Ivica i Filip Gusić - Rječnik Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine

IVICA GUSIĆ

FILIP GUSIĆ

v

RJECNIK GOVORA DALMATINSKE ZAGORE I ZAPADNE HERCEGOVINE

ČITATELJU Ovo je verzija rječnika govora na području Dalmatinske zagore (omeđenog južno Biokovom, Mosorom i Kozjakom, zapadno rijekom Krkom, sjeverno Dinarom, Kamešnicom i Zavelimom, a istočno Bekijskim poljem) i dijela Zapadne Hercegovine (rubovi Rastoke, Bekije, Posuškog, Duvanjskog i Livanjskog kraja). Iako se vrlo sličan govor proteže u svim smjerovima izvan tih granica, ograničili smo se na spomenuto područje. Ova se verzija izdaje u pojednostavljenom obliku bez naglasaka riječi, namijenjena je širem čitalačkom sloju i bit će uglavnom podijeljena prijateljima i institucijama koje su zainteresirane za ovakvu građu. Priprema se i upotpunjena, proširena verzija u kojoj će biti naznačeni naglasci te podrijetlo riječi. U njenoj će realizaciji sudjelovati i jezični stručnjaci. U sadašnjem obliku u rječniku je oko 10 000 riječi. Neke riječi bi, možda, trebalo izbaciti, neke bi trebalo svakako dodati; ima i onih koje su krivo zapisane ili krivo ili nepotpuno objašnjene (nadamo se da je takvih malo u usporedbi s cjelinom).

Nismo mogli izbjeći riječi stranog podrijetla (turski, talijanski, njemački, francuski i predhrvatski utjecaj na tim prostorima bio je vrlo jak). Zapisali smo ih ponajviše zato da bismo koliko-toliko dobili predodžbu dokle je taj utjecaj došao. Hrvatske riječi, nepoznate ili slabo poznate u hrvatskom knjiievnom jeziku, bile su nam puno zanimljivije. Čini se da su u zagori za gotovo svaki važniji pojam imali i hrvatsku riječ. Ima i riječi kojima mi ne znamo podrijetlo. Nećemo navoditi podrijetlo riječi ni u onim slučajevima kad ga znademo. U rječnik su uključene samo riječi koje su se govorile do Drugoga svjetskog rata. Ima puno riječi koje su u novije doba ušle u govor stanovnika tog područja. Tomu su ponajviše razlogom odlasci na rad u Njemačku, redovito školovanje te pojava radija i televizije. Drastična promjena načina života donijela je puno novih, u pravilu stranih riječi. Primjećuje se i obratan proces: nestaju mnoge strane riječi korištene u prošlosti, dok ostaju samo odgovarajuće hrvatske riječi (koje su bile poznate i ranije ili su tek u novije vrijeme usvojene). Na žalost, s promjenom načina života nestaju i mnoge izvorne hrvatske riječi koje su prije bile u stalnoj uporabi. Također, vremenom su neke lokalne riječi ušle u književni hrvatski jezik i u uporabni jezik (tome su ponajviše doprinijeli književnici, novinari i prevoditelji koji su podrijetlom iz tih krajeva; ne treba zanemariti ni jake migracije s tog područja u velike hrvatske gradove). Mi smo, ipak, neke takve riječi uvrstili u rječnik. Pokušali smo svaku riječ povezati natuknicama s njom srodnim riječima. Primjerice, za drvenasti dio kukuruzna klipa ima više od deset različitih naziva; svaki se od njih upućuje na riječ turina, dočim se u obradi te riječi navode svi spomenuti nazivi (korun, kukuruška, kurelja, kureljica, ovaljina, paćalica, paćura, šuvela, sturina itd.). Središnju riječ (u navedenom primjeru riječ turina) birali smo nekada zato što je najčešća u uporabi, a ponekad, kao i u spomenutom slučaju, samo zato što je nama najuobičajenija. Nažalost, ima slučajeva kada nismo tako postupili. Rjeđe je razlog tome slu�ajan propust, češće je razlog naše nepotpuno poznavanje građe. Primjerice,

navedeni su mnogi nazivi jestivog zelja ili drugih trava, vrsta riba i sl. pri čemu mi nismo sigurni je li pokatkad riječ o različitim nazivima za isti pojam. Narod često istim imenima naziva trave slična izgleda iako one možda pripadaju i različitim porodicama. Ponekad istoj biljci pridaju različita imena. Svaka pomoć u ovom i sličnim slučajevima, dobrodošla nam je. Ima riječi koje su općepoznate, a mi smo ih uvrstili u rječnik. Razlozi su raznoliki: nekada su to riječi vrlo važne za stanovnike zagore (primjerice nazivi domaćih životinja), nekada zato što se te riječi naglašavaju drukčije nego u hrvatskom književnom jeziku. Postoje riječi kojima je izgovor vrlo teško ili gotovo nemoguće zapisati, primjerice 'riječ (uzvik) ptrči. Nekada neku riječ navodimo da bismo uz nju naveli mnoštvo drugih manje poznatih riječi povezanih s tom riječi (tako je uz natuknicu kamen navedeno četrdesetak drugih riječi, uglavnom naziva vrsta kamenja). Slično je s rječju sud gdje navodimo stotinjak naziva. Ipak, općepoznatih riječi ima malo u usporedbi s ostalima. Čest je slučaj da nekoj riječi dajemo značenje koje nije standardno u hrvatskom književnom jeziku, bez spominjanja da se ta riječ koristi i u tom značenju. Jednako tako, u rječniku nismo uvijek razdvajali osnovno značenje riječi od prenesenog niti smo uvijek navodili je li riječ o osnovnom ili prenesenom značenju. Mislimo da je uvijek iz konteksta jasno o kojem je značenju riječ. Nekim riječima ne znamo pravo određenje i potpuno značenje pa smo ih pokušali objasniti njihovim posebnim značenjem (u nekom posebnom slučaju, primjerice riječ navrsti). Uz pojedine riječi sustavno dajemo i bliske riječi, varijante izgovora pojedinih riječi te izvedenice. Takav pristup ponešto opterećuje rječnik, ali daje potpuniju sliku o jezičnoj građi u zagori. Dakako, ispis varijanata nije potpun; mi smo zapisali samo ono što znademo. Nismo se upuštali u ocjenu koja je izgovorena varijanta jezično važna, a koja je nezanimljiva iskrivljenica. Iako je većina zapisanih riječi poznata u cijeloj zagori, postoje riječi koje se koriste samo u nekim dijelovima ili samo u nekim selima. Prema tome, kad se u rječniku navede neka riječ, to nikako ne znači da je ona uobičajena za cijelo obrađeno područje. U rječniku ne navodimo u kojim se područjima koristi pokoja riječ čak ako to i znademo. Taj posao ostavljamo budućim stručnijim istraživačima. Pri pisanju rječnika koristili smo se i pisanom građom, ali smo sve provjeravali na terenu. Uz neke pojmove navodimo prigodnu izreku, pjesmicu (gangu), poslovicu, zagonetku i sl. Takvi su primjeri napisani kosim slovima. Navedeni pojam pokušavamo približiti i nekom rečenicom koju smo čuli da je izgovorena, a u kojoj se taj pojam spominje ili koja se tiče tog pojma. Taj dio ne smatramo završenim. U pravilu smo izbjegavali napomene koje se tiču običaja (običaji se razlikuju od mjesta do mjesta). Ipak navedeni su i neki običaji (nikako ih ne treba smatrati jedinim, prevladavajućim ili službenim). Odlučili smo navesti sva glavna naselja u (samo u Dalmatinskoj zagori) ponegdje i neke dijelove naselja ili neke druge podatke. Nismo naveli (barem ne u potpunosti) nazive rijeka i izvora (ili važnijih bunara), to bismo u budućnosti svakako htjeli. Nismo navodili ni nazive manjih lokaliteta, niti ih mislimo navoditi. Pokušali smo dočarati govor seoskog stanovništva. Govor u gradskim sredinama (Sinj, Imotski, Drniš, Knin)

opterećen je tuđicama (naročito talijanizrnima) te pojmovima svojstvenim samo za takav način života. Taj smo govor samo djelomice uvrstili u rječnik. Riječi koje su samostalne natuknice u rječniku (ili u rječniku ima riječ vrlo bliska toj riječi) otiskane su masnim slovima. Uz samu riječ često navodimo i po nekoliko varijanata, već prema tome kako smo čuli da se te riječi izgovaraju. Nije rijedak slučaj da različiti ljudi istom rječju označavaju različite, čak suprotne pojmove. Mi ne ulazimo u razloge zašto je to tako. Inače, gotovo u svim slučajevima, odlučili smo se da zabilježirno stvarno stanje (po našem mišljenju), a zaključke i komentare ostavljamo stručnjacima. Pokušali smo r1apisati čitljivu knjigu, zato je u potpunost izbjegnut znanstveni pristup i stručno nazivlje. Riječi su objašnjene jednostavnim jezikom, gotovo bez uporabe stranih riječi. Htjeli smo da čitatelj osjeti duh i ćudoređe hrvatskog naroda koji živi na ovim prostorima, težak život i vedru narav i bit ćemo zadovoljni ako smo barem malo u tome uspjeli. Svjesni smo da je rječnik nepotpun, neki su pojmovi potanko obrađeni, neki slabo, krivo ili nikako. Pokušali smo uravnoteženo prikazati govor cijelog područja, međutim svjesni smo da nismo uspjeli. Prevladava govor našeg užeg kraja koji najbolje poznajemo. Od prvih čitatelja očekujemo pomoć i u tom smjeru. Svaka primjedba, svaki savjet dobro su nam došli. Postoje osobe koje su zaslužne za trenutnu verziju rječnika. Nećemo ih zaboraviti, ali za sada ih nećemo spominjati.

Uputa za čitanje Riječi su popredane abecednim redom. Dio teksta otisnut masnim slovima odnosi se na pojmove koji su objašnjeni u rječniku. Na primjer, u natuknici Usmrs način zidanja s nejednakim zidnicama. Tako se u pravilu zide unutarnji zid, ali može i vanjski. Vidi muzina. Pretraživanjem u rječniku riječi koje su otisnute masno (ili koje su im slične) čitatelj može naći natuknice zidnica, zidati (u kojoj se upućuje na 18 pojmova vezanih sa ziđanjem koji su objašnjeni u rječniku) i muzina. Kosim slovima otisnute su poslovice, izreke, pjesmice ili dijelovi teksta koje smo izravno čuli od ljudi iz Dalmatinske zagore ili zapadne Hercegovine. -

Prof.dr.sc. Ivica Gusić

ADUT

A

A -L i; protiv. Igramo dva a dva

od tog igrača, on ima pravo vratiti

(dvojica protiv dvojice). Vidi tešta a

balotu (uz uvjet da ona ne dodirne

tešta, igla, odziv.

nijednu

2.

izraz

čuđenja,

glas

kojim

se

balotu).

Izraz

se

često

upotrebljava za svaki površno i lažno "-

napravljen posao. Napravijo je to

doziva, odziva i sl. Slično je an. u

abazogo (ako ispadne dobro, u redu

obzir nekoga, nečijih riječi i sl. Ona

je, a ako ne ispadne, neće se puno

meni lli abada.

uzbuđivati). Izgovaraju i abanzogo,

ABADA TI

banzogo.

ABAD

uvažavanje;

-

nešto;

-

uzimanje

osvrtati se na nekoga ili

uzimati

u

obzir

što

netko

krojač

-

(u

pravilu

seljačke suklene odjeće). Daju ga kao

nadimak.

šnajder,

Vidi

pokriva

-

ABETINA

-

kaputina;

bilo

koji

neuredan i islužen zagmjač.

ABIT

-

fratarska odjeća. Izgovaraju i

abet. Vidi mantija.

šalturica.

ABAJA

glas, vijest. Aber dala da bi

-

se udala.

govori i sl. Slično je i obadati.

ABADŽUA

ABER

pokrivač od čoje kojim se

osedlan

konj

(ide

preko

ABORA T

-

sernjak, zahod, nužnik

(neki i t�o govore).

unkaša i malo preko trupa; mogu biti

ADA

i rupe za unkaš, a i za stremeno

ADET

remenje). Konji na alci pokriveni su

ljubi prag, baca grotulju i sL). Koliko

abajom. Izgovaraju i abajlija. Vidi

sela

puli-abaja.

jednako ne vide).

ABAK

-

račun,

naročito

tablica

-

riječni otok. Ada Bandalova. običaj (na primjer da mlada

-

toliko

ADUT

-

množenja, dijeljenja i mjera.

dokaz;

ABAZOGO

područje

-

riječ koju izgovara

balotač kad igra, a ne zna se čiji je punat. Ako se ustanovi da je punat

i

adeta

(svačije

oči

karta od igre (u briškuli);

moćan

čovjek.

Adut

je

i

koje pripada nakom selu,

rodu ili čovjekU (u paši, sječi i sL).

ADIJO

AKATI

2

Siku u našemu adutu. Izgovaraju

AJKO

Koza se pogoni i uzvikom

dut, udut, erdut. ADUO

-

-

hadžija. Bog dili pamet, a

U Nedilju dođi moja lole.

- 1. vojni zapovijednik u

krajini za vrijeme mletačke uprave. 2. i

vojvodin pomoćnik u alci. Zove se

pobočnik.

se

ime

AJME

-

jao, teško. Lako ti je tuđu

muku mučit, ma ajme onomu komu šta je. Ajme meni, jadna ti san, pravo ćeš me na zlo natrat.

turski vojni zapovijednik. To

AGA -

koz-koz!

Ajko Bare, ćiko moja Kole,

adžija čorbu.

AĐUTANT

koza.

Koz-koz, vraže! Vidi ćiko.

zbogom, doviđenja.

ADŽUA

uzvik kojim se pogoni

-

pripisuje

onome

tko

je

Ajme

onomu

Izgovaraju i

koga

selo

ujme te ajmek.

imućan, tko je sklon zapovijedanju

Ovo su ti Elezi iStrunje,

tko je moćan i sl. Šta je agi bala

Ajme ti mu ko se dirne u nje.

slame. Vidi beg.

AJA

AJMEKATI

- uzvik koji znači: nije dobro;

-

kukati, zapomagati,

govoriti ajme meni.

Ajmekanje

neće biti dobro; ne valja. Aja ako si

(kukanje, zapomaganje).

tako odredijo.

AJNSKOLI

AJAM

-

uže oko vrata paripčetu kad

-

vidi

stoka,

AJVAN -

najiskoli.

blago (odnosno

vrše ili kad je upregnut. Za ajam se

živinče). Vidi

kvači

AKA - vika. Vidi akati.

Ajam je slična oprema

kuka.

za magare ili vola. Vidi

AJAT

�

alata. Vidi

AJATI

držanje

teza, kuća, ćepenak.

- mariti; htjeti. Čuje, ali ne

AKARUN AKATI

-

-

vidi

Aperun.

vikati. Kad vuk napadne

stoku, čobani viču, akaju: aa, aa,

apustija, aa, apustija. Neki kažu da

aje.

AJDUČICA stolistnik.

Neki

ljekovita je

zovu

trava,

kuniea.

izraz

apustija, opustija, pustija

znači: proklet bio, ostao pust,

Stavljaju je na ranu da ne dođe do

usamljen.

zaraze. Vidi

pustijakanje.

AJER

zenđil.

AKACUA - vrsta drveta, bagrem.

orma.

kućica sklepana za

miri.

-

zarestača, gavez.

korist. Nema od njega ajera.

Akanje (vikanje). Vidi

AKORD vezan

ALAL

3

AKORD

-

na

rad na pogodbu, obično

posjedovanju akuže).

rok

(javljeno, javljeno posjedovanje

(ne

na

nadnicu).

akuže). Je li išta bilo akužano?

Akordaš (radnik na akord). vidi

AKRAČ

-

AKRAP

-

Akužano

AL

krač. .

1. krupna crna baja koje

-

šteta. Dosta si mi ala

napravijo. ljudski

izmet

skupa

s

ima u vlažnim podrumima, škorpion.

ALA

Zovu

mokraćom. U grad, u smrad, alon

je

Vidi

štipavac.

mačigrabun. Crni se

ka akrap. 2.

nadimak za crna čovjeka.

AKS

-

sve smrdi.

ALA

osovina na kotačima

kara

ili

-

-

uzvik koji znači idil, odlazi!.

Ala ga se (skači na noge, požuri). nepošteno stečena dobit.

nekog drugog vozila. Izgovaraju i

ALAKA

aksa.

Naalakati se

AKŠAM hvata

sumrak; vrijeme kad se

-

sumrak.

spremaju na

AKŠARA

Tada

se

momci

vrsta

(loze

divljašice

AKTIVAN -

-

vrlo radin, marljiv.

slučaj u

ima tri ili četiri odnosno

akuže

nepoštene načine). Vidi

ALAJ ČAUŠ

trešeti

napolitanu.

ili

duje,

Karta

razne

alamaka.

debeli svat.

2. zapovjednik čete

alkara­

vojvodin

zamjenik. I sam sudjeluje u gađanju

kad netko

aša, trice

na

1. onaj tko prednjači.

-

kopljanika, ujedno

divljake). AKUŽA

(nakupiti

U svatima to je

silo.

-

-

od

je bilo koja karta koja može

alke. Odjeća mu je svečanija nego u ostalih alkara, prevladavaju crni tonovi. Umjesto

dolame, ima

dolamicu (do pasa).

sudjelovati u akuži. Nju isto nekada

ALAJIN

kraće zovu akužom. Vidi

samo gleda kako će digdi štogot

batuda,

- okiamar,

osoba koja

uloviti; proždrljivac.

matadur. 1. prijaviti; optužiti. On

ALAL

ga je akuža (prijavio ga zbog nečega,

Alaliti

optužio ga za nešto).

(oprostiti se). Moreš se alalit (možeš

AKUŽATI

-

2. javljati posjedovanje

akuže; imati

akužu. Zaboravlja san akužat (javit).

Akužanje (javljanje, javljanje o

-

odobravanje; opraštanje. (odobravati).

Alaliti

se

se oprostiti od života). Alal ti vira

(bravo). S alaion

(s odobravanjem, s

ALKA

4

ALAMAKA

jako snalažljiva osoba,

blagoslovom, s oprostom). S alalon

ALČEK

in bilo.

prokopica; nitko je ne može

ALAMAKA

-

isto što i

-

nadmudriti, prevariti ni zaplašiti.

alaka tj.

muktešina. Lako mu je bilo dok je

Najčešće se kaže za ženu. Vidi

bilo alamake.

ALEGRAN

ALAMA N

Nijemac. Njemica je

-

To je i sablja kovana u

alamanka. Njemačkoj.

Govore

aleman,

ALAPAČA

-

žena koja puno i svašta

što

bilo

-

da

riskantno; riskirajući;

bilo.

Izgovaraju

i

alarišća. Vidi rišćati. ALAŠA

-

ALEMAN -

-

veseo.

raspoloženje,

aran, dokon.

vidi

alaman.

l . viteška igra u spomen

pobjede žitelja Cetinske krajine nad Turcima 1715. g. Izgovaraju i

govori, ženturača.

ALARIŠĆE

dobro

živahnost). Vidi

ALKA

alemanka.

(

Alegranost

živahan,

-

apaš.

alka.

Ko je odnija alku? (tko je pobijedio u alkarskom nadmetanju). Vidi

bilig,

boj.

l . mnoštvo konja, također

2. željezni obruč podijeljen na tri

i mnoštvo (obično nepoželjnih) ljudi.

dijela i s manjim obručom u sredini u

Skupija svoju alašu. Izgubijo se u

koji gađaju

alaši.

alci.

2. naziv za trku domaćih konja Gedna

zarobljenog

od trka na

seraske.r paše Čelića.

obdulji

što se održava u

Sinju u drugoj polovici rujna).

ALAT

-

konj sive boje.

ALAVUA

-

Po

(prema

alkari

predaji konja

kopljanici u igri to

je

uzengija

edeka

turskog

Veliki je obruč

posljednjim

statutima)

promjera 13.7 cm, a mali polumjera

izraz kojim se

3.51

cm.

Namješta

Je

na

uže

naglašava da je sve je propalo,

namištač alke

izgubljeno, da je otišlo u nepovrat.

pomoćnika)

Ne pane li skoro kiša, biće alavija

(računajući od središta alke) pomoću

kukuruz.

štapa visine

ALBERTO

prezime

mletačke

punta

zemalja i drugih dobara

pucaju

zagori.

na

ima

VISInU

i 332

svog cm

322 cm. Pogotkom

un�tar manjeg obruča alkar dobiva tri

obitelji koja je bila vlasnik mnogih u

(koji

(to je pogodak u sridu, tada

mačkule,

a

glazba

svira

veselo), ako pogodi unutar gornje

5

ALKAR pregrade

dva punta, ako pogodi u

-

jednu od dviju donjih pregrada

-

AMO

obično bio izvezen i ukrašen

brusama. Vidi dalagan, kumparan. traljav, nespretan;

jedan punat, u ostalim slučajev.ima

ALJTAV

nijedan punat (s tim da ako ne takne

neuredan. Stopanjica je aljtava priko

alku, onda je promašljo, a ako sruši

svakog načina.

alku ili je nabode na koplje- između

AMA

pregrada, kažu: u ništa). Vidi

Ama nemoj ti meni pritit!

bilig,

igre

sudionik sinjske viteške

-

Alkar nije samo

alke.

kopljanik

uzvik pri življem govoru.

-

AMANET

dundo, pripetavati. ALKAR

-

(koji gađa u

alku),

alkar nego

-

zalog; ostavština; zavjet.

To mi je did ostavlja u amanet.

AMBAR -

drveno spremište za

žito.

Drži muvu u ambaru (veliki škrtac;

svaki konjanik koji sudjeluje u alci

škrt kućni gospodar). Izgovaraju

(tu su još

anbar. Vidi koš, kašun.

vojvoda, vojvodin ađutant i

(pobočnik), barjaktar Svaki

barjaka).

alkar

pratioci

ima

svoga

momka. Vidi alaj-čauš. ALOGA

-

tek iznikli raznovrsni

ALVA

-

-

Kad nestane masla uŽarici. Još je teže kućnom gospodaru

korov (obično u kupusnom vrtu).

ALUMINUA

Teško ti je kućnoj stopanjici

aluminij.

neka poslastica. Iđe ki alva

Kad nestane žita u anbaru.

AMEN

-

završetak molitve (tako

budi, neka bude tako). Koristi se i u značenju: gotovo je, nema više,

(brzo odlazi, nestaje; dobro se

dosta. Njegova uvik mora bit zadnja,

prodaje i sL).

ka amen u crkvi. Zar tvoja uvik mora

ALVIR

-

vojni čin u

banderiji

(zastavnik). Daju ga kao osobi koja se voli

pridivak

starešiti.

biti amen?

AMENAT

-

spomen; osjećaj. Ja ga

zoven, ci on ni amenta.

ALJAK - aljetak. Vidi aljina.

AMENOVATI

ALJINA - haljina,

AMAA - amaha, izvrsno, odlično. To

gornji dio

-

potvrditi.

muškog odijela, crni sukneni ogrtač.

si napravio amaa.

Crrti se ka aljina (kažu za bolesnu

AMO

krv). Govore i

Amo na balote.

aljetak, aljak (u

pravilu za kraću aljinu). Aljak je

-

hajdemo. Izgovaraju i

ajmo.

APCIGATI

6

AMO (N)

AMO(N) ovamo. Govore i

ANKO

amokarce, amoka, amokare i sl.

u kojon se kriju. Vidi ni(j)anko,

AN

anci.

-

-

vidi a.

čak. Anko in je kaza pećinu

-

ANA žensko ime. Govore i Anka,

ANTE muško ime. Govore i

Anjara, Ankić, Ankica, Anetina,

Antina, Antesora, Antežina,

Anketina, Anuša, Nuša, Anuška,

Anturina, Antuka, Antuća,

Anurina, Ankurina, Anketurina.

Antunica, Antunić, Anteka,

Vidi zavitan.

Anteeka, Antolac, Antos, Antoč,

-

Sveta Ane moli za me, Sveti Dujme, obraduj me,

-

Antiša, Antić, Anćo, Anćola, Tone, Tonara, Tonko, Tonći, Tonćin,

Mila Gospe pomozi me,

Tonin. Žensko je ime Antica,

Moj Isuse, spasi mene.

Tonka, Tonica. Oko sv. Ante (13.

ANCI

samo. Nisan nikakve dože

-

VI.) počinju se šišati ovce. Običaj je

dodavala, isickala san anci nožon

da se na sv. Antu na dar donosi vuna.

malo kapule. Vidi nijanci. Znači i

Sveti Ante, čuvaj moje janjce. Vidi

niti; čak. Nije anci žile utvrdila (pri

sirina, obadanje, kupusarica.

sadnji kupusa). Anci je za to u Bosnu

ANTIĆ vrsta marelice.

iša. Vidi anko.

ANTREŠENJ

ANDŽAR nož. Rijetko se govori.

stavi na konja ili magare između

ANĐA

strana. Dobija je (j) u antrešenj.

-

vidi Đuka.

-

ANGIR ždrijebac; pastuh -

-

-

dio tovara što se

Govore i antrešelj, antreš, intrešelj

(neuškopIjen konj); naziv za jaka, silna, neobuzdana konja. Tako

ANTUŠ

nazivaju i svakog silna, neukrotiva

ANJCUK

(prčevita, okoprčna) čovjeka. Taj je

obično muško. Neki govore veštit.

čovjek angirast. Izgovaraju i engir,

APAŠ

ingir (to je i dio mlina kojim se

čeljade (koje zna za se). Ponajviše se

podiže i spušta mlinski kamen) te

taj naziv pripisuje ženskoj osobi. Ana

jangir. Vidi diveluk, ključ, bak,

ti je apaš. Vidi alček.

praz, prč.

APCIGATI oduzeti; odbiti.

ANGIRAČA

-

-

vidi tušt. odijelo (odilo, odilje)

-

slobodno

-

-

vidi ingirača.

i

snalažljivo

7

APERTATI

ARAMBAŠiĆI

APERTATI - vratiti konje da idu u

ARADŽINA

suprotnom smjeru kad se pri vršenju

derotina. Vidi rasmuljine.

konop zamota do kraja oko stožine,

ARAMBAŠA

opetati. Apertanje je popraćeno

onaj koji prednjači. Svi su oni lopovi,

uzvikom opet! Vidi opetovanje.

ma

APERTAVATI - na vrijeme se

hajdučki

snalaziti, požurivatiti u poslu ili

aranb8Ša.

nabavci nečega. Apertavanje

2.

(snalaženje; požurivanje u nečemu).

mletačke uprave. Birao se iz naroda.

APERUN

Prvi arambaša je zamijenik serdara

Perun (Bog). En ti boga

-

iznošena

odjeća,

1. vođa, starješina,

-

ti si arambaša. Arambaša je

vođa.

Izgovaraju

zapovjednik banderije za

Aperuna! Izgovaraju i akaron.

(podserdar). Vidi alvir, kapural,

APOŠTO - isključivo; namjerno.

šubaša, kolunelo.

APOŠTUL - apostol.

3.

APS - zatvor. Vidi pržun.

za austrijske uprave. Arambaša je bio

APTAG

stajanje mimo po nečijoj

i na čelu rondara. Vidi čauš.

komandi,

bez

4.

spremnost

na

-

mrdanja; nešto;

stalna

budnost

zapovjednik pandura (bandura)

zapovjednik alkarskih momaka.

Podređen

je

alkarskom

vojvodi.

napetost.Stalno mora biti na aptag.

