Jane Cobbald - Zivot u Ucenju Od Prirode - Viktor Schauberger

Jane Cobbald VIKTOR SCHAUBERGER Život u učenju od Prirode

Jane Cobbald

VIKTOR SCHAUBERGER Život u učenju od Prirode

SADRŽAJ

PREDGOVOR HRVATSKOM I Z D A N J U

9 ZAHVALE

15 PREDGOVOR ALICKA BARTHOLOMEWA

17 UVOD

19 1. NASTANAK V O D E N O G A ČAROBNJAKA

23 2 . KRIVUDAV P U T D O M U D R O S T I

29 3. OSJEĆANJE ZEMLJINOGA P U L S A

39 4. JAJA IJAJOLIKI OBLICI

51 5. RITMOVI ŽIVOTA

61 6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

69 7. KAKO STVARI RASTU

77

8. ŽIVOTNE ENERGIJE 87

P R E D G O V O R HRVATSKOM

IZDANJU

9. MATERIJALNA RAZLIKA 99 10. NASLIJEĐE, N A D A H N U Ć E I VIZIJA 109

D A V N O J E

R E Č E N O

- jezici postoje da bi sc ljudi lošije razumjeli. Riječi ne mogu

uobličiti cjelovitost misli niti prenijeti sve nijanse značenja ili kulturnoga konte­ ksta. Isto vrijedi i za definicije i sve druge izraze koji teže t o m e da precizno opišu

1 1 . PREDAJUĆI ŠTAFETU 121

neku pojavu, nakon što su je prvotno izolirali od ostatka svijeta. Nigdje takav problem nije bolje uočljiv nego u pokušaju sažetoga opisivanja čo­

12. U DVADESET PRVO STOLJEĆE

vjeka o kojemu govori ova knjiga. Drugim riječima, nemoguće je precizno defi­

131

nirati tko i stoje bio Viktor Schauberger. Štoviše, u suvremenome poimanju svi­

RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER 135 IZVORI, VEZE I PRIMJENE 143 KAZALO 149

jeta, kojim vladaju specijalisti za razna područja, to je jednostavno nemoguće. Viktor Schauberger nalikuje osobi izvan svoga pravog vremena. Vjerujem da bi nekada davno - u doba vladavine možda dubokoumnijih doktrina koje su spa­ jale umjetnost, religiju, filozofiju i znanost u neodvojivu cjelinu, što je danas ne­ zamislivo — stvari stajale znatno drugačije. T k o je, dakle, bio Viktor Schauberger? Pokušajmo sa - znanstvenik. Doista, ako je znanost disciplina koja pokušava dokučiti istinu o prirodi svijeta oko nas, Schauberger je to doista bio. Ali opet - kada bi Schauberger saznao da ste ga na­ zvali znanstvenikom, vjerojatno bi se uvrijedio. Po pitanju metode, njegov je p u t spoznaje bio p o t p u n o različit. On se nije bavio analizom, razbijajući p r e d m e t u sitne dijelove da bi na temelju djelića pokušao spoznati nešto o cjelini. On je pro­ matrao cjelinu sa svim njenim neodvojivim elementima i vezama između njih. Tako je otkrivao temeljna, upotrebljiva načela koja nisu imala usputne destruk­ tivne učinke. Kako i bi? Bila su to načela Prirode same. Stoga gaje njegov put vo­ dio u p o t p u n o suprotnome smjeru od onoga kojim se kreće suvremena znanost. T a m o gdje su oni vidjeli mrtvu tvar i mehanizme, on je vidio inteligenciju priro­ de i živa bića. D o k su oni vodu smatrali kemijskim spojem, on ju je smatrao ži­ vim bićem. Do biti vode nije bilo moguće doći promatrajući atome od kojih se sastoji, njena se priroda otkrivala ponašanjem unutar većih sustava kojih je bila 9

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

PREDGOVOR

dio i koje je, prema Viktorom shvaćanju, animirala, bivajući nešto nalik krvi or­

elektriciteta koji je izume stvarao na temelju shvaćanja kako funkcionira sama

ganizma kojega znamo kao Zemlju. Kao i mi sada, tako se i Schauberger suočio

Priroda. On je stvarao izume, ali oni su bili tek posljedica otkrivanja načela koja

s manjkom izraza koji bi opisivali ono što je otkrio. Stoga je morao sam skovati

nitko prije njega nije uvidio. Schauberger je shvaćao principe cjelovitosti, ali je

novu terminologiju. Ne treba posebno naglašavati da to također nije pripomo-

bio i konkretan. Usprkos tome što je toliko volio boraviti u šumi, on nije nudio

glo prihvaćanju njegovih ideja i razumijevanja svijeta. Razilaženja, animoziteti i

povratak životu u šumi već tehnološki svijet zasnovan na p o t p u n o drukčijim na­

nerazumijevanje sa znanstvenom zajednicom bili su neminovni. Njegov put bio

čelima od danas prevladavajućih. Istim onima koja vladaju u šumi i na svakome

je put intuitivne spoznaje funkcioniranja cjeline. Schauberger nije mogao shva­

drugom netaknutom dijelu našega planeta.

titi kako akademski ljudi (osim časnih iznimaka) ne uviđaju očigledne stvari

Schauberger je veći dio života proveo u frustraciji. Njegove ideje bile su toliko

koje je, uz to, mogao zorno dokazati i demonstrirati - bilo eksperimentom, bilo

drukčije od svega što čini suvremeni znanstveni i tehnološki idejni sklop, da za­

učinkovitošću nekoga izuma nezamislive efikasnosti, utemeljenog upravo na tim

pravo nikada nije imao priliku n a m e t n u t i ih. Sto može jedan čovjek protiv bu­

načelima. Stoga ih je smatrao neznalicama. O n i mu nisu ostajali dužni. Ta on je

jice? Ništa.

bio tek lugar, neobrazovan čovjek koji je većinu svoga života proveo u šumi. Zar je to čovjek koji će davati lekcije desecima stručnjaka, znanstvenika, inženjera i profesora? Stoga, da ne bismo uvrijedili ni Schaubergera ni znanstvenike, pokušajmo ga nazvati - filozofom. Doista, značajan dio njegovih zaključaka doveo ga je na trag velikih filozofa povijesti, od antičke Grčke nadalje. Usporedba njegovih zaklju­ čaka i zaključaka nekih od najvećih filozofa u povijesti pokazuje da između njih skoro da nema nikakve razlike. Kada se ne bi znalo da je riječ o neobrazovanu lugaru, čovjek bi pomislio daje Schauberger prepisao misli Platona, Heraklita, Pitagore, Keplera, Goethea... Osim toga, filozofi su umovali, ali na temelju svo­ jih zaključaka nisu stvarali praktične izume. Stoga p r o p a d a naš pokušaj opisa Schaubergera kao filozofa. Tek filozofa, u ovom slučaju. Stoga pokušajmo s - izumitelj. Taj pojam doista ima p u n o veze sa Viktorom Schaubergerom. Bio je inovator i izumitelj na mnogim poljima. Na popisu njego­ vih izuma i inovacija nalaze se korita za spuštanje trupaca, brane, konstrukcije ko­ rita rijeka, vodovodne cijevi, alati za zemljodjelstvo, letjelice koje su mogle levitira-

Ili ipak može bar nešto? O n o stoje Schauberger i napravio - ostaviti svoje za­ misli i ideje onima koji dolaze. Jer ideje putuju dugo i polako - ponekad deset­ ljećima (kao što zorno svjedoči i ova knjiga, prva koja predstavlja Schaubergera na hrvatskome jeziku). Ponekad i stoljećima. Nadajmo se da ovo potonje neće biti slučaj s Viktorovim otkrićima. Toliko slova smo potrošili, a nismo definirali tko je bio Viktor Schauberger. Možda bi neki apstraktniji izrazi poput »filozof p r i r o d e « ili »znanstvenik rene­ sansnoga t i p a « , bio manje neprecizan - ali zato ne bi bio ništa više precizan. S obzirom na to daje Schauberger bio čovjek sa sposobnošću pronicanja dubo­ ke magije prirode kroz proučavanje vode, možda je, na kraju krajeva, izraz koji ga najbolje opisuje upravo onaj po kojemu je i postao slavan. »Čarobnjak v o d e « . Doista, bio je potreban čarobnjak đa bismo shvatili što ta obična, svakodnevna vođa, tvar koje oko nas ima u gotovo neograničenim količinama, uistinu jest. K R E Š I M I R

M I Š A K

ti, čak i neke vrste »free energy « uređaja... Pa ipak, on nije bio »klasični« izumi­ telj, nalik, recimo, Edisonu, koji je m u k o t r p n o m m e t o d o m pokušaja i pogreša­ ka dolazio do izuma koji su funkcionirali u okviru poznatoga znanja. Kada smo već spomenuli Edisona - Schauberger je bio više nalik Tesli, intuitivnom geniju

10

11

Ovu

knjigu posvećujem gospodi Ingeborg Schauberger,

iznimnoj i odlučnoj dami koja je vjeru u svoga svekra održala

više

od pedeset godina.

ZAHVALE

O k o ove knjige pomogli su mi dragi prijatelji: Jenny Mitchell u Australiji; Wolf­ gang i Susanne Prock, Johannes Stadler, Jorg i Ingrid Schauberger te gospoda Ingeborg Schauberger u Austriji; Curt Hallberg u Švedskoj te Alick Bartholomew, Nick Raeside, Denise Tearle i Gill Whitehurst u Ujedinjenome Kraljevstvu. Za­ hvaljujem svima, a osobito svome partneru Nigelu Thorleyu koji je bio izrazito dobroćudan za vrijeme cijeloga ovog projekta. Kako ova knjiga obuhvaća i stanovita sporna područja, izazvat će razlike u mišlje­ njima o svome sadržaju. Za njih i pogreške u tekstu sama snosim odgovornost. Jane Cobbald

OPASKA ČITATELJU

Viktor Schauberger živio je u prvoj polovici dvadesetoga stoljeća, u svijem vrijedno­ sti drukčijih od današnjih. Jedna od promjena koje su se otada dogodile jest odnos prema lovu. Za njegova naraštaja, odlazak ljudi u lov predstavljao je prirodnu stvar. Nije vidio ništa sporno između lova i svojega silnog poštovanja Prirode. Danas je svijet složeniji i mnoge su vrste u divljini ugrožene pa neki od nas imaju o tome po­ dijeljene stavove. Međutim, neporecivo je da brojne od njegovih izvanrednih priča potječu iz vremena dok je, loveći, samovao u planinskim šumama.

ZABILJEŠKA O ILUSTRACIJAMA

Knjiga sadrži izbor crteža Viktora Schaubergera koji ranije nisu objavljivani u ovo­ me obliku. Izabrani su iz nizova skica koje je nacrtao 1946. i 1947. godine. Bilo je to teško razdoblje za njega i njegovu zemlju. Nije mogao nastaviti ni s jednim od pro­ jekata na kojima je prije radio. Našao se u izolaciji vlastita doma. Onemogućen da radi na bilo kakvome praktičnom izazovu na otvorenome, povukao se u sebe. Crteži su nastali na papiru s crtovljem, uglavnom bez popratnih objašnjenja. 15

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER:

ŽIVOT U

UČENJU OD PRIRODE

Po m o m e mišljenju, oni omogućuju letimičan pogled na svijet kakvim ga vidi

PREDGOVOR

Viktor Schauberger. Svjedoče o njegovu opažanju pojavnih oblika u Prirodi i nje­ govu uviđanju njihova značenja. Neki od njih doimaju se p o p u t vrtloga u brza­

ALICKA BARTHOLOMEWA

ku; drugi su pak nalik sitnoj ribi. Ostali se m o g u tumačiti na oba načina. Sve su to dijelovi kontinuuma koji pokazuju njegovu očaranost neprekinutim procesi­ ma koje je p r o m a t r a o u igri oko sebe. Svjedoče o njegovu geslu »kapieren u n d kopieren«, shvati i preslikaj. Drugim riječima, ponajprije nastoj razumjeti Pri­ rodu, a p o t o m ju preslikaj.

VIKTOR SCHAUBERGER dao je osobit doprinos znanju o svijetu Prirode. Slavan je po svojim otkrićima u području proučavanja vode, u poljoprivrednim tehni­ kama i na području energije - što poboljšava, a što ugrožava život. Schauberger

Skraćenice Schauberger ovih izvora upotrijebljenih u ovome rukopisu:

n a m donosi sveobuhvatan, cjelovit pristup razumijevanju Prirode. Rabeći sjajna

VČ - Vodeni čarobnjak

rješenja u Prirodi, izumio je uređaje za proizvodnju energije da bi ljude oslobo­

PKU - Priroda kao učitelj PZ - Plodna zemlja EE - Evolucija energije

dio robovanja rušilačkim izvorima energije. Razvio je poljoprivredne postupke kako bi poboljšao kakvoću tla i usjeva. Schauberger je pokazao da kod uravnoteženih ekosustava koji su u skladu s pra­ vilima bioraznolikosti postoji veća kreativnost i evolucija viših i složenijih oblika

Pojedinosti o ovim knjigama moguće je naći u Literaturi i d o d a t n i m uputama,

života, ali da u njima istovremeno vladaju red i stabilnost. Otkada su prohodali Ze­

na 141. stranici.

mljom, ljudi surađuju s Prirodom. Iako smo još uvijek dio nje, danas se ponašamo kao da smo superiorni, dominirajući nad drugim vrstama i zlorabeći njezinu dare­ žljivost. Viktor je prije osamdeset godina upozorio - nastavimo li djelovati protiv Prirode, Zemljini ekosustavi će oslabjeti, klima će postati razorna, a ljudsko će se društvo raspasti u ekstremnome nasilju, pohlepi i pandemijsldm bolestima. Pred n a m a je posve osobita knjiga. Iz Janeine očaranosti glavnim likom proi­ zlazi želja da otkrije kako je djelovao Schaubergerov um. Viktor je bio intuitivan vizionar - inženjer prije nego egzaktni znanstvenik - te je bio zaokupljen razu­ mijevanjem zagonetnih procesa Prirode. Jane Cobbald n a m pruža vrijedne uvi­ de u Viktorov svjetonazor. Vješto je uvela njegov glas u tekst navodeći anegdote koje ocrtavaju njegovu osobnost. Većina istraživača iz knjiga saznaje što treba očekivati da će vidjeti, a p o t o m promatra o n o što je nesvjesno očekivala. Viktor Schauberger nije imao takvih očekivanja. Promatrao je s ushićenjem djeteta. Jane ženskom intuicijom prenosi taj osjećaj zadivljenosti.

16

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

Njezina objašnjenja važnosti prave vrste gibanja, najkorisnije vrste temperatur­

UVOD

nih promjena i značenja oblika jajeta od osobite su koristi. Njezini opisi Viktorovih uvida u rast biljaka, suptilnih energija uključenih u to i elektromagnetskih interakcija u vodi i tlu p o m a ž u da se demistificiraju ti procesi. Nakon Viktorove smrti njegov sin Walter utemeljio je Schaubergerov istraživač­

zamislima Viktora Schaubergera privukao njegov rad s bakrenim ala­

ki institut, Pitagora-Keplerovu školu. Janeini razgovori s njegovom udovicom,

ISPRVA M E

gospodom Ingeborg Schauberger pomažu oslikavanju odnosa oca i sina.

tom. Odrasla sam na farmi i sjećam se registriranja podsvjesne tuge kada sam se

Viktor Schauberger, iscjelitelj okoliša i pronalazač tehnologije naklonjene oko­ lišu, živopisno je opisivao kako naše omalovažavanje zakona prirode donosi samo katastrofe. Njegova vizija čovječnosti koja djeluje unutar prirodnih zakona staza je koju m o r a m o ponovno otkriti želimo li preživjeti. Malo je mario za sebe, ali je s razumijevanjem usvajao kako živjeti u skladu s na­

zapitala treba li ljudski odnos prema Zemlji i njezinim bićima biti baš takav. Sje­ ćam se ovaca u toru u proljeće. Ovce su još poludivlje pa, iako fizički dobro zbri­ nute, torovi se nisu doimali pravim mjestima za njih. Obrađena polja me tako­ đer nisu privlačila. Sume i divljina, manje obuhvaćeni dijelovima posjeda, bila su mjesta na kojima sam željela boraviti.

šim okolišem, posvetivši život unapređivanju života drugih. Njegovi uvidi od ži­

Već odrasla, u 1990-ima čitala sam o Viktoru Schaubergeru i nadahnjivala se iz­

votne su važnosti za nas danas, kada prevladavajuća znanstvena paradigma vidi

vješćima o njegovu radu s bakrenim alatkama. Činilo se to tako profinjenom za­

Zemlju kao inertnu materiju, a prirodu se smatra mehaničkim sustavom te se nje­

misli. Možda je naposljetku ipak moguće pronaći drukčiji način obrade zemlje.

zini resursi iskorištavaju na korist čovječanstva, pridonoseći uništavanju okoliša i

Bila sam primorana pričekati još deset godina prije nego što sam mogla nasta­

klimatskim promjenama. Jane Cobbald predstavlja djelo koje, vrlo čitko, unapre­ đuje razumijevanje silno važnih i značajnih načela koje je Schauberger otkrio.

viti s takvom zamisli. Tada sam imala vrt, tipičan engleski vrt s cvijećem i p o ­ vrćem. Nisam bila odveć uspješna vrtlarica, iako mi nije manjkalo entuzijazma. Tada sam započela upotrebljavati bakrene alatke u svome vrtu. Radeći s njima postupno sam uočavala da je riječ o posve drukčijem osjećaju. Alatke su sjekle tlo čistim rezovima. Dobiva se osjećaj da se radi sa zemljom, a ne protiv nje. Su­ protno tome, upotreba mojih starih željeznih alatki navodila me da se osjećam kao da uspostavljam svoju volju nad vrtom. Nikada neću zaboraviti berbu svojih krumpira prve godine. Nekoliko sam go­ dina bila nastojala uzgajati krumpire u malim priređenim recima u dnu vrta, uvi­ jek sa sličnim rezultatom. Svaki put pobrala bih jedva nešto više krumpira nego sto sam ih posadila i svi su se odreda morali vaditi iz zemlje metalnom šipkom. Ovaj p u t priča je bila posve drukčija. Biljke su bujno rasle, a početkom kolovoza krumpiri su stali izvirivati na površinu tla. Skupila sam ih nekoliko da ih o d m a h pripremim, a ostatak vratila u zemlju s p o k o š e n o m travom. Iskopavši krumpir

18

19

JANU

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

UVOD

potkraj kolovoza dobila sam obilan prinos, urod se približavao komercijalnom uzgoju. Od svih tih krumpira samo je šest izvađeno rilom. D o k ovo pišem, oba­ vila sam berbu ovogodišnjega krumpira, a prinos je jednako dobar kao i te prve godine. Nakon prve sezone lišila sam se svojih starih alatki od željeza. Nije mi više pa­ dalo na pamet da ih upotrijebim u vrtu. Još sam uvijek povremeno entuzijastična u svome pristupu vrtlarenju, ali m o r a m kazati da je sada uspješniji nego rani­ je. Sve je to vrlo osobno, a da tako i ostane, pridodajem kako mi se vrt sada čini sretnijim.

Oduvijek me privlačila šuma. Satima sam mogao sjediti i gledati vodu

Ova knjiga nastajala je iz osobnih zapisa. Bila sam očarana Viktorom Schau-

kako protječe, a da se ne zasitim i posustanem...

bergerom i pročitala sam sve što sam o njemu uspjela pronaći. Započela sam tra­

Postupno sam započeo igru s tajnim silama vode, predajući svoju svje­

gati za temeljnim načelima u nastojanju da u svojoj glavi posložim različite stra­

snost i prepuštajući vodi da na neko vrijeme ovlada njome. Malo poma­

ne njegova sustava.

lo, ta je igra prerasla u vrlo ozbiljan izazov jer sam shvatio da je moguće odvojiti svoju svjesnost od tijela i predati je vodi. Kada se moja svjesnost

Pred vama je rezultat takvoga nastojanja. U spisima Viktora Schaubergera tra­

najzad vratila, najdublje skrivena duša vode često mi je otkrivala najpo-

žila sam ono što je on vidio, njegova tumačenja zbivanja koja je promatrao, izu­

sebnije stvari...

me koje je razvijao kao rezultat svojih razumijevanja. Ovdje nije konačno objaš­

Primjenjujući tu viziju zavezanih očiju, naposljetku sam razvio vezu s tajno­

njenje zamisli Viktora Schaubergera, to su prije zaključci mojih osobnih razmi­

vitom Prirodom čiju sam bit postupno učio opažati i razumijevati.

šljanja temeljenih na Schaubergerovoj ostavštini, koju je preveo Callum Coats, i

Viktor Schauberger, Priroda kao učitelj, str. 29-30

vlastitim obilascima mjesta u prirodi n a d a h n u t i m njegovim zapisima. Moj je cilj istražiti različite strane njegova sustava razmišljanja i predstaviti ih njegovim riječima. On je kovao nove riječi i pojmove da bi objasnio prirodne pro­ cese koje je promatrao. Moj je osjećaj da Schaubergerova objašnjenja nisu tako teška koliko su različita. Polazio je od osnovnih načela, putova Mudre Prirode, kako ju je nazivao. Mnoge njegove zamisli razilaze se s dominirajućom znanosti, a ponekad joj jed­ nostavno protuslove. Kada se takvo što dogodi, slijedim Viktora Schaubergera, iako se pozivam i na konvencionalnu znanost kada ona može pomoći u objaš­ njavanju njegova načina mišljenja. Jane Cobbald, siječanj 2006.

20

21

I. NASTANAK VODENOGA ČAROBNJAKA

D I O L U G A R S K O G A

posla Viktora Schaubergera sastojao se u dovlačenju već pro­

danoga drveta s planine. To se obično radilo tegllenjem na saonicama s upregnu­ tim parom volova. Schauberger je mrzio gledati bol koju na teškom terenu živo­ tinjama zadaje teret koji su morale vući i podnošenje vozačeva biča. Znao je ta­ kođer da vozač mora natovariti saonice što je više moguće kako bi pokrio svoje troškove i zaradio plaću. Tragovi kroz snijeg bi se uništili kada bi vozač upotrijebio lance za kočenje na strminama pa je običavao potjerati volove galopom koji im je trebao olakšati slje­ deći uspon. To je iziskivalo veliki napor životinja te je ovoga puta jedna od njih posve iznemogla. Vozač je sišao i dao oduška bijesu bičujući i urlajući na izmo­ renu životinju da se podigne. Borila se da ustane na noge, ali se zapetljala u za­ pregu. Schauberger je doviknuo čovjeku da prestane, ali ga je time samo još više razjario. Ugledao je kako životinji na usta nadire pjena, a u očima sjaji posljed­ nji tračak skršenoga duha. Čovjek je tada dohvatio povodac sa srebrnim zvončićima i prebacio ga preko leđa uspravnoga vola na drugoga koji je ležao. Kada mu gaje namjestio preko gla­ ve, to je vola toliko užasnulo da je učinio zadnji napor da se podigne i tada p o d b o čovjeka koji je odletio ustranu. Za vozača je to bila kap koja je prelila čašu. Oporavivši se od pada, dograbio je čekić, obišao oko saonica i odbio lance te su se ldade s praskom stumbale niz kosinu. Tada je nestao s parom svojih volova. Nakon što je neko vrijeme razmišljao, Viktor Schauberger vratio se nači­ nu prijevoza koji mu se više sviđao, ali je do tada bio spriječen da ga ko­ risti. Bio je to prijevoz niz planinske potoke. Takav je način ranije dvaput odbačen iz dva razloga. Prvi je razlog bio taj što se smatralo da bi se tako uništavala korita bujica, a drugi je bilo mišljenje kako teže klade bukve i bora neće plutati. 23

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

I. NASTANAK VODENOG

ČAROBNJAKA

Znao je kako je njegov otac prevozio tone bukovih stabala vodom na ve­

Otprilike u to vrijeme Viktora Schaubergera zamijetila je princeza, mlada žena

like udaljenosti. Sjećao se očeva objašnjenja da noću i osobito za mjeseči­

princa Adolfa, dok je u njegovu lovištu lovila na svoj rođendan. S istančanim smi­

ne voda postaje svježija i žustrija te tako s lakoćom nosi teške trupce. Na­

slom za pravi trenutak, zazvao je za nju jelena dvanaesterca tradicionalnim nači­

pravio je improviziranu branu i ustavna vrata te u nju nabacao raspršene klade. Idućega jutra plutale su bez teškoća potokom, ali čim su se sunčeve zrake probile do vode, drvo je potonulo. Kloneći se dnevnoga svjetla, Vik­ tor Schauberger uspio je gotovo cijelu pošiljku, osim nekoliko jogunastih »utopljenika« zaostalih u dubokoj jaruzi, spustiti u dolinu.

n o m austrijskih lovaca, puhanjem u školjku. Poslije nezaboravnoga prvog obila­ ska, princeza je provodila sve više vremena loveći u tom prostranom području, a Schauberger ju je pratio u ulozi lovočuvara. U jednoj takvoj prilici raspravljali su o natječaju koji dotada još nije donio nikakva korisnog rezultata, pa se razgovor usmjerio na prijedlog Viktora Schaubergera. Princeza se zanimala za p o t a n k o ­

Viktor Schauberger zacijelo je bio usamljeno dijete. Imao je nekoliko braće i se­ stara, ali izgleda daje vrijeme najradije provodio lutajući šumom u blizini svoga doma u gornjoj Austriji. Njegov otac, djed i preci kojih se uspijevao sjetiti, radili su u šumama. Mladi Viktor upijao je njihove tradicije te se u svom kasnijem ži­ votu često prisjećao mudrosti koje su mu oni prenosili. Nije bio zaneseni školarac. Njegova tri starija brata krenula su na sveučilište, ali kada je otac poželio da i on krene njihovim stopama, Viktor je odbio. Već je bio zamijetio da previše učenja iz knjiga sprečava ljude da uoče čuda koja je on tek započinjao opažati. Nije želio doživjeti istu sudbinu, a u tome ga je podržavala majka. Dogovorili su se da će se školovati za državnog lugara. Navršio je dvadeset četvrtu kada je izbio Prvi svjetski rat, te je unovačen. Borio se u Rusiji, Italiji, Srbiji i Francuskoj te je naposljetku ranjen. Nakon rata zapo­ slio se kod princa Adolfa von Schaumburg-Lippea gdje je preuzeo skrb za 21000 hektara gotovo nedirnutih šuma u Gornjoj Austriji. U tom velikom lovištu bio je najbolji lugar i lovočuvar. Godine 1924. princ je pokrenuo natječaj ne bi li pronašao najučinkovitiji način da zrelo drvo dovuče s udaljenih područja u planini. Viktor Schauberger bio je nastavio sa svojim promatranjem Prirode te je sada predstavio svoje ideje o ka­

sti. Iako su joj tehničke pojedinosti vjerojatno bile nejasne, mogla je shvatiti da bi, uspije li, ta zamisao bila daleko jeftinija od svih drugih. Po povratku, princeza je uvjerila svoga supruga da pobliže pogleda lovočuvarev neobičan, ali obećavajući nacrt. Sporazum je bio na pomolu. Nacrt je trebao biti prihvaćen p o d uvjetom da Schauberger osigura novac. Pokaže li se uspje­ hom, bit će obeštećen. S druge strane, imat će potpuni nadzor nad nacrtom i iz­ gradnjom kanala. Da skratim dugu i događajima ispunjenu priču, Schaubergerov kanal nadmašio je čak i njegova osobna očekivanja. U to doba, manje od desetljeća nakon pada Carstva, austrijsko društvo bilo je još uvijek izrazito hijerarhično. Prihvaćajući tu osobitu priliku koju mu je princ ponudio, Viktor Schauberger je izašao iz svoga mjesta u toj rigidnoj hijerarhiji. Od toga trenutka njegov se život počeo razliko­ vati od života njegovih predaka. Schauberger je otada bio poznat kao »vodeni čarobnjak«. Napustio je posao kod princa i krenuo u izgradnju sličnih objekata posvuda u središnjoj Europi. Po­ stao je namještenik vlade u Beču. J e d n o m je znanstveniku bilo određeno da su­ rađuje s njim kako bi demistificirao Schaubergerova shvaćanja onima s tradici­ onalnijim obrazovanjem. Schaubergerov je rad objavljen u znanstvenim časopi­ sima. Patentirao je nekoliko izuma za poboljšanje kakvoće vode.

nalu za odvoženje trupaca koje je temeljio na svojim proučavanjima. Njegova je polazna točka bila da izgradi korito onako kako se kreće vodeni tok, a ne kako to stoji u uobičajenim zamislima o izgradnji kanala. Kako se radilo o neortodok­ snoj zamisli, a on je bio tek obični lugar bez službenoga obrazovanja u tome po­ dručju, možda i ne iznenađuje što je njegov prijedlog smjesta odbijen. 24

Čak i u najranijoj mladosti moja najveća želja bila je shvatiti Prirodu i ta­ kvim se razumijevanjem približiti istini, onoj istini koju nisam mogao otkri­ ti ni u školi, niti u crkvi. Viktor Schauberger, PKU, str. 29 25

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

I.

NASTANAK VODENOG

ČAROBNJAKA

Kako je rad Viktora Schaubergera postajao sve poznatiji, ne iznenađuje da je

Nakon što je oslobođen, posvetio se novome području ispitivanja - poljopri­

privukao pažnju nacista. Godine 1934. Adolf Hitler ga je pozvao u Berlin. Hi­

vredi. Još ga je uvijek vukla želja za otkrivanjem tehnologija koje bi poboljšale

tler ga je srdačno pozdravio govoreći mu kako je proučavao njegov rad te da ga

kakvoću života ljudskih bića i uspostavile prosvijećeniji odnos s planetom Ze­

se dojmilo ono što je pročitao. Njihov p r e t h o d n o predviđen tridesetminutni sa­

mljom. Provodio je terenska ispitivanja s poljoprivrednim alatkama presvučeni­

stanak potrajao je sat i pol. Cijeneći istinu i ne pokazujući obzir za interese vla­

ma bakrom, koja su dovela do izvanrednih rezultata. Međutim, opet je bio spri­

sti, što je obilježilo čitav njegov život, Viktor Schauberger nastavio je Hitleru go­

ječen da postigne ikakvu komercijalnu primjenu svojih zamisli.

voriti gdje je njegova politika upravljanja energijom i riječnim tokovima otišla

Suočivši se s još j e d n o m nepremostivom zaprekom, vratio se svojim drugim

U krivome smjeru. Hitler se zainteresirao i zatražio od njega da razgovor nastavi

istraživanjima i naposljetku primio neku vrstu podrške akademskoga establiš-

s njegovim znanstvenim savjetnicima. Međutim, sastanci sa savjetnicima poka­

menta. N a k o n strahota posljednjega rata postao je uvjeren da su njegovi prona­

zali su se manje plodonosnima.

lasci ponudili ljudima njemačkoga govornog područja priliku da se iskupe za gri­

Tako je izgledao život Viktora Schaubergera u 1930-ima. Našao se u vrtlogu no­

jehe pred ostatkom svijeta. Mogli su donijeti bolji svijet cijelome čovječanstvu.

vih pronalazaka. Prijavljivao je patente za uređaje za proizvodnju energije. Cijelo vrijeme uživao je podršku nekolicine uglednika, opirući se pritisku establišmenta. Bio je uvjeren da su suvremeni oblici proizvodnje energije opasni, razarajući i otrovni, te da Priroda djeluje drugim, graditeljskim sustavom stvaranja. Vjero­ vao je da je samo dubokim razumijevanjem djelovanja Prirode moguće otkriti alternativni način koji bi poboljšao kvalitetu života.

