHÿHQHUH]XOWDWH]DLWR ]DVSRUWDãHUD]OLþLWRJX]UDVWD

Polazi se od toga da se: - RGUHGH VWDURVQH JUDQLFH NDGD VH RELþQR RþHNXMH GD VH SRVWLåX QDMEROML UH]XOWDWL X GDQRM sportskoj disciplini, -SUHGYLÿDVHUD]YRMUH]XOWDWDGDWHGLVFLSOLQHNRMLVHSRNODSDVRGUHÿHQLPJRGLQDPD - QD WHPHOMX SURPDWUDQMD L SUDüHQMD UH]XOWDWD UD]YLWND VSRUWVNRJ PDMVWRUVWYD NRG YHüHJ EURMDYRGHüLKQDWMHFDWHOMDRGUHÿXMHVHVUHGQMLULWDPSULUDVWDUH]XOWDWDDWLSLþDQ]DSRMHGLQH starosne uzraste (za djecu, kadete, juniore i seniore. 7RþQRVWWDNRYUãHQHVHOHNFLMHLL]UDGHNULWHULMDSRND]DODVHYUORXþLQNRYLWDLSotvrdila SUDüHQMHPQDWUL2OLPSLMDGH0XQFKHQ0RQWUHDOL0RVNYD 

6.4.

Prepoznavanje nadarenosti 7HKQRORãNRLVRILVWLFLUDQRSUDüHQMHnapretka u treningu je bitno obilježje današnjeg

sporta, zato treba obratiti posebnu pažnju i na prepoznavanje nadarenosti u mladih sportaša, ãWRMHMHGQDNRDQHPDQMHYDåDQþLPEHQLN Upravo traj nadareni sportaš-OMXGVNLPDWHULMDOVNRMLPVHVXVUHüHWHXtreningu stvara RQXUD]OLNXL]YHGEHLXþLQNDL]PHÿXPHÿXQDURGQHLORNDOQHUD]LQH Prepoznati nadarene (talente), a nadarene djece ima posvuda traži da se razviju metode i L]DEHUX RGJRYDUDMXüD VUHGVWYD NDNR EL LK SUHSR]QDOL L XNOMXþLOL X GREUR SODQLUDQL L metoGLþNLRGJRYDUDMXüLWUHWPDQ-trening. $NRWUHQHUSUHSR]QDMHWXQXåQRVWRQWRPRåHXUDGLWLVDP3RVDRVWUXþQMDNDL]QDQRVWLMHGD prepoznaju te dominantne pokazatelje i tada ih primjene u prepoznavanju nadarenih jedinki. =DWDNDYUDGSRWUHEDQMH]DMHGQLþNLQDSRUNRMLüHUH]XOWLUDWLEROMLPRGUHÿLYanjem kriterija prepoznavanja nadarenosti te sofisticiranim metodama i testovima i praüHQMH WUHQLQJD D kUDMQMLUH]XOWDWELWüHEROMLUH]XOWDWLQDPHÿXQDURGQLPQDWMHFDQMima. Od trenutka kada se nadareno dijete naÿHXSURFHVXWUHQLQJDRQRVHPRUDGXJRURþQRLSODnski voditi do najviše vrhunske izvedbe rezultata.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

170

Ako imate takvo dijete i trenirate ga pokušajte sastaviti svoj vlastiti program, bez obzira kakav on bio jednostavan. Bili kakav plan je uvijek bolji od nikakvog plana, a osvjedoþLW üHWHVHGDüHLWDNDYSODQLPDWLSR]LWLYDQXWMHFDMQDUD]YRMYDãHJDVSRUWDãD U svakom treningu treba odrediti i vrijeme za prepoznavanje najnadarenije djece. 7UHED WDNRÿHU NRULVWLWL L LQIRUPDFLMH L] RVWDOLK REODVWL ]QDQRVWL SVihologije, medicine, te RGJRYDUDMXüHWHVWRYHDQWURSRPHWULMVNLKLPRWRULþNLKNYDOLWHWD  5H]XOWDWWDNYRJUDGDELWüHXEROMHPWUHQLUDQMXQDGDUHQLKSRMHGLQDFD Ipak ne treba žuriti s odlukom u selekciji, treba imati na umu da postoje velike UD]OLNH L]PHÿX GMece koja rano sazrijevaju i koja kasnije ili kasno sazrijevaju. Može se dogoditi da dijete koje ranije sazrijeva pokaže bolji napredak, ali iz prakse je poznato da RQRNRMHNDVQLMHVD]ULMHYDPRåHGXJRURþQRELWLEROMLVSRUWDã

2GOXþXMXüLNDSDFLWHWLXSUHSRznavanju nadarenosti Psihološki kapacitet 50%

0RWRULþNL kapacitet 35%

2GOXþQRVW 50% Inicijativa 25% Koncentracija 25%

Snaga 40% Koordinacija 30% Izdržljivost 25%

Za JUDO:

Antropometrijski kapacitet 15%

Duge ruke 35% Odnos visine i težine 35% Odnos visine i dužine nogu 30% (za hrvanje prema: Kunst i Florescu, 1971)

Koordinacija Vrijeme reakcije 7DNWLþNDLQWHOLJHQFLMD Veliki raspon ruku i ramena (prema Dragan 1978.)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

7.

3VLKRORãNLþLPEHQLFLXWUHQLQJXLQDWMHFDQMX

7.1.

Uvod u psihološke aspekte treninga i natjecanja

171

&LOMRYRJSRJODYOMDMHGDQDMHGQRVWDYDQLSRSXODUDQQDþLQSULNDåHQDMþHãüH psiKRORãNHþLPEHQLNHNRMLGLUHNWQRXWMHþXQDSURYRÿHQMHWUHQLQJDLXþLQDNXSRVWL]DQMX re]XOWDWD2VRELQHOLþQRVWLVXXPQRJLPVSRUWVNLPGLVFLSOLQDPDSRUHGPRWRULþNLK sposobnosti presudne za postizanje uspjeha, a pogotovo vrhunskih rezultata. Za sportaša je RGSUHVXGQHYDåQRVWLGDXVSRVWDYLSVLKLþNXUDYQRWHåXVRb]LURPQDYHOLNXIL]LþNXDNWLYQRVW kojoj je podvrgnut. Ta tijesna povezanost izmeÿXHPRFLMDLPLãLüQRJUDGDMHYHüGXJR SR]QDWDLSULOLþQRSURXþDYDQD Motivacijski stresovi koji se temelje na promišljanju o uspjehu ili neuspjehu mogu ]QDþDMQRGDGRSULQHVXXSR]LWLYQRPLOLQHJDWLYQRPVPLVOXRVWYDUenju rezultata. Trening je proces pripreme za natjecanje, a intenzivne emocije koje se tu pojavljuju RþLJOHGQRPRUDMXLPDWLXWMHFDMQDSRQDãDQMHXYMHåEDþD,VNXVQLWUHQHULVXWRYHüGDYQR XRþLOLLXYHOLXSURFHVWUHQDåQRJUDGDVWLPXODWLYQHUD]JRYRUHW]Y³SHSWDON´L³HVSLULWGH corps” kako bi iskoristili i utjecali u pozitivnom smislu na ponašanje i stvaranje pozitivnog stava prema natjecanju, a smanjili pretjeranu napetost koja se pokazuje za vrijeme priprema i pred natjecanje. Izreka da sportaš šampion “misli kao šampion” i stoga zauzima VWDYLSREMHGQLþko držanje temelji se na tom iskustvu. 7UHQLQJ MH ]DKWMHYDQ UDG 3RVWLüL L]X]HWDQ UH]XOWDW NDR RGUHÿHQL FLOM ]DKWLMHYD GLsciplinu duha i veliku motivaciju koja je ponekad presudna da se to ostvari. 1HWNRQHSRVWDMHL]YUVWDQVSRUWDãVDPR]ERJVYRMLKIL]LþNLKVSRVREQRVWLYHüL]ERJ svoje volje za odricanjem i upornosti duha. 2EYH]HQDSRVOXãNRODLOLVWXGLMþHVWRUD]YODþHVSRUWDãDRGMHGQRJFLOMDUH]XOWDWX QDWMHFDQMX 6YH WR XWMHþH GD VH WDM LQWHUHV XVPMHUL QD VDPR MHGDQ FLOM SD ]ERJ WRJD LPD SRWHãNRüDGDVHL]YUãL]DFUWDQLSODQWUHQLQJDNRMLRPRJXüDYDGDVHYUKXQDFIRUPHGRstigne X SUDYR YULMHPH 3VLKRORãND SULSUHPD MH LVWR WROLNR YDåQD NDR L IL]LþND 3R]QDWR MH GD HPRFLRQDOQD NOLPD L SVLKRORãNR VWDQMH VSRUWDãD GLUHNWQR XWMHþH L QD QHUYQR-PLãLüQX reakciju. Interes trenera mora biti usmjeUHQ L QD WR SRGUXþMH MHU XWMHFDML SVLKRORãNLK

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

172

þLPEHQLNDQLVX]DQHPDUXMXüL7UHQHUMHLVWRYUePHQRLXþLWHOMMHUVHQDOD]LLXWRMXOR]L2Q PRUD SR]QDYDWL L VYODGDWL SRMHGLQH WHKQLNH L] SVLKRORJLMH GD EL PRJDR SRVWLüL QDjbolje UH]XOWDWHXVYRPSRVOX7UHEDGDQDXþLNDNRLNDGDGDSULPMHQLWHWHKQLNHGDELSRstigao željene rezultate. 7UHQHU MH REYH]DQ L GXåDQ NDR XþLWHOM GD QDVWRML UD]YLMDWL SULKYDüHQL PRGHO socioORãNRJLSVLKRORãNRJSRQDãDQMDXVYRMLKXþHQLNDVSRUWDãD6DWLPHRQPRåH]QDþDMQR doprinijeti izgradnji stavova i emocionalnoj stabilnosti te psihološkoj zrelosti onih koji su mu povjereni i nalaze se pod njegovim staranjem. %DYOMHQMH VSRUWRP RGYLMD VH NDR QDSRU QHNRJ SRMHGLQFD GD ]DGRYROML UD]OLþLWH SVihološke potrebe. To može biti želja da se postigne položaj u skupini, društvu, neki prestiž, doka]LYDQMHVDPRSRWYUÿLYDQMHDPRåHVHLVND]DWLLNDRDJUHVLYQDWHQGHncija ili što drugo. Uglavnom svi takvi modeli imaju temelje u potrebi za kretanjem. Današnje civilizirano Zapadno društvo potencira potrebu za natjecanjem, a þiQMHQLFDMHGDMHLVDPåLYRWSRVWDRQHNDYUVWDQDWMHFDQMDWHVHVWRJDRVMHüDSRtreba da se RQRVWLPXOLUDLSRWLþH6SRUWDãLQDOD]H]DGRYROMVWYRXVDPRPþLQXXþHšüDXQHNRMVSRUWVNRM aktivnosti. To sve izaziva i stimulira natjecateljski nagon, mada intenzitet nagona varira u zavisnosti od pojedinca i društva, kao i same aktivnosti. Upravo zbog razOLND þRYMHNRYD temperamenta, individualnih osobina, neke osobe posjeduju više natjecateljskog duha od drugih. 1R PRUD VH L ]QDWL GD QDWMHFDQMH L QDGPHWDQMH QLMH QDVOMHGQR YHü VX WR QDXþHQL nagoni svojstveni našem društvu. Postoje i društva u kojima natjecanja kako ih mi poznajemo, nisu poznata ni poželjna. Sari Grci nisu njegovali ni poticali kolektivna natjecanja, jer je cilj njihovih igara bio ”sveti mir“ pa nisu poticali razlike i nadmetanja gruSDYHüVXLVWLFDOLSRMHGLQFD.RG5LPOMDQDMHELORGUXNþije, oni su poticali kolektivne igre i organizirali natjecanja koja su pred-stavljala male ratove. Moderan sport koji mi GDQDVSR]QDMHPRSRWMHþHL](QJOHVNHLRQQLMHWROLNRVWDU1DGPHWDQMHLQDWMHFDQMHMHVWLO društvene organizacije, društva koje poWLþH WDNDY GXK L RGJDMD JD FLOM MH QDGPHWDQMH X VYHPX MHU WR GDMH L VPLVDR VWYDUDQMD SRWLþH QD GRND]LYDnje i stvaranje. Taj duh, ta unuWDUQMDHQHUJLMDMHSRNUHWDþNDVQDJDXGRND]LYDQMXWNRPRåHYLãHMDþHLEROMH(PRFLMH NRMH VH WDGD MDYOMDMX VX YUOR VQDåQH D QMLKRY XWMHFDM MH ]QDþDMQR SULVXWDQ WH JD WUHED QH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

173

samo preSR]QDWL QHJR L XVPMHUDYDWL YHü L ]QDODþNL LVNRULVWLWL 2SLVDWL üH VH QHNH NRMH VX QDMXRþOMLYLMHLNRMHELVYDNLWUHQHUWUHEDR]QDWLNDNRLKSUHSR]Qati.

3VLKRORãNLþLPEHQLFLNRMLXWMHþXGLUHNWQRQDSRVWL]DQMHUH]XOWata: 1.

Napetost (trema)

2.

Sklonost sukobima

3.

Pretjerana agresivnost i iskazivanje neprijateljstva

4.

Racionalizacija

5.

Sarkazam i kritika

6.

Sposobnost podnošenja bola

7.

Motiviranost

8.

3REMHGQLþNLPHQWDOLWHW

9.

Ponovno dolaženje u formu

10.

Sposobnost opuštanja

PUVF,YR%DQRYLü

7.2.

JUDO METODIKA TRENINGA

174

Napetost (trema) Napetost pred natjecanje je pozitivan odgovor organizma, emocionalno stanje koje

nema štetne posljedice po zdravlje natjecatelja. Ako je ta napetost prevelika ona može biti NRþQLFD RVWYDUHQMX UH]XOWDWD 7R MH HPRFLRQDOQR VWDQMH NRMH Soznaju svi koji rade na mjestima gdje su dužni da SRNDåXRGUHÿHQLUH]XOWDW7DMRVMHüDMSR]QDMXVYLNRMLVXYezani VSRVORPRNRVSRUWD,DNRþHVWRL]ODJDQMHWDNYLPVLWXDFLMDPDPRåHGDVPDQMLWXQDSHWRVW pa se ona iskazuje u manjem stupnju, ona se ne uklanja potpuno, a je poznata i veteranima; VOLþQR RVMHüDMX L MDYQL UDGQLFL SROLWLþDUL NRML VX L]ORåHQL MDYQRP UDGX 7Uener treba prepoznati u kom je stupnju ta napetost prisutna, jer ako je jako izražena može negativno GD GMHOXMH QD åHOMQR L PRJXüH SRVWLJQXüH 7D SRMDYD SUHG QDWMHFDQMH MH L SUirodan oblik priSUHPH  RUJDQL]DPD ]D SRYHüDQL LOL PDNVLPDOQL QDSRU 7R MH SRsljedica emocionalnog VWDQMD L PRåGDQH DNWLYQRVWL 'ROD]L GR SRMDþDQRJ OXþHQMD DGUHQDOLQD X NUY 6SRM VOLþDQ epinefrinuNDGDVHRVORERGLLSUHNRNUYLGRVSLMHYDXåLYþDQR-PLãLüQHWYRUHYLQHXWMHþHQa PLãLüQH VLQDSVH $GUHQDOLQ RPRJXüDYD GD VH RUJDQL]DP VQDEGLMH HQHUJijom i bude spreman za reakciju. To se iskazuje kroz: 1. 8EU]DQX UHVSLUDFLMX L FLUNXODFLMX ãWR RPRJXüXMH EROMX LVSRUXNX JRULYD åLYþDQRPLãLüQLPVWUXNWXUDPDDLVWRWDNREROMXUD]JUDGQMXLRWklanjanje štetnih materija iz organizma. 2. 3RYHüDYDMXVHJOLNRJHQROLWLþNLSURFHVLSRYHüDYDVHSRVWRWDNãHüHUDXNUYLDWLPHL EROMDRSVNUEDPLãLüDHQHUJLMRP 3. 'ROD]L GR SRYHüDQRJ PHWDEROL]PD X &16-u, a što za posljedicu ima poboljšanje i nervno-PLãLüQLKUHDNFLMDEROMDMHNRRUGLQDFLMDLEROMDIL]LþNDVSRVobnost. 4. 3RYHüDQD MH X]EXÿHQRVW VYLK RUJDQVNLK VXVWDYD ãWR SRYHüDYD L PRWRULþNH sposobnosti. .DNR GROD]L X L]YMHVQRM PMHUL L GR SRYHüDQMD NUYQRJ WODND EURMD RWNXFDMD VUFD L SRYHüDQRJHQGRNULQRJOXþHQMDSRMDYOMXMXVHLRGUHÿHQLVLPSWRPLNDRãWRMHSULVMHüDQMHQD RGUHÿHQR LVNXVWYR SUHG VOLþDQ VWUHV QDWMHFDQMH  ]DEULQXWRVW ]DGLKDQRVW PXþQLQD X åHOXGFX L GUKWDYLFD 6SRUWDã NRML MH SULSUHPOMHQ ]D QDWMHFDQMH RVMHWLW üH VYH WR X PDQMRM mjeri. Navedene simptome prati i pojava suhih usta (kserostomija). To je posljedica VPDQMHQRJL]OXþLYDQMDåOMH]GDQRJVXVWDYDRGQRUPDOQRJDX]URNRYDQRMHVWUHVRP'DELVH to umanjilo i uklonilo preporuka je žvakanje gume, ili korice limuna ili što druJR ãWR üH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

175

ponovo potaknuti rDG SOMXYDþQLK åOLMH]GD 7R MH GREUR L] GYD UD]ORJD SUYR MH Rtklanja kserostomija, drugo pomaže smanjenju napetosti. Sportaš je zauzet na odreÿHQL QDþLQ VD WLPH L QH PLVOL WROLNR LQWHQ]LYQR QD SUHGVWRMHüH QDWMHFDQMH PDGD MH WR VYH X RgUDQLþHQRM mjeri. TakRÿHULXþHVWDORPRNUHQMHGLXUH]LMD þHVWRSUDWLQDSHWRVWSUHGQDtjecanje. Može GD VH SRMDYL L PHNãD L þHãüD VWROLFD GHIHNDFLMD  D SRVOMHGLFD VX SRYeüDQH KRUPRQDOQH DNWLYQRVWLLåLYþDQHQDSHWRVWL3RMDYDVWUHVDQHODJRGQRVWSRYHüDYD QHUYQX UD]GUDåOMLYRVW, QD WDM QDþLQ VH DNWLYLUDMX DGUHQDOQH åOLMH]GH L GLR PR]JD L W]Y YLsceralni nervi koji XSUDYOMDMXIXQNFLMDPDPRNUDüQRJPMHKXUDLFULMHYD

7.3.

Sklonost sukobima (konfliktnost) Sklonost sukobima je posljedica je nestabilnosti, a uzrok je u ambivalenciji, što

]QDþLGDVHQHãWRSULKYDüDLXLVWRYULMHPHLRGELMD8LVWRYULMHPHNDGDVHQHãWRSRVWLåHL GMHORPLþQR GRåLYOMDYD ]DGRYROMVWYR X MHGQRP SRJOHGX MDYOMD VH L IUXVWUDFLMD X GUXJRP Sportaš koji ima neki skriveni psihološki problem (neriješene probleme u porodici, školi, QDSRVOXLGU UD]YLMDRGUHÿHQL PRGHOSRQDãDQMDNRMLVHLVND]XMH NUR] VXNREH V GUugima, UD]YLMD SRPDOR QHJDWLYLVWLþNL VWDY SUHPD HNLSL SUHPD WUHQHUX LOL þDN SUHPD Vamom sebi. Takav sportaš je sklon nezgodama, pretjerana agresivnost, a ponekad i narcisoidnost XVWYDULSULNULYDSUREOHPNRMLQLMHUD]ULMHãHQLYMHURMDWQRYHüGXåHWUDMH8VWYDULSRQDãDQMH MDYQRSRND]XMHGDMHULMHþRQHNRPQHGRVWDWNXLOLQHXVSMHKXNRMLSRMHGLQDFQDVWRMLSULNULWL maskirati zauzimanjem obrambenog stava. TakaYVSRUWDãGRåLYOMDYDXþHVWDOLMLLYHüLEURMSRYUHGDQHJRMHWRXRELþDMHQRýLQLVH NDRGDVHSRYUHGHEDã]DQMHJDOLMHSH2ELþQREH]QDþDMQHLEH]D]OHQHVLWXDFLMH]DQMHJDVX ]QDþDMQH 6YL RVWDOL VX X UHGX L QHPDMX SUREOHP DOL WaNDY WLS üH QDüL VLWXDFLMX da bude R]OLMHÿHQ 7ULVXWLSDNRMDVHPRJXSUHSR]QDWLDLVNXVDQWUHQHUWRXRþL3UYLMHstvarno SRYULMHÿeni sportaš, sa stvarnom povredom, drugi je SVLKRORãNL SRYULMHÿHQ, emocionalno povriMHÿHQ ]ERJ UD]QLK GUXJLK SUREOHPD NRML VX L]YDQ WUHQLQJD L WUHüL Me simulant 8 SUYRP VOXþDMX može se raditi o vrlo ozbiljnim povredama koje su nas-tale kao rezultat nepromišljenih i opasnih poduhvata iz “neprijateljskog stava” prema sebi samom, naprosto kao da traži da se povredi. Psihološki tip se stalno žali na nešto, na staru povredu, na bolove, ali se ne vidi RþLJOHGDQ GRND] NRML EL ELR PHGLFLQVNL REUD]ORåHQ 6LPXODQW QDmjerno izmišlja svoju

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

176

SRYUHGXLSULþXNDNREL L]EMHJDRLOLVHL]YXNDRRGWUHQLQJDLOL QDWMecanja. Takvi sportaši, RGQRVQR SRMHGLQFL QDMþHãüH GRåLYOMDvaju povredu pri kraju nekog dugog ili napornog periRGD UDGD 6NORQRVW SRYUHÿLYDQMX X]URNRYDQD MH QHGRVWDWNRP GD VH SRNUHWL SUDYLOQR koordiniraju, a što može biti posljedica zamora ili emocionalne neUDYQRWHåH%DãDSDWLþQLL obeshrabreni sportaši pokazuju YHüX VNORQRVW SRYUHÿLYanju. To se iz prakse zna, da emocionalno nestabilni imaju jako dobre izgleda za povredu. Karakteristike sportaša koji je VNORQ SRYUHÿLYDQMX VX ODNãD UDVWURMHQRVW L HPRFLRQDOQD QHVWabilnost. U pojedinim VOXþDMHYLPD RQ SRVWDMH SUHWMHUano agresivan i netolerantan prema drugima, uvijek ]DX]LPDMXüL GUXNþLML VWDY WRERåH VXSeULRUDQ VWDY 0RåH VH UHüL GD RQ þDN XåLYD X povredama jer ga one dovode u centar pažnje. Neki takvi sportaši skoro postaju stalan LQYHQWDUXGYRUDQDPDLþLQMHQLFDGDWUDåHSRPRüXåLYDMXSDåQMXWRSUHGVWDvljaju ponekad vrlo ozbiljan problem za trenera. U pozadini svega je psihološki konflikt koji nisu u stanju GDVDPLULMHãHDSULEMHJDYDQMHRGUHÿHQRPPRGHOXSRQDãDQMDLKMRãYLãHJXUDXWR Trener s takvim sportašima treba da razriješi uzrok konfliktnosti i da im pokloni pažnju u RQRMPMHULNRMDMHGRYROMQDGDVHGLMDJQRVWLþNLPRåHSURVXGLWLNRMLMHVWYDUQLX]URNýHVWR pomaže iskren razgovor. Povjerenje koje se ukazuje mora biti otvoreno i ne pretjerivati u odobravanju takvog modela ponašanja. Ako je taj model ponašanja previše strukturiran u OLþQRVWWUHED]DWUDåLWLSRPRüSVLKRORJD

7.4.

Pretjerana agresivnost i iskazivanje neprijateljstva Agresivnost je poželjna osobina u sportu, ali kada je ona ne kanalizirana, kada se

DJUHVLYQRVWLQHSULMDWHOMVWYRLVND]XMHQHVDPRXFLOMXQDWMHFDQMDSUHPDSURWLYQLFLPDYHüL SUHPD þODQRYLPD WLPD L VXLJUDþLPD WR YLãH QLMH SRåHOMQD RVREiQD 7R VH PRåH RþHNLYDWL XRþLQDWMHFDQMDSULMHVXVUHWDVSURWLYQLNRPDPRåHELWLLSRVOMHGLFDLQWenzivnog treniranja u toku dužeg vremenskog perioda. Ako nije to uzrok, onda je to simptom koji proizlazi iz konfliktnosti, jer takvi pojeGLQFL QLVX X VWDQMX GD QDÿX ³RGXãDN´ D SRWUHED MH GD VH RVORERGHVYRMLKåHVWRNLKRVMHüD-MDQDQHNRYULMHPHýHVWRVHWDMRVMHüDMJXELSUHNRERUEHL natjecanja. Posebno se to rješava dobro u kontaktnim sportovima (judo, hrvanje, karate, ERNVLGU =DWRüHVHYUORULMHWNRGHVLWLGDVSRUWDãLNRMLVYRMHDJUHVLYQHRVRELQHXVPMHUHQR zadovolje u sportskom nadmetanju, u normalnim odnosima iskazuju takvo ponašanje i manje su skloni agresivnosti izvan sporta. Kada se u ekipi pojavi pojedinac s opisanim

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

177

VLPSWRPLPDNRMLQLMHXVWDQMXGDNRQWUROLUDSUHWMHUDQXDJUHVLYQRVWSRVWRMLQHNROLNRQDþLQD kako da trener postupi. Može da usmjeri agresivnost u poželjnom smjeru i to pažljivim savjetima; ili ako je sportaš u stanju da shvati svoj problem uz obrazloženje ukazati mu da JD RQ VDP XRþL L SRNXãD ULMHãLWL SRPRüX GUXNþLMHJ PRGHOD SRQDãanja. Mada ovaj drugi QDþLQQLMHXYLMHNuþLQNRYLWSosebno kada je ljutnja i agresivnost iskazana i u diskusiji tada je svako obrazlaganje suvišno i taNYRJVSRUWDãDVHMRãYLãHXþYUãüXMHXQMHJovom stavu. U WDNYRPSVLKLþNRPVWDQMXEU]RVHJXELVSRVREQRVWGDVHVOXãDGUuJRJDWULMH]QRUDVXÿXMHL jasno misli. Kada ni katarza, koja dolazi borbom ili natjecanjem, razgovorom ili uvjeravanjem ne dovede do željenog rezultata, takvog pojedinca treba uputiti na pravu VWUXþQXSoPRü6RYDNYLPWLSRPVSRUWDãDMHWHãNRUDGLWLLWHãNRLKVHGRYRGLXGREUXIRUPX Ako se neRWNORQLWDMVLPSWRPWDNYLSRMHGLQFLRELþQRUXãHHNLSXLOLFLMHOLVXVWDYWUHQLQJDL valja ih se riješiti na vrijeme iz ekipe.

7.5.