Hoda na čelu čete momaka za

APTATI - uhvatiti, zaustaviti

alkarskog

nekoga. Apta san ga prid kućon

zamjenik na začelju). Obučen je u

(zaustavio ga bez njegove volje).

narodnu

APTIĆ - afta. Ima aptiće.

bojama bogatiju od ostalih momaka,

APTOVINA - l . abdovina, ljekovita

ima pas traboloz preko strukanoga

biljka. Govore i aptuša.

pasa. Nosi pušku nešto kraće cijevi

2.

(tromblun), a u pripašnjači uz dvije

ugodno, dobro piće. Vino mu je ka

mimohoda

nošnju,

po

(njegov

ukrasima

aptovina.

ukrašene kubure i jatagan, nOSI

APUSTUA - vidi akati.

kamiš te željezne mašice. Ima

ARAČITI

višeklije.

-

haračiti; činiti kakvo

zlo, štetu. Aračlija

arači).

(čovjek koji

za je na svu miru, pravi

aračlija. Arač (težak namet).

ARAMBAŠiĆI

-

je

jelo od mljevenog

mesa (po pravilu od goveđeg mesa pri vratu, malo teletine i prasetine i

ARAMBAŠLUK

ARBIJA

8

slanina panceta), luk, kapula i

ARAR

biber, čaša ulja, umotano u listove

kostreti. Drobovi in ka arari (kažu

kiselog kupusa ili mlade vinove loze

za site, debele krave). Kako je

(neki kažu da je to laž), stoji po dana

kostrijet oštra i opada takav arar ne

pa se kuha (najbolje je u zemljanom

može poslužiti za u mlinicu. U takvu

sudu); na dnu idu listovi kisela

araru nose (ukljukanu) piću blagu,

kupusa, pa šuplja govedija kost i

kumpire, šušanj, gnjoj i sl.

okolo arambašići; pri vrhu je ribani

2.

kupus i luk (češnjak). Dobro je

mlinarski arar. Za razliku od vriće,

servirati

skuhanu

takav je arar od slabije, uglavnom

koštradinu, pancetu ili oglavinu. To

crne vune, s nešto bijele (u osnovi), a

je specijalitet u sinjskoj okolici;

u potki kako je tko imao. Ima

slično je kapuralu

imockoj okolici,

uzdužne strike, i kao i vrića, pekije i

a sve to sarmi u koju se dodaje riža.

uzicu. Namjena mu je kao i vrići.

Govore i arambaše, aramboše i sl.

Drži muvu u araru (kažu za škrta

Vidi rižolozina.

domaćina; stavlja muvu u arar s

uz

posebno

ARAMBAŠLUK

u

I. vreća od kozje dlake,

-

vreća od vune domaće izrade,

područje uprave

brašnom da bi znao ako bi netko od

jednog arambaše (obično nekoliko

ukućana bez njegova znanja dirao

sela).

brašno). Vidi ambar.

-

ARAN l . zahvalan. Nearan je onaj

3.

konjska zobnica.

tko nije aran.

4.

četvrtast komad grubog sukna koji

2.

može služiti kao prostirač, podmetač

-

živahan, oran; spreman. Nisan ja

arna sad s tebon razgovarat. Vidi

ili kao zavežljaj.

alegranost.

ARAZON

ARANZADA

snažna

moćna

razom

razizemljom, spored zemlje.

opasna osoba. Kad je netko mrljav,

ARBET

slab, a junači se, kažu: Je mi nika

muški kukuruz. Sami arbeti.

aranzada.

ARBIJA

ARAP

-

nadimak crnu čovjeku iIi

crnu konju (vrancu).

zemlje,

kukuruz koji se ne oklipa;

-

-

šipka za nabijanje puške

nabijače. Nosi se u prip3Šnjači ili ima svoje mjesto s donje strane puščane cijevi.

ARČ

AŠ

9

ARČ - trošak. Vidi ašluk.

ARŠIN

ARČITI trošiti. Kad se arči, nek se

sukno (otprilike jedan lakat). Sto

-

arči.

Sarčiti, poarčiti (potrošiti).

-

mjera za dužinu, obično za

aršina tanki criva. Vidi mira.

Proda je kuću i sve poarčija.

ARUMAST

AREŽ

jogunast, obijestan; sklon smutnji.

-

vrsta drveta, ariš. Ako te

živahan;

dopane vučija od areži, pocrni pa je

Izgovaraju i arumest.

cure ne mogu obilit.

ARŽANO

ARGAŠ

ASAMAČKI

dugi nož (n9ž argaš), s

-

-

divlji,

vidi Ržano. -

1. jedan i jedan.

oblikovanom drškom koji je stajao u

jedan protiv drugoga (u igri na mure,

krnjama i stavljan upripašnjaču.

na balote, na karte i sl.). Ajmo jednu

Vidi kanze, karikaš.

asamački (ja protiv tebe). Kažu i

ARGATOVATI

raditi.

Isto

samački, osamački, osamačke te

argetovati. Ić na argete (ići na rađu,

tešta a tešta. Vidi drug.

ići na zaradu, obično dalje od kuće).

2.

Za neke znači malvaniti.

pjevač pjeva sam, samački. To može

ARGET -

biti muško ili žensko pjevanje, a ima

radnik koji ide na

naziv za način pjevanja, gdje

zaradu, odnosno malvan.

ih

ARUA

čobanski, putnički itd.

zrak. Nema zere arije (ne

-

puše ni malo). Vidi ćuv;

ARLAUKANJE

što

arlekanje. -

-

praviti se važan, mećati

se. Odatle asan. Dok san da san, nek

Arlekati

san asan. Vidi bašiti se, kerdešiti se.

(nesuvislo vikati, pjevati). Napija se

ASOLIT

pa arleče. Isto arlaukati.

slabašan nije asolit.

ARMADURA

ASTAL

-

Vidi

nesuvisla vika,

pjesma.

pijančeva

osigurati.

sigurati. Izgovaraju i ašigurati. ASITI se

ARLEKANJE

barjaktarski,

vrsta:

ASIGURATI

slično

-

više

skela ili prigrada s

-

-

zdrav, snažan, čio. Tko je stol. Vidi tola.

ASTI - uzvik iznenađenja. Asti

koje se u građevinarstvu. izvode . radovi.

Mandel Asti miša u bunbaku!

ARMAR

AŠ as. U briškuli je najjača karta i

-

ormar.

-

nosi

11

punata.

Tako

je

i

u

trijumpu. U trentunu ima vrijednost

10

AŠA

AZUR

jedan. Ako nije od igre onda je

ašovom). Priašlati (prekopati

vorešt. Vidi karik. U trešetu nosi

ašovom). Priašlan (prekopan

jedan punat (tri bele), ali je nejači od

ašovom).

duje i od trice. Aša baštuna zovu

ATOR

baštunac, aša dinara dinarac, aša

obzir (respekt); naklonost. Ne bi mu

kupa kupan, kupaš, kuparac, a aša

tija ištetit ator (pokvariti

špada

prijateljstvo).

špadan,

zovu

špađan,

prijateljsko poštovanje;

-

špadunac. Vidi napolitana.

ATORITI

AŠA

Šta bi ja njega atorija?

uzvik poricanja. Aša da

-

-

uvažavati, respektirati.

nisan! (nisam to učinio, ne dao Bog

ATORNIK dobar prijatelj (od koga

da sam to učinio).

ti gore oči).

AŠAŠIN

ATROKE

-

varalica (i lupež u isto

-

kamoli, troke.

-

vrijeme). Spreman je i na razbojstvo

AVAN

(ubojica).

(afanati, pasti u nesvijest). Avanalo

AŠATI varati (i varanjem prisvajati

ga, pa je nauznak. To je I naprava za

tuđu imovinu; prisvajati na nepošten

križanje duvana.

način sebi).

AVANCIRATI

-

AŠEŠINJA TI

oštetiti; prevariti.

AVAZ

AŠIGURATI

avaza.

isto što iasigurati.

glas.

-

AŠIKOVATI ljubovati. -

AVERIN

AŠLUK

l . trošak. Neki kažu

svaka ti čast.

-

pasancija. Vidi arč. 2.

velik izbor hrane (na piru, važnom

-

napredovati, uspeti

se na viši, važniji položaj.

Nikoga nisan ašešinja. -

afan, nesvijest. Avanati

-

Ne daje od sebe

bravo, ejvola (evala),

-

AVITATI izdati prostorije u najam. -

Vidi vit.

blagdanu i sl.).

A VIZA TI javiti, upozoriti,

3. pribor za rad. Ko nema svog

navijestiti.

ašluka, slabo.

AVLUA

AŠOV -lopata za kopanje mekše

pridvraće, pridkuća. Vidi obor.

zemlje (prikopavanje), obično

AZUR

pritiskanjem nogom u, za to, učinjeno

se! Azur,azur, kito i svatovi.

mjesto na lopati. Ašlati (kopati

-

-

-

dvorište. Govore i dvor,

povik koji znači spremajte

AŽDER

AŽDER

11

-

Ažderina,

AŽDERINA

proždrljivac, iZišt.

Vidi obloguzan, kostogiođina,

čovjek proždrljiv preko

lizipijetina.

svake mjere. Ažderast (proždrIjiv).

AŽDERINA

•

aždaja. Vidi ažder.

12 BABINI ZUPCI

B

BABA

-

l . očeva ili majčina mater.

BABICA

žena koja pomaže pri

-

2 . stara žena.

rađanju, primalja. Babicom nazivaju

3. ženina mater. Ko nema babe, ne

i krajnji kolac u vinogradu, a i klin u

zna šta je milost Božija. Neki tako

koji se udara pri klepavanju kose

već zovu i curinu mater.

(vidi bapka).

Bog ubija moje babe pivca,

BABINE

Rano piva, ne bilo ga živa.

s obilatim darovima u hrani, a

-

dolazak rodilji u posjetu

4. glomazan komad hrastove crljeni

ponekad i u odjeći za novorođenče.

koji služi kao podloga na koju se

Hrana je predviđena za okrepu

spuštaju teški batovi od hrastove

rodilje. Donosi se: vino, kokoš,

crljeni (dio stupe u mlinicama) i

maslo, jaja i puno tvrdih kolača od

udaraju u sukno.

bijelog brašna. Na babine dolazi

5. mačkara obučena kao stara žena.

obavezno kuma, a od rodbine i

Baba nosi torbu punu luga i posipa

prijatelja tko hoće. Babine traju 6

koga god može. Vidi did.

tjedana. Neki izgovaraju babinje.

BABA ROGA

Vidi babinja groznica.

-

l . zlo biće kojim

plaše djecu po zagori. Budeš li

BABIN NUGA

zločest odnit će te baba roga.

odakle u pravilu dolazi kiša. Kad se

Nazivaju je i drukčije: Baba ujda,

smrkne u Babinu nuglu, neće valit

Baba zejanica. Vidi maminjorga.

kiša. Pada iz babina nugla (bit će

2. crna baja koja živi po rupama,

velika kiša).

pukotinama. Djeca znaju navlažiti

BABINI ZUPCI

slamku pa je izvući na nju iz

-

mnogobrojnim

kraj odnosno smjer

-

trava s bobicama oštrim

šiljcima

pukotine. Zatim je pomuzu (naime,

(čičak). Raste po strništima i u

puna je tekućine koja je poput

kukuruzu. Ta trava polegne po zemlji

mlijeka).

poput slačka. Ne jede se. Neki kažu samo zupci.

13

BABINJA GROZNICA

BABINJA GROZNICA

-

stanje

BADERENJE

BAČVA

drvena posuda za vino.

-

kroz koje prolaze rodilje poslije

Bačva bačvu prodaje, mater ćer

rađanja. žene se moraju dobro čuvati

udaje. Bačva s vinom obično se

prehlade i bilo kakva napora 6

otvara prvog studenog. Ja tebe u

tjedana, jer im je za to vrijeme grob

bačvu, ti mene u draču. Vidi

otvoren (rije su žene često umirale

kantulja, kanela, štika, tapun,

pri porodu ili poslije poroda). Za 40

dužica, striš, veca, kostriš,

dana žena ne stupa u bračne odnose s

lakomica, badanj, buklija, burlija,

mužem. Vidi babine.

bužmala, karatelica, sud, konaba

BABINJE vidi babine.

BADANJ

BABITI se rađati. Babiti (pomagati

vrenje mošta, ponegdje i za kiseljenje

trudnoj ženi pri porodu). Vidi obabiti .

kupusa. Badanj je gore širi, dolje uži,

se.

visine do dva metra, nije odozgor

-

-

BABOR

-

vidi blabor.

BABUŠKA

-

isto što i šiška (na

1. drvena posuda za

-

zatvoren

(može

imati

poklopac).

Govori ka iz badnja. Vidi kaca.

hrastu). Tako samo poneki govore.

2 . dio stupe (drveno spremište u koje

BACANUA

vidi gusle.

ulazi voda i u kojemu se stupa

obraćati pozornost. Ne

sukno).

BACIGATI

-

-

baciga on šta mu govoriš.

BADANJ

BACIKLA

zaselcima Janjić i Podgredon. Vidi

-

vidi bicikla.

-

selo u dmiškoj zagori sa

BACULIRATI biti posve ozbiljan,

Drniš.

stalno o nečemu razmišljati. Tko

BADATI

baculira, ljuti se i osjetljiv je

zadirkivati (podbadati). Badniti

(nasuprot onima kojima se sve po

(ubosti naglo ili samo malo, parniti).

Zadru voza, koji su površni i ne

Vidi zaparotina, barkati, obosti.

živciraju se).

BADAV A

BAČITI se ponašati se poput baka,

naplate, bez koristi (uzaludan napor).

junetiti se, nasilno se ponašati, biti

Izgovaraju i badave.

bakovit. Šta se bačiš, ka da te se ko

BADERENJE

boji? Vidi bašiti se, kobašiti se.

žiganje (u želucu, bubrezima,

-

-

učestalo bosti, ujedno i

-

-

mukte, džabe, bez

-

bolno mučenje,

14

BADILJ

BAJAGA

grudima, bilo gdje). Baderiti (žigati,

BADŽANA

bolno sijevati). Vidi betež.

putnike za mletačke uprave.

BADILJ

BADŽO

-

lopata. Badiljati (raditi s

ga

lopatom).

BADNITI

-

vidi badati.

-

odmorište za trgovce i

svastikin muž, ponekad

-

badŽ3nak.

zovu

Badžići

su

muškarci koji su oženili dvije sestre.

BADNJAK panj (hrastov) koji se

BAGAŽA loši ljudi, bagra.

na Badnju večer meće na ognjište.

BAGA

Obično su tri badnjaka (sa strane

nogama.

deblji, na desnu stranu ide najdeblji,

BAGO

to je dešnjak, a srednji je tanji), ali

obje noge iskrivljene, koji ima bagu,

mogu biti i četiri. Badnjake unosi

koji ja bagov, bagav. Govore i

kućni starješina (domaćin) kad je

bagura.

večera gotova, prilaže na ognjište i

BAGRA

pri tom pozdravlja: Valjen Isus. Na

dohre bagre). U šali, kažu i za ljude.

dobro van došla Badnja večer!

Mali, koje si ti bagre ? (čiji si, kojega

Ukućani odgovaraju, stojeći: I s

si roda?). Vidi raca.

tebon zajno! Neki dodaju: U

2. loši, opaki ljudi; banda.

zdravlju, veselju, ove godine pa i

BAGULINA

dogodine (ima i više različitih, ali

mladikova drveta, povijen da zgodno

sličnih običaja). Na samom kućnom

stane u ruku. Vidi šljoka, štula.

pragu domaćica domaćina posipa

BAGUŠ

žitom. Po podu se posiplje slama u

kljastih i bagavih ljudi, svi imaju

koju mogu ići razni darovi za djecu.

neku tjelesnu manu.

Na Badnju večer jede se posna hrana

BAJA - bajaga.

(uštipci, kumpir, a može biti j ribe,

BAJA kukac. Došle mu oči na baju

ponajčešće bakalara). Vidi Debeli

(jedva ih drži otvorene). Vidi akrap,

Božić.

baba roga, mačigrabun, gundevalj,

-

BADŽA

-

otvor na krovu kroz koji

-

bilo

-

kakva

mana

na

čovjek koji ima jednu ili

-

l . pasmina stoke (ovca

-

štap

PARTQA

od

-

tanjeg

skupina

-

pop, korovica, svitnjak.

izlazi dim (govori se rijetko). Vidi

BAJAGA

lebarda.

bog i batina, da može sve što želi,

baja.

-

onaj koji se pravi da je

15

BAJAGIĆ

BAJAGIĆ

-

selo u sinjskoj zagori.

BAKEVA skingod boja. Igrati na baka (petati).

Franjevačko župno mjesto (sv.

Vidi bačiti se, bakovit, obakoviti,

Nikola biskup) skupa s Obrovcom u

zabaketiti, bat, bodač, junac,

splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

mačkare, zaparotina, praz, prč,

BAJALICA

osoba koja

-

baja,

Poručuje sa Zelova Jaka

čarka, baornica. BAJAM

badem.

-

Izgovaraju

bajen, bajan. Vidi omendula. BAJAN

-

subak.

tužan, nevoljan. Šta će

Da me ćaća ostavi za baka.

BAKA

-

dio pluga.

BAKANDŽE

-

gumena obuća više

bajan, osta je brez ikoga svoga. Kažu

slična opancima. Izgovaraju i

ibajen.

bakanže.

BAJANČUG vidi belendžuk.

BAKALAR

BAJATI

na Veliki Petak.

-

-

jedva stajati, održavati se.

Krava mi je obosila pa baje. Jedvo bajen Gedva hodam).

BAJATI

čarati; bacati čine na

-

vrsta ribe, često jelo

-

Bota pure, bota bakalara, Najili se ja i moja stara.

BAKARAUS kazneno batinanje. -

nekoga. Vidi čatati, proja.

Kad te uvatin, primit ćeš bakaraus.

BAJBUK

BAKAŠIŠ razvrat, blud

zatvor, pržun, ćuza,

-

-

prdekana, aps, iza brave.

(podrugljivo). Otišla na bakašiš.

BAJEN

BAKATEVA ostatak od nečega

vidi bajam.

-

BA(J)IN

-

vidi proskok.

BAJTRAG

-

svaštarija; nekorisne

-

kad se odbije ili okljaštri (ostatak roga, ruke, noge drveta i sL). Čuvaj

stvari (obično u neredu). Puna nan je

se ti da te on ne prokine onon

kuća bajtraga

bakatevon.

BAJUNETA

-

sablja. Sablja

BAKETATI namišivati (misli se -

Muratova (zločest, naprasit čovjek).

na karte).

BAJUNETAV

BAKETINA

�

oštar kao bajuneta,

dio

pribora

stalno napet i spreman; vrlo strog.

hvatanje ptica. Vidi bošket.

BAK neuštrojeno muško goveče za

BAKEVA

rasplod, bik. Bak je i svaki nasilan

štapa. Vidi keva, šudla.

-

muškarac. Vidi baka, stalno bi se

-

za

balotasta kvrga na vrhu

BAKLJANJE

BALANČUK

16

BAKLJANJE

-

nespretno, traljavo

BAKSUZ

nesreća, ali i čovje k

-

trpanj e svega i svačega na isto mjesto

koje g prati nesreća, ili izdajnik. Baš

(u jednu prostoriju, u lonac, u jelo i

san baksuz, ništa mi ne iđe od ruke.

sL). Bakljati (trpati sve na jedno

Vidi nezrća, pegula. Baksuzan

mjesto).

čovjek je nesretan čovjek, čovjek

BAKOVIT nagle

poput baka, okoprčan;

-

naravi,

sklon nasilju. Vidi

kome ništa ne polazi za rukom.

BAKŠI Š

-

dobitak dobre ruke, pride

bačiti se. Ko bi reka da si ti tako

(u antrešenj), dar, napojnica.

bakovit?

BAKVA

-

l . bilig, oznaka mjesta do

bakrena posuda. Ipak

kojega je pao kamen pri bacanju

tako ponajviše nazivaju zemljanu

kamena s ramena. Znač i i čast. Vidi

posudu za kuhanje na otvorenom

cika

ognjištu. Neki kažu i bakrica. Teško

2. isto što i bapka.

bakri na rđavoj vatri. Gori vatra,

BALA

BAKRA

-

U kući ima purova

uzvari bakra!

-

1. svežanj sijena, slame,

duhana.

(uža, višIja), mlikova (niža, šira) i

2. slina iz usta

bakra za spremanje. Vidi kotluša,

3. zrno iz vojničke puške, balin.

lopiža.

4.

Oj šur/ine, moje lipo zelje, Beru li te naše žene ?

BALABRATI balabranju).

Pa u bakri vare

BALANCA

BAKRAČ

-

veća posuda za kuhanje,

kotao.

BAKRAR

-

-

slično što i brbljati,

kućna vaga kojom se

važe (vaga) do 10 - 15 kg. Vidi

kantarić. -

okovana drvena

vidi uzengija.

prečka (potežnica) na seljačkim

čovjek koji prizvodi ili

kolima (karu). Tako se zove jer

-

prodaje bakre.

BAKSA

-

BALAN CUN

BAKRAČ LUA

-

baljezgati. Balabralo (čovjek sklon

Bome beru i u zdili peru,

I s menon se vale.

žara.

balota. Vidi balarešta.

glasačka kutija. Kažu

balansira. Na karu su dva balancuna za dva konja sa svake strane rude

(timuna) po jedan. Isto: vagir. BALANČ UK isto što i belendžuk. -

BALANDlJERIJA

BALOTA

17

BALANDUERUA

-

vrsta

loze

BALIN

olovna kuglica, sačma.

-

divljake (divljašice).

Govore i bala. Sastavni dio punjenja

BALANJE - l . pravljenje bala. Kažu

puške kremenjače i drugih starinskih

i imbalavanje.

pušaka (nabijače, štuca i sl.). Baline

2.

igranje, skakanje, poskakivanje.

BALAREŠT A BALATI

-

1.

vidi rešto, reštati.

komada olova. Rezrezali bi ga na

praviti bale od piće,

terkije pa poprijeko na kvadratiće.

-

To bi stavili na ravnu kamenu ploču i

slame. Kažu i imbalavati. 2.

su znali izrađivati i sami od tanka

igrati, skakati, poskakivati, plesati.

trljali

odozgo

daskom.

prostor na vrhu,

sindžirlija.

obično kamenitih stepenica - skalina,

BALINČA

ispred ulaza na tavan (prvi kat). Kažu

BALINČE

i solar.

baba u mačkarama.

BALAVURDUA - mlađarija, ali i

BALINJERA

loše

kotačima bicikla.

BALATURA

-

društvo,

društvo

djetinjeg

vrsta brdske trave.

-

-

Vidi

lutka koju ponekad nosi

-

kuglični ležajevi u

ponašanja i shvaćanja

BALITI - 1. puštati balu (kao spuž

BALBAK - zapor za zapričivanje

kad ga metnu na vatru).

vrata.

2.

BALE

-

balav čovjek; mlad čovjek

govoriti

puno

nerazumno,

palavriti, beljezgati.

koji obavlja posao zrela čovjeka.

3. padati polako ali stalno tako da se

Kažu i baleša.

kapi ne vide (odnosi se na kišu). Bali

BALEK

l.

-

Balekanje

ruganje,

šprdnja.

(šprdanje,

balek,

ruganje). 2.

cilo popodne. Vidi mažđiti.

BALKUN

-

balkon. Ponegdje znači

prozor. Vidi pažol.

rugo (nevaljala osoba ).

BALOTA

-

1. drvena kugla za igru

BALEKATI (se) - rugati se, šprdati

balotanja. Neki izgovaraju baleta.

se. Nemoj da se svit s tebon baleče.

Vidi odrukača.

BALETA

-

vidi balota.

2.

dio kantara. Zovu je i jajca od

moćnik, čovjek koji ni u

kantara. Ubila ga jajca od kantara

čemu ne oskudijeva; trgovac (moćan

(kažu za nekoga tko ispašta zato što

kao i Turčin).

je bio nepošten, što je krivo mjerio,

BALUA

-

BALOTAČ

BANDIRA

18

govoriti puno i bez

za mlinara koji je zbog nepoštenja na

BALJEZGATI

vagi,

veze, govoriti gluposti. Ne baljezgaj.

zbog uimanja priko načina

izgubio pomliovce i sL). 3.

kugla za pušku, balin. Vidi

-

Izgovaraju i beljezgati, baljizgati,

baljuzgati. Baljezganje, beljezganje

samica, sindžirlija.

(govorenje gluposti, puno i bez veze).

4 . bilo kakva kugla ili nešto slično

Vidi baliti, palavriti, uzbaljezgati

kugli. Vidi bakeva, šudla, keva.

se.

Vragu mala ti i tvoja dota, Kad ti pamet leti ka balota.

BALOTAČ

igrač u igri balotanja.

-

BAMBUK l . isto što i bumbak. -

2.

vrsta kukca, bambauk.

BANAK

-

l . drvodjeljski, trgovački

Od kratka valjača i duga izbijača,

ili konobarski stol (šank).

nema balotača.

2.

BALOTANJE

-

igranje na balote;

Ulaganje novca u igri karata. Vidi

bankuca.

bacanje balota. Balotati se (igrati na

3. klupa (za sjedenje).

balote). Vidi bućanje.

BANČITI

BALOTA ST BALUČKA

-

-

kuglast.

jestiva biljka, vilin luk.

piti, obično uz velik

-

trošak. Kad se banči, nek se banči.

BANDA

l . strana; bok. S one

-

Izgovaraju i baljučka. Kad netko

bande ništa se ne vidi

posve smrdi (naročito iz usta), kažu:

2.

Smrdi ka da je se naija balučke. Vidi

razbojnici, odmetnici, komite.

čoban, ljukelj, diveluk.

BANDATI bulazniti, buncati,

BALUK

-

otrovni prašak kojim su se

pokvareni ljudi,

opasni ljudi,

-

nesuvislo govoriti ( zbog bolesti,

omamljivale ri be. Donosili su ga iz

vrućice, u pijanu stanju, snu i sL).

Bosne. Pravi se od brašna i kravlje

Neki kažu banzati. Odatle

žući. Kad se netko osjeća nemoćnim

bandanje, banzanje.

i teškim kaže: Vas san ka zabalučen.

BANDERUA

BALUN BALJeI

-

-

-

upravna jedinica za

lopta. Vidi bujel, mantel.

vrijeme mletačke uprave (obično je

selo u dmiškoj zagori sa

čine

2-3

zaselcima Dol, Draga, Jazvić i Podić.

arambaša.

Vidi Gradac.

BANDIRA barija.

sela).

Vidi zastava,

serdarija, barjak,

19

BANDUR

BANDUR

seoski

policajac,

pomoćnik pri skupljanju poreza za

BARABAN

i samoniklo. Jeli su ga za velikih gladi.

mletačke i austrijske uprave. Kažu i

Proso i bar, neće u anbar,

pandur. Tako se zove i mačkara

Već u lonac, di i njijov otac.

koja

oponaša

policajca.

Vidi

BARA

-

barasta koza.

arambaša.

BARA

BANICA stari novac. To je i žena

alku. Vidi čoja.

važna čovjeka (bana). Naji/a se

2. livada, nagrada koju dobiva za

gladnica, prozvala se banica.

ispašu alkar koji odnese baru (još

BANITI

banuti, nenadano doći,

dobiva brončanu alku i dva metra

doći naglo i neočekivano. Banija je

zelenog sukna). Inače, to je stalna

na vrata u najgore vrime.

livada ili močvarno zemljište,

BANKINA rub. Vidi pervaz.

pogodno samo za ispašu. Vidi čoja.

BANKUCE igra poklape.

BARABA

BANTUVATI

junačina, čovjek kavalir koji nije

-

-

-

-

-

Šta

gnjaviti.

mučiti; dosađivati; me

bantuješ

bez

pristanka?

-

l . predzadnja prova pred

-

slobodan, srčan čovjek,

sitničar i škrtac. Također barabiea. Vole ga cure, pa se spominje u

BANZATI vidi bandati.

pjesmama. Rjeđe znači neodgovorna

BANJA selo u vrgoračkoj zagori.