Jednako je tako nužno pročistiti sadašnji pristup onih koji kao političari otu­ đeni od Prirode osuđuju (našu) sadašnju sudbinu, situaciju za koju je cijelo pučanstvo također bez sumnje krivo. Slobodnim i dragovoljnim otkrivanjem najveće tajne Prirode to se, barem djelomice, može ispraviti. Viktor Schauberger, svibanj 1945., EE, str. 91

Godine 1941., pred izbijanje Drugoga svjetskog rata, Schauberger je unovačen iako je još trpio od posljedica ranjavanja u p r e t h o d n o m e ratu i bio suviše star za aktivnu službu. Viktor Schauberger ostavio je nekoliko zapisa iz toga razdoblja u kojemu je bio obvezan nastaviti svoja istraživanja u njemačkoj službi. Godine 1943. prebačen je u SS. Pod prijetnjom smrću bio je obvezan raditi za Heinricha Himmlera. Dodijeljen mu je prostor u blizini koncentracijskoga logora Mautha­ usen te mu je naređeno da u osoblje pozove logoraše. Uspio je izvući neke ustupke - svi koji su s njime radili prebačeni su iz logora i dopuštena im je civilna odje­ ća. Uspostavili su svoju radionicu u dvorcu Schonbrunn, a nakon savezničkoga bombardiranja, nastavili su raditi u selu Leonstein u Gornjoj Austriji. Pri kraju rata Amerikanci su počistili njegov prostor u Leonsteinu, a Rusi od­ nijeli sve iz njegova bečkog stana te ga p o t o m zapalili. Nakon što je rat završio,

Posljednja epizoda njegova života vrlo je tužna. Godine 1958. posjetila ga je ne­ kolicina Amerikanaca. Obećali su mu sve pogodnosti koje su mu bile potrebne, pod uvjetom da dođe u Ameriku nastaviti svoja istraživanja. Takve je pozive pri­ je odbijao, ali ovaj je, iz nekih razloga, prihvatio. Viktor i njegov sin Walter otišli su u SAD iako nije govorio engleski, a Walter tek pomalo. Došao je u Ameriku, ali se obećane pogodnosti nikada nisu ostvarile. Viktor i Wilter bili su prepušte­ ni sebi u bungalovu u Teksasu, ne radeći ništa. Viktor se razbolio i zatražio da se vrati kući. Dopušteno mu je uz uvjet da potpiše dokument na engleskome koji su mu ponudili domaćini prema kojem se odriče svih svojih prava na sadašnja i buduća otkrića. Bio je častan čovjek pa, otkrivši s čime se morao složiti, shvatio je da ne može nastaviti svoje životno djelo. Umro je u tjednu u kojemu se vratio, 25. rujna 1958. u Linzu, u Austriji.

američke su ga snage držale nekoliko mjeseci u zatvoru. Gotovo je neprekidno ispitivan o svome radu te mu je savjetovano da ga prekine. 27

2. KRIVUDAV PUT DO MUDROSTI

JOŠ

u

M L A D O S T I

Viktor Schauberger jednoga je dana ugledao nešto što

je ostalo uza nj do kraja života. Na prvi pogled nije to bilo ništa neobično, i mnogi od nas su to vidjeli, ali je tom osobitom prilikom shvatio njegov golemi značaj i dobio nadahnuće za glavninu svoga budućeg rada. Bio je u planini i stajao uz potok. Brzak je bio širine otprilike metra. Kri­ stalno jasan, leden i brz. Mučile su ga mnoge stvari i dovele na to mjesto. Još u djetinjstvu majka mu je govorila da se duhovi umrlih vraćaju na takve potoke kako bi pomogli živima u teškim vremenima. Rekla mu je da će i ona također biti ondje da mu pomogne. Sada, kada je odrastao, osjećao je da mu je potrebna njezina pomoć. Zurio je neko vrijeme u vodu, puštajući svoj pogled i svijest da prate njezin tok, ali pomoć se nije pojavila. Razočaran, predao se. Stavio je štap u vodu da bi se prebacio na drugu oba­ lu i, učinivši to, preplašio pastrvu koja je nepomično stajala u struji. U tre­ nu se poput strijele bacila uzvodno. Smjesta mu se pojavilo nekoliko mi­ sli. Kada ju je uzbunio, pojurila je uzvodno, protiv struje, a ne nizvodno. Kakva ju je energija navela da postupi tako? Sinulo mu je kako je mnogo puta ugledao pastrvu gotovo nepomičnu u brzaku potoka. Kako uspije­ vaju mirovati u tako brzoj vodi, tek povremeno klepnuvši škrgama i zamahnuvši repom? Da sve bude još zagonetnije, Viktor Schauberger znao je da nedaleko od mjesta gdje je stajao započinje visoki vodopad. Kako se pastrva uopće ondje našla? Shvatio je kako prisustvuje pojavama o ko­ jima konvencionalna znanost ne raspravlja. Sinulo mu je kako im to us­ pijeva i kako bi to znanje mogao iskoristiti za opće dobro.

SPIRALNI PLES

Jedno od omiljenih štiva Viktora Schaubergera bila je Smaragdna pločica Hermesa Trismegistosa, alkemičarski tekst iz drevne Grčke. Sadržavao je čuveno načelo: koliko iznad, toliko ispod. Viktor Schauberger prepoznao je to načelo u kretanju Zemlje kroz nebeski svod koje se zrcali u protoku vode u potoku. 29

ANE COBBALD:

VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO MUDROSTI

Planet Zemlja okreće se oko svoje osi. To nam daje dan i noć. Također, okreće se oko Sunca p o d kosim kutom tako da u različito doba godine prvo jedna, a po­ t o m druga hemisfera prima sunčeve zrake p o d izravnijim kutom. To n a m daje godišnja doba. I treće, cijeli sunčev sustav kreće se unutar galaksije koja nam daje astrološke ere poznate kao staro i novo doba. Tako se planet koji nastanjujemo vrti kroz svemir noseći nas sa sobom. Tekućice na Zemljinoj površini zrcale takvo kretanje. Na daleko nižoj razini možemo to vidjeti kada voda ulazi u odvod. O n a se prirodno vrtloži oko središ­ njega vrtloga. Kako smo učili u školi, na sjevernoj hemisferi voda koja odlazi u odvod vrtloži se suprotno od kazaljke na satu, a južno od ekvatora u smjeru ka­ zaljke. Međutim, kada sljedeći put izvučete čep iz odvoda, promotrite središnji vrtlog! On također slijedi svoj vlastiti zmijoliki ritam. Tako, na neki način, vidi­ mo dvostruku spiralu. Vođa koja otječe vrti se oko središnjega vrtloga, a cjelina se također leluja i pokreće. Takvo se kretanje može vidjeti u načinu na koji sjemenke sikomore lepršaju kada se ujesen odvajaju od matičnoga stabla, okrećući se i spuštajući zavojito podalje na tlo. Odražava se to i u plesu, u valceru. Plesači se vrte jedan oko drugoga u ri­ tmu glazbe, dok istovremeno opisuju veći krug krećući se plesnim podijem. Sada zamislite sebe kako stojite na riječnoj obali. Po mogućnosti uz rijeku koja teče prirodno te njezin tok nije izmijenjen ljudskom rukom. Promatrajte tok vode. Ona ne teče jednako cijelom širinom rijeke. Najbrža je negdje blizu sredine, a sa­ svim mirna uz obale. Svako ispupčenje ili zapreka, p o p u t kamena, izaziva vrtloge nizvodno. Oni imaju svoje spiralne pokrete, a bačeni prut privremeno okreće pravac — uzvodno, protiv struje. Struja ne teče pravocrtno - zmijoliko opisuje širi luk. Zavojita je duž toka, po­ put vode koja istječe iz kade ili poput planeta Zemlje koji se okreće u svemiru. Naposljetku se cijeli vodeni tok kreće, a u širim riječnim dolinama nailazimo na meandre. Na daleko manjoj i bržoj razini promatramo potočiće na plaži dok jure svojim p u t o m u more, vijugajući kroz pijesak. Viktor Schauberger tvrdio je da voda u svome toku nastoji zrcaliti tri vrste kre­ tanja planeta. Prvo, voda se okreće oko svoje osi: K R U Ž N O KRETANJE, poput 31

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO

MUDROSTI

planeta koji se kreću oko svoje osi donoseći n a m dan i noć. Potom, voda VIJU­

GRAVITACIJA I LEVITACIJA

GA dok teče svojim koritom, kao što planet Zemlja vijuga dok rotira oko Sun­

Sunce je daleko najveći i najteži objekt u sunčevu sustavu. Zašto svi planeti ne

ca tijekom godine. I, najzad, sav vodeni tok uvija se i okreće u P R O S T O R N O J

popadaju prema njemu? Zato što se kreću oko njega. Nešto u njihovu okretanju

KRIVULJI odražavajući cijeli sunčev sustav koji slijedi svoj p u t kroz galaksiju.

sprečava ih od padanja na Sunce. Bliže n a m a , i drveće i ljudi rastu uvis, usprkos

To je razlog zašto voda, prepuštena svojim vlastitim mehanizmima, nikada ne

gravitaciji. Nešto ih osnažuje da se opiru sili teži. Viktor Schauberger naziva tu

teče pravocrtno.

suprotnu silu LEVITACIJOM. Kako z n a m o iz iskustva astronauta, sila teža sla­

Njegova osobita pronicljivost dovela je tu misao korak dalje - da je voda naj­ zdravija i najpotentnija kada teče kako želi. Svoje spoznaje doveo je do praktič­ nih primjena. Kanali za spuštanje klada koje je izgradio trebali su potaknuti vodu da teče na način da nosi debla teža od sebe. Nacrt takvih kanala išao je za tim da podupre

to gibanje kružno-spiralnom prostornom

krivuljom.

Jednoga dana mladi je Viktor Schauberger sjedio na obali jednoga od je­ zera u blizini Oda u Gornjoj Austriji. Bilo je vruće ljetno popodne, a on je razmišljao da zapliva.

bi pri uspinjanju iznad atmosfere. To upućuje na to da ona nije stalna. Zamislite vrh kovitlaca. Dok vrtloži, on stoji na svojoj točki, očigledno prkoseći gravitaciji. Jednom kada vrtloženje prestane, počinje padanje. Vrh kovitlaca ne sto­ ji na jednome mjestu poput balerine. Kreće se po površini opisujući veću spiralu. Drukčije rečeno, kreće se ujednačavajući kružno-spiralnu prostornu krivulju. Sada zamislite kapljicu vode na površini vrha kovitlaca. Kada se vrh zavrti, ka­ pljica će odletjeti. Što ako se voda nalazi unutar vrška kovitlaca poput vode u nu­ trini Zemlje? Bit će potaknuta da se digne.

Sjedeći ondje, zamijetio je neko kretanje vode u jezeru. Stala se kovitlati bez vidljiva razloga. Drveće koje se našlo uz jezero nakon proljetnoga ota­ panja i zaostalo u pijesku na njegovim rubovima, počelo se okretati zahva­ ćeno kovitlacima. Nosilo ga je prema nečemu što se doimalo poput vrtlož­

Mislim da bi bilo daleko bolje daje Newton ponajprije razmišljao kako jeja­ buka uopće došla gore. Viktor Schauberger, PKU, str. 90

ne kade usred jezera. Ondje je zastalo, a onda je povučeno nadolje takvom snagom daje deblima strgnuta kora. Drveće više nije izronilo. Ponovno se sve smirilo, ali samo na trenutak. Iz jezera je nanovo počela sve snažnija tutnjava koja je prerasla u urlik. Odjednom se, uz zvuk gr­ mljavine, stup vode visok kao kuća izdigao iz sredine jezera i na površi­ ni zavrtio poput lijevka.

Ta levitacijska sila koncentrira se prema unutra, prema vrtlogu u središtu spi­ rale. Moćan primjer toga vidljiv je u primjeru tornada. Kod tornada masa pada­ jućeg zraka i vode uzrokuje nastajanje središnjega vrtloga. Ponaša se kao divov­

A onda se srušio. Valovi su zapljuskivali obalu primoravajući Schauber­

ski usisavač, noseći velike objekte na prilične udaljenosti - metrima, katkad i

gera da se povuče s mjesta na kojem je dotada sjedio. Kada su se smirili,

kilometrima. Kada se kreće kako Priroda smjera, voda se kreće u kružno-spiral-

površina jezera doimala se zamjetno višom.

noj prostornoj krivulji i u svome kretanju sadržava levitaciju. T\j proces poma­

Taj fenomen bio je poznat tamošnjim ljudima. Pričali su kako nakon du­ gog razdoblja vrućeg vremena jezera počinju hučati, a potom izbijaju vo­ deni stupovi.

že objasniti kako pastrva može preskočiti vodopad uzdižući se u središte spira­ le vode koja se spušta. Ako je spriječena da se kreće u tome pravcu, levitacija nestaje i površina vode je ravna. To se događa s p o d z e m n i m vodama u nutrini Zemlje, sa sokovima dr­ veća i s rijekom koja teče prema moru. Takva voda hrani i održava život u sebi.

32

33

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO

MUDROSTI

Pogledajte neke vodene biljke u brzim potocima. U brzim strujama one lelujaju

što uključuje majstorstvo; akademsko jer se naučava u svim sveučilišnim ustano­

nježno, uspravno, više kao da su zahvaćene povjetarcem negoli bujicom koja se

vama.

obrušava na njih. Jedini put kada se takve biljke istrgnu iz korijena jest kada bu­ jica izađe izvan nadzora i izgubi svoj ritam - primjerice, u poplavi.

Ta vrsta gibanja temelji se na pritisku, spiralnom rastu prema van. Kao i pro­ izvodna snaga, tehničko gibanje vodi zagrijavanju, širenju i destrukciji kompo­ nenata. Schauberger tvrdi da Priroda koristi to gibanje kako bi izazvala raspa­

Bilo je proljeće, doba mrijesta, jasna mjesečina obasjavala je noć. Viktor

danje i truljenje. To se načelo primjenjuje u svakodnevnom životu. Staklenke za

Schauberger sjedio je pokraj jezerca u podnožju vodopada. Voda je po­

konzerviranje obično imaju »sigurnosno d u g m e « u središtu poldopca s poru­

put tekućega metala padala u jezerce, potom zažuborila i onda se smiri­ vala. Kut mjesečine na vodi dopuštao mu je da promatra kruženje riba u prozirnoj vodi jezerca.

kom da se sadržaj ne koristi ako se dugme može utisnuti. Ako se sadržaj počne raspadati, širi se te sigurnosno dugine iskoči.

Iznenada su se sve ribe razbježale. Iz nizvodnoga toka u jezercu pojavila se velika pastrva. Započela je plivati ukrug. Plivajući, njezini su pokreti postajali sve izraženiji, kao da se kretala u obliku osmice. Viktoru Scha-

Današnja tehnologija stremi naprijed sa silama koje djeluju unazad. Viktor Schauberger, EE, str. 174

ubergeru učinilo se da pastrva gotovo pleše neku vrstu narodnoga plesa. Njezin put doveo ju je do uzburkane vode podno vodopada. Nestala je. Sve stoje Schauberger mogao vidjeti bila je divlje uskovitlana

Kao i kod svake energije, sa svakim oblikom gibanja povezano je zračenje. Sto­

voda iznad mjesta gdje je zadnji put vidio pastrvu. Sljedećega trena po­

jeći uza stroj možete ga gotovo osjetiti. Prema tvrdnjama Viktora Schauberge­

javila se ponovno, ali stojeći na repu i plivajući s vidljivim naporom pre­

ra, pošaljete li ga kroz zrakopraznu cijev moguće je vidjeti tamnocrveno svjetlo.

ma gore. Dosegnula je vrh vodopada i kao da se odgurnula perajom svo­

Takva emanacija dovodi do pogoršanja kakvoće naše vode, naše hrane pa čak i

ga repa. Schauberger je začuo glasan pljusak kada se spustila u vodu nad vodopadom.

našega misaonog procesa. On vodu promatra kao živu krv živuće Zemlje i kaže da voda koja se pokreće silom, tehnički, kroz turbinu primjerice, može oboljeti, čak postati kancerogena. Viktor Schauberger govori kako su stari Grci znali za tu

JOŠ O GIBANJU

tehnologiju, ali su se, za razliku od nas, odbili njome koristiti. Mislili su da je pre­

Viktor Schauberger spomenuti proces opisuje kao P L A N E T A R N O GIBANJE

opasna te su se radije oslanjah na snagu ljudi i životinja u fizičkim poslovima.

ili I Z V O R N O GIBANJE. To je pribrano, usredotočeno, centripetalno gibanje koje privlači u središte spirale. Mehanički pronalasci industrijske revolucije te­

Ilije posvemašnja glupost ili najveći zločin svih vremena koristiti razgrade-

meljili su se na obrnutom procesu. Naši strojevi rade spiralno prema van, stva­

ne atomske energije za izgradnju svjetskoga gospodarstva.

rajući buku, toplinu i pritisak. Takvi su strojevi poznati kao neučinkoviti. Kom­

Viktor Schauberger, EE, str. 27

ponente unutar stroja, uključujući često fosilna goriva, djeluju posredstvom pla­ mena. O n e se uništavaju da bi proizvele energiju ili gibanje te pritom oslobađa­ ju otrovni otpad. Schauberger je na tu vrstu gibanja ukazivao kao na T E H N O A K A D E M S K O ili T E H N I Č K O gibanje: tehno od grčke riječi techne, u značenju umijeće ili vještina,

3.

Izvorno se gibanje također može osjetiti. T k o se nije osjetio osvježenim i smirenim nakon što je neko vrijeme proveo na riječnoj obali promatrajući vodu kako krivu­ da svojim putem prema moru? To gibanje predstavlja plavozelenu energiju koja se razlijeva uokolo, osnažujući cijeli život i povećavajući plodnost okolnoga tla. 35

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

I dok tehnoakademsko gibanje uzrokuje pritisak kada se komponente susret­ nu i eksplodiraju, izvorno gibanje ima suprotan učinak kada se one susretnu i

2.

KRIVUDAVI

PUT

DO

MUDROSTI

primjerice dok osoba ima groznicu, zahvaćeno je i srce pa se ritam njegovih ot­ kucaja mijenja.

kondenziraju. Njihova međusobna povezanost vodi smanjenju pritiska što Vik­ tor Schauberger opisuje kao BIOLOŠKI VAKUUM. Taj je princip primijenio u nekoliko svojih izuma.

Jedno od planinskih jezera znao je nadlijetati jastreb. Svake večeri, otprili­ ke u isto vrijeme, pojavljivao bi se nad jezerom, kružio i ispuštao svoj sabla­ sni krik, sjurio se nad vodu te odletio s lososom u kandžama. Za mladoga Viktora Schaubergera, to je predstavljalo zagonetku. Lososi nisu površin­

»Kako bi se to drukčije trebalo napraviti?«, pitanje je koje uvijek slijedi. Od­ govor je jednostavan: točno suprotno od onoga kako se radi danas! Viktor Schauberger, PKU, str. 11

ski plivači. Kako ga je jastreb uspijevao zgrabiti, a da i ne smoči noge? Na jednoj strani jezera nalazilo se stjenovito ispupčenje iz kojega je ra­ sla visoka omorika. Jedne večeri uspeo se na drvo. Stajao je nepomično, skriven zelenilom, promatrajući svojim teleskopom. Nedaleko ispod sebe

Ako promatramo potok kako se ruši niz planinsku strminu, pitamo se je li voda gurnuta ili povučena? Jesu li šljunak i kamenje gurani ili vučeni uzduž korita?

ugledao je losose koji su plivali u svojoj rupi. Jednim je okom budno mo­ trio hoće li ugledati jastreba. Točan kao i obično, stigao je nad jezero. Krcštavo se oglasio i objavio svoj

Viktor Schauberger bi rekao da su povučeni baš kao što voda istječe kroz otvor.

dolazak svima u dolini. Tada je započeo letjeti prema gore praveći nad

Govori o tome kao o V U Č N O J SILI. Jednako tako, rekao bi da planet Zemlja

jezerom spiralu sa sve manjim krugovima. Iznenada se, poput kamena,

propada kroz nebesa.

sjurio u jezero, a onda lepetom krila zakočio baš nad površinom. Veliki

Može se činiti očiglednim kako sposobnost vodotoka da nosi teške terete ovi­ si o strmini njegova nagiba. Što je strmiji nagib, veća je sposobnost prenošenja. Viktor Schauberger razmatrao je tu konvencionalnu mudrost. Kako su pokazali

losos već se koprcao u njegovim kandžama. Najzad je, s plijenom, odletjeo preko šume. Viktor je bio tako hipnotiziran jastrebom da je zaboravio gledati što su radili lososi. Odlučio je sve dobro promotriti idući put.

njegovi kanali za prijevoz trupaca, vučna sila povezana s izvornim gibanjem ima

Prvom prilikom vratio se i uspeo na drvo na izbočini odakle se pružao po­

jednak ili veći kapacitet prenošenja na strmom nagibu, a ne uzrokuje uzburka­

gled na jezero. Lososi su opet plivali u svojoj rupi. U sumrak jastreb je po­

nost niti uništavanje vodotoka pri takvom postupku.

novno najavio svoj dolazak jezovitim krikom. Započeo je u spirali kružiti

Ptice i ribe čija su tijela izvedena da razviju iste levitacijske energije, privuče­ ne su svojim medijem dok se kreću. I ovdje vidimo suprotnost tehnologiji koja

nad jezerom. Ovaj put Viktor je pažljivo motrio losose i bio tako hipnoti­ ziran njihovim kretanjem daje gotovo ispao iz sjedala koje si je namjestio na drvetu. Lososi su plivali u istoj spirali, oponašajući let jastreba iznad

pokreće sve naše strojeve. Tehničko gibanje odbija i potiskuje. Izvorno gibanje

njih. Dok su se izdizali u vodi, imitirajući jastrebov način uspinjanja, pli­

poziva, privlači.

vali su sve bliže jedni drugima prema površini. Ribe u sredini spirale bile su tako blizu jedna drugoj da su njihove peraje najzad probile površinu

Ptica ne leti - nju se leti. Riba ne pliva - ona jeplivana. Viktor Schauberger, PKU, str. 175

vode. I tada se dogodilo. Njegova se sjena nadvila nad tim minijaturnim vrtlogom i sekundu potom odletio je s lososom u kandžama. Mnogim se večerima Viktor vraćao da promatra ovu dramu. Jastreb je sti­ zao navrijeme i ispuštao svoj krik koji je odjekivao unaokolo. Svaki put

Jednako tako, Viktor Schauberger tvrdi da u ljudskome tijelu nije srce to koje pumpa krv, nego krv pumpa srce. U prilog tome, on kaže da kada je krv pregrijana, 36

pak on se njihao na drvetu gledajući kako se svi u igri kreću jednakom spiralom. I gotovo svaki put jastreb je odletio s lososom u kandžama.

37

3 . OSJEĆANJE Z E M L J I N O G A P U L S A

Na planinskoj visoravni nalazio se izvor prekriven trošnom kućicom. Kupolasta kamena koliba izgledala je kao da bi se svakoga trena mogla sru­ šiti te ju je Viktor Schauberger, vrlo mladi lugar, odlučio porušiti. Njego­ vi stariji sudruzi u lovu, međutim, nisu takvo što držali dobrom zamisli. »Srušiš li tu kolibu«, rekli su, »izvor će presušiti«. Iako u tome nije vidio nikakvu logiku, Schauberger je odlučio postupi­ ti pažljivo. Zamolio je svoje ljude da obilježe svaki kamen dok rastavlja­ ju kolibu kako bi je, pokaže li se potrebnim, mogli ponovno izgraditi. Tako je i učinjeno. Kao što su stariji predvidjeli, izvor je doista presušio. Visoravan je osku­ dijevala vodom pa je izvor bio dragocjen. Po njegovim uputama kupola je ponovno izgrađena, a nekoliko dana kasnije voda je ponovno potekla. Iz tog je iskustva shvatio da postoji osjetljiva povezanost sunčeva svjetla, topline i podzemnih voda, koju nije razumijevao u potpunosti.

ANOMALNA TEKUĆINA

Temperatura vode kritičan je dio sustava Viktora Schaubergera. Opće je pozna­ to da je voda neobična supstancija te da je gušća u tekućem nego u krutom sta­ nju. Zbog toga led pliva na površini vode. Ustvari, voda je najgušća na četiri Celzijeva stupnja, malo iznad smrzavanja. Schauberger upućuje na tu temperaturu kao na anomalnu točku ili točku neutralnosti. On kaže da je voda na toj tempe­ raturi bez temperature. Zemlja je prožeta vodom koja osjeća otkucaje mijenjanja temperature iz ritmo­ va dana i godišnjih doba. Ti ritmovi zagrijavanja i hlađenja šire se u Zemlju. Za­ uzvrat, p o d z e m n a voda neprekidno mijenja temperaturu. Kao što meteorolozi izrađuju karte temperatura zraka, iscrtavajući linije između svih točaka jedna­ ke temperature, sličnu je kartu, koja bi pokazivala sloj iste temperature, mogu­ će izraditi za podzemne vode. O n e se zagrijavaju odozdo, a naizmjenično hlade 39

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

3.

OSJEĆANJE

ZEMLJNOGA

PULSA

i zagrijavaju odozgo. Negdje ispod naših nogu sloj je koji se nalazi na anomalnoj

su Schaubergerovim kanalima za spuštanje trupaca mogle ploviti klade teže od

točki. Schauberger to opisuje kao G R A N I Č N I SLOJ.

vode koja ih je nosila. U tim kanalima on je na nekim točkama ispuštao iskori­

Sada dolazimo do zapanjujućeg saznanja. Svaki dio vode koji se o d m a k n e od anomalne točke, bilo da se zagrijava do pet stupnjeva ili da se hladi p r e m a tri

štenu, a punio korita svježom, hladnom vodom i takav se postupak odvijao ci­ jelim tokom.

stupnja, proširit će se. Kada se nešto proširuje, kreće se prema van u svim prav­

Vodeno tijelo također odgovara na ritam dana i noći, zagrijavanjem danju i hla­

cima, uključujući i prema vodi na anomalnoj točki. To znači da se granični sloj

đenjem noću. Schauberger kaže da šumari tradicionalno najteža debla brzacima

neprekidno steže uslijed vode koja se proširuje oko njega, poput zubne paste u

spuštaju noću kada voda ima najveću snagu nošenja.

tubi. Sve dok nema poldopca, lagani pritisak pri dnu tube istiskuje pastu iz otvo­ ra, točke najmanjega otpora oko mase zubne paste. O b r n u t o , svaka voda koja se hladi ili zagrijava prema anomalnoj točki, kako postaje gušća, sažima se. To privlači više vode. Tako je sloj vode na anomalnoj točki od četiri Celzijeva stupnja najgušći pa skuplja svu okolnu vodu.

Viktor Schauberger imao je, promovirajući svoje neortodoksne zamisli, mnoga neslaganja s establišmentom. Međutim, uživao je i podršku kru­ gova od kojih to nije očekivao. Jedan medu njima bio je ministar poljo­ privrede Andreas Thaler, i sam seljački sin. Thaler mu je ispričao sljede­ ću priču: »U blizini moje seoske kuće u Tirolu nalazi se izvor koji sam za vruće­

Sve plovi, pluta i kreče se. Nema starija ravnoteže i nema stanja mirovanja.

ga ljeta s nelagodom promatrao jer je taj maleni izvor bio za mene i moje

Viktor Schauberger, VČ, str. 167

imanje sve ili ništa. Godinu za godinom uspijevao sam napraviti da izli­ jevanje toga malog izvora bude sve više i više dok se sve unaokolo poče­ lo sušiti i prelazilo u smeđe. Što je vrijeme bilo toplije, voda je postajala

U podzemnoj vodi ispod nas djeluje pulsirajući ritam koji se proširuje ili zguš­

hladnijom i naposljetku tijekom ekstremno sušnoga ljeta izbijala je go­

njava odgovarajući na promjene temperature po danima ili godišnjim dobima. S

tovo dvadesetak koraka poviše prvobitnoga izvora. Voda je bila bolja i

levitirajućim efektom Zemljina gibanja postupno se podiže prema gore. Ako je

obilnija.« (PKU, str. 67)

biljni pokrivač odstranjen, tlo je izloženo izravnoj sunčevoj toplini, a rezultirajući puis topline vraća gornju granicu p o d z e m n e vode natrag. Sve dok je površina zaštićena vegetacijom i zadržava se na stalnoj temperaturi, voda bez temperatu­ re naposljetku će probiti. Viktor Schauberger je u mnogim prilikama mjerio temperaturu izvorske vode u

Kasnije je Schauberger naišao na drugi lutajući izvor, sličan onome na imanju ministra Thalera, u crnogorskim planinama. Njegov mu je vodič ispričao da se ljeti pojavljuje na višem mjestu u planini, a zimi nestaje i iz­ bija u dolini. Viktor Schauberger uzeo je svoj termometar i izmjerio tem­ peraturu vode u izvoru. Iznosila je točno 4 Celzijeva stupnja. Petnaest me­ tara niže, voda je već bila toplija, 8 Celzijeva stupnja.

trenutku izviranja iz zemlje i otkrio da je voda iz planinskih izvora zaista na tem­ peraturi od točno ili približno četiri Celzijeva stupnja. U jakim izvorima voda za­

Voda na anomalnoj točki ima najveći kapacitet nosivosti jer je gusta i podržava

država takvu temperaturu cijele godine. Ti su izvori najsnažniji ljeti, danju, kada

je okolna voda. Može nositi najviše plutajućih čestica tvari i otopina plinova. Ta

se zemlja zagrije i stegne bestemperaturni sloj.

voda je zrela. Pripravna je predati svoje blago okolišu. Izvorska voda bogata je

U svakome vodenom tijelu, granični sloj se drži pritiskom okolne vode: hlađe­

spojevima ugljika koje skuplja na svome putu prema gore. Ti spojevi ugljika na­

njem ili zagrijavanjem, ali uvijek proširivanjem. To je drugi dio objašnjenja kako

staju iz ostataka predaka one vegetacije koja sada cvjeta na površini. Kako voda

40

il

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

postaje toplijom u dodiru sa sunčevim svjetlom, ona će ih predati. U boci kvali­ tetne, tek natočene izvorske vode vidimo kako na stijenkama nastaju mali mje­ hurići. To je ugljični dioksid jer se ugljik u izvorskoj vodi miješa s atmosferskim

3.

OSJEĆANJE

ZEMLJNOGA

PULSA

Temperatura je, dakle, razlika među različitostima iz kojih izrasta nepre­ kidno gibanje evolucije, koja je sama rezultat napetosti što proizlaze iz suprotstavljenih smjerova gibanja. Viktor Schauberger, EE, str. 3

kisikom. Ne p o t p u n o jednako kao u gaziranoj mineralnoj vodi. Ako se vodu od­ nese na hladno, t a m n o mjesto, poput podruma, tada će ponovno apsorbirati mje­ huriće, ali će njezin okus i dalje biti neukusan i bljutav. Izgubila je svoju prvobitnu pjenušavost, sve kvalitete koje je nakupila na svome putu kroz tlo.

Temperaturni gradijenti pomažu nam razumjeti zašto tlo ponekad upija kišnicu, a p o n e k a d je odbacuje na površinu. Ogoljena zemlja upija toplinu iz sunčeva svjetla. Kada je toplija od kišnice, voda u tlu širi se brže nego kiša. Stoga postoji

Viktor Schauberger vjerovao je da temperatura objašnjava zašto katkad naduto

negativni temperaturni gradijent iz zemlje prema zraku. To je dovoljno da spri­

životinjsko truplo pluta na vodi, a drugi put opet p o t o n e i nikada se više ne po­

ječi kišu da prodire u tlo te ona otječe površinom. Na vrućim, bezvodnim tlima

javi. Ponajprije, tijelo je bilo zagrijano, širilo se i počelo truliti. Drugo, ono tone

takvo što dovodi do poplava nakon loša. Kiša ne može prodrijeti u vrelu zemlju,

do graničnoga sloja gdje se postupno sjedinjuje sa zemljinim energetskim odla­

stoga teče površinom.

galištem. U prvome primjeru, životinjsko truplo se gibalo tehnički: lutalo je, ši­

Kada je tlo prekriveno raslinjem, ono ga štiti od izravne sunčeve topline te osta­

rilo se i zagrijavalo; u drugome, hladilo se i gibalo planetarno: nadimalo se, kon­

je hladno. U tome primjeru nastaje pozitivan temperaturni gradijent. Topla kiš-

denziralo. Kada peremo u toploj vodi, očekujemo da će svojstva zagrijane vode

nica širi se u tlo gdje se hladi, što omogućuje daljnje upijanje kiše.

odstraniti nečistoću. Pranje u hladnoj vodi je možda poticajno, ali ne odstranju­ je učinkovito prljavštinu. Svaki postupak ima svoje mjesto.

Gibanje vode rijekama do mora, isparavanje u zrak i ponovno vraćanje na ze­ mlju u obliku kiše, poznato je kao H I D R O L O Š K I CIKLUS. Schauberger dodaje novu dimenziju općeprihvaćenomu razumijevanju toga ciklusa, opisujući p u n e

Događa li se rast ili pad isključivo je pitanje temperature... Ona obdaruje

i polovične hidrološke cikluse. Kada je zemlja dostatno hladna daje upije, kišni-

vodu njezinim temeljnim oblikom energije. U jednome primjeru to obilježa­

ca zatvara svoj puni ciklus prolazeći kroza zemlju, sazrijevajući i pojavljujući se u

va rast ili život, a u drugome pad ili smrt.

izvorima. Tada utječe u rijeke i potoke, isparava, oblikuje se u oblake i ponovno

Viktor Schauberger, PZ, str. 68

pada kao kiša. On to naziva punim hidrološkim ciklusom. Kada je pokrov vege­ tacije odstranjen, voda je spriječena da ulazi u tlo te tako otječe površinom. Tada

TEMPERATURNI

GRADIJENTI

Viktor Schauberger uveo je novi pojam da bi objasnio svojstva vode kada mije­ nja temperaturu - pojam T E M P E R A T U R N I H GRADIJENATA. Voda koja se odmiče od anomalne točke, zagrijavanjem ili hlađenjem, na negativnome je tem­

ponovno isparava te naposljetku pada kao kiša. Drugim riječima, voda ide preči­ com, gubeći dio svojega puta kroza zemlju. Taj drugi proces on opisuje kao po­ lovični hidrološki ciklus. Takva voda može biti pitka, ali nije tako zrela ili blago­ tvorna kao voda koja je zaključila puni ciklus.

peraturnom gradijentu. Odmičući se, ona predaje neke blagodati koje je priku­ pila. Voda koja se približava anomalnoj točki postaje gušća i, prikupljajući to u

TEMPERATURA I RIJEKE

sebe iz okoliša, nalazi se na pozitivnom ili opadajućem t e m p e r a t u r n o m gradi­

Zamisao o temperaturnim gradijentima također nam pomaže razumjeti što se zbi­

jentu. Na negativnome temperaturnom gradijentu voda kao da izdiše, a na p o ­

va kada rijeka mirno teče svojim tokom, a što uzrokuje da nagriza svoje obale, na­

zitivnome kao da udiše.

nosi mulj ili plavi. Dio vode koji je najbliži anomalnoj točki jest onaj gdje je struja

42

43

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER:

ŽIVOT U

UČENJU OD PRIRODE

3. OSJEĆANJE Z E M L J N O G A P U L S A

najsnažnija. Ta voda teče najbrže. Schauberger je naziva jezgrom vodenoga tije­ la. Kada rijeka teče glatko i mirno, jezgra vodenoga tijela uvija se u sebe iz toplije vode koja je okružuje, tako je hladeći i smanjujući pritisak na riječne obale. Ako je biljni pokrov odstranjen s obala, površinu vode obasjava više sunčeva svjetla pa rijeka mora obaviti više posla da bi upravljala t o m d o d a t n o m topli­ n o m . Umjetne betonske obale mogu biti hrapave i proizvoditi dodatnu toplinu trenjem kako voda otječe. Kada je rijeka ispravljena ima strmije nagibe pa se s njima također mora nositi. Temperaturni gradijent upravlja i kakvoćom mulja na riječnim obalama. Jezgra vodenoga tijela, najbliža anomalnoj točki, ima najveće svojstvo nošenja. Tako tim dijelom rijeka nosi najveće kamenje. Kako se voda grije prema obalama, postu­ p n o odlaže manje čestice. Obale se učvršćuju najfinijim sedimentom koji djelu­ je kao koža rijeke. To shvaćanje navelo je Schaubergera da vidi glupost pokušaja da se rijeka kon­ trolira ispravljanjem ili podupiranjem njezinih obala. Bilo je to, s njegova motri­ šta, n a o p a k o razmišljanje. Rijeka nadzire obale, a ne obratno. U svojoj kritično­ sti bučno je negodovao protiv vodnih vlasti. Objavljivao je pisma i članke optu­ žujući ih za razaranje Rajne i Dunava, za pretvaranje bogatstava središnje Europe u zatrovane kanale blata i gubitak mnogobrojnih jutara plodne obradive zemlje. Takav vatreni val psovanja jednoga bivšeg šumara bez akademskoga obrazova­ nja nije ga baš omilio vladajućima. Rijeka, prepuštena sama sebi, sama će se i regulirati. O n a će čak prilagoditi svoj vlastiti gradijent, omogućavajući sebi da teče o p t i m a l n o m brzinom. Gdje strmo pada, nastaje povećano trenje između slojeva vođe u rijeci, te rijeke s ko­ ritom i obalama. To znači više topline, pa se voda zagrijava. Posljedica toga je da voda odlaže dio sedimenta koji nosi. Zauzvrat, smanjuje se gradijent te tako rijeka može teći hladnija i mirnija. U donjem toku ohlađena jezgra vodenoga ti­ jela sada može uzeti više sedimenta. I tako nastavlja, udišući i izdišući, čitavim putem do mora. P I S M O V I K T O R A SCHAUBERGERA S I N U

44

1941.