Racionalizacija ,PD SRMHGLQDFD NRML üH QD L]JOHG ]D VYRMH SRVWXSNH GDWL XYLMHN QHNH UDFLRQDOQH L

uvjerljive razloge. Oni se služe racionalizacijom, kad god pogriješe ili naprave neki SUREOHP QH VKYDWH QHãWR PDGD MH RþLJOHGQR GD MH WR QMLKRYD JUHãND  RQL EUDQH VYRM poORåDM SRPRüX QD QHNL QDþLQ YMHURGRVWRMQLK REMDãQMHQMD 7R VH X SVLKRORJLML ]RYH racionalizacija. Njihov odnos prema treneru i prema programu treninga uzima oblik projekciMHXNOMXþHQRMHRELþQRLQHNRRVMHüDQMHSURJDQManja.

Evo kako on razmišlja: “Trener se ne interesira u dovoljnoj mjeri za njega, ne poklanja mu pažnju koju bi on trebao imati. Trener je prema njemu razvio neprijateljski stav, osMHüDVH OLþQRQHSULMDWHOMVWYR´ Pojedinci s ovakvim modelom ponašanja nisu mali problem za trenera. Oni ne prate instrukcije ni trening po programu, žale se da ne vide korist od takvih postupaka. Uvjereni su da takvi postupciQHüHGDWLSR]LWLYQHLSRåHOMQHUH]XOWDWHWHGDüHVDPRSogoršati njihov poseban problem. Kada se pokuša obrazložiti problem takvom pojedincu on još više ide u racionalizaciju. On QH VDPR GD QH VKYDüD VYRM SUREOHP L QHGRVWDWNH YHü NDGD PX VH L Gokažu, odbija da ih

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

178

prihvati. On skriva i maskira svoje propuste i nedostatke i konfuziju sa posebnim obUD]ORåHQMLPDNRMDüHXQMHJRYLPRþLPDRSUDYGDYDWLQMHJoYHSRVWXSNHPRJORELVHUHüL GD VH UDGL JRWRYR R SDUDQRLþQRVWL LOL SDUDQRML  7HãNRüH V WDNYLP WLSRYLPD Podela ponašanja su gotovo nepremostive. No, ako se stalno vrše pritisci na njih ili im se stalno obMDãQMDYDMX FLOMHYL þHVWR VH SRVWLåX GREUL UH]XOWDWL (NVWUHPQH VOXþDMHYH WUHED SRslati VWUXþQMDNXSVLKRORJXLOLOLMHþQLNX

7.6.

Sarkazam i kritika Postoje i tipovi ponašanja pod modelom sarkazma i kritike. To su pojedinci koji

stalno zanovijetaju, oni traže izlaz iz svog konflikta sa samim sobom u pretjeranom korištenju sarkazma. Zanovijetaju u svezi opreme, objekata za trening, prigovaraju na sav glas sve radnje koje se poduzimaju oko terapije ili priprema za natjecanje itd. Kada ih se RSRPHQH QH UHDJLUDMX GD SRWUDåH X]URN VYRJ SRQDãDQMH YHü MRã YLãH EMHåH X VDUND]DP 6DYMHW QH SULKYDüDMX RWYRUHQR YHü QDOD]H X SRYHüanom sarkazmu odgovor. Sa takvim tipovima valja voditi razgovor posebno, privaWQR QDVWRMDWL GD LP VH XNDåH X þHPX QH VKYDüDMXSUREOHPLSRPRJQHWDNRVDPLRWNORQHVYRMHQHGRVWDWNHXSRQDãDQMX 9XOJDUQRVW SVRYNH L UXåDQ UMHþQLN oni koji stalno upotrebljavaju ruåDQ UMHþQLN þHVWRåHOHGDVNUHQXSDåQMXVDVYRMLKSURSXVWDLGDQDWDMQDþLQPDVNLUDMXLOLNRPSHQ]iraju XVWYDUL VYRMX QHVLJXUQRVW 3RQHNDG X QHNRP VOXþDMX UXåDQ UMHþQLN PRåH ELWL VUHdstvo SRPRüXNRMHJVHRVOREDÿDMXXQXWDUQMHQDSHWRVWL0HÿXWLPWDMREOLNSRQDãDQMDQHVPLMHVH odobravati jer posWDMH QDYLND 6SRUW LPD L RGJRMQX XORJX WH WDNDY QDþLQ SRQDãanja nije primjeren. Nakon napora poslije treninga nastupa faza opuštanja, takva atmosfera nakon ]DMHGQLþNRJUDGDPRåHSRMHGLQFHGDGRYHGHXVWDQMHNDRGDVXVYHVWYDULGRzvoljene, tako da slobodno PRJX GD NRULVWH UMHþQLN NRML QLMH SULPMHUHQ 2QH NRML VH WDNR SRQDãDMX potrebno je odPDK SR]YDWL QD RGJRYRUQRVW L RGOXþQR LK XSR]RULWL GD VH WDNYR SRQDãDQMH QHüHXEXGXüHGR]Yoljavati. Pojava malodušja; ovaj model ponašanja je u sportu rijetko prisutan, jeU RELþQR takvi pojedinci i ne dolaze u proces treninga. Pojedinac koji je malodušan je ustvari zaEXãDQWNRMLVHODNRSUHGDMHRQQHYLGLQLNDNYXNRULVWRGUDGDLWUHQLQJDDþHVWRVHNRULsti i modelom ponašanja racionalizacije kako bi prikrio svoje nedostatke. Nije lako otkriti uzroke takvog ponašanja, jer ono ima dublje psihološke implikacije. Takvi pojedinci su

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

179

SRWSXQR QHSRX]GDQL X QDWMHFDWHOMVNLP VLWXDFLMDPD NDNR MH WHãNR SUHGYLGMHWL NDGD üH jednostavno odustati. Kako nije dosljedan na treningu s njim je teško raditi i dovesti ga u formu. Trener može i treba pokušati da razgovara i savjetuje ga kako bi mu stvorio pozitivan VWDY PDGD MH XVSMHK WDNYRJ SRNXãDMD PDOR YMHURMDWDQ %ROMH MH RVLJXUDWL SRPRü VWUXþQH RVREHNRMDüHELWLXSXüHQDXVORåHQRVWSVLKRORških dijagnoza i metoda. Takve se osobe ne zadržavaju dugo na sportskom natjecanju, pa ili ga trener uzima u ekipu i on se uklopi ili RGOD]L MHU QH YLGL ]ERJ VYRMLK XQDSULMHG ]DX]HWLK VWDYRYD L RVREQLK ]DNOMXþDND GD PRåH SRVWLüLUH]XOWDW Sa druge strane je problem uobraženog sportaša. On je u tolikoj mjeri zadovoljan sam sa sobom sa svojim vrlinama i sposobnostima da se više i ne trudi da popravi svoj UH]XOWDW7RQLMHODNSUREOHP]DWUHQHUDL]DHNLSX7HãNRMHQDüLSULPMHUHQDVUHdstva da ga se motivira. 1DþLQL NRML VX SULPMHUHQL ]D GUXJH ULMHWNR VH PRJX SRND]DWL uþLQNRYLWLP X radu sa takvim sportašem. Stalno poticanje i nagovaranje može da ga povremeno potakne GD YLãH UDGL DOL WR MH NUDWNRJ GDKD 7UHQHUL VX RELþQR ]DGRYROMQL X SoþHWNX VD WDNYLP nazovimo ga nadarenim pojeGLQFHPDOLVXLUD]RþDUDQLMHURQQHüHGDXORåLYLãHUDGDGDEL iskoristio svoje potencijale. On postiže rezultate ispod svojih objekWLYQLK PRJXüQRVWL Teško ga je natjerati da shvati svoje potencijale i da se oslobodi okova letargije i samozadoYROMVWYD V SURVMHþQLP LOL GREULP UH]XOWDWRP 2Q SRYUHPHQR QDNRQ UD]JRYRUD prihYDüDXSXWHDOLRVLPWRJDYUORPDORLOLJRWRYRQLãWDVHQHWUXGLGDVHYUDWLXIRUPX Sa takvim je potrebito raditi posebno i stalno ga držati pod kontrolom, kako bi osigurali da radi i stimulirali ga za rezultat. Poslije izvjesnog vremena ako se navika ne stabilizira i on sam ne prihvati upute i radi više, nije uputno da ga se drži u timu, jer nanosi štetu i samo oduzima vrijeme koje nije korisno utrošeno. To je problem u dosta sredina gdje se pojavljuju nadareni pojedinci, ali nisu dovoljno PRWLYLUDQL GDSDþH þDN VX ]ERJ WH VYRMH QDUFLVRLGQRVWL SUHWMHUDQR XYDåDYDQL umišljeni kako su iznad ostalih, a u stvari bježe od odgovornosti i boje se neuspjeha, pa bježe od rada koji ih vodi do boljeg rezultata. Sukob je psihološke naravi, možda i bijeg od realnosti, složenije je nego izgleda, gledano površno To su talenti koji nikada ne dostignu razinu svojih “naoko” skrivenih potencijala.

PUVF,YR%DQRYLü

7.7.

JUDO METODIKA TRENINGA

180

Podnošenje bola Istraživanja koja se u zaGQMH YULMHPH YUãH SRWYUÿXMX GD MH ]QDþDMDQ RGQRV L]PHÿX

sposobnosti podnošenja bola i vrste sporta koji neki pojedinac izabere. Sportaš koji bolje WROHULUDEROþHãüLMHXNRQWDNWQLPVSRUWRYLPDQHJROLUHFLPRXJROIXLOLWHQLVX6Yakako da svi sportaši bolje podnose bol nego netrenirani ljudi. Pretpostavlja se da je sportaš iz porodice kontaktnih sportova skloniji da smanji intenzitet percepcije , i tako pokaåHYHüX toleranciju na bol. 2Q MH WDNRÿHU L YLãH HNVWURYHUWLUDQ QHJR RVWDOL VSRUWDãL NRML VX VNORQLML GD SRYHüDMX svoju percepciju, ali ne u tolikoj mjeri kao oni koji se ne bave sportom. ,] SUDNVH MH YHü SR]QDWR NRMH VX UD]OLNH X WROHUDQFLML NRMX VSRUWDãL SRND]XMX X UDzOLþLWLP VSRUWRYLPDDWRLSRWYUÿXMHSUHWSRVWDYNHQHNLKLVWUDåLYDQMD

7.8.

Motivacija (PRFLMH L PRWRULþNL VXVWDY VX SRYH]DQL L X VYDNRP YUHPHQX VH GUXNþLMH PRJX

iskazivati. Motivacija je olakšana kada su emocije usmjerene u olakšavanju, a ne kao VPHWQMD ýLPEHQLFL NDR ãWR MH ERGUHQMH X]EXÿHQMH åLYDKDQ UD]Jovor i drugo, pozitivno XWMHþX na razinu optimalnog stanja za natjecanje ili trening. Sportašu je potrebno da skupi sve svoje rezerve koje neki put prelaze njegove poznate sposobnosti ili da odgodi pojavu zamora zbog prerane iscrpljenosti. Trener koji razmišlja o motivaciji i nastoji jHNRULVWLWLRGSRþHWNDWUHQDåQRJSURFesa, uklapa poželjan model ponašanja i stvaranja stavova prema radu. Nastoji da se osnaži želja NRGVSRUWDãD]DUH]XOWDWRPDãWRMHYUOR]QDþDMQRLXSURFHVXUHKDELOLWDFLMHNDGDVHVSRUWDã treba vratiti što prije u forPXäHOMDGDVHR]GUDYLLãWRSULMHXNOMXþLXWUHQLQJELWDQMHPRWLY NRMLWUHQHUWUHEDSRWLFDWLLELWLDNWLYDQXþHVQLNDQHSDVLYQRSURPDWUDWL 7DNRÿHU VH PRUD QDSRPHQXWL GD L REMHNW X NRPH VH UDGL WUHED GRSULQLMHWL UDGQRM motivaciji, on mora biti ugodanLVSUDYDQGDVHVWYRULXJRGQDDWPRVIHUDUDGDLSRWLþHåHOMD ]DUDGRP7UHEDVWYDUDWLYHVHOXLXJRGQXDWPRVIHUXVPLUHQXDWPRVIHUXXNRMRMüHYODGDWL UDGLãDQL]GUDYQDWMHFDWHOMVNLGXK1DVYLPRYLPþLPEHQLFLPD]DVQLYDVHHPRFionalni stav NRMLXWMHþHQDRsobni odnos prema radu i motivu za rad.

PUVF,YR%DQRYLü

7.9.

JUDO METODIKA TRENINGA

181

3REMHGQLþNLPHQWDOLWHW Pozitivan stav prema natjecanju i želja za dokazivanjem poznat je kao šampionski

model ponašanja. 7DM SREMHGQLþNL PHQWDOLWHW NRML QLMH RSVMHGQXW VXmnjama i drugim mislima o eventualnom neuspjehu karakterizira šampione. On je siguran u sebe, u svoje VSRVREQRVWLþYUVWRYMHUXMHRGOXþDQ MH L XVSLMHYD GD VH XVPMHUL VD VYLP VYRMLP VQDJDPDL UH]HUYDPDGDXþLQLIL]LþNLLSVLKLþNLQDSRUNDSRVWL]DQMXFLOMD3RND]DORVHXL]XþDYDQMXGD je emocionaOQD UHDNFLMD SULVXWQD V RE]LURP QD ]QDþDMDQ QDWMHFDQMD $NR VH SURWLYQLND procjeni da nije takav koji bi mogao zadati nevolje, podcijeni ga se, tada trener može imati WHãNRüDGDVSRUWDãHSRWDNQHXSVLKLþNRP VPLslu na natjecanje, a protivnik baš iz razloga ãWR LPD åHOMX GD SREMHGL PRåH GD LVNDåH VSRVREQRVWL L]QDG VYRMH SURVMHþQH UD]ine. 1DWMHFDWHOML NRML VH åHOH GRND]DWL VX RGOXþQL ]D UD]OLNX RG SURWLYQLND NRML VH QHPD ãWR dokazivati, iako je objektivno bolji pa mu se dešava “nikako da krene”. Tada su psihološki WHPHOMHQD L]QHQDÿHQMD PRJXüD L GHãDYDMX VH X RGUHÿHQRP SRstotku gotovo u svim sportovima. Poklopi se sve, od želje, vremena i protivnika koji motivira. Ta psihološka VSUHPQRVWPRåHVHUHüLL“spremnost duha” vrlo je važna isto koOLNRLIL]LþND]Ddobar rezultat. Uspješni natjecatelji posjeduju visoku razinu aspiracije. Oni vjeruju u uspjeh i kada su QHNROLNR SXWD X]DVWRSFH L]JXELOL ELOL SRUDåHQL L SRQRYR VH X]GLåX 7R MH WDM SREMHGQLþNL mentalitet. Dok sa druge strane neuspješan natjecatelj kada doživi poraz bježi od te siWXDFLMH SRPDåXüL VH UD]OLþLWLP VUHGVWYLPD D SVLKRORãNL WR PRåH ELWL UDFLRQDOL]DP LOL malodušnost. $NR QDWMHFDWHOM QLMH IDYRULW D QLWL RQDM NRML üH VLJXUQR L]JXELWL WDGD VX šanVHGDüHSRVWLüLXVSMHK Utjecati na razinu asSLUDFLMH PRJXüH MH X] SRPRü RKUDEUXMXüLK UD]JRYRUD ERGUH-njem te drugim sredstvima gdje se ukazuju prednosti ili mane protivnika (video-zapis o protivniku, LVFUSQDDQDOL]DWDNWLþNLKYDULMDQWLLGREUDLQIRUPDFLMDRSURWLYQLNX 7UHQHUWUHEDSR]QDYDWL sportXNRPHUDGLSUDWLWLJDNDNRUH]XOWDWHWDNRL]ELYDQMDXQMHPXLXYLMHNQDOD]LWLQDþLQD da šanse koje postoje optimalno pretvori u rezultat.

.DGDMHGQRPXVSMHãDQQDWMHFDWHOMVKYDWLYULMHGQRVWSVLKRORãNRJþLPEHQLNDNRMLJD GRYRGLGRSREMHGHRQSRþLQMHda stvara model ponašanja svojstven šampionu.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

182

7.10. 3UREOHPLNRGSRQRYQRJGRYRÿHQMDXIRUPX 7UHQHUL VH þHVWR VXVUHüX V QL]RP SUREOHPD NRG SRQRYQRJ GRYRÿHQMD X IRrmu VSRUWDãDNRMLUD]OLþLWRUHDJLUDMX-HGQLVXPRWLYLUDQLLQHYROHGDLKVHL]RVWDYLL]ELORNRMH DNFLMH XWDNPLFH LOL PHþD ãWR SRQHNDG RPHWD VXVWDYQL UDG NDNR EL GRstigao željeni cilj. 'UXJLVXSUREOHPPDORGXãQLNRMLLQVLVWLUDMXQDOLMHþHQMXNDGDRQRQLMHYLãHSRWUHbno. To su GYDNUDMQMDVOXþDMDSRVWRMLWDNRÿHUQL]SURbOHPDL]PHÿXQMLKNRMLVYDNLQDVYRMQDþLQRG VOXþDMD GR VOXþDMD RWHåDYDMX UDG 7UHQHU PRUD L WUHED XVSRVWDYLWL WDNDY NRQWDNW VD sportašima da bi probleme koji se javljaMX SUL GRYRÿHQMX X SRQRYQX IRUPX VYHR QD minimum. On treba najprije da uvjeri sportaše da shvate svoje stanje i da imaju povjerenje XQMHJD3RVHEQRMH]QDþDMQRGDXYMHULVSRUWDãDGDMHSRWUHEDQHQWX]LMD]DPLRVREQLLQWHUHV NDNR EL VH SRQRYQR YUDWLR X IRUPX 7DNRÿHU JD WUHED XYMHULWL GD L]EMHJavanjem svakog proJUDPLUDQRJUDGDGMHORPLþQRLOLXFMHOLQLLOLVPDQMHQMHPLQWHQ]LWHWDUDGDQHüHSUHYDULWL nikoga, doli sebe samoga. Jednom broju sportaša nedostaje dovoljno strpljenja koje je potrebno da bi se osigurala razumna brzina napredovanja i povratka u formu. Sportaša je potrebno i obrazovati da shvati da ulazak u formu i oporavak zavise od njegove želje i fizioloških procesa koji se odigravaju u njegovom organizmu. Trener mora poznavati cijeli tijek patološke fiziologije, kao i psihologiju pojedinog sportaša kako bi mogao na njega utjecati, motivirati ga , savjetovati i usmjeravati njegov proces treninga.

7.11. Sposobnost opuštanja (relaksacija) Za pravilan odmor i potpuni oporavak nakon rada bitna je sposobnost relaksacije. 3RYHüDQL WRQXV PLãLüD WLMHNRP UDGD ]DGUåDYD VH L SRVOLMH 8]URN WRJ SRYeüDQRJ WRQXVD zategnutosti je X GYD þLPEHQLND -HGDQ MH IL]LRORãNL ]ERJ SURFHVD NRML VH RGLJUDYDMX D drugi je psihološki i uslijed stresa koji je izazvao rad na emocionalnom polju. No glavni X]URFL SRYHüDQRJ L SURGXåHQRJ SRYHüDQRJ WRQXVD VX QRUPDODQ ]DPRU X]URNRYDQ poveüDQLP PHWDEROL]PRP GUXJL MH NURQLþQL ]DPRU SUHYHOLND DNWLYQRVW NRMD MH VWYRULOD veliNX NROLþLQX UDVSDGQL SURGXNDWD 7R MH YDåQR SR]QDYDWL MHU XPRUQL PLãLüL JXEH sposobQRVW RSXãWDQMD D WR GLUHNWQR XWLþH QD VSRVREQRVW EU]H NRQWUDNFLMH ãWR XWMHþH L QD koordinaciju. KDGDPLãLüNRMLMHSRsWXSQRXYMHåEDQGDGXJRWUDMQRUDGLVWHþHGREUHRVRELQH sposobnost maksimalQH UDVWHJOMLYRVWL RQ üH UDGLWL XþLQNRYLWR 3RVWDMH YUOR RVMHWOMLY QD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

183

stimulanse, brzo reDJLUD QD QDGUDåDM 8PRUDQ PLãLü QDNRQ WHãNRJ UDGD JXEL RVMHWOMLYRVW gubL VYRMX VSRVREQRVW HNVFHQWULþQH UDVWHJOMLYH  NRQWUDNFLMH 8 YMHåEDQMX MH ELWQD spoVREQRVWRSXãWHQRVWLPLãLüDSRVOLMHVHULMHUDGDDQDWRGMHOXMHLVYLMHVW1DSHWRVWNRMDVH javlja tijekom treninga i natjecanja je prirodna pojava svakog oblika rada. Pravilno RGPMHUHQD L XVPMHUHQD MH NRULVQD 3UHWMHUDQD QDSHWRVW PRåH GD XWMHþH QD UH]XOWDW SD L QD ]GUDYOMH VSRUWDãD 3RYHüDQD QDSHWRVW ]RYH VH KLSHUWHQ]LMD D RQD MH SRVOMHGLFD SUHYHOLNRJ rada ili prevelike zabrinutosti, stresa. Prisutnost hipertenzije se može XVWDQRYLWLQDYLãHQDþLQD2QDVHLVND]XMHNUR]SRYHüani UHIOHNVRP WHWLYH SRYHüDQX PHKDQLþNX UD]GUDåOMLYRVW LOL RVMHWOMLYRVW PiãLüD WDNRÿHU L YHüRPUD]GUDåOMLYRãüXåLYDFDJUþHYLPDXPLãLüLPDDPRåHVHQDRGUHÿHQLQDþLQSRNazati L X QHQRUPDOQRM VUþDQRM dišnoj reakciji. Krajnja razdražljivost se ogleda i u iskazivanju QHVSRNRMVWYD L VWUDKD SD MH SULVXWQRVW VLQGURPD RþLJOHGQD 6SRVREQRVW RSXãWDQMD QDNRQ treninga umnogome otklanja simptome stresa. Da bi se toga riješili, smanjili stanje napetosti, prevelikRJ WRQXVD QDNRQ QDWMHFDQMD LOL WUHQLQJD VSRUWDãL WUHEDMX QDXþLWL Qeke SUL]QDWH L SR]QDWH WHKQLNH RSXãWDQMD 6PDQMHQMH PLãLüQH QDSHWRVWL GRYRGL GR VPDQMenja åLYþDQHQDSHWRVWLSDYUijedi i obratno. Ima više tehnika, a po Jakobson-ovoj progresivnoj koriste se dvije relaksacije: RSüD L diferencijalna 2SüD UHODNVDFLMD MH NDGD YMHåEDþ OHåL L NDGD VX SUDNWiþQR VYL PLãLüL SRG XWMHFDMHPYROMHRSXãWHQL'LIHUHQFLUDQD UHODNVDFLMD MH RQD NDGD VH LVNOMXþH VYL QHSRWUHbni VWXSQMHYLNRQWUDNFLMHPLãLüDNRMLQLVXXNOMXþHQLXUDGGRNGUXJLPLãLüLREDYOMDMXUDGRQL koji trebaju. Ta tehnika zahtijeva izvjesQR YULMHPH GD VH QMRPH RYODGD 8 SRþHWNX MH potrebno vježbati tjedno po dva do tri puta po jedan sat. To se može vježbati grupno ili SRMHGLQDþQR .DGD WR QDXþL VSRUWDã PRåH NRULVWLWL PHWRGX NDGD VDP RVMHüD SRWUHEX 8 praksi su postiJQXWLGREULUH]XOWDWL7DNRÿHUMHGUVan De Vries razvio metodu koja ima neke elemente Jakobson-ove tehnike, vježbi Shavasana joge i kinestetike. Ove dvije metode kada se kombiniraju daju izvrsnH UH]XOWDWH =DVQLYDMX VH QD L]JUDÿLYDQMX VYMHVQH RVMHWOMLYRVWL VWDQMD PLãLüQH QDSHWRVWL L VWDQMD FLMHORJ WLMHOD 7UHQHU WUHED SR]QDYati ove metode i koristiti ih kada se za to pokaže potreba. 3ULMH VYHJD WUHQHU WUHED GD QDXþL SUHSR]QDYDWL VLPSWRPH VWUHVD L WR YHü QD VDPRP SRþHWNX 0QRJR MH ODNãH GD QHWNR QDXþL VYRMX WHKQLNX RSXãWDQMD SULMH Qego se pojave VLPSWRPL VWUHVD PLãLüQRJ JUþD LOL GUXJLK IL]LRORãNLK LVSDGD X ELOR NRMHP VWXSQMX

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

184

ozbiljnosti. Normalna napetost se održava zdravom atmosferom na treningu VPLUHQRãüX savMHWRYDQMLPD L RWNODQMDQMHP SRMDYH SUHNRPMHUQH X]EXÿHQRVWL L VWUDKD 6SRUWDãH WUHED uviMHNSRGVMHüDWLGDVHNRULVWHPHWRGDPDRSXãWDQMDLGDQDYLNQXWUHQXWNHRGPRUDNRULVWLWL ]D UHODNVDFLMX ýXYDQMD SRWHQFLMDOD NRQGLFLMH NRMD MH X REOLNX SRKranjene energije smjeãWHQD X PLãLüLPD D L X FLMHORP VXVWDYX WUHED ELWL SUDYLOR %Dã ]ERJ QHSR]QDYDQMD tehnika relaksacije mnogi daroviti sporWDãLLþDNãDPSLRQLLPDMXNUDWDNYLMHNWUDMDQMD Sažetak U svom radu trener je u neposrednom kontaktu sa sportašHPWHVHþHVWRVXRþDYDVD emocionalnim ili sociološkim problemima. Kako se u kolektivu formiraju odnosi, a oni su RQDNYL NDNYL VX SRMHGLQFL LOL NDNYL VH L]JUDGH X] VYMHVQR YRÿHQMH WR MH WUHQHU X L]YDQUHGQRMSR]LFLMLGDQDQMLK LXWMHþH7UHQHUWUHEDELWL educiran, da poznaje psihološke þLPEHQLNHNRMLVXLQGLNDWRULRGUHÿHQLKWHQGHQFLMDSRQDãDQMDLGDQDQMLKQDYULMHPHXtMHþH Neke situacije zahtijevaju razumiMHYDQMH L VLPSDWLMX QHNH þYUVWX UXNX 3RQHNDG VH WUHED RãWURUHDJLUDWLLRGPDKXSRþHWNXREX]GDWL ponašanje pojedinaca. 3UDYDULMHþL]JRYRUHQDXSUDYRYULMHPHþHVWRSXWDPRåHGDSURQDÿHX]OD]DNL]Qeke situacije koja može da se izrodi u veliki problem. Trener treba znati da sportaš koji je frustriran, ljutit ili obeshrabren, uznemiren zbog nekog drugoJ HPRFLRQDOQRJ VWDQMD VNORQLML MH SRYUHÿLYDQMX QHJR VSRrtaš koji je pripremljen emocionalno za natjecanje. Frustriran ili ljutit natjecatelj je skloniji ispadu, on åHOLGDWLRGXãNDVYRMRMVUGåELL]ERJWRJDMHVNORQLMLGDJXELRVMHüDM]DSUDYLOQXUHDkciju i SRåHOMQRSRQDãDQMHSDüHGRüLXVXNREVSUDYLOiPDLJUH1HVDPRGDüHVHNRQIOLNWSRMDYLWL VD VXGFHP YHü ]ERJ VUGåEH RQ üH QDUXãLWL L VYRMH NRRUGLQDFLMVNH VSRVREQRVWL SRNUHWD D WDNRüHSRVWDWLLåUWYDSRvrijede. 'RVDGDãQMD LVNXVWYD L SUDüHQMD SRND]DOD VX GD VX VSRUWDãL X RGUHÿHQLP VSRrtovima VNORQLMLGDVHSRQDãDMXSRQHNRPVOLþQRPPRGHOX0RåGDMHWRLX]URNoYDORGMHORPLþQRGD VHL]DEHUHLRGUHÿHQLVSRUW3RVWRMH³WLSRYL´NRMLLPDMXSRVHbne psihološke osobitosti i koji se u izboru sporta prema tome i SRGUHÿuju. Sigurno je da je agresivnost u nekim VSRUWRYLPDMDþHL]UDåHQDDOLWRQH]QDþLGDMHVDPRWDMþLPEHQLNSUHVXGDQXL]ERUXVSRrta, YHüMHSULVXWQRLQL]GUXJLKRGVRFLMDOQHVUHGLQHVXVWDYDYULMHGQRVWLUHJLMHLOLNOLPDWVNLK uvjeta, organiziranosti sporta u cijelosti itd.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