čovjeka, pijanicu i raspikuću, ali

BAORNICA

barabusina je upravo sve to. Vidi

-

-

-

žena koja znade

otjerati vještice. Zovu je i čarka. Vidi deot, čarovnik.

barabiti se, bećar. Ja baraba i ćaća mi bija,

mali nakovanj na kojemu

Ćaća bija, sina naučija.

se klepaju (izvlače) kose. Na bapku

BARABAN l . štap (s koga je

se položi kosa, a čekićem zvanim

djelomično skinuta kora pa izgleda

klepac jednoliko se udara u oštricu

poput zmije) kojim se na zeljovi

kose. Naša klepac bapku. Govore i

četvrtak, nakon što prestanu crkvena

babica, bakva.

zvona, tuče po klupama (tuče se

BAR

baraban). S time se podsijeća na

BAPKA

-

-

vrsta žitarice (talijansko

proso), kratke vegetacije. Znade rasti

-

biblijski događaj kad je svjetina

BARABANATI

BARILO

20

tražila da se pusti Baraba, a osudi

preprodajom, u pravilu konja i druge

Isus.

stoke). Vidi razbaratati.

2.

buka koja se stvara na zeljovi

BARBAŠANJE pretraživanje,

četvrtak.

zagledanje, diranje

u

svašta.

3.

batine. Primićeš barabana.

Barbašati (pretraživati nepozvan po

4.

jedna igra u zagori pri kojoj se

tuđim stvarima; zavirivati u tuđe).

protivnika udara torbom ili nečim

Šta si doša tu barbašat?

drugo.

BARBUCIN - ljuta uzda (đem).

5. jedan od nadimaka.

BARDAK - drven sud s ručkom za

BARABANATI (baraban)

-

stvarati

buku

na

vino ili vodu. Pokriven je i ima nosac na koji se lijeva i pije.

zeljovi četvrtak. ' Ponegdje se ta buka radi i napravom

BAREKIN - vidi berekin.

zvanom čevrtaljka, čegrtaljka ili

BAREKINADA

škrgutaljka.

berekinija

BARABINSKI - barabin, koji se

berekinsko ponašanje).

odnosi na barabu. Ako si ti baraba i

BAREN(KO)- bar, barem; makar.

ja san barabinski ćaća. Vidi skloniti.

Daj baren zeru. Kad ništa ne znaš

BARABITI se - ponašati se i živjeti

bar (barenko) muči.

kao

BARIĆET- vidi berićet.

baraba.

Isto barabirati

se.

Odatle barabiranje.

berekinada, posao,

(berekinski

BARIĆETAN - berićetan. barjak, zastava. Tako se

Ja baraba i barabiću se,

BARIJA

Doće vrime i oženiću se.

zove i barjaktar u svatima.

-

jednjak (u životinje).

BARAKA - kućica sklepana od

BARIKET

dasaka. daščara.

Donesi malo špaga da svežen bariket

BARAKOKULA - marelica.

(veže se pri klanju da ne bi sadržaj

BARA - barasta (barzasta) koza.

jednjaka zagadio meso). Izkovaraju i

Slično baran.

beriket,

BARATA TI - l . rukovati, raditi s

berišaijka. Vidi gućak.

nečim.

BARILO - bačvica za vino, ujedno i

2.

zamijeniti. Barata san vola za dvi

krave. Baradžija (čovjek koji se bavi

-

bariketa,

beriketa,

mjera za tekućinu (oko 66 litara).

21

BARJAČITI

BARJAČITI -

podizati oblačiće

iznad Kamešnice ili koje drugo planine

(odnosi

se

Nabarjačiti se

na

(dugo

buru).

stajati

na

BAŠTATI

BASATAN

-

jedar,

nabijen

(u

pravilu i niska rasta). Ka da nisu dva brata,

jedan je štrkljav,

basatan.

a drugi

Govore i basat, baset,

povišenom mjestu).Vidi barjaktar.

basetan, besetan, basast, basest.

BARJAK zastava, bandira. Pijana

BAŠ - izraz isticanja; protivljenja i sl.

glava, ne nosi barjaka. Vidi barija.

Ti neš (nećeš) igrat. E baš oću! Baš

BARJAKTAR

vojsci,

a baš (istom mjerom; jedno za . drugo). Ako ćemo baš a baš, iman i

nekoj

ja tebi šta kazati. Minjamo og rede

svečanosti). Barjaktara u svatima ili

baš a baš (nitko nikome ništa ne

mačkarama često zovu i barija,

treba doplaćivati).

barjo (u svatima to iznimno može

BAŠĆINA - 1. isto što i baština.

biti i prvinae). Barjaktar je i svaki

2. vrsta domaćeg bijelog grožđa.

onaj koji vodi neku grupu, obično

BAŠiTI se - praviti se važan, silan,

neko loše društo, koji je vođa nečega.

asjti se, kerdešiti se. Razbašiti se

Vidi barjačiti, asamački.

(postati silan, početi se bašiti

BARKATI - dirkati, gurkati obično

naširoko).

nekim dugim predmetom (štapom

BAŠKA

ispod kamenja u vodi da se istjera

nabaška.

riba, u grm radi zmija i sL). Bamiti

BAŠKO - kao. Baško lud (kao lud),

(dimiti, gurnuti). Vidi pamiti,

baško tele (kao tele), baško kutija

badati, barunati..

(poput kutije). Isto značenje ima i

BAROŽITI se - isto što i parožiti

riječ potipari.

se.

BAŠKOTIN - dvopek, prepeki kruh,

BARTUL - muško ime. Bartul puni

prepečenac. Izgovaraju i baškot.

bačve (do Sv. Bartula (24.8.) kiša je

BAŠTATI - riječ koja dolazi u

dobrodošla za grožđe).

izrazu: Ne bašta ti se, što znači: Neće

BARUNATI - dirati, zadirkivati. Ne

biti kako ti misliš (kako ti hoćeš,

barunaj mi po kući!

kako si naumio).

-

barjak

(u

mačarama,

-

čovjek koji nosi

svatima, alki,

na

-

isto

što

obaška,

BAŠTINA

BAŠTINA

BATITI

22

kažu da je ostala živomuda). Vidi

didovina. Izgovaraju

-

bašćina.

topuz, ćulum, subak, sumiata.

BAŠTUN mira zamiješanog japna.

2.

Dosta će bit dva baštuna.

vlaka ili mriže. Batom se bati i tako

BAŠTUNE

tjera riba da uđe u vlak ili mrežu.

-

talijanskim

-

boja karata (zog) u kartama.

Govore

3.

-

kvrgavog

l . teški mlat od tvrdog, drenovog

ili

dio stupe (koji udara po suknu).

Imaju dva bata. Vidi baba.

baštuni, baštoni, baštone te bate. BA T

pomagalo pri lovu ribe pomoću

grabovog

4.

donji dio

alakarskog

koplja.

Napunjen je olovom kako bi koplje

drveta nasađen na tvrdu dršku, a služi

pri gađanju alke bilo uravnoteženo.

za udaranje u sjekiru pri cijepanja

BATAGLAVAC ptica čvorak.

drva. Mali drveni batić (tučka) služi

BATAKLJUN

za utucanje ovna ili bika. Životinja

BATALITI

se sputi, obori na tlo. Zatim se ispod

zapustiti (odjeću, alat i sl. ) ili uopće,

jaja, na žile Gajovode) stavi poluga.

bilo što napustiti. Batali, nema od

Pažljivo se zategnu jaja, zatim se

toga koristi. Vidi obataliti (se).

batićem

BATAR

lagano

udara

u

žile

s

-

-

vidi patakljun.

-

derati,

-

ne čuvati,

mina s malim barutnim

namjerom da se one prekinu, a da se

punjenjem.

pri tom životinja ne ozlijedi. Rukama

BATE

se pipa kada je posao utucanja

BATIĆ

završen. Zatim se udarano mjesto

utucanje. Neki kažu tučka.

namaže mladim (svježim) neslanim

2.

maslom

ključ te pomoću engira diže i spušta

(kljukom).

Nakon

toga

-

isto što baštune. -

l . mali bat koji služi za

drveni čekić kojim se udara u

životinju odvežu i pomognu joj da

mlin.

ustane, nekoliko dana je drže u

3.

poštedi i dobro hrane da se oporavi

čekalu su dva ili tri batića).

od utucanja. Ako je posao dobro

BATIMBAŠA isto što i stari svat.

obavljen, životinja se zove utučak,

BATIMENAT

ako jaja sasvim ne uvenu i ne sasuše

sudište.

se životinja je ostala žilomuda (neki

BATITI

dio čekala koji udara po mlinu (na

-

-

-

sudska rasprava,

l . lupati nogama po podu.

23

BATU

2.

batom udarati po vodi i tako tjerati

BEDRENICA

u vojsku ili na rađu, a može biti i

ribu u postavljen vlak, mrežu i sl. Ko

škrinja za robu. Izgovaraju i bavul.

će batit?

BAUWATI

u igri trešeta (i nekim drugim

3.

-

lutati, posrtati. Odatle

bauljanje.

kartaškim igrama) udariti pri bacanju

BAVRLJATI - slično kao ševrljati.

karte po stolu (ili reći batin!) i na taj

Odatle bavrljanje.

način davati do znanja svome drugu

BAVUK

da

BAVUL - vidi banI.

ubije najjačom kartom i vrati isti

zog

(ako može). Može značiti i da je

BAZA

-

-

vidi bauk.

1. partija u igri. Kod nekih

može

to je samo štik.

značiti i da je to zadnja karta od tog

2. dosjetka, vic.

zoga, a može značiti i da igrač ne

BECIKLA- vidi bicikla.

može doći svome drugu u onaj zog

BEĆAR

koji očekuje. Kažu i tući. Vidi

slobodan. Zato ga cure vole.

to najjača karta tog zoga,

-

momak kavalir, otvoren,

strišati.

Dođi dragi, zašto doša ne bi?

BATLI - sretan.

Da san bećar ja bi došla tebi.

BATUDA- karta u trešetu na koju se

može batiti (bar treća trica, duja

Vragol�stu

curu

lolo, posto.

kralj),

BEĆARITI se

karta

od

akuže,

bećaruša.

Bećaruša i srce i dušo. Vidi baraba,

ili aš, u nekim sučajevima i četvrt ujedno

zovu

-

živjeti kao bećar;

matadur.

praviti se bećarom.

BATURA - glavica od diveluka,

BEDEVUA- kobila.

balučke, a i od luka, kapule i sl.

BEDRA- bedro. Vidi napobedriti

BATURLAST

se.

-

velike i okrugle

glave. Baturlast je, a ima

na

koga i

BEDRENICA

-

l. opaka stočna

bit.

bolest od koje obično stoka ugiba

BAUK- 1. pauk. Izgovaraju i bavuk.

(zovu je i bedrenjaČ3). Prepoznaje

Vidi pola.

se po tome što koža pritisne rebra pa

2. vidi maminjorga.

se ne može odvojiti (prilipi se). Da bi

BAUL

drveni kovčeg; u njemu

spasili živinče od bedrenice, seljaci

nose potrebne stvari prilikom odlaska

mu ispod brade puštaju krv iz vene ili

-

BEDRENINA

BELEGIJA

24

mišina živinčeta. Plaši

mu sijeku malo uha. Vidi poganac,

BEKINA

vrbanac.

vuka ovčijion (janjećonJ bekinon.

2.

daska

sa

strane

na

krevetu,

-

Naziv se koristi i za ljudsku kožu.

stramica na karu i sl.

Šta je meni vakon berekinu,

3.

dio greba sa strane.

Tri kamena primit u bekinu.

4.

vratnik, bedreni kamen.

BEDRENINA

-

Slabe

vrsta cvijeta (divlja

mrljav): Bekina

kamilica). Vidi ramenina.

mišina).

BEDRENJAČA

BEKLIJA

BEDUV

-

-

vidi bedrenica.

obijestan; živahan. Jesi

(neotporan,

bekine

za

bekinu

pjevač (voli društvo i piće).

BEL nepopustljivost. Taj neće

živahnost).

nikomu bel.

-

čovjek koji ima svega dosta

(vidi

lola, veseljak; dobar

-

beduva, nema šta. Beduvost (obijest;

BEG

slab,

-

BELA

-

igraća karta koja ima jednu

(ili se ponaša kao da ima svega preko

trećinu punta u igri trešeta. Neki

mjere, iako nema), njegova je žena

kažu lipa. Tri bele čine jedan punat.

begovica. Odatle pridivak begović.

Bele su: trica, duja, kralj, konj i

Nije beg cicija. Vidi aga.

vanto. Aš nosi jedan punat. Ostale su

BEGENANJE odobravanje,

karte lišine bez punata.

sviđanje. Begenati (potvrditi, dati

BELAJ

blagoslov; svidjeti se). Jesi li

nagraisati na zlo. Odnija te belaj.

begenala momka ? (sviđa li ti se

Biće belaja (zla). Kad je brokva u

momak?). Begenaš li to što radin ?

žitu, istupi mlin, dade ga belaju.

Begenan (odobren, potvrđen). Vidi

BELAVA jelo koje se izdvoji iz

kajjati.

mlaćanice (metenike), nakon

-

BEKIJA

-

područje u Hercegovini

-

zlo, jad, skandal, nevolja,

-

izdvajanja masla. Bude grudasta, ali

uz Imotsko polje. Uz imotski dio čini

nije masna. Obično se jede

jedinstveno Imotsko-bekijsko polje, a

pomiješana s maslom, jaJima i sl.

stanovništvo uz to polje, iako je

BELEGIJA

uglavnom

različitim

brus od prirodna kamena. Na belegiji

društvenim okolnostima, gotovo da

se oštre ustre za brijanje. Ako je

živjelo

u

se ne razlikuje. Vidi serbez.

-

vrlo tvrd i kvalite tan

BELAMEZ

BEREKINATI

25

nešto posve tvrdo kažu da je tvrđe od

BEMBULE - gubice, gubičine. Šta

belegije. Vidi zbelegijati.

si

bilmez,

BELAMEZ

klipan,

obisija

bembule?

Pridivak

bembelja.

danguba.

BENA - l . blentava ptica, duga tanka

BELENDŽUK - željezni obluk na

kljuna (šljuka).

Zabada

kljun

u

jaslima,

zemlju i vadi crve. Zimi joj se kljun

sopicama, ulazima u mlincu i slično.

zna smrznuti u zemlji pa se može

Služi za privezivanje stoke i orme na

uloviti živa (inače se teško lovi). Ima

priuzama,

samarima,

jaslima.

sed1ima,

samarima, Izgovaraju

balančuk, belenčuk,

slatko meso. 2.

podrugljiv naziv za glupu osobu. U

bajančug, bijančuk i sl. Ponekad bi

svakom dijelu zagore

u vanjski kućni zid bio ugrađen šuplji

nekog sela nazivaju benašima iako

kamen bio

za to nema stvarnog razloga. Obično

postavljen na zgodno mjesto pa bi

im se rugaju da su tobože pokušavali

kamen buža

ili bi na

takav

stanovnike

njemu

služila

mjesto

belendžuka.

nadotegnuti hrastovu gredu.

Vidi

vilašiti se. 1. ptica koja vije

BENDATI - slušati, primati svit.

gnijezdo ispod (malo nadsvođenog)

Ako tko ne sluša, kaže se da ne

kamena, često blizu vode. Nešto je

benda.

veća od lastavice.

BENEVRECI

BELENGUZA

2.

-

ptica volariea, čobanica,

uskih

-

suklene gornje gaće

nogavica.

Izgovaraju

govedarica (veličine vrepca; ide uz

benevreke.

goveda i lovi oko njih).

BEREKIN veliki stovrag,

BELUČ - uzvik kojim se luče ovce

vragolan, nemirnjaković, kažu i

(vidi priuč).

barekin. Cure u pismama često

BELJEZGATI - vidi baljezgati.

spominju berekina:

-

plaziti jezik. Ko je se

Berekine, kazaću te majci,

vidija beljit? Kažu i keljiti (se). Vidi

Znšto mene na ledinu baci.

BELJITI se izbeljiti se.

-

BEREKINATI - ponašati se kao berekin.

Berekinanje

(ponašanje

poput berekina). Vidi barekinada.

BERIĆET

BEVANDA

26

BERIĆET blagoslov, obilje, sreća.

BEŠIKA

Izgovaraju i barićet. Prije jela

beška,

ukućani mole jedan Očenaš, jednu

kolivka.

Zdravomariju i jedanput Slava Ocu

2.

da Bog pošalje berićet i blagosov

BEŠKOT

svoj.

BEŠTUA

-

BERIĆETAN

l . kolijevka. Govore i

-

beša,

kolinka,

koljinka,

mjehur (mijur). Vidi depožit. vidi baškotin.

-

životinja, a najviše se

-

obilan,

upotrebljava u prenesenom značenju

blagoslovljen. Neka ti je sve srimo i

za besramnu, bezobzirnu, nepoštenu

berićetno.

osobu.

BERIKET(A)

isto što i bariket.

-

BERIŠALJKA

-

jednjak domaćih

BEŠTIMA psovka. Beštimanje -

(psovanje), beštimati (psovati).

životinja, bariket.

Beštimadur je onaj koji beštimao

BERLEŠA

Govore i beštimja, breštima,

berlov čovjek. Doša

-

breštimadur. Ajme meni stebon, di

oni berleša.

BESETAN BERLOV

vidi basatan.

-

-

me činiš da beštiman. Ja ga lipo

zavrnut, kratke pameti.

Kaže se iberlav.

BESIDA

-

pitan, kako ti je jutros, drago, a on udri u beštimu.

riječ, govor. Govore da je

BETEG

1.

-

bolest; bol; muka.

magare krepalo zbog tuđi besida (pa

Izgovaraju i betež.

se pokajalo ). Besiditi (govoriti, ali ne

2.

bilo što). Lipo brate besidi (govori).

odupre životnim poteškoćama.

Reci koju besidu (riječ). On ti je

BETEŽAN

carove beside (rijetko govori). Vo se

bolesti.

drži (veže) za roge, a čovik za besidu.

2.

Je ti lipa besida (prijekor onome tko

poslu i sl. Betežan li je, ko bi s njin

ružno govori).

izaša na kraj.

BESKARAN BESLEMA

-

-

isto što i breskaran. raznovrsna

hrana,

slično je što i đakonija.

BESLEMICA

osnovna

slabušna osoba, nesposobna da se

1.

-

bolestan; izmučen od

težak u razgovoru, zajedničkom

BETEŽITI

-

boliti, bolno mučiti.

Beteži ga ispod lopatice. Beteži ga stric.

hrana

potrebna za svakodnevno življenje.

BEVANDA vodom..

vino

miješano

s

BEVENJUDA

BEVENJUDA BEVER

vrsta ptice.

-

bukvica, pištula. Muke mi

-

BIČVA

27

BIČ

-

l . batina, škurija, ali i jad,

nevolja. Ubi me bič božji

(bolest,

Isusove. očitaću mu ja bever.

zima, suša i sL).

BEZAST tutlav (tuntiav), malo

2.

smeten; priglup.

3.

BEZDANKA duboka prirodna

grebenanja, odnosno takva vuna u

jama. Izgovaraju i brezdanka. Vidi

kudilji (zavijači); to je lošija vuna,

ledenica, strašivo.

služi za pređu potke, a ne ide u

-

-

BEZDITAK

muškarac koji ne

-

BEZECIRATI

-

vuna koja se skovrlji nakon

osnovu. Bič se odstrani pri predenju ako je predivo namijenjeno za bolje

može imati djece.

BEZDITKINJA

pramen.

-

vidi štirka. zauzeti, zapiketiti.

stvari, a ako je za kućne, uprede se s drugom vunom.

To ostavi. to san ja bezecira za se.

4. vuna koja zapne na drači ili grmlju

Bezeciran (zauzet, zapikećen). Vidi

kad se ovca provlači. Čobani su

kapara.

skupljali i tu vunu.

BEZIME

-

prezime. Kažu i brezime

Vidi vlas, čupić.

BIČALJ

te prizime.

-

osoba kojoj iz uha rastu

BEZOBRAZLUK nepoštenje,

dlake. Čuvaj se čovika komu bič iz

besramnost.

uva reste. Bičast (pun bičeva; guste

-

BEZUMITI se

-

pogriješiti u

dlake, kose, runa).

nečemu, krivo nešto shvatiti,

BIČVA čarapa, bičve (čarape). Uđe

pogrešno napraviti. Isto brezumiti

golo u runjavo. Tribalo bi je

se, prezumiti se.

sasranon bičvon po zubin. Vuna za

BmER

-

papar (mnogi govore

tako). Vidi kartulina.

BICIKLA

-

bicikl. Izgovaraju i

-

bičve se ne grebena nego samo

vlači. Žica je pripredena. Bičve počinju s ćesmom i podvezorn (ako

biciklo, bacikla, baciklo, becikla,

ih ima), potom je dio koji se plete

beciklo.

uravno pa zapletak (zapetina) pa

Moju malu satralo biciklo

peta pa poplet i na vrh prstiju je

Pa je neće oženiti niko.

sumicalo (iazalo). Vidi čorape.

B IĆERIN

B ILA KU ĆA

28

BIĆERIN

-

čaši ca za rakiju. Vidi

BIKARUA

m jesto gdje se k ol je

-

mesnIca

stoka. Za neke je to

sud. BIDAKATI

žaliti (se); kriviti sebe

-

(mesara). Kažu i macel. BIKARITI

za nešto.

-

komadati , rezati meso

BIGLISATI pivati . Slavuj bigliše.

na komade (obično od tek ubi jene

BIGULA

živine). Izbikariti (razrezati meso na

-

vrsta tjestenine. Vidi

-

komade). Vidi čerečiti, permaćiti,

manistra. BIGUNJAC

•

mali badan j, drvena

uditi, kasapiti.

p osuda; služi kod masten ja grožđa.

BIKLA

Izgovaraju i bigunac.

se u mli jeko (jamužu ili skuhano pa

BUA

bijel. I u nas je bija bija

smlačeno) uli je vino (crno ili bi jel o).

pivčić, ma nan ga je niko ubija.

Pije se najviše u zimsko doba, u

Čuvaj bile novce za crne dane.

pravilu u imotskom kraju. Piju djeca,

BUAĆ

velika udi ca koja se meće

odrasli i starčad (samo je omjer

na parengal. Na bijać se natakne

mlijeka i vina različit). Neki govore

klenčić ili kakva druga manja ribica

samutica.

da bi se uhvatila velika pastrva.

BIKNUTI se

BUAKOVO Biokovo. Izgovaraju i

na'/ikavati (na pr. mlada nevista u

Bijakova. Vidi Zavelim.

n ovoj sredini). Vidi obikniti se.

-

-

-

Bijakova nije bez ub/aka, Ni Cetina bez dobra junaka.

BILAČA modrna.

BIKA

BILAĆ

-

ov ca ili žena bi jele boje.

-

-

postupno se na nešto

ženski odijevni predmet

od bi jelog sukna (bi jele raše). Vidi

BUANČUK isto što i belendžuk. -

napitak koji se dobije kada

-

-

bijelo (pamučno) platno

G ovore i Bila.

(postov)

BIKAN

muškarcima košulje, dok su ženske

Bikilo,

-

bijel čovjek. G ovore i

Biko,

su

se

šile

Biličin,

košulje imale samo rukave od bilaća,

Bilan i sl. One koji potječu od

a ostali di o od žuca (grubljeg platna).

Bikana nazivaju Bikanićima.

Od bilaća su se šili i lancuni. Bilać je

BIKAR

i bijeli kumpir.

-

Bikanica,

od kojega

mesar. Debeja ka bikar.

Likari ka i bikari.

BILA KUĆA obojana klakom.

-

kuća zidanica

BILA LJUBICA

BILaLOZA

29

BILA LJUBICA

vrsta biljke bijela

-

bijeli

BILIKOVINA

cvijeta; pojavljuje se oko Uskrsa.

(nekvalitetniji) dio hrastova drveta.

Vidi kaćun.

Bilikovina je između kore i crljeni.

BILA

MLIČIKA

-

jedan

od

najupomijih korova. Vidi mličika.

BILA SUBOTA

-

Velika subota. Od

Tako zovu i bjelkast kamen (bilikov

kamen). BILI TRNAK

-

vrsta sikavice. Neće

korizme se nosi samo škura roba

ga nego magare.

(odjeća). U subotu se cure zabiljuju

BILILO

(izminjuju kotulu).

platno ili što drugo. Opanke su znali

BILAN

-

ubiljivati klakom. Bililo je i bijelo

vidi napršnjak.

BILANCE

-

Izgovaraju

sredstvo kojim se bijeli

-

bjeljanjak u jajetu.

platno.

bilanjce,

BILIŠKA

bilanac.

-

bilješka. Vidi biluška.

dio brane (donja daska) za

Koristili su ga kao ljepilo, naročito za

BILO

drvenariju, u slučaju iščašenja (ispod

poravnavanje zemlje nakon oranja.

dlaga), kad ovca slomi nogu i sl.

Kroz bilo idu tegare, a za bilo se

Vidi žumance.

pričvršćuju pera. U bilu je obično

BILENA

-

masno meso, za razliku

od nemasna (crljene).

BILI BUBRIZl

-

izvađena (obično

-.

1

.

rupa u koju se utakne ostan. 2.

isto što igrabljište.

3.

dio vlaka (drveni dio koji ide po

pri škopljenju) jaja ovna, junca,

zemlji). Umjesto bila na rubove

jarca ili neke druge muške domaće

kotorišta može se razapeti konop.

životinje.

BILOČICA

BILIČAST bijel, bjelkast. nadimak

biličasta

čovjeka, Bilan. Vidi Bikan.

BILIG

-

prazno zrno sirka

(nema muke, nego samo košuljica).

-

BILIČIN

-

l . biljeg. Vidi biluška.

BILOLOZA

-

biljka bjelih cvjetova;

stabljika joj se proteže, ide po zemlji, kamenju ili nekom stablu. Ima divlja

mjesto (na trkalištu u Sinju) gdje

(ne jede je blago osim kad je malo

počinje alka. Od biliga do mjesta

prosušena) i pitoma, koja je šireg

gdje je obješena alka ima oko 160 m,

lista i blago je jede. Od biloloze su

a od alke do kraja trkališta oko 150

pleli tralje. Izgovaraju i dilozovina,

m.

divoloza. Vidi škrabutina.

2.

BILOSAPAC

vrsta jatagana.

-

-

vidi biluška.

BILUŠAN

BILJA

biljka žuta cvijeta, lista

-

BILUTICA

stijena bijele boje.

-

Bi/utica stina. Izgovaraju i biljutica.

Govore i bilosavac.

BILUG

BIR

30

BILOSAPAC

komad drveta što ide u

-

tovar drva (u drvaricu)

ili

na

slična kaduljinu. Raste po kamenju

ognjišće. Vidi ciplja.

(blago ga jede samo ako je posve

BILJAC

gladno). Neki izgovaraju bilušina, a

ovčje vune, jako gunjav. za bi/jac se

neki biluška.

oće dobra vuna i čudo vune. Potka

posteljni pokrivač od

-

bilješka, biljeg (bilig,

nije pripredena, ali je jako debela.

obilježje,

Kad se biljac napravi nosi se u stupu

znak. Zli bilizi, mrke kukuljice. Bilig,

da bi se valjanjem u badnju izbila

bilug ili biliška može biti od čovječje

vlas. Ljube se kroz biljac (ne vole se, .

ruke ili nekakav znak od rođenja:

a moraju se trpjeti). Vidi kamiš,

čuperak bijele kose (pramen), neki

sukanac, trubnja.

mladež itd. Kad su se ovce izgonile

BILJUG

ljeti u planine na ispašu, obično se na

BILJUGAV

njih mećao bilig. Bilug je i krpica na

bi/jugav đemper.

vreći po kojoj je vlasnik ili mlinar

BINJIDŽUA

prepoznaje

tuče (bije), megdandžija, bojdžija.