45

JANE

PRAKTIČNE

COBBALD:

VIKTOR.

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

PRIMJENE

Djela ljudskih ruku dobrodošla su, vjerovao je on, sve dok se vodi računa o putu kojim voda želi protjecati i dok se zadovoljava njezin okoliš. Godine 1927. prija­ vio je, naposljetku odobreni, patent uređaja za regulaciju rijeke, koji uređuje ri­ ječni tok iznutra. Radilo se o betonskim blokovima usidrenima u pravilnim raz­ macima na određenim mjestima riječnoga korita. Unutrašnje površine blokova bile su zaobljene tako da iznutra daju oblik jajeta. Zarezane su uskim kanalićima koji vode prema unutra i prema gore u povećavajućoj krivulji prema sredi­ štu protoka vodenog puta. Te kočione prepone, kako ih je nazvao, postavljene su uzvodno gdje rijeka nagriza korito. Svrha tih blokova bila je da usmjeravaju tok vode prema jezgri vodenoga tijela, podalje od obale. Kada su takvi blokovi ugrađeni, rijeka je mogla nositi teže kamenje i sediment preko kočionih prepo­ na i odlagati ih u nižem dijelu toka. Drugo polje kojemu je poklonio pažnju bila je konstrukcija brana. Temperatur­ ni gradijenti od ključne su važnosti za sigurnost brana. Ako je betonski zid brane topliji ili hladniji od vode koju zadržava, razlika u temperaturi znači da će dva tijela djelovati međusobno. Temperaturni gradijent određuje hoće li voda nagri­ zati branu koja je zadržava, stvarajući pukotine u zidu, ili na nju odlagati sedi­ ment i tako je ojačavati. Godine 1930. Viktor Schauberger osmislio je zid brane tako što je uzeo u ob­ zir temperaturna svojstva vode i pretvorio ih u prednost. Kada se površina jezera zimi zamrzne, toplija voda, na četiri Celzijeva stupnja, uhvaćena je u klopku na dnu. Predložio je postavljanje druge opne na unutarnjoj strani zida brane, prema jezeru, s otvorom između tih dviju opni na vrhu i na dnu. U temelju brane, topli­ ja voda bliža jezerskome dnu privučena je u pukotinu između dviju opni. O n a raste i naposljetku curi preko ruba na vrhu brane. Voda koja je u dodiru s beton­ skom branom toplija je od površine vode i okolnoga zraka. S manje izraženim temperaturnim krajnostima, struktura zida brane ne uništava se tako brzo. Ljeti je temperaturna razlika obrnuta. Voda s dna hladnija je od površinske vode i, bu­ dući da je privučena prema gore, hladi zid brane. Ista zamisao sada ima suprotni •16

3.

OSJEĆANJE

ZEMLJNOGA

PULSA

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

3. O S J E Ć A N J E Z E M L J N O G A l'ULSA

učinak, štiteći zid brane od pregrijavanja. U oba slučaja na zid brane djeluje pozi­

Razgovori s Forchheimerovim kolegama potvrdili su Schaubergeru ono što je

tivni temperaturni gradijent jer je temperatura zida brane bliža anomalnoj točki

već naslućivao. On i znanstvenici imali su u osnovi različita shvaćanja prirode

nego temperatura površine vode u jezeru. U sldadu s time, voda jezera ne nagri­

vode i onoga što ona znači. Schaubergerova polazna točka, nadahnuta njegovom

za zid brane. Taj mehanizam također štiti branu od fluktuacije u temperaturi iz­

intuicijom i potvrđena brojnim iskustvima, jest da je voda živi entitet. To zna­

među dana i noći. Jednostavna zamisao štiti cijeli zid brane od krajnosti u tem­

či da ima svoju strukturu i osobine. Voda diše i prolazi kroz procese umiranja i

peraturi koje bi inače neizbježno razarale građevinu.

obnavljanja. Može biti zdrava ili nezdrava. On se usredotočio da shvati kako se

Ta izvedba također omogućava inženjerima da reguliraju temperaturu vode koja

procesi života manifestiraju kroz vodu i kako te procese možemo voditi na do­

istječe iz brane. Voda u jezeru može se povlačiti na različite načine ovisno o dobu

brobit svih. Za znanstvenike s kojima se susretao, voda je bila inertna supstan­

godine i temperaturi prirodnoga vodenog toka. To omogućuje da voda nizvod­

cija s n e k i m zanimljivim fizikalnim svojstvima. Schaubergerovo stajalište nije se

no teče u optimalnoj temperaturi, smanjujući kovitlace i sprečavajući da prodire

moglo usuglasiti sa stajalištem znanstvenika, čak ni polovično. On je promatrao

u obale ili nanosi mulj dok nastoji primiti vodu drukčije temperature.

živi svijet, a oni su proučavali onaj mehanički.

Sve stoje potrebno da se ponovno uspostavi prirodni poredak jest urediti ano-

Da je voda doista ono što hidrolozi drže da jest - kemijska inertna supstan­

malno stanje zdravija uz pomoć temperaturnoga gradijenta.

cija - onda već odavna ne bi bilo ni vode, niti života na ovoj Zemlji.

Viktor Schauberger, PZ, str. 34

NOVI

PRIJATELJ

Viktor Schauberger, VČ,str. 85

Susret s Philippom Forchheimerom, čovjekom s ugledom i naobrazbom, te bez

Razdoblje ranih 1930-ih bilo je jedno od rijetkih perioda kada je Viktor Scha­

predrasuda, pokazao se zaista sretnom prilikom. Međutim, Forchheimer je već

uberger uživao podršku uglednih znanstvenika. Profesor Philipp Forchheimer,

bio u dubokoj starosti i umro je 1931. godine. Serija članaka, koji su predstavlja­

umirovljeni hidrolog, bio je određen da mu se pridruži, u početku kako bi shvatio

li svojevrsni proboj, bila je okončana, a pokretni most prema znanstvenoj zajed­

i objasnio zagonetna korita za spuštanje trupaca. Prof. Forchheimer svakako je

nici p o n o v n o podignut.

bio strpljiv i bez predrasuda. Mogao je slijediti tijek razmišljanja Viktora Schau­ bergera i u njemu vidjeti smisao. Postao je tako uvjeren u vrijednost znanja Vik­

Vodu smatram krvlju Zemlje. Njezin unutarnji proces, iako ne identičan ono­

tora Schaubergera da mu je dogovorio pisanje serije članaka, koje je sam uredio,

me u našoj krvi, bez sumnje mu je vrlo sličan. Taj proces daje vodi gibanje.

za austrijski Hidrobs'kiglasnik. Forchheimer je zapisao: » N a d m o ć n o s t Schaubergerove zamisli nad suvremenim projektima je očigledna.« (VC, str. 133) Bio je to velik potez za osobu Forchheimerova ugleda i prestiža. Postavio je sebe

Usporedio bih to unutarnje gibanje s onime u pupoljku cvijeta. Dok se rascvjetava, stvara krunu latica sličnu vrtlogu u središtu, na kraju koje stoji istinska tajna gibanja - život m statu nascendi, u obliku koncentracije gibanja. Viktor Schauberger, VČ, str. 85

u ulogu učenika i pokazao se sposobnim izdići se iznad omalovažavanja i netr­ peljivosti znanstvenih krugova prema Viktoru Schaubergeru i uviđati istinitost

Viktor Schauberger čudio se oblicima kapi rose. Prije no što se sunce

onoga o čemu je govorio. Prepoznao je važnost njegovih proučavanja i borio se

rada postoji kratak trenutak u kojemu zrak kao da postaje hladniji. U

za njih kod svojih kolega.

tome trenu, ako su uvjeti povoljni, embrionalna vrećica, nalik praznome

48

49

JANE

COBBALD:

VIKTOR SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

mjehuru sapunice, pojavljuje se na vršku vlati trave. U hladnom, plavom,

4. JAJA I JAJOLIKI OBLICI

blistavom jutarnjem svjetlu mjehurić se puni vodom. Kada čovjek boso­ nog stane u rosnu travu, osjeti se osnažen i okrijepljen. Kako se sunce us­ pinje na nebu, kakvoća svjetla se mijenja, postaje toplije i njegove zrake izravno dodiruju rosnu kap. U tome trenutku, uskoro rođena kap rose sjedinjuje se sa svojom dušom. Kap rose sada osjeća snagu sile teže i po­ staje punijom, svijajući vlat trave. Vrećica se rasprsne i voda kapa niz vlat, prenoseći blagodat zemlji.

PRVI K A N A L

za spuštanje trupaca koji je Viktor Schauberger izgradio za

princa Adolfa von Schaumburg-Lippea nije bio nalik nijednom dotad. Izgrađen od drveća, zmijoliko je kružio niza strmine, a ne najkraćim pu­ tom, i imao je izgled zatupljene strane jajeta. Sam je bio prikupio novac za gradnju pa su njegov bankovni račun i samopoštovanje ovisili o uspje­ hu pothvata. Došao je dan kada se osjetio spremnim da iskuša kanal. Uzet je prvi trupac s gomile i spušten u ležište korita. Plutao je kojih stotinjak metara, a zatim potonuo na dno. Voda je nadirala straga i prekrila stranice kanala, ali se trupac nije pokrenuo. Schauberger je bio zaprepašten. Pomaknuo je tru­ pac i udaljio radnike da bi o problemu razmislio u miru i tišini. Pogledao je izbliza i otkrio daje strmina nagiba prevelika za nizak obujam vode. Polagano je šetao oko kanala. Bio je siguran da su zavoji ispravni. Spustio se do bazena za zadržavanje vocie, sjeo na kamen na toplome suncu i za­ gledao se u vodu. Sjedeći tako, osjetio je kako ga nešto grebe kroz kožnate hlače. Poskočio je i, okrenuvši se, spazio daje sjedio na zmiji koja se smo­ tala na toplome kamenu. Dohvatio ju je i bacio u vodu. Doplivala je do obale, ali nije mogla izaći jer je površina kamena bila suviše strma. Plivala je naprijed i nazad te naposljetku našla svoj put preko brane. Zapitao se kako zmija pliva tako brzo bez peraja. Dohvatio je svoj dale­ kozor i promatrao njezino kretanje kroz vodu dok nije dosegnula dru­ gu stranu bazena i ispuzala van. Predočio je sebi zmijino čudno gibanje u vodi petljom i shvatio da je izvodila naizmjenične vodoravne i okomi­ te zavoje. U tome trenutku sinula mu je ideja. Krenuo je potražiti radnike i našao ih kako u kolibi pripremaju hranu. Zatražio je da pojedu što prije te da podu do pilane i donesu tristo tankih daščica ariša. Tada im je pokazao kako da zabiju daščice pod kosinom u dnu korita. Do kasno navečer šuma je odjekivala od udaraca čekića. Blizu ponoći, kada se vratio kući, našao je poruku glavnoga šumarskog povjerenika kojom javlja da će princ, princeza i nekoliko stručnjaka ujutro

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

prisustvovati pokusnom spuštanju trupaca. Pohitao je nazad, dobrih sat

3. J A J A I J A J O L I K I

OBLICI

Svaka snaga... otkriva se i izbija iz izvornoga oblika života, jajeta.

vremena pješice, i obećao radnicima platiti trostruku satnicu ako nasta­

Viktor Schauberger, PZ, str. 8

ve raditi cijelu noć i završe posao do osam ujutro. Kao po dogovoru, za­ vršili su do 7.30. Poslao ih je na doručak, obećavši dodatni poticaj ako se vrate na ustavu u 9.30.

Viktor Schauberger smatra da svi jajoliki oblici imaju prirođenu plovnost. To

Svita je stigla. Njegovi radnici otvorili su vrata ustave i započeli šipkama

svojstvo pomaže biljnim sokovima da rastu u drvetu. Danju korijenje privlači

gurati trupce u kanal. Teža klada kliznula je medu lakše, a radnici su po­

p o d z e m n u vodu p r e m a toplijoj krošnji stabla. Kako se voda zagrijava, kisik iz

tajice nastojali pogurati je s puta. Netko medu uzvanicima ih je vidio i po-

atmosfere miješa se s lebdećim spojevima ugljika i oblikuje ugljični dioksid. Taj

vikao da odstupe. Schauberger se složio s njime. Trupac je plutao preko bazena, a kada je dostigao i začepio kanal, razina vode iza njega počela se dizati. Svi su zurili u trupac. Kanal bi se u trenu prepunio.

ugljični dioksid nalazi se u jajolikim mjehurićima u kapilarama. Plovnost tih mje­ hurića pomaže biljnim sokovima da se uspinju do krošnje drveta.

Začuo se klokot kad se teški trupac stao pomicati. Zanjihao se lijevo, pa

Schauberger izražava svoju zabrinutost zbog prakse plantažnoga uzgoja šuma u

desno, a onda se sjurio niz korito. Jurio je vijugajući s jedne na drugu stra­

kojemu su stabla izloženija sunčevom svjetlu nego u p r i r o d n o m e razvoju. U na­

nu i iza zavoja nestao s vidika, (vidi PKU, str. 52-53) Kasnije je Schauberger dalje razvijao zamisao s daščicama u koritu na koju ga je potakla vodena zmija. Koristio se njome u regulaciji rijeka tako da voda ne dere obale i patentirao još jedan izum da bi poboljšao protok u

stojanju da se zaštite od dodatne topline, stabla rastu brže. Kapilare su šire i spužvastije, »mjehurići« ugljičnoga dioksida ne sjedaju kako treba, rastući biljni sok nije tako hranjiv pa drvo obolijeva. Takvi postupci, usmjereni na količinu drveta na štetu kakvoće u konačnici, po njegovu mišljenju, ne koriste nikomu.

cijevima za vodu. Oba uređaja potiču vodu da spiralno kruži prema unu­ tra tako da se smjer gibanja okreće središtu spirale, oslobađajući pritisak

Jednoga dana, prije službenoga otvorenja kanala za spuštanje trupaca, po­

na obale ili stijenke cijevi za vodu.

javio se glavni šumarski povjerenik. Zabranio je nastavak radova dok ne

Jajoliki oblici posvuda su u prirodi kada ih počnete tražiti. Zemljina or­

stigne istražno povjerenstvo. Članovi, predstavnici lokalne vlasti i šumar­

bita oko Sunca, obično opisivana kao eliptična, zapravo slijedi oblik ja­

ske uprave, pojavili su se u pravome trenutku. Pregledali su cijelo gradi­

jeta. Kišne kapi i cvjetni pupoljci također. Promatramo U ribu, poput pa­

lište i došli do brane visoke petnaestak metara koja je okruživala bazen s

strve, jajolikog je oblika iz sva tri plana - odozgo, sprijeda i sa strane. Ja-

vodom. Obavijestili su Viktora Schaubergera daje brana nesigurna te da

joliko je i tijelo ptice. Učitelji slikanja navode oblik jajeta kao temelj za

neće biti dovoljno čvrsta da izdrži pritisak nadolazeće vode kada se jed­

crtanje ljudske glave.

nom otvore vrata ustave.

Spirala se udobno smješta u jajoliki oblik. Kada naraste u širinu i dobi­

Schauberger nije odgovorio ni riječi. Uzeo je svoju pušku i sišao do bra­

je na intenzitetu, stane se kretati prema vrhu takvoga oblika. Odlažete li

ne. Uspeo se na zid brane i ispalio dva pucnja u zrak. Ako su službeni lju­

jaja u hladnjak s vrhom jajeta nadolje, dulje će sačuvati svježinu. Amfo­

di ikada posumnjali u mentalnu stabilnost gospodina Schaubergera, nje­

re koje su naši preci koristili za čuvanje hrane i pića, imale su takav, ina­

govo ponašanje sada kao daje potvrdilo njihove sumnje. Međutim, nisu

če nepraktičan, oblik.

znali da su ta dva pucnja u zrak bila ranije dogovoreni znak njegovim lju­

Schauberger kaže da jaje s vrhom nadolje zrači prema van dok ono sa za-

dima da otvore velika vrata ustave iznad kanala.

tupljenim krajem nadolje privlači u sebe. Ovo potonje je najbolji oblik za

Odjednom se začulo hučanje. Schauberger je pokazao uzvodno na jureći

izazivanje raspadanja. Sukladno tome, preporučuje da se hrpa za kom-

vodeni zid u kojemu su se vidjele ldade i busenovi trave kako se miješa­

post oblikuje kao jaje sa zatupljenim krajem nadolje.

ju u zapjenjenoj vodi. Povjerenici su pomahnitalo vikali i kretnjama mu S3

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

3. J A J A 1 J A J O L I K I O B L I C I

pokazivali da pohita na sigurno mjesto. Schauberger je ostao stajati na­

osobito vrijednima u toj vrsti je crni orao koji jaja polaže u visinama gdje je zrak

gnut kao da provjerava zid brane na kojemu je stajao.

razrijeđen i atmosfera suviše rijetka da bi usmjeravala snagu sunčevih zraka.

Izradio je bazen u obliku jajeta i bio siguran da će izdržati. Prvi udar vode ušao je u bazen, zakrenuo se i usmjerio svoju snagu prema navirućoj novoj vodi. Debla su se ustobočila i čak iskakala u zrak iz vrtloga prije nego što

Schauberger je vjerovao da su naši preci primjenjivali ista načela za cjevovode i grobne komore. Kamenje je obrađivano na način da se postigne rezultat sličan

se bazen ispunio s milijun prostornih metara, a voda i debla stišala svoj

širenju hranjivih energija, istodobno zaštićujući sadržaje od štetnih utjecaja. To

ples. (vidi PKU, str. 53-54)

im je omogućavalo da uz male šume podižu umjetne gorske izvore vode visoke kakvoće. On kaže da su se cjevovodi izrađivali od prirodnih kamenih cijevi oblo­

Život je rođen iz jajeta. Gdje se u prirodi pojavi, oblik jajeta predstavlja zametak sljedećega utjelovljenja, bez obzira je li riječ o ptici, ribi ili n e k o m finom izvoru energije. Svaka kap rose sadržava navještaj novoga života. Ako je posljedica hla­ đenja, kao u primjeru cvjetnoga pupoljka, daje rađanje novoga života u fizičkome obliku. Ako je pak posljedica zagrijavanja, kao u kapi rose, o n d a rada ener­ giju koju osjećamo kao štipkanje dok koračamo m o k r o m travom.

Sveti gral - krajnji oblik jajeta (čašice) Viktor Schauberger

ženih žbukom. Žbuka se izrađivala od pijeska i vapna, ili se upotrebljavala » r i m ­ ska ž b u k a « napravljena od vulkanskoga pepela umjesto pijeska. Vjerovao je da se slični načini još uvijek mogu pronaći u Meksiku u obliku pi­ ramida i obeliska čije su vanjske površine obrađivane tako da omogućuju šire­ nje zraka. Postupak bi se p o t o m olakšavao nadsvođenjem zgrada zlatnim kro­ vovima i šiljatim kupolama.

Zahvaljujući neophodnim katalizatorima djelovali su kao prave ljuske ja­ jeta. Postali su stvarni dišući mehanizmi omogućavajući da se razviju razli­ čiti elementi staroga zidarstva. Viktor Schauberger, PZ, str. 28

O D V O D E D O ZRAKA

Viktor Schauberger vidi napredak u načinu kako pojedine vrste polažu svoja jaja. Ribe, koje svoje živote provode u vodi, legu jaja bez ljuske. Njihova su jaja hra­ njena i zaštićena vodom i njezinim sastojcima. Amfibije, koje mogu živjeti na-

Za Schaubergera takva primjena načina djelovanja prirode dio je ljudskoga posla­ nja. Kao što se životinjsko carstvo oslobodilo prevlasti vode, usavršavajući načine kako se legu mladi, tako i ljudsko društvo u cjelini pokazuje isti žar uzdizanja.

zraku, moraju pak zaštititi svoja jaja vodenim pokrovom. Neki vodenjaci, kaže on, polažu svoja jaja u vlažne rupe te ih p o t o m prekrivaju urinom i izlučevinama

Drevni narodi, bolje rečeno njihovi vladari i oni koji su upravljali njihovim

iz želuca. Drugi jaja polažu sa smežuranom o p n o m . Problem je uvijek u tome da

životima (visoko svećenstvo), učinili su posve istu stvar jer je prava svrha evo­

izvan vode jaja moraju biti zaštićena od štetnih utjecaja i prehranjivati se hra­

lucije da sve izdiže na višu razinu razvitka ili otkrića.

n o m odgovarajuće kakvoće.

Viktor Schauberger, PZ, str. 28

Ptičja jaja predstavljaju daljnji korak u toj progresiji. Njihova jaja su majstorska djela inženjeringa. Ljuska jajeta mora zaštititi novi život unutra i dopustiti da se

Schauberger je vjerovao da se tehnologija jajolikoga oblika i spiralno gibanje

kroz nju procjeduje hrana dobre kakvoće. Ona je čvrstoga oblika, a ipak dovolj­

koje mu prirodno pristaje može primijeniti i danas. Moguće ju je prilagoditi da

no fina da propušta hranjive tvari da se šire do života koji se unutra razvija. Medu

osigura vodu visoke kakvoće i za piće i za natapanje usjeva. Ona sadrži tajnu novih

54

SS

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

3. J A J A I J A J O L I K I O B L I C I

oblika energije koji mogu zamijeniti naftu i dizelske strojeve za koje je ustvrdio da su razarajući, rasipni i opasni. Stoga će se čovječanstvo, oslobođeno gladi, po­ novno vratiti zdravlju i imati slobodu kretanja na zemlji, p o d vodom i u zraku. Schauberger je opisivao zrelu, ljekovitu vodu koja izranja iz gorskoga izvora kao O P L E M E N J E N U V O D U . Patentirao je uređaj u obliku jajeta koji vođu iz slavine pretvara u izvorsku vodu visoke kakvoće. Uz p o m o ć materijala posude, protjecanjem i točnim temperaturnim gradijentom, voda može ponovno upija­ ti n e o p h o d n e elemente na svome putu i vratiti svoju energiju. Schauberger je na sebi ispitivao takvu vodu i uvjerio se u njezino blagotvorno djelovanje. Prijatelji i znanci doznali su za to i zatražili da je i sami kušaju. U nekoliko tjedana stale su kolati priče o izvanrednim oporavcima od kroničnih oboljenja. Bubrežni kamenci, reumatizam, malarija - sve se smanjivalo nakon stoje oboljeli popio vode iz Schaubergerove jajolike posude. Čak su se smanjivala i oboljenja od raka. Me­ đutim, u Austriji je zakon samo kvalificiranim liječnicima omogućavao da liječe ljude. Vlasti su doznale za njegovo djelovanje te je bio primoran prekinuti istra­ živanje budući da je njegova voda smatrana nezakonitom.

Viktor Schauberger priča bajkovitu zgodu iz jedne od svojih ekspedicija u šumu. Ondje se u visokoj planini prostirala dolina koja je godinama bila nedostupna zbog klizišta. Zbog toga nitko ondje nije boravio. Upotrijebivši konopac i kuke za penjanje uspeo se do ulaza u dolinu. Pro­ lazio je netaknutom šumovitom zemljom sa starim, visokim omorikama i stablima ariša, po zdravom bilju što je raslo ispod njih. Promatrao je pla­ ninske divlje jarce, divokoze, i one su promatrale njega, više znatiželjno nego uplašeno. To je potaknulo njegov lovački ponos. Iako su bile opre­ zne, nisu se oglasile svojim upozoravaj učim piskavim glasanjem. Kao i obično, njegov izgovor za takav put bio je lov. Bio je u potrazi za tetrijebom. Prolazeći dolinom, otkrio je granu na koju bi se tetrijeb spu­ štao kako bi otpjevao svoju jutarnju pjesmu. Potražio je mjesto na koje­ mu će ga pričekati. Nešto podalje otkrio je pogodno stablo, oslonio se na nj zaogrnuvši se kaputom kako bi se ugrijao i namjestio se da čeka svita­ nje. Vladala je noć bez mjesečine. Pod drvećem je postajalo sve mračnije NENASLOVLJENI CRTEŽ VIKTORA SCHAUBERGERA

56

te uskoro nije mogao vidjeti ni prst pred nosom. Usnuo je. 37

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Kada se probudio još je uvijek vladala tama, ali kroz mrak se pred njim

kvočka koja leži na jajima ili toplina sunca, tada u protoplazmi okruženoj

ukazao maleni plamen. Nije to bila vatra, nego prije crvenkasti plamičak

grubim i nježnim materijalom ljuske jajeta započinje tajanstveno tkanje i

iznad tla. Bio je slušao o vatri lutalici i pomislio da bi to moglo biti takvo

omatanje oko žumanjka. Počinje širenje majčinstva i umotavajuće, voljeno

što. Nastavio ju je promatrati.

i gajeno gibanje, koje dovodi do trošenja one supstancije u kojoj je bila usa­

Njegovu je pažnju tada privukao svjetlosni jajoliki oblik koji je lebdio nad

đena tako žarko iščekivana neodoljiva pobuda.

humkom na proplanku. Ta je utvara bila tako čudna da se osovio na noge. Lebdjela je iznad humka, vrhom nadolje, ispuštajući žućkasti sjaj. Pove­ ćavala se sve dok nije izrasla gotovo dva metra uvis i metar u širinu. Tre­ sao se od straha i hladnoće. Približio se sjajnome nadzemaljskom jajetu dok su mu koljena klecala od straha. Nije ispuštalo toplinu ni miris. Stavio je ruku imutra, ne osje­ tivši ništa i ne vidjevši nikakvu sjenu. Zamijetio je kako je humak prekri­ ven malim bijelim cvjetovima. Podigao je busen s tla vrhom svoga šta­ pa, ali nije ugledao ništa. Jaje je i dalje sjalo, nepromijenjeno, svojim bez­ bojnim svjetlom. Vratio se do svoga stabla i ostao promatrajući dalje. Naposljetku je svje­ tlo počelo slabjeti i uskoro je nestalo. Nedugo potom zrak je postao to­ pliji i počelo je svitati. Otišao je do humka da ga razgleda po danjem svjetlu. Posvuda po humkubili su nježni bijeli cvjetovi s krupnim kapima rose na laticama. Kad je dodirnuo jednu od kapi, ona je teško pala na tlo kao da je s cvijeta uda­ rena čekićem. Štapom je prošao po humku, ali nije otkrio ništa neobično. Tada je nje­ gov štap naišao na otpor. Bio je to divokozin rog. Istraživao je dalje i ot­ krio još rogovlja te naposljetku netaknuto tijelo divokoze. Streljivo ko­ jim je ubijena još je uvijek bilo ondje u prednjoj nozi. Lovna je sezona bila već odavno prošla, a životinja kao da je ovdje ležala neko vrijeme. Shva­ tio je da stoji na počivalištu divokoza. Brižljivo je vratio busenje natrag i napustio dolinu. Ono što zovu nebesima u stvarnosti je zbir sličan vrećici jruktigena u oplo­ đenom pilećem jajetu, koja pluta i polagano se okreće oko svoje osi pod utje­ cajem stalnih promjena temperature. U tome procesu nježna će struja živo­ ta biti ispuštena u obliku impulsa koji se ovlaženim jezikom mogu osjetiti kao hladnoća na vrhu jajeta, a toplina na zatupljenom dijelu. Ako se okre­ taji toga životnog stroja pojačavaju uslijed povišene temperature koju daje 58

3. J A J A I J A J O L I K I O B L I C I

Viktor Schauberger, PKU, str. 177

5. R I T M O V I ŽIVOTA

V I K T O R SCHAUBERGER

znao je daje planinski potok hladniji bliže izvo­

ru i pitao se ima li to ikakve veze sa sposobnošću pastrve da nepokretna stoji u brzacu. Proveo je pokus kako bi provjerio svoju postavku o znače­ nju tih malih promjena temperature. Izabrao je mjesto na potoku gdje je bio vidio nepomičnu pastrvu. Zatra­ žio je od svojih ljudi da ponesu kotao nekoliko stotina metara uzvodno, napune ga vodom i stave na vatru. Tako su i učinili. On se vratio da pro­ matra pastrvu. Kada se voda dobro zagrijala, ljudi su je izlili u potok. Za nekoliko trenutaka pastrva je započela trzati repom i bacakati se. Unatoč svim pokušajima, nije se uspjela zadržati na mjestu, nego ju je voda odni­ jela nizvodno. Nešto kasnije mirno se vratila u prvobitni položaj.

ČAROBNA ŠUMA

Temperatura je od presudne važnosti za životne procese. Razlika u djeliću stup­ nja određuje hoće li jaje istruliti ili će se razviti. O n a određuje hoće li sjeme osta­ ti neiskorišteno ili stvoriti novi život. H o d a t e li prirodnim šumovitim krajem, ispod visokih stabala, čut ćete vjetar, a na njihovim vrhovima ugledati sunčevo svjetlo. Ali, onuda kuda koračate, po šumskome tlu, tiho je i hladno. D o k gazite po mekoj prostirci od lišća, s balda­ hinom koji vam stabla nadvijaju n a d glavom, zaštićeni ste od vanjskoga vreme­ na. Viktor Schauberger govori o tome kako zrelo drveće ureduje mikroklimu is­ p o d sebe, štiteći svoje izdanke tako da mogu cvjetati.

Svojim lepršavim lišćem i njišućim granama matično stablo širi svoj kisik i stvara novi visokokvalitetni prehrambeni materijal za mlado drvo ispod sebe, kojega samo na taj način može upijati. Viktor Schauberger, PZ, str. 11 61

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

Stabla su dugovječna. O n a su dio složenoga ekosustava koji u svome okrilju sa­

5. R I T M O V I ŽIVOTA

KAKO SE BILJNI SOK USPINJE

država i prehranjuje mnoštvo života. To je okoliš koji ljudi mogu uništiti, ali ga

Kako se biljni sok uspinje prema krošnji visokih stabala? Kapilarni postupak dio

ne mogu lako stvoriti. Samo drveće predstavlja čudo. Biljni sok uspinje se uza sta­

je toga procesa. Ali, svatko tko je vukao porub svoje odjeće po lokvi vode znat će

blo da dosegne i nahrani lišće visoko iznad, u krošnji stabla.

da taj kapilarni postupak ima ograničenu snagu. On privlači nekoliko centimetara

Pojam B I O C E N O Z A opisuje kolektivitet organizama u n e k o m e području.

vode u tkaninu naše odjeće, ne više. Ni u drvetu mehanički kapilarni postupak ne

Svaki živi dio biosfere, svaka biljka i životinja, daje svoj vlastiti doprinos kakvo­

može biti objašnjenje za sve. Za početak, sok se mora uspinjati, a ne spuštati. Kada

ći cjeline. Svatko dodaje svoj jedinstveni okus podzemnoj vodi koja omogućuje

uredujete živicu i sadite mladicu, ona mora biti iznad razine mjesta na kojemu je

i održava njihov suživot. Drveće, dugovječno kakvo već jest, daje složenom eko­

odsječena. Ako je mladica niža od razine gdje je odrezana, ona će se sasušiti. Bilj­

sustavu vremena p o t r e b n o g da se razvije p o d njegovom zaštitom. Za Viktora

ni sok mora ići prema gore, protiv sile teže. Jasno, riječ je o suptilnim procesima.

Schaubergera, to je od ključne važnosti za zdravlje svih. Okoliš omogućuje ra­

Prema Schaubergerovu stajalištu, temperatura također ima svoju važnost.

zvitak viših oblika života. No, on je krhak. Smanjenje biocenoze znači da jedan ili više prinositelja ovoj sveukupnosti ne ispunjavaju svoju ulogu. To dovodi do osiromašenja kakvoće p o d z e m n e vode, oboljenja biljaka i životinja i, u konačnici, do bolesnih ljudi.

Na crnogoričnim šumama promatrao je sljedeći fenomen. Oko podneva, za to­ plih tihih dana može se vidjeti fina izmaglica kako se izdiže p o n a d vrhova drve­ ća te nestaje u svjetlu i toplini. Po njegovu mišljenju, to je posljedica negativnoga temperaturnog gradijenta. Sokovi u drveću, koji sadrže vrijedne sastojke ugljika,

Kao i monokultura na plantažama, drveće se bori za potrebne hranjive sastoj­

naglo su povučeni prema gore gdje se miješaju s atmosferskim kisikom. Kaže da

ke iz dostupne vode. Stabla postaju čisti potrošači vode, uzimajući je više nego

su stari šumari običavali promatrati takvu pojavu u vrijeme objeda i pakirali kiš­

što je proizvedu te naposljetku isušuju zemlju. U prirodnoj šumi koja obiluje ra­ znolikim životnim oblicima, voda je prožeta hranjivim sastojcima visoke kakvo­ će. Schauberger je vjerovao da takva vrsta šumske zemlje postaje čisti proizvo­ đač vode. Stablima je potrebna manja količina vode pa gornja granica podzemne vode i tekući izvori ostaju visoki .

ne vidi nad mješovitim šumama gdje je temperatura stalnija. Viktor Schauberger obučavan je za lugara, a ne za plantažnoga biologa. Učio je iz onoga što je oko sebe vidio u šumama i planinama. Neka od njegovih sazna­ nja odgovaraju o n o m e stoje napisano u botaničkim udžbenicima, druga pak ne.