185

'D EL VH PRJOR ]QDþDMQLMH XWMHFDWL QD SRþHWQL L]ERU X VSRUWX WUHQHU PRUD SR]QDYDWL SURWRWLSVSRUWDãDVSRUWDXNRMHPUDGLLGDSUHSR]QDMHQDVOMHGQHIL]LþNHLSVLKLþNHRVREitosti koje su odgovorne da netko ima izglede za uspjeh. ýHVWLPNRQWDNWLPDWUHQHURpservacijom upozna sportaša i njegov temperament. ,VWRWDNRWUHQHUPRUDSR]QDYDWL L VYRM YODVWLWLWHPSHUDPHQW L QDXþLWL GD SULOaJRÿDYD VYRMXOLþQRVWNDNRELQMHJRYRSRQDãDQMHSRVWDORVWDELODQþLPEHQLNXVUedini u kojoj može da vlada nestabilna atmosfera. Opasno je kada se trener sam naÿHXVLWXDFLMLGDMHRQX]URN nesuglasica i problema, koji i onako sami po sebi nikada nisu potpuno iskljuþHQL L X QDMEROMH VUHÿHQLP VUHGLQDPD 7UHQHU QD WHPelju opservacija mora biti u stanju da prRJQR]LUDSRQDãDQMHVSRUWDãD7RQLMHWHãNRNROLNRVHþLQLQDSUYLSRJOHG2QRXglavnom slijedi jedan stalan uzor-model ponašanja. Poznavanjem simptoma i razumijevanjem RGUHÿHQLK PRGHOD WUHQHU üH ELWL X VWDQMX GD SUHGYLGL UHDNFLMH L GD EXGH VSUHPDQ GD rukovodi situacijama koje se dešavaju na terenu ili u dvorani tijekom treninga i natjecanja. 6SRUWDãL XþH SXWHP SRXND L SULPMHUD 7UHQHU PRUD VHEH SRVWDYLWL NDR X]RU MHU MHdnom XþLQMHQR L SRND]DQR YULMHGL YLãH QHJR WUL SXWD ND]DQR 2Q PRUD QDXþLWL GD RGJRYDUD s PLUQRüRPQDUD]GUDåOMLYRVWVDVWUSOMLYRãüXQDWYUGRJODYRVWLWROerancijom na ljutnju. Ako WUHQHU UHDJLUD VD OMXWQMRP QD OMXWQMX GRüL üH GR SRYHüDQMD ]DWHJQXWRVWL RGQRVD RsMHüDQMD QHSULMDWHOMVWYDLþDNPUåQMHXVSRUWDãD1RWRQH]QDþLGDWUHQHUXQHNLm situaciMDPDQHüH reagirati isto kao sporWDãSDþDNLåHãüHNDGDMHSRWUHEQRGDL]D]RYHLQDWMHUDVSRUWDãDQD SRåHOMQX UHDNFLMX 6WUSOMHQMH L UD]XPLMHYDQMH MH NOMXþ X UDGX ]D XVSRVWDYOManje i poboljšavanje poželjnih odnosa s onima s kojima se radi. StroJRGHILQLUDQLPRGHOLOLþQRVWL ULMHWNRVHVUHüXYHüVHQDOD]HUD]OLþLWHNRPELQDFLMHVDMHGQRPLOLGYLMHNDUDNWeULVWLþQHFUWH koje su na odUHÿHQL QDþLQ L]X]HWH 5D]OLþLWL WLSRYL VH YHü QD SUYLK QHNROLNR VDWL WUHQLQJD XRþH2QLUD]OLþLWRUHDJLUDMXQDSRVWXSDNSUHPDQMLPDSDWUHQHUWUHEDELWLXPRJXüQRVWLGD prepozna i shvati dominantne crte, osobne kod svakog, da bi se trening mogao odigravati RSWLPDOQRLEU]R.DUDNWHULVWLþQDVXGYDWLSDVSRUWDãDNRMLVHQDMþHãüHVUHüXQDWUHQLQJX Jedan tip je veseo po priURGLVDPRSRX]GDQRSWLPLVWLþNLUDVSRORåHQLRWYRUHQ7RVX RELþQR NDUDNWHULVWLNH MHGQRJ GREURJ YRÿH 2Q MH þHVWR QHVNORQ GD VKYDWL LOL þDN LJQorira PRJXüHSRYUHGHVNORQMHGDVH QH SRGYUJQH X SRWSXQRVWL SURFesu treninga, u onoj mjeri koja se traži i koja je poželjna. Ponekad je on tip ³ODNRüHPR´ ne daje sve od sebe i nema

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

186

dovoljno poleta. Takve treba stalno kontrolirati, kako bi ih se natjeralo da izvršavaju sve obveze. 'UXJLWLSMHVSRUWDãNRMLSDWLRGþHVWLKSRYUHGDLWHJREDNRMHVXXELWLSVLKRVomatskog NDUDNWHUD 5LMHþ MH R LQWURYHUWLUDQRM RVREL VD SRPDOR SDUDQRLþQR KLSRKRQGULþnim simptomima. Prema takvoj osobi trener mora biti vrlo blag i zauzeti pozitivan stav, jer se može izroditi u veliki problem. S druge strane sportaš koji pokazuje crte plahovitosti, razdražljivosti i tvrdoglavosti i NRMLMHRELþQRQHVWUSOMLYVSUHPDQRGPDKGDSODQHþHVWRSRVMHGXMHNYDOLWHWHMDNRJYRÿH2Q MHRELþQRMDNRJQDWMHFDWHOMVNRJGXKDLYUORDJUHVLYDQ2QSRVMHGXMHãDPSLRnski mentalitet, ne miri se sa porazom pa bilo to i u razgovoru. Dobar je natjecatelj, ali je vrlo potrebito da trener sa njim brižljivo postupa, kako bi njegove kvalitete usmjerio da se poboljša rezultat, a ne umanji. Sve naveGHQRMHGRND]GDWUHQHUQLMHVDPRRQDMNRMLXþLVSRUWDãHWHKQLNXQHJR on upravlja jednim odgojno obrazovnim procesom koji je usmjeren ka postizanju visokog rezultata, a u sportu to je pobjeda ili rekord.

PUVF,YR%DQRYLü

Drugi dio

JUDO METODIKA TRENINGA

187

Metodika juda

8. Metodika juda 8.1.

Energetske morfološko-IXQNFLRQDOQHLPRWRULþNHSRVHEQRVWMuda JXGR VH SR VYRMRM VWUXNWXUL JLEDQMD XEUDMD X JUXSX SROLVWUXNWXUDOQLK DFLNOLþQLK

JLEDQMDWRVXQHVWDQGDUGQLPQRJREURMQLSRNUHWLUD]OLþLWLSRVYRMRMMDNRVWLWHPSXVPMeru gibanja, pokreti cijelog tijela ili njegovih pojedinih dijelova. KarakWHUL]LUDMX JD þeste izmjene stavova, hvatova (garda), zahvata i položaja u odnosu na suparnika i površinu (tatami) na kojoj se odvija sportsko nadmetanje. 3RNUHWLVXQHRþHNLYDQLL]QHQDGQLãWR]DKWLMHYDVLWXDFLMDERUEHDGLQDPLNDMHYrlo promjenljiva. Sve to, postavlja YLVRNL VWXSDQM ]DKWMHYDQRVWL L SODVWLþQR IXQNFLRQLUDQMH VUHGLãQMHJ åLYþDQRJ VXVWDYD VWDOQR VH WUDåH SRSUDYNH ]D VWYDUDQMH QoYLK PRWRULþNLK SURJUDPD QDSDGDþNLK LOL REUDPEHQLK DNWLYQRVWL 7LMHNRP ERUEH L]PMHQMXMX VH YUOR diQDPLþNLLHNVSOR]LYQLSRNUHWLVDVWDWLþNLPQDSUH]DQMLPDYHOiNLKLPDOLKPLãLüQLKJUXSDD s ciljem suprotstavljanja suparniku. 7DRSWHUHüHQMD]DYULMHPHWUDMDQMDMHGQHQDWMHFDWHOMVNHERUEHYDULUDMXRG PDOLKGR JRWRYRQDMYHüLPRJXüLKDãWRMH]DYLVQRRNYDOLWHWXVXSDUQLND8XYMHWLPDQDWjecateljske ERUEHSURVMHþQDPDNVLPDOQDIUHNYHQFLMDVUFDGRVLåHVRGVWXSDQMLPDSOXVLOLPLQXV udaraca u minuti, a to ukazuje na prisutnost vrlo visokih napUH]DQMDåLYþDQRJPLãLüQRJL emocionalnog sustava. Borba u natjecateljskoj formi traje 5 minuta  PLQXWD þLVWH ERUEH DNWLvne borbe bez odmora), no ona može završiti i prije ako se suparnika svlada “ipponom”. Za procjenu RSWHUHüHQMD X ERULODþNLP VSRUWRYLPD QD WHPHOMX ]QDQVWYenih radova (Viktorov, I. B., 1LNLIRURY-X%%ýHUQMDNRY$%Novikov, A. A. 1968; Matveeva, E. A. 1972. i drugi) napravljene su posebne tablice.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

188

3R]QDWR MH GD YHOLNR RSWHUHüHQMH ]DYLVL RG REXMPD L LQWHQ]LWHWD L]YUãHQRJ UDGD 8 MXGX D WR MH VOLþQR NDR L X KUYDQMX REXMDP UDGD VH L]UDþXQDYD SR YUHPenu trajanja, a intHQ]LWHWSRVUHGQMRMYULMHGQRVWLVUþDQHIUHNYHQFLMHWDEOLFDXWHNstu). Umnožak obujma i LQWHQ]LWHWDGDMHVORåHQRLFMHORNXSQRRSWHUHüHQMH(SlCOp) u tzv. uvjetnim jedinicama.

SlCOp = I x T I je intenzitet T je trajanje

7DEOLFD]DRGUHÿLYDQMDRSWHUHüHQMDX tzv. uvjetnim jedinicama (prema A.A. Novikovu i V.I. Sitniku) Frekvencija srca za 10 sekundi 22 30 - 31 28 - 29 26 - 27 24 - 25 22 - 23 20 - 21 18 - 19

Frekvencija srca za 1 minut 192 180 - 186 168 - 174 156 - 162 144 - 150 132 - 138 120 - 126 108 - 114

Ocjena intenziteta u bodovima 8 7 6 5 4 3 2 1

Obujam u minutama

2SWHUHüHQMH u uvjetnim jedinicama

12 10

84 60

30

90

Raspon frekvencije srca u minuti je podijeljen na korak od po 6 otkucaja. Takav ravnomjeran raspon odražava zavisnost sUþDQH IUHNYHQFLMH RG YHOLþLQH RSWHUHüHQMD X rasponu od 110 - 116 otkucaja u minuti (Karpman, V. L., Belotckovskij, Z. B., Gudkov, I. A.;1974; Sjostrand, T.,1947;Whlaund, H.,1948.). 3ULUDVW VUþDQH IUHNYHQFLMH X]URNRYDQ SRYHüDQMHP RSWHUHüHQMD L]QDG  otkucaja/min. postaje manji. Radi toga napravljena je tablica sa skalom intenziteta koja SUDWLSULEOLåQRSURPMHQHLQWHQ]LWHWDWUHQDåQRJRSWHUHüHQMDGDEROMHUDzlikuje intenzitet rada u zonama aerobno -DQDHUREQHLDQDHUREQHSURGXNWLYQRVWL6OLþQRNDRLWDEOLFDprije na str.  L X WDEOLFL QD VWU  PRåH VH RGUHGLWL RSWHUHüHQMH UDGD SUHPD WUDMDQMX L XYMHWQLP jedinicama rada.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

189

7DEOLFD]DL]UDþXQDYDQMHRSWHUHüHQMDX]RQDPDUDGDLQWHQ]LWHWD /aerobno-anaerobni, anaerobni i aerobni/

Usmjerenost trenažnog rada

PRETEŽNO AEROBNA

Frekvencija (broj otkucaja za 1 min.) 114 120 126 132 138 144 150

MJEŠANA AEROBNOANAEROBNA

ANAEROBNA GLIKOLITIýKA

Frekvencija (za 10 sekundi) 19 20 21 22 23 24 25

Ocjena intenziteta (u bodovima) 1 2 3 4 5 6 7

156 162 168 174 180

26 27 28 29 30

8 10 12 14 17

186 192 196

31 32 33

21 25 33

7UHQDåQDRSWHUHüHQMDXMXGXVHPRJXL]UD]LWLXW]Yuvjetnim jedinicama i to: 2SWHUHüHQMH malo srednje veliko vrlo veliko

Bodovi 200 201-400 401-600 > 600

Ako smo u stanju da s približno 10 -YMHURMDWQRVWLRFLMHQLPRRSWHUHüHQMDQD WUHQLQ]LPD PRåHPR EROMH SODQLUDWL PLNURFLNOXVH L SULODJRÿLYDWL formu natjecatelja k odUHÿHQRPGDWXPX 3URPMHQHNRMHVXX]URNRYDQHWUHQLQJRPXMXGRNDVOLþQHVXLDNRQHSRWSuno kao u KUYDþD =ERJ NUDWNRWUDMQLK DOL YUOR YHOLNLK QDSUH]DQMD ]QDWQD MH L YHOLND HNVNUHFLMD (izOXþLYDQMH adrenalina, a manje noradrenalina. Adrenalin je hormon “X]EXÿLYDQMD” on uzrokuje mobilizaciju energije potrebne za nagle i brze, ali kratkotrajne pokrete intenzivQRJ RSWHUHüHQMD QDVXSURW WRPH noradrenalin kao hormon “homeostaze“ uzrokuje mobilizaciju energije za duže vrijeme rada.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

190

1DURþLWR X YULMHPH ERUEH X QDWMHFDWHOMVNLP XYMHWLPD RSWHUHüLYDQMD L]UDåHQD MH SRYHüDQD DNWLYQRVW REDGYD VXVWDYD DGUHQDlinsko-noradrenalinski), a to dovodi do poYHüDQRJL]OXþLYDQMDdopamina. %RUED MH SRSUDüHQD L YUOR YHOLNLP HPRFLRQDOQLK X]EXÿHQMLPD D WR ]D SRsljedicu LPD L]OXþLYDQMD NDWHKRODPLQD L ãHüHUD X NUY RG  - 180 %), razina mliMHþQH NLVHOLQH poraste u krvi na preko 150 mg % (Jakovljev, 1974. i Zimkin 1975.). U dobro treniranog judoke sve funkcije svih sustava za upravljanje energijom, a pri YHOLNLPRSWHUHüHQMLPDNDNYDYODGDMXXERUELLVND]XMXVSRVREQRVWEU]RJSULODJRÿLYanja. To SRWYUÿXMHSRYHüDQRL]OXþLYDQMHKistamina i serotonina (što su posljedica velikog emotivnog QDSUH]DQMD DWDNRÿHUMH]DSDåHQRGDVHXVXVWDYXKLSRWDODPXV-hipofiza-kora nadbubrežne åOLMH]GHSRYHüDYDNRUWLNRVWHURLGQDKXPRUDOQDRVQova. Dugogodišnji neprekinuti trenažni proces dovodi do pojave bradikardije (usporenja rada VUFD DLVWRWDNRVHSURVMHþQLYROXPHQVUFDXYHüDYDza 20 - 30 % u odnosu na netrenirane RVREH.DNRMXGRQLMHVSRUWþLMDVHRSWHUHüHQMDRGYLMDMXXþLVWRDHUREQRMID]LUDGDWRLQLMH ]DRþHNLYDWL]QDþDMQLMHSURPMHQHWUHQLUDQRVWLXVPMHUXSRYHüDQMDSRWURãQMHNLVika, ali se o WRPH PRUD L WH NDNR YRGLWL EULJD MHU L WD NDULND MH ]QDþDMQD X XNXSQRM XVSMHšnosti za dostizanje visokih rezultata. Kad borba traje 5 minuta, to je vrijeme u kojem se troše energetske zalihe stvorene trenLQJRP L XNOMXþXMH SURFHV DHUREQRJ VWYDUDQMD HQHUJije. 5HODWLYQDSRWURãQMDNLVLNDSRVOLMHQDWMHFDWHOMVNHERUEHNRGVHQLRUDLMXQLRUDNUHüHVHRG -  PONJPLQ 7DM RGQRV MH PDQML X RGQRVX QD PDVX WMHOHVQH WHåLQH X YHüLP Wežinskim kategorijama. Judoka treba u jednom trenažnom danu 70 - 75 Kcal (290-320 Kj) po kilogramu tjelesne težine, a izvor za tu energiju (porijeklo) je iz 2,4- J EMHODQþHYLQD -2,1 g masti i 10,5-11,5 g ugljikohidrata. Za jedan dan u ishrani se zahtijeva unos 150-180 g EMHODQþHYLna (od toga 50 % biljnog porijekla), 150-180 g masti (od toga 25 % biljnog porijekla) i 600- J XJOMLNRKLGUDWD .DGD VH VSURYRGL GLMHWD VPDQMXMH VH NDORULþQD vrijednost ishrane postupno na vrijednosti od 30-40 Kcal po jednom kilogramu tjelesne težine (sastav ishrane je: 2,2-2,5 g bjeODQþHYLQD-2 g masti i 4-4,4 g ugljikohidrata). Treba znati da je temeljna norma u dijeti održavanje razine unosa i visoke potrošnje EMHODQþHYLQD -140 g ) životinjskog porijekla i dovoljno ugljikohidrata iz grupe

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

191

monosahDULGD D PDQMH VH XQRVL WHNXüLQH -0,6 l u 24 sata), masti i uhljiko-hidrata iz grupe polisaharida. ,VKUDQD NRMX MXGRND X]LPD SUHG QDWMHFDQMH WUHED ELWL NDORULþQD ODNR SUobavljiva i VYMHåD 1HNL DXWRUL SUHSRUXþXMX MHORYQLN NRML VH VDVWRML RG J MDNH juhe od mesa ili SLOHWLQHEH]PDVQRüHJFUQHLNUHNXKDQDMDMDãDOLFDMDNRJþDMDVDVRNRPRGOLPXQDL JãHüHUD Ako je skidanje težine pred vaganje bilo forsirano treba uzeti 3-4g kuhinjske soli. 1-2g kalcija, 2 tablete multivitamina i oko 300 mg C vitamina. 3RVOLMH QDWMHFDQMD SUHSRUXND MH SULPLMHQLWL POLMHþQR-ELOMQX GLMHWX VOLMHGHüD  GR  GDQDYUKQMHNHILUNLVHORPOLMHNRYRüHSRYUüHULEDYLãHYLWDPLQDLELOMQLPDslac do 30g u 24 sata). 7UHQHULVSRUWDãPRUDMXGREUR]QDWL]DãWRVHRGOXþXMX na postupak skidanja kila radi VPDQMHQMDWMHOHVQHWHåLQH'DOLMHWRRSUDYGDQSRVWXSDN"$NRVHWRþHVWRUadi može ostaviti WUDMQH SRVOMHGLFH 2UJDQL]DP VH XPMHWQR GRYRGL X VWDQMH PDQMH PDVH QD UDþXQ JXELWND WMHOHVQLK WHNXüLQD L PDVQRüH D GD EL RSWLPDOQR funkcionirao treba da se uspostavi KRPHRVWD]D 8 VXãWLQL X MXGX MH YLãH SULVXWDQ SURFHV SRYHüDYDQMD WHåLQH DOL QD UaþXQ PLãLüQHPDVHDWRMHSR]QDWSURFHVLPDQMHãWHWDQ6DPWUHQDåQLSURFHVDNRVHGRbro vodi regulira tjelesnu težinu na optimalnu mjeru koju pojedini sportaš treba imati. *UDQLFHDQDHUREQHSURGXNWLYQRVWLXMXGXVOLþQRNDRLXKUYDQMXNUHüXVHRG7-14 l ili 90184 ml/kgDYHOLþLQHSXOVQRJLNLVLNRYRJGXJDVXYLVRNHLYLãH]DODNãHNDWHJRULMH Za vrijeme trajanja borbe ritam disanja se mijenja, a što zavisi o tempu i režimu RSWHUHüHQMDIUHNYHQFLMDMH- 60 udisaja u minuti. 6SRYHüDQMHPWMHOHVQHWHåLQHDWR]QDþLXWHåLPNDWHJRULMDPDVHVPDQMXMHUHOativni RGQRVIXQNFLRQDOQLKPRJXüQRVWL -XGRNH VH NDR L KUYDþL X RGQRVX QD GUXJH VSRUWDãH LVWLþX L]UDåDMQRP PXVNXODWXURP naURþLWRODNãHNDWHJRULMH3RJUDÿLWLMHODSULSDGDMXHNWRPRUIQRPLPH]RPRUIQRPVRPDWoWLSX8WHãNLPNDWHJRULMDPDPRJXVHQDüLLHPGRPRUIQLVRPDWRWLSRYL-XGRNHNDUDNWerizira snažan abdomen, snažni ekstremiteti i snažna muskulatura trupa u cjelini. Posjedovanje visoke razine koordinacijskih sposobnosti, brzine izborne reakcije i napose visoki stupanj

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

192

L]GUåOMLYRVWLXVQD]L'DELVHSRVWLJOL YLVRNL UH]XOWDWL SRWUHELWDMHLSRYHüana gibljivost u svim zglobovima, a napose u zglobovima šake i stopala. .DNRVHERUED]DSRþLQMHXVWRMHüHPVWDYXLRGYLMDSUHWHåLWR ]DJDUGYDåQDMHVQDJDUXNX da bi se moglo dobro kontrolirati i izvoditi tehnike bacanja pa je i to jedna od karakteristika MXGRND VQDåQD ãDND  3RVHEQR XSDGD X RþL GRPinantno snažan vrat (šija), koji judoke LVWLþH X RGQRVX QD GUXJH VSRUWDãH 1DNRQ VYHJD PoåH VH ]DNOMXþLWL GD MH MXGR VSRUW NRML ]DKWLMHYDYLVRNRWHKQLþNR]QDQMHLVNXsWYRGREUXRSüXLSRVHEQXVSUHPQRVWLHPRFLRQDOQX stabilnost.

8.2.