BILUŠKA bilug,

-

biljug,

biliška),

od

vreća

drugih

-

isto što i bilig. -

-

bjelkast. Na njemu onaj koji se dobro

gospodara, krpica na suknu kad se

BIOČIĆ

nosi u stupu na valjanje i sl. Kad

zaselkom Glavica.

netko na pazaru kupi neko blašče,

BIOKOVSKO

sveže mu oko repa malo krpice

imockoj zagori.

(bilušku) po kojoj će ga prepoznavati

BIONA

dok ne dođe kući. Biluška je i krava

bijela mrlja na oku. Zenice ti pobilile.

koja ima na sebi kakav uočljiv bilig,

BIORINE

dočim je Bilova krava bijele boje.

zaselkom Čerin Polje. Izgovara se

Vidi bakva.

obično Bijorine. Župno mjesto (Sv.

BILUŠKO

-

osoba s nekakvom

biluškom na sebi.

-

-

selo u dmiškoj zagori sa

SELO

-

selo

u

mrena na oku, odnosno

-

selo u imockoj zagori sa

Jure mučenik) u· splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

BIR vrsta loze ili voćke. -

BIRTUA krčma.

BIŽANUA

-

BIS

-

BLAGO

31

BIRTIJA

bježanje glavom bez

-

Berekine odrpani gaća,

obzira sviju ljudi u selu (obično u

ko ti vino po birtiji plaća!

ratu, za poplava i sL). Izgovaraju i

bijes. Bis te odnija! Ne zna od

bižanja. Vidi pobižanac. počesto bježati. Bižala jon

bisa šta radi (kažu za nekoga tko se

BIŽATI

naljuti

je kući. On ne biža.

tako

da

se

ne

može

-

grašak. Izgovaraju i biža.

kontrolirati ili tko se tako uzoholio da

BIŽI

nema obzira prema nikome).

BJANKARUA

-

posteljina

vreća ili torba s dva

(bjankariju obično donosi mlada kad

otvora. Obise se oko vrata ili uprte

se udaje). Bjankarija je i donje rublje.

priko ramena pri sijanju žita. Žito se

BJANKIN -pamučni konac.

obično sije desnom rukom, a baca se

BLABOR

iskorakom desne noge. Bisage se

zmija. Jede zmije otrovnice, miše i sl.

prebacuju

Zovu je i babor,

BISAGE

-

i

preko

konja.

Neki

izgovaraju bisag.

BISKO

blavor, neotrovna crna

mišarka. Vidi

pokućarica.

selo u sinjskoj zagori sa

-

-

BLAGDAN

-

svetac,

dan svetačnji

zase1cima Dojni Kraj, Gornji Kraj,

(Nedjelja, Uskrs, V.Gospa itd.)

Grmljani, Mirić. Župno mjesto (Sveti

BLAGO

Mijovii

kažu ajvan.

arkanđel)

makarskoj

u

nadbiskupiji,

splitsko­ kliškom

Goni krave niz dubrave, -

komad mesa od kokošijeg

A volove niz dolove,

zadka (sliči bikupskoj mitri).

BISTA

1. stoka, živina. Ponekad

Oj Ivane, golubane,

dekanatu.

BISKUP

-

-

Bile ovce niz pitome doce,

uzvik kojim se umiruje

Koze vrane uz brda i strane,

konj.

BITELIĆ

A prasenja kroz jasenja. -

selo u sinjskoj zagori

2.

bogatstvo. Oj pameti, lipo blago

(Dojni i Gornji). Župno mjesto (Mala

(obično kažu kad netko radi nešto

Gospa).

nerazumno). Ni u kiši blaga, ni u suši

BITLISANJE života.

-

polagano gubljenje

glada (tješe se kad dugo nema kiše;

to je ujedno i istina jer prevelika vlaga nije dobra za intradu).

BLIZNA

32

BLAGOSOV

BLEJARINA

Uzmi vraga radi blaga, Blaga nestade, vrag ostade.

posprdan naziv za

-

porez na stoku sitnog zuba.

Najveće

su

blago

BLEJATI - blekoćati, oglašavati se

zdravlje,

zadovoljstvo i poštenje.

kao ovca (ovce i janjad bleje). Isto

bogatstvo

Pošteni, gusto posijani, ritko nikli.

blejiti. Ne bleji! (ako netko prikoviše

Poštenje se ne kupuje

govori). Šta si se zablejija? (ako se

Ni za blaga sva golema,

setko napadno zagleda u ono što ga

Jer ga pošten ne prodaje,

se ne bi trebalo ticati). Ovca bleji

A nepošten proda bi ga,

kad je strigu. Šta blejiš, kad te ne

Ali ga nema.

strigu? Ovca koja bleji gubi zalogaje.

BLAGOSOV

Vidi kvečiti.

blagoslov.

-

Blagosoviti (blagosloviti),

BLEKO glupan.

blagosivljati (blagoslivljati),

BLEKOĆATI - blejati.

blagosivanje (blagoslivanje),

BLENTO

blagosovljen (blagoslovljen).

Izgovaraju

BLAGOVIST Blagovijest (25.3.).

(blesav), blentov.

-

-

. Blagovist, ode blago u obist. Kada

-

BLESATI

glupavko,

blesavko.

blente.

Blentav

govoriti

gluposti;

dođe Blagovist, blago iđe u obist. Na

izvoditi gluposti, blesavoće.

Blagovist prestaje siča, a ovce više

BLIŠKE igra ko bliže, diže.

ne smiju u polje. Vidi Jure.

BLITVAR -

BLANJOTINA

-

ono što prilikom

-

primorac, otočanin,

Splićanac. Vidi mandr(i)lo, bodul.

blanjanja izbacuje kao otpadak

BLITVICA - divlje jestivo zelje.

BLAŽ - ime i svetac (3.2. ).

Ima bijeli korijenčić, a listić kao u

Sveti Blažu, drinovački sveče, za

te gospa runovićka neće.

ljubice, samo malo uži. Jede se sve. Raste po šumama.

Pojavi se u

Govore i Blaškan, Blažina. Iđe Blaž

proljeće.

grličaš (vidi grličanje, kalandora).

BLIZNA - selo u trogirskoj zagori

U

(Dojna i Gornja). Franjevačko župno

nekim

mačkarama

postoji

mačkara kojeg zovu Blaž i slamnata

mjesto

lutka Blaž koju spaljuju (Krnjeval,

šibenskoj biskupiji. U župi je

Krnje).

Rastovac ( Gospa od milosti - Gospa

(Porođenje

Marijino)

u

od

BOG

33

BLIZNAC

plaće),

Mitlo

(sv.

Mijovil

BODUL je

Arkanđel).

BLIZNAC

blizanac. Neki kažu i

-

-

otočanin; primorac. Žena

boduliea,

bodulka.

Tako

je

bodulica jila smokve (kažu netkome

obliznik.

tko

BLIŽATI - val jati (u igri na bal ote)

ustrajn o

što bliže bulinu, a ne nastranu niti

probirući bodulica pojela smokve,

tući. Izgovaraju i bližiti. Bližanje

najprije one bolje, potom one l oši je

( val jan je).

koje je u p očetku odbacila).

BLOK - vidi mitnica.

BOG

BLUZA

neživog,

lagani ženski odjevni

-

predmet (gornji dio tijela). Izgovaraju i

bljuza. Vidi zumbin.

BLJUŠT

probire,

-

jede;

h oću-neću, tobože

a

ipak

Je

tako

otac i gospodar svega živog i odmila Bogo. Č esto ga

spominju (i kad bi trebalo i kad ne bi trebalo):

slična

Bog Bogova. Dobro do Boga. Treći

šparogi (malo g orčija, ali mnogima i

put Bog pomaže. Bože otkloni. Bože

slađa; sprema se lešo). Čuvaj se kad

pomaži. Boče sačuvaj. Dobra ti noć;

iđeš u bljušt (šparoge) da te ne ujde

Bog ti bija u pomoć. Nisi ne daj

:mija . Neki je zovu kukača neki

Bože lud. Svega ima u našega Bage..

bruškandula, grušpandula.

Šala je i Bogu draga. Bog je najprije

BLJUZA - isto što i bluza.

sebi bradu obrija. Iz tvoji usta u

BLJUZNITI se

Božije uši. Lako ti je bit svetac kad ti

jestiva

-

-

biljka

postati poput

bl juzge. Vidi smuždati se.

je Bog otac. Naša si crkvu di ćeš

BOBODOL

Boga molit. Ne daj Bože koliko se

-

selo u drniškoj zagori

sa zaselkom Marasovine.

može. Ne daj Bože zli očiju. Ne da ti

BOCA

Bog tako dobro. Daće Bog. Daj Bože

-

staklena valjkasta posuda.

Manja boca je boca.

svakome, a ne zaboravi ni mene. Već

BOCUN - staklena valjkasta posuda

je Bogin. Moj si i Božiji. Je si li

koja sadrži bar jednu litru. Vidi

Babji? To nije s Božije. Nema ništa

dvolitar.

pod milin Bagan. Nema Bože tebe.

BODAČ - naziv za baka ili v ola koji

Kako Bog zapovida. Bog sve znade.

se

voli

bosti.

U

vola

bodača

rasparano prkno. Vidi dobosti.

Bog sve vidi. Zar se Boga ne bojiš? Ko se ne boji svoga roditelja, ne boji

BOLE ŠTINA

34

BOGATALICA

se ni Boga stvoritelja. Bog ne plaća

BOGETATI psovati Boga,

svake subote. Ka da si mu Boga da.

beštimati, spomin jati B oga bez

Ima u Boga dana. Nismo se ni mi za

razloga.

Bogon stinon bacali. Gona ga ka Bog

BOG ETIĆ

maglu. Sila Boga ne moli- Bog se sili

sa zaselkom Roški Slap. Vidi

ne klanja. Iša san sve u stravu

Mil jev ci.

Božijemu. Dok je Bog oda po

BOGNO

zemlji. Daleko od grada, daleko od

i gobno. Vidi okuč, osuka, zasuka.

Boga. Čuvaj se pa će te i Bog čuvati

BOJ l . kat. Izgovaraju i zboj.

(Bog je reka: čuvaj se, čuvaću te). Od

2. junačka borba,

Boga je stra dat, nije od đavla.

naziva i samo alkarsko nadmetanje.

Dobar je strav komu ga je Bog da.

Kad alkar polazi iz svojih dv ora na

Ne viruje ni u Boga da će ga pomoć,

alku, kažu: Iđe u boj. Bojdžija je

ni u vraga da će ga odnit.

čovjek koji sudjeluje u borbi,

Oj barabo, bojiš li se Boga? Bojin Boga, a vi5�e nikoga.

BOGATALICA

sva sila; veća

-

-

-

sel o u drniškoj zagori

krivina, zavoj. Izg ovaraju

-

mejdan. Tako se

mejdandžija, čovjek sklon tuči i vješt u tuči. Vidi binjidžija.

BOJA

boja. Vidi tanga (boja za

-

odjeću), kolura

količina nečega.

platno,

BOGATIĆ

boja, boja li ca, kukuruza, neba i sl.),

selo u drniškoj zagori

-

sa zaselkom Popovići. Vidi Promina.

pitura, tanga, cer.

BOGATIJA

BOKAL

-

bogatstvo, obilje. Kad

vrsta suda, stakleni vrč.

-

se cura uda u bogatu kuću kažu:

BOKETA

Otišla u bogatiju. Ako je neki kraj

Vidi zaboketati se.

plodan, ako intrada

BOKUN

dobro rađa,

(prirodna

mali prozor, pendžera.

-

-

jedan komadić ili malo

kažu: Ko je vidija nake bogatije. Isto

bol ji komad. Bome, dobijo je lip

bogetija.

bokun mesa.

BOGDANOVIĆ selo u splitskoj

BOLEĆICA

zagori. Prije ze nazivao Sratok. Vidi

BOLEŠTINA

Perković.

Bola (teška bolest), bolan (bolestan ;

-

-

neka rani ca na tijelu. -

bolest, boležljivost.

kaže se za muško), bona (bolesna; kaže se za žensko).

BOTILJUN

35

BOLON

BOLON - riječ kojom se pojačava

BOSANČiCA - sitna riba, jedna od

\ažnost ili značenje onoga što se

rijetkih riba u rijeci Čikoli. Vidi

govori. Ajde bolon poslušaj me .

drlja, lizibaka.

Slično je bona (kad se obraćaju

BOSANKA -

ženama).

bosanske

BOLOUV -

belesna uha ili ušiju.

Bolouva je ime ovce ili koze kojoj \"jsi

uho (zbog bolesti) ili ima neku

vrsta bure (puše od

strane).

Vidi

jažuša,

poburica, barjačiti. BOSILJE cvijet na jasenu. -

BOSIOK

bosiljak, mesliđan,

-

drugo bolest ušiju.

ljekovita biljka.

BOLUČAK vrsta suda, kantica.

BOSNA

BOME - riječ koja služi za isticanje

zagore (iza

nečega. E neće, bome, bit kako si

uvrštavaju i livanjski i duvanjski kraj.

:amislija. Vidi šurIin.

Zbogon Bosno, oda ja za Sarajevo.

BONBUN - bombon. Vidi lolo.

BOSTAN - voćnjak. Obra si bostan

-

BONOGRACIJA

-

držač zavjesa.

područje sjeverno od

-

planina).

U

Bosnu

(ajme tebi, teško tebi).

Izgovaraju i bonigracija.

BOŠKET - grana pripremljena za

BORŠA - torba.

lov ptica. Ponajviše se koristi grana

BORTANJE

-

mučenje, bolovanje,

od rašeljke. Bošketom se obično love

paćenje kao pred smrt. Bortati (se)

gvardelini

(mučiti

baketina.

se,

bolovati).

Vidi

(ljeti).

Vidi

višć,

probortati.

BOŠNJAK - gornjak, Bosanac.

BOS - bez obuće (ili posve slabe

BOTA -

obuće).

bos

bija u Splitu. Bota i po (jedan i po

(velika kletva). Neće on bos umrit.

sat). Bota pure (onoliko pure koliko

Bos po glavi (ćelav). Konj je bos kad

se može uzeti mišajom ili kašikom).

nema potkove. Krava je bosa kad su

Vidi bakalar, bubla.

Dabogda

ne

umra

jedanput. Samo botu san

joj papci slabi, kad pipa dok hoda.

Poljubi me moj dragane botu,

Takva krava ne može u brdo, nego

Ja ću tebe u drugu subotu.

samo u polje.

BOTILJUN - malo veća pletenka,

Vidi obositi.

demejana. Govore i botilja (iako je

BOŽUI

36

BOTUN to obično manje pletenka od 2-3

a obično ima i vina. Česta je izreka:

litre).

Nije svaki dan Božić. Velika je

BOTUN

l . isto što i puca.

-

2. vrsta grožđa.

BOVAN

poveći kamen. Dobićeš

-

kletva: Ne ima ni na Božić te Odnija te đava na Božić ujitro, kad se svak veselija. Ako je kogot bio skingot u

bovan u glavu. Izgovaraju i

zavadi, na Božić se pomiri. Ne može

bovanica.

bez tuđega ni na Božić (veliki lupež).

BOVleA

-

vrsta zemlje (po brdskim

Neki za Sisvete kažu prvi Božič, a za

krajevima) koja se dobro prosipa.

Tri kralja zadnji Božič. Kad Božić

Nije dobra za šenicu (jedne godine

padne u ponedjeljak, tada post bježi

raž, druge krumpir). Izgovaraju i

od nedjelje na subotu pa se mrsi već

buovica.

na Badnju večer. Takav Božić neki

BOŽE

-

muško ime (obično ga

zovu Debeli Božič.

dobiju oni koji se rode na Božič ili

BOŽIĆATI vidi božičovati.

malo prije Božića). Govore i Boško,

BOŽIĆOVATI

Boškin, Božina, Božica.

blagdane (ako se ikako može kod

-

-

provoditi božićne

glavni svetac. Braća se ne

svoje kuće, sa svojon čeljadi i po

dile na Božić. Starešina obično ujutro

svojin običajin, u miru i u Božijem

pozdravlja: Na dobro van doša Božić,

blagosovu ). Kažu i božičati.

sveto porođenje i (svi) sveci. Ukućani

BOŽIĆOVATI se

odgovaraju: I s tebon zajno. U zagori

Božič.

smatraju da je dobro kad je o Božiću

BOŽIJI

hladno, vedro vrijeme, a ako je

Bogu (suprotno: đavliji, vražji). Stari

oblačno i južno da će biti loša

su ljudi znali započinjati rečenicu

godina. Također, dobro je kad Božić

izrazom Božijega mi da bi dali veću

padne oko puna mjeseca. Božić u

važnost onome što kažu. Božijega mi,

mraku, teško ti ga bravku. Mali

danas će bit lipo vrime. Nerazumno

Božič (Nova godina). Dobro ti došlo

čeljade- opominju: Šta ti je, čovče

mlado lito i Nova godina. Na Božić

Božiji? ili ga kore: Je si li Božiji?

se i u najsiromašnijim kućama malo

Kad se dogodi štogot što ne bi trebalo

bolje jede (kiseli kupus i suho meso),

da se dogodi, kažu To nije s Božije

BOŽIĆ

-

-

-

ljubiti se na

božji, koji (što) pripada

BRATSTVO

37

BOŽJI PIVČIĆ (straneJ. Božiji dan (važan crkveni

U udubljenju ili rupi na braniku stoji

svetac).

jedan kraj čekala. Vidi čekaluša.

BOŽJI PIVČIĆ - l . trava s modrim

BRANDŽA - riblja škrga.

cvitovima, od njega zarestaju rane.

BRANJEVINA - gaj ili koji drugi

2.

,

tica,

zlatna

s

donje

strane,

prostor na kojemu je zabranjena siča,

smrdljiva mesa.

ispaša itd.

BOŽJI TRN - vrsta bilja.

BRASUNICA

BRABONJAK - ovčiji, koziji, zečiji

kupusnog

izmet ili izmet koje drugo životinje

bresunica.

(točnije, tvrdi, okrugli dio izmeta).

BRAŠENICA - pogača (obično od

Osta

ka

brabonjak

Izgovaraju

brabac,

na

citki.

brabak,

novi izdanak

korijena.

Izgovaraju

pšenična brašna i sprema se onome tko

ide

na

put).

Izgovaraju

braboljak. Sami brabei.

brašanica.

BRACUER vidi vrabacijer.

BRAŠNOVA DIVENICA

BRACULET narukvica. Izgovaraju

divenica.

i braćulet.

BRATIMI

-

-

- selo u splitskoj

BRAČEVIĆ

IZ

-

pripadnici

vidi jedne

bratovštine. Obično su lm kuće u zaselku

zagori. Govorilo se i Bračevica. Vidi

jednom.

Zlopolje.

Bratimski (koji pripada bratimima).

BRAĆULET

-

vidi braculet.

BRAGA - vidi kar.

(karapeju).

Vidi sedmina.

BRATSTVO - skupina ljudi s vrlo

naprava od šiblja i granja

bliskim rodbinskim vezama (mogu

za ravnanje uzorane njive. Dijelovi

biti nepodijeljeni, ali i podijeljeni;

su bilo, tegare, igla, pera, daska,

bitno da se još uvijek u raznim

svor(njak). Vidi krčalo, žagra.

prigodama

BRANA

-

BRANIČ BRANIK

vidi jabuka.

-

-

drveni dio mlina koji

drže

zajedno).

Teško

junaku u bratstvu nejaku (kad bi ispale tuče među bratstvima, obično

služi da se mlinar prihvati rukom kad

je

pobijeđivalo

zasipa mlin ili namiješta korito (a da

bratstvo;

pritom ne padne na mlinski kamen).

pobjegao, a junaku ne priliči bježati

pri

tom

jače,

brojnije

bi

kukavica

BRATUČET

BREZDANKA

38

pa bi često bio dobro premlaćen).

List je sličan kljenovom ili l ozovom.

Vidi korta, ered, zajednica, lanac.

Plod je žute i kavene boje, malo je

BRA TUČET -

veći od gljogine i visi u čuperu.

braće

di jete od rođene

sestara.

prvobratučete,

Za

djecu

drugobratučete

i

BREKNITI - l . napuhati se; biti napuhan; napuniti se vode. Vi di

trećebratučete nije dopušten brak jer

brečiti, uzbrekniti.

su bliži rod. Izgovaraju i bratučed,

2. podviknuti (na životinju).

prvobratučede itd.

BREKULJA - vi di žvrkulja.

BRAV - ovan ili ovca. Manji brav je

BREMA posuda za vodu elipsasta

bravče, bravetina je bravIje meso.

dna; bremica (man ja brema) . Vi di

Vidi koštradina, Božić.

ramina.

BRAVO

BRENa VATI uređivati kosu da joj

ri ječ odobravan ja: dobro,

-

-

-

odlično, izvrsno.

se dade trajni oblik. Odatle

BRCKI

brdski. Breka trava.

brenovanje, brenovan.

ugledan, ci jen jen (ugledna

BRENZA -

-

BRČAN

-

bremza.

Izgovaraju

brka).

BRDO

kočni ca, krik, vin ta.

-

dio tkalačkog stana. Neki

kažu brdarica.

BRECANJE (obavijest

Brenzati

(kočiti). Brenza uzastranu (radi, ali bez velike koristi; bol je bi bil o da ne

-

cviljenje zvona

o smrti ,

zv onjenje

za

radi) ..

BRESKARAN

bez

zamjerke

vri jeme pogreba, na Dan mrtvih).

(breskaran u p oslu, breskaran u jelu i

Ima muško, žensko i dičije (dječje)

sL). Lako je za njega on ti je

zvon o. Brecati (zv oniti na tužan

breskaran. Izgovaraju i beskaran.

način). CUjd li di breea, ko je umra?

Tko zanata ni je breskaran. Vidi kar,

Vidi umicanje, slaviti.

skaron.

BRECNITI - pripri jetiti, upozoriti,

BREŠA

viknuti na nekoga. Slično nabrecniti.

(izrađena u Bresci ji). Izgovaraju i

BREČATI

breška.

-

napuhati se; napuniti se

-

duga

starinska puška

vodom. Vi di brekniti.

BREZ - bez. Izgovaraju i prez.

BREKINJA -

BREZDANKA

vrsta divljake s

jestivim plodovima

(brekinjama).

bezdanka.

isto

što

BRITVA

39

BREZUMITI se

BREZUMITI se

-

vidi bezumiti se.

1.

BRGULJA

svaka

gozba,

gošćenje.

BRIKTAŠ

novčanik, takujin,

-

geltaš, lisnica, šlajbuk. Neki kažu britkaš. breme (drva). Žena u

2.

župska svetkovina. Vidi dernek.

BRIME

3.

obiteljska svetkovina, svetac koji

drugom stanju je brimenita.

se slavi u nekom zaselku u selu ( postoji u vrgoračkoj zagori,

-

Mala mi se zgodna učinila,

po

Pod brimenon kad je počinila.

di jelu imocke zagore i na rubu

BRINA 1. nasip.

si njske zagore). U jednom selu ima

2. uzvisina, stijena ili brijeg uz

v iše brgulja. Oćelimo na brgulju kod

riječno korito.

Alerića (oni slave sv. Luku).

3. draga uz ričinu i sl.

BRGULJATI

-

svetkovati; gostiti

se; svetkovati brgulju.

BRICANJE

BRISTIVICA (sv.

Ivan

ži votinja (one se tada bricaju). Neki

biskupiji.

kažu dricanje,

BRIŠIM

dricati se.

Vidi

selo u trogirskoj

Krstitelj)

u

šibenskoj

tvrdi konac za krpljenje i

-

ručno šivanje odjeće (obično svilen),

obricati se. bez dlake.

Bog te

sačuva čovika bricasta

žene

BRICAST

-

zagori. . Franjevačko župno mjesto

opadanje dlaka sa

-

-

-

ibrišim. BRIŠKULA

-

1. vrsta kartaške igre

koja se igra kartama talijankama.

runjove .

BRICO čovjek bez dlaka tamo gdje

Vidi karik, punat, štrocati, šuper,

i h većina svijeta ima, bricast čovjek.

ultima, vorešt.

-

Čuvaj

se

čovika

brice

runjovice (runje). Vidi ćoso.

BRIGATI se

-

2.

žene

brinuti se. Zabrigan

karta od igre (u koju je igra) u igri

briškule.

(zabrinut). To mi je za brigon (zbog

BRIŠKULATI igrati igru briškule.

toga sam zabrinut). Briga me se (nije

BRIŠTANE

me briga). Brigo moja priđi na

sa zaselkom Visovac. Vidi Miljevci.

drugoga.

BRITVA

-

-

-

selo u dmiškoj zagori

savijen nož koji je visio

o kožici na ženskoj pregači. Vidi

ustra, pulijašica.

BRNJICA

40

BRITVULIN

miješati brkljom.

BRITVULIN - vidi brtvulin.

BRKLJATI

BRIZEST - s bjelkastim mrljama

BRLOG - I . zvjerinja loga.

(pulijama) po dlaki. Izgovaraju i

2. svaka prostorija u kojoj vlada

brizast.

nered i nečistoća

BRIZOVA - krava brizeste dlake.

BRLJANJE

Brizonja (brizest vo).

onečišćavanje.

BruZOVAČA - metla od brezova

onečišćavati).

pruća. Vidi brstina, crnometka.

brnjati. Vidi izbrljati (se).

BRIŽINE - b rjegovit predjel. Biće

BRLJANJE - slično što i brbljanje

van tisne briŽine.

(govorenje bez veze i promišljanja).

BRK - I . dlake ispod nosa, ujedno i

Brijati

I zraz ljudskog poštenja, ljudstvo.

promišljanja).

Dođi

na

brk

(na

ljudstvo,

na

-

prljanje, (prljati,

Brijati Kažu

(brbljati,

brnjanje,

govoriti

Nadimc i

bez

brlota,

brble.

poštenje). Uzeja je na brk (platit će

BRMBEČ - jestivo zelje. Zovu ga i

kad bude imao, odnosno vratit će kad

kostriš te trnak.

bude mogao). Pljuni mi u brk ako ne

BRNAZE

bude tako. Nije ni ovoj pljunit u brk.

zaselcima

2. dio loze na kojima su pupovi (koji

Goručiea, Kukuzovac. Vidi Sinj.

je

BRNDALICA -

prošle

godine

rodnica. Govore

bio

mladica),

nabrčak. Vidi

pribrčak. 3.

selo u sinjskoj zagori sa

-

G lavica

pogrdan naziv za

usta. Jezik s te strane bmdalice. govoriti bez veze,

BRNDATI -

kukuruzna svila.

Bmaška,

brbljati, palavriti. Vidi baljezgati,

BRKA - l . brkata žena

baliti.

2. vrsta domaće pšenice. Izgovaraju i

BRNJICA

brkulja.

(poput korpeta); ide preko krožeta,

BRKLJA

-

1. račvasto drvo za

zahvaća

-

dio djevojačke odjeće

leđa,

preko

ramena

su

miješanje pri kuhanju kaše.

dirake, na pasu se veže, a

2. račvasto drvo o koje se vješaju

suknja ide niz noge. Neki tako zovu

obojci i obuća da se suše. Govore i

samo SUknju. Izgovaraju i brnica.

brkljača te trkija, a neki i čaklja.

Vidi modra.