Schauberger se užasavao postupaka krčenja šuma - rezanja svih stabala u neko­ me području zbog čega zemlja ostaje izravno izložena suncu. To, po njegovu mi­ šljenju, uzrokuje pregrijavanje tla. Dovodi do opadanja gornje granice podzemnih voda, a time do suše i naposljetku do umiranja šume. Međutim, to ne znači da se šuma ne smije sjeći. Schauberger zastupa selektivnu sječu - žetvu zrelih stabala tako da izdanci mogu preuzeti njihovo mjesto i nastaviti kolektivitet šume.

Šuma je prebivalište vode i jednako tako prebivalište životnih procesa čija kvaliteta opada ako je narušen njezin organski razvitak. Viktor Schauberger, PZ, str. 98 62

ne kabanice u ruksake jer je to naviještalo popodnevnu lošu. Takva se izmaglica

Primjerice, tek se usput zanimao za postupak fotosinteze. (Način kojim biljke koriste zeleni klorofil u lišću da bi za dana došle do sunčeve energije. Tu ener­ giju koriste da bi razgradile vodu u sokovima i spojile ju s atmosferskim ugljič­ nim dioksidom i tako stvorile škrob i druge ugljične spojeve.) Više gaje zanima­ la voda kao medij za događanje takvih interakcija, pokretana svojim tempera­ turnim promjenama i izmjenama noći i dana te godišnjih doba. Za dnevnoga svjetla pozitivni temperaturni gradijent djeluje izvan stabla prema unutra jer je vanjska strana toplija i debela kora štiti nutrinu. Ta temperaturna razlika jednolika je, ali malena, ograničena visokim baldahinom od lišća. Sokovi 63

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

5. R I T M O V I Ž I V O T A

obrnut. Kisik se oslobađa u središtu stabla, uzrokujući zagrijavanje, dok vanjski dio stabla ostaje hladniji Za Viktora Schaubergera, kora drveta predstavlja djelo inženjerskoga dizaj­ na slično ljusci jajeta. Temperatura je jedan od nižih oblika zračenja. Viši oblici uključuju sunčevu energiju koja može spaliti onoga tko nije odgovarajuće zašti­ ćen. Kora pruža tu zaštitu osjetljivim unutarnjim procesima u stablu.

Promatramo li johe poredane duž riječnih obala, možemo zamijetiti da one ne rastu prema svjetlu, nego nadsvoduju jedna drugu te se vrhovi njihovih krošnji gotovo dodiruju. One tako tvore svod koji sadrži izravnu hranjivu i difuznu mješavinu koju onda udišu kroz koru, čija funkcija odgovara škrgama. Viktor Schauberger, PZ, str. 118

Drveće se razlikuje po svojoj sposobnosti da trpi izravno sunčevo svjetlo. Jed­ nako kao i konvencionalno šumarstvo i Viktor Schauberger dijeli ga na podvr­ ste, drveće koje traži svjetlo i o n o koje traži sjenu. Biljke koje traže svjetlo, p o ­ put engleskog hrasta, imaju debelu koru koja ih izolira od sunca. Biljke koje tra­ že sjenu, kao što su bukva i bor, ne mogu podnijeti previše svjetla i toplina izrav­ no utječe na njihovu koru. Ona remeti temperaturni gradijent koji upravlja kre­ tanjem soka prema krošnji. U šumama koje su u svome razvoju prepuštene sebi, drveće raste visoko i uspravno. Postoji debeli baldahin od grana te tako vrlo malo sunčeva svjetla stiže do tla. U takvim šumama prizemlje je zaštićeno od vanjskih ekstremnih vremenskih uvjeta.

Samo jedna zraka sunca dovoljna je da izmijeni stanje ravnoteže između prema vanjskome dijelu stabla zagrijavaju se i šire, stišćući hladniji sok u sredinu. Podrška jajolikih zračnih mjehurića također pomaže uspinjanju sokova. Atmos­

tijela i vode. Viktor Schauberger, PZ, str. 55

ferski kisik kojega on opisuje kao » m u š k i « , postaje aktivniji u toplim uvjetima na osunčanoj strani stabla, dok su ugljični spojevi (za Schaubergera, ženske supstan­

Ako su biljke koje traže sjenu zasađene na izravnome sunčevom svjetlu, nji­

cije) življi u hladnijim uvjetima na sjenovitoj strani. Spoj to dvoje vodi stvaranju

hove grane mogu rasti samo na onoj strani stabla okrenutoj od sunca ili pak de­

složenijih spojeva kao što su škrobovi i proteini. Noću je temperaturni gradijent

bla nabreknu od spužvastoga rasta. Za Viktora Schaubergera ova druga pojava

64

65

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

5. R I T M O V I ŽIVOTA

jednaka je otečenosti životinja i ljudi u groznici. S njegova stajališta, brzorastuće

su rastućim biljkama. Voda koja dolazi s površine oskudna je solima, a bogata

drvo slabe kakvoće, koje se proizvodi takvim šumarskim postupcima, posljedi­

kisikom. O n a prolazi dublje od sloja u anomalnoj točki. Uranja u zemlju gdje se

ca je bolesti, a ne zdravlja.

zagrijava, a u procesu razlaganja na svoje sastojke, stvara još više topline. Topli­

Vrlo se kritički odnosio p r e m a toj utrci za količinom drva na uštrb kakvoće. Biljke koje traže sjenu previše su izložene suncu što uzrokuje bolest, a plantaž-

na znači širenje pa tako ona raste i može prikupljati soli na svome povratnom putovanju.

ni uzgoj pojedinih vrsta lišava šumu njezine bioraznolikosti. Jedan od simpto­

Da bi soli postale dostupne biljkama, gornja granica p o d z e m n e vode mora biti

ma oboljenja živoga organizma je porast temperature. Schauberger je pokazao

visoka. Sve što bi uzrokovalo da se gornja granica podzemne vode spusti, kao što

kako povećani temperaturni gradijent, daleko od anomalne točke od četiri Cel­

je plantažna monokultura ili pregrijavanje površine odstranjenjem vegetacije, po­ remetilo bi procese. To dovodi do manje zdravih biljaka i životinja. Viktor Scha­

zijeva stupnja, vodi proširivanju i truljenju. Truljenje je dio životnoga ritma, neizbježan proces koji sljedećem naraštaju omo­ gućuje da se oblikuje na ostacima prethodnoga. Da bi pripomogla tome procesu, priroda se oslanja na mikroorganizme koji izazivaju truljenje i koji se razmno­ žavaju u takvim uvjetima. Svako živo biće ima svoju optimalnu temperaturu u kojoj se unutarnja flora i fauna održavaju u ravnoteži. Problemi nastaju kada se,

uberger promatrao je rast drveća koje je primalo vodu oskudnu tim solima. Niži dijelovi debla bili su zdravi do granice do koje je sol došla, ali naviše prema kroš­ nji izgledala su nekako mršava, koščata, kao da ih je napala kakva životinja.

Da seljak samo zna kolika je važnost sume, njegovao bije kao sAm život. Viktor Schauberger, PZ, str. 107

uslijed pregrijavanja, ti mikroorganizmi skupljaju u inače zdravom biću, bilo to stablo, životinja, biljka ili čovjek.

Za njega, optimalni je izgled zdrava drveta visok valjak iste širine duž cijeloga debla. O n o raste okomito u odnosu na tlo, na drugačijoj razini od zemlje, kao da

Voda ima ulogu neumornoga nosača svjetla, energije i topline. Prvo i najvaž­

ga je sama zemlja odgurnula. Stožast oblik, p o p u t božičnoga drvca, simptom je

nije, ona je nosač svih supstancija koje stvaraju i održavaju život.

njegove nemoći da duž cijeloga debla zadrži stalni temperaturni gradijent. Drvo

Viktor Schauberger, PZ, str. 97

SOL ZEMLJE

Soli nastaju od metala i kiseline i rastapaju se u vodi. Primjerice, kemijski naziv za kuhinjsku sol je natrijev klorid. O n a je kombinacija natrija, metala i kloridne

nije sposobno visoko uznijeti vrijedne ugljikove sastojke te ih odlaže niže. Viktor Schauberger mislio je da šumari mogu naučiti lekciju o upravljanju šumama iz načina na koji krava pase. Krava prikuplja busene trave jezi­ kom, okreće ih oko njihove osi i tada povlači. To uzrokuje da se stabljike trave lome na pravome mjestu. I ne samo to - krava tada ruje travu svo­

kiseline. Soli sadrže mikroelemente koji su neophodni za zdravlje biljaka. Tem­

jim mokrim ustima što izaziva promjenu polarnosti u zraku koji okružuje

peratura upravlja izviranjem tih hranjivih soli iz zemlje da bi hranile vegetaciju

odsječenu travu i omogućuje da ozljeda trave gotovo odmah zacijeli. Na­

na površini. Sol se rastapa u toploj vodi, a taloži kada se voda hladi. D u b o k o u zemlji p o d z e m n a voda dostiže visoke temperature te može upijati različite soli.

posljetku težina njezina tijela zbija travu izgubljenu njezinim čupanjem i u tom postupku ona vraća više topline zemlji nego što je nestala zbog va­ kuuma stvorena njezinim čupanjem. To znači da se, unatoč činjenici da

Kako se voda podiže, hladi se prema anomalnoj točki. Tako dugo dok je nasla­

je krava odnijela nešto trave, tim postupkom zemlji vraća još više energi­

ga u anomalnoj točki unutar dosega korijenja vegetacije, odložene soli dostupne

je te pašnjak može rasti zdravije, raznovrsnije i plodnije.

66

67

JANE C O B B A L D : V I K T O R S C H A U B E R G E R : Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

Promatrao je i način na koji tradicionalni seljaci kosom kose travu. Kosa se čekića i naoštri uvečer. Sljedećega jutra, prije no što sunce izađe dovoljno

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

visoko nad livadu, seljak kosi rosnu travu pod niskim kutom. Napon koji je tijekom noći nastao u kosi izoliran je drvenim drškom te tako spaljuje ozljede trave. Na taj način i polje i sječena stočna hrana zadržavaju svoju energiju. Ni jedna od njih se ne gubi pražnjenjem u atmosferu. Kako se sunce uspinje, košnja postaje sve napornija bez obzira na to kakva je oštri­ ca. Kosa gubi svoj akumulirani naboj, seljaci odlažu kose za taj dan izvan izravnoga dodira sa suncem, kako bi se ponovno napunile. Jednak prirodni proces promatrao je u jesenskim jutrima. Za izlaska sunca, kada se jedva osjeti povjetarac, na tisuće uvelih listova opada na tlo. Čim se sunce digne dovoljno visoko da zagrije zrak, pojava prestaje. Za Scha­ ubergera, ranojutarnje sunce ima najjaču snagu i stvara najveću količinu kisika. Kisik spaljuje ozljede nastale zbog odvajanja lišća od matičnoga stabla i otvorena rana brzo zacjeljuje. (vidi PZ, str. 113-115)

NEKE SPOSOBNOSTI

opažanja koje je posjedovao Viktor Schauberger po­

sve su iznad iskustava većine nas. Dok ih se sluša, doimaju se posve bizar­ nima, gotovo nezamislivima. Takav se događaj zbio jednoga osobito hladnoga zimskog dana. Lovio je divlje koze, divokoze. Ustrijelio je mužjaka koji se srušio u jarugu. Sjurio se za njim niza strminu. Nasreću nije propao kroz led kada je pao u potok na dnu klisure. Pripremio je jarca da ga ponese kući. Zatim je pošao preko leda do otvorene vode da opere ruke. Zagledao se u ledenu, mirnu, kristalno čistu vodu. Bila je duboka nekoliko metara. Pro­ matrajući, zamijetio je nekoliko velikih klada kako se pomiču ispod nje­ ga u čudnome plesu. Kraj jedne klade plutao je uspravno približavajući se drugoj. Kada je prišao bliže drugoj kladi, ona je odskočila unazad kao da je odgurnuta i ponovno se smirila. Potom je sljedeća klada ponovila isti ples. Schauberger je ostao u čudu. Zaboravio je na jarca i ostatak popodneva proveo na ledu, nesvjestan hladnoće, promatrajući gibanje tih veli­ kih, teških bukovih klada u mirnoj dubokoj vodi. Kako se spuštala večer, postajalo je hladnije. Počeo je izlaziti puni mjesec. Okretanje klada sada se pojačalo. Odjednom, jedna od njih se uspravila i ustremila u zrak. Probila je površinu vode i našla se ovijena ledenom ogr­ licom. Pojavile su se i druge klade te su za nekoliko minuta zaplesale svoj ples, svaka izbijajući na površinu s čipkastom ogrlicom od leda. Nova su čuda tek uslijedila! Ponovno se zagledao u vodu i ugledao novo gibanje. Dio krupnoga jajolikog kamenja s dna toka započelo se gibati na isti način kao i klade. Kao da je zaboravilo da je podčinjeno zakonu gravi­ tacije, zanosilo se jedno prema drugome i opet se odbijalo. Kako se puni mjesec uspinjao na nebu, on je sada obratio pažnju na ka­ menje. Jedan se, veličine i oblika ljudske glave, započeo okretati u sve punijem krugu. Zatim se također izdigao na površinu optočen ledenom ogrlicom. Uskoro su se pojavili i drugi kameni obluci te se neko vrijeme, ondje na ledenoj mjesečini, površina vode prošarana kamenjem ljuljala u njihovu tajanstvenome plesu.

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Kod magnctizma, isto se odbija od istoga. Baš to se, vjerovao je Viktor Schau­ berger, događalo s kladama. Bile su magnetizirane p o d djelovanjem ledene vode i pune mjesečine te su se tako odbijale jedna od druge.

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

paramagnetski. Stoga postoji razlika između elektromagnetskih svojstava vode u zemlji i atmosferskoga kisika. Procjenjuje se da zemlja sadrži četiri posto željeza. To znači da postoji slabo fe-

D i n a m o , p o p u t onoga što napaja svjetiljku na biciklu, ima tri sastojka. To su

romagnetsko polje nad cijelom Zemljom i proteže se u atmosferu gdje se s njim

kretanje (u primjeru bicilda okretanje kotača), magnetizam (maleni magnet u di­

povezuje paramagnetska atmosfera. Magnetna kompasna igla poklapa se s tim

namu) i elektricitet (koji osvjetljava svjetiljku). Ako postoje dva, pojavit će se i

poljem kada pokazuje sjever. To polje uzrokuje da se dijamagnetski materijali u

treći. Kod svjetiljke bicikla djeluju magnetizam i kretanje tako da se stvara elek­

zemlji, kao što su voda i organska tvar, pokreću pod pravim kutom prema nje­

tricitet koji osvjetljava svjetiljku. Schauberger tvrdi da, kao što je to posve toč­

mu, drugim riječima, prema gore. Schauberger vjeruje da u sjaju pime mjesečine

no s tehničkim pokretanjem (kao kod dinama), isti princip djeluje i kod izvor­ noga gibanja. Razlika je u kvaliteti magnetizma i elektriciteta. Jedno vodi lakoći

voda dobiva dijamagnetsko punjenje što joj omogućuje da prenosi objekte koji su inače teži od nje, kao što su klade i kamenje koje je promatrao one noći.

i narastanju, drugo težini i razaranju. Plešuće klade i kamenje izranjali su na po­

Kao i obično, Schauberger je pošao dalje od konvencionalnoga razmišljanja. Po

vršinu jer je nastupilo veliko punjenje p o d djelovanjem B I O M A G N E T I Z M A u

njemu je dijamagnetizam posljedica unutarnjega vijuganja, hlađenja i zgušnjava-

mjesečini i ledenoj vodi.

jućega gibanja koje je opisao kao kružno-spiralnu prostornu krivulju. Tako se giba

U svakodnevnoj primjeni, magnetizam je o n o što navodi komadić željeza u kompasu da pokazuje sjever. Međutim, fizičari poznaju najmanje tri vrste ma­ gnetizma, a onaj u komadiću željeza naziva se feromagnetizam ( » f e r r o « znači željezo). Feromagnetski materijali imaju sjeverni i južni pol te privlače druge feromagnetske materijale da se poravnavaju s njima. Viktor Schauberger osobito se zanimao za drugu vrstu magnetizma, poznatu kao D I J A M A G N E T I Z A M (dia na grčkome znači kroz). Dijamagnetizam je naziv

i planet Zemlja i tekućina u njoj. Tekućina koja se pokreće u tome pravcu ima za posljedicu negativni pritisak i elektromagnetsko polje. Elektricitet nastao u ta­ kvome polju, koji naša tijela mogu registrirati kada stojimo u prirodnoj šumi ili pokraj potoka, hladan je i konstruktivan. Nasuprot tome, elektricitet koji osvjet­ ljava naše domove, a nastaje centrifugalnim gibanjem, vruć je i destruktivan.

Mnogi od suvremenika držali su kako je teško prihvatiti zamisli Viktora Schaubergera, uključujući i tvrdnju da šljunak pod vodom može proizvo­

za polje pokretano elektronima koji se uvijaju oko jezgre atoma. Sve su stvari sa­

diti iskre. Jedan od njegovih prijatelja, urednik časopisa, rekao mu je kako

stavljene od atoma te je svaka supstancija u konačnici dijamagnetska. U prisutno­

je to pretjerana tvrdnja ako želi da ga znanstvena zajednica shvati ozbiljno.

sti feromagneta ti materijali skreću p o d pravim kutovima u magnetsko polje.

Schauberger se samo glasno nasmijao rekavši: »Iskre pod vodom? Zar ih nikada niste vidjeli? Odmah ću vam ih pokazati. Pođite sa mnom!«

Među dijamagnetskim materijalima su ugljen, bakar, voda, zlato i srebro. Me­

Napunio je vjedro vodom i odnio ga u zatamnjeni kut. Zatim je uzeo dva

đutim, neki su materijali osjetljiviji na feromagnetizam tako da je njihov prirod­

kamena i trljao ih pod vodom. Pojavile su se iskre! Baš kao i kad se želje­

ni dijamagnetizam nadjačan. Supstancije koje to uzrokuju su PARAMAGNETSKE. Svaki a t o m u takvim materijalima reda se u smjeru vanjskoga feromagnet-

zo i kremen taru na svjetlu. Za njegova prijatelja to je bio bajkovit pokus koji je kasnije često izvodio pred sumnjičavcima.

skog polja iako sami ne mogu zadržati nikakav magnetizam. Kada su maknuti iz vanjskoga feromagnetskog polja, vraćaju se svome izvornom, neporedanom

Za Viktora Schaubergera taj je fenomen predstavljao izvor legendi o čistome

stanju. Paramagnetski materijali, medu ostalim, sadrže kisik i aluminij. Zrak je

zlatu za koje mnogi tvrde da su ga vidjeli kako svjetluca u vodama Rajne. Iskre

70

71

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

su posljedica trenja kamenja pod vodom, kamenja koje sadrži metal. On vjeruje da je to još jedan primjer biomagnetizma, kao kad polovi potiskuju jedan dru­ goga (magnetski materijali su BIPOLARNI, tj. imaju dva pola, sjeverni i južni). On kaže da je najbolji način da se proizvede taj efekt iskrenja da se uzme kamen iz viših područja planinskih potoka i razlomi na dvije polovice tako da obje ima­ ju jednaka magnetska svojstva. Sve oko nas odgovara j e d n o m e ili drugome obliku magnetizma i tako uzaja­ m n o djeluje sa svime s čime se dodiruje. To znači da se sve oko nas podvrgava promjeni, brzo ili usporeno. Čak je i kamenje podvrgnuto tome procesu promje­ ne. Ništa ne ostaje jednako — sve je u gibanju. Tako dugo dok se zemlja, voda i zrak mogu planetarno gibati, tako da vjetar puše, a voda spiralno otječe, nastajat će energija. Kako smo vidjeli, oblik jajeta p o ­ tiče izvorno gibanje te je također ključni sastojak procesa. Prema stajalištu Vikto­ ra Schaubergera, sam život je koncentrirana energija. Ta stalna promjena i uzaja­ m n o djelovanje predstavljaju temelj za cvjetanje organskoga života na Zemlji.

U međusobnoj mješavini bipolarnih elemenata, svako gibanje povlači reak­ tivne učinke atomske i neprimjetne naravi. Viktor Schauberger, PZ, str. 3

Da bi se stvorila električna energija, mora postojati magnetsko polje. Supstanci­ je koje izvorno potječu iz zraka imaju pozitivan električni naboj, a one sa Zemlje ili Mjeseca pak negativan. To se najbolje vidi kada sijevaju munje, a to se događa kada promjena mjestimice naraste do takve razine da provali nazad prema Ze­ mlji. Kiša koja upija kisik i tako stječe pozitivan naboj, opisana je kao A N O D ­ NA VODA. Podzemna voda koja stječe negativan naboj na svome putu prema površini, opisana je kao K A T O D N A VODA. Drugim riječima, Zemlja je gole­ ma, veličanstvena, samopuneća spiralna baterija. U bateriji energija teče od katode prema anodi - izvan Zemlje u atmosferu. Na višoj razini, Mjesec je katoda, Sunce je anoda, a zemaljska voda je elektrolit - medij koji omogućuje da dolazi do procesa izmjena energije. 72

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

ŠTO TO ZNAČI ZA RIJEKE

6. P R I R O D N I M A G N E T I Z A M

Slično tome, čaša obične destilirane vode uvlačit će u sebe sastojke iz tijela oso­

Kako smo vidjeli, voda može nositi naboj. Za Viktora Schaubergera to je ve­

be koja ju je ispila. Poznato je da pijenje destilirane vode može štetiti jer izvlači

o m a važna činjenica. O n a određuje otječe li voda mirno ili nagriza obale, je li

minerale iz tijela. Onaj koji je pije, hrani piće. Čaša svježe izvorske vode, s druge

okolno tlo plodno ili jalovo i je li čaša vode ukusna i osvježavajuća ili bez oku­

strane, hrani onoga tko ju pije.

sa i bljutava.

Predlagao je novi projekt za hidroelektrične turbine. Voda bi padala kroz lijevak

Ako je vodeno tijelo iscrpilo svoj naboj, kao što će se dogoditi ako dođe u do­

koji je zarezan spiralno na unutarnjoj strani da potiče prirodno uviruće gibanje.

dir s metalnim željezom ili putem zagrijavanja, tada je iscrpljeno. U nastojanju

Kao da izlazi iz brizgalice, struja vode padala bi na neku vrstu lopatica vadičepa

da se napuni privlačit će energiju od bilo kuda. Viktor Schauberger vjeruje da se

koje se okreću kao posljedica pada vode velikom brzinom. S takvim se uređajem

baš to događa kada voda protječe kroz željeznu rešetku ili hidroelektričnu turbi­

voda, koja bi rotirala oko svoje osi, ne bi oštećivala u tome procesu.

nu. Željezo izvlači iz nje svaki naboj. (Željezo ima sposobnost da izazove iskrenje. Svaka iskra predstavlja pražnjenje, izvlačenje energije sadržane u metalu.) Cen­ trifuge turbine remete i obrću njezino izvorno (planetarno) gibanje. Schauber­ ger upućuje na udubljenja koja primjećuje na oštricama hidroelektrične turbi­ ne. Ta udubljenja su, po njegovu mišljenju, posljedica tehničkoga gibanja. Oni­ me što naziva » i z v o r n o gibanje«, voda zadržava kisik. Tehničko gibanje spre­ čava vodu da zadržava kisik pa ga ona oslobađa. U tome stanju kisik nije stabi­ lan i troši se na sve na što nailazi uključujući i oštrice turbine. Hidroelektričnim turbinama prigovarao je i iz drugoga razloga. O n e narušavaju prirodni tok vode u njezinu vijuganju, kružno-spiralnoj prostornoj krivulji. Turbine lome struktu­ ru vode naslagama progresivno zagrijavajuće vode koja spiralno kruži oko hlad­ ne jezgre vodenoga tijela. Prošavši kroz turbinu voda nastoji obnoviti svoju ravnotežu i vratiti se izvor­ n o m e gibanju — uvirućem gibanju. Kako je bila iscrpila svaki naboj koji je nosi­ la, ona se sada iznova popunjava. Privlači naboj koji se nalazi u podzemnoj vodi, ostavljajući manje za bujanje vegetacije na okolnim tlima. Sve stoje potrebno da se to ispravi jest da se zaustavi uništavanje voda. Vodeni tok koji ide p u t o m ko­ jim želi, na temperaturi koju želi, hrani život oko sebe.

... preživljavanje ili izumiranje ovisi o reguliranju elektromagnetskih me­ đudjelovanja. Viktor Schauberger, PZ, str. 10 74

75

7- KAKO STVARI R A S T U

D O K JE bio još mladi lugar, Viktora Schaubergera povremeno je posjeći­ vao jedan seljak. Na njegovu posjedu redovito su uspijevale obilne žetve i visoki prinosi, ali su ga susjedi smatrali ludim jer je, za razliku od njih, sve radio na drukčiji način i u drugo vrijeme. Jedne večeri, u sumrak, onuda je prolazio Viktor Schauberger. Zatekao je seljaka u ambaru iza kuće kako stoji ispred velike drvene bačve i pjeva mu neku čudnu pjesmu. Držao je u ruci veliku drvenu pjenjaču miješaju­ ći sadržaj u bačvi. Pjesma je bila neka vrsta visokih i niskih tonova, goto­ vo povika. Kada je ton rastao, miješao je u jednome pravcu. Mijenjajući ton, okretao je i pravac miješanja. S vremena na vrijeme zastajao bi i do­ davao šaku ilovače koju je mrvio i bacao u bačvu, a onda nastavljao mi­ ješati i pjevati. Schauberger se približio i pogledao u sadržaj bačve. Unutra je bila bistra voda. Seljak mu se nasmijao na pozdrav i miješajući nastavio svoju čud­ nu pjesmu. Naposljetku je izvadio pjenjaču i rekao: »Eto, sada može pro­ vreti.« Uz čašu jabukovače, u kući, seljak je objasnio što je radio. Ilovača je sadr­ žavala aluminij. Umiješao ju je u hladnu vodu u bačvi, zajedno s izdahnutim ugljičnim dioksidom, koji je nastajao dok je pjevao. To je prožimalo vodu neutralnim nabojem. Nakon drljanja polja drvenom drljačom, po­ lje je špricao nabijenom vodom, lišćem paprati, kao da mu daje blagoslov. Voda je isparavala ostavljajući za sobom kristale. Kristali omogućuju stva­ ranje svjetlucave ljubičaste mreže visoke kakvoće, između zemlje i neba. Stari seljak spominjao je tu mrežu kao »himen«. Omogućavao je tlu da ostane vlažno i plodno čak i za najvećih vrućina u godini.

MIJEŠANJE N E B A I ZEMLJE

U ovome poglavlju promatramo shvaćanja Viktora Schaubergera o tome kako što raste. Po njegovu mišljenju, fizički rast reztdtat je združivanja dviju različitih vrsta energije - jedne koja dolazi od Sunca i druge koja spiralno iz Zemljine nutrine 77

JANE C O B B A L D : VIKTOR S C H A U B E R G E R : Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

OKSIGENI

Sunčevo svjetlo neprekidno pada na zemlju i u tome procesu stimulira atmos­ ferski kisik. Svjetlošću i toplinom kisik postaje aktivniji. Ustvari, Viktor Schau­ berger ide i dalje od toga. On kaže da sunčevo svjetlo nastaje u susretu s atmosfe­ rom. Kako je između Zemlje i Sunca mrak, možda ima pravo. Kisik koji on opi­ suje kao otpad Sunca, očvrsnuta je sunčeva svjetlost. Voda koja s neba pada kao kiša upija dio kisika i u tome procesu stječe pozi­ tivan naboj. Sada p o d u z i m a m o prvi korak u organsku kemiju Schaubergerova stila. On želi napraviti razliku između elementa kisika kako je opisan u udžbe­ nicima kemije i živoga, međudjelujućeg oblika energije koji on zapaža oko sebe. Sukladno tome, etericitete s tom pozitivnom, muškom kvalitetom opisuje kao OKSIGENE. Oksigeni su aktivni kada je vruće. U šumi, sunčeva svjetlost pada kroz lišće na tlo. Kisik tada može biti prerađen žbunjem koje bi se inače spržilo. Takav se pro­ ces može vidjeti u gustim šumama. Grane matičnoga drveća p r e t h o d n o prožvaču hranu u sunčevu svjetlu za mladice koje rastu p o d njihovim okriljem. Slično tome, kada se rijeka kotrlja preko kamenja u svome koritu, stvaraju se maleni vrtlozi. Ti su vrtlozi usta koja uzimaju atmosferski kisik.

izlazi na površinu. Schauberger o takvim vrstama energije govori kao o ETERI-

K A R B O N I I FRUKTIGENI

C I T E T I M A . Njihovo međudjelovanje omogućuje da se razvija život na Zemlji.

Element ugljik baza je molekula koje oblikuju organizme svega života na Zemlji,

Skovao je tri nove riječi da bi mogao objasniti svoje opažanje kako što raste:

od virusa do biljaka, od insekata do slonova. Kako se Viktor Schauberger zanima

OKSIGEN, KARBON i F R U K T I G E N . O K S I G E N upućuje na element kisik, ali i više od toga. Usredotočuje se na nje­ gova energetska svojstva. To je etericitet uzrokovan aktivnošću sunca. KARBON se odnosi na element ugljik i sve njegove spojeve. Karboni tvore fi­ zički oblik svega života na Zemlji, od virusa do slonova. F R U K T I G E N je prvi zemljin etericitet koji ćemo susresti (još će dva uslijediti kasnije). To je energija povezana s karbonima. Oslobađa se iz fizičkih ostataka života na Zemlji kada se oni razgrađuju u tlu. 78

za nešto drukčiji proces, on daje i ponešto drukčiji naziv svim tim ciglama života. Njegov se pojam za njih može prevesti kao K A R B O N I . Kada bilo koja vegetaci­ ja umire, ona se pretvara nazad u medij za budući rast, kao humus, ili se odlaže u tlo kao ugljen, nafta ili plin. Energetski potencijal u tome odlagalištu ugljičnih spojeva naziva se F R U K T I G E N . Schauberger upozorava na njegovu slatkastu, masnu emulgiranu prirodu, nasuprot kiselinskoj kvaliteti oksigena. Fosilna goriva stoga predstavljaju energetsku banku Zemlje, depozitni račun za buduće fruktigene. Podzemna voda uspinje se kroz taj materijal na putu do 79

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

površine i upija neke fruktigene. On kaže da su biljke opremljene da preuzmu

U Schaubergerovu opisu MLADA VODA usputni je proizvod mirnoga među­

akumulirani naboj iz podzemne vode kroz čvoriće na korijenju koje naziva KORI­

djelovanja tih dvaju etericiteta, oksigena i fruktigena. No, još nije spremna za

J E N S K O M P R O T O P L A Z M O M . Podzemna voda ritmički prazni svoju akumu­

piće. Mora proći kroz ciklus sazrijevanja tonući u zemlju i izlazeći p o n o v n o da

liranu energiju u te male vrećice slične jajetu. To je dio zemljina pulsiranja kako ga

bi dobila soli i fruktigene. Tada je, izranjajući u izvoru, dovoljno zrela da hrani

osjeća vegetacija. Te su vrećice vrlo osjetljive i slamaju se kada je biljka iščupana s

biljke i životinje.

korijenom, a one izložene zraku. Biljka ih stvara nanovo kada je presađena. Voda je organski magnet, a istodobno i transformator, prijamni k i predajnik. Oko visokih planinskih izvora rastu hranjive trave. Viktor Schauberger

Ona je medijator ili akumulator rasta koji posreduje život...

često je ondje nailazio na bolesne i ranjene životinje kako pasu takve bilj­

Viktor Schauberger, VČ, str. 55 - primjedba

ke. Jedući ih, izgleda da su pomagale procesu iscjeljivanja. Voda u takvim izvorima siromašna je rastvorenim kisikom, a obiluje mikroelementima i ugljičnim spojevima. Vjerovao je da visoka kakvoća izvorske vode koja

Oksigeni su to aktivniji što su topliji, dok fruktigeni postaju potentniji u hlad­

je hranila te biljke omogućuje da one iscjeljuju planinske životinje. Ona

nim, zamračenim uvjetima. Viktor Schauberger ukazuje da u dizelskome m o ­

također omogućava životinjama da iscjeljuju razarajući učinak sunčevih

toru vozila nastaje reakcija kisika i ugljikovih spojeva. Međutim, to je centrifu­

zraka na svojoj koži na prorijeđenome planinskom zraku. Onemogućen prilaz takvim mjestima, vjerovao je, značio bi da bi visoko nabijena sun­ čeva svjetlost mogla spržiti njihovu kožu i životinje bi mogle postati šugave. Stari šumari su mu pričali, namigujući i smijući se, da im je pijenje

galna reakcija do koje dolazi u uvjetima topline i tlaka. O n a za posljedicu ima buku, razaranje komponenti, energetski i toksički otpad. Upozorava također da je, iz energetske perspektive, taj stroj neučinkovit. Suprotstavlja ga promišljeno-

vode s takvih izvora pomoglo da njihova muškost bude živahna i u viso­

me, vlažnom, tihom, graditeljskom procesu vegetativnoga rasta, ublažavanoga

kim godinama.

učinkom hlađenja vjetra kroz drveće.