Održavanje i reguliranje tjelesne težine i ishrana judoke Danas u judu ima sedam kategorija u rasponu od 60 pa do preko 100 kg. i to u

SURJUHVLMLNLORJUDPD'DELVHRPRJXüLORãLUHPNUXJXRVREDL UD]OLþLWLKPDVDNDWHJRUL]DFLMDMHRSUDYGDQDDPRåGDELEilo potrebito i 10 kategorija. No, postavlja se ujedno i pitanje: “koja je to optimalna tjelesna masa, da bi se natjecatelj sa što YHüRPPRJXüRPUDGQRPVSRVREQRãüXLVND]DRVSRVREQRVWLXVYRMRMNDWHJRUiji”? Dali je tjelesna težina koju neki judoka ima optimDOQD ]D RGUHÿHQX NDWHJoriju. Iz LVNXVWYDMHSR]QDWRGDYHüLQDQDWMHFDWHOMD WLMHNRP VYRJD VSRUWVNRJ VD]ULMevanja dolazi do jedne kategorije u kojoj može ostvariti tzv. optimalne rezultate. Vrhunski natjecatelji traže tu granicu tjelesne težine koja im s obzirom na somatotip najviše odgovara da bi iskazali VYRMX QDMYHüX UDGQX VSRVREQRVW 1DMþHãüH VH UDGL R VPDQMLYDQMX WMHOHVQH WHåLQH L] UD]QLK UD]ORJDWRVHUDGLLXLQWHUHVXPRPþDGVNLKQDWMHFDQMD8X]UDsWLPDGMHþMHGRELLPODGHåLWR se nikako ne preporuka i vrlo je štetno po zdravlje. Veliki broj natjecatelja zna i to onih koji se bave profeVLRQDOQRãWR]QDþLUHJXOLUDWLWMHOHVQXWHåLQXLRGUåDYDWLMHQDRSWLPDOQRM razini, da bi se na sam dan natjecateljskih borbi bilo “fit”DWR]QDþLXVSRUWVNRPåDUJRQX u GODNXXSODIRQXRGUHÿHQHNDWHJRULMHJGMHELVHWUHEDORLVND]DWLEoOMHUH]XOWDWHýHVWRVHWR L QH GRJRGL D PXþQL SURFHV VPDQMLYDQMD WHåLQH MH ELR QHSRWUeban. Smatra se da držanje tjelesne težine od 2-4 kg iznad vrha kategorije je normalno i da se tijekom 2-3 tjedna pred VDPR QDWMHFDQMH EH] YHüLK SUREOHPD PRåH SURFHVRP SoMDþDQLK SULSUHPD X] NRQWUROX ishrane bez posebne dijete svesti težinu u potrebnu mjeru, kategorijski plafon.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

193

3R]QDWL VX QH WDNR ULMHWNL VOXþDMHYL GD GRVWD YHOLNL EURM MXGRND L WR YUKXQVNLK snižava tjelesnu težinu od 6-12 kgãWRXSRMHGLQLPVOXþDMHYLPDL]QRVLRG10-20 % težine vlastitog tijela. .DGDVHUDGLRVQLåDYDQMXWHåLQHYHüHPRG5 kg; tada se mora znati metodologija tog procesa koja se zasniva na znanstveno utemeljenim spoznajama, posebno na poznavanje biokemijskih i fizioloških zakonitosti. Prvenstveno se podrazumijeva u metodoloJLML UHåLP SRVHEQRJ VSHFLMDOQRJ  LQWHQ]LYQRJ WUHQLQJD GLMHWD V RJUDQLþHQLP uzimaQMHPWHNXüLQDXJOMLNRKLGUDWDSULPMHQRPSDrne kupke i saune. Tjelesna težina može VH XPMHWQR VQL]LWL QD UDþXQ PDVWL PDVQLK VWDQLFD  L WHNXüLQH WNLYD 0DVW SRKUDQMHQD X tkivu organizma sportaša (gotovo u svih) je suvišna težina, balast, jer se malo ili gotovo ništa ne koristi za energetske potrebe za vrijeme intenzivnog rada u borbi koja traje 5 PLQXWD.UR]SULSUHPQLSHULRG]DMHGQRRGUHÿHQRYULMHPHVXYLãQDWHåLQDNRMXWYRULPasno WNLYRVHRGVWUDQMXMHSRWURãL LVSRUWDãGRÿHGRRSWLPDOQHWHåLQH]DVYRMXNRQVWLWXFiju. 3UHPD QHNLP DXWRULPD *HVHOHYLþ 9 $$UNHOMDQ9 % /HYþHQko, K. P. 1974.) metoGRORJLMD]DVPDQMLYDQMHWMHOHVQHWHåLQHMHVOLMHGHüD

1. ravnomjerna - judoka tijekom cijelog perioda snižava težinu za odreÿHQLEURMNJLOL manje (npr. 0,4 - 1 kg). 2. SRVWXSQR QDUDVWDMXüD (progresivna) težina se skida progresivno sve više kako se priPLþHGDQ³'´QDWMHFDQMH NJ  3. udarna - judoka u prva dva do tri dana skida 40- 0 % planirane težine za skidanje, a VOLMHGHüLKGDQDSRVWXSQRVQLåDYDXPDQMHPSRVWRWNXSODQLUDQXWežinu. 4. intervalna više udarnaNUR]RGUHÿeni broj dana (2-3 ili 4) ubrzano se skida 1-3 kg od planiranog, a zatim se održava postignuta težina nekoliko dana i tako ponavlja proces dok se ne skine planirana težina i onda na njoj stabilizira. 5. valovita - u procesu dužeg skidanja težine, dopušta se kUDWNRWUDMQRSRYHüDQMHWHåine u MHGQRPSHULRGXVNLQHVHNJSDVHNUDWNRWUDMQRSRYHüDNJVNLQH V H  NJ SDVH GRSXVWLGDVHSRYHüDNJLWDNRSRVWXSQRXYDORYLPDGRÿHGRåHOMHQHWHåine). 1DMþHãüLSHULRGYUHPHQDXNRMHPVHVNLGDWHåLQDMH-10 dana (normalno do 5 kg), D]DYHüHYULMHGQRVWLRGLYLãHNJMHSRWUHEQRYULMHPHRG-30 dana.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

194

8SRþHWNXDNRMHL]DEUDQDPHWRGRORJLMDWLSDSRVWXSQRUDVWXüDRJUDQLþDYDVH unos kuhinjske soli, a nakon vaganja i kontrole težine uzima se dopunska koliþLQDVROLNDko bi se povratila vodeno-solna ravnoteža u organizmu. Prilikom dehidracije organizma, kada se SRYHüDQLP ]QRMHQMHP JXEL YRGD L] RUJDQL]PD GROD]L GR VQižavanja rezervi glikogena u PLãLüLPDLMHWULDWRVPDQMXMHUDGQXVSRVREQRVWL]DSRVOMHGLFXWUDåLSURGuženi oporavak. Kao posljedice treninga radi skidanja težine i pri korištenju saune (jednokratno pregrijavanje) i dehidracije od 3,5-4% tijekom 48 sati zabilježene su promijene koje se RJOHGDMX X VPDQMHQMX NRQFHQWUDFLMH JOXNR]H X NUYL L ]QDþDMQRP SRYHüDQMX PliMHþQH L SLURJURåÿDQH NLVHOLQH 7R XND]XMH GD X UDGQRP SURFHVX WUHQLQJD MXGRNH SUHYOadavaju anaerobni mehanizmi stvaranja energije (energetski su manje iskoristivi, a skuplji u smislu trajanja i oporavka organizma). Isti trenažni postupak kada se paralelno ne skida težina ne dovodi do takvih SURPMHQD'HKLGUDFLMDRUJDQL]PDGRYRGLLGRGUXJLKSURPMHQDDWRVX]QDþDMQRSRYeüDQMH RSüLK OLSLGD GUXJLK HVWHUVNLK PDVQLK NLVHOLQD KROHVWHULQD L VQLåDYDQMD UD]LQH Qeesterskih masnih kiselina u venskoj krvi. Sve tRXND]XMHGDSRVOMHGLFHQHSUDYLOQRJLþHVWRJQDJORJXEU]DQRJ VNLGDQMDWežine nije nimalo bezazlen posao-proces. Postupno desetodnevno ili duže skidanje težine ne X]URNXMHWDNRRãWUHELRNHPLMVNHSRUHPHüDMHXRUJDQL]PXDSRVHEQRDNRVH]DWR izabere trening aerobnog usmjerenja. Takav proces ima za posljedicu i dugotrajniji ostanak težine QDWRMQRYRMUD]LQLMHUVHRPRJXüDYDRUJDQL]PXGDVHSULODJRGLQRYRMVLWXDFiji i uspostavi homeostaza. Treneri, a isto tako i sportaši moraju znati da brzo i tzv. “ekspreso” skidanje težine od 5-6 kg za 3-GDQDLPD]DSRVOMHGLFHVYHQDYHGHQRLGDVHWRQHVPLMHUDGLWLþHsto i bez OLMHþQLNHNRQWUROH =DWR VH SUDYLOQLP XSUDYOMDQMHP L GREULP SODQLUDQMHP WUHQDåQRJ SURFHVD X] GREUH RSüH L usmjerene pripreme na vrijeme može sportaša dovesti da pred ulazak u “formu” ima optimalnu težinu, onu tjelesnu težinu koja mu odgovara kao somatotipu za iskazivanje QDMYHüHPRJXüHUDGQHVSRVREQRVWL

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

195

3RVWXSFLXSULODJRÿLYDQMXLRGUåDYDQMXRSWLPDOQHWHåLQH 0RJXüH MH SULPLMHQLWL UD]OLþLWH SRVWXSNH DOL RQL VH ]QDþDMQLMH QH UD]OLNuju. Koji SRVWXSDN üH VH SULPLMHQLWL RYLVL L R RVRELQDPD OLþQRVWL VSRUWDãD NDR L R XYMHWLPD WH raspoloživom vremenu.

Postupak pri korištenju sauneSULMHXODVNDXVDXQXYDOMDNRULVWLWLYUXüLWXã-10 minuta. Potom se ide u saunu. U sauni se zadržava 5-10 minuta pri temperaturi 80-100 stupnjeva FHO]LMXVD.ROLNRüHVHSXWDSRQRYLWLSRVWXSDNRYLVLRWHåLQLNRMXWUHEDVNLQXWL8VDXQLVH može pasivno ležati, a može se izvoditi i vježbe, neki skidaju (stružu) znoj drvenim sWUXJDþLPDGDELVHSRVSMHãLOR]QRMHQMH$NRVHåHOLSRVSMHãiti znojenje popije se 1-2 šalice YUXüHJþDMDVGRVWDOLPXQRYRJVRND8SRQRYOMHQRPYLãHNUDWQRPNRULãWenju saune, poradi VNLGDQMHYLãHWHåLQHQDNRQ]DGQMHJL]ODVNDL]VDXQHSUHSRUXþLVHXPRWDWLXveliki frotirski UXþQLN LOL RJUWDþ WDNR GD VH SUHNULMX VYL GLMHORYL WLMHOD D Rstavi samo otvor za nos i u SRORåDMXOHåHüLRdmarati do potpunog prestanka znojenja. 2G VDPRJ SRþHWND VNLGDQMD WHåLQH SULPMHQMXMH VH GLMHWD ,] GQHYQH LVKUDQH isNOMXþXMX VH SULOR]L NRML LGX X] QRUPDODQ REURN NDR ãWR VX WMHVWHQLQD NUXPSLU NRODþL L GUXJH SUHUDÿHYLQH XJOMLNRKLGUDWD WH RJUDQLþL XQRV WHNXüLQH 3UHSRUuka je uzimati kuhano PHVRULEXVYMHåLNUDYOMLVLUPHGPDVODFOXNYRüHOLPXQQDUDQþHãOMLYHMDEXNHRUasi) WHSRMDþDXQRVYLWDPLQD Vitamini koji su potrebni su u kombinaciji: 125 mg C vitamina, 5 mg B, 2,5 mg B2, 7,5 mg PP i 0,25 mg A vitamina.

PUVF,YR%DQRYLü

8.3.

JUDO METODIKA TRENINGA

196

Principi juda

1. koncentracija (usmjerena energija) &MHORNXSQDHQHUJLMD IL]LþNDL SVLKLþND VH XVPMHUDYD ND MHdnom cilju. Pozor je na onome što se radi, na tehnici koja se primjenjuje. Usmjerenost je na otkrivanje i zapažanje najVODELMHWRþNHSURWLYQLND3DåQMDVHQHVNUHüHELORþLPãWRGHNRQFHntrira i rasipa energiju. Zbog takvog sklada da se sva raspoloživa energija usmjeri, zahvati u judu izgledaju kao da VH L]YRGH ODNRüRP 7R MH VDPR SULYLG MHU PHQWDOQD HQHUJLMD RPRJXüDYD GD VH XSRWUijebi GRPLQDQWQD PRü X GDQRP WUHQXWNX NDGD SURWLYQLN ELYD XKYDüHQ X W]Y VODERM HQHrgiji, u neravnoteži energije.

2. ravnoteža (fiziþNDLSVLKLþND 7RMHVWDQMHNDGDVHSURWLYQLNGRYGHLOLXKYDWLXWUHQXWNXNDGDMHRQHPRJXüHQGDPLMenja svoj položaj po vlastitoj volji. Tada je cijeli sustav koji se tvori u biomehQLþNRPVPLVOXX QHUDYQRWHåL2QDMNRMLL]YRGLQDSDGDMPRUDELWLXGLQDPLþNoj ravnoteži. Mnogo je položaja NRMLXIL]LþNRPVPLVOXRGJRYDUDMXQHUDYQRWHåL7RVXSURPMHQHSRORåDMDWijela u kretanju naprijed-nazad, lijevo-desno, a isto taNRXSVLKLþNRPVPLVOXQHSRWSXQRL]YHGHQLSRNXãDML neke tehnike, oklijevanje nepažnja itd.

3. popuštanje (rijetko silom na silu) 2YDM MH SULQFLS ELR SRPDOR þXGDQ ]D VKYDWLWL 1H RSLUL VH GD EL SRELMHGLR 3UHX]HW MH RG kineske vještine zvane Tes7R ]QDþL nikada ili rijetko se ide direktno silom na silu. 0RåH VH ]RUQR REMDVQLWL RYDNR MHGDQ þRYMHN LPD silu od 10 nekih jedinica, drugi ima 7 MHGLQLFD .DGD RYDM NRML PRåH UD]YLWL VLOX RG  MHGLQLFD QD SU JXUD þRYMHND NRML LPD  MHGLQLFD PD NDNR VH RYDM VXSURWVWDYLR SDVW üH QD OeÿD ,]UD] PD NDNR EDã L QH RGJRYDUD $NR VH þRYMHN VD  XYMHWQLK MHGLQLFD VXSrotstavi recimo sa 4 jedinica tako da ovaj da bi pobijedio mora upotrijebiti 7-8 jedinica, suprotstavljanje je prividno da bi izazvalo reakciju, u pravom trenutku kada protivnik ulaže da bi pobijedio u guranju još snage izmakne se i MRãSRYXþHSUotivnika dDSDGQHQDQRV=QDþLGDMHGLQDPLþNDUDYQRWHåDELWQD]DVODELMHJD MHURQVHVXSURWVWDYOMDXRQRPVPMHUXJGMHMHMDþLSURWLYQLNXVWYDULVODELML

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

197

4. pravi trenutak (kada i u koje vrijeme se što treba raditi) To je upravo ono što je iz prethodna dva principa izvedeno. Kada se protivnik otvorio, postavio u neravnotežni SRORåDM L RWNULR VYRMX DNFLMX RGUåDYDQMHP GLQDPLþNH UDYQRWHåH GROD]L VH X SRORåDM ]D primjenu tehnike koja je najbolja u tom trenutku i najprimjerenija.

5. XþLQNRYLWRVW (s minimumom energije mDNVLPDOQLXþLQDN 2YRMH]DGRYROMHQRNDGDVHVYDþHWLULSUHWKRGQDSULQFLSDSRNORSHXGRYROMH3URWLvnika se SREMHÿXMH VD QDMPDQMH SRWUHEQRP VLORP .DGD VH WDM SULQFLS XVYRML WR ]QDþL GD VH ovladalo duhom juda.

8.4.

(WLþNLSULQFLSL Zahvati samoobrane preGVWDYOMDMX YUOR XþLQNRYLWR þHVWR L VPUWRQRVQR RUXåMH

osobne samoobrane. Zato se postavlja pitanje kada primijeniti to sredstvo i u kojoj mjeri. S jednim zahvaWRPPDQMHJLQWHQ]LWHWDVHPRåH³XPLULWL´QDSDVQLNDQHQDQRVHüLPXWUDMQLMX LOL YHüX WMHOHVQX R]Oijediti, dok ga se prejakim intenzitetom može ozlijediti pa i usmrtiti. treba napomenuti da dobar poznavalac samoobrane nikada ne napada prvi. On se samo EUDQL LOL SRPDåH RVREDPD þLML MH RVoEQL LQWHJULWHW XJURåHQ .DGD JRG MH PRJXüH WUHED upotrijebiti onu VLOLQX ]DKYDWD NRMD üH QDSDGDþD RGYUDWLWL RG QDPMHUH L XND]DWL PX QD QMHJRYXQHPRü=DWRVOXåHSROXJHQD]JORERYLPDLJXãHQMD8WHåLPLSRåLYRWRSasnim VLWXDFLMDPDWUHEDãWRSULMHUD]RUXåDWLQDSDGDþHLLüLQDQMLKRYRVPDQMLYDQMHQMLKovog broja. To se poVWLåH VQDåQLP XGDUFLPD X YLWDOQH WRþNH WLMHOD EDFDQMHP SURWLYQLND QD JODYX LOL L]YRÿHQMHP SROXJH NRMH GRYRGL GR OXNVDFLMH ]JORED LOL ORPD NRVWL =QDþL GD åivotna VLWXDFLMDRGQRVQRRSDVQRVWGLNWLUDQDþLQSRQDãDQMD U sportu kakav je judo moraju vrijediti iELWLQMHJRYDQLVWURJLHWLþNLSULQFLSL1HVDPR]DWR ãWRMHMXGRYUORXþLQNRYLWRLRSDVQRRUXåMHYHü]DWRãWRMHSUDYLQDSUHGDNQHPRJXüDNRVH ]DQHPDULQMHJRYDXQXWDUQMDVXãWLQDNRMRMMXGRLPDGD]DKYDOLVYRMXXþLQNRYLWRVW

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

198

8] PRUDOQH ]DNRQH L RELþDMH NRML LQDþH YULMHGH X VYLP FLYLOL]LUDQLP GUXãWYLPD VYDNL VH judoka treEDSULGUåDYDWLLVOLMHGHüLKHWLþNLKSULQFLSD •

judoka nikada ne napada prvi, on se uvijek samo brani;

•

DNR GRÿH GR VXNRED ]QDQMH MXGD VH WUHED XSRWULMHELWL X NUDMQMRM QXåGL DNR VH nikako GUXNþLMHQHPRåH]DãWLWLWLYODVWLWLåLYRWLOLåLYRWQHNHGUXJHRVREH

•

SULOLNRPXSRWUHEH]DKYDWDWUHEDQDVWRMDWLãWRPDQMHSRYULMHGLWLSURWLYQLNDLþLP opasnost prestane prekinuti akciju;

•

zabranjeno je javno prikazivati svoje znanje u svrhu reklamiranja ili postizanja materijalne koristi;

•

]DEUDQMHQRMHELORNRPHSRND]LYDWLVYRMH]QDQMHEH]GRSXãWHQMDXþLWHOMD

•

VYDNL MH MXGRND REYH]DQ QD EH]XYMHWQX SRVOXãQRVW VYRP XþLWHOMX ]DKWMHY SULPMHUHQ]D-DSDQFHDOLQDUDYQRRJUDQLþHQRSüLP]DKWMHYLPDGHPRNUDWLþnosti i humanizma);

•

nije dopušteno nikoga kriviti ako se tijekom vježbanja dogodi ozljeda ili neka nesUHüD

•

FMHORNXSQL åLYRW MXGRNH PRUD ELWL X VNODGX VD VSRUWVNLP HWLþNLP L PRUDlnim normama društva.

•

pravila lijepog ponašanja su posebno naglašena; prije treninga kao i poslije treninga (nastave) treba se pozdraviti poklonom (u stavu kleka), a prije i poslije VYDNH ERUEH LOL YMHåEH SRNORQRP X VWRMHüHP VWDYX 3R]GUDY MH REYH]DQ SULMH VYDNRJ REUDüDQMD XþLWHOMX 3UHPD VYDNRP VH WUHED RGQRVLWL V QDMYHüLP poštovanjem, pD L SUHPD SURWLYQLFLPD V NRMLPD VH HYHQWXDOQR GRÿH X UHDODQ sukob. Sve emocije treba kontrolirati, biti miran, ljubazan i dostojanstven.

•

Judoke posebnu pozornost poklanjaju higijeni i redu. dojo - vježbalište se ostavlja i odråDYDXQDMYHüHPUHGX

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

199

8.5. Dojo pravila 3RVWRMH VWDQRYLWD SUDYLOD NRMD VX RSüH SUL]QDWD D RGQRVH VH QD SRQDãDQMH L KLJLMHQX X dvorani.

• Uvijek nosite nešto na nogama kada se ne nalazite na matu. Sandale (šlape) su tradiFLRQDOQDREXüD • 'UåLWHWLMHORSRVHELFHVWRSDODGRLVWDþLstim. Judokama s prljavim nogama ne može se dopustiti pristup na mat( tatami). • Ne nosite prstenje, naušnice i bilo kakav drugi nakit, kao i ukrase za kosu koji PRJXELWLX]URNR]ELOMQRJSRYUMHÿLYDQMD • Nokte na nogama i rukama morate podrezati da budu kratki. Nokti mogu bit uzrok ozljeda. • 'XJDNRVDWDNRÿHUMHRSDVQD9HåLWHYDãXNRVXXUHSLOLQDQHNLGUXNþLMLQDþLQ da se ne rasipa. • Dok ste na mat-XQHQRVLWHþDUDSH0RåHWHVHVNOL]QXWLLWHãNRSDVWL • 1HQRVLWHJRUQMLGLRRGMHüHLVSRGNLPRQDRVLPXVOXþDMXSRVHEQLKUD]Ooga. žene mogu nositi majice. • 1HQDSXãWDMWHPDWEH]GRSXãWHQMDXþLWHOMD-trenera (sansei). • Ukoliko napuštate mat, ne zaboravite naklon, kao i prilikom povrataka. Ne zaboraviWHREXüX • Ne razgovarajte sa onima koji sjede na matu tijekom treninga. Sjedite skupljenih nogu i pazite. • %LWLQHSDåOMLY]QDþLVODED]DãWLWDXVOXþDMXQHRþHNLYDQRJSDGDQDYDV • 2SüDNRQFHQWUDFLMDFLMHORYULMHPHPRUDELWLMHGQDRG]DGDüD • 1LMHGRSXãWHQRSULþDWLãHWDWLVHNUXåLWLXRNRORLOLOHåDWL • Kada stojite neka vam ruke slobodno vise s obje strane tijela, kada sjedite neka YDPVHUXNHQDOD]HQDNROMHQLPD8UHODNVLUDMXüHPSoložaju.

PUVF,YR%DQRYLü

8.6.

JUDO METODIKA TRENINGA

200

2VQRYQHPHWRGHXþHQMDWHKQLND -XGRLPDGREURUD]UDÿHQVXVWDYXþHQMDXPHWRGRORãNRPVPLVOXNRMLVHXVDYUãava s

novim zahtjevima suvremenog natjecateljskog sporta. U tekstu koji slijedi je razraÿHQD PHWRGD XþHQMD L XVDYUãDYDQMD WHKQLND SR .RGRNDQX X 0RGHUQL SULVWXS SRGUD]XPijeva XNODSDQMH QRYLK ]QDQVWYHQLK GRVWLJQXüD D ãWR þLQL XPLMHüH VYDNRJ WUHQHUD SRQDosob uspješnim višeLOLPDQMHPDGDVHXSUDNVLXþHQMDWHKQLNHQLMHVXYLãHSUomijenila navedena PHWRGRORJLMDRVLPãWRVHXNODSDMXQDMQRYLMDGRVWLJQXüDL]REODVWLPoWRULþNRJXþHQMDDãWR MHREUDÿHQRXSUHWKRGQRPSRJODYOMX

1. Individualne vježbe bez partnera (tendoku- ranshiu) -RSRQDãDVHSRNUHWRGUHÿHQHWHKQLNHXPMHVWXEH]SDUWQHUD

2. Ulasci bez bacanja (uchi-komi) - izvodi se kuzushi i tsukuri (bez kake) sliveno, postepeno sve brže.

3. Ulasci sa podizanjem (pushi-gari) -L]YRGLVHNX]XVKLLWVXNXULLGMHORPLþQo kake; podiže se od tla s kontrolom

4. Serija ulazaka sa 1 bacanjem (kake-ai) -RYRVHþHVWRUDGLQDWUHQLQ]LPDUDGLREXNHVSHFLMDONLSRQHNDGVHSRGLåHLEaca i po SDUWQHUDREXþHQLWDNPLþDUL 

5. Vježbanje bacanja u kretanju (yaku-soko-geiko) -XVDYUãDYDQMHRVMHüDMD]D PRPHQWQDSDGD 3DUWQHUVHQHRSLUHYHüVXUDÿuje; namješta se u idealnu poziciju.

6. Vježbanje u kretanju s otporom (kakari-geyko) -SURWLYQLNGDMHRWSRUXRQRPVOXþDMXNDGDWRULQHSUDYLOQRL]DEHUHPRPHQW]D napad.

9MHåEDQMHVSDUWQHULPDUD]OLþLWHUD]LQH]QDQMD (shute-geyko) - uke zna više i pomaže toriju u otklanjanju pogreški

8. Uvjetovana borba (randory) - laki randory - s popuštanjem samo obrana bez kontri - teški randory - obrana i napad, simulacija borbe ovisno o vrsti zadatka

7DNPLþHQMDVLWXDFLMVNLWUHQLQJ (shiai) -XYMHWQRGRLSSRQDLOLLOLSR]DGDüLNRPELQDFLMHWHKQLNDLXYMHWRYDQR vrijeme trajanja borbe.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

201

(YRãWRMHRXþHQMXYMHãWLQHUHNDROHJHQGDERULODþNLKYMHãWLQD%UXFe Lee: 3RþHWDN • • • • • •

•

'D ELVPR SRVWDOL GUXNþLML QHJR âWR MHVPR PRUDPR UD]YLWL L SRVWLüL VYLMHVW R tome što jesmo. Istina je izvan oblika. 6SR]QDYDWLVHEH]QDþLSURXþDYDWLVHEHXLQWHUDNFLMLVGUugima. Vježbanje se ne smije povezivati s objektima, oni ne vježbaMXYHüOMXGLVGuhom i ljudskim emocijama. 9MHåEDQMHQH]QDþLVDPR SXNR SRYH]LYDQMH VWYDUL NRMH üH L]JUaGLWL WLMHORYHüL SR]QDYDQMHVWYDULNRMHüHJDRãWHWLWLLR]OLMediti. .RRUGLQDFLMDMHQDMYUHGQLMLLQDMYDåQLMLHOHPHQWVYDNRJSURXþDYDQMDXVSMHšnosti X VYLP PRWRULþNLP DNWLYQRVWLPD X VYLP VSRUWRYLPD 7R MH PRJXüQRVW sjedinjavanja cjelokupnih kapaciteta organizma u uspješnosti obavljanja nekog posla, radnje ili motoriþNH]DGDüH 9MHãWLQDVHQDMEROMHVWMHþHSUYRWRþQRãüXLSUHFL]QRãüXSRWRPX]EU]LQX a tek QDNUDMXVHVPLMHYMHåEDWLWRþQRVWLEU]LQDX]VQDJX

1HNL VH OMXGL UDÿDMX V VNORQRVWLPD L VSRVREQRVWLPD NRMH LP GDMX YHOLNX VQDJX L L]GUåOMLYRVW7RMHGREURLXUHGXDOL]DSDPWLWHVYHãWRXþLWHXVYLPERULODþNLPYMHãWinama su VWHþHQH YMHãWLQH. NaXþLWL ERULODþNX YMHãWLQX MH LVNXVWYR NRMH VH PRåH XVSRUHGLWL V LVNXVWYRPXXPMHWQRVWL2VMHüDMSURL]OD]LL]VUFD2GOXþQLVWHGDVWHþHWHRQRãWRRVMeüDWHGD vam je potrebno. Kada to postane dio vas, postajete svjesni da to imate. Uspjeli ste. Možda sve nikDGDLQHüHWHVKYDWLWLDOLWRMHXYama. I dok napredujete, upoznajete pravu prirodu QDMMHGQRVWDYQLMHJ SXWD =DPMHüXMHWH MHGQRVWDYQRVW MHGQRVWDYQL SXW SULUode i onoga što þLQLWH3RþLQMHWHVKYDüDWLåLYRWRQDNRNDNRJDQLVWHQLNDGDVKYDüDOL1DSUDYRPVWH putu. %RULODþNH YMHãWLQH VH ]DVQLYDMX QD UD]XPLMHYDQMX QDSRUQRP YMHåEDQMX L SRWSXQRP svladavanju tehnike. Vježbati snagu i upotrijebiti silu je lakše, a posvemašQMH VKYDüDQMH WHKQLNH VYLK ERULODþNLK YMHãWLQD VH PQRJR WHåH SRVWLåH 'D ELVWH VKYDWLOL VHEH morate shvatiti i druge i razumjeti njihovu vještinu. Trebate prouþDYDWL WDMPLQJ L VODERVWL protivnika. Samo poznavanje protivnika i njegovih sposobnosti može vam pružiti PRJXüQRVWGDJDODNRSRELMHGLWH. (Bruce Lee) /autor preradio za judo iz: Tao-jeet-kune-do od Bruce Lee-a, Linda Lee 1975./

PUVF,YR%DQRYLü

8.7.