Vidi grančik.

kao

BROCAK

BRŠ ĆE N

41

BROCAK

BRONZIN

ruksak. Izgovaraju

-

Veliki

vidi

obično za kuhanje. U b ol joj kući postojao

Broćanac. BROĆENIKA

vrsta samoniklog

-

p osuda od li jevanog

željeza ili kalajisanog lima, služi

procak. Kažu i rusak. BROĆANAC

-

je

bronzin

za

kuhan je

kiselog kupusa (inače, k oristila se

.;vijeća.

bakra). Izgovaraju i brondzin te

BROĆIKA - trava od čijeg se

bronzvin. Vi di pura.

kori jena radi žuta, a od lista crvena

BRONŽICA - mala bronza; zvonce

tanga (za b ojan je uskršnjih jaja i sl.).

kojim se zvoni ispred svećenika dok

BROJITI

i de na davan je posl jednje pomasti .

staln o nešto govoriti,

-

puno pričati. Molintekaboga, ustavi se

BROŠ - nakit što se pričvršćuje na robu iglom.

više, brojiš cilo jutro.

BROKV A - oštar željezni klinčić,

BRST lišće koje stoka brsti.

čava. Upa u kašetu brokava. Male

BRSTINA - 1. grana s koje je stoka

brokve su brokvice. Njima su se

obrstila lišće

gumaši

učvršćivali

potkivale

-

2. neokljaštrena grana

postole. Vidi zabrokvati.

3.

BRONDZIN vidi bronzin.

grabovih, bristovih, ali i drinovih ili

BRONTULATI - žugati, brojiti;

brezovih)

-

gunđati,

govoriti

bez

potrebe

i

povezano više tankih (obično

grana

u

metlu.

Vidi

brizovača, crnometka. Ne bi mu to

razloga i veze. Brontula po cili dan.

učinija pa

Brontulanje (slično što i žuganje)

brstinon gona. Šta si se naljutija, ka

BRONZA

da su te govnovon brstinon gonali?

-

l . zvono od tuča. V ješa

da

me

je

govnovon

se na stoku da pastir lakše prati kuda

Lipa mala, pomalo se tuli,

se kreće i da je lakše pronađe kada se

Ka magare kad brstinu guli.

zagubi, ali i zbog zmija Riče, buče,

4. ostatak grozda kada se p ozobl je

vode neće. Vidi bronžica, klepka.

grožđe. G ovore i ovastina, ozobina,

2. tuč, m jed. Vidi

mid.

ogrozdina.

BRONZARATI - zvoniti. Bronzara

BRŠĆEN -

mi svako jutro pod prozoron.

bršćan, brštan. Bršćenom su kitili

bršljan. Izgovaraju i

BRŠTANOVO

42

BRZOROD

kuće na Badnji dan ujitro. Spada u

različitih

ljekovite biljke.

izvlače redom. Kad se ljudi (braća ili

BRŠT ANOVO - selo u splitskoj

rodijaci pri dilidbi,

zagori. Franjevačko župno mjesto

plaćanju računa ili pri izvršavanju

(Uznesenje Marijino) u šibenskoj

neke obaveze) ne mogu dogovoriti

biskupiji. U župi su i sela Nisko (sv.

kažu: Ajmo zametniti brušket. Tko

Ivan Krstitelj) i Dugobabe (bl. Ivan

izvuče najkraću (najdužu) slamku

Trogirski)

mora izvršiti dogovor ili prihvatiti

BRTE - brate. Riječ koju u Zagori

dogov or. Vi di prstenak. Brušketom

često spominju pri pričanju. Brte mi

ponegdje nazivaju i di o komaća.

ga se moj.

BRUŠKIN

BRTVULIN - štiJet, džepni n oži ć na

(čistiti

sklapanje.

Izgovaraju i britvulin,

.

dužina,

a

četka.

bruškinom).

zainteresirani

društvo pri

Bruškinati Bruškinanje

(rad s bruškin om).

brtulin, brtvelin, brtvelun. To je

BRUŠTULIN - pržanj (za prženje

obično

ječima i kave).

naZIV

navrćanje.

noža

pogodna

kujica,

Vi di

za

ribica,

BRZAC

-

mjesto na k ojemu rijeka

kustura, nadiljač, argaš.

teče malo brže. Brzetak, mali brzac.

BRUČKA - stidna dlaka. Neki takvu

BRZDAR

dlaku zovu mišakinja.

naročito pogodna za n ošenje sira,

BRUDITI - buditi.

mesa, kruha (brašenice) ili slične

BRUJET - brodet. Spremali su ga od

hrane za vrijeme putovanja.

pastrve, kapule ili ljutike, ulja, soli i

BRZDAV

vode. Jeli su ga s purom.

brzdov. Vidi obrzdati, zabrzdan,

BRUS - kita na aljetku (obično od

zabrzdati se.

crvene

lanete)

ili

kakv oj

drugo

-

-

kožni

sud

(kesa),

žvalov. Izgovaraju

BRZDE - žvaleša, brzdava osoba.

odjeći. G ovore i bruska te gajten.

Zovu ga i brzdov.

Je ti brus. Vi di vodir.

BRZON - brzo. Vi di skoron, tadan,

BRUŠKANDULA - vi di bljušt.

tudan, undan, ovdan.

BRUŠKET - p ostupak slučajn og

BRZOROD - svak o sjeme koje brzo

odabira, žmir. Provodi se tako da

donosi rod ( kumpir, kukuruz i sL).

jedna os oba u šaku skrije slamke

Ako se dijete rodi prije nego prođe

43

BRZOVOD

BUDALEKATI

devet mjesec i od vjenčanja roditelja,

dijametralno

suprotne

nazovu ga brzorod. Vidi pogrmušić,

gornjem dnu.

purkovac.

BUČITI se

-

rupe

na

tjerati se (odnosi se na

gude). Vidi pribučiti, bukanje.

BRZOVOD vidi purkovac. -

uz

BUĆ - prva balota kojoj svi igrači

kralježnicu. Znači i sve takvo meso

petaju, tj. nastoje što bliže dotjerati

uz

svoje balote. Kažu i bulin, bule.

komad

BRŽOLA polovicu

mesa

kralježnice.

Vidi

Kada je neka balota točno u z bulin,

pečenica. BUBAC

l . udarac. Nadobija je se

-

Neki buć nazivaju i leko.

on bubaca u mladosti. 2.

kada ga se dodiruje, kaže se da cika.

okrugao, oveći komad sira, mesa, a

BUĆA balota. -

za

mlijeko,

s

rjeđe kru ha. Vidi bubla.

BUĆAK

BUBINA - isto što i mrmelj.

provislom, kalajisan, dolje širi, gore

BUBLA

-

1. oveći komad, bublac.

Poija je bublu pure.

Neki kažu

bublja. Buble (osoba koja puno jede i

zato je okrugla, zdepana). Vidi

bubac, bota.

-

sud

uži.

BUĆANJE

-

balotanje. Bućati (isto

što i balotati). Zabućati (zaigrati na balote, zabalotati).

BUĆKURIŠ

-

loše vino (u koje je

slani grah. Vidi ćićerka.

bez naše volje i znanja pomišana

BUBNITI - l . naglo udariti.

voda). Bilo što smućkano naziva se

2.

2.

reći nešto nepromišljeno.

bućkuriš.

BUCAL - kuba, odnosno kuba i

BUDALA -

kruna skupa.

zdravog razuma, koji loše razmišlja i

glupan,

čovjek

bez

snažno razguravati. Kad

rasuđuje. To nije luđak, nego priglup

netko posve duboko kopa motikom i

čovjek, budalaš. Budali je more do

zemlju razbacuje oko sebe, kažu: Je

kolina. Pošalji budalu

je buca. Vidi razbucati.

ajde za njin usput. Šalji ludo na put

BUCATI

-

BUCET -

drveni elipsasti sud za

na put, pa

pa ajde za njin usput. Vidi lud.

vodu (u polju dok se radi), vino ili

BUDALEKATI -

rakiju

budalečeš više? Kažu i budalakati.

do

10

litara.

Ima dvije

Vidi ludati.

budaliti. Šta

BUDIMIR

BUKOVAC

44

BUDIMIR - selo u sinjskoj zagori.

veličina, ali ponajviše drži jednu ili

Župno mjesto (Gospa od Ružarija).

dvije litre (buka, bukarica). Obruč

aUDŽA

na bukari izrađuje se od smričove

-

čovjek

na položaju,

žile. Ima i ručicu. Bukara stoji na

moćnik duhan najgori (izvan

vučiji ili kraj vučije da bude na

svake od 6 kategorija). Vidi ćokada,

dohvat ruke. U jednoj kući je jedna

BUD AVA -

bukara i iz nje piju svi (uključ ujući i

. krdžalina, lulaš. BUGANAC - ozeblina, oteklina na

goste). Vidi susak.

rukama ili nogama koja nastane kad

Da mi je se napit vode žive

se nakon smrzavanja na zimskoj

Iz bukare Ća/etine Ive.

studeni griju na vatri.

BUGAR

-

BUKAVAC

taman čovjek. Vidi Garo,

l. ptica koja buče.

Neki kažu bukovac. 2. isto što i perač (za potpalu vatre i

Galeša. BUJADINA

-

-

brežuljkast predjel bez

BUKLUA - l . piće koje nosi stari

kamena.

BUJEL

za izradu bruškina).

zrač nica (gumeni dio

svat u svatovima (obično u buraći) i

bicikle, baluna i sl. u koji ide zrak).

nudi

BUKA - tutanj volova, a još više

govore buklijaš.

bakova. Bukati (glasati se kao vol

2. piće koje je namijenjeno za svate

ili bak). Vidi probukati se.

(za bukliju). Evo vozin buk/iju.

BUKALO -

Ponegdj e su mladoženjini susjedi

nadimak (pridivak)

posmatrače

svatova. Neki

onomu koji je prikoviše glasan, tko

iznosili bukliju pred svatove, a

se probukao.

gostioničari obavezno.

BUKANJE - tjeranje krmače, ujedno

3. svat koji nosi buraću s vinom. To

i glasanje volova ili bakova. Vidi

je bilo nekada i u bogatijim svatima

bučiti se.

(znalo je biti i više buklija), a sada je

BUKARA - drvena posuda, obič no

to

od

zaliva.

smrekovine

(smrikovine)

ili

zaduženje

starog

svata.

Vidi

smričovine iz koje se pije voda ili

BUKOVAC drvo koje ima velik trn

vino. Ko se napije vode iz njijove

po sebi. Vidi bukavac.

bukare biće ka i oni. Ima ih različitih

-

BUMBIS

45

8CKTENICA

c eduljica na kojoj J e

BUKTENICA - posvećanica,

BULETIN

sImica.

ispisan neka obavijest, poruka.

BUKVAR - knjiga (obično

BULIN - isto što i bućo Za balotača

početnic a).

koj i prvi baca balote, kaže se da iđe

BUKVIĆ - plod bukve. Od njega se

za bulinon. Sit ka bulin (vrlo sit).

može zaljuljati.

Otiša buri za bulina (napravio kuću

l . komad kože drukčije boje

na vjetrometini; uputio se negdje gdje

na životinji). Po njemu su bili buli.

puše bura, iako je možda mogao

8UL I

-

-

Vi di plavša, pulija. Govore i bula. 2.

taksena ili p oštanska marka. Vidi

ostati

i

kod

kuće).

Vidi

leko,

bolest.

Vidi

bumbul. konjska

bulan, buleta.

BULSA

BULA 1. turska žena.

karakus, pamrav, sekagija.

-

2.

isto što i pucak. Vidi bulanje.

-

BULJUBAŠA

-

vođa berekina.

BULAN - pripremljen da bude

Najsnalažljiviji je i navodi ostale na

mjera. Ovo je bulano za pedeset

zlo.

litara. Vidi mira, buleta, hul.

BULJUK - grupa.

BULANJE - prženje kukuruznih

BUMBAK

zrna u rešetu (sitnici) na vatri.

bambuk. Izgovara se i bunbak te

Bulati (pržiti kukuruz purkovac).

banbuk. Vidi vata.

Bule (prženi kukuruz, pucaljki,

BUMBATI

pucki). Vidi zabulati.

bumbak u vodi). Vidi razbumbati

BULAŠICA - igla za ručno šivanje.

se.

BULE - vidi bućo

BUMBAŽINA - pamučno p latno.

BULESKARIJA

šala; sprdnja.

-

-

pamuk.

Neki kažu

širiti se jako (kao

BUMBETA - vidi tub.

Buleskariti (šaliti se, ludati, sprdati

BUMBINA - dio p unjenja za pušku

se).

nabijaču. Na bumbinu ide kapić.

To

san

buleskariju.

ja Vidi

netijače

radija

ceremonija,

BUMBIS - uvis. Bumbizanje

ceremonijati.

(bacanje balote uvis, šaldanje).

BULETA - p ismeno dopuštenje za

Bumbizati (igrati bacajući balotu

obavljanje nekog posla. Vidi bulan,

visoko u zrak, u šaldu).

bol.

BUMBITI

BURAĆA

46

BUMBITI piti. Pobumbiti (popiti).

-

3.

vidi muzina. grubo oklesana vaca

Pobumbija je sve vino, a sad se

BUNJADA

privatija rakije.

(kamen za kuću), odnosno postupak

BUMBUL čovjek;

sit, pijan i zadovoljan

-

on

živi

bumbulice

(u

grube obrade. Vidi kamen.

BUNJEVAC

-

katolik, Hrvat (tako

pravoslavni oko Svilaje i Dinare

izobilju). Vidi bulin. studenac ,

BUNAR

-

obzidana

nazivaju Hrvate). Vidi rkać. vidi bovica.

udubina (koja je obično zgodno

BUOVICA

izabrana između dva ili više kamena)

BURA

za vodu. Bunarom se naziva i bolje

i nevira. Ponegdje u zaklonicama

napravljeno spremište vode poput

bura

čatrnje. Manji je bunar bunarić, a

smjerova (čak s juga), jer se odbija

veći ili star, urušen bunarina. Bunar

od brda ili planine. Od bure (od

može imati uređenu

veću ravnu

sjevera, točnije iz smjera s kojeg u

površinu s koje se voda slijeva. Takvi

tom području puše bura). Pojavijo se

bunari obično služe za napajanje

oblačić od bure. Kad je netko posve

stoke i neki je zovu žagra. Neki

nagao

bunarom zovu spremište koje nikad

(naročito pri ulasku kroz vrata), kažu:

ne presušuje (ima živu vodu), neki

Ki bura. Neki hladan vjetrićak koji

tako

nagoviještava buru zovu poburicom.

zovu

čatrn ju.

Vidi lokva,

saranč, kamenica, stuba. BUNGUR

-

kaša (poneki tako

-

-

hladan sjeverni vjetar. Bura

može

u

IZ

puhati

govoru,

u

drugih

kretnjama

Vidi jažuša, bosanka, busavica,

bulin, proburiti.

zovu). lake moja, ovi vaš bungur ista

Bura puše, rastiće savila,

naša kaša.

Mene moja oko svoga tila.

BUNIŠTE

-

smetlište, mj esto gdje se

svašta baca, bunjište.

BVRAĆA

-

sud (kesa) napravljena

od kože u kojoj se nosi vino, najčešće

l . svaka šupljina u zidu,

u svatima. Izgovaraju i bureća. Drži

drvetu, kamenu i sl. Izgovaraju i

oko 3 litre. Obično je od kože s

bunja. Vidi ocir, buža.

ovcIJ e noge. Vidi zaliva, mišina.

BUNJA

2.

-

rupa ispred štale u koju otiče

tekućina ispod blaga.

Buraća od gume služi za zagrijavanje kreveta

starijim

osobama

ili

BURAT bolesnic ima za hladnih zimskih noći I

BUTUM

47

stavljaju i ugrijani kamen, opeku i

BURMA lijevoj,

-

prsten. Žena ga nosi na

djevojka na desnoj ruCI,

muškarci ga nose na lijevoj ruci

sL).

BURAT

vidi buret.

-

BURUNTIJA

-

pismena zapovijed.

BURATATI vidi buretatati.

Daju ga kao pridivak.

BURBULJATI - puštati zvukove

BUS - žbun, grm. Di je got bus, tu je

poput hrane u loncu dok se kuha i

drug (l zemlja ima uši). Govore

\Ti je. Vidi pantanje.

bušak te zbušak. Vidi ubusati se.

-

BURDIŽATI se

-

snalaziti se, okrićati

Da ji nije obaša baraba.

kako vitar puše.

BURĐIJA - svrdlo. Izgovaraju burgija.

Burgijati

(vrtiti,

uporno štogot tražiti, Para

Nema busa, ledine ni graba,

ali

dosađivati).

BUSIJA - zasjeda. BUSAVICA

-

nagla bura, bura s

vrlo jakim udarima.

BUSNITI - naglo nešto učiniti;

vrti di burđija neće.

BUREĆA vidi buraća.

nepromišljeno nešto reći.

BURET - naprava za raščišćavanje

BUSNUT

žitarica

nepromišljen.

-

(obično

već

izvijanih).

-

vrlo nagao;

Izgovaraju i burat. Vidi vijačica.

BUŠAK - isto što i bus, ali i manji

BURETATI - čistiti žito pomoću

žbun. Lipa buška da je štogot muška.

bureta. Izgovaraju i buratati.

Kažu i zbušak. Vidi ubusati se.

BURILO isto što i vučija.

BUŠT(R)A - držalo u koje se stavlja

-

BURLIJA

-

drven sud za vino, vodu

pero za pisanje.

i li rakiju.

BUTIGA krčma, gostiona.

BURLJANIJA - mješavina svega i

BUTRAST

svačega.

(naročito u obrazima). Izgovaraju i

BURLJATI -miješati po nečemu

butrest.

tekućem, obično šumno; umiješavati

BUTUM - sav, svi, sve i sl. Ajmo u

sk upa razne stvari. Ne bur/jaj više po

spuže butum (svi skupa). Ponesi

vodi!

Vidi

proburijati.

-

sburljati,

izburljati,

punašan,

debeo

butum alat (sav alat). Izgovaraju i

butumile.

BUVA

BUVA

BUŽMALA

48

-

buha. Pun buva (mušičav

,

BUZDOVAN

vrsta

-

nepredvidljiva ponašanja). Sad SIt sve

oružja. Vidi topuz.

buve u gaćon.

BUZDOVANDŽIJA

Ja san mala, ali puna buva, Ko me ne zna neka mp. se čuva.

nosač

momak,

hladno g

alkarski

buzdovana

u

alkarskoj povorci (ima ih dvojica).

štetočina na kUpllSOVU

BUŽA - rupa kro z koju se vidi. Vidi

listu (mala crn a baja koja skače kao

šub.a, bunja, cirotina, ćirka, ocir,

buha). Muko velika, napa je buvač

zvirotina, žublja. Svake gusle imaju

na kupus; vrag ga odnija i koliko ga

n a kopauji bužu ( u pravilu u o bliku

je. Protiv buvača posiplje se lug,

križa).

BUVAČ

-

poslije je došao patagan.

BUZAVCI

-

Gusle moje na vami je bu-ža,

vrsta polučarapa koje se

Te.\:ko ženi koja nema muža.

o buvaju iznad čarapa (čOr3I)a) i nose

RUŽATI

se u opancima. Vi di napršnjaci,

probužati, prošubiti.

nazuvci, mrkavci, crnopictI{c.

BUŽMALA

BUZARANT peder.

za

-

-

bušiti. Vidi izbužati,

-

manji sud (bačvica)

vino. Iz bužmale se može piti bez

čaše.

CER

49

CABLO

e

CABLO CAKA

stablo.

-

CAVATINE

staklo, caklo. Vedro ki

-

-

nezgrapne, . velike,

obično stare postoline, cipeletine

caka. Vidi laštre.

CAVLITI

CAKA dosjetka. Znači i šaru, crtež.

CECA

CAKLO staklo, caka.

CECATI pritiskanjem pomicati,

CAKNA uvojak kose.

cimati, ljuljati (na pr. polugom kad se

-

-

-

CAMPIN

-

alatka slična mašklinu,

govoriti u jedan glas.

-

rub, cenca.

-

-

vadi kamen). Cecanje (isto što i

oš tra je samo s jedne strane, a s druge

cimanje). Cecanjem se kamen

je tupa. Neki je zovu mašIjin. Vidi

razljuljava. Cecati se (ljuljati se,

mašklin.

cimati se).

CANDRKANJE zveckanje,

CEDITI opadati, nestajati;

zvonjenje, škripanje, obično

popuštati.

dugotrajno. Candrkati (puštati

CEKIN vrsta novca. Znači i

čudne zvukove, zveckati, zvoniti,

zdravlje, čvrstoću. Kako si? Ka cekin

škripati). Candrkaju (candrču) i

(blistam od zdravlja). Govore iceka.

seljačka kola (škripe i treskaju).

Popija bi ceku sv. Marka. Vidi

Candrkanje je i bezvezan glasan

dukat.

govor. Vidi tandrkanje.

CENAT centimetar.

-

CAR

-

vladar velike države, ćesar,

-

-

-

CENCA

-

l .ma1o (u smislu dužine).

ujedno i moćan čovjek. Što nema, ni

Pomakni se cencu.

car ne večera.

2.

Pokrij golo, car se

:eni ! Vidi Slivno.

CARDZA

-

vrsta ženske haljine

poput sade.

Izgovaraju

ceca.

Vidi

pervaz. -

-

tanko, slabašno vino.

Vidi vedruljak. -

rubu).

CENITI se grcati.' Vidi zaceniti se.

CAVARIKA CAVATA

rub. Na cenci-cence (na samom

isto što i štraca.

CENTLO

-

šatorsko krilo.

CER vrsta hrasta. Vidi sladun. -

50

CER

CER

ten. Lipe ceri (lijepe puti).

-

CIKO

CIDILO isto što i citka. Osta ka -

Izgovaraju i cera. Govore i put. Vidi

govno na cidilu. Vidi brabonjak.

paštar, žutovati.

CIGAŠPICA c igaršpic , kamiš za

CERA selo u drniškoj zagori.

cigaretu. Go vore i cigarIin, cigaIin,

-

-

CEREMONUA

-

predstava (u crkvi

ili u selu).

cigalina. CIGLA crijep. Vidi matun. -

CEREMONUATI izvoditi neku

CIGLA jedina, sama. Iman ciglo

ceremo niju, predstavu.

janje (samo jedno).

Ceremonijanje (izvođenje

CIK uz, blizu, pokraj. Izgovaraj u i

c eremonije). Dosta mi je više tvoga

ciko, cikon. Vidi cikati, kičati,

ceremonijanja. Vidi buleskarija.

tutati.

CEREŠPANJA

CIKA

-

pečate

pisma

pošiljke.

Vidi

-

vosak kojim se

-

ili

kakve

pečet,

-

drugo

timbar,

-

l . c ilj, predmet kojemu se

peta. 2.

napuklina (obično u kamenu),

vena. Vidi cikniti.

štemplo. CERET isto što i žigamenat, cerot.

CIKATI jako približiti. Kod

Izgovaraju i cirot.

balotanja, c ikati znači dovalj ati

CERITI SE podrugljivo se smijati,

balotu do samog bulina. Cikaju i

praviti grimase na licu. Šta se ceriš?

svake dv ije balo te koje su jedna do

(što se smiješ bez razloga?).

druge. Neki kažu eokati. Vidi kičati.

Izgovaraju i ciriti se te cirlikati se.

CIKATI dojiti, sisati, cieati. Vidi

Vidi kesiti se.

sasniti.

CICUA veliki sitničar, škrtac;

CIKILJ

cjepidlaka. Vidi beg, šparadur,

CIKNITI napući. Ciknija mi pijet .

tituz.

Kad se vino počme kvasiti kažu da je

-

-

-

-

-

-

isto što i sikilj. -

CICVARA 1. vrsta jela (sprema se

ciklo. Vidi cik, cika.

u tavi tako da se usoljeni skorup i

CIKNITI zaplakati, zasiktati o d

mast rastope pa se dodaje kukuruzno

lj utine; sij evnuti. Ciknilo m i u uvu

brašno dok se sve dobro ne umješa;

(počelo mi sijevati u uhu).

može se raditi i o d masla i sira).

CIKO

-

2. rijetka konjska balega.

-

-

vidi cik, ćiko.

CIKVANTIN

CIS TA VELIKA

51 vrsta

CIKVANTIN

starog

palcem ili malkom). Neki izgovaraju

domaćeg kukuruza malog klipa, i

ćinkve.

'Itna zrna, pogodnog za prženje jer

CINTARE

daj e

izgovaraju cvintare, cvincare a neki

samo

Izgovaraju

pucke.

i

ćikvantin. Ime je dobio zato jer mu od

sjetve do berbe treba samo

usna harmonika. Neki

-

cincvare. Kažu i jorgan(i). CIP c ijep, navrtak, plenka. -

CIPAC l . noga ispod kolina.

pedeset dana.

-

tvrdi

CILAC

( kameni)

dio

2. plodni dio zemlje, odcipljen za

zemljišta ( kod krčenja). Cilac se

neku drugu namjenu.

odvaljuje u krupnim komadima (za

3 . jedan od dvaju kolaca na kojim

razliku od sičike, sere). Vidi žestac,

nose mrca u šamatorje. Vidi nosila,

živac.

copanj.

CILCAT

riječ kojim se naglašava

-

CIPALA c ipela. -

cjelina. Cif-cilcat.

CIPLJA

CILINDER vidi tub.

loženje ( rasc ijepljen

-

CIMA je

-

krumpirova stabljika. Cima

i nadzemni dio nekih drugih

povrtnica. Vidi kumpirovina, vriž.

CIMBAT

vrsta bijelog grožđa.

-

CIMENAT cement. dio

-

komad drveta pogodan za

rala ili pluga

sjekirom

rascipljeno drvo. Vidi bilja, cok.

CIRITI se vidi ceriti se. -

CIRLIKATI se vidi ceriti se. -

isto

što

mala rupica kroz koju

CIROTINA

ojicu). Na sebi ima rupic e (buže)

se viri, pukotina. Vidi ćirka.

kroz koju se provlačila špica.

CISTA PROVO

CIMPREŠ čempres.

zagori.

CINKVE se zog

-

pet u igri na mure. Taj

zove uz bacanje jednog,

dvaju, triju ( kao kod do, tre, odnosno

kvatre)

ili

(izbacivanjem

četiriju šake

sa

ceret,

žigamenat.

(željezna letva koja povezuje lemiš i

-

od

debljeg komada). Ciplja je i svako

CIROT

-

CIMER

-

-

-

selo u imoc koj

Cista Prova to je republika, Gornja, Dojnja, Mala i Velika.

CISTA VELIKA

-

selo u imockoj

prsta

zagori. S Cistom Provo čini župno

stisnutim

mjesto Cista (S v. Jakov S t. apostol)

52

CITKA

u

splitsko-makarskoj

nadbiskupiji,

COVATI

peć. Izgovaraju i coket. Vidi ciplja,

imotskom dekanatu.

oblac, skruglac.

CITKA - cjedilka, pribor za

2. donji dio kućnog zida koji je

procjeđivanje. Ima ih raznih vrsta.

obojan ili drukčije obojan od ostalog

Grublja je bila izrađena od drveta i

dijela zida (klakom,

imala po sebi oveće rupe (srednja je

nekom prašinom koja pušta boj u).

rupa često znala biti u obliku križa).

Cok je odprilike metar iznad poda.

Vidi cidilo, brabonjak.

COKATI

CIVARE isto što i ćivare. Vidi

COKULA TI se - sjajiti se (poput

tegare.

postola namazanih puzdrom); biti

CIVIKA T - stočni pasoš, certifikat.

izlizan od peglanja ili od nečistoće;

CIVIL - slabušan, koji lako propada;

biti pljesniv.

jadan (najčešće se odnosi na odjeću,

COKULE teške postole, potkovane

obuću i alat). Vidi kanitan, špatan,

čavlima.

žentilan.