Tu izviruču vodu iscjeljujučom su nazivali stari lovci jer je ublažavala kostobolju, artritis i druga oboljenja starije dobi. Zlobno se smješkajući, pate­ tično su objavljivali da obnavlja muškost ili je održava u poznim godinama

Element vodik također ima ulogu u ovome sustavu. On vidi vodik kao ko­ načni noseći medij svih ovdje opisanih procesa. Ugljik i vodik oblikuju gradivne elemente živih bića. Organska kemija znanost je koja ih proučava. Kemijska

zbog čega čak ni feudalni veleposjednici, kada su počeli posrtati, nisu propu­

je definicija vode da je ona molektda koja se sastoji od dva atoma vodika i jed­

štali da piju vodu s tih izvora koji vraćaju mladost.

nog atoma kisika.

Viktor Schauberger, PZ, str. 3

Odvojeni i p o d v r g n u t i zagrijavanju i pritisku, kisik i vodik će eksplodirati i gorjeti. Kada su pak okolnosti pogodne Schauberger tvrdi da vodik može veza­

MEĐUDJELOVANJE OKSIGENA I FRUKTIGENA

ti, inače agresivni kisik, da bi stvorio vođu. Toplina i pritisak proizvode vatru,

Oksigeni okomito prodiru kroz atmosferu. Fruktigeni se spiralno uspinju kroza

a hladnoća i biološki vakuum dovode do vode i vegetativnoga rasta zasnovano­

zemlju u podzemnoj vodi. Vegetativni rast temeljen na ugljiku posljedica je zdru­

ga na ugljiku.

živanja atmosferskog kisika, napunjenoga suncem i tih fruktigena. Oni se sasta­

Zagrijavanje i hlađenje dio su ciklusa, p o p u t dana i noći, naizmjenični ritam u

ju na mjestu gdje biljke rastu na površini zemlje. Schauberger takav pojas naziva

procesima rasta. Kada su fruktigeni potentniji, u hladnim uvjetima, međudjelo­

GEOSFERA. Geosfera je električki neutralna.

vanje se zbiva u mediju vode i ono je korisno. Pod opadajućim temperaturnim

so

81

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

gradijentom, prema anomalnoj točki od četiri Celzijeva stupnja, fruktigeni pot­

kovčezima od specifičnih metala u hladne podzemne grobnice do kojih nije dopi­

pomognuti vodikom, sposobni su vezati oksigene. To vodi nastajanju ugljičnih

rala toplina, svjetlost ni kiša bogata kisikom. Kada se takvi ostaci počnu polagano

spojeva - drugim riječima, do fizičkoga rasta - i vode.

raspadati, za tamnih se noći pokraj takvih prebivališta može zamijetiti sablasna

Za Schaubergera, taj susret pozitivne i negativne energije predstavlja proces naj­ veće važnosti u geosferi. To je savez muških i ženskih životnih energija na razini

svjetlost. Energija sjedinjena s tim procesom isijavala je ledenu svjetlost kakvu je on jednom u noći bez mjesečine vidio iznad mjesta uginule divokoze.

Sunčeva sustava i vodi rađanju sljedećega naraštaja na planetu Zemlji. Kako smo vidjeli, gibanje vode njezinim tokom oponaša gibanje planeta svemirom. Na isti način, svaki put kada ženka jedne vrste poziva mužjaka da se pare i stvore slje­ deći naraštaj, oni na nižoj razini sudjeluju u združivanju energija Zemlje i Sunca

Zbog toga su, kako je objašnjavao veoma lukavi stari šumar, visoki svećenici davali sebe sahraniti u uvijek hladnu crkvenu kriptu. Zato su i obični sveće­ nici imali barem maleni krov podignut nad svojim grobovima uzduž gro­ bljanskoga zida na istočnoj strani, da bi se zaštitili od kiše.

koje se sve vrijeme zbiva oko nas.

Viktor Schauberger, PKU, str. 94

Kao i uvijek, problemi nastaju s ljudskim uplitanjem. Organizmi namijenjeni procesima hlađenja bit će uništeni uvedu li se toplina, svjetlost i kisik. U šumi, matično drveće filtrira sunčevu svjetlost za svoje mladice. Na jednak način, naša

Sve što umire naposljetku svoje ostatke vraća zemlji. Preci vegetacije koja je sada živa uvenuli su i istrunuli ostavljajući ostatke u tlu. Truljenjem i hladnim

pluća uvjetuju da se kisik koji udišemo može vezati s fruktigenima sadržanima

vrenjem organizam koji je jednom bio stablo raspao se u masu biljne tvari. Pod­

u našoj krvi, koji su bili filtrirani u utrobi.

zemna voda na svome putu do površine prolazi kroz te ostatke, privučena da sret­ ne nadolazeću sunčevu energiju. Kada d o đ e s njom u dodir, biva prožeta frukti-

CIKLUS FIZIČKOGA ŽIVOTA

Da bi došlo do rasta, truljenje se već moralo dogoditi. Viktor Schauberger zani­ mao se za ovu transformaciju, raspadanje organizama na jednostavnije sastavne

genom, esencijalnom kvalitetom živih bića ugrađenim u složene ugljične spoje­ ve nastale tijekom procesa života i rasta pradavnih biljaka. To sljedećemu nara­ štaju živih bića omogućuje da se sažme i prođe isti proces.

dijelove. Osobito je proučavao različite procese fermentacije. U pravljenju vina kvasac prolazi kroz dva početna stupnja. U prvome stupnju organizam kvasca

PRIMJENA O V I H ZAMISLI U POLJOPRIVREDI

udiše kisik, nagriza meso ploda, pretvara ga u sok i izdiše ugljični dioksid. To

U svojim poznim godinama Viktor Schauberger okrenuo se poljoprivredi. Zami­

omogućuje da se kvasac povećava. U drugome stupnju, svjetlost i kisik isključeni

slio je dva uređaja za poticanje procesa hladnoga vrenja biljnih tvari ili stajsko­

su, te kvasac ulazi u drukčiji proces. Nagriza složene šećere ploda i na taj ih način

ga gnoja koji bi, naneseni na tlo, poticali stvaranje » h i m e n a « o kojemu je prije

pretvara u alkohol koji je jednostavniji spoj ugljika. U oba stupnja izdiše ugljični

mnogo godina govorio onaj stari seljak.

dioksid i oslobađa se energija.

Prvi uređaj služi za stajski gnoj. Iskopajte u zemlji komoru u obliku jajeta. Pro­

Viktora Schaubergera osobito zanima taj drugi proces, proces H L A D N E FER­

vjerite jesu li stranice čvrste da budu nepropusne za vodu te da u taj prostor ne do­

M E N T A C I J E koja, vjeruje on, dopušta ispuštanje energije bolje kakvoće. Nje­

piru vanjsko svjetlo i toplina. Napunite prostor svježim, fino isjeckanim stajskim

gova je tvrdnja da je razlika između ta dva procesa bila dobro poznata u nekim

i tekućim gnojem. Prelijte ga vodom s visokim stupnjem rastvorenoga kisika, kao

krugovima. To je razlog zašto su posmrtni ostaci važnih ljudi često sahranjivani u

što je kišnica, ili riječnom vodom koja je bila izložena suncu. Dodajte minerale

82

83

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

7. KAKO STVARI RASTU

različitoga potencijala, poput aluminijem bogate ilovače kakvu je stari seljak bio

Procesi grijanja i hlađenja izmjenjuju se i pulsiraju cijeloga života. Kada vlada

razmrvio u svoju bačvu s vodom. Pokrov prostora ima mali motor u središtu koji

toplina, nastaje širenje te se tako razmnožavaju bakterije kao nužan dio procesa

pokreće mješalicu koja izaziva vrtlog u donjoj trećini komore. Mješalica je bolja

razgrađivanja svega što više nije potrebno kako bi ostalo na raspolaganju sljede­

ako sadrži bakar i cink. Kada p a d n e noć na k o m o r u se stavlja pokrov da u nju

ćem naraštaju. Schauberger ponekad o planetu Zemlji govori kao o naslazi gno­

ne ulazi zrak i uključi se motor. Sljedećega dana nema ni traga stajskome gnoju

ja. Kako je truljenje neizbježni dio životnih procesa, shvaćamo da on to čini po­

ostavljenome u komori. O n a sadrži samo djelotvornu vodu slatkastoga mirisa.

štujući složenost i međuovisnost svega.

Uvečer se manja količina toga visokotekućega gnoja raspe po tlu.

Vjerovao je da će zlouporaba zemljinih zaliha fruktigena u tehnoakademskom

Kada sunce sljedećega dana obasja tlo, supstancije neba i zemlje susreću se i mi­

gibanju destabilizirati vremenski sustav planeta. Već 1930-ih predvidio je da će to

ješaju, kako Schauberger navodi iz jednoga od svojih omiljenih izvora, Smarag­

dovesti do oluja, poplava i drugih nepredvidivih vremenskih stanja dok se Maj­

dnih pločica, Hermesa Trismegistosa. Sve dok nastali sloj nije oštećen željeznim

ka Zemlja pokušava prilagoditi. Njezine banke energije koriste se za svrhe koje

oralom, po Schaubergerovu vjerovanju, taj gnoj može dovesti do deveterostru­

idu protiv njezina prirodnoga puta napretka. Život je, s njegova stajališta, giba­

koga povećanja prinosa, pa čak i ponovnog kultiviranja pustinje.

nje prema sve složenijim supstancijama višega stupnja. Preokretanje toga pro­

Druga od njegovih zamisli jest preuzimanje stare tradicije - pravljenje komposta.

cesa vodi u smrt.

Izaberite stablo, najbolje zrelo deblo voćke sa širokom lisnatom krošnjom. Isko­ pajte rupu oko podnožja debla, ali tako da ne oštetite korijenje. Zaštitite donji

Rast je izravna posljedica prijenosa Volje, koja se zbiva u ritrnićkome preo­

dio debla papirom, korom ili kartonom do visine prvih grana. Tada stavite svje­

kretanju polariteta posrednika života, vode.

že pokošenu travu, ljuske od krumpira i otpatke drugoga povrća u pripremljenu

Viktor Schauberger, PZ, str. 162

rupu. Mogu se dodati i lišće i slama već požnjetih žitarica. Raspršite nešto pra­ ha bakra i cinka, malo soli pa čak i manju količinu smedega šećera po vrhu mje­ šavine. Ugazite ju i prekrijte slojem zemlje. Zemlja može biti pomiješana s pije­ skom ili šljunkom s obližnjega potoka. Ponavljajte takve slojeve sve dok imate otpadaka povrća, postupno sužavajući promjer i slažući ga na karton oko debla sve dok konačni kup ne zadobije oblik jajeta. Kada je takvo oblikovanje gotovo, pukotinu kroz koju bi mogao ulaziti zrak prekrijte lišćem i vanjske stranice na­ bijte stražnjom stranom lopate. Prvi stupanj fermentacije započinje ljeti kada je hrpa podignuta, a kišne gliste se razmnožavaju. Ujesen je masa zatvorena i prekrivena lišćem koje je otpalo s

Rast i truljenje dva su dijela istoga procesa kao što magnet ima sjeverni i južni pol. Zajedno, oni vode evoluciji. Za Schaubergera, evolucija je otvoreni proces pročišćavanja. K a o što se planet Zemlja kreće nebom, tako se žive stvari kreću naprijed. Naši preci pojavili su se ranije u vremenu te su tako, po njegovu mišlje­ nju, manje razvijeni nego sadašnji, nastupajući naraštaj. Naraštaj u usponu razvija se na iskustvu onih koji su taj put već prošli. Mladi naraštaj stiže kasnije te je ra­ zvojno stariji. To je, po njegovu shvaćanju, jednako primjenjivo na biljke, životi­ nje i ljudska bića. To znači da je sav život naklonjen razvitku i poboljšanju, a to se događa kada su dva procesa, rast i truljenje, u ravnoteži.

drveta. Zimi se, u tako zatvorenom prostoru, može dogoditi proces hladne fer­ mentacije. Sljedećega proljeća kompostna naslaga će procvjetati. To je znak da

Za svojih putovanja Viktor Schauberger posjetio je samostan Arlcs-sur-

je sazrela. Raširite kompost po zemlji lopatom od bakra ili bronce i brzo ga uko­

Tech u istočnim Pirinejima. Taj samostan ima kriptu s velikim mramor­

pajte. Kao bonus, sljedeće će jeseni i vaša voćka obilno roditi.

nim sarkofagom potpuno zaštićenim od /raka, s izbočenom bakrenom SS

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

cijevi iz koje izlazi voda čudesnih ljekovitih svojstava. Teče tako najmanje

8. Ž I V O T N E ENERGIJE

sedamsto godina. Redovnici iscjeljujuća svojstva vode smatraju takvim misterijem da su ponudili nagradu za objašnjenje. Za Viktora Schauber­ gera visoka kakvoća vode nije bila tajnovita. Svaki izvor koji šiklja iz zemljina sarkofaga i zaštićen je od sunčevih zraka nosi potencijal jednakih ljekovitih svojstava. U kripti ispod toga pirinejskog samostana zadovo­ ljeni su svi preduvjeti, stekle su se sve pretpostavke. Hladna je i tamna. Voda je hermetički zatvorena u svome mramornom prostoru tako da do nje ne može doprijeti kisik. Bakrena cijev završna je sastavnica koja po­ maže toku vode da poveća životnu energiju te postane zrela voda kakva izvire iz zemlje.

N A K O N USPJEŠNOGA

prvog kanala za spuštanje trupaca, Viktor Schau­

berger nastavio je graditi druga takva korita po središnjoj Europi. Za jed­ ne od takvih gradnji projektirao je novu vrstu ustavnih vrata koja su po­ ticala vodu da se okreće poput protoka urina iz divlje životinje u trku. Taj tok omogućio je oblikovanje središnjega lijevka, svjetlucajućega vrtloga energije koji se giba u pravcu suprotnome od toka vode.

Izvor života nastaje kada se etericiteti zemlje vežu s onima iz nebesa. Zato materinske sile i energije moraju biti moćnije od slučajnih oplodujućih sup­ stancija jer ako se proces događa obrnutim redom, nastaje vatra. Viktor Schauberger, PKU, str. 98

Na dan ispitivanja novih vrata sipila je kiša. Sagnuo se i promatrao vrtlog koji se oblikovao na vratima ustave. Kiša je kapala s oboda šešira ispred njegovih očiju. Nije padala ravno u lijevak koji je vidio ispred sebe. Sjaj­ na traka svjetla u središtu spirale kao da ju je sprečavala u tome. Svaka kap s njegova šešira išla je postrance, ocrtavajući stožastu formaciju na vrhu lijevka. Ali, ne zadugo. Iznenada, mlaz hladne vode buknuo je uvis i pogodio ga u lice. Pripisao je tu pojavu činjenici da je zrak bio hladniji od vode te se lijevak nije mogao širiti prema gore. Umjesto toga išao je ustranu i kako se stožac širio, vodu koja je kapala s njegova šešira gurao je postrance. Po­ jačavajući vrtlog uzrokovao je da više vode bude usisano prema gore i u njegovo lice koje je bilo točno iznad vrtloga.

U ovome poglavlju razmatramo druga dva Zemljina etericiteta koja je opisao Vik­ tor Schauberger. Oba nastaju iz izvornoga gibanja, u uvirućem, koncentrirajućem, spiralnom kretanju koje je vidljivo u kretanju planeta kroz nebesa i u pulsiranju krvi kroz arterije i vene. KVALIGENI zrače prema van, u polje koje okružuje objekt u spiralnom kretanju, bilo daje to voda koja teče rijekom ili planet Zemlja koji se kre­ će. D I N A G E N I se koncentriraju prema unutra, prema središtu spirale. Jedan od izuma koje je razvio direktan je rezultat njegova razumijevanja ovih energija. Kao što smo vidjeli, smirujuće združivanje oksigena i fruktigena donosi rast živih bića. Njihovo međusobno djelovanje daje n a m naša fizička tijela, naš prvi 86

87

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

dom. Međutim, naša tijela i ona svih biljaka i životinja oko nas samo su kratko­ ročna posudba. I ona će se vratiti zemlji u svoje vrijeme da bi otvorila put sljede­ ćem naraštaju. Taj cildus rasta i povratka prvi je zahtjev da bi život postojao na Zemlji. Viktor Schauberger opisuje ugljike nataložene za fizički rast kao balast, odbačen da omogući razvoj višim energijama. Kvaligeni i dinageni su te pove­ zane dugoročnije energije. Svako gibanje znači energiju. Postoje različite kvalitete zračenja povezane s izvornim i tehničkim gibanjem. Tehničko gibanje proces je kojim se priroda služi za razbijanje stvari na sastavne dijelove. To je gibanje destruktivno. Kreativnost se teško pojavljuje u takvome polju. Da se poslužimo ekstremnim primjerom, nije lako napregnuto razmišljati uz buku strojeva. Glazbeni zvuči također mogu biti poticajni ili rušilački - mogu stimulirati ili sprečavati misaoni proces. Kvaligeni i dinageni imaju različite učinke kada su rezultat tehničkoga gibanja.

KVALIGEN

Viktor Schauberger vrstu energije koja zrači prema van naziva kvaligen jer ona utječe na kvalitetu života svakoga koga dotakne. Ti oblici zračenja zahvaćaju kva­ litetu procesa svih živih bića, uključujući naše vlastite misli. Kvaligeni povezani s izvornim gibanjem imaju poticajna svojstva. Oni nastaju kao posljedica kreativ­ nog utjecaja. To je razlog zašto osvježavajuće i poticajno djeluje šetnja divljinom, šumama, planinama ili uz more. Na takvim mjestima, daleko od buke i zračenja strojeva, m o ž e m o zamijetiti zračenje života na Zemlji. To je osobito primjetno zorom i predvečer kada sunce nije tako jako. Kvaligeni utječu na kvalitetu ljud­ skih misaonih procesa, jednako kao i na naše fizičko i mentalno zdravlje. Kvaligeni utječu i na kvalitetu vegetativnoga rasta. Isijavane kvaligene upija p o d z e m n a voda koja opet hrani vegetaciju. Zdrava, bujna vegetacija održava zemlju h l a d n o m , omogućavajući p o d z e m n o j vodi da raste i hrani je, te se tako nastavlja cildus života. Planeti u svojim spiralnim gibanjima nebesima također isijavaju kvaligene. Od­ lika kvaligena je levitacija. Viktor Schauberger govori kako su mlada, zdrava djeca 89

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

i životinje tako prožeti kvaligenima da ne osjećaju svoju vlastitu fizičku težinu. Promatrajući malu djecu može se vidjeti koliko im je teško da ostanu mirni.

Prema stajalištu Viktora Schaubergera, to je energija na koju se pastrva oslanja

Kvaligene isijava planet Zemlja, a jednako tako i Mjesec. Poznato je da Mjesec

kada nepomično stoji u jakoj struji planinskoga potoka te strelovito, poput munje,

privlači svu vodu na Zemlji - svakoga dana on podiže Tihi ocean za nekoliko me­

kreće uzvodno kada je uznemirena. Oko hladnijega središta vode postoji spiralno

tara. Promjene u mjesečevoj gravitaciji mogu se izmjeriti u čajnoj šalici, a morske

gibanje cijeloga toka vode. To izaziva pokretanje dinagenske energije i njezin tok

mijene najjače su u vrijeme punoga i mladoga mjeseca. Tradicionalno, austrijski

u suprotnome smjeru. Pastrva leži u tome strujanju prilagodavajući svoj položaj,

šumari najteže trupce s visokih planina prevoze potocima pod svjetlom punoga

kada je potrebno, nježnim pokretima svojih škrga, peraja i repa. Teški trupci, koji

mjeseca, kada je voda najplovnija. Sunčeva svjetlost, govorio je otac Viktoru Sc-

plutaju ispod površine potoka, potpomognuti su i gurani tom energijom.

haubergeru, čini da se voda sklupča i ulijeni.

Po Schaubergeru, sve što vidimo u procesu je poboljšavanja i evolucije, prema sve većoj složenosti. Na isti način kao što su oksigeni koncentrirana sunčeva svje­

... kolosalne noseće i vučne sile koje cijelu zemlju održavaju u nestabilnom,

tlost, dinageni su energetski dvojnici metala, najfinijih fizičkih elemenata koji se

plutajućem stanju i uzrokuju da ona rotira osobitim spiralnim prostornim

prirodno nalaze na Zemlji.

krivuljama (kružno-spiralno prostorno gibanje). To su iste one sile koje omo­ gućuju da sve što gmiže i leti na ovoj naslazi gnoja - Zemlji - nadvlada vla­

Schauberger ide i dalje od toga. Izjavljuje da će u odgovarajućim uvjetima i s opadajućim temperaturnim gradijentom, metali sadržani u kamenju zapravo ra­

stitu fizičku težinu. Viktor Schauberger, EE, str. 44

sti u procesu očvršćivanja bipolarnih dinagena. Dalje kaže daje taj fenomen po­ tvrdio forenzički znanstvenik dr. Zuckerkandl. (vidi EE, str. 23) Objašnjava to učincima dviju vrsta gibanja. Tehničko gibanje, uz prisustvo rastućega tempe­

DINAGENI

Treća vrsta Zemljina etericiteta, koja upotpunjuje trio s fruktigenima i kvalige­ nima, također je posljedica izvornoga gibanja. D o k kvaligeni zrače prema van, ova energija teče suprotnim smjerom od gravitacije, prema gore u smjeru sredi­ šta spirale. Viktor Schauberger ovu vrstu Zemljine energije opisuje kao dinagen. O n a se dramatično prikazuje u središnjemu strujanju vodenoga mlaza gdje vr­ tlog djeluje u smjeru suprotnome od toka vode. Na isti način kako se Zemlja kre­ će naprijed kroz nebesa u svojoj rotaciji i spiralnome plesu, dinagenska se ener­

raturnog gradijenta, vodi ekspanziji. Izvorno (ili planetarno) gibanje, suprotno tome, vodi zbijanju. Kada su uvjeti prikladni, energija dinagena može se zgusnu­ ti u svoj fizički pandan, metal. Primjer toga procesa dao je u vodenome toku. Kada kamenje koje struja nosi zbog trenja pada na dno, nastaje toplina. Hladnija voda, približavajući se ano­ malnoj točki od četiri Celzijeva stupnja, upija tu toplinu iz okolne, toplije vode. Jezgra vodenoga tijela također može nositi kamenje, šljunak i sediment nizvod­ no, gdje će započeti proces nagrizanja. Metali sadržani u kamenju nabijeni su tim

gija kreće prema njoj.

stalnim trenjem. Ta energija dinagena koncentrira se naposljetku u metale koji

Zemlja rotira u spiralnim prostornim krivuljama oko svoje dijamagnetske

se katkad vide kako svjetlucaju na riječnome dnu.

osi. Ta os nije osovina nego negativno potencirana koncentracija dinagena koja raste kroz to uviruče gibanje. Sama os je nešto srodno rupi u koju su usi-

Svaka kiselina je tekući metal, a bez metala nema energije ni životnoga elek­

sane plodonosne supstancije.

triciteta bilo koje vrste. Viktor Schauberger, EE. str. 156

90

Viktor Schauberger, PZ, str. 176 91

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

Metali se kombiniraju s drugim elementima da bi stvorili soli. Soli su topljive u

Tri etericiteta - fruktigeni, kvaligeni i dinageni postoje također i kod spiralno­

vodi. O n e se nalaze u urinu i fekalijama koje su izašle iz životinja. Tada su izvor

ga kretanja prema van, tehničkoga gibanja, ali tada imaju suprotan učinak. Tako

koncentriranoga dinagena. Viktor Schauberger tvrdi da bi mjehur bio vakuum

dinageni, koji nastaju centrifugalnim gibanjem, dovode do raspadanja, razaranja

i onemogućavao bi prolaz vode, kada ne bi bilo dinagenske energije koja ide u

života. S izvornim gibanjem oni vode povećanju životne snage. Oboje su dijelovi

suprotnome pravcu omogućavajući izbacivanje urina. Taj otpad tada može p o ­

pulsirajućega ritma života, ali za pojavu evolucije i napretka na Zemlji ravnote­

taknuti daljnji razvoj fruktigena. Tradicionalni vrtlari znaju da je urin vrlo učin­

ža mora biti naklonjena izvornome gibanju.

kovit aktivator komposta koji ubrzava proces pretvaranja vegetacijskoga otpa­ da u gnojivo za sljedeći naraštaj biljaka.

Život sam... najveća je shvatljiva koncentracija dinagena. Viktor Schauberger • ILII

'?'

JI

Jednom je prilikom Viktor Schauberger pozvan da grupi znanstvenika predstavi svoje zamisli o regulaciji rijeka. Bilo je to 1930-ih u Austriji, na mjestu i u vrijeme kada su se položaj i kvalifikacije vrlo poštivali. Scha­ uberger, samo s lugarskom naobrazbom, trebao je govoriti skupini sve­ učilišnih profesora te nekolicini inženjera hidraulike. Kako je bio pisao

Tri opisana Zemljina etericiteta tvore hijerarhiju. Fruktigeni, energetski vid uglji­ ka, spajaju se s oksigenima. Oni rađaju vodu i vegetaciju. Schauberger opisuje fruk­ tigene kao zametke kvaligena. Fizički, na ugljiku temeljen rast može se gledati kao

da je sve što oni rade krivo, već su unaprijed bili spremni da ga ne doče­

na balast koji je odbačen oslobađanjem kvaligena. Kvaligeni koji imaju svoj život

kaju sa simpatijama.

i izražaj kroz izvorno gibanje, nazvani su tako jer upravljaju kvalitetom procesa

Raspravu je orvorio rektor zatraživši da ukratko izloži svoje zamisli o prirod­

svega živoga, uključujući i nas. Isijavajući kvaligeni također omogućavaju da ži­

noj regulaciji rijeka, kojom ne bi nastajale erozije i štete uzrokovane vodom, što dovodi do korisnih učinaka u cijelome razvojnom lancu. Schauberger je odgovorio da se takvi pristupi ne daju zbiti u nekoliko riječi. »Izvolite«, rekao je rektor, »možda možete osvijetliti bit stvari u nekoliko kratkih re­ čenica. Molim da budete što jasniji i da se držite biti«. Na to je Schauberger polagano i pažljivo odgovorio: »Na isti način na koji jureći divlji vepar prelazi rijeku.« Iako činjenično točna, ta primjed­ ba zasigurno nije bila u skladu s rektorovim poimanjem i nije mu baš

vot cvjeta u svoj svojoj raznovrsnosti koja uspostavlja okvir za nastavak toga pro­ cesa. U isto vrijeme kao i kvaligeni, izvorno gibanje uzrokuje nastanak dinagena. Dinageni, najviši i najpotentniji od tri etericiteta, omogućavaju povećanje života te uspostavljaju uvjete za nastanak sljedećih generacija fruktigena. Problemi nastaju kada ili izvorno ili tehničko gibanje izađu iz ravnoteže. Po mi­ šljenju Viktora Schaubergera, to je uvijek posljedica ljudskoga uplitanja. Aludira na

omilila toga skorojevićkog šumara. Nasreću, sveučilišni profesor koji je

katastrofu Atlantide za koju ima neobično objašnjenje. On navodi da su stanovnici

sponzorirao skup shvatio je što Schauberger smjera. Taj se gospodin po­

Atlantide bili vrlo sposobni u uprezanju energija levitacijskoga rasta, ali su naposljet­

kazao sposobnim da načelo izvornoga gibanja i njegove popratne energi­ je predstavi svojim kolegama pristupačnijim jezikom te je započeta živa i korisna rasprava.

ku otišli predaleko. Primijenili su tu tehnologiju tako uspješno da su čitava područja Zemlje bila iščupana i podignuta k nebu, a među njima i sam otok Atlantida.

Visoko svećenstvo drevnih kultura imalo je dominirajuće znanje o toj sili, Viktor Schauberger vjerovao je da kapi rose utjelovljuju oplodnju negativno nabi­ jenih dinagena svojim atmosferskim pandanom. Kako su dinageni povezani s meta­ lima, vjerojatnije je da će se pojaviti tamo gdje je tlo bogatije mikroelementima. 92

koje su njegovali i čuvali kao sam život tako da zbog svojeg umijeća budu poštovani kao bogovi. Viktor Schauberger, EE, str. 26 93

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Danas se suočavamo sa suprotnim problemom. Naša industrija, naš svijet ovi­ san je o raspadanju izazvanome procesima tehničkoga gibanja. Nastaje višak de­ struktivne energije koja ima drukčiji skup posljedica.

N E P R E K I D A N POKRETAČKI

STROJ

Uvidi Viktora Schaubergera u te prirodne energije, razvijani kroz godine proma­ tranja u šumama i planinama, doveli su do zamisli o tome kako se mogu upotrije­ biti u strojevima. Vidio je načine kako upotrijebiti energiju povezanu s izvornim, a ne tehničkim gibanjem. Pokažu li se uspješnima, to će značiti da strojevi neće stvarati otrovni otpad i neće uništavati svoje gorivo. Sveti gral neprekidnoga kre­ tanja bit će dostupan svima. M n o g o puta pokušavao je opisati trenutak kada će se takva lepeza mogućnosti, izlazak iz problema čovječanstva, pred njim odjed­ n o m razbistriti. Često se prisjećao trenutka kad je stajao pokraj planinskoga p o ­ toka i uznemirio pastrvu izazvavši je da klizne uzvodno protiv struje te bljeska razumijevanja koji mu je tamo sinuo.

Jednoga sam dana shvatio značenje »drugoga svijeta«. To je veliki nadsvodni luk iznad nas koji je čuveni pjesnik jednom nazvao »živim dahom Boga«, što nije prazan izraz. Njegovo značenje postat čejasno samo onima koji zna­ ju kako osloboditi goleme energije, materijalne i nematerijalne, koje su sadr­ žane u svakoj kapi vode i u najtanjoj struji zraka. Viktor Schauberger, PKU, str. 62

Nekoliko je puta pokušavao razviti stroj p o k r e t a n d i n a g e n s k o m energijom. Možda najčuveniji razvio je kasnih 1930-ih i ranih 1940-ih. Može raditi na vodu ili zrak. Izgleda p o p u t malenoga letećeg tanjura - kružni disk s malo izdignutim središtem. Kapsulu okružuju dvije kružne vodoravne ploče, jedna iznad druge. Ploče imaju oblik koncentričnih valova, sličnih onima koji nastaju oko točke na kojoj je kamen bačen u jezerce. Na strani svakoga vala, usmjereni prema sredi­ štu, nalaze se prorezi nalik ribljim škrgama. Mali konvencionalni motor pokreće rotaciju ploča oko osovine središnje kapsule. U inačici pokretanoj vodom, motor 94

8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

8. Ž I V O T N E E N E R G I J E

povlači vodu u kapsulu i raspršuje ju tehničkim gibanjem prema van. Kao i kod

Postoje dvije činjenice u koje smo sigurni, no da bi se stvar još više zamrsila čak

pastrvinih škrga, tok prema van gura vodu kroz proreze. Ona p o t o m pada u pro­

su i one, kako se čini, kontradiktorne. Prvo, Schauberger je za svoga života, izgle­

stor između dviju ploča i niz drugu stranu vala povlači još vode za sobom. Taj se

da, vjerovao da su drugi ljudi uspješno koristili ovu tehnologiju. Drugo, posto­

proces nastavlja između valova i kroz svaki od njih u pločama, sve dok voda ne

jali su mnogobrojni pokušaji nakon njegove smrti da se razvije usisna turbina,

dosegne vanjski rub.

ali nikakvi rezidtati nikada nisu objavljeni. Najuspješniji dokumentirani poku­

Dospjevši dotle, usmjerena je prema jednoj od nekoliko prskalica. Te prskalice imaju oblik nadolje usmjerenoga vrha jajeta sa središnjom osovinom izvedenom

šaj zabilježio je dvopostotni levitacijski efekt. Teško da bi to bilo dovoljno da se leteći tanjuri pošalju put nebesa.

tako da uzrokuje da se tekućina uvija u samu sebe. Kako prolazi kroz prskalice, ona pada i spiralno se okreće prema van, stvarajući vrtloge dinagenske energije

75. srpnja 1936.

u suprotnome pravcu. Voda tada pada u spremnik za zadržavanje te odlazi na­

Danas smo započeli sklapati stroj za transformaciju atoma. Sutra ili preko­

zad kroz središnju kupu da bi ponovila cijeli proces. D o k se kreće kroz turbinu i

sutra proradit će po prvi put. Jednostavno i istinito, to je dojam koji se stje­

izvan nje, vodi se poboljšava kvaliteta, dok istovremeno stvara energiju. Energizirana tekućina može se izvući. Nastala snaga može se koristiti za stvaranje ener­ gije ili pogona, ili za poboljšanje kakvoće vode za piće. Mala količina energije potrebna je da ga pokrene, ali nakon toga, to je u biti stroj koji se vječno pokreće. Viktor Schauberger vjerovao je da takav uređaj može biti 98 posto učinkovit, u usporedbi s otprilike 12 posto kod konvencionalnih stro­ jeva. Patentirao je svoj uređaj 1940., kada je Austrija bila pod vlašću nacističke Njemačke. Godine 1941. unovačen je u njemačku vojsku, u dobi od pedeset pet godina, a 1943. dospio je p o d čizmu SS-a. Obvezali su ga da nastavi s projektom

če pivmatranjem. 24. srpnja 1936. U smislu manufakture dijelovi stroja nisu propisno izrađeni i sada, naža­ lost, cijeli posao moram napraviti još jedanput jer ne mogu postići potrebne okretaje... 25. srpnja 1936. Ovaj tjedan provjeravao sam stroj koji namjerno ili nenamjerno ima mnoge neispravne dijelove. U budućnosti ne želim više ništa imati s inženjerima. U konačnici, oni su nečasni i glupi.

uz p o m o ć drugih zatvorenika koncentracijskoga logora. Koristeći princip usi­ snih turbina, razvili su levitacijski stroj. Kada je pokrenut prvi put, tiho se uspeo

27. srpnja 1936.

do stropa hangara, ostavljajući isprva plavozeleni trag, a p o t o m srebrni bljesak.