JUDO METODIKA TRENINGA

202

%LRPHKDQLþNDDQDOL]D 1DMYHüL EURM LQIRUPDFLMD R WHKQLFL MXGD GRELYD VH SURPDWUDQMHP GDQDV MH WR

moJXüHX]YHOLNLEURM]DWRQDPMHQVNLKWHKQLþNDVUHGVWYD %LRPHKDQLþND DQDOL]D X MXGX MH YUOR VORåHQD MHU VH Dnaliziraju dva sustava koji NRQWDNWLPDLVLODPDNRMHUD]YLMDMXWYRUHMHGDQYUORGLQDPLþDQLYDULMDELODQVXstav koji ovisi L YHOLNRP EURMX þLPEHQLND VWDY JDUG NUHWDQMH VNORS VLOD SURPMHQH GMHORYDQMD VLOD reakcije na finte i dr.). Radi razmatranja nabrRMDW üH VH VDPR GLR þLPEHQLND NRML WYRUH VXVWDY]DPRJXüXDQDOL]X 7LþLPEHQLFLVX • - ravnoteža sustava • -WRþNHRVORQFD • - podložna površina • - projekcije centara težišta tori-ja i uke-a • -SURMHNFLMD]DMHGQLþNRJWHåLãWDWRUL-ja i uke-a kao sustava • - smjer djelovanja sila (paralelogram sila) • - sustav poluga Pod pojmom ravnoteže uzima se u obzir dvije stvari, sposobnost održavanja ravQRWHåH L VSRVREQRVW EU]RJ XVSRVWDYOMDQMD UDYQRWHåH 3UYD RYLVL R PLãLüQRM VQD]L R veliþLQL SRGORåQH SRYUãLQH ãWR ]QDþL SRYUãLQL L]PHÿX WRþNL RVORQDFD D ãWR MH XSUDYR proSRUFLRQDOQRVNRHILFLMHQWRPVWDELOQRVWLWLMHOD WHRWRPHNROLNRMHWRþNDSURMHNFLMHRSüHJ centra težišta tijela (OTC) udaljena od centra podložne površine (CPP). Judoka je prema tome u boljem položaju u boljoj ravnoteži ako spusti OTC niže, SRYHüDUD]PDNL]PHÿXVWRSDODVWDYMLJR-hon-tai), a u parteru ako raširi ruke i noge, a OTC VSXVWLQDWORQLVNLSRORåDMNRMLVHYLGLþHVWRXKUYDþNLPPHþHYLPD=QDþLSRPLFanje OTC izvan centra podložne površine umanjuje stabilnost tijela, a potpuno se naruši ravnoteža kada projekcija OTC pada van podložne površine.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

203

7LMHNRPNUHWDQMDXERUELRYRVHGHãDYDQHSUHNLGQRPHÿXWLPWRWUDMHVDPRGMHOLüVekunde MHU VH SRPLþX WRþNH RVORQDFD WH XVSRVWDYOMD QRYD SRGORåQD SRYUãLQD. Odstupanjem projekcije OTC od CPP mijenja se i dinamiþka stabilnost tijela, a ona se mjeri tzv. kutom stabilnosti (KS). Kut stabilnosti u labilnoj ravnoteži ovisan je o visini OTC i promatranim graQLþQLP WRþNDPD SRYUãLQH RVORQFD (PS), stoga je stabilnosW QHNRJ VWDYD YHüD NDGD MH OTC niže, D SRGORåQD SRYUãLQD YHüD =ERJ WRJD VH QDUXãDYDQMH UDYQRWHåH L]YRGL najuþLQNRYLWLMHXVPMHUXQDMPDQMHJKS. Kut stabilnosti je manji kada je OTC tijela viši, a podložna površina manja. Osnovni i prvi cilj judoke u borbi MH GRYRÿHQMH SURWLYQLND X ODELOQX UDYQRWHåX 3RNUHWL NRMLPDVHWRUDGLVXJXUDQMHSRYODþHQMHVWU]DQMLPDQDSUijed, nazad ili u stranu. Sve se to koristi da bi se izazvala reakcija protivnika i prisililo ga da uspostavlja nove kontakte, a time se mijenjaju odnosi OTC- CPP - KS i dovodi u labilan ravnotežni stav. Pokreti se kombiniraju, vrši se *atak* radi finte da bi se izazvala reakcija, a potom napad kada su RVWYDUHQL XYMHWL ]D GMHORWYRUQX SULPMHQX WHKQLþNLK HOHPHQDWD EDFDQMD  8NROLNR MH QHWNR YHüLPDMVWRUWRüH]QDWLEROMHL]YHVWLLOLSUHSR]QDWLSRORåDM]DRGUHÿHQXWHKQLNXDWLPHüH ELWL SRWUHEQR PDQMH VQDJH XORåLWL ]D L]YRÿHQMH WHKQLNH 3RVHEQR MH PDMVWRUVWYR NDGD VH izbacivanje iz ravnoteže izvodi kao rezultat obrambene reakcije protivnika, na pravi ili ODåQLSRNUHW'DELVHPDNVLPDOL]LUDODXþLQNRYLWRVWSRWUHEQRMHMRãLNRULVWLWL]akone fizike, a to su zakoni poluga.

Osnovna zakonitost nam kaže: 9HOLþLQDSRWUHEQHVLOHMHREUQXWRSURSRUFLRQDOQDGXåLQLSROXJH F1 x k1 = F2 x k2. 7R]QDþLGDüH QD PDQMHP NUDNX ELWL SRWUHEQD YHüD VLOD D QD GXåHP kraku manja sila pod uvjetom da sile F1 i F2 imaju okomit smjer na podlogu. Kada taj uvjet nije zadovoljen vrijedi izraz za moment sile M = F x f x sin α. U praksi razlikujemo dvije osnovne vrste poluga: dvokrake i jednokrake.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

204

Dvokrake poluge VX þHVWH L WR NDR SROXJH SUYRJ UHGD NRG NRMLK VH VWYDUD SDU paralelnih sila suprotnog djelovanja (sprega sila) i par sila istog smjera. Prepoznatljive su jer imaju po dva kraka sila istog ili suprotnog smjera, a oVORQDFMHL]PHÿXQMLK (diQDPLþNL oslonac). -HGQRNUDNHSROXJHLPDMXRVORQDFL]YDQWRþDNDQDNRMLPDGMHOXMHSDUVLOD (sila PLãLüDLVLODWHUHWD  .UHWDQMD X MXGX VX YUOR VORåHQD L V ELRPHKDQLþNRJ VWDMDOLãWD VX ]D DQDOL]X YUOR složena jer se radi o nizu promjenljivih koje su uzrokovane gibanjima dva tijela ,a koja QLVX RGUHÿHQD QHNRP SUDYLOQRãüX YHü VX SURL]YRG VLWXDFLMH L UD]OLþLWLK UHDNFLMD Razlikujemo fazu kretanja pripreme za napad, izazivanje neravno-teže, ulazak za bacanje i kontakt s protivnikom, te VDP þLQ L]YRÿHQMD WHKQLNH EDFDQMD (sve je to još sloåHQLMH SUHODVNRP QD WOR JGMH VH WDNRÿHU RGYLMD ERUED L JGMH VH WLMHOD ]ERJ SRGORJH L površina kojima se oslanjaju ponašaju znatQR GUXNþLMH QHJR X VWRMHüHP SRORåDMX  7X VH pod pojmom kuzushi-tsukuri-kake radi upravo o opisanim fazama i svaka od njih ima svoMXELRPHKDQLþNLRSUDYGDQXUDãþODPEXDXFMHOLQLXYMHWXMXGDVHL]MHGQHXOD]LXGUXJX Kake je posebno važna faza, jer se ukoliko je ispunjeno sve, a što prethodi, može iskazati YUOR XþLQNRYLWD VLOD -Rš je posebno potrebito naglasiti da i analiza vrsta tehnika koje su UD]OLþLWHose-komi, kansetsu-waza i shime-waza (držanja, poluge i gušenja) usložnjavaju analizu kretanja toliko da bi bilo potrebno u okviru biomehanike posebno izraditi programe za te analize. Energetska komponenta judo svrstava u aerobno-anaerobni sustav rada. To XND]XMXSUDüHQHIUHNYHQFLMHVUFDSULPLURYDQMXLXUDGX-borbi ili na treningu. U mirovanju trenirani natjecatelj ima 55 -60 otkucaja srca u minuti, a tijekom treninga ili u opteUHüHQMX za vrijeme borbe narastu i do 200 otkucaja u minuti. Frekvencija srca ukazuje o kakvom se intenzitetu rada radi, i o karakteristikama tog rada. Frekvencije od 130-150 govori o aerobnom radu, a frekvencije od 200 JRYRUH R þLVWRP anaerobnom radu. Obim rada mjerimo trajanjem, a intenzitet rada frekvencijom srca (pulsom) i to su dva osnovna SRND]DWHOMD]DL]UDþXQDYDQMHXNuSQRJRSWHUHüHQMD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

205

-HGQRVWDYQRL]UDþXQDWRMHGDSXOVRG130 ]QDþLPDOL intenzitet, 145 srednji, a onaj preko toga veliki intenzitet.DGDVHJOHGDXNXSQRRSWHUHüHQMHWR ELELORWDNRGDVHPQRåLþLVWL UDGVSXOVRP;PLQXWD DWRMHVUHGQMHRSWHUHüenje. Tko se smatra da su PDOD RSWHUHüHQMD RQD GR 1800, srednja do 2400 i velika preko 2400 mjernih jedinica. )L]LþND UDGQD VSRVREQRVW YUKXQVNLK MXGRND L]UDþXQDWD QD NJ WMHOHVQH WHåine primjenom RELþQRJ PWC

170

iznosi 17-20 Kg m/min/kg tjelesne težine , a što je vrlo visoko.

Energetska potrošnja je vrlo velika i iznosi preko 80 Kj, a pri takvom radu maksimalna potrošnja kisika iznosi 40-60 ml/kg/min. Informativna komponenta juda je više nego i u MHGQRPVSRUWXYHOLNDLJRWRYRMHQHPRJXüHVYHLQIRUPDFLMHXVYRMLWLDSRWUHEQRYULMHPH]D iole kvalitetniju razinu je 4-5 godina intenzivnog vježbanja i natjecanja. 3RVWXSQRVW X XþHQMX MH PRåGD ]QDþDMQLMD QHJR X LMHGQRP VSRUWX D ]D SRstizanja NYDOLWHWQLMLKUH]XOWDWDQLMHGRYROMQRVDPRXVDYUãDYDQMHQDXþHQRJYHüLedukacija novog za UMHãDYDQMHSUREOHPVNLK]DGDüDNRMHXMXGXQLNDGDQLVXLVFUSOMHQH7DNRVHMHGDQQDtjecatelj ne može dugo održati ako mu je repertoar skroPDQ EXGH SURþLWDQ  L DNR MH NYDOLWHWDQ nije više u stanju da pobijedi ni osrednjeg protivnika jer su i tehnike obrane sastavni dio juda. =D XVSMHK X MXGX ELWQH VX L GUXJL þLPEHQLFL RVLP ]QDQMD WHKQLND WH ELRPHKDQLþNLK energetskih i informacijskih osobitosti tog sporta.

Jednadžba specifikacije je vrlo složena. U njoj su sadržane sve antropološke karakteristike koje su neophodne, neke relevantne, a neke manje relevantne za postizanje uspjeha. Koliko neka karakteristika imDXGMHODWRPRåHPRL]UD]LWLNRHILFLMHQWRPXþHãüDD WXMRã]QDQRVWLPDãWRUHüL2GPRWRULþNLKVSRVREQRVWLSUHPDGHILQLFLMLMXGDSURL]OD]LGDMH to VSRUWPDQLIHVWDFLMHUD]OLþLWLKYLGRYDVQDJHD]DWLPVYDNDNRNRRUGLQDFLMH; koji definiraju uspjeh u borbi. Dakle kada se govori o snazi tada se uzimaju svi vidovi snage, a najvažnija MH VSRVREQRVW QDMYHüH PRJXüD PRELOL]DFLMD HQHUJLMH X MHGLQLFL YUHPHQD VSosobnost L]YRÿHQMD PDNVLPDOQRJ EURMD NRQWUDNFLMH X] RGUHÿHQL RWSRU L VSRVREQRVW L]YoÿHQMD PDNVLPDOQHPLãLüQH sile.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

206

Potrebno je imati visoki stupanj sposobnosti iskazivanja repetitivne, eks-plozivne i VWDWLþNHVQDJHLWRVSRVREQRVWQDL]PMHQLþQRJLVND]LYDQMDLVWLKNDNRXDSVolutnom smislu WDNRLWRSRORãNLLWR]DRQHPLãLüQHVNXSLQHNRMHVXQDM]DSRslenije u boUELDãWRRGUHÿHQH tehnike ovisno o situaciji determiniraju. .RRUGLQDFLMDWLMHODLPDVLJXUQRQDMYHüL]QDþDMGDREMHGLQLVYHRVREitosti u jednu svrhovitu cjelinu,DSRVHEQRMRãNDGDVHWDWLMHODLNUHüXXSURVWRUXX]SUHGYLÿHQL QHRþHNLYDQLLOLRVXMHüHQLotpor. Zato koordinaciju mnogi autori obilježavaju kao moWRULþNX LQWHOLJHQFLMX 7DM YLG VSRVREQRVWL MH YUOR ]QDþDMDQ ]D XVSMHK X MXGX D RQ MH X YHOLNRM NRUHODFLMLVLQWHOHNWXDOQLPVSRVREQRVWLPDSDMHRQGDVOLMHGHüLYDåDQþLPEenik kognitivna sposobnost. 'DNOH SR YHOLþLQL NRHILFLMHQDWD XþHãüD L]D VQDJH L NRRUGLQDFLMH RGPDK Golaze kognitivne sposobnosti koje su odgovorne za: XþHQMHSULMHPprepoznavanje, organizaFLMXSRGDWDNDUDGFHQWUD]DSDPüHQMHLDQDOL]XSRGDWDND. Što je sport kompleksniji to je važnost kognitivnih sposobnosti YHüD =DWR VX ]D MXGR YDåQH VYH VSRVobnosti NRJQLWLYQRJ SURVWRUD D QHNH SRVHEQR NRMH VX SRG XWMHFDMHP þLPEHQLND percepcije, VSDFLMDOL]DFLMH SDPüHQMD L LQGXNWLYQRJ UH]RQLUDQMD %U]LQD MH WDNRÿHU ]QDþDMDQ þLmbenik jer se sve radQMHXERUELWUHEDMXL]YRGLWLEU]RLWRþQRSRãWRVXSURPMHQHVLWXDFLMH þHVWHLVWDOQRSURPMHQOMLYDUDYQRWHåD6SRVREQRVWRGUåDYDQMDUDYQRWHåHMHWDNRÿHU]QaþDMQD RQDVHVWDOQRJXELLXVSRVWDYOMD*LEOMLYRVWMH]QDþDMQDDOLQHWROLNRNDRXQHNLPGUXJLP sport ovima (karaWH  3UHFL]QRVW QLMH WROLNR L]UDåHQD QH PLVOL VH QD WRþQRVW NRG WHKQLND  NDR X QHNLP GUXJLP VSRUW RYLPD 7DNRÿHU MH ]QDþDMQR iskustvo, jer je judo sport kod koMHJDVHXYMHWQRL]YRGLYHüLQXUDGQMLLUHDNFLMDPDGDQHNDRãDEORQD &UWH OLþQRVWi VX WDNRÿHU YDåQH ]D SRVWL]DQMH XVSMHKD =D JRWRYR VYDNR-dnevne WUHQLQJH L YHOLNR QDSUH]DQMH RG SRVHEQRJ VX ]QDþDMD PRWLYLUDQRVW L NYDOLWHWH OLþQRVWL (uSRUQRVW L VLVWHPDWLþQRVW . &UWH OLþQRVWL NDR ãWR VX agresivnost, samodominacija, ego, superego, fitmia, haria, i druge, vrlo su važne za postizanje vrhunskih rezultata. One su RGJRYRUQH ]D PRGDOLWHW SRQDãDQMD SRMHGLQFD D X VYH]L VX VD PRWRULþNLP NRJQLWLvnim i IXQNFLRQDOQLPVSRVREQRVWLPD9Hü VH LQGLUHNWQR VSRPHQXOR L funkcionalne sposobnosti judoke, a posebno one aerobnog tipa.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

207

Velika je energetska potrošnja za vrijeme natjecanja, borbe su relativno dugotrajne aktivnosti, a sustav natjecanja je takav da na turniru natjecatelj ima više borbi, natjecanje traje i po 10-12 sati, a ponekad se održava i u dva dana. Sve to zahtijeva izvanUHGQXRSüXL SRVHEQXIL]LþNXSULSUHPOMHQRVW6RE]LURPGDMH]DVWXSOMHQRSXQRþLPEenika u judo sport u WHLGDLPDYLãHNDWHJRULMDSUHPDWMHOHVQRMPDVL]DVWXSOMHQLVXVYLVRPDWRWLSRYL1DMþHãüH prevladava mezomorfni somatotip, a u težim kategorijama, posebno u super teškoj, mogu VHQDüLLendomorfni tipovi. 6YDNDNR GD VX QDMþHãüH NRPELQDFLMH L QH PRJX VH ]DQHPDULWL -HGQDGåED speciILNDFLMH X]LPD X RE]LU SXQR þLPEHQLND V NRHILFLMHQWLPD XþHãüD SD MH PRJXüH razmatrati i puno razliþLWLKVOXþDMHYDNDNRXJUuSDPDLNDWHJRULMDPDWDNRLSRMHGLQDþQR=D XVSMHKQLMHRGJRYRUDQVDPRMHGDQGYDLOLWULþLPEHQLNDYHüSXQRYLãHQMLKDXNXSQDVXPD odOXþXMHNROLNLüHQHWNRLPDWLVNRU=DWRWUHEDSURYRGLWLYUOR temeljito selekciju uz duže SUDüHnje. 6DPRWDNRüHVHGRELWLSRX]GDQHSRGDWNHRþLPEHQLFLPDNRMLXND]XMXQDQeþLMX podobnost za visoki rezultat i perspektivu, a to je najmanje 4-5 godina rada.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

208

8.8. Faktorska struktura sporta 1L]VSRVREQRVWLLRVRELQDXWMHþHQDXVSMHKXVSRUWX'RWLKSRGDWDNDNRMLþLQHMHGQDGžbu VSHFLILNDFLMH GROD]L VH QD WHPHOMX RSVHåQLK LVWUDåLYDQMD L PMHUHQMD YHüHJ EURMD najusSMHãQLMLK VSRUWDãD L UD]OLþLWLK NDWHJRULMD L WDNR RGUHÿXMX UHOHYDQWQH þLQMHQLFH NRMH VX zaMHGQLþNH ]D QMLK $ WR VX PRUIRORãNH L NRQDWLYQH RVRELQH NRJQLWLYQH PRWRULþNH L funkcionalne sposobnosti i druge dimenzije.

Jednadžba specifikacije

JSus = f (a1F1 + a2F2 + a3 F3 + an-1Fn-1 + anFn SUHPD0LODQRYLüLVXU

8.9.

2FMHQDYULMHGQRVWLNRHILFLMHQDWDXþHãüDXMHGQDGåELVSHFLILNDFLMH

PokušavDMXüLQDRGUHÿHQLQDþLQRGUHGLWLUHOHYDQWQRVWQHNLKRVRELQDLVSRVREQRVWLXWHNVWX ispod dano je njihovo vrednovanje na skali od 0-3OXV ]QDþLUHOHYDntno, a minus (-) ]QDþLGDMH]QDþDMQRDOLQHSRåHOMQRSUHPD.XOHã% MORFOLOŠKE OSOBINE


longitudinalna dimenzija skeleta (+3)
transverzalna dimenzija skeleta (+5)
volumen tijela (+5)
masno tkivo (0 do –5)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

KONATIVNE OSOBINE
regulacija i kontrola obrambenih reakcija (+5)
objedinjavanje regulativnih funkcija (+5)
regulacija i kontrola organskih funkcija (+5)
VXVWDY]DKRPHRVWDWLþNXUDYQRWHåX
sustav za kontrolu i regulaciju napada (+5)
sustav za regulaciju ekscitacijsko-inhibicijskih procesa (+5) KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI


spacijalni faktor (+5)
percepcija (+5)
SDPüHQMH
induktivno rezoniranje (+5) 02725,ý.(63262%1267,


koordinacija (+5)
ED]LþQDWMHOHVQDVQDJD
eksplozivna snaga (+5)
maksimalna sila pokreta (+5)
brzina alternativnih pokreta (+5)
ravnoteža (+4)
preciznost (+3)

209

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

210

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI


raspon transportnog sustava za kisik (+5)
stabilnost transportnog sustava za kisik (+5)
aerobni kapacitet (+5) Iz gore navedenog vidljivo je da je judo zahtijevan, potrebno je imati veliki broj sposobnosti i osobina za vrhunski rezultat.

9. Judo trening

9.1.

2VQRYQDQDþHODLSULQFipi

Osnovni principi koji vrijede za bilo koju sportsku disciplinu u temeljima su i principa treninga za judo sport. On se po tome ne razlikuje u osnovi od drugih sportova, a napose ERULODþNLKSRVHEQRRGKUYDQMD1RUD]OLNXMHVHXQDþLQXSULPMHQHXSUDNsi odUHÿHQLK SRVWXSDNDLXVPMHUHQMDNDUD]YLMDQMXUHOHYDQWQLKRVRELQDLVSRVREQRVWLDRþemu je bilo YLãHJRYRUDXMHGQDGåELVSHFLILNDFLMH3RVHEQRWUHEDQDJODVLWLVSHFLILþQRVWMXGDNDRELLWUL FLNOLþQRJWLSDXSHULRGL]DFLMLWUHQLQJDLSRWUHEHRGUåDYDQMD sportske forme.

9.2.

Usmjerenost transformacijskih procesa

Evo kako bi trebalo raditi prema ovom principu: - razvoj kompleksa sposobnosti za judo po uzrasnim kategorijama GMHFD PODÿL NDGeti, stariji kadeti, juniori, seniori - programiranje sportske forme: ulazak - stabilnost - gubitak -L]ERUDNWLYQRVWL]DSDUFLMDOQLLILQDOQLXþLQDN -RGUHÿLYDQMHEDWHULMHWHVWRYD]DLGHQWLILNDFLMXWUDQVIRUPDFLMVNLKGLPHQ]LMDOLþQRVWL RQLKYDULMDEOLNRMHVXRGJODYQRJ]QDþDMD]DRGUHÿHQLVSRUW - transformacija mikro-kolektiva

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

211

3URPMHQH RþHNLYDQLK VWDQMD X UD]YRMX VSRUWVNH IRUPH QDVWDMX SRG L]UDYQLP XWMHFDMHP priprema, a odgovorno je programiranje po periodima (periodizacija procesa treninga)

=DãWRVXRGJRYRUQLRGUHÿHQLSHULRGLSULSUHPD  pripremni period je odgovoran za stvaranje sportske forme  QDWMHFDWHOMVNLLPD]DGDüXGDRGUåLVSRUWVNXIRUPX  prijelazni dovodi do pada i gubitka forme da bi se osigurao potpuni oporavak za novi ciklus

3RYH]DQRVWLGRPLQDFLMDUD]OLþLWLKYUVWDWUDQVIRUPDFLMVNLKSURFesa Kako se pripreme odigravaju treba nastojati razvijati i održavati dostignutu razinu sposobnosti i znanja, a na to utjecati sukladnim izborom operatora (vježbi).

3RWUHEQRMHUD]YLMDWLLRGUåDYDWLQDRGUHÿHQRMUD]LQLYLWDOQLED]LþQLSURJUDP

a) aerobni kapacitet b) primarna funkcionalnu jakost c) ekscitaciju - relaksacija G SODVWLþQRVW&16-a

aerobni kapacitet: Posebnu pažnju pokloniti UD]YRMXIXQNFLRQDOQHMDNRVWLVUþDQRJPLãLüDPLRNDUGD NRULstiti FLNOLþQRJLEDQMH-45 minuta pri fc srca od 160 po intervalno sumiranoj metodi, ukupnog trajanja 30 i više minuta (5+5 odmori 1- PLQ  =QDþDMQR MH L ]D RWNODQMDQMH QHXURWVNL VPHWQMLNRMHVH]QDMXSRMDYOMLYDWLNDRSRVOMHGLFDSVLKLþNRJVWUHVDQDNRQLVFUpOMXMXüLKERUEL i natjecanja). primarna funkcionalna jakost: Obrada segmenata lokomotornog aparata, djelovati parcijalno, a posebno na slabu kariku u VXVWDYXYMHåEHVQDJHGMHORYDWLQDIL]LRORãNLSUHVMHNPLãLüDLPDNVLPDOQXHNVFLWaciju). Tu

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

212

VHSRVHEQRPLVOLQDRMDþDYDQMHRQLKNDULNDXODQFXPRWRULþNLKVposobnosti koje su slabije, a posebno na pojam jakosti (sposobnost iskazivanja maksimalne snage, obavljanje rada u vremenskoj jedinici) ekscitacija-relaksacija: 7UHED SDUFLMDOQR UMHãDYDWL GLR SR GLR VXVWDYD SR VHJPHQWLPD D FLOM MH SRVWLüL WRWDOQX sposobnost relaksacije za cijeli lokomotorni aparat, posebnu pažnju obratiti tome poslije vježbi snage. SODVWLþQRVW&16 7RPHWUHEDXMXGXSRNORQLWLQDMYHüXSDåQMXQDWRWUHEDXWMHFDWLYHüRGQDMUDQLMHJGMHþjeg uzUDVWD SRPRüX UD]QLK YMHåEL SROLJRQVNRJ WLSD NRristiti vježbe ravnoteže, stvarati nove situacije s puno varijabilnosti kretnih navika. ,]DEUDQLSURJUDPLVXXIXQNFLMLNRUHNFLMHRGUHÿHQRJVWHUHRWLSDRGUHÿHQHNDULNHVH NRULJLUDMXLOLVHXEDFXMXQRYHNRULVWHVHSUHWHåLWRLQIRUPDFLMVNHVWUXNWXUH%D]LþQi program MHYH]DQ]DRQHGLPHQ]LMHNRMHVX]QDþDMQH]DRGUHÿHQLVSRUWSRVHEQRSDUFijalne i one koje su dominantne u nekoj tehnici (DNR MH QHND ED]LþQD VWUXNWXUD UHPHWHüD-RPHWDMXüD "diže se"). Bitno je stvoriti uvjete za probijanje funkcionalnog platoa-maksimalnim RSWHUHüHQMLPDLXVLWXDFLMVNLPXYMHWima. situacioni specijalni programi: -YHåXVHQDED]LþQHDGRPLQLUDMXX2. i 3. fazi pripremnog perioda, - mora se ukloniti sve smetnje na informacijskom planu (provjera usvojene WHKQLNHQHGRXþHna tehnika-manjkava ;održavanje probnih natjecanja), -QDVWDYDNLVWRJXQDWMHFDWHOMVNRPSHULRGXDRGUåDYDQMHED]LþQHSULSUHPHL WRSRMHGLQLKGRPLQDQWQLKVHJPHQWDUDGLRþXYDQMDhomeostaze.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

213

'LQDPLþQRVWWUHQDåQRJRSWHUHüHQMD Ovaj princip treba poštovati vrlo detaljno, jer napredak u treningu je vrlo znakovit, DNRJDQHPD2SWHUHüHQMDPRUDMXELWLSRPQRSODQLUDQD2QDPRJXELWLYDULMDELOQDVWDOQD VD]EURMHQLPXþLQNRPLOLSRLQWHUYDOLPDDãWR]QDþDMQRRYLVLRWLSXYMHåEDþDLOLYUemenu koje stoji na raspolaganju za pripremu. Posebno je važno znati procijeniti kada je rasteUHüHQMH ELWQR XEDFLWL X QHNRP RG SHULRGD-faza pripreme kod sportova koji imaju po dva ili više vrhunaca sportske forme.