COLANJE

CIVINJANJE - dugotrajno stajanje

cotanje. Colo ( šepav čovjek, ševo).

na nogama. Civinjati (dugo stajati na

Colati (šepati).

nogama, ne imati vremena sjesti). Po

2. pitonjanje, tikanje. Colati se (isto

cili dan civinjaš na nogon, moraš bit

što i pitonjati se).

umoran.

COLOZEC - vrsta narodnog kola.

-

CMILJE

-

smilje. Često ga koriste

pržinom i

vidi tikati.

-

-

-

I . šepanje,

CONKULAST

ševanje,

nepravilno

da ometu pridvraće. Izgovaraju i

okrugao, valjkast. Ne valjaju ti te

cmiljača.

balote, vidiš da su conkulaste.

Moj dragane, moje cmilje žuto,

COPANJ - kolac koji se meće sa

Volimo se, a selo je ljuto.

strane na kar kad se goni pića,

CMIZDRITI plakati (u pravilu bez

kukuružovina i sl. Uglavnom ga

pravog razloga). Ne cmizdri više.

zovu samo kolac. Vidi cipac.

Onaj tko često cmizdri je cmizdrav

COTA TI - šepati, ševati.

(cmizdrov), a nazovu ga cmizdre.

COTO

-

COK

-

1. kraći podeblji okruglast

komad drveta, ali takav da može u

čovjek koji šepa, hrom

-

čovjek (vidi ševo, compo, colanje).

COVA TI vidi sovati. -

53

CRIPULJA

CRIPULJA

bile male i pokrivene ševarom ili

l . vidi peka.

-

CRNINA

2. crvena gnjilasta zemlja (za izradu

pločom. Mala crkva, malo svetaca.

peke).

Misa je često bila pokraj crkve. Je si

3. naziv za lokvu nastalu vađenjem

li bija kod crkve? (Je si li išao na

gnjile.

misu?). Vidi steljak.

CRIVAC selo u splitskoj zagori.

CRLJEN

Vidi Zlopolje. Franjevačko župno

(Crveno jezero, jedno od imotskih

mjesto s Ramljanima i Postinjem

jezera). Vidi gavan.

-

-

crven. Crljeno jezero

Donjim (Sv. Vrano Asiški) u

Jadan ti si Mustapić Marjane,

šibenskoj biskupiji, drniškom

Prid kućon ti Crljeno jezero.

CRLJEN zdravi, tvrdi središnji dio

dekanatu.

-

l . crkavica, nešto

hrastova drva (bez vrži). Crvenkasto

malo slabo, jadno, tek što živi. Di si

crne je boje. Vidi stržov, bilikovina.

Ante jedna crkovice ! Crkni crkovice

CRLJENA

kad crknit oćeš.

mesa (za razliku od bilene).

2. bolest na živini (od koje se brzo

CRLJENAK vrsta grožđa omanjeg

CRKOVICA

crkava).

-

Prikinila

te

crkavica,

crveni, nemasni dio

-

-

grozda, ovećeg zrna. Sličan je plavcu

dabogda.

(plavini), ali je crveniji od njega.

2. naziv za jako dobro vino, najbolje

CRLJENICA

vino. Da je sad one tvoje crkavice.

Govore i crljivica. Vidi osušnica,

Vino dobro ki crkovica.

pločavica, pržnjavica, smoljavica,

CRKOVINAR

župnikov

crvena

žalikovina, pustolončina, debelica.

savjetnik. Može ih biti nekoliko u

CRNA KOKA kos.

jednoj župi.

CRNGARAST

CRKOVNA

-

zemlja koja pripada

zemlja . .

-

-

crn, garast. Kažu i

crnomanjast, crnomanjest.

crkvi. Neki je nazivaju i bratska

CRNINA

zemlja iako tu ima razlike.

znak žalosti zbog smrti u obitelji ili

CRKVA

rodu. Udovica nosi crninu doživotno,

-

kršćanska bogomolja.

Naša si crkvu di ćeš Boga molit. Ako me moš natrat u crkvu, nemoš me natrat da molin Boga. Prije su crkve

-

crna odjeća. Nosila se u

a ostali godinu dana.

54

CRNOGRAB

CRNOGRAB crnje

kore

drvo slično grabu,

-

od

grabove,

nešto

CUPATI

CRNOSTRlG ljutica

otrovnica, zmija

-

poskoka)

(vrsta

česta

u

drukčijeg lista i drukčije zobe.

Zagori. Ima crne šare (strij e, strige)

CRNOMANJAST

po sebi. Nekima je to rđovka. Ovde

-

isto što

možemo opstat samo mi i cmostrig i

crngarast. CRNOMETITI

pomagati metlom

-

niko više.

onome tko vije da bi se odvojilo

CRTALO

nečisto od rpe žita ili vratilo na

vodilica

početnu rpu (tada kažu da se rpa

2. alatka za pravljenje redova pri

umiva). Neki izgovaraju strnometiti.

sađenju sitnarije.

Crnometka je spljoštenija od metle za

CRVENKEST

metenje, kidanje (pritisnu je teškom

CUCA

kamenom

cucin.

pločom).

Obično

vije

1. dio pluga za oranje,

-

-

crvenkast.

dudla. Izgovarju

-

Cucati

(dojiti

cucin, majčino

muškarac, a žena crnometi. Najviše

mlijeko, sisati, a i nešto drugo

volin da mi ona crnometi.

rastapati u ustima).

CRNOMETKA

CUKAR

mladica

-

metla od drvenih

(uglavnom

bristovih

ili

-

šećer. Vidi zacukriti.

CUKARIN

šećer u kockama. Za

-

drinovih) kojom se na guvnu, za

neke to je samo vrsta bonbuna.

vijanja ovršenog

CUKRUAŠ

(osušenog)

žita,

-

loše vino napravljeno

odstranjuje pliva, komadići uvelog

s puno vode i šećera. Govore

klasja i ostala nečistoća. Izgovaraju i

cukuriš. Vidi kendraš, murgaš.

crnomet, strnom et.

CUKO

CRNOPLETKE

-

vrst polučarapa

-

pas. Cuko-cuko (dozivanje

psa). .

koje se nose u opancima poput

CUKURIŠ

buzavaca.

CULJATI se

Nisu

okićeni

nego

-

vidi cukrijaš. -

ljuljati se. Culja se

obarnetnuti tanganom pređom. Žice

koćeta. Vidi njunjati se.

se ne pripredaju (za razliku od

CUMPET

bičava). Slično je za sve nazuvke.

veže na stupove kara.

-

drvena poluga što se

Pleten bičve, cmopletke šaran,

CUPATI padati (odnosi se na kišu).

Sa svojin se dragin razgovaran.

Pada li, pada, cupa cilu noć.

CRNOSAPAC

-

vidi jatagan.

-

55

CURA

CURA

-

djevojka. Curetak je

omlađa ili omanja cura, a curetina je ostarija ili glomaznija cura ili cura nedolična ponašanja. za lošom curom

CVITKO

CURSKO

-

djevojačko, što pripada

curi (curska roba i sL). Iđe Božić, iđu curske brige, Ko će s kime u pratarske knjige.

kaži dobro, a za dobrom kako ti

CVANJCIK

drago. Dobra cura ne iđe daleko.

Neman ni cvanjcika (nemam ni

Loza i cura ne čekaju. Drž vino u

novčića). Cvanjcik znači i dvadeset

toku, a curu u skoku.

(upotrebljava se pri kartanju). Ima

nekadašnji

-

novac.

Jadan ti je, moja majko stara,

metar i cvanjcik (jako niska osoba).

Komu drugi curu ugovara.

CVEKA

čavlić za potplate na

-

Vidi zacuriti se.

ciplama, naročito vojničkim, radnim,

CURAK mlaz.

teretnim.

CURICA

potplatu išlo 1 8 cveka.

-

-

vrsta cvijeća, ivančica,

U

svaku je cipelu

za

CVIKERE naočale. Kažu i cvike.

ivanje cvijeće.

-

CURIKAVANJE vraćanje unazad

CVILITI

u kola upregnutih konja (rikverc).

da pusti suze. Je li te ko cvi/ija? Vidi

Curikati (ići unazad, vraćati se).

ocviliti.

Curik (nazad). Tim uzvikom

CVINCARE isto što i cintare.

vologonac tjera volove da pomaknu

CVIT l . cvijet.

kola nazad.

2. naslaga na vinu (hvata se na vrh

-

CUROVATI

-

provoditi dane kao

-

činiti nekoga da plače,

-

-

bačve), vinski cvit.

cura (od trenutka zacurivanja pa do

3 . bijelo brašno (nuler).

udaje). Curovanje ovisi o prilici

4: prvine.

(ako nema starije sestre počinje ranije

CVITARICE

oko četrnaeste - petnaeste godine, a

Vidi kuparice.

može trajati samo nekoliko mjeseci, a

CVITAST

može i desetak godina). Vidi zavrčiti

(cvijetom) na dlaki (odnosi se na

se, skočpolica.

konja). Vidi Cvitko.

-

-

vrsta igraćih karata.

s

bijelim

znakom

1. muško ime. Govore i

Curuj curo dok si u matere,

CVITKO

Neš u mene gore mi zelene.

Cvitan, Cvite, Cvito. Žena je Cvita.

-

2.

ČAKARAST

56

CVITNICA

naZIV za cvitasta konja. Vidi

a neki stavljaju i malo pšenice). Na

Zmin.

Cvitnicu nose cvijeće na groblje,

CVITNICA

-

zatim

zadnja nedjelja pred

lovoriku

maslinu

na

Uskrs. Tog dana umiva se u vodi u

blagosov, pera novog žita, neki čak

koju se stavi cvijeće (obično ljubica,

cvijet od bajama, drina i sl.

v

e

ČABAR veća drvena posuda.

tako da se po licu moglo prepoznati

Čabar leti, lonce tare. Neki tako

tko u kući ima otvoreno ognjište.

zovu kacu (za pečenje rakije). Vidi

Iznad ognjišta suši se meso i začađi

kota.

(napuni se čađom). Čađavica je

-

ČABRUN greda (u pravilu kosa

niska kućica sa samo jednom

krovna greda, mertek, rog).

prostorijom s kominom, tako je sva

Izgovaraju i čavrun.

čađava (puna čađe). To je i svijeća

ČAČAK

petrouljka koja slabo gori pa čađi

-

-

dio kosišta, ručka na

(pušta čađu).

kosištu.

ČAČVINA selo u sinjskoj zagori.

ČADOR šator.

Neki izgovaraju Čačmina. U Č ačvini

ČAGLJATI

je tvrđava (kula) iz starohrvatskog

biranja). Vidi očagljati.

razdoblja. Neki je zovu Džamija,

ČAKARAST

neki Tabija, a neki Raškoviča kula.

boja.

Vidi Vrpolje.

Čakar bedevija.

ČAĐA crna prašina koja se stvara

2. šaren (šarena lica i očiju).

od dima na otvorenom ognjištu i

Čakar�ča je žena čakarastih očiju

pada po gredama, mertecima, po

(šarenih i možda nejednakih). Za

svemu pokućstvu i kućnoj čeljadi

prevrtljivo, nepouzdano čeljade

-

-

-

-

-

brati s reda (bez

I.

očiju različitih

Čakara (čakarasta kobila).

ČAN JAK

57

Č AKLJA

također kažu da je čakarasto. Vidi

ČANDRLJA

perest.

drva. Vidi praška, grabuša.

ČAKLJA

isto što i trkija, brklja.

-

-

obično tanka grabova

ČANDRLJAST

poput čandrlje

-

Vidi čekijun.

(odnosi se na kriveljivo drvo s

ČAKŠIRE muške hlače, tijesne, do

nepravilnim grančicama po sebi, na

koljena da se na njih mogu staviti

bus što ne raste uvis, nego polegne i

čizme, ovijači.

raširi se po zemlji i sL).

-

ČALABRCNITI

-

nešto na brzinu

ČANDRLJATI

-

slično što čarati

(šarati). Izgovaraj u i čandrati.

pojesti.

ČAMPARA dio konjske orme koja

ČANDRLJIN

olakšava upravljanje konjem dok se

(tanka okrugla pločica); može biti i

jaši ili dok vuče (stavlja se ispod

dukat ili slično što se meće kao

donje gubice).

ukras.

2.

ČANGRLJANJE

-

nokat u mačke, psa, divljači.

-

ukras od kovine

grebanje

Čampare (čampre, čampri, čapci)

nečega o neki drugi predmet (na

su i veliki nokti u čeljadeta. Sramota

primjer kad se granje provlači kroz

je imati velike nokte, naročito ako

tijesan

radiš

oko

hrane.

Vidi

prnjke.

Čampra je i bilo koji predmet koji strši

(i

te može nagrditi),

koji

Čangrljati

prostor).

(grebanjem stvarati zvuk). Govore i

čandrk�mje,

čandrljanje,

čandrkati, čandrljati što je slično čangrljanje,

primjerice suha ogoljela grana.

kao

ČANČARA

Čangrlja (čeketa) i

ČANČATI

vrsta kornjače.

-

dosadno zapitkivati;

-

čeketalo na

mlinu. Vidi čandrkalo. Izgovaraju čengrljanje, čengrljati i sl.

žugati. ČANČOLITI nekoga

čangrljati.

uporno i stalno u

-

nešto

pitati.

Taj

stalno

ČANTRATI pjevati uvijek i u -

svakoj prilici, stalno nešto pjevušiti.

čančoli. Neki izgovaraju čančoriti.

Čantranje (stalno pjevanje,

Izčančoliti (upornim zanovijetanjem

pjevušenje).

isprositi nešto od nekoga).

ČANTRUN vidi čatrun, dinja.

ČANDRATI vidi čandrljati.

ČANJAK

ČANDRKALO

kućna

-

-

isto što i čekalo.

-

-

drvena zdjela iz koje

čeljad

jede

zajedno.

ČAPA

ČATRNJA

58

Izgovaraju i čanjek. Čanjak s jelom

ČARKANJE

stavi se na okrugao tronožan stol

mađija, čini. Isto i čatanje

(siniju) oko koje posjedaju članovi

ČAROJICE -

obitelji i jedu dugim drvenim žlicama

govore).

koje se zovu kašike, sjedeći na

ČAROVNIK

niskim tronošcima. Kašike su obično

predskazuje, koja ima nadnaravne

izrađivali od kljenova drveta. Za

sposobnosti. Vidi deot.

djecu ili nemoćne osobe bili su manji

ČASKON

(čanjčići,

čanjci

čanje).

Vidi

-

vračanje, bacanje

mačkare

(poneki

osoba koja

-

začas, jedan čas. Stani

časkon, da te ništa upitan!

pladanj.

ČATATI

ČAPA nesreća. Čapa ga čapi/a

Kažu i čarkati, čarati, bajati.

(došla mu nesreća). Neki govore:

ČATUA

Ćapa ga ćapi/a. Vidi nezrća.

ČATITI

Č APCI isto što čampare (prsti,

moliti.

obično neuredni s dugim nečistim

ČATRNJA - natkrito spremište za

noktima). Šta si mi donija čapke prid

vodu za piće.

oči? Vidi prnjke.

pogodnom mjestu, udolini, u povećoj

ČAPORICE selo u sinjskoj zagori.

škrapi tako da se u nju voda zgodno

Župno mjesto (Sv. Roko).

slijeva. Mnogi

Č APRLJIN

samo tako spremište u kojemu uvijek

-

-

-

ČARA

-

-

vidi čeprijin.

-

-

mađijati, bacati čine.

veo, koprena.

-

glasno govoriti, glasno

Pravi se u uskom,

čatrnjom smatraju

ima vode. Takve �e čatrnje rade na

crta.

ČARATI - l . šarati. Slično je

mjestima koje imaju vodu na nekoj

čandrljati, čandrati. Iščarati

dubini (obično većoj pa su čatrnje

(izšarati) . Iščaran (izšaran).

dosta duboke, za razliku od bunara).

Začarati (zašarati). Začaran

Za

(zašaran).

(sćemerena)

2. vračati,

ČARKA

bajati, čatati. -

dok je

l . magija. Vidi nabac,

čine. Vidi baornica.

je 1

bunar

čatrnja

natkrita

u pravilu četvrtasta, otvoren,

okrugao,

elipsast ili nepravilan. Vidi pristup,

ramena, grančik, ćemer, kuba.

promira, urok. 2. žena koja može skidati

većinu

bacati

ČAVRUN

59

Č ATRUN

ČA TRUN lubenica. Neki

gradnji kuća. U starijim kućama

izgovaraju čantrun, za neke je to

umjesto čavala služili bi klini od

IIIIuD.

drinova ili slična tvrda suha drveta.

ČAUŠ - I . nekada meštar

Vidi brokva, pričavlati.

ceremonije u svatima (poslije je to

ČAVAKUĆA -

posao starog svata). Izgovaraju i

koja se uzgaja na kućnim krovovima

čavo. Nosi štap i zapovijeda što treba

i njenim ljekovitim sokovima liječi se

činiti. Čauš je znao upravljati

upala ušiju. Izgovaraju i čuvakuća,

izgovarajući naredbe djelomice ili

čevrkuća i sl.

potpuno na turskom jeziku. Breberi

ČAVALDUŠA

delijo, dobra srića gospodo svatovi!

debeli

(tako pokreće svate od mladoženjine

bičava, . samara, provlačenje opute

mladinoj kući). Azur, azur, hinja!

pri građenju opanaka i sL). Tako

(tako pokreće svate od mladine kuće

neki nazivaju i iglu kojom provlače

nazad k mladoženjinoj kući). Azur,

vez

azur, kićeni svatovi. Jap, Jap, Jap!

pošivača.

(tako ustavlja svate na putu).

čavaldusa,

-

k

2.

debeli svat u svatima, on zabavlja

vunem

pri

velika igla za

-

konac

(krpljenje

učvršćivanju

žioka

Izgovaraju

čavaluš�,

i

čavalduna.

Vidi

samarača, ćošalija. ČAVO - vidi čauš.

svate, zameće šale. 3.

čuvarkuća, biljka

ČAVOGLAVE

arambašin zamijenik (za

-

selo u dmiškoj

austrijske uprave). Čaušom se

zagori.

nazivao i pomoćnik seoskim sucima.

ČAVOR

4. raznosač vijesti, onaj tko telali. To

ili grane (u pravilu je suh). Može

može biti i službenik, a može biti i

čavor izbijati i dolje, iz zemlje, iz

dobrovoljni pomagač službene osobe.

panja, ali tada ga obično zovu patrlj.

Vidi ulak.

Vidi čavuž, čekijun.

Vidi alaj-čauš, čavuž.

ČAVORČE - vidi čavuš.

ČAVA - čavao. Izrađuju ga kovači

ČAVRLJA TI - isto što čevrljati.

kovanjem.

Mali

pokivanje

konja,

čavli a

-

patrljak koji viri iz stabla

služe

za

ČAVRUN - greda. Izgovaraju

veliki

za

čabrun.

prišivanje merteka za vinčanicu pri

ČEKIĆATI

60

Č AVUŠ

ČAVUŠ

-

dijete

iz

tuđe

kuće

ČEKATI ne udavati se dok momak -

kojem

i čavorče.

spreman i moguć za ženidbu (mogu

ČAZNITI

se

cura

obeta

nazočno razgovoru ukućana. Zovu ga

ne

bude

čezniti, želiti nešto do

ga sprječavati razne stvari: rad u

čega je teško doći, što je teško

Meriki, služba u vojski, zatvor,

ostvariti, dragu osobu, neko dobro;

starija braća koja se nisu oženila i

žaliti za rodnim krajem, za bližnjima.

sL).

ČEČA

-

-

ČEGRTALJKA stvara

Teči vodo kudan si i tekla,

vidi čuča.

buka

-

Ja ću čekat koga san i rekla.

naprava kojom se

(čegrta)

na

zeljovi

ČEKETALO isto što i čekalo. -

četvrtak. Izgovaraju i čevrtaljka,

ČEKETATI

škrgutaljka.

poput čeketala kad lupka i grebe po

baraban,

Vidi

barabanati. ČEKALO

-

drvce na vodenom

proizvoditi zvuk

-

mlinskom

kamenu.

čeketanje.

Vidi

Odatle

čangrljanje,

mlinu koje svojim drndanjem

čandrkalo.

pokreće zrnje žita s dna koša ( iz

ČEKIĆ

kopanje), pa ono migolji i pada u

različite namjene. Postoji mali čekić

mlin. Č ekalo po mlinu poskakuje

za

(točnije, poskakuju batići dijelovi

zidarski za zidanje, maca ili mačica

čekala, a njegova osovina jednim je

za udaranje u špicu, ili dlijeto, čekić

krajem u kopanji, a drugim prolazi

žmarač za prvu obradu kamena,

kroz načinjenu rupicu u daski

kresač za finu obradu (nazuban je),

čekaluši za koju je labavo zakačena.

malj za razbijanje kamena, kres� za

. Govore i čeketalo, čandrkalo,

posicanje mlina (sočivica), klepac

čekrkalo.

za klepavanje kose, kovački čekić

-

ČEKALUŠA

-

daska na koju se

-

alatka koja može imati

čavli

zabijanje

brokvica,

itd. Vidi murtelina, ćapadurka.

naslanja čekalo. Na nju se mlinar

ČEKIĆATI

oslanja kad zasiplje žito. Zovu je i

najčešće bez veze.

branik. Vidi ingirača, metanica,

2. udarati kao što udaraju bati u

sidalica, tampanja.

stupi.

-

l.

brzo

govoriti,

C EKLJUN

ČEKLJUN

dio odsječenog drvete

-

ili drače, koji je šiljast i čakljast t poput

čaklje) i viri iz zemlje. Vidi

vrućina.

čelan,

Vidi

prančiok,

zvizdan. -

l . kolotur, uređaj za

-

džalopek. Čelopek je i svaka velika

ČELJADE muškarac ili žena

patrlj, čavor. ČEKRK

ČEP

61

(mogu biti i djeca). Kućna čeljad

dizanje pri gradnji kuća. Isto i vinć,

(svi ukućani). Kratko čeljade

vitlo.

(nedotupito čeljade, kratke pameti).

2. lončarsko kolo. Čekrk Je i dio

Božije čeljade (krštena osoba).

lončarskog kola (ploča, obično od

ČEME

orahovine).

Dijelovi

su

l

križ,

-

ČEMER

čemu (ne govore svi). jad, nevolja, bijeda, jako

-

pričnica (kalac, klinovae), kurelj,

siromaštvo.

senj, osovina.

bijedan, nevoljan).

ČEKRKALO ČELA

-

vidi čekalo.

pčela.

Vidi

ČEMERIKA čelinka,

Čemeran

-

(jadan,

biljka otrovna, gorka

korijena. Grko ki čemerika.

čelinska ljubica, ulišće.

ČEMUŠALICA

ČELAN

ide čemušati grm, grmarica. Ko je

1. čovjek velika (visoka,

-

-

žena ili cura koja

široka) čela. Zovu ga i čelonja.

bija obligan mora je i po deset dana

2. jako sunce što tuče u čelo. Vidi

služit u čemušanju. Vidi lišnjak,

zvizdan, čelopek.

drvarica, praškarica, žetalica.

ČELEBUA

nalickan čovjek. Čest

-

ČEMUŠATI isto što i perušati, ali -

nadimak u zagori.

i potezati, vući i tako trgati. Tako se

ČELINKA

čemuša grm. Neki kažu komušati.

-

mjesto gdje stalno ima

pčela (škrip, dub, pećina).

ČELINSKA LJUBICA

-

očemušati, počemušati se,

Vidi ljekovita

počepušati

se,

mandžati.

trava, matičnjak. Izgovaraj u i čelinja

Čemušanje (isto što i perušanje, ali

ljubica.

i trganje, otrgivanje).

ČELOPEK

-

zaklonjeno mjesto,

ČENDRKANJE

-

vidi čandrkanje.

okrenuto suncu (obično na nekom

ČEP

pristranku). Tako ga zovu naročito za

Prisušija čep (nestalo vina). Vidi

velikih

žega.

čelopeku.

Sve izgori u non

Izgovaraju

i

dželopek,

-

zatvarač rupe na bačvi.

štiga, tapun, čepina.

ČE Š A

62

Č EPATI

ČEPATI - trati; gaziti. Vidi dočepati

za uši. Kad se pivci potuku kažu da

se,

su se počepušali ili počemušali.

očepati,

očepiti,

pričepiti.

Čepanje (tranje; gaženje). Tako se

ČERAK

naziva i postupak kad se gnječkom

živinčeta. Vidi košutić.

(tučkom) tri puta na dan pozbija

2.

mast u badnju. To se radi trkIjom.

kanpa). Izgovaraju i čerek.

ČEPINA -

ČERAN - plot na gredama iznad

čep u vučiji (drvenoj

-

l . četvrtina zaklanog

mjera za površinu (četvrti dio

gnjilom.

posudi u kojoj se držala voda). Dvije

ognjišta.

su čepine (od krpe su i obično

Vedar čeran (nema mesa, sve je

povezane; rjeđe su od drveta, turine i

pojedeno). Izgovaraj u i čeranj te

sL). Trup drven, a oči prtene. Kad

čerin. Neki kažu lisa. Ajde na lisu

netko pokisne ili se skvasi, kažu:

skini meso.

mokar ka čepina. Čepina je i zatvarač

ČEREČITI - komadati zaklano

na tikvi (sudu napravljenu od tikve).

živinče na veće komade. Vidi

Kad se ožene ili sjardume dvi

bikariti, permaćiti, uditi.

nesriće, kažu: Namirila se tikva na

ČEREK - isto što i čerak.

čepinu ( Namirija se đava na vraga i

ČERMA - krožet. Vidi ječerma.

sl.)

ČESMA - izvor iz kojeg voda teče

ČEPRLJANJE - grebanje noktima

kamenim žlijebom ili na postavljenu

(to obično čini mačka i djeca kad se

cIJev.

tuku). Čeprljati (grebati noktima),

ČESNICA - svečano ukrašen božićni

očeprljati (ogrebati noktima). Nije

kruh (pogača) ispod peke. Peče se na

Bog mačka pa da odma očeprlja.

Badnjak. Stoji u kući za božićnih

Vidi iščeprljati (se).

blagdana, a jede se tek na Mali

ČEPRLJIN - dijete, ali i

Božić.

zanovijetalo. Ne maš ništa od ovi

ČESTIT - potpun, cjelovit. Nisan

čeprljina. Izgovaraju i čaprljin. Vidi

čestito ni sija, a već se moran dizat.

vrijac, prkIježin.

Nije čestit (nije skroz pametan).

ČEPUŠANJE

-

tuča vrljaca pri

kome jedan drugoga hvataj u i potežu

Oblijepljen

je

ČEŠA bolest češanja, šuga. -

Č EŠAGIJA

ČIČAV

63

ČEŠAGUA

metalna naprava za

-

timarenje goveda i konja. Tribalo bi

2. pomalo raditi, raduckati.

ČEVRLJUGA ševa, ševrljuga. -

je češagijon po kostimon.

Čevrljuga Boga moli,

ČEŠAJA

Da čobane kuga mori,

-

lišaj na govedima

Da u polje ne salaze,

( izaziva češanje).

ČEŠALJ 1. sve četiri male u

Da jon gnjizda ne nalaze.

-

briškuli, pri čemu protivnik nije

Neki

dobio ni jednu. 2. češanj (luka češnjaka).

pripelicu. Vidi kukulja. ČEVRTALO - naprava koja se

ČEŠKONJA

okreće pod udarima vjetra. Stavlja se

-

čovjek koji se stalno

istu

pjesmu

pjevaju

za

češe.

da bi

ČET - vidi štitina.

vinogradu. Zovu je i čevrtaljka. Vidi

ČETERES(T) - četrdeset.

barabanati,

ČETRI

škrgutaljka. ČEVRTATI se

-

četiri. Četri sise s neba

vise (vime). Neki izgovaraju četeri.

plašila

ptice

u

polju

ili

čegrtaljka,

-

vrtiti se, okrićati

Gusle moje, sitna tanburice,

se. Čevrtanje (okretanje).

