Jerzy Holzer - Komunizam u Europi

Jerzy lIolzer Komllnizam u Ellropi. Povijest pokreta i slIstava vlasti

Jerzy Holzer

Za izdavaea Dmuir Aginc

Naslov izvornika K01'l1unizm w EurojJie. Dzieje ruclw i systemu wladzy, Warszawa

2000. Copyright © Fischer Taschenbuch Verlag GmbH, Frankfurt am Main 1998. "",,,_,,,1,, © za hrvatsko izdanje: Srcdnja Europa, d.o.o., Zagreb 2001.

KOMUNIZAM

UEUROPI

Povijest pokreta i sustava vlasti

Urednik Damir Agicic

Lektura Blanka Mesic

Naslovnica Ideo-dizajn

Prevela

Magdalena Najbar-AgiCic

Graficka priprema i tisak JIJis-gra/ika, do.o.

elP Kalalogizacija u publikaciji Nacionalna i svellcilisna knjiznica - Zagreb

UDK 329.15(4)(091)

HOLZER,]erzy Komunizam u Europi : povijesl pokreta i sllstava vlasti I Jerzy Holzer; prevela Magdalena Zagreb: Srednja Europa, 2002. Priipvnt!

djda: Komunizm w Europie.

ISBN 953·6979·01-2 J. Komunizam - Europa II. Komunisticki pokret - Europa

420116032

f9

srednja europa Zagreb 2002.

1. GENEZA

enezakomunizma moze se traziti u Europi u razliCi­ tim epoi1ama i u razliCitim pojavama ideoloske, drust­ vene i politicke naravi. Zapravo, OViSll0 0 vlastitom misljenju 0 tome sto je bio komunizal11, njegovi istrazivaCi i interpretatori prosuauju 0 njegovoj genezi na naCine koji su daleko od suglasja. TraicCi ideoloske korijene kOl11unizl11a, povjesniear ce se prvo prisjetiti sna 0 postizanju apsolutl1og i trajnog dobra, koji je 1I povijesti covjecanstva neprestal10 prisutan od antike. U takvom povijes 11 0 111 poretku komunizam bi bio moderna kontinuacija gnoze u njezinoj manihejskoj interpretaciji, koja je pretpostavljala borbu izmedu apsolutnog Dobra en ovom slueaju komunizam iii u klasnoj formuli prolctarijat) i apso­ lntnog ZIa (u ovom slucaju protivnici komunizma iii u klasnoj formuli burzoazija). Perspektiva te borbe trebala bi biti sHo­ na ol1oj koju su prihvatili pristase hilijasticke eu grckoj termi­ nologiji) iIi milenaristicke eu latinskoj terminologiji) vizije, !ito se U oba slucaja nadovezivalo na tisuCljetnu, a zapravo vjecnu, prevlast Dobra nakon njegove konacne pobjede nad Zlom.l Treba primijetiti da komllnizam nije bio jedini 11 pred­ stavljanju takvih hilijastickih vizija koje su se odnosile na su­ vremenost jer je i nacional-socijalizam isticao perspektivll TisuCljetnog Reicha kao ostvarcnje najviSeg Dobra (iako 1I posve razliCitom obHku). UsmjeravajuCi potragu u posvc drugom pravcu, povje­ sniear ce podsjetiti na neprcstane pokusajc uvoaenja praved­ noga drustvenog poretka, koji svoje podrijetlo imaju takoder u antici. Taj se poredak trebao temeljiti na pravilu jednakosti, kOje bi svi primali posve dragovoljno. U stvarnosti su to prih­ vacale samo marginalne skupine, a posebno neke vjerske seine. Drllgo rjesenje bilo je nametanje ostvarenja ideje jed­

G

GRADSKA ISVEUCILISNA OSIJEK

1111111111111111111111111111

871119761

.JU~~,,;,:~ ~;~TI::;()~;S~lA.YEnA

OS!,JEKU I

, -"""",,..,...,,,,~,....-,,,, """"~~~it~i'f"::;P'w;;it{:2'5ffli':'1!"f'5%1.z"9

198

BILjESKE

62 OpSirnli je literatllfll sllmirao Jens Hacker, Der Ostblock. Elltstelmng, Entwicklung und Slruktur 1939-1980, Baden-Baden 1983, str. 557-567. 6:\ Palmiro Togliatti, Wywiad dla czasopisma "Nuovi Aego­ menti", "Zeszyty teoretyczno-polityczne" 6 (25), 1956, str. 46-66. 64 Strobe Talbott (izd.), Khrushchev Remembers, Boston-Toronto 1970, str. 42l.

65 Roj A. Miedwiediew, Chruszczow. Biografia poli~yczJla, Warszawa 1990, str. 119. 66

Nikita S. Chruszczow, Przern6wiertie koncowe 27.10.61, w:

XXll Zjazd Komunistycznej ParUi Zwiqzku Radzieckiego. Referaly

i llchwaly. 17 X-31 X 1961, Warszawa 1961, str. 398. 67 Aleksej Adzubej, Tarnte dziesiliC lat, Warszawa 1989, str. 18I. 6H Aleksandr Solzenicin, Odin dell Ivana Denisovica, "Novij Mir" 11 09(2), str. 8-74 69 "Pravda" 31.10.1956, br. 305, str. l. 70 Boris Meissner (izd.), Der Warschauer Pakt. Dokllmenten­ sarnmlurzg, Ki)ln 1962, str. 117-143 71 Donald S. Zagoria, Der Kinessisch-sowjetische Konj7ikt 1956­ 1961, Mi.inchen 1964, str. 378 i d. 72 Milovan Dzilas, Nowa klasa. Analiza systemu kOmllrtistyczne­ go, Nowy Jork 1958. 73 Hacker, Ostblock... , str. 609. 7·1 Janos Kadar, Rozmowa z korespondentem "Hurnanitfj" Andre Wurmsere, styczel'l 1963, u: Janos Kadar, Artykuly i przem6wienia 1962-1971, Warszawa 1974, str. 97. 75 Elementi per una dichiarazione programmatica del Partito Comunista italiano, prema: Karin Priester, Griindziige und Problerne der Strategie des "italianische Weg zum Sozialismus", "Bcitrage zum wissenschaftlichen Sozialismus" 5 (977), str. 15-38. 76 Miedwiediew, Chruszczow .. , str. 250 i d. 77 Helene Carrere d'Encausse, La Destalinisation commence, Bruxelles 1984, str. 302. 78 "Pravda" 9.9.1962, br. 252, str. 3. 79 Hacker, Ostblock... , str. 745.

."

199

BILJESKE

HO Wlodzimierz Brus, Geschichte der Wirschaftpolitik in Osleuropa, Ki)ln 1986, str. 302. HI Vladimir Horsky, Prag 1968. Systernverdnderung und System­ verteidigung, Stuttgart 1975, str. 54. HZ William Shawcross, Dubcek. Der Mann, der die Freiheit woll­ te, Mi.inchen-Zi.irich 1970, str. 209. i d. H3 Peter Norden, Prag 21. August. Das Ende des Prager Fruhlings, Mi.inchcn 1977, str. 183. 84 VodeCi partijski politicar zidovskim je komunistima pripisivao eak realizacijll staljinizma u Poljskoj, Andrzej Werblan, Przyczynek do genezy konfliktu, "Miesi