-SURJUHVLYQDNULYXOMDRSWHUHüHQMD - valovi progresije -YDORYLUDVWHUHüHQMD QDMYHüHRSWHUHüHQMHMHXID]LSULSUHPQRJSHULRGD Ako se održava dvije ili više trenažnih jedinica tijekom jednog dana da izborom sredstava u jutarnjem treningu treba XWMHFDWL QD &16 ! SURFHV XþHQMD ! WDNWLþNR tehQLþNL WUHQLng, a poslijepodnevni - utjecati na energetsku komponentu (randory). Bitno je rasporediti rad i odmore. Intervali odmora su po redoslijedu brzina-snagaizdržljivost. Udarni trening prema fazi pripreme i ovisno o razini vježEDþDPRåHELWL 2:1, 3:1 ili  WR ]QDþL VYDNL GUXJL  VYDNL WUHüL LOL VYDNL þHWYUWL WUHQLQJ MH YUOR YHOikog RSWHUHüHQMD Na što je još treba obratiti pažnju: (OHPHQWLXXþHQMXVX: -LQIRUPDFLMVNDNRPSRQHQWDVSRVREQRVWXþHQMD - energetska komponenta - situacijska komponenta -SUHSRNULYDQMHPRJXüHJRSWHUHüHQMD 6SRVREQRVWSULODJRÿLYDQMDQDWMHFDWHOMVNLPXYMHWLPD: - osobnost i sposobnost samokontrole - emotivna otpornost (pohvala, prigovor, poticaj, nagrada) - kognitivno-NRQDWLYQDNRPSRQHQWDRVRELQHOLþQRVWL - otpornost na stres što ga izaziva trening ili natjecanje

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

214

9.5. 3ULQFLSFLNOLþQRVWL 2YLVQRRVWXSQMXVSRUWVNRJGRVWLJQXüDEURMWUHQLQJDXMHGQRPPLNURFLNOXVXELWüH razliþLWD]DQDWMHFDWHOMHSUHPDX]UDVWXLNYDOLWHWLSRVWLJQXüD

MIKROCIKLUSI (7 - 14 dana) - operativno programiranje MEZOCIKLUSI (4 - 6 tjedana) - orijentaciono planiranje]DGDüHXãLUHPVPLVOX MAKROCIKLUSI Olimpijski ciklus - plan rada po godinama

ORIJENTACIJSKA RASPODJELA TJEDNOG FONDA SATI TRENINGA Starosna dob Broj treninga

Trajanje treninga Ukupno Intenzitet rada u % Teorija

10-12 4 60 240 50 1

12-14 6 4x60 2x45 330 50 2

14-16 6 4x90 2x45 480 50 2

16-18 8 4x90 4x60 600 60/70 2

18-20 8 4x90 4x60 600 70 2

20-22 8 4x90 4x60 600 70/80 2

10. =DGDüHLVDVWDYQLGLMHORYLWUHQDåQRJSURFHVD 7UHQLQJIL]LþNHSULSUHPH 1. Poboljšanje zdravlja L RSüH UDGQH VSRVREQRVWL YMHåEDþD XVDYUãDYDQMH IXQNFLMH organskih sustava, organizma u cijelosti; poboljšanje funkcionalne prilagodljivosti vježEDþD 2. Razvoj temeljnih funkcionalno-PRWRULþNLK VSRVRbnosti: vrsta brzina, snage i izGUåOMLYRVWLLWRVSULODJRÿHQLPVWXSQMHPSUHPD]DKWMHYLPDUD]LQHNRMRMSULSDGDYMHžEDþ 5D]YRMVSHFLILþQLK sposobnosti: koordinacijskih, gibljivosti, osjeta ravnoteže u sklopu VSHFLMDOQHPRWRULþNHVYHXNXSQRVWLNUHWQLK]DKWMHYDRGUHÿHQLKWHhnika.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

215

7HKQLþNR-WDNWLþNLWUHQLQJ 7HKQLþNLWUHQLQJ a)8þHQMHLXYMHåEDYDQMHRVMHWQR-PRWRULþNLKQDYLNDWHKQLNDNRPELQDFLMD  b) ,]JUDÿLYDQMH XþHQMH  RVMHWQR-PRWRULþNLK RGJRYRUD VHQ]R-PRWRULþNLK UHDNFLMD  usavršavanje tehnike na razini majstorskog stupnja (natjecateljskoj razini i dobnoj razini) u svezi s razvijanjem jednostavne i složene reakcije judoke u borbi, izgradnja specijalnih WHKQLþNR-WDNWLþNLK RVRELQD WHPHOMHQLK QD L]UDåHQRM UHDkFLML SRYH]DQRM V L]YRÿHQMHP moguüLK SULPMHQOMLYLK RGJRYRUD MXGR WHKQLND QDSada i obrane u stvarnim borbama te L]JUDGQMDRVREQRJVWLODLRGJRYDUDMXüHGRPinantne tehnike za taktiku u borbi. 7DNWLþNLWUHQLQJ ,]JUDÿLYDQMH LXVDYUãDYDQMHPLãOMHQMDXVYH]LYRÿHQMDERUEHRSHUDWLYQR mišljenje, takWLþNR PLãOMHQMH GRQRãHQMH RGOXNH  XþHQMH YMHãWLQD WDNWLþNRJ QDGPXGULYDQMD SULSUHPD DNFLMH VPLVOD ]D L]QHQDÿHQMH PDVNLUDQMH QDPMHUH L L]ERU WUenutka akcije-reakcije za plasiranje GRPLQDQWQH WHKQLNH  VYHVWUDQR WDNWLþNR-operativno mišljenje za svladavanje protivnika UD]OLþLWLKVWilova borbe.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

216

10.3. Psiho-socijalni trening 1. ,]JUDÿLYDQMH SR]LWLYQLK SRåHOMQLK RVRELQD OLþQRVWL  LQLFLMDWLYH VYMHVQRVWL L upornosti u radu, samosvladavanja i otpornosti na teška stanja i opasne situacije. 2. 5D]YLMDQMHLXVDYUãDYDQMHSVLKLþNLKSURFHVDVSR]QDMQLKLLQWHOHNWXDOQLKXXskoj svezi sa WHKQLþNR-WDNWLþNLPWUHQLQJRPSR]RUQRVWPRüSHUFHSFLMHLORJLþNRPLšljenje). 3. Razvijanje poželjne motivacije i njene razine u svezi društva i obitelji.

10.4. Teoretska priprema 1. Predavanja o znanstvenim spoznajama: temelji navika, reakcija, stupnjevima ovladanosti WHKQLNHLQDþLQRPYMHåEDQMDWHRVQRYDPDWDNWLþNRJUD]PLãOMDQMD 2. Povijest juda. 3.7HRULMDMXGDSULQFLSLMXGDSRGMHODWHKQLNDLELRPHKDQLþNLSULQFLSi u judu. 4. Osnove treninga i sportskog obrazovanja. 5. 8SR]QDYDQMHVSUDYLOLPDERUEHLRVQRYDPDVXÿHQMD 6. Upoznavanje s organizacijom judo sporta u zemlji i šire te sistemom natjecanja, a posebno za natjecatelje s kalendarom natjecanja. 7. Upoznavanje V SURJUDPRP VSRUWVNH ãNROH ]D RGUHÿHQX NDWHJRULMX SR VSROX X]UDVWX L stupnju majstorstva).

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

217

10.5. Model judoke MS = koeficijent mase T = tjelesna težina Red. br.

Model snage: snaga u kg = MS X T

1D]LYJUXSHPLãLüD

koeficijent mase

1. 2SUXåDþLWUXSDOHÿD  2. 3UHJLEDþLWUXSDWUEXK 3. 3UHJLEDþLNROMHQDELFHSVL 4. 3UHJLEDþLNXNRYD 5. 3UHJLEDþLSRGODNWLFH 6. 2SUXåDþLSRGODNWLFH 7. 3UHJLEDþLãDNHSRGODNWLFD 8. 3ULPLFDþLUXNHDGXNWRUL 9. 3ULPLFDþLnoge (aduktori) 10. 2SUXåDþLQRJXNYDGULFHSVL (prema Japanskom modelu po prof. D. Vukorepi)

0.4 1.3 0.8 0.8 0.8 0.8 1.3 0.9 1,6 1.0

10.6. )L]LþNDSULSUHPDXVQD]L 1DSUH]DQMD X MXGX VX VXEPDNVLPDOQD L PDNVLPDOQD D SUDüHQD VX SRYUHPHQLP preNLGLPD0RWRULþNDDNWLYQRVWMHYUORVORåHQDDQDRGUHÿHQLQDþLQWXDkWLYQRVWRGUHÿXMH svojom taktikom i tehnikom i protivnik. Aktivnost se ostvaruje i najveüRP PRJXüRP brzinom te uzastopce se i ponavlja više puta. Sve to zahtijeva održavanje visokog stupnja PLãLüQHVQDJHNDNRQDWUHQLQJu, a posebice za vrijeme natjecateljskog perioda. Isto tako se posebno mora voditi brigu i održavati visoki stupanj izdržljivosti u snazi u fazi pripreme kao i tijekom natjecateljskog perioda. Pored toga što u vrlo složenoj aktivnosti kakva je judo borba ima elemenata brzinske snage, ipak znatnije prevladavaju elementi snažne izdržljivosti. Zato je u pripremi u dosadašnjoj praksi trening judoke najviše usmjeren na snažnu izdržljivost. 'UXJLSULOD]LXSUDNVLMRãQLVXSURYMHUHQLPRåHVHUHüLQLVXSRWYUÿHQL, ali sigurno da je i druge sposobnosti potrebno razvijati i održavati na vrlo visokom stupnju, a misli se na izometrijsku, repetitivnu i eksplozivnu snagu; jer od uzimanja garda, kretanja koje je SRSUDüHQR QDYODþHQMLPD JXUDQMLPD L FLPDQMLPD WH SRNUetima za obranu i kontru u SRMHGLQLP ID]DPD WDNWLþNR-WHKQLþNH SULSUHPH L L]YRÿenja elemenata borbe zastupljene su VYHPRWRULþNHVSRVREQRVWLEU]LQDMHGQRsWDYQHPRWRULþNHUHDNFLMHEU]LQDL]YRÿHQMDMHGQRJ

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

218

pokreta, brzina složenog pokreta, naXþHQD VKHPD VORåHQH Ueakcije, amplituda pokreta, GLQDPLþNR RGUåDYDQMH Qarušene ravnoteže, ekonomizacija pokreta, racionalno trošenje energije i ritam). INDEKS OBUJMA 8.83$15$'8.*7-(/(61$7(ä,1$9-(ä%$ý$ primjer: 17690:60 = 295 = 300 INDEKS INTENZITETA = INDEKS OBUJMA/UKUPAN BROJ PONAVLJANJA primjer: 295:510=0.588=0.6 U pripremnom periodu trenažnog ciklusa može se odrediti 3-5 trenažnih jedinica u MHGQRPWMHGQXDXID]LQDWMHFDQMDLDNWLYQRJRGPRUDNDGDRSüHRSWHUHüHQMHSDGDLGR potrebno je najmanje 2 treninga snažne izdržljivosti. Da bi vježbanje imalo usmjerenost za razvitak snažne izdržljivosti indeks intenziteta treba biti 0.70. 3RMHGLQHYMHåEHVHPRJXL]YRGLWLVYHüLPLOLPDQMLPLQWHQ]LWHWRPVYHüLPLOLPanjim EURMHPSRQDYOMDQMD9DåQRMHSRVWLüLLQGHNVRG0.70. 3RVHEQRMHYDåDQL]ERUYMHåELVNRMLPDVHRVLJXUDYDMDþDQMHVODELKNDULNDXODQFXRSüH VQDJHNRGQHNRJYMHåEDþDDXWRPVPLVOXVHLPLMHQMDL]ERUYMHåELLNRPSR]LFLMDYMHåEL8 SULPMHUXMHUDÿHQL]ERUYMHåEL]DRSüXVQDJXFLMHORJWLMHODLWR]DNDWHgoriju do 60 kg., a za svaku drugu kategoriju se uz indeks inten]LWHWDRGUHÿXMHLSRWUHEQRUDGQRRSWHUHüHQMHãWR RSHW]DYLVLRUD]LQLYMHåEDþD]DNRMHJDVHYUãLL]ERUYMHåELLRGUHÿXMHRSWHUHüHQMH3RVHEDQ je problem treninga snage da se treba razvijati onu snagu koja je speFLILþQD ]D RGUHÿHQL sport ( što se posebno odnosi da vježbe imaju simulirani kut pod kojim sportaš izvodi aktivnost, tehniku) to se posebno treba primijeniti samo na vrhunskim natjecateljima kod NRMLK MH GXJRWUDMQLP WUHQLQJRP ED]LþQD VQaga na dovoljno viVRNRM UD]LQL 2MDþDWL RQH PLãLüQHJUXSDFLMHNRMHVXQDMRSWHUHüHQLMHVRE]LURPQDYUVWXL]YRUDHQHUJLMH]DMXGRMHWR adenozintrifosfat-kreatinfosfat  .RG PODÿLK X]UDVWD YMHžEH PRUDMX XNOMXþLYDWL SULPDUQH SRNUHWDþHWUHQLQJRSüHLOLW]Yvišestrane snage i speciILþQHVQDJH.RULãWHQMHPHWRGDERG\ buildunga i dizanja utega nije se pokazalo u treningu razvoja snage primjenljivo za VSRUWVNH SRWUHEH D SRVHEQR X VPLVOX NDGD MH YDåDQ þLPEHQLN LzGUåOMLYRVW 7DNRÿHU WUHED biti vrlo osjetljiv u planiranju razvoja snage kada je u pitanju koncept periodizacije s RE]LURPQDPRJXüQRVWRGUåDYDQMDYLVRNHIRUPHXVSeFLILþQRMVQD]L

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

219

10.7. Model treninga snage za težinsku kategoriju Br.

1. 2.

VJEŽBA razgibavanje ]JLEQDSUHþL razgibavanje dizanje trupa na kosoj klupici razgibavanje

3. podizanje tereta u pretklonu razgibavanje 4. kruženje nogama u sjedenju razgibavanje sukanje trupa 5. razgibavanje 6.

7.

Pumpanje, EHQþ razgibavanje pumpanje iz sjeda razgibavanje

8.

9.

podizanje tereta iz položaja na leÿLPD razgibavanje varavi pregibi na klupi razgibavanje

10.

11. 12.

vježba za zadnju ložu noge razgibavanje VNOHNQDUXþDPD razgibavanje þXþDQMVWHUHWRP

SADRŽAJ RADA XEU]DQRJUþHQMe i ispružanje ruku podizanje obrnutim hvatom UD]QHYMHåEH]DWUEXãQXJUXSXPLãLüD SRORåDMOHåHüLXþYUãüHQHQRJHQD gorQMHPGLMHOXNOXSLFHUXNHVEXþLFama iza glave - podizati trup mahanje rukama u pretklonu (sukanje rukama ) položaj u pretklonu podizanje tereta do prsa XSRORåDMXVMHGHüLSRGLüLQRJHGR stupnjeva i kružiti ista vježba kao u razgibavanju samo s utegom sukanje trupa teret - šipka je na ramenima, ruke na šipci, noge raširene za širinu ramena, okretanje oko uzdužne osi NUXåHQMHUXNDPDOHåHüLSRORåDMXQD klupici L]SRORåDMDOHåHüLQDNOXSLFLQRJHVH oslanjaju na tlo potiskivati uteg ERþQLNUXJRYLUXNDPDL]VMHGDQDNOXSL VMHGHüLSRORåDMQDNOXSLFLWHUHWQD prsima, podizanje iznad glave naizmjence podizati ruke iznad glave iz SRORåDMDOHåHüLQDNOXSLFL OHåHüLQDOHÿLPDQDNOXSLFLWHUHWNRG QRJXSRGLüLJDGRL]DJODYH kruženje rukama u stranu VMHGHüLQDNOXSLSRWKYDWRPWHUHWSRGLüL do prsa i spuštati OHåHüLSRWUEXãNHQDNOXSLSRGL]DWL potkoljenice na posebnoj spravi savijati i pružati potkoljenice (teg 20 kg.) VNOHNRYLQDUXþDPDL]QMLKDQMD VNOHNQDUXþDPDRGUD]RPRGSULWNL þXþDQMQDVWRSDOLPD VWHUHWRPQDUDPHQLPDL]YRGLWLþXþnjeve s poskocima

U tablici dati primjer je za kategoriju od 60 kg.

OBUJAM RADA 12-32x 60x12x 3 = 2160 16 - 18 x 2,5 + 2,5x20x3 = 300

16-18x 40x16x3 = 1920 16-32x 2,5+2,5x16x4 = 320 po dvije serije 16-32x 50x12x3 = 2400 po dvije serije 16-32x (30x12)+(40x12)+(50x 12)+(70x8)+(80x3)+(60 x12)x3 = 3750 16-32x 25x12x3 = 900 16-32x 35x12x3 = 1260 16-32x 25x12x3 = 900 12-16x 20x12x3 = 720 10-12x 60x12x3 = 2160 10-12x (30x3)+(70x2)+(80x1) + (60x3) x 3 = 910

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

220

7UHüLGLR3ULPMHULWUHQLQJD 11. Primjeri treninga po trenažnim periodima 11.1. Pripremni period Prva faza od.............do...............godine. od......do..... Plan rada (primjer) Broj treninga : 45 - 3 treninga snimanje stanja (testovi) - 20 treninga OFP RSüDIL]LþNDSULSUHPD - 8 treninga UFP (usmjerena priprema) - 6 treninga SFP (specijalna priprema) - 8 treninga TATEWDNWLþNR-WHKQLþNDSULSUema) 7UHQLQ]LüHVHRGUåDYDWLXGYRUDQLQDRWYRUHQRPWHUHQXLWULPVWD]L7MHGQLEURMWUHQLQJD6. Dnevno po jedan trening, a povremeno i dva puta ukoliko se ukaže potreba nakon testiranja. Cilj rada je: - sredstvima OFP pripremiti natjecatelje za izvoÿHQMHSODQDLSURJUDPDX SUHGVWRMHüRMQDWMHFDWHOMVNRMVH]RQL -SRVWXSQRXYRÿHQMHXWUHQDåQLSURFHVVUHGVWYLPD8)3L6)3 -SREROMãDQMHWHKQLþNLKVSRVREQRVWLLRWNODQMDQMHSRJUHãDNDXWHKQLFL =DGDüHVX -UD]YRMRSüLKSVLKR-PRWRULþNLKVSRVREQRVWLVnage, brzine, izdržljivosti, okretnosti i gibljivosti, - kontrola treniranosti i zdravstvenog stanja -SRYHüDQMHWHKQLþNRJ]QDQMDLRWNODQMDQMHSRJUHãDNDNRMHVXXRþHQH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

221

Kratki program rada Izbor sredstava: Testiranje: -EHQþPDNVLPDOQLSRWLVDNVSrsa) - troskok iz mjesta - pregibi do otkaza - puzanje 18 m naprijed-nazad -þXþDQMVXWHJRPYODVWLWHWHåLQH - kimono test -WUþDQMHP - tokui waza (10 bacanja)

OFP Snaga Vježbama sa utezima, vlastitom težinom i s partnerom utjecati na razvoj snage repetitivnog i apsolutnog tipa: ruku i ramenog pojasa, nogu i trupa (posebnu pozornost dati vježbama za SREROMãDQMHLUD]YLWDNVQDJHOHÿD  Izbor sredstava: -NRULãWHQMHWHUHWDQHVDSULUXþQLPVSUDYDPDSRNUXåQRPPHWRGXUDGD - vježbe u mjestu s partnerom - vježbe u kretanju s partnerom (razni oblici nošenja) -YMHåEHMDþDQMDXSDUWHUXVSDUWQHURPLSRMHGLQDþQRPRVWHQMDVNOHNRYL SURYODþHQMDSUHJLELVWDYRYLXPRVWRYLPDSUHGQMLPL]DGQMLPLSX]DQMD - vježbe na spravama (zgibovi, izdržaji, sklekovi, pregibi, zakloni) Brzina Izbor sredstava: -VWDUWRYLL]UD]OLþLWLKSRORåDMDVWRMHüLERþQRVRNUHWRPOHåHüLLGU -LVWUþDYDQMHNUDWNLKGLRQLFDVPDNVLPDOQRPEU]LQRP-60m) -WUþDQMHQDX]EUGLFLWUþDQMHQDQL]EUGLFLLQWHUYDOQLUDGGLRQLFHRG-30m) -LJUHORYLFHQDRJUDQLþHQRPSURVWRUXãWDIHWHLWUþDQMHVRSWHUHüHQMHP - vježbe reakcije na zvuk i vidni signal Okretnost Izbor sredstava: - elementarne igre (nogomet na koljenima s medicinkom, nogomet s dvije lopte, vježbe u parovima s elementima parterne gimnastike) - primjena modificiranih sportskih igara (košarka, odbojka, mali nogomet i ragby) -DNUREDWLNDSRPRJXüQRVWLNRULãWHQMHHODVWLþQRJVWRODJLPQDVWLþNHVSUDYH preskoci preko raznih sprava i svladavanje postavljenih poligona)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

222

Izdržljivost Izbor sredstava: -RSüXL]GUåOMLYRVWUD]YLMDWLNRULVWHüLWUþDQMDQDDWOHWVNRMVWD]LWUþDQMHPQDYULMHPH i na daljinu (1500m, 3 - 5 km) -L]GUåOMLYRVWXVQD]LUD]YLMDWLYMHåEDPDQRãHQMDX]EUGRLYMHåEDPDWUþDQMDV RSWHUHüHQMLPDVNOHNRYLþXþQjevi, pregibi, naskoci, saskoci, poskoci i korištenje vijaþH  Gibljivost 3ULMHSRþHWNDWUHQLQJDNDRLQD]DYUãHWNXNRULVWLWLYMHåEHL]SURJUDPDVWUHWFKLQJSRVHEice koristiWLYMHåEH]DLVWH]DQMHPLãLüH]DGQMHORåHEXWDLOHÿD UFP izbor sredstava koristiti kao i u OFP, a samo one vježbe koje su u uskoj svezi s struktuUDPD NRMH VX QDMRSWHUHüHQLMH X MXGX 6YH YMHåEH LOL YHüLQX L]YRGLWL V SDUWQHURP L YODVWLWRPWHåLQRPDSRNUHWLNRMLVHNRULVWHWUHEDMXELWLãWRVOLþQLMLSRNUHWLPDWHKQLNDMuda ili borbe. Primjeri vježbi: Izvoditi sklekove podizanjem partnera ili uz njegov otpor, što više koristiti vježbe nošenja NRMHVXSULEOLåQRVOLþQHMXGRWHKQLNDPDQRãHQMH YMHåEDþDQDUamenima kao kata-guruma LOLLSSRQVHRL þXþQMHYHUDGLWLVSDUWQHURPQDOeÿLPDVQDJu šake uvježbavati kroz uzimaQMHJDUGDVREMHUXNHSRYODþLWLXNH-DQDVHEHYXþLJDXSDrteru, snagu vrata raditi mostova L] NHVD JDWDPH LWG  %U]LQX UDGLWL YMHåEDPD WHKQLND QD RGUHÿHQR YULMHPH LOL EURM ponavljanje. Vježbati ulasNH]DWHKQLNHNRULVWHüLRSWHUHüHQMDEXþLFHYUHüHLOLJXPHQHWUDNH (posebno za tokui waza). SFP ,]ERU VUHGVWDYD MH MRã YLãH SULODJRÿHQ SRWUHEDPD MXGR WHKQLND L XVWYDUL MH SURgram za RMDþDYDQMH VWUXNWXUD NRMH VX L]UDYQR RGJRYRUQH ]D PDNVLPDOQX XþLQNRYLWRVW MXGRNH Koristiti vježbe XOD]DND V L EH] RSWHUHüHQMD L]YRÿHQMH EDFDQMH V UD]OLþLWLP SDUWQHULPD YMHåEH X SDUWHUX NRMLPD VH UD]YLMD VSHFLMDOQD VQDJD PLãLüH WUXSD 2SRQDãDWL SRNUHWH ]D L]YRÿHQMH RGUHÿHQH WHKQLNH X] PDNVLPDOQX DPSOLWXGX SRNUHWD X PMHVWX L X NUHWDQMX Uvježbavati poNUHWH L]EMHJDYDQMD L REUDQH V NRQWUDPD 9MHåEDWL EU]LQX UHDNFLMH SRþHWL UDQGRU\L]UD]QLKSR]LFLMDXSDUWHUXQDSUVLPDERþQRQDSDGVDVWUDQHVJODYHUDVNLGanje garda... i drugo. TE-TA Ova priprema je posebno važna jer se sav rad svodi na to; da se naXþHQHWHKQLNHãWREolje i XþLQNRYLWRSULPMHQHXERUELQDQDWMHFDQMX Sadržaj rada: -LVSUDYOMDQMHSRJUHãDNDNRMHVXXRþHQHL]SURãOHJRGLQHSRMHGLQDþQR  -XYMHåEDYDQMHQRYLKYDULMDQWLWHKQLNDLNDUDNWHULVWLþQLKQDSDGDMDQDRGUHÿHQH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

223

situacije ili tehnike, -YDULMDQWHVSHFLMDONHWLSLþQHVLWXDFLMHRGUHÿHQLKID]DXERUEL -L]YRÿHQMH.DWDSRSURJUDPX]DSRMDVHYH - polaganje ispita za pojas

11.2. Druga faza od.............do...............godine. Plan rada (primjer) Broj treninga: 36 - 1 trening snimanje stanja (testovi) -WUHQLQJD2)3RSüDIL]LþNDSULSUHPD - 6 treninga UFP (usmjerena priprema) - 16 treninga SFP (specijalna priprema) -WUHQLQJD7$7(WDNWLþNR-WHKQLþNDSULSUHPD 7UHQLQ]L üH VH RGUåDYDWL X GYRUDQL QD RWYRUHQRP WHUHQX 7MHGQL EURM WUeninga 4, 6 i 10 dnevno po 2 treninga, a povremeno i tri puta ukoliko se ukaže potreba ako se na programu i neka natjecanja. Cilj rada je: - sredstvima SFP i TATE pripremiti natjecatelje da optimalno iskažu specijalnu sposobnost u natjecateljskoj sezoni, -WHKQLþNXXYMHåEDQRVWGRYHVWLQDUD]LQXXþLQNRYLWHSULPMHQMLYRVWL -SRVWLüLERUEHQXVSUHPQRVW]DQDWMHFDWHOMVNLSHULRGVH]RQX  =DGDüHVX - razvoj specijalnih sposobnosti: snage, brzine, izdržljivosti, okretnosti i gibljivosti, - održavanje viVRNHUD]LQHRSüHIL]LþNHVSUHPQRVWLLNRQWURODWUHQLUDQRVWLL zdravstvenog stanja, -YLVRNDXYMHåEDQRVWLSULPMHQDWDNWLþNR-WHKQLþNRJ]QDQMDXVLWXDFLMVNRMERUEL Kratki program rada

Izbor sredstava: Testiranje: -EHQþPDNVLPDOQLSRWLVDNVSUVD - troskok iz mjesta -WUþDQMHP - tokui waza (10 bacanja)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