Razbiću vas na četri police,

ČE(V)ULJA - 1. grozdić grožđa

Da curice ugriju guzice.

otkinut s pravog grozda. Izgovaraju i

ČETVERA

-

karta

četvrtica

u

čeuljica.

Daj mi makar jednu

talijanskim kartama. Kažu i četvora,

čeuljicu. Vidi iščeviljiti, raščeviljiti.

četvorina, četverina.

2.

ČETVRT - koji je četvrti po redu. Četvrt aš (aš uz kojega ima još tri

oV!lstina. Č IČAK

karte istog zoga). Aš u četvrti. Vidi

nazubljenim

treća, drug, sam, utrećiti.

hvataj u na odjeću, ljekovita biljka

ČEVRKU ĆA

(repuh, čkalj). Ima ih više vrsta i svi

-

vidi čavakuća.

ostatak

grozda

1.

bez

biljka

plodovima

grožđa,

sa

sitnim

koji

se

ČEVRLJATI - l . razgovarati,

su ljekoviti. Vidi babini zupci.

govoriti (obično mimo i ugodno).

2. sitna dlaka na konju iznad kopita

Kažu i čavrljati. Čevrljanje,

(kod prednjih nogu iznutra, a kod

čavrljanje (lagano ugodno

stražnjih izvana).

razgovaranje).

ČIČAV - isto što i ćićav.

ČMRČ ITI

64

Č IČ ITI

ČIČITI cičiti.

kuhalo nedjeljom, a i četvrtkom i za

ČiKARA šalica. Izgovaraju i

korizme. Na Čistu Sridu bi kuhali

ćikara.

(lukšijaIi) posuđe da ne bude mrsno.

-

-

ČIMOVICA l . stjenica.

ČITATI - pisati. Šta čita u tomu

Razmnožava se u krevetima, obično

libru ? (što piše u toj knjizi?).

u posteljama od drveta i posteljini,

ČITI isti. Pogledaj ga,

kad se ne vodi dovoljno računa o

molintekaboga, čiti pokojni Ilija.

čistoći. Č imovice su se uništavale

Vidi ćeto.

vrelom vodom - parenjem postelja i

ČITLUK

posteljine. Čimovica pije krv čovjeku

sa zaselkom Podi. Vidi Promina.

i ne da mu spavati.

2. selo u sinjskoj zagori sa zaselcima

2. zelena, kafenkasta ili sivkasta

Bng, Demerovac. Vidi Sinj.

smrdljiva baja s ćoškastim oklopom

ČiTMEN

na leđima.

načitljiv.

3. vrsta bijelog grožđa (traminac,

ČIVILUK - vješalica načinjena od

muškat).

zabijene brokve (ili komada željeza,

Izgovaraju i čimaviea.

a može biti i od drveta) u zid.

-

ČIP

-

kratak;

nedostatan.

Čipo

-

l . selo u drniškoj zagori

-

koji zna čitati. Vidi

-

Izgovaraju i čivija. Vidi trkija.

(kratko; nedostatno). Ovo je čipa za

ČIVUT

košulju (od ovoga se ne može sašiti

židova već čovjeka tvrdicu, velikog

košulja). I za škrto čeljade kažu da je

škrtca,

čipo. Vidi lebedati se.

dramoser. Vidi žudija.

ČISTA SRIDA -

ČIZMEN(I)T

pepelnica, prva

poklada,

-

čifut, (u pravilu ne znači

šparadura).

-

Isto

tituz,

čismenit (takav je

početak

veliki čistunac koji traži dlaku u

korizme, tj. početak posta. Čista

jajetu, kojemu i najmanja sitnica

Srida očistila criva. Š to bi mrsa

puno škodi).

ostalo iza večere na poklade, jelo bi

ČMRČITI

se tek na Uskrs. Zato je postojala

nos. Osekni se, ne mogu te slušat

uzrečica koja se izgovarala na Čistu

kako čmrčišl

srijeda

Iza

-

puhati kroz zatvoren

Sridu: Nema guze mrsa do Uskrsa.

Mala moja, čmrči ti u nosu,

Ipak, u bogatijim kućama meso se

Ki Bosancu kad otkiva kosu.

tOBAN

Č OVIK

65

Č OBAN

-

l . pastir. Oće se dobar

ČOPOR mnoštvo vukova. -

čoban za gaste. ČObanovati (čuvati

ČORAPA

blago). Mi smo skupa čobanovali. Čobanovanje (čuvanje blaga). Češće

(obično šarena). Neki tako zovu

kažu čobaniuk. Nema ništa lipše od

muški nose bičve). Č orapa je ujedno

čobanluka. Vidi asamački.

i spremište u koje žene ostavljaju

.,

balučke

vrsta

(ima

vijenac

široka vunena čarapa

-

samo žensku čarapu (oni kažu da

razne sitnice.

crvenkastoljubičastih cvjetova).

ČORBA

ČOBANICA l . pastirica.

(jelo od izrezanih krumpira, kuhanih

-

juha. Škriljava čorba

-

Zavelime moj debeli lade,

u vodi, s malo suhog mesa ili slanine,

Šta po tebi čobanice rade?

možda i sa tijestom). Vidi škriljka,

2. ptica koja voli biti uz goveda ili

ćoravi gulaš.

ovce dok pasu. Vidi belenguza.

ČORBAK

ČOJA

hrana

1. vrsta skupocjena platna

-

u

-

nekakva jednostavna

kojoj

prevladava

voda,

(od njega se izrađivala starinska

čorbali hrana. Također jušniji dio

odjeća, razni pokrivači i sL). Čojan

hrane. Meni daj malo toga čorbaka.

(od čoje).

ČORBALI

2. zadnja (glavna)

prova pred alku.

-

koji je jušan. Čorbali

rana (jušna hrana, hrana u kojoj je

finog crvenog sukna čoje) koju

dosta čorbe). ČORBAST jušan. Vidi čorbali.

dobiva alkar koji odnese čoju.

ČOVIK

Dobiva i srebrnu alku. Vidi bara.

čovika. Rumen čovik (crvenkast,

ČOKLE

crven čovjek; rumeni se ki jabuka).

Tako se zove i nagrada ( 3 1 1 cm

-

-

-

ni tele ni june. Čokletina

-

(meso od čokleta).

Ljudi

ČOKO

obraćaju se rječju čovče, a poneki

pojam za dobra čovjeka,

-

Marko

poštenjačinu.

ti

je

čoko

rječju

u

l . čovjek. Evo oka i evo

Zagori

ćuče.

jedan

Dobar

drugom

čovjek

Je

(čovik) i po. Izgovaraju i čovo.

čov(i)čina, malen čovjek je čovičak.

ČOKOT

Sam je čovik ka posičeno drvo. Vidi

-

trs loze. Ponajviše kažu

panj. Koliko imaš panja?

čoko, čovo, čoviti se, ljudstvo,

ČOKOTINA vidi turina.

oprati.

-

ČOLAN

-

isto što i džolan.

ČUPER

66

Č OVITI se

2. muž, suprug. Mukte zauzela čovika

ČULA - ovca kratkih ili podrezanih

(ne rađa ili je rodila malo djece).

ušiju. Rjeđe se odnosi na kozu.

ČOVITI se - praviri se pravim

Čulin je čulast ovan. Vidi čubra.

čovjekom; ponositi se.

ČULAST

ČOVO - dobar čovjek, poštenjačina,

Prvenstveno se odnosi na ovce. Vidi

čoko.

čubrast.

ČUBRA - čubrasta koza (rjeđe

ČUNA - vidi puzdra, potrba, lisko.

ovca). Vidi čubrilo, čula.

ČUNČAV raščupane kose.

ušiju.

-

kratkih

ČUBRAST

kratkih

ušiju

ČUNČEŠA - čunčavo momče.

(prvenstveno se odnosi na kozu ili

ČUNČUREST

jarca, ali i na ovce, ljude i sL). To

se na na grm, trn i sl.; na sve strane iz

proširuju i na nos: kad je kratak,

njega leti).

spljošten.

ČUNJAK - dio seljačkog tkalačkog

ČUBRILO - nadimak za čubrastu

stana na kojemu seljaci od ovčije

osobu, suprotno od klepo. To je ime

vune izrađuju grubo sukno za odjeću

čubrastu jarcu. Vidi čubra.

i pokri vače.

ČUČA - suho, tanko raslinje, slabo

ČUNJKA -

drvo. Izgovaraju i čeča. Vidi praška,

nekih je običaj da suhu praseću

grabuša.

čunjku (odnosno glavu) kuhaju za

ČUDUATI

-

čudno se ponašati.

Pusti ga, vidiš da čudija. Za čeljade koje

čudija kažu

Čudijanje

je

neokresan (odnosi

isto što i šunjka. Kod

Božić. Vidi krivočunjka, surleša. ČUPATI - l . uređivati vunu

čudno.

čupanjem. Tim se postupkom od

ponašanje,

runa dobiva vuna (osim u slučaj u

da je

čudno

-

izmišljanje i sl.

guljovine; runo je, naime, u jednom

ČUDO - l . neobjašnjiv događaj.

komadu). Žene su se uvečer sastajale

Čuda od tebe (kletva).

i čupale vunu. Uz čupanje vune često

2. puno.

To mi je čudo.

je bilo i silo. Vidi gargaše, vlačiti,

ČUGAN - isto što i džolan.

grebene.

ČUGO

2. vidi šenica, ječim, proso.

-

osoba krupnih kostij u, isto

džolo, šljujo.

ČUPER - čuperak. Vidi brekinja.

ČVRLJITI

67

ČUPEST

ČUPEST

suprotno od vlasan.

-

Čupesta

vuna

(vuna

od

bičeva,

čvrkne, stvori se na njoj žuta opnica. Vidi požmariti.

zguveljana i sL).

ČVRLJAK

ČUPIĆ

čVrljiti.

manja količina sitne,

-

čvarak. Vidi žmara,

-

zguveljane vune (obično sa slabe

ČVRLJATI

ovce), čup. Vidi vlas, bič.

slaboj vatri (poput slanine uz lagano

ČUTI se

pritiskanje;

1. svađati se glasno.

-

Nemojmo se brez potrbe čut. 2. mirisati; smrdjeti.

Šta se ovo čuje?

1. lagano (se) pržiti na

-

pritom

slanina

pušta

jedva čujan zvuk). Vidi začvrljati.

2.

slično

što

i

šuperkati.

Vidi

(što smrdi?). Vidi davati.

zaškaljati se.

ČUVAJ odmakni se.

ČVRLJEVO

ČUVAKUĆA vidi čavakuća.

zagori. Franjevačka župa Čvrljevo u

ČUVAN

šibenskoj je biskupiji a posvećena je

-

-

-

štedljiv; škrt, šparan. On

-

selo

u

drniškoj

ti je čuvan, ne otpada od njega lako.

Sv.

Za njega kažu: Dlakon brašno ravna.

Župna je crkva u Kladnjicon, a u

Vidi šparadur, skućan.

Čvrljevu

ČVAKATI kljucati, ćokati.

Isusovu. U župi su još Utore (sv.

ČVILJA isto što i puvoljica, vrkao

Mijovil),

Izgovaraju i čviljica.

Divojeviće (sv. Ivan Krstitelj).

ČVOLJITI gnječiti, čvrljiti.

ČVRLJIN

Pritiskanjem nokta o nokat čvrlje se

od vrepca. Dolazi u jatima, zimi.

uši, čima vice, buve.

ČVRLJITI

ČVOREK

gnječiti (u pravilu vrhom nokta

-

-

-

čvoruga. Govore

žvorac.

Filipu

i

Jakovu

posvećena

Vinovo

-

-

(sv.

apostolima.

je

Imenu

Marko)

vrsta ptice, nešto veća

pritiskati; tiskati;

ručnog palca ili između dvaju cvrčak, skakavac. Čvrči

nokata). Tulac na mlinu čvrlji se uz

čvrčak, višća se mliko i nestaje od

željeznu osovinu zvanu osnac (zato

velike vrućine.

mora biti od masna drveta). Vidi

ČVRČITI

pričvrljiti, začvrljati, čvrljak,

ČVRČAK

-

-

ČVRKNITI

cvrčiti. Vidi čmrčiti. -

tek malo ispeći, ispeći

po površini. Kad slanina na tavi

čvoljiti.

ČVRST

68

ČVRST

ČVRST brz i siguran u isto vrijeme -

(ima i uobičajeno značenje). Ko je

čvrst ka ona ?

ĆARICA

69

ć

ĆA odavde. Ajmo ća (hajdemo

pričanje, razgovaranje, ali i slično što

odavde). Ja iđen ća, a ti kako oćeš.

i čavrljanje). Vidi ćeretati.

ĆAĆA otac, tata. Otiša na ćaćine

ĆALE 1 . oćale, naočale. Vidi mlin.

prsi (umro). Kažu i ćako. Razbij, nije

2. svekar, ćako.

ti ćaćino. Kad se djeca klade, onda

ĆAPA vidi čapa.

kažu: Oćeš li za ćaćino stanje? Kad

ĆAPADURKA

se kogot posve, a bez razloga naljuti

za obijanje rubova). Izgovaraju i

na nekoga, ovaj mu kaže: Šta me

ćapadur.

gledaš tako, ka da san ti ćaću ubija?

ĆAPALICA isto što i paćalica.

Ćaćevina (isto što i očevina).

ĆAPATI zgrabiti. Ćapniti znači i

-

-

Ne ženi me ćaćino imanje Nego ganga i moje pivanje.

-

-

-

vrsta dlita (služi

-

-

ukrasti (zdipiti). Izgovaraju i

šćapati, šćapiti, ćapiti. Ćapati

ĆAGA pismena isprava (crno na

(grabiti). Sitno krpi, nadaleko ćapa

bilu). Vidi ćitaba, buruntija.

(k&žu za nekoga tko tobože hoće

ĆAKATI

napraviti nešto kako treba, a u stvari

-

vidi jakati.

-

ĆAKNUT luckast.

radi vrlo površno).

ĆAKO - ćaća, otac. Mlada u pravilu

ĆAR - zarada, korist, dobitak. Di je

muževa oca (svekra) zove ćako. Svi

ćara, tu je i kvara. Češće govore: Di

bolesni osin kilavog ćake. Vidi ćale.

je blaga, tu je i štete. Ponegdje je ćar

ĆAKULE - bapske priče,

i naziv za raznu sitnariju kojom se

ogovaranje, brbljarija na koju ne

trgovalo i tako dolazilo do dobiti.

treba obraćati pozornost. Ćakulona

ĆARICA - vedrina duha, živahnost.

(sudionica u ćakulama). Ćakulati

Nema u njemu ćarice. Tko nije ćaran

znači pričati, razgovarati u pravilu o

taj je tužan, trom, slab i sl. Slično

nevažnim stavrima, ali i slično kao i

Ć3rnost. Ćarniti (oživjeti, živnuti,

čevrljati. Poćakulati (popričati,

razvedriti se). Rasćarati se

porazgovoriti). Ćakulanje (nevažno

(razvedriti se). Rasćaralo se vrime

-

ĆIĆERKA

70

ĆATENJE (razvedrilo se). Ćaran (vedar, veseo,

ĆEPENAK

raspoložen, čio). Ćarati (vedriti,

ostavu alata, ratiIa, drva. Vidi ajat,

bistriti).

prislon, teza.

-

neki naslon uz kuću za

ĆATENJE vrsta pjevanja u zagori.

ĆER

ĆATO

umanjeno ćerkica. Voli je ka mater

-

pisar. Ćatinica (žena

-

kćerka. Uvećano ćeretina,

-

ćatina), ćatuša (ćatina kuća).

Ludu ćer (na silu je voli). Žene često

ĆEĆEVAT jedar, snažne građe.

razgovor ili priču započinju riječima:

ĆEĆURAK

Ćerce moja. Vidi ćerša, kar.

-

mala

-

(osamljena)

ĆERETATI

glavičica.

ĆEĆURITI se

-

skupiti se, šćućuriti

-

slično što i čevrljati

(obično razgovor ženske čeljadi).

se. Šta si se tu ćećurija ?

Odatle ćeretanje. Vidi ćakule.

ĆELAR - kućica od kamenja u polju.

ĆERŠA - bratova ili sestrina kćerka,

Govore i kuća te kućara.

sinovica.

ĆEMER

ĆESAR - isto što i car.

-

1 . zid u obliku luka, u

obliku svoda, kod mostova, čatrnja, iznad

(poviš)

vrata,

prozora.

ĆESMA - gornji dio bičve, opleten tako

da je drži čvrsto uz nogu.

Ćemerli, sćemeren (nasvođen; u

Ćesmana (kojoj se gornji dio sastoji

obliku svoda). Kad se pali k1ačina,

samo od ćesme; odnosi se na bičvu).

treba rupu sćemeriti i na njoj ostaviti

Vidi sumicati, sumicalo.

prostor

ĆETO isto. Vidi čiti.

za

Ubacivanje

drva

izvođenje dima. Vidi ramena, volat. 2.

svaka

sćemerena

prostorija

(ponajčešće konoba). 3.

vrsta kese. Vidi pripašnjača.

-

ĆIBULA

kućica

za

ptice.

Izgovaraju i ćiba. Kažu i keba. Znali bi je ostaviti pri ziđanju kuće (između dviju vaca). Vidi kamara.

ĆEMERNICA glavna stijena u

ĆIĆAV - kovrčane kose. Neki

svodu. U ćemeru iznad gornjeg

izgovaraju čičav. Ćićo (ćićav

praga to je središnja stijena (obično

momak), Ćića (ćićava cura). Gori

curi iznad drugih). Na rubovima su

svića, nije LegLa Ćića. Vidi kovrIj an ..

ramena o koja se ćemer naslanja.

ĆIĆERKA - slani grah (slani gra),

ĆENE

slanutak. Neki ga zbog izgleda zrna

-

-

pas, štenac (govori se

rijetko). Vidi cuko.

zovu sikirica. Zovu ga i bubla.

ĆOKADA

71

ĆIKA

jedva vidljivo svjetlo na prozoru.

ĆIKA - vidi ćiko.

2.

ĆIKA

Nema (ni) ćirke. Ne vidi se ćirke.

-

ostatak cigarete koji pušač

baca, opušak.

ĆITABA - isprava; pismena potvrda.

ĆIKARA - šalica, čikara.

Imaš li ćitabu da je to tvoje? Vidi

ĆIKET

ćaga, buruntija.

jedan svitak dinamita

-

(eksploziva, dalamita). Prije su ga

ĆIVARE .. naprava od drveta za

radili sami od crnog baruta. Vidi

prenošenje raznog tereta na manju

batitera

?

udaljenost (dva usporedna koca

ĆIKO

uzvik kojim se doziva koza.

učvršćena s nekoliko platica

-

Izgovaraju i ćika te ciko. Vidi ajko,

poprijeko). Nose ih dvije osobe

koza, ujs.

ručno, jedan za drugim držeći ručke

ĆIKVANTIN - vidi cikvantin.

od ćivara. Neki kažu civare, a neki

ĆINDUA

ih zovu tegare. Vidi tralje.

-

vrijeme poslijepodne.

Govori se obično ljeti, kada je ćindija

ĆIVARUN

,oko tri-četiri sata popodne. Tada se

ima tri, umjesto dvije ručke. Nose ga

pušta blago na popodnevnu ispašu. Je

četiri osobe.

li ćindija, oćelimo pušćat krave? Po

ĆIVERICA

ćindiji je vrijeme od marende.

Kapac da dobiješ po ćiverici (mogao

ĆINKVE - vidi cinkve.

bi lako dobiti po glavi). Vidi tintara,

, ĆIPA - vidi Stipan.

pača.

"

. ĆIPNITI

štipniti,

šćipniti.

ĆO

-

isto kao i ćivare, ali

-

-

glava (podrugljivo).

uzvik kojim se goni pas. Ćo,

Izgovaraju i ćiniti. Vidi ošćiniti.

Ćo! (psa obično vabe riječima cuko­

ĆIRKA

1 . mala rupica kroz koju

cuko). Dolazi i u izrazu ćo đavle.

se može gledati, cirotina, zvirotina.

'Niki su mi se alajini navratili na

Ćiriti (gledati kroz neku rupicu,

smokve. Nije ostala ćo đavle ijedna.

viriti;. krišom gledati), ćirniti (tajno

ĆOKA - 1 . skupljeni prsti, koka.

pogledati). Nit ćiri, niti viri. Ćirkati

2.

luster u crkvi.

(povremeno, ali učestalo potajno

3.

ćokada.

pogledavati). Ćirkanje (povremeno

ĆOKADA

potajno pogledavanje).

(krdžalina) koji ostane nakon što se

-

-

lošiji duhan za u lulu

poberu kvalitetniji listovi, odnosno

ĆUKO

72

ĆOKATI duhan od listova koji su se naknadno

2. lukav, nepogodan čovjek.

otavili

ĆOŠA - kut, ugao u kući. Žena drži

na

stabljici

duhana.

Izgovaraju i ćoka. Vidi buđava,

tri kućne ćoše, a čovik četvrtu.

križanija, lulaš, škija.

Govore i ćošak te kantun. Ćoškast

ĆOKA TI - kljucati, zobati zrno po

(uglat, koji nije okrugao). Vidi kut.

zrno, čvakati. Ćokati se (krstiti se

ĆOŠALIJA vrsta igle, čavalduša.

poput pravoslavaca).

Vidi

koka.

-

ĆUĆINA

-

plod rašeljke. Zovu je i

ĆOkanjem se naziva i kazna u

zobao

pitonjanju.

ĆUĆITI

ĆORAV - koji vidi loše ili uopće ne

ĆUK - sova. Nema niko nego nji

vidi. U mraku se ćoravo sudi. Ćorav

dvoje ka dva ćuka.

je tko nema jedno ili oba oka. za oko

ĆUKANJE razgovori iza leđa,

je i kobila ćorava. Vidi ćoro, oćoriti,

potajno dogovaranje. Ćukati se

škilje, škiljiti.

(potajno se dogovarati). Nji dva se

ĆORAVI GULAŠ - jelo (vrsta juhe,

ništo ćukaju. Doćukati se (doznati se

čorbe) od krumpira, možda tijesta,

nešto što se krilo). Ajme nami ako se

kuhanih u vodi s malo masnoće i sa

to doćuka. Vidi proćukati se.

zaprškom (gulaš bez mesa). Slično je

ĆUKANJE glasanje kokoši kojom

jelo i kumpiri s čorbon. Zovu je i

ona doziva piliće, naročito kad nešto

škriljača, škriljava čorba.

nađe pa im želi to dati.

ĆORDA - sablja; svaki oštar nož.

ĆUKLIĆ - mjesto u Bosni. Di si

ĆORINA NOGA

bija? U ĆukUću povri Malovana.

-

vidi divenica.

-

čučati. Vidi ćurniti.

-

-

ĆORO - čovjek koji nema oko ili ne

ĆUKO - odmila pas. Ne triba mu

vidi na jedno oko: ćorkan, ćorluka,

ćuku kupovat (kažu kad netko oženi

ćormate. Kad se oženi jad s još

zlu ili lajavu ženu; ona će bolje od

većim jadom kažu: Sastala se ćora i

psa rastjerati sve koji budu dolazili).

nosora. Vidi ćorav, oćoriti.

Vidi euko.

ĆOSO - l . bricast čovjek, brico.

Doša lolo i poveja ćuku,

Bog te sačuva runjave žene i bricasta

Obadva su jednaka u struku.

čovika (Bog te sačuva žene runje i čovika ćose).

ĆULA

ĆUSKA

73

ĆULA l . grudinica od kamenja kao

ĆUNITI se slično što i oćićoriti se

neko obilježje, međe granice. Kažu i

(pojmiti se, ugledati se). Je li se koju

ćulak.

zerku ćunijo ?

2. kup zemlje nastao zagrćanjem,

ĆUP zemljani vrč.

galja.

ĆUPRUA

-

-

-

-

most (rijetko govore).

ĆULANJE l . pravljenje ćula.

Nj€govo je sve i na mostu i na ćupriji

Ćulanjem kamenja obilježavao se gaj

(kažu kad nekome sve ide od ruke,

u brdu i sl. ĆUlati (pravili ćule).

kad mu sve odgovara).

2. polagano, lijeno kretanje ili

ĆUPTER

stajanje na istom mjestu. ĆUlati se

Sušilo se i jelo na zimu.

(polako, lijeno hodati, s noge na

ĆURAK

nogu). Šta se ćulaš, požuri!

kabanica. Okrenija ćurak naopako.

ĆULITI

ĆURLIJATI lagano puhati. Ćurlija

-

stajati na nogama, ali sa

-

jelo od masta i brašna.

-

-

ogrnjač s kapuljačom,

-

Znači

spuštenim tijelom (poput ćule). Već

s

dvi ure ćuli tu prid vratin. Šta ti tu

Ćurlijanje (lagano puhanje, ujedno

ćuliš? (što stojiš i čekaš?). Ćuliti uši

sviranje).

(dizati uši i osluškivati; kažu i: striže

ĆURLUE - svirale.

ušima).

ĆURLIK javljikanje ćuka.

Naćuli

mi

onaj

kamen

Kamešnice.

svirati.

-

(namjesti ga da se bolje vidi, postavi

Ćurlikati (glasati se poput ćuka),

ga nauzgor). Naćuli mi se pa da

ujedno i uzaludno govoriti. Ćurliči ti

vidimo oću li te pogodit (namjesti se i

ko:iko oće!>�, niko te ne sluša.

ne miči se; podigni se). Vidi ušćuliti.

ĆURLIN

ĆULUM

ptica.

-

l . drveni bat koji je

n�ziv za nekoliko vrsta

-

služio kao oružje, topuzić.

ĆURNITI

2. pridivak za krupna, snažna, ali

Ćumija u kumpire.

priglupa čovjeka. Vidi ćutuk.

ĆUSEGUA - lopatica za žeru i lug.

ĆUMA hrpa nečega: drva,

ĆUSKA

kukuruza i sl. Ćumati (raditi ćume).

balota zabilježi se crta preko koje se

ĆUMITI biti sam, živjeti u samoći.

ne smije prijeći pri valjanju ili

-

-

-

-

čučnuti (ćućniti).

međa, granica. Kod igre

izbijanju i taj biljeg (obična crta) zove se ćuska. Balotač balotaču

ĆUŽA

74

ĆUSKIJA zabilježi i kaže: Ćuska ti, ćuska mi

ĆUŠKA

(granica tebi, granica meni). To se ne

Ćuška

radi uvijek nego samo kad se balotači

magare) . Kažu i ĆUŽ8.

zakače.

ĆUŠKATI

-

ime od mila za magare.

moja,

-

(tako

ćuška

vabe

goniti magare i pritom

poluga (i tako govore),

mu često govoriti ćUš, ali i pogoniti

kila vica. Glupu i tvrdoglavu čovjeku

nekoga s nekog mjesta. Šta me

kažu da je (kao) ćuskija jer sve radi

ćuškaš, nisan ti ja magare. Ćuškanje

snagom, a ne pameću.

(tjeranje magareta

ĆUST skladan, šesan.

poganjanje nekoga s nekog mjesta ili

ĆUSTEK

stalno poticanje). Dosta mi je više

ĆUSKQA

-

-

-

snalaženje,

brzo djelovanje; brzo bez

oklijevanja.

Iz

ćusteka (smjesta; odnosi se i na

uzvicima

ćuš;

tvoga ćuškanja.

ĆUTUK

poveća

podeblja

prostor

na vrijeme). Skočiti iz

komadina

ćusteka

(skočiti

bez

drvetina, panj, panjina. To je i

zatrčavanja). Iz ćusteka sam mu reka

nadimak za krupnijeg, ali priglupa

da laže i daje magarac.