Gotovo je! Najzad sam postigao planetarno gibanje'. Želio sam stroj razbiti

Tresnuo je o strop i raspao se. Pitanje je li projekt nastavljen nakon toga vremena, bilo je predmetom brojnih

u komadiće. Unutra se sve događalo suprotno mojim očekivanjima... Čini se kao da Priroda odbija otkriti mi svoju konačnu tajnu bio-gibanja.

nagađanja. Postoje pojedinačne priče i glasine, ali činjenice su neiihvatljive. G o ­

Sve je bilo drukčije nego što sam zamislio. Uvijek je ponešto nedostajalo i

vorilo se da su n a k o n rata ruske trupe uzele sve papire iz njegova stana u Beču

zaista sam počeo sumnjati...

i p o t o m ga zapalile. Amerikanci su uzeli sve iz njegove radionice u Leonsteinu. Tada su na nekoliko mjeseci zatočili Schaubergera, a oslobodili su ga p o d uvje­

Izvaci iz dnevnika Viktora Schaubergera, EE, str. 125-127

t o m da napusti projekt. Sve je to plodno tlo za teoriju zavjere, o čemu se drug­ dje više pisalo. 96

97

9. M A T E R I J A L N A R A Z L I K A

G O D I N E

1933. kada je u središnjoj Europi već bio izgradio nekoliko kana­

la za odvođenje trupaca, Viktor Schauberger primio je poziv bugarskoga kralja Borisa da jedan takav izgradi u njegovoj zemlji. Poziv je prihvatio i otputovao u tu zemlju. Kako je Schauberger nedvojbeno bio čovjek širo­ kih zanimanja i neortodoksnih perspektiva, kralj Boris ga je zamolio da istraži fenomen koji ga je već počeo zabrinjavati. Zamijetio je pad poljo­ privrednih prinosa, a nije znao što stoji iza toga. Schauberger se zaputio Bugarskom. Cijela zemlja mu je djelovala bezvod­ no, s vegetacijom koja se borila s pomanjkanjem vode. Posvuda su se vi­ djele duboke jaruge izbrazdane kišom, pokazujući da ništa što je palo nije moglo prodrijeti u tlo, iako je bilo rastresito i porozno. U velikome di­ jelu zemlje odnedavna su bili uvedeni suvremeni čelični plugovi. Među­ tim, na jugu, u blizini turskih sela ugledao je veličanstvene visoke stablji­ ke kukuruza. Istraživao je dalje. Taj kukuruz obrađivale su žene iz doma­ ćinstava. Još su uvijek upotrebljavale tradicionalne drvene alatke koje su bile suviše lagane za obradu urednih, vrlo suvremenih brazdi. Primijetio je da grumeni zemlje i krivuđave linije drvenih plugova ostavljaju tlu na­ izmjence svjetlo i sjenu. Pitao se dovodi li izbor materijala i to neuredno oranje zemlje do tako bogata uroda i, ako da, kako.

M U D R O S T DRVEĆA

Bugarska epizoda nije bila prva u kojoj se Viktor Schauberger dao u potragu za zamjenom za željezo. Na početku 1930-ih, kada je zahuktali njemački industrij­ ski stroj prešao Rajnu prema sjeveru, on je odlučio da je najzdraviji i najpraktič­ niji način prijenosa vode za domaću upotrebu drvenim cijevima umjesto želje­ znim, koje je izabrala bečka vodna uprava. Sastavio je popis razloga zašto je nezdravo, dapače opasno, dovesti željezo kao metal u dodir s pitkom vodom. Željezo je neplemenit metal. Kako voda prolazi 99

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

9.

MATERIJALNA

RAZLIKA

kroza nj, ono korodira i ostavlja naslagu taloga u cijevi. Tako se gaje štetne bakte­

Voda, dakle, ne samo daje, vodena željeznim cijevima, izgubila visoku razinu

rije koje tada odlaze s vodom. I ne samo to, blagotvoran negativni naboj, koji voda

svoje duše, nego je postala opterećena ubitačnom drugorazrednom dušom. Viktor Schauberger, VČ, str. 55

stječe svojim putem prema gore kroz tlo, poništava se u dodiru s pozitivno nabi­ jenim željezom. Voda tada postaje bljutava i nezdrava. Schauberger je bio uvjeren da če to dovesti do porasta oboljenja medu ljudima koji piju takvu vodu.

Već je bio zabilježio uspjeh u prijenosu vode koristeći drvo. Drveni kanali za

Znao je da su se prije dvije tisuće godina Rimljani, kako su njihovi gradovi p o ­

spuštanje trupaca koje je gradio posvuda u središnjoj Europi privukli su pažnju

stajali veći, odrekli drvenih cijevi. Govorio je kako su promatrali učinak vode na

šire javnosti. Nije vidio zašto se jednako načelo ne bi moglo primijeniti kod vo­

novčiće bačene u izvore i tada su se, nažalost, odlučili za olovo, koje je u nekom

dovodnih cijevi. Sve d o k je drvo dobre kakvoće i d o b r o položeno, potrajat će

pogledu čak i štetniji materijal od željeza. Po njegovu mišljenju, njihova pogreš­

duže od željeznih cijevi.

ka, koju se sada nadao ispraviti, nije bila samo u izboru materijala. Osjećao je da se ponajprije nisu smjeli odreći drveta. Schaubergerovo možda najomiljenije geslo glasilo je »shvati i preslikaj« (još bolje to zvuči na njemačkom, kapieren und kopieren). Kako smo vidjeli, njego­ vo nadahnuće došlo je iz vremena koje je kao mlad čovjek provodio u šumama

I ne samo to — vratio se zamisli koju je prvi p u t primijenio kod kanala za spušta­ nje trupaca dok je promatrao vodenu zmiju kako pliva u bazenu s vodom. Tada je žurno pribijao tanke daščice na stranama kanala. Izvedba je time bila pobolj­ šana. Lopatice za navođenje od posrebrenoga bakra pričvršćene su na unutarnje stranice cijevi usmjeravajući vodu da teče kružno-spiralnom prostornom krivu-

i planinama. Njegova prva službena obuka i tradicija njegovih predaka otkad je pamtio, bila je šumarstvo. Gajio je duboko poštovanje za čudo inženjerske teh­ nologije kakvo je drvo. Vidio je kako drvo prenosi vodu od korijenja do krošnje i bez upotrebe crpke. I drugdje smo razmatrali njegova shvaćanja kako je posti­ gnuto čudo hidraulike. Materijal koji je priroda izgradila da nosi tu vodu je drvo. Drvo ima neutralni električni naboj. O n o je dobar električni izolator. Ako se drži izvan dodira sa svjetlom, ne oštećuje se. Svako zdravo drvo pruža dokaz da voda zadržava svoju kakvoću dok teče deblom. Za Schaubergera, Priroda je živa. To znači da je sve što prenosi živu tekućinu, bila to rijeka, drvo kroz koje se uspinje biljni sok, ili vene kojima lav teče našim tijelima također živo i može biti više ili manje zdravo. Proces prenošenja žive te­ kućine pridonosi zdravlju žila, a istodobno osnažuje i samu tekućinu. Uzmimo za primjer rijeku. Rijeka se prožima sa svojim koritom, izgrađuje ga, obnavlja i prilagođava njegov oblik na način sličan o n o m e kako sok koji teče kroz deblo uzajamno djeluje sa živim stablom. Suvremeni projekti za vodene cjevovode, vje­ rovao je, ne obaziru se na svoju štetu, na taj ključni uvid. 100

C&TEŽ ZA PATENT 1 3 8 2 9 6 , L O P A T I C E Z A N A V O Đ E N J E U D R V E N O J V O D O V O D N O J C I J E V I

101

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

ljom. Dok se okreće oko sebe, cijelo okrećuće vodeno tijelo spiralno se spušta niz cijev. Voda potaknuta da teče u takvome kanalu ovim gibanjem postaje zdravi­ ja jer joj njezino gibanje omogućuje da sve nečisto izbaci u vanjski dio cijevi. To gibanje daje vodi snagu da protječe sredinom cijevi poboljšavajući svoju kakvo­ ću i također održava zdravo drvo cijevi. U času pristizanja na odredište, istječe zrela, zdrava, pitka voda. Debla iz plantažnoga uzgoja ne bi bila pogodna za takve cijevi, ali on je raču­ nao da postoji dovoljno stabala potrebne kakvoće, prirodno izraslih bez suvre­ menih šumarskih tehnika. Priredio je nacrte sa svim potankostima. Predao je prijave za patent. Ali, nikada se ništa nije dogodilo. Bečka vodna uprava nije pri­ hvatila njegovu zamisao.

Učestalost raka povećava se razmjerno duzini glavne željezne vodovodne cijevi. Viktor Schauberger, PZ, str. 124

ZLATNI PLUG

Kako smo vidjeli, nakon što su ga iza Drugoga svjetskog rata Amerikanci oslo­ bodili, Viktoru Schaubergeru savjetovano je da prekine svoje istraživanje usisne turbine. Tako je svoju pažnju usmjerio posve drukčijoj temi, za koju je osjećao da je ljudska rasa poduzela još jedan pogrešan zaokret - poljoprivredi. U razmišljanjima o poljoprivredi kretao je sa stajališta po kojem, prepuštena svojim vlastitim sredstvima, zemlja ostaje plodna. Istaknuo je činjenicu da samo jedno drvo svake godine urodi velikim količinama sjemena. Sve dok se ljudi drže podalje, odvija se super-proizvodnja golemih razmjera. Jednu od inovacija u početku dvadesetog stoljeća predstavljalo je umjetno gno­ jivo. Viktor Schauberger bio je zabrinut da ono donosi kratkoročnu korist, a da u konačnici zagušuje tlo. Kratkoročno donosi napregnuti rast, ali dugoročno šte­ ti. Smatrao je da je riječ o stimulansu koji nastaje od troske iz visokih peći. Pri­ znavao je da njezini sastojci koriste biljkama, ali je vjerovao da to nije slučaj s 102

103

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

9. M A T E R I J A L N A R A Z L I K A

njezinim električnim svojstvima. Bila je deenergetizirana vatrom i zato bi lišila

Za poljoprivredne alatke tražio je zamjenu za željezo i opredijelio se za bakar.

tlo energije, baš kao što čaša bljutave vode iscrpljuje čovjeka, a željezni plug ze­

Svoj izbor bakra tumačio je dvama razlozima. Prvo, minerali koji sadrže bakar,

mlju. Zbog tih je razloga vjerovao da umjetno gnojivo i željezne poljoprivredne

p o p u t malahita, zadržavaju vodu. Drugo, tamo gdje u zemlji ima bakrene rude,

alatke predstavljaju jednako pogrešne zaokrete, sprečavajući zemlju da zadrži

vegetacija buja. I dalje, među razlozima koje nije izričito navodio, jest da je ba­

moguću plodnost.

kar stvrdnut hladnoćom prije nego toplinom, što je slučaj sa željezom, nije ma­ gnetičan i tako ne remeti magnetizam tla. Najzad, bakar ima visoku termalnu i

Ako se pospe umjetno gnojivo, tada ostaci troske, posve lišeni potencijala zbog

električnu provodljivost. To znači da energije tla koje dolaze u dodir s bakrom

razarajućeg utjecaja vatre, lišavaju podzemnu vodu njezinih levitativnih i

nisu iscrpljene kao one koje nailaze na metalno željezo, nego su p o t p o m o g n u t e

stimulirajući}) supstancija. Biološka posljedica takvoga nasilnog sustava po­

u svom toku i mogu hraniti biljke.

punjavanja lažna je proizvodnost koja daje mnogo ploda, ali zemlji prepu­ Godine 1947. bio je spreman provesti terenske pokuse. Imao je podršku kvali­

šta malo hranjive vrijednosti. Viktor Schauberger, PZ, str. 174

ficiranoga poljoprivrednog znanstvenika Franza Rosenbergera koji je bio neza­ visni svjedok u četiri pokusa. Tri su probe izvedene u suradnji s glavnim agrono­

Njegov posjet Bugarskoj 1930-ih dao mu je ideju da svi razlozi koje je navodio protiv upotrebe metalnoga željeza za prijenos vode, imaju jednaku vrijednost kada se primijene na poljoprivredne strojeve. Vjerovao je da dovođenje željeza u dodir s p o d z e m n o m vodom može djelovati uništavajuće na zdravlje tla i biljaka. Dodir sa željezom iz vode izvlači svaki naboj koji ona nosi, a kako je željezo neplemeni­ ti materijal, ono također i korodira. Kako je već zabilježeno u stajalištima Vikto­ ra Schaubergera, takvo što omogućuje razmnažanje štetnih bakterija. Naposljet­ ku, upotreba željeznoga pluga isušuje tlo. Pozitivno nabijeno željezo uravnotežuje negativan naboj geosfere te također razlaže p o d z e m n u vodu. Naposljetku, po njegovu mišljenju, to dovodi do opadanja gornje granice p o d z e m n e vode. Uči­ nak upotrebe željeznih plugova opisao je kao širenje babinje groznice, groznice poroda djeteta nad Zemljom.

m o m Odjela za primarnu industriju u Salzburgu. O d a b r a n o je nekoliko terena oko Salzburga. Plan je bio obraditi naizmjenične pojaseve u istome polju konven­ cionalnim čeličnim plugom i plugom s pobakrenim lemešima. U svemu drugome komadi zemlje bit će obrađeni jednako. Odabrane su različite vrste sjemena. Od žitarica odabrane su ječam, zob i raž; od korijenskih biljaka mrkva i krumpir, a od zelene stočne hrane uzeti su djetelina, trava i silazni kukuruz. Ostvarivanje neke zamisli često je složen posao te su pokusi neizbježno bili ote­ žani praktičnim problemima. U nekima od njih, čelični plug nije upotrijebljen kao kontrolni. U drugima su pak žetva i berba obavljene, a da plodovi nisu bili izvagani i izmjereni. U takvim slučajevima promatrači su se oslonili na ranije provo­ đeni nadzor plodova u polju i napravili procjene prinosa. Međutim, tmatoč svim tim neprilikama rezidtat je bio jasan i nedvojben. Od svih obrađenih biljaka, po­ lja obrađena pobakrenim plugom imala su veće, zdravije biljke, manje štetočina

Željezo i čelik, polarizirani vatrom, jednako su krajnje opasni za šume i po­ lja, jer te ispražnjene supstancije poput magneta privlače vrijedne energi­ je iz tla.

i značajno veće prinose nego kontrolne parcele. Izvanredni pobakreni plug p o ­ stao je poznat kao »zlatni p l u g « . Ali, o n d a su stvari krenide po zlu. Viktor Schauberger izradio je nacrt novo­

Viktor Schauberger, PZ, str. 124

ga pluga i želio s njime ući u serijsku proizvodnju. Međutim, bilo je mnogo ljudi zadovoljnih statusom quo, a bili su u mogućnosti da dopuste ili spriječe razvoj

104

105

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

9. MATERIJALNA RAZLIKA

projekta. Razvijanje takvoga novog pothvata zahtijeva delikatne diplomatske vje­

Međutim, postoji način kako treba upotrebljavati željezo. Viktor Schauberger

štine za kakve Schauberger nikada nije pokazao da ih posjeduje. Sam je priznao

govori kako su seljaci običavali štititi procvjetale voćnjake od kasnih mrazeva pr­

da na svojoj strani nije imao čak ni seljake. Oni su bili zabrinuti hoće li prevelika proizvodnja kao posljedica upotrebe novoga pluga sniziti cijene. Priča, kako je kasnije ispričao sin Viktora Schaubergera, glasi da je završni udarac došao kad ga je jedna službena osoba obavijestila da su joj tvornice gnojiva financijski vrijed­ ne dok ohrabruje upotrebu njihovih proizvoda. Njegov plug umanjio bi potrebu

skajući vodu iz željeznih ili čeličnih prskalica. Tako su podizali temperaturu u krošnjama, a kako raspršeni zrak ima različit naboj, ne miješa se s okolnim, daleko hladnijim, zrakom. Bakar ima suprotan učinak od željeza. Obrnuti proces, prska­ nje iz bakrenih prskalica, hladi zrak i tako štiti mlade izdanke da se ne sprže.

za gnojivima. Bi li Viktor Schauberger bio voljan ući u sličan aranžman u kojem

Svako ljudsko uplitanje mora pripomoći prirodnim procesima rasta, truljenja

bi ta osoba promovirala upotrebu pluga u zamjenu za odgovarajuću nadoknadu?

i obnavljanja u kojima zemlja p o n o v n o sjedinjuje ostatke p r e t h o d n i h naraštaja

Odgovor je bio konačan: » N e . « Schauberger je smjesta okončao razgovor, izjav­

da bi dala život narednomu. Radije nego da se zemlja prekriva o t p a d o m kemij­

ljujući da ne posluje s kriminalcima. Možda ne iznenađuje što je otada za njega

ske industrije, preporučivao je prskanje energetskom vodom i k o m p o s t o m kod

postalo vrlo teško uopće doći do bakra te je bio primoran napustiti projekt.

kojega je završen ciklus hladnoga vrenja. Zajedno s upotrebom bakrenih alatki, takav sustav značit će da poljoprivreda može biti tako produktivna da ljudska

Seljaci su se pribojavali značajnoga smanjenja cijena svojih proizvoda iako su

rasa nikada više neće trpjeti glad.

prve godine dosegnuli šezdeset posto veće prinose. Jedini napredak koji seljaci priznaju jest uklanjanje visokih troškova kontrole štetočina jer, kao što je slučaj u svakoj prirodno zdravoj šumi, nijedan parazit ne može tamo preživjeti. Viktor Schauberger, PZ, str. 72

Te reaktivne sile postoje u gotovo neograničen im količinama, zahvaljujući procesima vrenja visokoga stupnja koje izazivaju prirodno fermentirane ma­ sti iz umrlih oblika života u anomalnoj zoni. To također objašnjava kako iz najmanjega sjemena može izrasti divovsko drvo koje opet rada na milijune sjemenki. Dobro posađen krumpir može dati do 20 kilograma visokokvalitet­ noga krumpira u polovici godine ako se netko samo sjeti ugraditi vrstu nega­

ISCJELJIVANJE

ZEMLJE

Schauberger je vidio druge mogućnosti za bakar. Čuo je o tradiciji u južnoj Ru­

tivno nabijenoga katalizatora nužnoga za svaku vrstu preobrazbe. Viktor Schauberger, PKU, str. 97

siji, o tome kako su Tatari stavljali bakrene trake i cijevi u kanale kojima je protjecala voda namijenjena njihovim poljima. Tako su oživljavali vodu. Razvio je zamisao i predlagao odlaganje vode u polja u spremnicima u obliku jajeta, izra­ đenima od ilovače, gline za posuđe, stakla i drveta. Ako je riječ o drvenoj bačvi, željezne obruče treba odstraniti i zamijeniti ih bakrenima ili drvenima. Tada ba­ kar i cink treba, zabijene na k o m a d i m a drveta, postaviti u spremnik. U idealno­ me primjeru spremnik treba biti dva metra dubok i ukopan u zemlju. Na vrhu je potrebno ostaviti malu rupu i prekriti je lanenim ili grubim platnom, tako da difuzni kisik ulazi u spremnik. Voda sadržana u takvoj posudi emitirat će zdra­ vo zračenje po okolnoj zemlji. 106

107

IO. N A S L I J E Đ E , N A D A H N U Ć E I VIZIJA

Den Sinnen hast du dann zu trauen, Kein Falsches lassen ste dich schauen, Wen debt Verstand dich ivach erhalt, Mit frischen Blick bemerke jreudig. Und ivandle, sicher wie geschmeidig. Dutch Alien reichbegabter Welt. (Potom se moraš osloniti na svoja osjetila: Neće ti pokazati ništa krivo Ako te tvoj razum drži budnim. Gledaj pažljivo, čilo i radosno, I koračaj sigurno premda gipko, Cvjetnim livadama tako nadarenoga svijeta.) Johann Wolfgang von Goethe, cit. Naydler, Goethe on Science

Viktor Schauberger priznaje svoj dug velikim misliocima koji su mu prethodi­ li. Osobito je štovao Goethea spominjući ga kao Princa poezije. Često je navodio završni redak Goetheova epskoga djela Faust:

Vječna ženstvenost vodi nas naprijed (Das ewig Weibliche zieht uns hinan)

Ta je izreka za Viktora Schaubergera sadržavala jednu od osnovnih činjenica naših života, neprekidno izvorno gibanje. 109

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

Johann Wolfgang von G o e t h e rodio se u Frankfurtu 1749., a umro 1832. godi­ ne. Manje obaviještenima teško je cijeniti golemu Goetheovu ostavštinu u svije­

IO. NASLIJEDE, N A D A H N U Č E 1 VIZIJA

učinio Viktor Schauberger kada je pustio svoju svijest da teče s vodom planin­ skoga potoka, u priči s početka ove knjige.

tu njemačkoga jezika i kulture. Njegova djela nije lako prevoditi, a obuhvaćaju toliko mnogo kategorija. Poslije divlje mladosti (poznate kao Sturm unci Drang, godine » m l a d e n a č k o g a nesređenog oduševljenja«) postao je glavni upravitelj vojvodstva Weimar. To zvuči sjajno, ali Weimar je bio malen i nedvojbeno izvan glavnoga puta toga vremena. Međutim, G o e t h e ga je ucrtao na kartu. Postao je širom Europe poznat kao čovjek pera: znanstvenik, filozof, pjesnik, kazališ­ ni pisac i romansijer. Posjetio ga je i N a p o k o n . Zauzimao se za holistički sustav znanstvenoga razmišljanja, nasuprot redukcionističkoj struji prosvjetiteljskoga mišljenja onoga vremena. Njegova su djela uređena u 143 toma. Ovo je knjiga o Viktoru Schaubergeru,

STVARNOST IZA POJAVA

Jedna od Goetheovih zamisli osobito odjekuje u poimanjima Viktora Schauber­ gera. To je pojam ur-fenomena, izvornika ili arhetipa. Na tragu Goetheova mi­ šljenja, Schauberger je tragao za arhetipom, bitnom odlikom fenomena koji je promatrao. On opisuje planetarno gibanje kao izvorno ili arhetipsko gibanje. I kretanje planeta i nebesa i tok vode u struji zrcale to arhetipsko gibanje. Oblik jajeta je drugi arhetip. Svaki novi život izvire iz jajeta i svaki je driucčiji odjek is­ hodišnoga arhetipskog jajeta. Što se više približavamo primjercima oblika i razu­ mijevanju arhetipa u podlozi svega, bliže smo istini. Goetheovim riječima:

ne o Goetheu, pa ćemo stoga izdvojiti svega dvije Schaubergerove zamisli koje su odjeci još iz Goetheova doba.

Nijedno organsko biće u potpunosti ne odgovara ishodišnoj zamisli. Viša ide­ ja skriva se iza svega. To je moj Bog - to je Bog kojega svi tražimo i nadamo

CJELINA

PRIRODE

se da će uspostaviti naš spokoj, ali možemo ga samo slutiti, ne i vidjeti. (Goe­ the, cit. Naydler, 2000., str. 109)

Kako smo vidjeli, Viktor Schauberger shvaćao je vodu kao » k r v Zemlje« (izre­ ka kojom se prvi poslužio Goethe), a Zemlju kao živi entitet. Sve što postoji na Zemlji podvrgnuto je promjeni kao dio toga života koji odiše cjelinom. To je ton

UZROK POKRETANJA

njegova istraživanja. Zemlja nije nepokretni skup elemenata koji se raščlanjuje u

Viktor Schauberger priznaje doprinose učenja Leonarda da Vincia i Paracelsusa

laboratoriju, ona živi i to treba cijeniti svim našim osjetilima.

nekoliko stoljeća unazad. Obojica su bili samouki izvorni mislioci i promatrači

Takav se pristup posve slaže s Goetheovim motrištem. Za Goethea, opasnost mikroskopa i teleskopa u tome je da oni opažaju čak i manje odsječke stvarno­ sti nego je to nama dopušteno našim već ograničenim osjetilima. Naposljetku, ljudsko oko zamjećuje samo djelić golema elektromagnetskoga spektra. Naše su uši također podešene tako da skupljaju samo malen dio onoga što postoji. Ali, shvaćena u cjelini, naša osjetila mogu tvoriti instrument koji ima veću sposob­

Prirode, kao i sam Schauberger. Često se vraća Da Vincijevoj sintagmi: U Primo Motore, Prvi uzrok ili Glavni pokretač. Da Vinci se zanimao za poriv prema rav­ noteži u Prirodi - način kako će se sila primijenjena na objekt pretočiti u kretanje i p o t o m se izjednačiti. Ako je kretanje prekinuto, objekt će odskočiti i nastaviti svoje kretanje dok se izvorna pokretna sila ne iscrpi. Schauberger je također bio opčinjen tajnom kretanja, osobito kružno-spiralnom prostornom krivuljom.

nost opažanja od bilo kojega uređaja. Naša zadaća je p o t o m da ostanemo spo­ sobni vjerovati procesu i razumjeti što nam pokazuju naša osjetila, kao što je to 110

111

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

ANALIZA ILI S I N T E Z A ?

Ideja o arhetipu ili ur-fenomenu, kako ju je opisao Goethe, može se pratiti una­ trag do Platona. G o e t h e se osobito zanimao za klasično grčko promišljanje, a i Viktor Schauberger se u svojim spisima često pozivao na Grke. Schauberger je veliku važnost pridavao intuitivnim uvidima, kao i Goethe, Grci i brojni mislioci u vremenu između. Po njegovu mišljenju, takav oblik opažanja n u d i duboko, holističko shvaćanje životnih procesa, nasuprot isključivo racionalnome mišlje­ nju koje može pružiti samo nepotpunu sliku stvarnosti. Ovdje je njegovo objaš­ njenje razlika između znanstvene metode primijenjene u dvadesetome stoljeću i tradicije čijim se dijelom smatrao:

Temeljno učenje jonskoga filozofa prirode Talesa (625. — 545. pr. Kr.) »Voda je izvor svega života«, utjelovljuje duboko razumijevanje i od goleme je važ­ nosti. Ne smije se ni u kom slučaju tumačiti kao čista spekulacija. Kao Grk posjedovao je intuiciju koja je, prema Goetheu, »otkrivenje koje se oslobađa iz unutrašnjega sebe«. Intuicija je duhovno gledanje, a ne uvid koji se stječe iskustvom ili racionalnim mišljenjem. Prema Spinozi, to je najviši oblik opa­ žanja jer samo čisti principi Prirode ostaju aktivni, dok sklonost kategorizi­ ranju (mentalitetpodjele) ljudskoga uma ne stupa u akciju. Viktor Schauberger, VČ. str. 15

Međutim, valja kazati da se Viktor Schauberger u svome radu koristio s oba su­ stava mišljenja. U vremenu samovanja u planinama stjecao je uvide koje je dalje mogao razumijevati racionalnom analizom. To ga je dovelo do njegovih prona­ lazaka. Važno mu je bilo da je intuitivno shvaćanje na prvome mjestu. Riječi » a n a l i z a « i » s i n t e z a « mogu se primijeniti i u području ideja i u područ­ ju fizičke stvarnosti. Izvorni je grčki smisao analize odriješiti, razdvojiti na jedno­ stavnije elemente. Nasuprot sintezi koja znači sastavljanje — proces od jednostav­ nijih načela do složenih posljedica. Za Viktora Schaubergera analiza jest ono što se događa kod raspadanja i tehničkoga gibanja. Sinteza opisuje čudo koje nastaje u rastu drveća. Kako oba procesa zajedno oblikuju pulsiranje prirode, tako su oba 112

IO. NASLIJEDE, N A D A H N U Ć E I VIZIJA

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

IO. N A S L I J E D E , N A D A H N U Ć E I VIZIJA

nužna za napredak našega mišljenja i razumijevanja. Viktor Schauberger vjero­

N A D A H N U Ć E VIKTORA SCHAUBERGERA

vao je kako ova dva procesa zajedno, u ispravnoj ravnoteži, daju treći - proces u

Viktor Schauberger svoje je djelo već vidio kao hranjenje plamena znanja. Pre­

kojemu neprekidno gibanje naprijed samoga života nalazi svoj izraz.

nosio je štafetu velikih mislilaca prošlosti u današnjost. To učenje pokazuje p u t ljudima da žive u skladu s planetom Zemljom, našim sadašnjim d o m o m . Bio je šumar, lugar naviknut da bude sam sa sobom. Još kao mladić, mnoge je

TOK POSTOJANJA

Poštovanje vode dijelio je s Heralditom, jednim od najranijih znanih grčkih fi­ lozofa čija je glavnina spisa izgubljena. Heraldita su njegovi nasljednici držali »nerazumljivim« jer su neke od njegovih izreka bile izuzetno zagonetne. D o ­ bar primjer je sljedeća: » Z a duše je smrt postati vodom, za vodu je smrt postati zemljom, ali iz zemlje nastaje voda, iz vodene d u š e « . Usporedimo je s jednom od zagonetnijih izreka Viktora Schaubergera:

sate provodio sam u divljini promatrajući procese koji su se mirno razotkrivali oko njega. Ako ste ikada bili u šumama, daleko od mjesta gdje prebivaju ljudi, znate da su one goleme. Drveće je visoko kao i planine. Planinski potoci su moć­ ni. U takvome okolišu osoba može samo razmišljati o prirodi i ljudima. Priro­ da je kudikamo moćnija, brižnija, veličanstvenija. Priroda u miru i tišini posti­ že čudesne stvari koje nas ondje čekaju da ih vidimo kada to odlučimo. Nakon vremena provedenoga na takvim mjestima, glavnina suvremenih ljudskih posti­ gnuća kao što su ceste, tvornice i gradovi doimat će se p o p u t mrtvih komadića

Zračna jaja rađaju vodu.

kože, raka n a d krajolikom.

Vodena jaja rađaju zemlju. Zemljinajaja rađaju energijskajaja (dinagene).

Otuda nadahnuće Viktoru Schaubergeru. Sate je provodio gledajući kako se voda vrtloži u struji, a po povratku kući trudio se nacrtati ono što je vidio. Svugdje je vi­ dio jednake obrasce, u načinu na koji raste drveće i na koji divlje životinje u trku

Obojica su tijekom života bila opčinjena neprekinutim gibanjem koje vidimo oko nas. Smjer je opisanoga procesa različit, ali postoji sličnost u pristupima u spisima te dvojice ljudi razdvojenih dvama tisućljećima.

prelaze vodu. Naposljetku su se njegovi crteži razvili u uzorke njegovih izuma. Razgovarao je s gorštacima koji su živote provodili u šumama i planinama i učio o o n o m što su oni vidjeli. Naučio je da kada stariji čovjek pije vodu s izvora vi­ soko u planini, ostaje seksualno živahan. Vidio je kako se pastrve same vraćaju

Heraklitje davno ustvrdio da se nitko ne može okupati dvaput u istoj vodi

u iste potoke u vrijeme mriješćenja, skačući na vodopade u želji da ih dosegnu.

jer je ona u neprekidnome gibanju čak i kada naočigled miruje te je stoga u

Vidio je planinske koze kako se vraćaju na takva mjesta kada su ozlijeđene i jedu

stalnome stanju metamorfoze.

iscjeljujuće trave što rastu uokolo. Potom je nastojao uhvatiti smisao tih zapaža­ Viktor Schauberger, EE, str. 99

nja, otkriti što je to osobito u vodi na mjestima p o p u t ovih. Da je ostao u planinama radeći kao šumar i učeći iz onoga što je gledao, vodio

Schauberger je m e đ u t i m vjerovao da je iznova otkrio zamisli koje sežu još da­

bi ispunjen život, a nitko za njega ne bi ni znao izvan njegove neposredne oko­

lje unatrag, do vremena Atlantide. Vjerovao je kako su tehnologiju njegovih pro­

line. Vjerojatno bi ga se prisjećali kao m u d r a i zanimljiva starca, s malko čud­

nalazaka poznavali, razumijevali i primjenjivali naši preci. Ustvari, on tvrdi daje

nim idejama.

njihova zlouporaba u pozadini katastrofe Atlantide. Oni su toliko prekomjerno poticali te energije u nastajanju da su čitavi dijelovi Zemlje istrgnuti k nebu. 114

Međutim, u njemu je sazrijevala ideja o tome gdje se to čovječanstvo okrenulo u pogrešnom smjeru i kako bi ljudski život mogao, na način da svi uživaju priliku 115

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

IO. N A S L I J E Đ E , N A D A H N U Ć E I VIZIJA

da žive p o d zaštitom Prirode, biti jednak o n o m e životu koji teče u šumi. Ne tre­

Njegova je vizija išla za tim da ne mora tako i biti. Priroda može osigurati sve

ba se boriti protiv Prirode - svi smo mi dio života. On je vidio kako bi to moglo

što n a m je potrebno za poboljšanje, povećanje kvalitete života. Priroda se koristi

izgledati. Vidio je procese kojima se služi priroda i shvatio da i mi možemo od njih

više stvaralačkim nego uništavajućim energijama i u tome ima veliko iskustvo.

imati koristi. Priroda je stvaralac mreže, a ne uništavač. Takvi mogu biti i ljudi.

Bit Majke Zemlje živi u hranjenju, zaštiti i podizanju. To se može osjetiti stoji li

Započelo je kanalima za spuštanje trupaca, koji su išli protiv naravi konvenci­

se tiho u dubini šume. Šuma se može doživjeti kao divovski stroj koji prerađuje

onalnoga mišljenja. Unatoč neprihvaćanju najkraćega puta i uzimanju drugih

sunčevu energiju i energiju zemlje spajajući ih za povećanje i napredak svega u

specifičnih razmišljanja p o p u t onoga o temperaturi vode, oni su djelovali, i to

njezinim granicama. Mi također možemo biti zaštićeni i podržavani kada gaji­

vrlo učinkovito. Dizajn je bio fin i precizan. Drugi su pokušali imitirati njihov

mo poštovanje i razumijevanje prema mogućnostima Prirode i upravljamo na­

dizajn, ali nisu uspjeli. Iz toga je uspjeha Schauberger shvatio da može izgraditi

šim životima u svjetlu toga razumijevanja.

i druge uređaje koji će biti blagodat svim ljudima. Osmislio je metode regulacije rijeka koje omogućuju da rijeka upravlja sama sobom. Kasnije je razvio naprave za proizvodnju pitke vode izvorske kakvoće te levitacijske strojeve. Živeći s tim znanjem, vizijom kakav život može postati, slomilo mu se srce kada je vidio što su vodne vlasti učinile s Dunavom i Rajnom. Njihove upravljačke stra­ tegije počivale su na zamisli daje voda inertna. On je rijeke gledao kao dio živu­ će cjelovitosti i činio sve u svojoj moći da vlasti uvjeri da vide ono što je on vidio.