OFP Snaga - vježbama sa utezima, vlastitom težinom i s partnerom utjecati na održavanje dostignute razine snage repetitivnog i apsolutnog tipa. Izbor sredstava: - korištenje teretane sa priruþQLPVSUDYDPDSRPHWRGXUDGQDVWDQLFDPDEDU[WMHGQR SFP Brzina Izbor sredstava: -L]YRÿHQMHYHOLNRJEURMDXFKLNRPL-a tokui waza -UDGVRSWHUHüHQMHPSULL]YRÿHQMXWRNXLZD]D - serije bacanja s pauzama od 10 sekundi (10x10) -QD]YXþQLVLJQDOSODVLUati tokui waza - 5 do 8 randory-a s velikim intenzitetom trajanja 1-2 minuta u ulozi torija Specijalna okretnost Izbor sredstava: - borba u parteru s dva protivnika lakše kategorije, - vježbe u parovima s elementima parterne gimnastike -L]YRÿHQMHEDFDQMDLNRQWULXRJUDQLþHQRPYUHPHQX - izbjegavanje zadanog napadaja Specijalna snaga Izbor sredstava: -YMHåEDPD]DMDþDQMHSRVHEQLKPLãLüQLKJUXSDFLMDNRMHVXSRVHEQRDNWLYQHSUL L]YRÿHQMXWRNXLZD]DRGUåDWLSRWUHELWXUD]LQXVQDJHL]YRÿHQMHEDFDQMDSRG RSWHUHüHQMHPLOLVGYDXNHD -SULPMHQRPVWDWLþNLQDSUH]DQMDXERUEL]DJDUGNRMHVXWLSLþQHRGUåDWLYLVRNX razinu te snage. Specijalna izdržljivost Izbor sredstava: - randory u trajanju 5, 7, 10 i 12 minuta bez stanke, - randory s dva i više partnera sukcesivno u trajanju 6, 8 i 10 minuta partneri se mijenjaju svake 2, 3 ili 4 minute, - randory do 2, 3 ili više ippona - randory samo u parteru -UDQGRU\VDPRXVWRMHüHPVWDYX

224

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

225

Gibljivost 3ULMHSRþHWNDWUHQLQJDNDRLQD]DYUãHWNXNRULVWLWLYMHåEHL]Srograma stretching, posebice koristiWLYMHåEH]DLVWH]DQMHPLãLüHUXNXLUDPHQRJSRMDVDQRJXLOHÿD

TE-TA 7HKQLþNDSULSUHPD: U okvirima ove vrste pripreme se nastoji još više uvježbati i to sasvim situacijski sve ono što je potrebno za borbu, kao i variMDQWHVNRMLPDELVHPRJORSREROMãDWLGRVWLJQXWRXPLMHüH majstorVWYDXVYDNRJSRMHGLQDþQRJQDWMHFDWHOMD -NRULVWHVHVDPRSRQHNHGRGDWQHYMHåEH]DHYHQWXDOQXSUHYHQWLYXPRJXüLKQDVWDli JUHãDNDNRMHVHMRãQLVXLVND]DOHDOLVXWLSLþQHNRGSRþHWNDVH]RQH natjecanja. -XYMHåEDYDVHQRYHNRPELQDFLMHLOLVHSRQDYOMDMXYHüSURYMerene kombinacije, - korištenje varci i primjena istih u napadaju, -WLSLþQHLSRVHEQHREUDQHLNRQWUHQDQDSDGHNRMLVHRþHNXMXRGSR]QDWLKVXSDUQika, -UDQGRU\SR]DGDüDPD -L]YRÿHQMe tehnika u kata formi posebno tehnike koje se vežu na tokui waza -VYDSRQDYOMDQMDWHKQLNDVHL]YRGHVLQWHWLþNRPPHWRGRPQDXþHQRVHQHPLMHQMDviše nema vremena za promjene) 7DNWLþNDSULSUHPD: - taktika borbe za gard, -WDNWLNDERUEH]DRþXYDQMHUezultata, - napad po svaku cijenu, -L]QHQDÿHQMDNRMDVXPRJXüDL]SUHNLGD - borba s izrazito ofenzivnim protivnikom, - taktika protiv kontraša, - borba u zadnjoj minuti - borba na rubu i u kutu borilišta Situacijska priprema: -UDQGRU\XXYMHWLPDVOLþQLm na natjecanju (približno trening u isto vrijeme kada je i natjecanje po kalendaru -NUR]MXWURXYHþHULOLSRSRGQH  - turnir unutar kluba borbe traju do 2 ippona ili 8-10 minuta - randory s više uzastopno izmjena novih suparnika 4-5 Kontrolna natjecanja: Planirati u ovom periodu dva do tri kontrolna natjecanja s drugim klubom, dogovorno kategorije s + ili - 4-5 kg radi pravovremenog popunjavanja kategorija za ekipu. 6XVUHWL QLVX QDWMHFDWHOMVNRJ NDUDNWHUD YHü VX RJOHGQL PHþHYL NRML XSRWSXQMDYDMX VOiku i SRGDWNH NRML VX YHü ]DELOMHåHQL D LPDMX ]D FLOM L XSR]QDYDQMH SURWLYQLND DNR VX NOubovi VXSDUQLþNL 1LMH SUHSRUXþOMLYR GD VH VXSDUQLFL XQXWDU NDWegorije sretnu i da se ide na PDNVLPDOQR LVND]LYDQMH VSRVREQRVWL DOL VH QLMH GREUR RSXVWLWL 2ELþQR MH ]D SUYL PHþ SRåHOMQLMHGDVHL]DEHUHVODELMHVXSDUQLNHDSRVOLMHVHPRåHLüLLVYMHVQRVMDþLPD

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

226

11.3. Natjecateljski period od..........do............godine. Plan rada (primjer) Broj treninga : -

1 treninga snimanje stanja (testovi) 6 treninga O)3RSüDIL]LþNDSULSUHPD 40 treninga SFP (specijalna priprema) WUHQLQJD7$7(WDNWLþNR-WHKQLþNDSULSUHPD 7UHQLQ]LüHVHRGUåDYDWLXGYRUDQLQDRWYRUHQRPWHUHQX (tjedno 6, 8, 10 i 12 x). Dnevno po dva treninga, a povremeno i tri puta ukoliko su na programu i natjecanja. Cilj rada je: - sredstvima SFP i TATE pripremiti i održati optimalnu sposobnost u natjecateljskoj sezoni, -WHKQLþNXXYMHåEDQRVWRGUåDWLQDUD]LQLXþLQNRYLWHLYUORXþLQNRYLWHSULPMHQMLYRVWL -RGUåDWLLSRGLüLERUEHnu spremnost za natjecanja koja su u planu =DGDüHVX - održavanje i razvoj specijalnih sposobnosti: snage, brzine, izdržljivosti, okretnosti i gibljivosti, -RGUåDYDQMHYLVRNHRSüHIL]LþNHVSUHPQRVWLLXWUHQLUDQRVWLWHNRQWUROD]GUDYOMD - visoka uvMHåEDQRVWLSULPMHQDWDNWLþNR-WHKQLþNRJ]QDQMDXVLWXDFLMVNRMERUEL Kratki program rada

Izbor sredstava: Testiranje: - maksimalni potisak s prsa) - troskok iz mjesta -WUþDQMHP - tokui waza (10 bacanja)

OFP Snaga

- vježbama sa utezima, vlastitom težinom i s partnerom utjecati na održavanje dostignute razine snage repetitivnog i apsolutnog tipa. Izbor sredstava: -NRULãWHQMHWHUHWDQHVDSULUXþQLPVSUDYDPDSRPHWRGXUDGQDVWDQLFDPDEDU[WMHGQR -RGUåDYDQMHDHUREQLKVSRVREQRVWLQD]DGRYROMDYDMXüRM razini (cilj ublažavanje nervoze).

SFP Brzina održavanje dostignute razine specijalne brzine Izbor sredstava: -L]YRÿHQMHRGUHÿHQRJEURMDXFKLNRPLDWRNXLZD]D-300) - 4-5 randory-a trajanja 5 minuta u ulozi torija s velikim intenzitetom

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

227

Specijalna okretnost Izbor sredstava: -ERUEDXSDUWHUXVUD]OLþLWLPSURWLYQLFLPD -ERUEDXVWRMHüHPVWDYXX]DGDQRPSURVWRUXLYUHPHQX Specijalna snaga Izbor sredstava: - randory po kružnom metodu rada s više protivnika Specijalna Izdržljivost Izbor sredstava: - randory u trajanju 10, 15 i 20 minuta bez stanke, - randory s dva i više partnera sukcesivno u trajanju 6, 8 i 10 minuta partneri se mijenja ju svake 2 ili 4 minute, - randory samo u parteru Gibljivost 3ULMHSRþHWNDWUHQLQJDNDRLQD]DYUãHWNXNRULVWLWLvježbe iz programa stretching, posebice koristiWLYMHåEH]DLVWH]DQMHPLãLüHUXNXLUDPHQRJSRMDVDQRJXLOHÿD Opuštanje: posebnu pozornost obratiti u ovoj fazi na masažu nakon treninga. Po moguüQRVWLGREURELELORNRULVWLWLLVDXQXSOLYDQMHNDRGRSXQVki dio treninga ili koju igru (basket ili odbojka). TE-TA 7HKQLþNDSULSUHPD 8RNYLULRYHYUVWHSULSUHPHVHQDVWRMLDQDOL]RPL]QDWMHFDQMDNRMDVXXWLMHNXLOLüH biti još više uvježbati i to situacijski sve potrebito za borbu i varijante s kojima bi se moglo poboljšati dostigQXWR XPLMHüH PDMVWRUVWYD VYDNRJ SRMHGLQDþQRJ QDWMHFDWHOMD SRJRWRYR kada se natjecatelj sam osMHüDGDPRåHYLãH -XYMHåEDYDWLLGDOMHRQHNRPELQDFLMHNRMHVXYHüSURYMHUHQHLGRQLMHOHUH]XOWate, -WLSLþQHLSRVHEQHREUDQHLNRQWUHQDQDSDGHNRMLVHPRJXüHRþHNXMXRGPRJXüLKsuparnika, -UDQGRU\SRVORERGQRPL]ERUXVDVXÿHQMHPLEH]VXÿHQMD. 7DNWLþNDSULSUHPD: ,]DQDOL]DVXVUHWDNRMLVXRGUåDQLSRQRYLWLNOMXþQHHOHPHQWHDSRåHOMQRMHGDVHSRJOHGDL ILOPVNL]DSLVL]PHþHYDNRMLVXSURãOLLOLSURWLYQLNDVDNRMLPDüHELWLVXVUHW ponavljanje iz prošlog perioda: - taktika borbe za gard, -WDNWLNDERUEH]DRþXYDQMHUH]XOWDWD - napad po svaku cijenu, -L]QHQDÿHQMDNRMDVXPRJXüDL]SUHNLGD - borba s izrazito ofenzivnim protivnikom, - taktika protiv kontraša, - borba u zadnjoj minuti

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

228

- borba na rubu i u kutu borilišta Situaciona priprema: 7UHQLQJXYULMHPHLXXYMHWLPDVOLþQLPXQDWMHFDQMXSULEOLåQRWUHQLQJXLVWRYUijeme kada je i natjecanje po kalendaru -NUR]MXWURQDYHþHULOLSRSodne). 8MXGXMHþHVWRWDMSHULRGYUORGXJDþDNLWUDMHSR-5 mjeseci, jer se redaju natjecanja od razine grada, županije, države do europskog i svjetskog prvenstva. Zbog toga je potrebito planirati i tzv. mini prijelazne periode koju mogu trajati najduže 2-3 tjedna te ponoviti sve QDYHGHQR X VNUDüHQRP REOLNX RG SULSUHPQRJ SHULRGD GUXJH ID]H GR Sonovnog ulaska u natjecateljski period kada je cilj održavanje sportske forme.

11.3. Prijelazni period RGGRJRGLQHRELþQRMHWRRNRPMHVHFGDQDLNUDüH Plan rada (primjer) Broj treninga: 12 Cilj rada jeXYRGXUDVWHUHüHQMHVYLKRUJDQVNLKVXVWDYDNDNRELVHSRVWLJOLGREULWHPHOML]D QRYL WUHQDåQL FLNOXV V UHJHQHULUDQLP SVLKRIL]LþNLP VSRVREQRVWLPD Qakon provedenog natjecateljskog perioda. =DGDüH VX VPDQMHQMH RELPD L LQWHQ]LWHWD QD UD]LQX GD VH PRåH ]DSRþHWL QRYL WUenažni FLNOXVQDVYLãHUD]LQHSVLKRIL]LþNLKLWDNWLþNR-WHKQLþNLKGRVWLJQXüD Izbor sredstava: - sportske igre po izboru s laganim intenzitetom - izleti u planinu ili na more, - plivanje, - kupke i masaža - teorijska predavanja - analiza protekle sezone, - razlaz i pasivan odmor (ne duže od 2 tjedna) .DNRMHXMXGXYUORELWQRNRMLPüHVHPHWRGDPDSRVWLüLåHOMHQHFLOMHYHLRVWYaULWL]DGDüHWR üHVHQDEURMLWLLSUHSRUXþLWLVOLMHGHüH

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

229

11.4. Metode rada Za razvoj snage: a) vježbe s vlastitom težinom ili s partnerom, b) vježbe s vanjskim otporima, utezima ili spravama, c) VWDWLþNDQDSUH]DQMDWLSDL]GUåDMDVYODVWLWRPWHåLQRPLOLYHüRPWHåLQRP Za razvoj brzine: a) brzina proste reakcije na ]YXþQLLOLYLGQLVLJQDO b) brzina složene reakcije -SRQDYOMDQMHSRNUHWDXRGUHÿHQRPULWPXLSURPMHQHWRJULtma od bržeg k sporijem i obratno c) YMHåEH V UD]OLþLWLP RSWHUHüHQMLPD L X UD]OLþLWLP XYMHWLPD SRORåDM WLMHOD VH PLMHQMD borilište se mijenja, partneri se mijenjaju, pravila se mijenjaju itd. ) d) SULPMHQDRSWHUHüHQMDLUDVWHUHüHQMDSULUDGXVLVWLPHOHPHQWRP Za razvoj izdržljivosti: -YMHåEHDHUREQRJWLSDNRULVWLWLWUþDQMHLSOLYDQMHXWUDMDQMXPLQGRVDWD - vježbe anaerobnog tipa za razvoj repetitivne snage a) NRQWLQXLUDQDUDYQRPMHUQD RSWHUHüHQMD b) GLVNRQWLQXLUDQDSURPMHQOMLYD RSWHUHüHQMD c) intervalna (progresivnog i stalnog tipa) Za razvoj okretnosti: -YMHåEHNRMHSXWHPWUDQVIHUDXWMHþXQDRSüXRNUHWQRVWLNRRUGLQDFLMX a) vježbe reakcije na nastale promjene u novoj sredini i uvjetima b) akrobatika c) vježbe tipa poligona =DUD]YRMLXVYDMDQMHWDNWLþNRWHKQLþNLKVSRVREQRVWLL]QDQMD: a) kombinirana (složena), b) DQDOLWLþNDUDãþODQMHQD  c) VLQWHWLþNDXFLMHORVWL  d) natjecateljska (borbene tehnike), e) situacijska (XXYMHWLPDNRMLVXWLSLþQL]DERUEX Od metoda rada koristiti se mogu: 1. metoda rada na stanicama, 2. kružna metoda rada i 3. intervalna metoda rada

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

12. Programi priprema vrhunskih natjecatelja

230

(Gasshuku)

&LOMMHXVDYUãDYDQMHWHKQLNHMXGDLSRYHüDQMHVSHFLMDlne izdržljivosti za judo. Izbor WHKQLND L LQWHQ]LWHW RGUHÿXMH WUHQHUVND HNLSD 3URJUDP VH QH RSWHUHüXMH V SXQR QRYina, uvježbavaju se borbene tehnike i radi na speci. izdržljivosti. 0MHVWRL]YRÿHQMDVXWUHQDåQLNDPSRYLLWRSRPRJXüQRVWLVPMHãWHQLL]YDQQaselja i gradova. 2YDMQDþLQUDGDWUDMHQDMYLãHGDQDMHGDQPLNURFLNOXV 

12.1. Program za judo kamp Raspored i sadržaj rada: Vrijeme vježbanja: Od 7-8 sati ujutro - pripremne vježbe ugrijavanja JUNBI UNDO u trajanju 15 minuta -WUþDQMHNPQDYULMHPHNPODJDQRNPMDNRLMDþHLNPXPMHUHQR - 5 minuta vježbe istezanja SHUMATSU UNDO. Od 8-VDWLGRUXþDNLRGPRU Od 10-12 sati -ODJDQRWUþDQMHRNRPXEOL]LQLGYRUDQHLOLXGYRUDQL - 15 minuta pripremne vježbe JUNBI UNDO - 10 minuta padovi - uchi komi[EU]RVSDUWQHURPUDGLVHQDL]PMHQLþQRMHGDQSDGUXJL minuta, a potom se mijenja partnera i tako 10 x (ukupno 30 min.) - randory: samo nage - waza u trajanju 5 minuta i promjena partnera, to ponoviti 10x s drugim partnerom (ukupno 60 minuta s pauzama za promjene) - 5 minuta vježbe istezanja SHUMATSU UNDO. Od 12-VDWLUXþDNLRGPRU Od 15-17 sati -ODJDQRWUþDQMHRNRPXEOL]LQLGYRUDQHLOLXGYRUDQL - 15 minuta pripremne vježbe JUNBI UNDO - uchi komi 10xEU]RVSDUWQHURPUDGLVHQDL]PMHQLþQRMHGDQSDGUXJL minuta, a potom se mijenja partnera i tako 10 x (ukupno 30 min.) - randory: samo katame-waza u trajanju 3 minuta i promjena partnera, to ponoviti 10x sa drugim partnerom (ukupno 30 minuta s pauzama za promjene) - KAKARI GEIKO (borba s više protivnika) s 10 protivnika po 3 min. -YMHåEHVQDJHSX]DQMHSRVNRFLXþXþQMXNUHWDQMHXNDWDPH-waza) - 5 minuta vježbe istezanja SHUMATSU UNDO. Od 17-18 sati kupanje i masaža Od 18-19 sati veþHUD Od 19-21 sat slobodne aktivnosti - odmor U 21 sat obvezno spavanje

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

231

12.2. Program za seminare (Program za mješovite grupe - natjecatelji i treneri, WUDMHVDWDLXþHVHQRYHVWYari) red 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Kratki sadržaj rada Uvod u trening, prozivka i najava programa Pripremne vježbe JUNBI UNDO Padovi Uchi komi KATA Randory: nage - waza 9x5 min. Nage waza:demonstracija i vježbanje nove tehnike Katame-waza: demonstracija i vježbanje nove tehnike Vježbe za smirivanje i otpuštanje SHUMATSU UNDO

Min. 5 15 15 15 30 45 30 20 5

Kratki trening (70 minuta) 1. 2. 3. 4. 5.

Pripremne vježbe JUNBI UNDO Padovi Uchi komi Randory: nage waza 10 x 3 min. Vježbe za smirivanje i otpuštanje SHUMATSU UNDO

15 10 10 30 5

3URJUDP]DSRþHWQLNHLXþHQMHQRYLKWHKQLND(120 min.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Uvod u sat treninga i upoznavanje s temom materije juda Pripremne vježbe (JUNBI UNDO) Demonstracija tehnika: - padova ,]YRÿHQMHSDGRYD Objašnjenje i demonstracija tehnika juda (stavovi, kretanja, gardovi, neravnoteže, kontakti, bacanje i izbjegavanja) ,]YRÿHQMHWHKQLND Ponovno ponavljanje padova (i pokazanih tehnika) Vježbe za smirivanje i otpuštanje SHUMATSU UNDO

15 20 5 25 10 15 25 5

Nage waza program (120 min.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Postrojavanje i prozivka Pripremne vježbe (JUNBI UNDO) Padovi Uchi komi Randory: nage waza 10 x3 min. 'HPRQVWUDFLMDWHKQLNHEDFDQMDLL]YRÿHQMH Randory: nage waza 5x5 min. Vježbe istezanja i opuštanja

2 15 15 15 30 15 25 3

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

232

Katame waza program (105 min.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8

Postrojavanje i prozivka Pripremne vježbe Padovi 9MHåEHVQDJH]DWRQXVþXþQMHYLSX]DQMHWUþDQMHRNRWDWD-mija) Randory: katame-waza s osvrtom na tehniku 10x3 min. Demonstracija tehnike i ponavljanje u katame-waza Randory: katame-waza 3x5 min. SHUMATSU UNDO i otpuštanje

2 20 10 10 30 15 15 5

Kata program (105 min.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Otvaranje treninga i pripremne vježbe Padovi Demonstracija KATE ,]YRÿHQMH.$7( Demonstracija nove KATE Ponavljanje-vježbanje nove KATE Završetak treninga

20 15 10 30 15 15

Program za izdržljivost (180 min.) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Otvaranje treninga i pripremne vježbe Padovi Uchi komi Randory: 8x5 min. 9MHåEHVQDJHNRPELQLUDQHVWUþDQMLPD Randory: 8x5 min. Vježbe istezanja i opuštanja

30 15 30 40 20 40 5

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

233

12.3 Jumbi undo 9MHåEH]DPLãLüHQRJX 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

ýXþQMHYLQDSXQLPVWRSDOLPDUXNHSUHNULåHQHQDSUVLPD ýXþQMHYLQDMHGQRMQR]LX]SULGUåDYDQMHUXNRP 3RVNRFLXPMHVWXLVNRUDþQR Duboki prekloni naprijed ruke na prsima ,]QRUPDOQRJSDUDOHOQRJVWDYDSRVNRFLXãLURNLUDVNRUDþQL +RGDQMHXþXþQMXRNRP Ispadi desnom pa lijevom nogom naprijed i u stranu ,]VWDYDUDVNRUDþQRJGXERNLSUHNOoni naprijed Oponašanje kretnje za ulazak de-ashi-barai Kruženje koljenima (spojenim i širenjem ) ³7XUVNLVLMHG´X]SRPRüSDUWQHUDNRMLSRWLVNXMHNROMHQDSUH-ma tlu Vježbe za stopalo (kruženje uz otpor rukama)

20x 10x 1 min. 35x 3x10 1- 2x 10x 20x 15x2 10x 10x 1 min.

12.3.2. 9MHåEH]DPLãLüHWUXSD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

âLURNLUDVNRUDNUXNHRGUXþLWLVXNDWLXOLGVWUDQX Iz užeg stava sukati trup s obje ruke u istom smjeru .UXåHQMHWUXSRPUXNHXX]UXþHQMX Široki raskorak (ruke uz tijelo) otkloni trupa l. i d. stranu Stav raskorakom pretklon–]DNORQVNYUþHQMHPNROMHQD Vježba u parteru s partnerom; podizati se naizmjence u sijed 3RORåDM QD OHÿLPD V ãLURNR UD]PDNQXWLP QRJDPD SRGL]DWL VH X VLMHG L pretNORQUXNDPDGRWDüLQRJH 3RORåDMD QD OHÿLPD V VSRMHQLP QRJDPD LüL X NROXW QD]DG SUHNR JODYH L doticati stopalima tlo iza sebe Iz stava raskoraka otkloni do sjeda na jednu nogu u l. i d stranu. 3RORåDMDQDOHÿLPDLVWRYUHPHQRSRGL]DQMHQRJXLUXNX Položaja sjeda podizanje spojenih i ispruženih nogu od tla i izdržaji uz brojenje od 10 - 20 6NOHNRYLL]XSRUDOHåHüLVWDY]DUXNDPDQDãLURNHUXNHLUD]PDNQXWHQRJH uz brojenje do 5 Iz položaja skleka stav upor za rukama jako zanožiti nazad i gore /HåHüLQDSUVLPDLVWRYUHPHQRSRGL]DQMHUXNXLQRJXRGWOD

20x 20x 10x 20x 20x 10x 10x 10x 20x 20x 3x 10x 20x 10x2

9MHåEH]DPLãLüHYUDWD 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Iz položaja prednjeg mosta prelazak u stražnji i povrat 8VWRMHüHPVWDYXRNUHWLJODYHXGHVQRLOLMHYR[ Vježba uSDUXSRORåDMNOHþHüLSRWLVNLYDQMHJODYHSUHPDGROMH 6WRMQDJODYLX]SRPRüUXNXLEH]UXNXX]SULGUåDYDQMHSDUWQHUD ,]SRORåDMDQDOHÿLPDLüLXVWUDåQMLPRVW ,]SRORåDMDQDSUVLPDLüLXSUHGQMLPRVW

10x 10x 10x 20sek. 20x 20x

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

234

12.3.4. Vježbe za PLãLüHUXNXLUDPHQRJSRMDVD 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

.UXåQLVNOHNRYLXXSRUXOHåHüLVWDY]DUXNDPD Iz položaja upora stav za rukama normalni sklekovi Sklekovi sa spojenim rukama Iz položaja sjeda raznožnog podizati se u upor stražnji SklHNRYLQDMHGQRMUXFLGUXJDQDOHÿLPD .UHWDQMHþHWYHURQRãNHXXSRUXVWUDåQMHP 8VWRMHüHPVWDYXYMHåEDSULYODþHQMDNDRXJDUGX ,]OHåDQMDQDSUVLPDNUHWDQMH³GHOILQRP³SULYODþHQMHVDODNWLPD Kruženje ramenima naprijed - nazad Stav o šakama uz pridržavanje partnera sklekovi

10x 10x 10x 10x 5x 10-15 m 20x 10-15 m 20x 5-8x

12.3.5.Vježbe uchi komi 1.

2.

3. 4.

5. 6.

Ashi barai -UDGLWLRãWUHXODVNHLLVNOMXþLYRQRJDPDUXNHVXX]WLMHOR3RNUHWVH L]YRGLWDNRGDQRJDNRMRPVHQHPHWHãWRSD LGHXVWUDQXLSRþXþDnj iskoUDþQLD potom se vrši pokret ashi-barai - vježba se izvodi u obje strane Osoto gari - NRUDN GHVQRP QD]DG OLMHYD LGH X SROX þXþDQM UXNH UDGH NDR NRG bacanja. Snažan zamah desnom nogom naprijed, prsti noge ravno, izvesti pokret košenja iLüLXYHOLNL]DPDKQRJRPQDWUDJ7LMHORVHXWUXSXVagiba naprijed i sa zamašnom nogom pravi na kraju vagu. Vježbu izvoditi u lijevu i desnu stranu. Tsuri-comi-goshi -SRNUHWNDR]DEDFDQMHLüLXãWRGXEOMLþXþDQMUXNHRSRQašaju isti pokret kao kod bacanja. Uchi-mata -UDGLVHLVSUHG]LGDRNUHQXWLOHÿLPD XOD]DN]DWHKQLNXVQDJOašeno SRGLJQXWRPQRJRPWLMHORVHNUHüHXGXERNLSUHWNORQ]DPDãQDQRJDãWRYLãHJRUH rukama se prisloniti o zid. Ippon-seoi nage - vježba se izvodiXSROXþXþQMXVRNUHWRPLVDJLEDQMHPQDprijed RSRQDãDVHEDFDQMH OHÿDUDYQRNRGXODVNDNRGEDFDQMDXSUHJLE Tai-otoshi -QDSUDYLWLSRWSXQLRNUHWV]JUþHQLPQRJDPDLãLURNLVWDYOHÿDUDYQD rukama pokret u smjeru bacanja .

200x

50x 50x

50x 50x 50x

Uchi komL VH PRåH L]YRGLWL QD YLãH QDþLQD 9MHåEDþ VDP RSRQDãD SRkret bacanja (ulazak), s partnerom, jednim ili više, u mjestu ili u kretanju. Natjecatelj koji je u dobroj kondiciji treba napraviti u jednom mahu 50-100 ponavljanja ulazaka. Svaki dan bi bilo preporXþOMLYR GD VH WRNXL ZD]D XUDGL QDMPDQMH [ 2NR  XFKL NRPL-a je norma u dnevnom treningu prije randory-a. To traje od 15-PLQXWD2ELþQRVHSUHGVDPHERUEHQD natjecanju radi oko 5 minuta uchi komi s partnerom. Svaki pokret u uchi komi-u mora biti WRþQR L EU]R L]YHGHQ 8 SRþHtku se radi polako, da bi se kasnije ubrzalo i na kraju PDNVLPDOQREU]RDOLWRþQRVWVHQHVPLMH]DSXVWLWL (.RG YMHåEDQMD V SDUWQHURP VYDNL SHWL SXW VH EDFDQMH L]YHGH SRWSXQR WR ]QDþL EDFLWL partnera.)

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

235

12.3.6. Posebne vježbe za katame waza (parter) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Puzanje na prsima - vježba za osae-komi-waza. Kod svakog pokreta svjesno kontrahirati trbušnu muskulaturu. Puzanje na prsima - L]YRGLWL YMHåEX EH] SRPRüL QRJX L WR QDL]PMHQiþQR jednom pa drugom rukom (vježba za jDþDQMHSUL]DKYDWLPDGUåDQMD Parterni tai sabaki -SX]DQMHQDOHÿLPDGLMDJRQDOQRPLJROMHQMH 3RORåDMNHVDJDWDPHSUHOD]DNQRJDPDL]XSRUDOHåHüLSUHGQMHJGLO Vožna bicikla -SRORåDMQDOHÿLPD- vježba oponašanja vožnje bicikla 0RãWHQMHSUHNRUDPHQDLJODYHL]YODþHQMDL]]DKYDWDNRQWUROH  Mostiti iz prednjeg u stražnji most i obratno Kouchi- gari - pokreti nogama kao kouchi-JDULL]OHåDQMDQDOHÿLPD Perorez -L]OHåDQMDQDOHÿLPDLVWovremeno podizanje ruku i nogu Snkaku- jime -L]SRORåDMDQDOHÿLPDRSRQDãDWLYMHåEXNDRJRGJXãenja -DþDQMH YUDWD X] SRPRü SDUWQHUD SRYODþHQMH L SRWLVNLYDQMH JODYH X straQXNUXåHQMHJODYRPX]SRPRüUXNXLEH]XSUHGQMHPPRVWX

10-12m 10m 10-12m 15x2 20x 30x 6x2 25x 10x 25x 10x

Ove vježbe se rade u toku treninga, a traju od 10-PLQXWD6WDWLþNHYMHåEHJGMHVX izdržaji ponavljaju se od 25-SXWDDGLQDPLþNHYMHåEHVHL]YRGHQDGDOMLQXRG-25 m, mjesto u sklopu treninga im je u uvodnom dijelu sata, a mogu se raditi i poslije uchi-komia ili randory-a.

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

13. Literatura 1. Arnold M. Barrow, McGee, R. (1978). Measurement in physical education. Winston-Salem, North Carilina, USA. 2. %DQRYLü, 6SRUWLRGDELUVSRUWVNRQDGDUHQHGMHFHLPODGHåL6DYH] školskih sportskih društava Split, Split. 3. %DQRYLü, 3RVVLEOH-XGRSHUIRUPDQFHSUHGLFWLRQEDVHGRQFHUWDLQPotor DELOLWLHVDQGWHFKQLFDONQRZOHGJHVNLOOV DVVHVVHPHQW0RJXüDSURFMHQD uspješQRVWLXMXGXQDWHPHOMXQHNLKPRWRULþNLKVSRVREQRVWLL]QDQMDWHKQLNH). Kineziologija 2/2001 Vol. 33, Zagreb. 4. %DQRYLü,6.UVWXORYLü 8WMHFDMPRUIRORãNLKRVRELQDQDXVSMHKXMXGR borbi. "Sport-rekreacija-fitness" Split. 5. BanoviüI. (2005). Valorizacija dva metodska postupka uþenja sportske tehnike. "Sport-rekreacija-fitness" Split. 6. Baudot, G., G. Pelletier i C. Urvoy (1971). Judo Superieur 1-4. La Maison du Judoka, Paris. 7. Bompa, T.O. (1994). Theory and Methodology of Traning. The Key to Athletic Performance. Kendal/Hunt Publishing Company. USA. 8. Bompa, O. Tudor. (2000): Total Training for Young Champions, Human Kinetics. 9. Bompa, O. Tudor. (2000): Theory and methodology of training. Kendall/Hunt Publishing Company. Dubuque, Iowa. 10. Fox, E. (1979). Sports Physiology. Saunders, Philadelphia 11. Gambetta, V. (1989). New trend sin training theory. NSA, 4 (3):7-10 12. *DEULMHOLü0 3RVWXSFLXVPMHUDYDQMDL]ERUDLSUDüHQMDXSRGUXþMX vrKXQVNRJVSRUWD)DNXOWHW]DIL]LþNXNXOWXUX=Dgreb. 13. Halicka-Ambroziak, D. (1982). GenetskeRGUHGQLFHIL]LþNHVSRVRbnosti.” Sport Wyczynowy” Varšava, 6.

236

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

14. Harre, D. (1971). Einfuhrung in allegemeine trainingsmethodik, Sport verlag, Berlin. 15. Harre, D. (1982). Principles of sport training. Sportverlag, Berlin 16. Halicka-Ambroziak, D. ( *HQHWVNHRGUHGQLFHIL]LþNHVSRVREQRVWL´6SRUW Wyczynowy” Varšava, 6. 17. +HUEHUW$GH9ULHV )L]LRORJLMDIL]LþNLKQDSRUDXVSRUWXLIL]LþNRP vaspitanju. Sport indox. Beograd. 18. Ikai, M. (1973). Training of Muscle Strength amd Power in Athletes. U: Brit. J. Sports. Med. 7, 43-47. 19. Inokuma, I., Sato, N. (1980). Best Judo, New York,. 20. Kawaishi, M.(1965). Ma Methode de selt defense, Paris. 21. Kawaishi, M.( l967). Les Katas complets de judo, Paris. 22. Kawaishi, M. (1965). Ma Methode da Judo, Paris. 23. Kazuzo, K.(1969). Judo, Mladost, Kodansha, Tokyo-Japan, Zagreb. 24. Kodansha (1970). Illustrated kodokan judo, Tokyo, Japan. 25. .RUHQEHUJ9 0RWRULþNHJUHãNHXVSRUWX2VQRYLPHWRGLNLNDþHVWYHQRYR ELRPHKDQLþHVNRYRDnalizi, FIS, Moskva. 26. Kuleš, B.(1990). Judo, Sportska tribina, Zagreb. 27. Kramer, K. (1977). Konzepte der Talentsuche im Sport, Ahrensburg. 28. Kruger, A., Gimmbel, B. I. U. Goebel (1974). Ausgewahlte Bibliographie zur Talentfrage im Sport . In: Beistungssport, 3o8-330. 29. Kurz, D. (1978). Zur Bedeutung der Trainings-wissenschaft fur den Sport in der Schule. In: Sportwissenschaft 8,125-141. 30. Lee Bruce (1988). Tao of Jeet Kune Do. Sportska tribina. Zagreb.

237

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

31. /XFLü- 3RYH]DQRVWnekih antropometrijskih dimenzija sa uspjehom u L]YRÿHQMXWHKQLNDMXGDLMXGRERUELXSDUWHUXLVWRMHüHPVWDYX0DJLVWDUVNLUDG IDNXOWHW]DIL]LþNXNXOWuru Zagreb. 32. Mataja, Ž . (1986). Uvod u sportski trening. Zagreb. Sportska tribina. 33. Matvejev, L.P. (1999). Osnovi suvremenog sistema sportivnoj trenirovki. FIS, Moskva. 34. 0HWLNRã ' +RIPDQ ( 3LQWDU ä , * 2UHE   0MHUHQMH ED]LþQLK motoULþNLK GLPHQ]LMD VSRUWDãD )DNXOWHW ]D IL]LþNX NXOWXUX 6YHXþLOLãWD =DJUHE Zagreb. 35. Milanoviü ' .ROPDQ 0   3ULUXþQLN ]D VSRUWVNH WUHQHUH )DNXOWHW ]D fi]LþNXNXOWXUX+UYDWVNLROLPSLMVNLRGERU=DJUHEDþNLVSRUWVNLVDYH]=Dgreb 36. 0LODQRYLü'LVXU 7HRULMDWUHQLQJD–SULUXþQLN]DSUDüHQMHQDVWDYHL pripremanje ispita. Kine]LRORãNLIDNXOWHW6YHXþLOLãWDX=DJUebu 37. 0UDNRYLü0 8YRGXVLVWHPDWVNX.LQH]LRORJLMX)).=DJUHE 38. Otaki, T., Draeger Donn, F.(1966). Judo for young man. Paolo Alto, California USA. 39. Oyama, M.(1969). Kareate, Mladost, Zagreb. 40. Pyecha, J. (1970). Comparative effects of judo and selected physical educationtivites on male university freshman personality traits, Research Quarterly, 1970, 41, 3, 425-431. 41. Sato, T., Okano, I. (1977). Judo Vitale, Tokyo - Roma. 42. Shioda, G.(1977). Aikido, Mladost, Zagreb. 43. Tamura,V.,Shelton, G.(1981): Samoobrana, Mladost, Zagreb. 44. 7UQLQLü6 $QDOL]DLXþHQMHNRãDUNDãNHLJUHPula: Vikta d.o.o.

238

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

45. 8ãDM$ 3ULURþQLN]DYDMHL]RVQRYãSRUWQHJDWUHQLUDQMD)akulteta za šport. Ljubljana. 46. Watanabe, i. And L. Avakain (1997). The Secrets of Judo, a txt for instructors and students. CharlesnE. Tuttle Company, Tokyo, Japan. 47. :RODQVNL1 *HQHWVNLLDQWURSRORãNLIDNWRULVSRUWVNLKGRVWLJQXüDL moWRULþNRJUD]YRMD.Xltura Fizyczna", 2 i 3. 48. Watson, A.W.S. (1984). Metode treninga. Suvremeni trening, 2:1-24. 49. 9XMHYLü9 (ILNDVQRVWSULPLMHQMHQLKWHKQLNDEDFDQMDQD6YMHWVNRP prvenstvu 1981. Diplomski rad. FFK Novi Sad. 50. Zaciorsky, V. (1972). Fizicka svojatva sportaša.” Fizkultura i sport”, Moskva. 51. Željaskov, C. (1981). Teorija i metodika na sportnata trenirovka. Medicina i fiskultura, Sofija. 52. Žljaskov, C., Dasheva, D. (2001). Training and adaptation in sport. Digital document Company 53. Željaskov, C. (1998). Osnovi na sportnata trenirovka. NSA Press, Sofija. 54. Illustrated kodokan judo (1970). Kodansha Tokyo, Japan

239

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

240

14. Kazala i popisi 14.1. Kazalo imena Adamsova Aristotel Arkeljan, V. B. Ballreih, R. Bauchard Bauersfeld, K. H. Baumann, W. Belotckovskij, Z. B. Bernstein, N. A. Bruce Lee Clark Coubertain, P. Crombach ýHUQMDNRY$% Dragan Fetz Fitts Fleishman Gerson *HVHOHYLþ9$ Glencross Gorkin M. J. i dr. Gredelj Gudkov, I. A.; Guilford Hasse, H.W Hošek Jakobson Jakovleev, N. N. Johnson i sur. Kano, J. Karpman, V. L. Komenski, Jan Amos Korenberg, V. Kuleš B Kunst i Florescu Kuznecov, V. V. Lee, Linda /HYþHQNR.3 Mainel Matveev, L. P.

60 22 196 4 35 143 4 191 34,45,47 204 35 162 57,58 57 168 35 35 35 57,58,58 196 59 22 35,37 191 35 4 37 181 22,149,193 82 62 191 64 69 211 168 18 204 196 35 22,143,150

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

Matveeva, E. A Mc Cloy Meenel Metikoš 0LODQRYLüLVXU 0RPLURYLü Nikiforov B. Novikov, A. A. Platonov, N. V. Rozenbalt, V. V. Sargent Schröter G. Semenov Sherrington Singer Sitnik,V.I. Sjostrand, T. Throndike, E. Ulbrichtu Van De Vries Volkov, N. J. Wasmund-Bodenstedt U. Whlaund, H. Yerkes-Dodson Zaciorski Zimkin

241

190 35 35 35,210 210 35,37 190 190,191 20 149 35,60,61 143 35 46 57,58,59 191 191 41 165 181 150 4 191 53 35 193

14.2 . Popis shema 6KHPD0RGHOPRWRULþNRJfunkcioniranja 6KHPD0RGHOSDPüHQMD 6KHPD)D]HYROMQHPRWRULþNHNUHWQMH 6KHPD1HXURQVNLNUXJRYLXNOMXþHni u voljnu kretnju Shema 5 Koordinacijske sposobnosti:

39 42 44 45 146

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

242

14.3. Popis crteža &UWHå2GQRVLRSWHUHüLYDQMDLRGPRUDXSURFHVXWUHQLQJD Crtež 2. MRJXüLQDþLQ³]EUDMDQMD´XþLQDNDQHNROLNRWUHQDåQLKMHGLQLFD Crtež 3. PosljHGLFHWUHQLQJDYHOLNRJRSWHUHüHQMDUD]QLKXVPMHUHQRVWL Crtež 4. Treningu razvoja anaerobne i aerobne izdržljivosti Crtež 5. 3RVOMHGLFHGYDLWULX]DVWRSQDWUHQLQJDVUD]OLþLWLPXVPMHUHQMHP Crtež 6. 8WMHFDMWUHQLQJDVUHGQMHJRSWHUHüHQMDSRVOLMHWreninga velikog optereüHQMDNDGDMHXVPMHUHQMHLVWRLNDGDVHPLMHQMD Crtež 7 Primjer strukture udarnog mikrociklusa kada se treninzi izvode jedan put na dan.

149 150 152 153 155 156 158

14.3. Tabelarni prikazi 0RJXüLPRGHOLGLQDPLNHRpWHUHüLYDQMDXPH]RFLNOXVLPD-5 0RJXüLPRGHOLRSWHUHüLYDQMDXPLNUociklusima 1-6 Valovi obujma i intenziteta u dva-FLNOLþQRPPRGHOXJRGLãQMHJSODQLUanja Dinamika obujma tro-FLNOLþQRJPRGHODJRGLãQMHJSODQiranja .LEHUQHWVNLPRGHOXþHQMD Primjer plana treninga (u 3. fazi pripremnog perioda) Metodologija treninga snage Vrste treninga snage obzirom na brzinu, otSRULSURPMHQHXGXåLQLPLãLüD 7HUPLQRORJLMDQDMþHãüHXSRWUHEOMDYDQLL]UD]L]DWUHQLQg snage Aerobna izdržljivost-prikaz anaerobnog praga za trenirane i netrenirane osobe 7DEOLFDL]UD]DNRMLVHþHVWRUDEHXVSRUWVNRMWHUPLQRORJLMLVWU 2GUHÿLYDQMHLQWHQ]LWHWDUDGDQDWHPHOMXVUþDQHIUHNYHQFLMH Program za “JOGGING“ Pregled uobiþDMHQLKL]UD]DNRMLVXXXSRUDELXSURFHVXWUHQLQJD 2GQRVRSWHUHüHQMDLRGPRUD 3ULPMHUYMHåEL]DSREROMãDQMHRSüLKLSRVHEQLKNRRUGLQDFLMVNLKVSRVREQRVWL 2SWHUHüHQMDþHWLULWLSDHQHUJHWVNHUD]PMene Povezivanje tri mikrociklusa koji po sedam trenažnih jedinica Primjer kako treba isplanirati: uvodni, udarani i mikrociklus oporavaka Svrhovite kombinacije osnovnih i dopunskih treninga tijekom jednog dana 2GOXþXMXüLNDSDFLWHWLXSUHSR]QDYDQMXQDGDUHQRVWL TablicD]DRGUHÿLYDQMDRSWHUHüHQMDXW]YXYMHWQLPMHGLQLFDPD 7DEOLþQLSULND]]DL]UDþXQDYDQMHRSWHUHüHQMDX]RQDPDUDGDLQWHQ]LWHWD 7UHQDåQDRSWHUHüHQMDXMXGXXXYMHWQLPMHGLQLFDPDVWU Orijentacijska raspodjela tjednog fonda sati u treningu Model judoke

25 27 29 30 34 78 79 80 81 92 94 94 98 99 101 130 138 140 158 161 168 191 192 192 216 218

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

Model treninga snage za težinsku kategoriju Programi za seminare Kratki trening (70 minuta) 3URJUDP]DSRþHWQLNHLXþHQMHQRYLKWHKQLNDPLQ  Program nage-waza (120 min.) Program katame-waza (105 min.) Kata program (105 min.) Program za izdržljivost (180 min.) 9MHåEH]DPLãLüHQRJX 9MHåEH]DPLãLüHWUXSD 9MHåEH]DPLãLüHYUDWD 9MHåEH]DPLãLüHUXNXLUDPHQRJSRMDVD Vježbe uchi-komi Posebne vježbe za katame-waza (parter)

243

220 236 236 236 237 237 237 238 238 239 239 240 240 241

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

15.

Prilozi

15.1. Tjedni plan rada 15.2. Priprema za trening 15.3. Okvirna krivulja godišnjeg plana 15.4. *RGLãQMDGYRFLNOLþQDSHULRGL]DFLMD 15.5. Integrirana periodizacija

244

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

245

TJEDNI PLAN Godina ........................................ Period treninga..................................... Vrijeme od .........................do ...........

=$'$û( =DGDüDWUHQLQJD (sata nastave) 3ODQLUDQRRSWHUHüHQMHX %

Sadržaj rada Uvodni i pripremni dio

Glavni dio

Završni dio Mjesto rada i sredstva

Druge aktivnosti Nastale izmjene u planu

PONEDJELJAK

UTORAK

SRIJEDA

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

246

RADA

ý(7957$.

PETAK

SUBOTA

NEDJELJA

PUVF,YR%DQRYLü

JUDO METODIKA TRENINGA

PRIPREMA ZA TRENING Datum

I.

PRIPREMNI

3RþHWDN

II

PRIPREMNI

PRED NATJECATELJSKI PRED NATJECATELJSKI

247

br._____ NATJECATELJSKI NATJECATELJSKI

Završetak 1D]RþQR Vrsta treninga: JUXSQLLQGLYLGXDOQL]DMHGQLþNL Intenzitet: lagan, srednji, submaksimalan, maksimalan DIO treninga

1. Uvodni i pripremni

2. Glavni A

B

3. Završni

Zapažanja:

Napomene:

SADRŽAJ RADA

PRIJELAZNI PRIJELAZNI

JUDO METODIKA TRENINGA

2. FAZA

PRIPREMNI

25 % II. i III.

Rasporedi mikrociklusa: 1. brzina 2. izdržljivost 3. UDVWHUHüHQMH za proboj plafona

Dominira intenzitet

SITUACIONI RAD u drugoj polovini RSüLLVSHFLMDOQL test

3. FAZA

25 % IV. V.*

Stvoriti preduvjet za PRJXüX]DNDãQMHOX transfomaciju

2SWHUHüHQMH SDGDQDUDþXQ obima

SITUACIONI RAD

2. FAZA

NATJECATELJSKI

VI. *** VII.** i (VIII.)

1. FAZA

IV.*

3ULMHRGOXþXMXüHJQDWMHFDQMDLOLPHþDLüL QDSDGRSWHUHüHQMDVWYRULWLXYMHW]DW]Y mini funkcionalni skok.

ODRŽAVANJE AEROBNIH KAPACITETA.

2:1; 1:1 ili 1:2 (VSHFLILþQRVWYDORYLWLUDG

mikrociklusi opWHUHüHQMDL UDVWHUHüHQMD

VDþXYDOHLRGUåDOHQDRGUHÿHQRMUD]LQL

2SWHUHüHQMHLPDPDOLWUHQG rasta; da bi se dostignute funkcije

2ý(.,9$7,329(û$1( REZULTATE ILI DA SU NA PROŠLOGODIŠNJOJ RAZINI test -VUHGLQDVSHFLMDOQLDQDNUDMXRSüLL specijalni

248

(IX) i X 1. FAZA

2. FAZA

PRIJELAZNI

Kamp (VII ili VIII)

GENERALNO 5$67(5(û(1-( - rekreacija PRåHþDNL raspust**) odmor na moru, planini, skijanje ili drugi sport

Probijanje funkcionalnog platoa

*** poenta na nastup - špica natjecateljskog perioda ** natjecateljska faza za rezultat ( ) ponavljanje mini faze u okviru jednog perioda, prijelazni period je duži jer su u toj dobi djeca na školskom raspustu i mogu se organizirati kampovi, ili ih jednostavno prepustiti roditeljima za perspektivne to je razdoblje kada se mogu posebno pripremati uz SRMDþDQQDG]RUWUHQHUDWHVWLUDQMDLNRUHNFLMe u tehnici).

1. FAZA

40-50 % X. XI. XII. i I.

(aerobija protiv neurotizma, svestrana priprema i korekcija u tehnici)

Dominira priprema primarne jakosti i aerobna priprema

%$=,ý1,352*5$0RSüL WHVW]DSRþHWDNLQLFLMDO-no stanje) na kraju uvid u rezultat rada

RþHNLYDQLSULUDVW 10 - 12 %

2.9,51$.5,98/-$237(5(û,9$1-$3275(1$ä1,03(5,2',0$]Dgod.----

PUVF,YR%DQRYLü

i n t e n z i t e t

• • • • • •

•

%D]LþQDLVSHFLMDOQDSULSUHPD

10. – 3.

Intenzitet

Volumen

priprema

4

ýLVWD Natjecat.

Državno prvenstvo

3

Pred. Natjecat.

R N

Natjecateljska I

T

5

O i S. priprema

Pripremni II Pred. Natjec.

6

ýLVWD Natjec

7

Natjecateljska II R

8

N

9-10

Prijelazna

249

Mini prijelazna i pripremna Glavna natjecanja Kamp i odmor faza PripUHPQDID]D,MHGXåDUDGLVHVYHVWUDQDSULSUHPDWHKQLþNLLWDNWLþNLWUHQLQ]LXþHVHQRYHWHKQLNHDLNDNRVHSULEOLåDYDQDWMHFDQMHXOD]LVHVYHYLãH u situacijski rad) Natjecateljska faza I. se najvjerojatnije poklapa s državnim prvenstvom, a nakon toga slijedi )D]DUDVWHUHüHQMD5 L1 NDGDVHPRJXRGUåDYDWLSULMDWHOMVNLVXVUHWLVSURWLYQLFLPDLOLWXUQLULRGPDQMHJ]QDþDMD (T) traje 1-2 mikrociklusa i povezana je s 3ULSUHPQRPID]RP,,QDNRQþHJDVOLMHGL Natjecateljska faza II (europsko ili svjetsko prvenstvo) Prijelazna faza koja može trajati 3-6 tjedna (potreban je potpuni oporavak)

Mjeseci

0

10

20

30

40

50

60

70

80

100 % 90

Pripremna I

(pogodna za planiranje priprema u judu)

'92&,./,ý1$3(5,2',=ACIJA TRENINGA ZA RAZVOJ SNAGE I BRZINE

JUDO METODIKA TRENINGA

2SüDLVSHFLMDOQD

PUVF,YR%DQRYLü

Faza

JUDO METODIKA TRENINGA

250

Uravnotežena ishrana

Prehrana

1

S 2

specijalna snaga

2. test

Proteini

A

R

Ugljikohidrati

Maks. anaerobna snaga AN

Maks. aerobna snaga A

RSüDVQDJDL izdržljivost

1. test

12

O

Pripremna I

3

O

N 1 4

Priprema II O S 5

T

Proteini i ugljikohidrati 40:60%

AN O

R N 2 6

3. test

8

9

A

R

Proteini/Ugljikohidrati 30:70%

Kontrolni: Fiziološki test+specijalna snaga 2GUåDYDQMHRSüHL maksimalne snage za prilagodbu te spec. snage

7

S

Pripremna III O

INTEGRIRANA PERIODIZACIJA (testiranja, prehrane i generalne jakosti)

Spec. snaga

10

U tablici je dano kako bi po prilici trebala izgledati cjelokupni plan pripreme sportaša u disciplini gdje prevladava snaga, brzina i koordinacija 6YDNDNR MH GD QDMYDåQLMH SURJUDP QDþLQLWL ]D RQH NRML VX QDNRQ NRPSOHWQLK WHVWLUDQMD PRWRULþNLK L IXQNFLRQDOQLK VSRVREQRVWL ]DYUãLOL MHGQRJRGLãQMLFLNOXVNRMLLPWUHEDELWLSROD]QDWRþND]DQRYLjednogodišnji ciklu, koji ima tri vrhunca sportske forme. 7DNRÿHUMH]QDþDMQRGDSHULRGL]DFLMDPRWRULþNLKVSRVREQRVWLGLNWLUDLSVLKRORãNHWHKQLNHNRMHWUHEDSODQVNLSURYHVWL8SUDYRYULMHPHWUHEDGDWL LQIRUPDFLMX NRMD LPD üH LPDWL ]QDþDMDQ XWMHFDM QD FMHORNXSDQ WUHQDåQL WUHWPDQ .DGD VH PRåH QDMEROMH SULKYDWLWL L NDR WDNYD ELWL YUOR XþLQNRYLWD D LQWHJULUDQD X FMHORNXSQL SURFHV SULSUHPD ,VWR WDNR WUHED ]QDWL GD SHULRGL]DFLMD PRWRULþNLK VSRVREQRVWL GLNWLUD L QDþLQ L YUVWX SUHKUDQH -HU QLMH LVWD prehranaXSURFHVXDHUREQHSULODJRGEHLOLDQDHUREQH.DNRVHþLQLL]VYHJDVDPRWDNRSULSUHPOMHQWUHQHULVWDNYLPLQIRUPDFLMDPDELWüHXVWDQMXGD GRYHGHVSRUWDãDXSUDYRYULMHPHXIRUPX6YHRVWDORMHWXPDUDQMHXPUDNXLVOXþDMQRVODJDQMHþLPEHQLNDNRMLSRQHNDGi u kaosu zbivanja budu pogodak, ali to je vrlo mala vjerojatnost.

5HNUHDFLMDRSüD izdržljivost (AE)

11

PRIJELAZNA

Jakost

Testiranje

Faze

Prijedlog:

O

N 3

8VOXþDMXGDMHSRWUHEDSRVWLüLYLãHYUKXQDFDJODYQDYUKXQFD VSRUWVNHIRUPHNDRãWRMHVOXþDM]DVHQLRUVNRQDWMHFDQMHSUHPD.DOHQGDUXQDWMHFDQMD,-8D da su ta natjecanja u drugoj polovici IV., V. i X. mjeseca onda se prema shemi može ugrubo napraviti Godišnji plan treninga. T–prijelazna faza, O-RSüD priprema, S-specijalna priprema, R-UDVWHUHüHQMH1 -natjecanje

PUVF,YR%DQRYLü

Spec. snaga