Za Schaubergera, način ostvarivanja toga sna jest u zamjeni postojeće tehno­ logije o n o m koju je iznova otkrio promatranjem načina na koji djeluje priroda. Drugi u modernoj eri otkrili su to prije njega, ali su bili spriječeni u primjeni. On imenuje Johna Worrella Kellya i Johna Andrewa u SAD-u s granice dvadeseto­ ga stoljeća. Ta se tehnika uglavnom temelji na stvaranju, a ne na destrukciji. Ne samo da je učinkovitija, nego je i njezina upotreba blagodatna, napredna i oplemenjujuća za sveopći život ubrajajući i samu Zemlju.

Prakse plantažnoga uzgoja šuma također su mu slamale srce. Jasno je sagledavao štetu koju su one napravile u cijelome ekosustavu.

U budućnosti će Majka Zemlja ponovno moći mirno podizati svoje euergizirajuće supstancije u posvemašnjem miru, koje danas tako glupo sago­

VIZIJA

Planet Zemlja je konačan. Materija se ne može stvoriti ili uništiti - ona može

rijevaju. Viktor Schauberger, VČ, str. 164

samo mijenjati oblik. Kako je sve što vidimo u procesu, znači da materija nepre­ kidno mijenja svoj oblik. Viktor Schauberger pridaje veliko značenje smjeru pro­ mjene: silaznom, kroz destrukciju i raspadanje na jednostavnije dijelove ili uzla­ z n o m kroz pročišćavanje i rast. Taj prevladavajući proces ima učinak na sva živa bića. Ako je prethodni proces u uzlaznoj putanji onda je najvažniji imptds raspadanja. To znači da biljke ne mogu

U vrijeme Atlantide znanje je bilo poznato samo rijetkima, upućenima, zato je i propala. On nije želio da se to ponovno dogodi. Svoju je ulogu vidio dvostrukom - da razvije tehnologiju i da poučava druge te­ meljnim načelima, tako da ih i budući naraštaji mogu koristiti. Ne bi bila izgu­ bljena za čovječanstvo, kako se to zbilo u prošlosti.

rasti zdravo, te rastu glad i nevolja u cijelome životnom lancu. Promatrao je to u

Taj potonji dio njegove uloge zahtijevao je da predstavi pogled na svijet koji se

svijetu oko sebe, držeći to izravnom posljedicom ovisnosti ljudske rase o destruk­

toliko razlikovao od onoga što se uči u našim školama i fakultetima, kao što se

tivnoj tehnologiji. Ljudski usud doživljava se kao teški rad potican strahom.

planetarno razlikuje od tehničkoga gibanja. Djelomice je to učinio pričama iz

116

117

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODU

IO. NASLIJEDE, N A D A H N U Ć E I VIZIJA

osobnoga iskustva, a dijelom razvijajući sustav objašnjavanja onoga što je vidio

da je to dio razloga zašto je pristao otići u Ameriku u posljednjoj godini života.

na djelu.

Bila je to posljednja prilika da ostavi nešto budućim naraštajima.

Međutim, neodvojiv dio pogleda na svijet Viktora Schaubergera jest da je ta teh­ nologija dostupna samo onima koji poštuju život i skrbe za opće dobro. Zasigurno,

Je li to prst sudbine ili izvanredan slučaj koji je doveo do otkrića najdublje tajne evolucije, tajne koja je zapretena ležala tisućama godina pokraj najti­

za njegova života i kasnije samo su se rijetki pokazali sposobnima da iskoriste

šega stvora na Zemlji? Bila je to pastrva što nepokretno pluta usred bujnih

njegove zamisli u komercijalne svrhe i osobni probitak.

voda planinskoga potoka, koja se mladom šumaru otkrila kao naslijeđeni dar prisne povezanosti s Prirodom.

Implozivni strojevi... mogu se povjeriti samo onima koji smještaju opće dobro

Viktor Schauberger, PZ, str. 29

iznad svoga osobnog blagostanja. Oni apsolutno ne bi smjeli imati nikakva interesa da žude za vlašću. Viktor Schauberger, PZ, str. 34

Predviđao je svijet u kojemu će biti toliko obilja da neće biti potrebe za ratom. Nitko ne treba biti gladim. Milosrđe i tolerancija bit će najracionalniji motivi ljud­ skoga ponašanja. Čovječanstvo će krenuti svojom stazom evolucije. Ljudski rod, po naravi nikad tovarna životinja, s mojim će strojem biti oslo­ bođen svake muke. Viktor Schauberger, PKU, str. 31

Viktor Schauberger bio je jednostavan čovjek. Vjerovao je kako je pronašao rje­ šenje općeljudskih problema. Vjerovao je da će istina izaći na vidjelo - prije ili kasnije donositelji odluka vidjet će ono što je njemu bilo tako očigledno. Njima je tek preostalo da primijene tehnologiju koju je on otkrio na korist svima. Preporodom duha ljudski rod naviknut će se da duboko poštuje i skrbi za sav život koji izrasta iz Zemlje. Viktor Schauberger, PKU, str. 32

Pri kraju života počeo je sumnjati da istinama, koje je pohranio u sebi, prijeti opasnost da umru zajedno s njim. Spas ljudske rase odbacili su oni koji su ga mo­ gli primijeniti. Za njega je to predstavljalo veliko razočaranje. Osobno sumnjam 118

119

I I . PREDAJUĆI ŠTAFETU

S I N VIKTORA

Schaubergera, Walter, ispričao je osobitu priču o događaju

koji se njegovu ocu zbio 1938. godine. Uvjet za stjecanje ratne mirovine, uslijed ranjavanja u Prvome svjetskom ratu, Viktoru Schaubergeru bio je da se svake treće godine odazove na kratki liječnički pregled. Kada je to trebao učiniti 1938., Nijemci su već bili okupirali Beč. Prije no stoje otišao na kliniku našao se s prijateljicom, gospođom Madom Primavesi. Ispričao se što će zbog pregleda izbivati ko­ jih dvadesetak minuta. Pristala je na to da ga pričeka. Nakon sat i pol i četiri šalice kave, Schauberger se još nije vratio, a gospoda Primavesi se zabrinula. Nazvala ga je kući, ali ondje ga nije našla. Pozavajući ga kao čovjeka koji ne bi pogazio svoju riječ, zaputila se u kliniku da vidi što se dogodilo. Nitko joj nije mogao reći što je s njim. Gospoda Pri­ mavesi tada je od ravnatelja klinike, kojega je poznavala iz društava, za­ tražila da krenu od sobe do sobe. Schaubergera su naposljetku pronašli na odjelu za duševne bolesnike, svezanoga u luđačku košulju kako mirno leži na krevetu u čeličnome kavezu, okruženim bučnijim pacijentima u dru­ gim kavezima. Već u to vrijeme bio je to postupak uklanjanja ljudi koji su izgledali nepoželjni Trećem Reichu uz pomoć smrtonosne injekcije. Schauberger je ubrzo oslobođen. Ravnatelj klinike naširoko se ispričavao i napisao pismo kojim potvrđuje njegovo dobro duševno zdravlje. Walteru je tu priču vjerojatno ispričao njegov otac. Walter je u nju očevid­ no povjerovao, baš kao i njegova udovica, gospoda Ingeborg Schauber­ ger. Sam Viktor u svojim spisima izravno ne spominje taj incident. Bio je tako nepopustljivo kritičan prema statusu quo tolike godine da je čak i sam priznao da je na tome putu pribavio podosta neprijatelja. Međutim, to se ipak čini ekstremnim načinom utišavanja kritika.

NAPOKON

PRIZNANJE?

Viktor Schauberger imao je mnogo razloga za razočarenje vlastima. Ispričana pri­ ča ekstremni je primjer. Bio je sumnjao da su se katkad drugi okoristili njegovim 121

JANE C O B B A L D : V I K T O R SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

I I. P R E D A J U Ć I Š T A F E T U

zamislima. Spominje se kako je tijekom rata Heinkel bio u prilici tajno pregle­

jedne niti, i one su se njihale u spiralnome utoku vode u cijev. I ne samo to, splele

dati jedan od njegovih patentiranih pronalazaka i sam se njime okoristio. Spre­

su se jedna oko druge dok je voda otjecala. Istraživači su se pitali nisu li razma­

čavanje njegova projekta zlatnoga pluga bilo mu je uobičajeno iskustvo, posljed­

knice uzrokovale spletanje, te su ih odstranili i voda je ponovno potekla u cijev.

nje u dugome nizu razočaranja.

Niti su se i dalje spletale dok je voda otjecala. Priznali su da je takvo ponašanje

Nakon što je napustio projekt pluga, Schauberger se na nov način vratio jed­

niti novina za znanost. Zamijetili su tamnjenje vode oko vlakana, kao da iz vode

n o m e od svojih ranijih zanimanja. Svojim novim razumijevanjem važnosti ma­

oko njih dolazi manje svjetla. Zaključili su da same mehaničke sile - centrifugal­

terijala, poboljšao je nacrte cijevi za vodu. Promatrao je spiralne obrise u priro­

no i centripetalno gibanje - ne mogu objasniti taj fenomen. Mogao bi se objasni­

di. Uzmete li životinjski rog kao što je onaj kudu antilope i prerežete ga, presjek

ti samo ako djeluju i električni procesi.

ima profil jajeta zagriženoga na zatupljenome dijelu. Izvodio je pokuse s tokom vode kroz bakrene cijevi, zavijene u sličan oblik.

U sljedećem nizu testova, voda je otjecala u cijevi različitih oblika i materija­ la te je mjerena protočnost. Test je sužen na tri cijevi: ravnu staldenu cijev, rav­

Godine 1952. Viktor Schauberger zadobio je priliku da svoje istraživanje pred­

nu bakrenu cijev i bakrenu cijev u obliku opadajuće spirale poput kuduova roga.

stavi na Sveučilištu u Stuttgartu. Profesor Franz Popel iz Instituta za higijenu ne­

Voda koja je protjecala kroz staklenu cijev pokazala je najveći otpor, najveće tre­

voljko je pristao na to da obavi neka istraživanja protoka vode u cijevima različi­

nje. Ravna bakrena cijev pokazivala je manje, a spiralna bakrena cijev prkosila je

tih oblika i materijala. Ustvari, ispočetka je tražio da se povuče iz tih ispitivanja,

očekivanjima. U jednome trenu mjerni uređaji bilježili su ništicu ili čak negativ­

rekavši da ne može vidjeti nikakva pozitivnog rezultata. Predstavnik njemačkoga

no trenje u vodi koja je otjecala t o m cijevi. Tako je narušen jedan od svetih ka­

Ministarstva za vodne resurse uvjerio ga je da ostane, obrazlažući da bi to moglo

nona znanosti, drugi zakon termodinamike, po kojemu se zatvoreni sustav pra­

okončati Schaubergerove napade na njihove metode upravljanja rijekama. Čak

zni bez novoga dotoka energije. Po riječima Franza Popela:

i tada, prihvatio je da istražuje samo dio pokusa koje je Schauberger zahtijevao, a i to na Schaubergerov osobni trošak. Prvi se test doimao prilično neškodljivim. Voda iz bazena ulivena je u usku sta­

Tumačenje i vrednovanje gore odabranih promatranja također dopušta hipotetički zaključak da sinkronizacija kinetičke energije tekuće vode proi­ zvodi više energije zahvaljujući spiralnosti i uvrtanju cijevi nego što je po­

klenu cijev tako da je oblikovala vrtlog baš kao što se događa s vodom kada iz

trebno da se svladaju gubici nastali trenjem. Pojavljuje se neprekidno rastu­

kade istječe u uski odvod. Prije izlijevanja vode u cijev postavljena je tanka svile­

će ubrzanje protoka vode. (Prof. Franz Popel, 15. ožujka 1952., navedeno

na nit s bakrenim vlaknima, pričvršćenima na dnu. Istraživači su promatrali p o ­

u EE, str. 243).

kretanje niti d o k je lagano rotirala u prostornoj krivulji u središtu vrtloga, kao što je Schauberger predvidio. Uobičajena bi mudrost rekla da će centrifugalnim

To dokazuje mnogo onoga o čemu je Viktor Schauberger govorio tolike godine.

gibanjem nit biti odgurnuta uza stranu cijevi. Činjenica da nije, bila je prvo izne­

I objašnjava uspjeh njegovih kanala za spuštanje trupaca trideset godina ranije.

nađenje za profesora Popela.

Svjedoči da su politike upravljanja rijekama Rajnom i Dunavom bUe zaista loše

Sljedeće, u cijev su postavljene tri svilene niti. Postavljene u svaki kut trokuta-

vođene. Dokazuje da prekidanje vijugavoga riječnog toka neće ubrzati protoč­

stoga čepa, učvršćene su razmaknicama u sredini i prema donjem dijelu te ote­

nost kao stoje on opetovano upozoravao. Uvjerava da ojačavanje riječnih nasipa

žane na kraju. Iako su niti imale manje prostora za pokretanje nego u primjeru

nije najbolji put za upravljanje tokom. Pokazuje da, kada se u cijevi potiče izvorno

122

123

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

. PREDAJUĆI ŠTAFETU

gibanje, o n o neće dovesti do začepljenja jer teži materijali odlaze središtem vr­ tloga. Najzad, ovdje je neovisna potvrda središnjega dijela sustava Viktora Scha­ ubergera, značenje, relevantnost i raspon primjene načela izvornoga gibanja. Međutim, ljudska rasa pokazuje zapanjujuću sposobnost da ignorira činjenice koje ne pristaju stečenoj mudrosti, a akademska zajednica u tome nije izuzetak. Izgledalo je da su pokusi donijeli zanimljive preliminarne rezultate koji su oprav­ davali daljnja istraživanja. U nedostatku novca, do novih istraživanja nije došlo.

P O N O V N O SAM

Unatoč nedostatku novca Viktor Schauberger nastavio je sam, tražeći primje­ ne ove tehnologije. Radio je na načelima koja je otkrio i koja su bila neprekidna tema cijeloga njegova života. D o k svi suvremeni strojevi snagu proizvode pri­ tiskom, toplinom i širenjem, Schauberger se p o u z d a o u suprotan proces - usi­ savanje umjesto pritiska, hlađenje umjesto zagrijavanja i uvijanje prema unutra umjesto prema van. Njegovi strojevi trebali su raditi na zrak ili vodu. Zahtijevali su mali početni ulaz struje da započnu proces uvijanja koji hladi vodu ili zrak, uzrokujući pad tempe­ raturnog gradijenta prema anomalnoj točki koja tada stvara biološki vakuum. Tako se privlači sve više i više zraka ili vode. Dobivena turbina može se upotrije­ biti za stvaranje struje, ili za proizvodnju visoko kvalitetne zdrave pitke vode. Jedna takva primjena bila je kućna električna centrala. Temeljena je na ranije opisanoj usisnoj turbini te ima nekoliko dodatnih dijelova. Njezino središte sasto­ ji se od uvrtloženih bakrenih cijevi. Iz vodoravnoga plana one su upletene prema središnjoj točki od koje nastavljaju spiralno jedna oko druge do okomitoga pla­ na, gotovo poput žila sa sokovima u deblu drveta. O n e uzimaju vodu koja izlazi iz usisne turbine. Iznad njih je cijev s usisnim otvorom. Ulaz u cijev naizmjence se otvara i zatvara dok cijevi ispod nje rotiraju sve brže i brže. Privremeni vaku­ um uzrokovan oscilirajućim gibanjem u tom stroju, vjerovao je, omogućuje go­ tovo deveterostruko povećanje proizvedene struje. Viktor Schauberger nije raspolagao s dovoljno novca da razvije kućnu električ­ nu centralu. Sam je rekao kako su vlasti dvanaest puta uzele njegove zamisli za 124

NENASLOVLJEN CRTEŽ VIKTORA SCHAUBERGERA

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

1 I. P R E D A J U Ć I Š T A F E T U

svoj račun te stoga nije bio sklon podijeliti ih s ljudima koji su mu mogli p o m o ­

sveučilišnome svijetu te o pozitivnoj reakciji na koju je naišao. Viktor je reagi­

ći. To je još više sputavalo njegova nastojanja, ostavljajući ga usamljenoga, neza­

rao Ijutito: » Š t o si to učinio? Pokvario si cijelu stvar! Te neznalice nikada neće

dovoljnoga i razočaranoga.

razumjeti moj r a d ! «

Do svojih posljednjih dana izgarao je zbog važnosti svojih otkrića. Upotreba teh­

Gospođa Ingeborg stala je u muževljevu obranu, objašnjavajući kako vjeruje da

nologije zasnovane na raspadanju bila je škodljiva za cijelo čovječanstvo vodeći nas

je njezin suprug učinio dobru stvar. Viktor se iznenadio stoje stala uz supruga i

silaznom stazom s rastućim opsegom oboljenja, ponajprije od raka. Čak se bio po­

nikada se više s njime nije svađao pred njom.

čeo pitati naučavaju li vlasti svjesno tu opasnu tehnologiju u školama i sveučilišti­

Ta je zgoda možda bila još bolnija zbog razočaranja u životu Viktora Schauber­

ma. To ga je učinilo još opreznijim u opsežnijem objavljivanju svojih otkrića. Želio

gera. Njegova žena nije mu davala takvu podršku i razumijevanje. S vremenom

je da njegove zamisli opstanu i da budu dostupne narednim naraštajima da se nji­

je ipak došao do zaključka da je Walter dobro postupio razgovarajući sa sveuči­

ma koriste. Kako se planet Zemlja stalno kreće naprijed svojom uvijajućom spiral­

lišnim ljudima. Bilo je to ono što sam očito nije mogao učiniti.

n o m stazom, tako su budući naraštaji evolutivno stariji i na taj način, vjerovao je, mogu postati sposobni prosuditi životnu važnost njegovih otkrića.

Viktor Schauberger često je govorio da ono što predlaže ne izaziva poteškoće. Moramo samo činiti ono što već radi Priroda svuda oko nas i oduvijek. To je samo malen korak i na nama je da otkrijemo ključ. Drugo što je običavao govoriti jest:

SIN I NASLJEDNIK

» I m a m tajnu i nitko ne zaslužuje da mu je p r e d a m ! « Vrijednim toga nije mu se

Sin Viktora Schaubergera, Walter, koji ga je pratio na Sveučilište u Stuttgartu

doimao čak ni vlastiti sin. Ma kakva bila njegova tajna, odnio ju je u grob.

1952., bio je akademski obrazovan. Školovao se za fizičara i krajem 1950-ih po­ čeo je cijeniti važnost očeva djela.

Walter je 1958. pratio oca u SAD. Kako smo vidjeli, to putovanje skupo je staja­ lo već postarijega Viktora. Po povratku iz Teksasa, Viktor se vratio kući u Linz,

S Viktorom nije bilo lako živjeti. S obzirom na njegovu nepovjerljivost prema

a Walter svome d o m u u Bad Ischlu, udaljenom nekoliko sati vožnje. Walter se

znanstvenoj javnosti bio je također sumnjičav i prema sinovljevoj sposobnosti da

zatvorio s objašnjenjem kako ne želi da ga uznemiravaju. Nekoliko dana kasnije

shvati njegov rad. Walter je napustio akademsku karijeru da bi pomogao ocu, ali

stigla je vijest da je Viktor umro.

Viktor mu se ipak nije želio povjeriti. Međutim, pokušali su s nekoliko zajednič­ kih pothvata. Godine 1949. u Austriji su uspostavili Zeleni front koji je mogao postati prva suvremena politička stranka zelenih. Imali su iste preokupacije kao i buduće stranke zelenih - nuklearna energija, uništavanje šuma, upravljanje ri­ jekama - i upozoravali su na opasnosti koje prijete ne obuzdamo li svoje krajno­ sti - klimatske promjene i zagađivanje.

ŠTO SLIJEDI?

Može se samo nagađati kako je očeva iznenadna smrt pogodila Waltera. Njegova supruga Ingeborg relda je kako je to za njega bio veliki šok. Kako će nastaviti? S jedne je strane shvaćao važnost očeva djela. U drugu ruku, njegov ga otac nika­ da nije držao pravom osobom koja će ga naslijediti. I doista, Viktor je vrlo jasno

Jednom se prilikom Walter zaputio u Odjel za poljoprivredu Sveučilišta u Beču

dao do znanja da nikada nije našao pogodnoga kandidata. Hoće li to vrijedno

da predstavi očeve zamisli. Po povratku, on i njegova supruga Ingeborg bili su na

djelo biti zaustavljeno? Gospođa Ingeborg veoma je cijenila značenje Viktorove

čaju s Viktorom. Prema riječima gospode Ingeborg, Walter im je oboma govo­

ostavštine i osjećala da Walter jest osoba koja će preuzeti štafetu. Savjetovala je

rio o posjetu te kako mu je drago što je imao priliku Viktorove zamisli objasniti

Walteru da nastavi - to je sada postala njegova zadaća. O n a će ga podržavati.

126

127

JANE

COBBALD:

VIKTOR

SCHAUBERGER:

ŽIVOT

U

UČENJU

OD

PRIRODE

Walter je smatrao da se njegova uloga sastoji od nekoliko bitnih obilježja. Jedno je da rehabilitira očev ugled. Mnogi su ljudi odbacili Viktora kao luđaka. Kako smo vidjeli, Walter je imao akademski položaj te bi očeve zamisli prikazao na dostojan način. Započeo je s t i m poslom još za Viktorova života i zadobio očev, mada nevoljni, pristanak. Putovao je svijetom radeći taj posao. Richard St. Barbe Baker, utemeljitelj International Men of the Trees, organizirao mu je 1951. pre­ davanje na Sveučilištu u Birminghamu. Walter je prijateljevao s urednicima ča­ sopisa i tako uspio objaviti nekoliko članaka. Međutim, uskoro je zbog takvoga pristupa naišao na probleme. Mnogi su ljudi bili oduševljeni i privatno mu pružali podršku, ali su odbijali izreći je javno. Vik­ torove zamisli bile su tako nekonvencionalne i izvan glavne struje da su se pribo­ javali kako će podrška ugroziti njihove karijere. Walter je napustio svoj izlet u politiku i Zeleni front. Došao je do zaključka da sustav koji predlaže nadmašuje politiku. Svaka politička stranka, govorio je, tre­ ba imati svoje zelene.

PITAGORA-KEPLEROV-SUSTAV

Walter je pokazivao sklonost matematici. Tragao je za matematičkim načinom za opisivanje oblika koje je njegov otac upotrebljavao u svojim izumima. Poka­ zao je matematički odnos između oblika jajeta i hiperbolične krivulje. Zapravo, da bi to postigao morao je razviti novu granu matematike. Osnovao je organizaciju, Pitagora-Keplerov-Sustav ili PKS, kako bi promovi­ rao vlastiti i očev rad. Ta je otkrića predstavio na seminarima koje je organizi­ rao PKS. Seminarima su se odazvali ljudi različitih disciplina: inženjeri, ekolozi, inovatori i poduzetnici. Bio je uvjeren da odstranjenje sveukupne tehnologije ne predstavlja napredak ljudske rase i tragao je za načinima kojima Priroda i teh­ nologija mogu djelovati zajedno. Temeljna tema seminara bila je otkrivanje na­ čina borbe za šumu i za vodu da bi se otkrila tehnologija po ljudskoj mjeri koja ne djeluje razarajuće na Zemlju. Ta druga strana Walterova rada nije tekla bez razočaranja. Tražio je put naprijed, a mnogi ljudi s kojima je radio, vraćali su se starim vremenima. Više no jednom 128

WALTER SCHAUBEKGEK I SEMINARSKA SKUPINA P K S

129

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

govorili bi: » T o što kažete je zanimljivo, ali vaš je otac rekao...« Međutim, bio je odlučan da oca ne pretvori u gurua te je ostao usredotočen na putove razvitka

1 2 . U DVADESET PRVO STOLJEĆE

zamisli i na prioritete o kojima su se on i njegov otac bili složili. Seminari su bilježili uspjehe. Walter je bio komunikator, govornik koji je plije­ nio pažnju. Ljudi su odlazili s nadahnućem. Za razliku od oca, uspijevao je p o ­ taknuti ljude da na podlozi Viktorovih uvida razvijaju osobne zamisli. Walter je svoju tdogu vidio kao osobu u središtu koja objašnjava načela sustava. Na drugi­ ma je ostalo da traže načine primjene. Walterovim radom očeve su zamisli pro­ nalazile put u razvoju proizvodnje mlijeka, obradi vode, upravljanju rijekama pa i više od toga. Surađivao je sa švedskim prijateljem Olofom Alexanderssonom, koji je napi­ sao malu, ali nadahnjujuću knjigu o Viktoru Schaubergeru. Kasnije je prevede­

GLATKI PRIJELAZ

Tajnik gospođe Schauberger, Wolfgang Prock nakon Walterove smrti 1997. pre­ uzeo je uzde PKS-a. Nastavljajući širenje zamisli i prednosti nove tehnologije, pri­ premio je CD s Viktorovim idejama o vodama. Obnovio je PKS-ove seminare koji su bili zamrli potkraj Walterova života. G o d i n e 1999. sin Waltera i Ingebo­ rg, Jorg, napustio je svoju karijeru u medijima da bi se vratio u PKS. Studirao je matematiku i riziku te je na pravome mjestu da nastavi posao predstavljanja za­ misli svoga oca i djeda široj publici.

na na engleski i tako se sustav mišljenja Viktora Schaubergera prelio preko gra­ nica njemačkoga govornog područja. Potkraj Walterova života, ime njegova oca postalo je poznato posvuda. Pojedin­ ci su eksperimentirali s idejama koje je predlagao, s različitim uspjehom. Mož­ da je Walterovo najveće postignuće to što su njegov glas i glas njegova oca pri­ dodani neslaganjima s prevladavajućim trendovima u poljoprivredi. Pripadali su onima koji su tokom n e r a d n i h agroindustrijskih godina od 1950-ih do 1980ih održali zamisao o Zemlji kao živućem entitetu prema kojemu se valja opho­ diti s poštovanjem.

VALOVI SE ŠIRE

Walterov rad na širenju znanja o djelu njegova oca i dalje donosi plodove, osobi­ to sada, u eri Interneta. Na primjeni ideja Viktora Schaubergera rade pojedinci širom svijeta, od Švedske do Australije i od Južne Koreje do SAD-a. Osobiti su uspjesi zabilježeni u metodama tretiranja vode. Postojao je i usporedni razvoj. Austrijanac, pripadnik naraštaja starijega od Vik­ tora Schaubergera priredio je 1924. niz predavanja predlažući novi pristup p o ­ ljoprivredi. Ta predavanja Rudolfa Steinera predstavljala su prekretnicu pokre­ ta biodinamičke poljoprivrede i jedan od primjera novoga pristupa holističkoj znanosti. Potaknuti Steinerovim uvidima, istraživači p o p u t Theodora Schwenka, Georgea Adamsa i Johna Wilkesa počeli su promatrati vodene tokove i neo­ visno došli do sličnih zaključaka kao i Viktor Schauberger. Razvili su »obrasce protočnosti«, vodene tokove koji potiču tekućice da se kreću zavojito i uvijaju te je otkriveno da takva voda ima blagotvorna svojstva za ribe i život u vodi. Na neki način vrijeme je sustiglo Viktora Schaubergera. Njegove zamisli o upravljanju rijekama sada su počele dospijevati u središte pozornosti. Primjerice

130

131

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

2 1. U D V A D E S E T P R V O S T O L J E Ć E

dogodile su se dvije goleme poplave Rajne i trovanje širokih razmjera. Godine

OSTAVŠTINA

1986. požar u kemijskome postrojenju na obali Rajne uzrokovao je ozbiljno za­

Viktor Schauberger pripadao je izvanrednim ljudima dvadesetog stoljeća. Posti­

gađenje rijeke. Uginule ribe prekrile su obale stotinama kilometara nizvodno u

zao je uvide i razumijevanja koja čak i sada, na početku dvadeset prvoga stoljeća,

Nizozemskoj. Bio je to znak za buđenje, obnovljen nakon poplava velikih raz­

ostaju uglavnom neistražena od strane prevladavajuće znanosti.

mjera 1993. i 1995. Godine 1998. ministri Europske unije složili su se oko akcij­ skoga plana za obranu Rajne od poplava. Sadržavao je zamisli o tome da izgrad­ nja nasipa ne može jamčiti zaštitu od poplava, da se rijeka može prelijevati preko svojih obala osobito u gornjim područjima. Šumarstvo je imenovano ključnom sastavnicom riječnoga menadžmenta. Izgledalo je da je geslo Viktora Schauber­ gera »shvati i preslikaj« naposljetku primijenjeno.

Njegovo nadahnuće potječe iz dana dok je bio šumar s vrlo malo dodira s vanj­ skim svijetom. Ondje je stekao duboko razumijevanje drveća i vode, te poštova­ nje za žive procese Majke Zemlje. Međutim, imao je i nepovjerenje šumara pre­ ma postupcima čovjeka. Posjedovao je vještine inženjera, iako najneobičnije naravi. Mogao je učiti iz procesa Prirode oko sebe i svoja saznanja primijeniti u razvoju strojeva. Zbog ne­

Prosvjetljenje se proširilo, iako uz zapreke, i unapređivanjem šumarskih prak­

povjerenja ostatka čovječanstva nastavljao je provoditi ograničenja šteta. Ponu­

si. U Ujedinjenome Kraljevstvu, oluja golemih razmjera u listopadu 1987. pred­

dio je alternativu razarajućim posljedicama ljudske civilizacije - i njezinoj tvr­

stavljala je poticaj. Otkriveno je da plantažno uzgojene četinjače napreduju sla­

doglavoj tehnologiji. N u d i o je rješenja, bez objašnjenja temeljnoga sustava koji

bije nego izvorni predjeli šuma listača. Ne samo to, primijećeno je da se područja

je stvorio probleme.

p o d šumama koje rastu bez uplitanja obnavljaju daleko brže nego p o n o v n o za­ sađena područja. Na prijelazu u dvadeset prvo stoljeće, odnos četinjača spram šuma listača u Ujedinjenome Kraljevstvu na razini je otprije pedeset godina. To su postignuća koja bi godila srcu Viktora Schaubergera, iako bi on vjerojatno ot­ krio mnogo toga što bi kritizirao. Postoji i o d m a k od prakse krčenja šuma, iako ne zbog razloga koje je zagovarao Viktor Schauberger. Sada se prepoznaje da ta­ kva praksa vodi narušavanju ekosustava, a novi pojam »neprekidnoga pokriva­ nja« šuma ušao je u rječnik šumarskoga m e n a d ž m e n t a .

Ta politika trpi od očiglednih nedostataka. Ponajprije, iz vlastitoga je iskustva znao da drugi imaju poteškoće u primjeni njegovih zamisli. Bez njegove pomoći nisu mogli izgraditi ni kanale za spuštanje trupaca. U usporedbi s njegovim ka­ snijim pronalascima, bile su to vrlo jednostavne gradnje. Čovjek se pita je li realno očekivati od drugih da razvijaju njegove sofisticirane strojeve. Čak je i on morao raditi manje izmjene napredujući od plana do prototipa, a za njega su temeljna načela bila gotovo njegovo drugo ja, rezultat višegodišnjih istraživanja. Drugo, ljudi su slutili da je nudio rezultat svoga rada s vrlo malo objašnjenja o

Ispunila su se i neka turobna predviđanja. U 1930-ima on je mislio kako je pre­

putu kojim je prolazio. Zbog nepovjerenja i pomanjkanja poštovanja spram ci­

komjerno oslanjanje na fosilna goriva - ugljen, naftu i plin - opasno kratkovidno.

vilizacije dvadesetog stoljeća, i ljudi koje je vidio kao njezine nastavljače, nije se

Predviđao je da će se u budućnosti ratovi voditi oko pristupa vodi. U bezvodnim

osjećao sldon ponuditi cjelovita objašnjenja. To opet znači da su ga baš oni ljudi

područjima, gdje jedna rijeka teče kroz više od jedne zemlje, to je zasigurno po­

koji su p o t p u n o opremljeni da razviju njegove pronalaske, nerado prihvaćali.

kretački motiv. Bio je uvjeren da će posvemašnja ovisnost čovječanstva o tehnoakademskom kretanju opasno destabilizirati klimatske sustave planeta.

Imajući malene izglede da bude prihvaćena, ta je politika nosila i urođenu opa­ snost. Viktor Schauberger otkrio je način upotrebe nekih moćnih prirodnih pro­ cesa. M o ć podrazumijeva odgovornost te je njegov jedini način da spriječi ne­ odgovornu upotrebu svojih otkrića bio da o njima zadrži informacije. Drugi, u

132

133

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD I'RIRODE

sličnoj situaciji, utrošili su godine učeći svoje učenike da se pobrinu kako bi ste­

RAZGOVOR S G O S P O Đ O M

čena znanja primjenjivali m u d r o i brižno.

INGEBORG

Unatoč iskrenoj želji da prenese svoje znanje, Viktor Schauberger nije bio pri­

SCHAUBERGER

rodni učitelj. Njegovo nepovjerenje u motive škola i sveučilišta davalo mu je male povode da takvim postane. Po temperamentu bio je sklon praktičnostima, ali ne i teoriji koja bi ih podupirala. Međutim, bio je posve svjestan važnosti svojih ot­ krića i ostavio je umnožene spise. Ostavio je pojedinosti svojih pronalazaka i pre­

GOSPOĐA SCHAUBERGER udovica je Waltera, sina Viktora Schaubergera. Još

slike svoje prepiske. Bilo kako bilo, nikada svoja znanja nije koherentno ususta-

uvijek živi u njihovu obiteljskom domu u Bad Ischlu, u Gornjoj Austriji gdje smo

vio. Jedina knjiga koju je napisao nosi neprivlačan naslov. Unsere Sinnlose Arbeit

vodile ovaj razgovor.

(Naš besmisleni rad) ne privlači pažnju i ne potiče na čitanje. Nikada nije pronašao dovoljno ljudi sposobnih, strpljivih i pripravnih da s nji­ me surađuju i temeljna načela razvijaju u cjelinu razumljivu drugima. Prema kra­ ju života, ne našavši nastavljača, priklonio se nadi da će se budući naraštaji poka­ zati sposobnima razvijati zamisli koje je otkrio. Za mene, djelo Viktora Schaubergera predstavlja nadahnuće. O n o je samo još jedan dokaz da ljudi ne moraju nužno slijediti trag destrukcije, ma kuda se zapu­ tili. Mnogo toga valja otkrivati. Postoje i drugi načini života, stvaralački putovi suživota na planetu Zemlji. Stoje pred nama ako ih potražimo.

Zahvaljujem Vam što ste pristali sa mnom razgovarati o vašim sjećanjima na Vik­ tora Schaubergera. Goethe je govorio o razlici između poezije i stvarnosti. Velika pjesma može na­ stati iz male jezgre stvarnosti. Želim govoriti o stvarnosti Viktora Schaubergera kako ga se sjećam. N e m a više puno živih koji su poznavali pravoga Viktora Sc­ haubergera. Viktora sam poznavala kratko, od 1952. do njegove smrti 1958. godine. Nisam s Viktorom provela previše vremena. Walter i ja živjeli smo u Bad Ischlu, a on je živio u Linzu.

Fidus in silvis silentibus - Vjerni mirnim šumama (geslo obitelji Schauberger)

Bio je jedan od osobitih ljudi dvadesetoga stoljeća. Ali, u vremenu u kojemu sam ga poznavala, bio je razočaran mnogim stvarima. Uvijek je bilo tako, cije­ loga njegova života. Njegove su zamisli uvijek očaravale ljude, ali su ih samo ri­ jetki uspjeli ostvariti.

Kako ste susreli Waltera? Imala sam dvojicu braće. Jedan je umro za Drugoga svjetskog rata. Jednoga je dana njegova udovica, moja šogorica, rekla da te večeri dolazi vrlo zanimljiv čo­ vjek koji m n o g o govori. Upitala me hoću li i ja doći. Tako sam odlučila susre­ sti ga. Bio je to Walter. Sprijateljili smo se. Imala sam 36 godina, i sama udovica. 134

135

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

RAZGOVOR S GOSPOĐOM INGEBORG

SCHAUBERGER

osjećao da ima njezinu p o t p o r u . Bila je sedam godina mlada od njega. Rođen­ dan je imala dva dana iza njegova. Umrla je dvadeset godina nakon njega, goto­ vo na isti dan. Ne znam je li me Viktor poštovao. Walter je kasnije govorio da me poštuje. Kada smo razgovarali nasamo, bio je vrlo ljubazan sa m n o m .

Walter je govorio mnogo. 0 čemu je govorio? Wilter je govorio o pomoći prirodi, o pomoći drveću. Moramo imati više drve­ ća, više šume. Prva zadaća šuma jest da osiguraju vodu. Što možemo činiti za Pri­ rodu, što učiniti za šume i što možemo učiniti za šume i vodu zajedno? O tome je uvijek govorio. Bilo je to vrijeme industrijskoga rasta, vrijeme njemačkoga poslijeratnog eko­ nomskog čuda. Sve je moralo biti veće i bolje. Ta dvojica ljudi, Viktor i Walter, govorila su kako nije dobro uvijek imati veće i veće. Govorili su kako treba pro­ matrati gdje je zgusnutost i što je bitno za cjelinu života. Viktoru i Walteru to je bilo važno. Kako su mogli rastumačiti tu zamisao, a da je ljudi razumiju. INGEBO-RG S C H A U B E R G E R , 2 0 0 4 . ( S N I M I L A : S U S A N N E P R O C K )

Obitelj Schauberger ima dugu tradiciju rada u šumarstvu. Radi li još tko taj posao danas?

Moj je muž poginuo u ratu, u Rusiji. Walteru je bilo 37, rastavljen s dvoje djece. Susrela sam njegovu djecu i svidjela su mi se od prvoga trenutka kada sam ih vi­ djela. Bilo je to 1952. godine.

Viktor je bio posljednji. Odrastao je sjeverno od Linza u području još i danas izvornih šuma. Danas je to u Austriji rijetkost. Četiri je godine vojnikovao u Pr­ vome svjetskom ratu. Borio se u Rusiji, Italiji, Srbiji i Francuskoj te bio ranjen.

Walter je uvijek govorio kako se neće p o n o v n o ženiti, a ja sam bila sretna da

N a k o n rata radio je u šumskoj divljini do 1924. kada je s njegovim šumarskim

ostanem u prijateljstvu s njim. Ali, jednoga je dana Jorg (njezin sin) objavio da

poslom bilo gotovo. Potom je gradio kanale za spuštanje drveta (njegov prvi pro­

želi doći na svijet pa smo promijenili mišljenje. Viktor nije došao na vjenčanje.

nalazak kojim je privukao pažnju šire javnosti) i bio je pozvan na posao u Beč.

Mislim da ga je Walter zaboravio pozvati! Sjećam se da je pitao svoju majku je

Bio je posljednji iz svoje obitelji koji je radio u šumarstvu. Danas se nitko ne bavi

li Viktor pozvan.

tim poslom. N e m a lova, nitko više ne radi u šumskim divljinama.

U početku Viktor nije odobravao brak. Njegov brak u to vrijeme nije bio baš sretan te je bio skeptičan općenito spram braka. Bio je težak suprug. Kada bi od­

0 čemu je Viktor govorio?

lučio, bio bi vrlo šarmantan sa ženama, ali je svojoj ženi Mariji govorio - ti ne ra­

Viktor Schauberger uvijek bi govorio: razmišljaj o Prirodi. Prirodi treba m n o ­

zumiješ moj posao. Ostani u kuhinji i brini se za djecu, i to je za tebe p u n o ! Nije

go vremena da se razvije. Zato se prirodne stvari ne događaju o d m a h . Običavao

136

137

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

je govoriti Walteru: »Pogledaj, sada je sve skuplje od vode. Ali, vidjet ćeš, sljede­ ći će rat biti oko nafte. Pa i više od toga - za vodu.« Uvijek bi govorio: » Z a r ne vidiš? Ne vidiš li vodu kako se uspinje drvećem, 30 metara i više? N e m a crpke na zemlji! Priroda radi p o t i h o , bez zagrijavanja ili za­ gađivanja. U industriji uvijek vlada buka, toplina i zagađenje«. Rekao je kako s načinom na koji se izgrađuje industrijsko društvo, a sada smo

RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER

Danas vjerujem da su ga prema kraju života obuzimale sumnje. Stao se pitati je li uopće postigao nešto. Njegove su mu se zamisli činile tako jednostavne i oče­ vidne, ali kao da ih nitko nije uspio razumjeti. Tragedija Viktora Schaubergera bila je u t o m e da nije uspijevao prenijeti o n o što je njemu bilo jasno. Uviđao je da ljudi ne razumiju, ali nikada se nije pitao je li razlog u njemu. Pogreška je uvijek bila na strani drugih.

do grla u problemima, t o n e m o u teškoće. » Š t o m o ž e m o učiniti da se čovječan­

Drugi je problem bio u tome što nije vjerovao ljudima. Sve je radio sam jer nije

stvo vrati na pravi put? T k o će se založiti za vodu?«, pitao je. » Z a Zemlju?« Da­

vjerovao da će drugi to dobro obaviti. Mislim da se bojao kako će ljudi uzeti nje­

nas su stvari malo bolje nego u Viktorovo i Walterovo vrijeme. Vremena se kreću

gove zamisli i pogrešno ili koristiti, bilo zbog neznanja ili namjerno. Njegov je

ususret načinu mišljenja Viktora Schaubergera.

rad bio tako nekonvencionalan, tako osobit da su poneki mislili kako je to prije­

Želio je izazvati ljude, navesti ih na razmišljanje. Govorio bi inženjerima i pro­

vara. To nije bdo baš od pomoći.

fesorima: »Vi ne znate. Čak mi ne znate reći kako raste vlat trave. A ako ne zna­ te to, što onda znate o drveću?« Uzeo bi svoj šešir i otišao.

Viktor i Walter razmišljali su jednako. Zašto se nisu slagali?

Bio je govornik koji je plijenio pažnju. Kada je govorio, slušali su ga svi i razu­

Imali su istu ideju, ali otac je rekao: » Ž a o mije, ideja je m o j a ! « Počesto se lju­

mjeli ono stoje mislio. Međutim, kada su se razilazili i nastojali zapamtiti, dojam

tio na Vvaltera. Mnoge su poteškoće stajale između oca i sina. Viktor je uvijek

bi blijedio. Pamtili su osjećaj, ne razumijevanje. Nisu se sjećali što su razumjeli u

govorio: » B u d i tiho, ne razumiješ što ja m i s l i m ! «

njegovoj nazočnosti. Kao da je veza bila presječena.

Viktor je imao intuiciju. Sva njegova tri brata imala su sveučilišno obrazovanje,

Imao je skupinu odanih pristaša koji su ga voljeli slušati. Kada bi završio, govo­

bili su istaknuti ljudi. Ali, Viktor nije vjerovao mišljenju akademski školovanih

rili su: » O v o je sjajno!« Ali, kada ih je upitao što su razumjeli, usnice bi se sti-

ljudi. Vjerovao je da akademsko učenje kvari način razmišljanja ljudi. Akadem­

snule i nisu odgovarali.

sko školovanje sprečava ljude da razumijevaju putove Prirode.

Bio je nestrpljiv čovjek. Ponekad je bjesnio ili očajavao jer je život prekratak da

Walter je studirao na sveučilištu. Viktor nije volio s njime dijeliti svoje zamisli.

predstavi sve svoje zamisli i cjelinu svoje vizije. Govorio je: » Z a r me ne razumi­

Pribojavao se da će Walter pogrešno tumačiti njegove ideje, da će reći stvari koje

jete?« Gledajući unazad, vidim daje bio nesretan. Govorio je, govorio i govorio,

Viktor ne bi mogao prihvatiti.

ali kao da ga nitko nije čuo. Kao da govori u vjetar. A mnogi od ljudi koji su ga

Jednoga dana otac je bio ovdje u Ischlu. On i ja smo razgovarali. » O č e , « relda

slušali, željeli su odgovore o d m a h . Za Viktora i Vvaltera, razumijevanje Prirode

sam mu, »nije to tako. Walter također poznaje neke stvari.« Viktor me upitao:

bilo je najvažnije od svega. Strojevi su došli mnogo kasnije.

»Podupireš li Waltera?« Rekla sam: » D a , stojim uz njega i ono što radi i znam

Njegova životna zadaća bila je razgovarati sa svima, poticati ljude na razmišljanje.

da Walter također intuitivno razumije putove Prirode.« Viktor je to s oklijeva­

Znao je da cijelu svoju viziju mora predstaviti prije smrti. U vrijeme kada sam ga po­

njem prihvatio i nakon toga nikada više protiv Waltera nije rekao ni riječ. Dobro

znavala, mislim daje mogao osjetiti da mu se približava smrt. To mu je davalo oso­

su surađivali zajedno do kraja, posljednje dvije ili tri godine Viktorova života.

bit osjećaj žurnosti. Imao je vrlo jasnu predodžbu onoga što je potrebno. Za njega, ona je bila jednostavna. Zato je bio vrlo nervozan kad ga ljudi nisu razumjeli. 138

Na koncu, Viktor je rekao Walteru: »Mislim daje dobro da si studirao. Možeš sa školovanim ljudima, inženjerima razgovarati njihovim jezikom.« Jer nitko nije 139

JANI- C O B B A L D : V I K T O R S C H A U B E R G E R : Ž I V O T U U Č E N J U O D P R I R O D E

razumijevao Viktorov jezik. Pomirili su se i to je Waltera učinilo vrlo sretnim. Po­ slije toga je bio daleko smireniji.

RAZGOVOR S GOSPODOM INGEBORG SCHAUBERGER

Nakon Viktorove smrti pojavio se neki Amerikanac i ispričao se Walteru zbog na­ čina kako su se ponašali prema njima. Ali, ipak nije mogao objasniti zašto se to tako

Walter je poštovao svoga oca i njegove zamisli. Prevodio je očeve ideje na jezik koji

dogodilo. Kasnije su dolazili i drugi Amerikanci, petoro ili šestoro njih u različita

su ljudi razumjeli. I Walter je bio čovjek intuicije. Od one vrste koja vidi da je žena

vremena. Svi su govorili: »Oprostite zbog takvoga postupka.« Nisu svi Amerikan­

trudna prije no što i sama sazna! Umio je premostiti dva svijeta - bio je intuitivan i

ci tako loši. Ali, nakon toga, Walter više nije imao posla s Amerikancima.

akademski rječit. Viktor je također premošćivao dva svijeta - od starih znanja vla­ stita oca do današnjih. Viktor je živio stotinu godina ispred svoga vremena.

Pričajte mi o Pitagora-Keplerovom-Sustavu. Walter je započeo PKS. Osjećao je da je njegova životna zadaća objasniti nače­

/ tada je uslijedila američka epizoda.

la Viktorova sustava. Walter je vrlo predano proučavao Keplerove ideje i vidio

Ne znamo točnu pozaclinu američke avanture. Nitko točno ne zna što se dogodi­

sličnost s Viktorovim intuitivnim uvidima. Tragao je za matematičkim objaš­

lo, mnogi o tome samo nagađaju. Godine 1958. ovdje su došla dvojica, Amerikan­

njenjima Viktorova sustava. Keplerov rad o gibanju planeta predstavljao je do­

ci. Obećali su Viktoru brda zlata. Rekoše: »Sve što poželite, Viktore, možete ima­

bru polaznu točku.

ti.« Moguće je da imate sve. Dođite s nama u Teksas. Viktor nije znao engleski, a Walter je poznavao samo osnove jezika. Njega je zanimao samo jezik matematike i rizike. Bio je ondje i prevoditelj, naturalizirani Amerikanac njemačkoga podrijetla. Rekao mi je: » N i riječi. Nikome ne govorite o ovome. Mi vas motrimo.« Prvo su krenuli u New York. Tamo su imali službenu dobrodošlicu. »Kakva sre­ ća za Ameriku, kakva sreća za vas«, govorili su. Tri ili četiri dana proveli su u New Yorku, a p o t o m odletjeli u Dallas. Odvezli su se u pustinju. Dobili su bungalov u

A Pitagora? Pitagora je suviše daleko u prošlosti, ali o n o što je naučavao u Egiptu imalo je odjeka u Viktorovim zamislima. Pitagora je bio djed, Kepler otac, a Viktor sin. Svaki je dohvatio štafetu svoga prethodnika i predavao ju dalje. Kod svakoga od njih izričaj je bio različit, ali temeljna načela su jednaka.

pustinji. A Viktor i Walter su upitali: » K a d a ćemo započeti s poslom?« »Mora­

J O R G (njezin sin): Pitagora i Kepler bili su za moga oca heroji jer su u fiziku i

te imati vremena za prilagodbu«, rekoše im. No, nije bilo posla, ni cilja. Walter

astronomiju unijeli ideju harmonije. Oni su moga oca doveli do Zakona o nara­

nije znao zašto su uopće tamo. Samo su osjećali da su stalno p o d nadzorom.

vi Prirode - Natur-Ton-Gesetz - s hiperboličnim stožcima i hiperboličnom spi­

Viktor se razbolio i otišao u bolnicu. Činili su sve što su mogli, sve što je pože­ lio, imao je prvorazrednu njegu. Ali, nitko iz SAD-a nije obitelji u Austriji rekao

ralom kao manifestacijom pulsiranja u evoluciji. To je razlog zašto PKS simbo­ lizira hiperbolična spirala.

da je Viktor obolio. Mi nismo znali da je bolestan. Želio se vratiti kući. Rekoše m u : » A k o se želite vratiti u Europu, morate pot­

0 idejama Viktora Schaubergera znam iz čitanja knjige Olofa Alexanderssona i

pisati ovaj d o k u m e n t . « Morao je obećati da nikome neće govoriti o svojim za­

prijevoda njegovih spisa koje je napravio Callum Coats. Tako danas njegova poru­

mislima. Isključivo Amerikancima. Primorali su ga da potpiše taj dokument. Pet

ka dolazi do ljudi.

dana nakon povratka, umro je. Prije smrti, uvijek bi ponavljao: » N e smijem go­ voriti ništa. Uzeli su mi riječi.« 140

Olof Alexandersson boravio je ovdje 1959. godine. Bio je prvi nestručnjak koji je uspostavio vezu s Walterom. Ne znam kako je do toga došlo. Dolazio je šest ili 141

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

IZVORI, VEZE I P R I M J E N E

IZVORI I VEZE

Skupine koje istražuju i primjenjuju ideje Viktora Schaubergera: P Y T H AG O R A S - K E P L E R - S Y S T E M

po Viktoru i Walteru Schaubergeru.

Kaltenbach 162, A-4820 Bad Ischl, Austria Tel +43 6132 24814 www.pks.or.at Organizaciju je osnovao Walter Schauberger. PKS je domaćin seminara na njemačkome jezi­ ku u područjima rada Viktora i Waltera Schaubergera. Povremeno priređuje seminare na en­ gleskome. Imaju otvorene dane svake srijede od svibnja do rujna, od 16.00 do 19.00 sati.

ALICK BARTHOLOMEW INGEBORG SCHAUBERGER I AUTORICA, 2 0 0 4 . (SNIMILA: S U S A N N E I'ROCK)

Sulis Health, The Hollies, Mill Hill, Wellow, Bath BA2 8QJ www.schauberger.co.uk

sedam puta i ostali su u vezi. Bio n a m je od velike pomoći i još uvijek jest. Svatko tko je pročitao njegovu knjigu rekao bi: » O h , kakav je Viktor bio čovjek!« Olofi Walter imali su akademski odnos. Sa m n o m pak, to je bilo osobno prijateljstvo. Callum Coats je prvi put u Bad Ischl došao sa svojom majkom, godinu dana na­ kon Viktorove smrti. Njegova je majka poznavala Richarda St. Barbe Bakera i on ju je predstavio obitelji Schauberger. Sjećam se kada je Callum došao. Ušao je u

Izdavač Alick Bartholomew prvi je s djelom Viktora Schaubergera upoznao čitatelje en­ gleskoga govornog područja. Njegova internetska stranica sadrži širok popis linkova u svezi sa Schaubergerom.

GRUPPE DER NEUEN »Novi krug« Dipl.ing. Volker Jonas, Dewitzer str. 103, D-04425, Taucha, Germany Tel: 034298 49091

ured PKS-a i vidio spirale nacrtane na zidovima. U tome trenutku pred njim su

http://www.gruppederneuen.de

se otvorila velika vrata. Bio je to trenutak u kojemu se mijenja život. Sjećanje na

Ovu su skupinu prijatelji Waltera Schaubergera utemeljili da bi nastavili istraživati Vik­

te spirale pratilo ga je. Kasnije se vratio i radio ovdje.

torove zamisli.

Callum je moj dragi prijatelj. Gdje god da se Viktor nalazi, mislim daje vrlo za­ IMPLOSION MAGAZINE

dovoljan Callumom. Bad Ischl, Austrija, 3.-6. lipnja 2004.

Klaus Rauber, Geroldseckstr. 4,77736 Zell a.H. Tel. 07835-5252, Fax: 07835-631498 Časopis na njemačkome jeziku, kojega je 1958. utemeljio Aloys Kikaly, pristaša i prija­ telj Viktora Schaubergera, a obnovio ga je Klaus Rauber.

142

143

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

IZVORI, VEZE I PRIMJENE

THE INSTITUTE FOR ECO-TECHNOLOGY

IMPLEMENTATIONS COPPER GARDEN TOOLS

Krokcgatan 4.S-413 18 Goteborg, Sweden

Jane Cobbald

http://iet-community.org Potaknuta idejama Viktora Schaubergera, ova skupina istražuje i potiče praktičnu pri­ mjenu njegova djela.

VORTEX SCIENCE www.vortexscience.com »Unapređivanjem Prirode služimo čovječanstvu.« Kanadska internetska stranica pod vodstvom Williama Baumgartnera, nadahnuta medu ostalim i djelom Viktora Schau­ bergera, istražuje nove pravce razmišljanja o našem planetu i novim nerazarajućim teh­ nologijama.

FRANK GERMANO

P.O.BOX 2568, Nuneaton CV10 9YR, U.K. Tel/fox 0845 330 3148 ili +44 24 7639 2497. www.implementations.co.uk Britanski distributer PKS-ovih bakrenih vrtnih alatki. CENTRE FOR IMPLOSION RESEARCH POB 38, Plympton, Plymouth PL7 5YX, UK Tel +44 (0)1752 345 552, fax +44 (0)1752 338 569 www.implosionresearch.com Dolly Knight i Jonathan Stromberg razvili su niz uređaja za poboljšanje kakvoće vode. Proizvode također osobne harmonizere za koje se pokazalo da poboljšavaju opći dobar osjećaj osoba koje ih nose. VORTEX WATER SYSTEMS

Sa sjedištem u SAD-u, Frank Germano inženjer je koji se bavi promocijom i primjenom

PO Box 1295, Bandera, TX 78003, USA Tel 830-796-8377, fax 830-796-8033 http://www.texashillcountrymall.com/vortex/

ideja Viktora Schaubergera. Vodi debatne grupe elektroničkom poštom, kojoj se može

Dan Reese razvio je sustav za pročišćavanje vode koji se temelji na tehnologiji vrtloga.

www.frank.germano.com

pristupiti putem ove stranice. Skupini se može pristupiti izravno na: http://groups.yahoo.com/group/viktorschaubergergroup

LITERATURA I DODATNE UPUTE VIKTOR SCH AUBERGERS WRITINGS

MODERN ENERGY RESEARCH LIBRARY http://merlib.org Još jedna korisna stranica, sa sjedištem u Finskoj. Njen istaknuti cilj jest da drugima po­ maže u otkrivanju uvida i pronalazaka Viktora Schaubergera i drugih.

Glavni izvori za prvih jedanaest poglavlja četiri su toma Eco-Technology Series (Gateway Press, 1998.-2000.) koji predstavljaju rukopise Viktora Schaubergera koje je preveo i ure­ dio Callum Coats: Prvi tom, The Water Wizard (Vodeni čarobnjak); Drugi tom, Nature as Teacher (Priroda kao učitelj); Treći tom, The Fertile Earth (Plodna zemlja); Četvrti tom, The Energy Evolution (Evolucija energije).

PRIMJENE Neke komercijalne primjene ideja Viktora Schaubergera PKS GARTENGERATE AUS KUPFER Kaltenbach 162.A-4820 www.kupferspuren.st

DRUGE KNJIGE O VIKTORU SCHAUBERGERU Alexandersson, Olof: Livitig Water, 1982. Inspirativna knjižica koja donosi priču o Vik­ toru Schaubergeru i njegovim zamislima. Coats, Callum: Living Energies, Gateway Press 1996. Cjelovitiji pregled djela Viktora Sc­ haubergera.

PKS-ove bakrene vrtne alatke, potaknute radom Viktora Schaubergera s bakrenim vrt­

Bartholomew, Alick: Hidden Nature, Vie Startling Insights of Viktor Schauberger, Floris

nim priborom.

Books 2003. Pristupačan prikaz sustava mišljenja Viktora Schaubergera.

144

145

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U UČENJU OD PRIRODE

LITERATURA

IZVORI, VEZE I PRIMJENE

je u Zemljinu gravitacijskom polju. Tako se, kao posljedica susreta sunčeva svjetla s vanj­ skom atmosferom, dobiva čisti kisik za planet.

Prvo poglavlje

Za opis izvanrednih svojstava elemenata ugljika i njegove pogodnosti za život u tempe-

Za širi opis aktivnosti Viktora Schaubergera u ratnim godinama: Cook, Nick: The Hunt for Zero Point, Arrow Press 2002.

ratumome lancu tekuće vode: Denton: Nature's Destiny, op. cit., Chapter 5.

Treće poglavlje Za opis izvanrednih svojstava vode i niza zapanjujućih podudarnosti koje ju čine jedin­ stveno pogodnom za potporu života zasnovanoga na vodiku: Michael J. Denton: Nature's Destiny, The Free Press 1998. Četvrto poglavlje O prilagodbi jaja iz vode za bezvodni medij: Batmanghelidj, F: Your Body's Many Cries for Water, Tagman Press 2000. Na str. 12, dr. Batmanghelidj donosi sličan slučaj za razvitak ljudskoga tijela od vrsta što žive u vodenom okolišu, koje su tijekom vremena stekle strategije upravljanja svojom unutarnjom vodom. Šesto poglavlje Suvremeni udžbenik o znanosti tla koji o važnosti transfera energije u zemlji (kation je pozitivno nabijena električna čestica) kaže: Izmjena kationaje uz fotosintezu temeljni proces podržavanja života. Bez toga svojstva tla zemaljski ekosustavi ne bi mogli zadržati dovoljno hranjivih sastojaka da podupru prirod­ nu ili uvedenu vegetaciju, osobito u slučaju takvih poremećaja kao što je sječa stabala, po­ žar ili kultiviranje. (Iz Brady, Nyle C. and Weil, Raymond R.: The Nature and Properties of Soils, eleventh edition, Prentice Hall 1996., str. 270) Pola stoljeća prije taj je proces predstavljao temeljni dio pristupa Viktora Schaubergera kultiviranju. Izgleda da ga je dominirajuća znanost sustigla. Sedmo poglavlje Za opis kemijskih elemenata: Emslcy, John: Nature's Building blocks: An A-Z Guide to the Elements, Oxford University Press 2001. Stvaranje kisika sunčevim svjetlom: opis Viktora Schaubergera o kisiku kao očvrsnutome sunčevim svjetlom graniči s mističnim, ali za to postoji fizikalno objašnjenje. Voda

O procesima fermentacije: McGee, Harold: On Food and Cooking: the Science and Lore of the Kitchen, Harper Collins 1991. Deveto poglavlje Kako željezo provodi isušenu energiju iz tla: Tabraham, A.P: Solar Energy and Dowsing in the Isles of Stilly for Gardeners and Farmers, 1982., A.P. and E.V. Tabraham, St Mar's, Isles of Scilly. A.P. Tabraham iskusni je rašljar. Knjiga govori o njegovim istraživanjima o tome zašto rani narcisi uzgojeni na Otočju Scilly tamo više ne cvjetaju. Implementi željeza, otkrio je, imali su pritom važnu idogu. O bakrenome priboru i puževima: krv puža golaća i puža sadrži hemocijanin, baziran na bakru, za razliku od hemoglobina u krvi sisavaca. Za daljnju raspravu o značenju toga: The Story of Copper Garden Tools by Jane Cobbald, Implementations, P.O.Box 2568, Nu­ neaton CV10 9YR, UK. Deseto poglavlje Postoji knjiga na koju se Viktor Schauberger često poziva, ali je nisam uspjela pronaći. To je Tf)e Flight of the Great Horse, Svena Hedina. Prema Viktoru Schaubergeru, knjiga opisuje izvanredne tehnologije još postojeće na Bliskome istoku u vrijeme Hedinova po­ sjeta, za prijenos vode podzemnim cjevovodima. Sven Hedin bio je švedski istraživač prve polovice dvadesetoga stoljeća. Druge su nje­ gove knjige dostupne, uključujući opis njegovih putovanja pustinjom Gobi. Osim svoje zaokupljenosti mjerenjem ljudskih lubanja, što se držalo važnim i vrijednim znanstve­ nim ispitivanjem toga vremena, a potom izašlo iz mode, nedvojbeno je bio hrabar, ra­ doznao i častan čovjek. Više o Goetheu: Naydler, Jeremy: Goethe on Science: an anthology of Goethe's scientific ivritings, Floris Bo­ oks, Edinburgh 1996. Gray, Ronald, Goethe: a critical introduction, Cambridge University Press 1967.

koja isparava visoko u atmosferu dolazi u dodir sa sunčevom energijom. S tom energijom

O Leonardu da Vinciju:

ona se raspada na svoje sastavne dijelove, vodik i kisik. Taj proces je poznat kao fotoliza.

Viktor Schauberger često je aludirao na Leonardov Prima Motore. Jedini podsjetnik na

Vodik je suviše lagan da ga zemlja zadrži pa bježi u svemir. Kisik, teži element, zadržan

Glavnoga pokretača pronašla sam u Leonardovoj bilježnici danas poznatoj kao Codex

146

147

JANE COBBALD: VIKTOR SCHAUBERGER: ŽIVOT U

UČENJU OD PRIRODE

Atlanticus. Ovdje je dio na izvornome talijanskom (ali nije napisan s desna na lijevo kako

KAZALO

je to radio Leonardo) s prijevodom: Ogni corpo sperico di densa e resistente superfizie, mosso da pari potenzia jara tanto movimento con sua balzi causati da duro e solio smalto, quanto agittarlo libero per I aria. 0 mirabile giustizia di te, Primo Motore! Tu non hi voluto mancare a nessuna potenzia l'ordini e qualita de'sua neciessari effeti, con cio sia che una potenzia debbe cacciare 100 bracei una cosa vinta da lei, e quella nel suo obbedire trova intoppo, ai ordinato che la poten­ zia del corpo ricusi novo movimento, ili quale per diversi balzi recuperi la intera somma del

Alexandersson, Olof 142, 145

Heraklit 10, 112, 114

suo debito viaggio.

aluminij 70,77

Hermes Trismcgistos 29, 84

»Svako sferno tijelo guste i otporne površine, kada se pokreće jednakom silom, učinit će takav pokret u odskocima uzrokovanim njegovim učinkom na konkretnu podlogu kao da je bačeno slobodno u zrak. O kako je divljenja vrijedna Tvoja pravda, o Ti Glavni pokretaču! Ti nisi želio da bilo koja sila bude lišena postupaka ili odlika nužnih za njezine učinke: jer ako sila ima spo­

anomalna točka 39,40, 41, 42,43,45,48, 66, 67, 82, 91, 124

izvorno gibanje 34, 36,72,74, 93, 109, 124

Atlantida 93 jezgra vodenoga tijela 45 bakar 70, 84,105,106 Baker, Richard St Barbc 128

karboni 78,79

sobnost da pokrene objekt koji je osvojila, stotinu braceia, a taj objekt pokoravajući se

biocenoza 62

kisik 42, 53,61,63,64,65,67,68,70,72,

naiđe na prepreku, Ti si naložio da će nova sila sraza uzrokovati novo gibanje koje će ra­

biološki vakuum 36, 81, 124

zličitim odskocima potvrditi sav stupanj udaljenosti koju je morala prijeći.«

biomagnctizam 70,72

(Tfje Notebooks of Leonardo da Vinci, World's Classics, Oxford University Press, 1998., str.

bipolarni 72, 91

76) Coats, Callum 20,141,142, 145 V i š e o Heraklitu: dijamagnetizam 70,71 Barnes Jonathan: Early Greek Philosophy, Penguin Classics 1987.

dinageni 87 Dunav 45, 116, 123

Jedanaesto poglavlje Cjelovit prijevod izvješća profesora Popela u: The Energy Evolution, str. 219-246.

etericiteti 78, 86

74, 78, 79, 80, 81, 82, 86, 107, 146, 147 kompost 52,84,92, 107 korijenska protoplazma 80 krčenje šume 62, 132 kružno-spiralna prostorna krivulja 32, 33, 71,74, 101, 111 kudu antilopa 122,123 kvaligeni 87, 89, 90, 93 Leonardo da Vinci 148 levitacija 33, 89

Druga polovica poglavlja temelji se na obavijestima gospode Ingeborg Schauberger.

evolucija 16, 17,85,145

Dvanaesto poglavlje

fermentacija 82,84,147

O istraživanjima vode koja je potaknuo Rudolf Steiner:

feromagnetizam 70

Schwenk, Theodor: Sensitive Chaos, Rudolf Steiner Press, London 1965.

Forchheimer, Philipp 48,49

Wilkes, John: Flowforms, Floris Books, Edinburgh 2004.

fotoliza 146

Pitagora-Keplerov-Sustav 128

fruktigen 58, 78,79,80, 81, 82, 83, 85, 87,

planetarno gibanje 34, 97, 111

O izmijenjenim stajalištima o rijeci Rajni:

90, 92,93

oksigeni 79,80,81,91 Paracelsus 111 paramagnetsko 70,71

plantažna monokultura 67 Platon 10, 111

Više o Akcijskom planu za obranu od poplava Rajne vidi na United Nations Environment

geosfcra 80

Program internetskoj stranici, http://www.unep.org/geo/geo3/english/463.htm

gnojivo 92, 102, 104

Popel.Franz 122, 123

O izmijenjenim stajalištima o šumama Ujedinjenoga Kraljevstva: Rackham, Oliver: Tl)e

Goethe,J. W. 10,109, 110, 111, 135, 147

Rajna 45,71,99,116, 123, 131, 132, 148

Illustrated History of the Countryside, Weidenfeld and Nicholson 2003.

granični sloj 40

rajnsko zlato 71

148

149

JANE C O B B A L D : VIKTOR SCHAUBERGER: Ž I V O T U UČENJU OD PRIRODE

Schauberger, Ingeborg 13, 15, 18, 121, 126,

truljenje 35, 66, 82, 85

127, 131, 136, 142, 148 Schauberger, Jorg 15, 131, 136

ur-fenomen 111

Schauberger, Walter 18,27, 121, 126, 127, 128, 129, 130, 135, 136, 137, 139,

vodik 81, 146

140, 141, 142, 143

vučna sila 36

Schaumburg-Lippe, princ Adolf von 24, 51 sinteza 111, 112

Zuckerkandl 91

sol 66,67 Stciner, Rudolf 148 Tales 112 temperaturni gradijent 42, 43, 45,46,48, 63, 64, 65, 66, 67

željezo 70, 71,74, 99, 104, 105, 107, 147