čovjeka. Vidi ćulum. Kad se kogot

ĆUŠ

posve napije (narolja), kažu: Pijan

-

smjesta,

uzvik kojim se goni magare.

Ćuš, ćušI

Vidi ćuška, ćuškati,

nečega,

obično

neka

ka ćur-ćutuk.

maćuška, dekati.

ĆUV

ĆUŠITI

osjeti. Nema ni ćuva vitra. Vidi arija.

krke.

-

nositi na leđima, nositi

dašak vjetra koji se jedva

-

ĆUZA

-

zatvor, pržun, bajbuk,

prdekana. ĆUŽA isto što i ćuška. -

DANJAK

75

D

DABAR selo u sinjskoj zagori.

DALAGAN

DABI

vunenog sukna otkana na tkalačkom

-

barem. Ima tomu dabi dvi

-

kratak kaput od

-

godine (to se dogodilo prije više od

stanu. Izgovaraju idolagan,

dvije godine).

dulagan, talagan isl. Dalagan nema

DABILI riječ koja se koristi da bi

postave, vudre. Ako je dolagan

se dalo veće značenje onom što se

okićen kažu da je načinjen. Vidi

govori. Vidi dropulja.

kumparan.

DACUA

DALAMIT

-

namet, porez, travarina

-

vidi delamit.

-

(caru, crkvi, državi), ono što se daje.

DALEČINA

Nikad kraja dacijon. Kažu i daća.

oveća). Izgovaraju i dolečina, čak i

Vidi danjak.

dulečina.

DAĆA

DANASKE

-

1.

bogat objed koju

udaljenost (obično

-

-

danas. Slično:

priređuju ukućani u kući pokojnika

jutroske, noćaske.

obično dva dana poslije pokopa. To

DANGUBA beskorisno trošenje

je i naziv za skromnu okrepu

vremena, nerad (kažu i

priređenu ljudima malo prije nošenja

dangubijenje) ujedno i osoba koja

mrca. Vidi sedmina, zajmenici.

beskorisno troši vrijeme, ništa ne

2. isto što idacija.

radi, koja dangubi. Dangubin tu s

DADUANJE ljuljuškanje malog

vami, a posli me čekaju.

djeteta.

DANICKINJA

-

-

-

starinska puška

DADUATI čuvati, umirivati, držati

(izrađena u Gdanjsku = Danzigu).

malo dijete.

DANITI predahnuti od naporna

-

-

DAJANDISATI se silovati se; s

posla. Dani malo (odahni). Mlado,

mukom nešto raditi.

dok stane, dane.

DAKUĆE nego što, da kud će. Oće

DANJAK

li bit išta ? Dakuće. Vidi dašta.

od velika danjka. Vidi dacija, dar,

-

-

imanjak.

-

ono što se daje. Nije on

DAR

DEGENEK

76

DAR nešto što se nekome daje

DEBELICA debela, dobra zemlja

(dobre volje ili od običaja). Daru se

na kojoj svašta uspijeva. To je

ne gleda u oči. Vidi dacija, danjak,

rijetkost u zagori.

obligan.

DEBELINA

-

-

debljina. Ne može od

-

DAŠTA da što, nego što; dakako.

debeline odat.

Dašta ću nego ist i pit, ne živi se

DEBIT sorta bijele vinove loze (i

vično. Vidi dakuće.

vina). Naročito je na cijeni debit

DATI se predati se; uznastojati u

pirgaš (sa žućkastim pjegama po

nečemu. Triba se dat dobroj volji. Da

zrnu).

se u zlo. Vidi odati se.

DEBOTO možda; gotovo da.

DATITI dahtati. Vidi zadatiti (se).

Litina je deboto bolja nego lani.

DAVATI smrdjeti, odnosno

Deboto je Ante gori nego Petar.

mirisati, čuti se. Daje na kisali kupus

DEBUJA napadnut debulicom;

(smrdi po kiselom kupusu). Vidi

slab; bez teka. Debuja san ne more

malica.

ništa u me. Kažu i debul.

-

-

-

-

-

-

-

DAVORA riječ kojom se označuje

DEBULECA vidi debulica.

da se netko dugo razgovara, prepire i

DEBULICA opća nemoć, tjelesna

sl. A on šnjon davora, davora

slabost; pomanjkanje teka zbog

(razgovara dugo, nikad gotov).

stege, slabosti ili kakve bolesti.

Davorija (razgovor). Gusle moje,

Izgovaraju i debuleca. Vidi

moja davorijo (moj razgovore). Vidi

izdebuliti.

razgovarati.

DEC

DEBEJA

DECIKLUAN

-

-

debeo. Debeja je ka

-

-

-

decilitar. -

Dioklecijan

(rimski car).

prasac.

DEBELA NEMOĆ

-

vodena bolest.

DEDER riječ kojom se u zagori -

DEBELI BOŽIĆ vidi Božić.

služe u razgovoru radi poticanja,

DEBELI DIVER

-

izazivanja i sl. Deder da vidimo ko je

DEBELI KUM

vidi kum.

jači!

vidi čauš.

DEGATI se polako ići.

-

DEBELI SVAT

-

-

vidi diver.

-

DEGENEK oveći i odeblji štap, -

štapina. Vidi izdegenati.

DEK

DEK

DERNAK

77

-

dekagram. Za vrijeme rata

DEOT l . sposoban u otklanjanju -

daju se deki (sljedovanja).

raznih uroka, biti vidovit, imati moći

DEKAN

(zbog pobožnosti). Narod je vjerovao

svećenik (pop) na čelu

-

dekanata.

DEKATI

da su pojedini svećenici bili deoti. tući, mlatiti (kao

-

Kad bi se netko noću prestrašio ili

magare). Vidi izdekati, nadekati.

prenio, naglo obolio, onda bi mu se

DEKLUK

haljine nosile fratru, a on bi ih tresao,

bunker, skrovište. Neki

-

kažu dekum. Dekovati (sakriti,

blagosivao moleći Boga da

skloniti u bunker). Dekovanje

prestrašenog oslobodi sotone koja je

(sklanjanje, skrivanje od drugih).

u nj ušla i tako ga usplahirila. Vidi

DELAMIT vrsta eksploziva,

čarovnik, baornica.

dinamit. Izgovaraju i dalamit. Bacija

2. uspravan, nepogrbljen. Vidi ga

je delarnit i pobija silu ribe.

kako oda deoto.

DELENDEKA

DEPEŠA poruka.

-

-

vika. Kakva je to

-

delendeka ?

DEPOŽIT mjehur (mijur). Neki

DELUA junačina, inače predmetak

kažu bešika. Odnija ti đava depožit

deli znači moć plemena. Delibracići

(kažu pijancu koji bi popija kišu

(bilo je 1 2 mladi ljudi, momaka

Isusovu).

kojima se nije bilo lako suprostaviti).

DERAČ nož za deranje zaklane

Zavraćen delija. Vidi Samsun.

životinje.

DEMEJANA

DERAČA dernjava. Veljača kozja

-

-

-

velika boca, u

-

-

pravilu opletena, pletenka. Govore i

(mačija) derača.

demežana, dumijana i sl. Vidi

DERČINA

botiljun.

tvrdo oporo vino (koje je dugo bilo u

-

podrugljiv naziv za

DENJAN uredan; dostojan;

dropu). Za takvo vino su govorili da

stiman. Nedenjan (neredan;

je drkasno.

nedolična ponašanja; neizgrađen;

DERLE dite. Kažu i drle, drte.

nedostojan). Kažu i: Nije stiman.

DERNAK svečani sastanak

DENJATI se mariti, udostojiti se.

prigodom važnog blagdana u župi.

Denjaš li se s menon zaigrati u kolu.

Pritom se upoznaju momci i

-

-

-

-

djevojke. Izgovaraju i dernek. Na

DERNITI

DIBIDUS

78

dernaku se igra. pjeva i često potuče

Na njegov dever popij čašu vina (on

zbog djevojaka. Oćelimo na dernek?

će to platiti). Je na tvoj dever (za

DERNITI - udariti naglo i jako.

tebe je, za mene nije, je kroz rukav).

Dernen li te, upantićeš današnji dan i

DEVERATI - l . durati. teško

sve svece.

živjeti. .

DERNJATI se - glasno vikati.

2. razgovarati.

zapomagati. kukati

DEVERUČITI - govoriti kao

•...

DESEĆAK - mjera za žito ( 1 0 1.).

advokat. Slično je detati.

DEŠENJ - uzorak kojim se služi

DEVETICA - devet snopova

krojač kada kroji odjeću.

postavljenih na njivi (osam u križ i

DEŠPERAVANJE - sekiranja.

deveti snop povrh). Vidi petica,

očajavanja. zdvajanja od kojih čovjek

granica. U devetici žita bilo je

propada. konča se. slabo jede.

otprilike 60 kg (kvarta).

postaje bezvoljan. često 'pomišlja na

DE(V)ORAN - stran, tuđ, vorešt.

najgore. Dešperati se, dešperavati

De(v)orno misto (tuđe mjesto);

se (potištiti se. sekirati se. zdvajati.

de(v)orac (stranac, vorešt čovik).

očajavati i sL). Tko se dešperaje taj

DE(V)ORSKI - strani (stranjski).

je dešperatan (uvatila ga dešpera).

DEVTER knjiga dugovanja. Još

Govore i dišperavanje, dišperati se,

češće govore tevter.

dišperatan.

DEŽGRACUA nesreća, nezgoda,

DEŠPET - inad. prkos; zloba. Neću

zlo. Pazi da se ne dogodi kakva

za dešpet! (iz dešpeta). Izgovaraju i

deŽgracija.

dišpet. Vidi kapric.

DEŽVATI kašiti, gnječiti

DETATI - nekome nešto učeno

(najčešće hranu). Šta to Jela dežva?

objašnjavati. uvjeravati. uz obilno i

DI - gdje. Di je čovik tu je i smrt. Di

pretjerano razmahivanje rukama.

dođe teže, priteže.

Odatle detanje. Vidi što jon deta. Slično je deveručiti.

-

-

-

Nebo vedro, okolo šareno, Dođi diko di ti je rečeno.

DEVER - račun, odgovornost;

DmmUS - potpuno, skroz naskroz.

obraz. Na moj dever napravi to i to

Ti si dibidus lud.

(na moj račun, na moju odgovornost).

DICMO

DILOZOVINA

79

DICMO skupina sela i sinjskoj -

Jednu zoven, a četri se dignu.

zagori (Prisoje, Osoje, Kraj, Sušci,

DIGOT kadkad. Svrati se digot k

Krušvar i Ercegovci). Tu se mogu

nami.

svrstati i Sičane. Dvije su župe:

DUAČENJE crkveno pjevanje.

Dicmo Donje (Sveti Jakov apoštul) i

Dijačiti (pjevati). Dijak (pjevač u

Dicmo Gornje sa sjedištem u

crkvi).

Krušvaru (Sveti Ivan Krstitelj).

DIKO

-

-

-

gdjetko; netko. Dika,

Na derneku o svetom Jakovu,

dikoja (gdjekoja); diki, dikoji

Ubolo me u jaketu novu.

(gdjekoji). Nema diki klipić, sva

Župe su u splitsko-makarskoj

sama kukuružovina.

nadbiskupiji, kliškom dekanatu.

DIKA 1 . ponos. Dika ga je vidit.

DIČARAC muškić od desetak

Dičiti (ponositi se). Ko poštenja

godina. Vidi vrijac.

nema, sramoton se diči.

DID 1 . ćaćin ili materin otac; ženin

2. dragi. Izgovaraju i diko.

-

-

otac; svaki stariji čovjek. Didon znade momak zvati i oca svoje cure

-

Šta ću, majko, boluje mi dika ? Ajde ćeri, vidi bolesnika.

(iako je nije još oženio, ali je misli

DIKELA trnokop (neki i tako

oženiti). Vidi prandid, divendid,

govore). Neki izgovaraju dinken.

baba.

Vidi mašklin.

2. mačkara s ovčijom mišinon na

DILBENIK suvlasnik u diobi

glavi koju pridržava sojon i sa

imovine. Dilbenici su u pravilu nekad

zvonima oko pasa. Kažu i didina.

bili iz jedne kuće, blizak rod, a sada

Ima ih desetak ili više. Ponegdje je

mogu rodbinski biti udaljeni. Kažu i

did i vođa mačkara.

diljenik. Vidi mejašnik.

DIDINA

DILBER dragan.

-

vidi did.

-

-

-

DmOVINA baština.

DILIĐENCA

DIGDI gdjegdje. Je si li digdž

među nekim mjestima po zagori.

vidija onu moju nesrću?

DILKA dio zemljišta (dobiven

DIGNITI se

dijeljenjem), particela.

-

-

-

ustati (iz kreveta).

Vidi kolega. Lipo moje u našemu brigu,

-

kočija koja vozila

-

DILOZOVINA

-

vidi biloloza.

DILJATI

DIVELUK

80

DILJATI l . rezati nožem drvo,

DIRAKA naramenica, držač za

rezbariti, riskati. Šta ko dilja, pridanj

hlača. Izgovaraju i tiraka. Neki kažu

pada.

praća.

2. obrađivati gnjilu pri građenju

DIŠ

pogodnim drvenim nožem

oš, štaš.

-

-

kusturom.

-

-

gdje ćeš. Vidi kuš, moš, neš,

DIŠPAR - nepar. Dječja igra par­

DILJENIK DILJKA

-

-

vidi dilbenik.

vrsta starinske duge

dišpar je isto što i livo-tako (lijo­ tako).

puške. Nose je i neki alkarski

DIŠPERAVANJE vidi

momci. Vidi dugalija.

dešperavanje.

DIM

DIŠPET

-

domaćinstvo, kuća. Koliko u

-

vidi dešpet.

-

vašemu karapeju ima dima? Vidi

DITE dijete. Daj dite materi. Kažu

nadimiti se.

i ditešce kad žele naglasiti da je

DIMATI

-

pomičući ručku gore­

-

malo, mrljavo, jedno i sl. Imaju samo

dolje puniti kovački mijeh zrakom i

jedno ditešce. Kad se rodi žensko

tjerati zrak iz njega.

dijete, a željeli su sina, kažu: Rodilo

DIMLJAK dimnjak. Dimljačar

se dite.

(dimnjačar). Vidi lebarda, badža,

DITI dijeti, od sijena ili čega

špacakamin.

drugoga raditi plast. Diju se i

DINARE boja (zog) u talijanskim

dillenice, sudžuci sl. Vidi saditi.

kartama. Izgovaraju i dinari. Vidi aš,

DIVAC

napulitana.

DIVANITI - govoriti, razgovarati.

-

-

DINKEN DINJA

-

-

vidi dikela.

za većinu to je lubenica, a

-

-

vidi starosidiovac.

DIVELOZA vidi divoloza. -

DIVELUK

-

divlji (samonikli) luk;

što je inače dinja zovu mlun,

vinogradski luk. Izgovaraju idiviluk.

čantrun i sl.

Neki ga zovu diviji angir, neki

DIPLE

lučica. Jedu ga (dok je mlad) kao

-

duhačko glazbalo. Obično

se misli na diple na mišinu (mišina).

salatu ili ga kuhaju s ostalim zeljem

Dijelovi su: mišina, duduk, diple,

(ali ne u velikim količinama). Ima

kuta (kutlić), mejaš. Vidi punat.

više sličnih vrsta divljeg luka. Vidi

ljukelj, balučka.

DIVENDID

DUTO

81

DIVENDID daleki predak,

DIVNIK

prapradid (did u devetom kolinu).

divnika.

Vidi prandid.

DIVOJEVIĆI selo u splitskoj

-

DIVENICA

-

-

sitan novac. Neman ni

-

nadjev od kukuruzna

zagori. Naziva se i Divovići. Vidi

brašna, krvi i komadića sala, u

Čvrljevo.

debelom svinjskom crijevu. Najprije

DIVOLOZA penjačica s bijelim

se obari, zatim kuha. Neki izgovaraju

cvjetovima (bilin cvitovin), biloloza.

duvenica. Govore i kulenica,

Izgovaraju i diveloza. Od deblje

brašnova divenica, dok sudžuk

divoloze pleli su starinske tralje.

zovu mesna divenica. Neki je zovu

Vidi škrabutina.

ćorina noga.

DIZDENI isto što i dizgini. Vidi

DIVER

redine.

-

-

-

djever, mužev brat.

Nevjesta divera zove drago. Diver je

DIŽMA razbojnik Dizma koji je

jedan od najvažnijih svata. Ako

skupa s razbojnikom Gizmom

mladoženja nema brata, onda mu za

(Gižmom) bio s Isuson na križu.

-

divera u svate ide bratučet ili netko

lednom biše ime Dižma,

drugi od bliže rodbine. Ako ima više

A drugi se zvaše GiŽma.

divera onda je u svatima jedan

DIŽVA drvena posuda za vodu ili

najvažniji (obično najstariji), taj se

mlijeko. Dižva u koju se muze

zove debeli diver. Vidi mačkare.

mlijeko drži oko 2 litre. Drži se za

DIVIn

jednu dužicu koja je duža od ostalih.

-

divlji.

-

DIVlJI SIRAK jedan od

Neki za tu namjenu imaju manji

najupomijih korova (sliči sirku).

kablić.

DIVLJAŠICA divlja loza koja se

DLAGA

sadi kao podloga pa se poslije navrće

slomljena ruka ili noga drži u stanju

neka plemenita sorta (bir). Kažu i

mirovanja (naročito noga živinčeta),

divljaka (tako zovu i svaku divlju

udlaga. Vidi bilance.

voćku: jabuku, krušku, trišnju i sl.)

DLITO

Vidi riparija, balandjerija,

glito. Dlitašce je malo dlito i sastavni

mantikula, akšara.

je dio opančarskog pribora. Vidi

-

-

-

-

daščica kojom se

dlijeto. Izgovaraju i lito te

Ć3padurka.

DNUCA

DOĆUKATI se

82

DNUCA samo dno. Na dnu dnuce

slično je u balotanju; u briškuli

(na samom dnu, nimalo iznad). Vidi

dobru čine četiri male, ako se igra

vrica.

više igara dobru čine četiri male u

-

DO

-

dva u igri na mure. Neki

briškuli i jedna u trešetu do četrdeset

izgovaraju i doja, dujo, duja. Pri

i jedan, a može i do pedeset i jedan).

izvikivanju tog zoga murač baca

Prije je· bilo uobičajeno da se igraju

jedan prst (što se ostvaruje

tri igre (briškula, trešet, trijump),

izbacivanjem zatvorene šake, šake s

čak četiri (kolobraga koja se sve

istaknutim palcem prema gore ili

rjeđe igra; čak i trijunp u mnogim

šake s istaknutim kažiprstom

krajevima

vodoravno).

razigravanje.

DOBAR pošten, prikladan. Dobar i

DOBRANJE

lud, dva brata. Lip-neviđen, dobar­

zagori.

nekušan. U dobru se ne uzvisi, a u zlu

Dubrava, Podno Polja, Povrh Polja i

se ne ponizi. Kad balotač valja i

Vuletići kod Tijarice. Zovu ga i

otme punat, onda kažu: dobar! Tim

Dobranje Imotsko. Župno mjesto

se uzvikom umiruje vol ili konj.

(Sv.

DOBAVITI dohvatiti. Jedvo san

makarskoj nadbiskupiji, imotskom

ga dobavijo.

dekanatu.

DOBOGA posve, vrlo (do Boga).

DOBRINČE

Posa je urađen dobro doboga.

sa zaselkom Gornji Granići.

DOBOSTI

DOČEPATI se vidi dokopati se.

-

-

-

nadjačati.

-

Ja

pobijediti u bodenju; san

mu

govorijo:

Vidi

nestaje).

sa

Ivan

selo

-

u

zase1cima

Krstitelj)

-

imockoj Čubelići­

u

splitsko­

selo u imockoj zagori

-

DOČIĆ mali dolac. -

Polašnje! Dobošće te! Vidi bak,

Mala moja materin krtočić,

bodač.

Pusti moga vočića u dočić.

DOBRA

-

naziv partije u nekoj igri

koja se računa pri plaćanju

Hi

pri

DOĆI doći djevojci na silo, u kuću. -

On je bija dolazija i mojon Lujki.

Ukupnom rezultatu ( u šijavici dobru

Isusa mi, mala nije loša,

obično čine dvije male do dvanajest,

Da poruči i ja bi jon doša.

rjeđe do šesnajest, a može i jedna do

DOĆUKATI se vidi ćukanje.

šesnajest pa čak do dvadeset i jedan;

-

DODAVATI

DOLA

83

DODAV ATI utjecati s nečim na

majstor. Tko god se doimlje taj nešto

okoliš, vršiti utjecaj na okoliš. Boli

i zna.

me zub pa mi dodaje u uvo. Dodaje

DOISTO doista.

vlaga (odnegdje vlaži).

DOJEDAN svi bez iznimke.

DODITI

Platićete vi meni, dojedan! Vidi doti.

-

-

dotaknuti. Nisan je se ni

-

-

dodija, a već dreči ka jare kad ga

DOJNAC vidi donjak.

deru.

DOJNI donji. Melje ka dojni mlin

-

-

DODITI dohoditi; dolaziti. Je li ti

(ne melje nikako). Radi ki dojni mlin

mali dodija ? Izgovaraju idooditi.

(ne miče se, kamoli da nešto radi).

-

. DOGANA zgrada u kojoj se vagao -

Lina ki dojni mlin.

i otkupljivao duhan. Vidi ređija.

DOKON

DOGOĐAJ događaj, trev.

Nisan ja dokon igrat se s tebon. Vidi

DOGOVARATI se stvarati

alegran, dešperan, iskon.

dogovor o dočekivanju momaka iz

DOKONATI dovršiti, završiti;

drugoga (deornog) sela da bi ih se

zgotoviti (priču). Oće li više

pretuklo.

dokonat ? (kažu za onoga tko se

-

-

besposlen (ali i voljan).

-

-

Evo braće dvostruki rebara,

nastavi pričati i nikako da prestane).

Nek udara ko se dogovara.

Vidi nastaviti se, razvezati.

DOGRMITI

doći brzo, na svu

-

DOKTUR liječnik. Kažu ilikar. -

prišu. Sad će. oni dogrmii.

Vidi svati, mačkare.

DOGUZ kratak kaput (do guzice).

DOKOPATI se 1 . dohvatiti se

Nije kaput nego doguz (kažu kad u

koga ili čega (dočepati se). Dokopa

trešetu, trijunpu ili koncini učine

ga se pa udri. Dokopala se rđa

sve punte, ali ne sve baze, štikove).

mlatine pa kravu po poorini.

DOGUZATI se

2. domoći se. Dokopa si se ti dotarice

-

-

dovući se, lijeno

dohodati. Ko zna kad će se on doguzat? Vidi guzati se.

DOIMATI se baviti se nekim -

-

pa ti je lako sad pivat. Mene ćaća učija za popa Dok se nisan curice dokopa.

poslom, obično majstorlukom.

DOLA mala dolina (u šumi ili

Izgovaraju i dojimati se. Doimlje se

drugdje). U dolu se spliva zemlja pa

on svakog zanata, pa je dobar

je tu obično plodnije tlo koje znaju

-

DONJAK

84

DOLAC nazivati dolac, dočić. Dola je i bilo

DOLI - nego li, osim. Nije to učinija

kakva udolina na nekoj njivi ili

niko doli ti.

drugom zemljištu. Vidi naplavci,

DOLIBAŠA - 1 . nekada važna osoba

odolito, splavak.

u svatima. On je iz mladine kuće,

Ovce moje mirujte u doli, Dok navezen maramicu loli.

drži zdravice i raspravlja sa svatima. Obično se obraća starom svatu: O

DOLAC zemljište (u pravilu

stari svate dragi brate!. Stari mu svat

ograđeno) u nekoj udolini (doli). To

odgovara: Evo me pretelju itd. To je

ti je u duboku docu (daleko je do

inače onaj tko pri kakvom stavIju

toga, ne računaj na to). Manji dolac

sjedi na čelu stola i nazdravlja

je dočić. Vidi ogreda.

ostalima.

DOLAGAN - vidi dalagan.

2. osoba koja nije svat, a uvuče se

DOLAMA -

(dolibi se) na pir te jede i pije nako.

-

gornji muški odjevni

predmet s rukavima (poput kaputa),

3. čin u .turskoj vojsci, zapovijednik

do koljena ili niže. Obično je bila

konjice (u pjesmama).

ukrašena. Nose je alkari. Ljudi na

DOLmITI se - vidi libiti se.

selu nisu je nosili. Oni su nosili

DOLIĆI DRAGA - selo u imockoj

kumparan. Ako netko obuče nešto

zagori.

dugo i preširoko na sebe, znaju se

DOLIKA - dolje, doli. Dođi dolika

narugati: Kakva je to dolama na tebi ?

oko podne. Izgovaraju idolikare,

DOLAMICA

dolikarce. Dolikare ću bit i ja.

-

kratka dolama (do

bedara). Nosi je alaj-čauš.

DOLOGAN isto što idalagan.

DOLAP - spremište u zidu (obično

DOMAZET - vidi ugovornik.

iznad komina). Vidi škancija.

DONTRINA - vjeronauk. Češće

DOLEKO daleko. Dolečina,

izgovaraju dotrina.

dulečina (udaljenost, daIečina).

DONJAC - vidi donjak.

DOLETITI - 1 . dotrčati, brzo doći.

DONJAK - l . čovjek s donje strane,

2. brzo donijeti, otrčati i brzo se

od Primorja.

vratiti noseći nešto. Doleti nož (brzo

2. blagi .vjetar koji puše odozdo,

idi i donesi nož).

posunčanac. Pogodan je za vijanje

-

-

DOODITI

DOVESTI

85

žita. Izgovaraju i donjac te dojnac.

DOTARICA cura s (dobrom)

Vidi vijač, zornjak.

dotom. Svaku dotaricu boli glava.

DOODITI isto što idoditi.

Ko oženi dotaricu i Bog će mu

DOORANCUA završetak oranja.

pomoć. Vidi glavnja, balota.

-

-

-

Oranje je obično trajalo nekoliko

Dotarice, da ti nije dote,

dana (ovisno o tome koliko je neka

Ti se ne bi udala s lipote.

kuća imala dana oranja zemlje), a

DOTI do. Dotijedan (dojedan).

nakon doorancije spremala se

DOTRATI dotjerati; dopremiti. Je

bogatija večera. Vidi dovršancija.

si li dotra prasad? Je si li dotra

DOPRKLJKATI

drva ?

-

doći i donijeti sa

-

-

sobom svoje (obično nevrijedne)

DOTRINA vjeronauk. Izgovaraju i

stvari. Jesu li doprkljali? Izgovaraju

dontrina.

i doprtijati. Vidi prkljati,

DOTUPIT pametan; razuman;

otprkljati.

umno sposoban. Nikola je dotupit,

-

-

DORENITI dotrati. Dorenider

naučiće on. Nedotupit (nije dotupit,

magare kući.

slabo shvaća). Ajme meni s tebon,

DOSPITI 1 . uspjeti nešto napraviti.

nedotupit li si. Dotupitost (umna

Ako dospijem evo me (ako budem

sposobnost). Vidi utupit, utupiti.

imao vremena).

DOVEDENUŠA nevjesta koja je

2. uginuti (odnosi se na živinče).

dovedena iz daleka (iz Slavonije,

Krava mije dospila (uginula je).

Bosne, Primorja i sL). Neki kažu da

Riječ ima i drugih značenja.

je dovedena iz devora. Za neke je

DOSTUDITI

dovedenuša svaka nevjesta Ger je

-

-

-

isto što i dojaditi,

-

dovedena iz tuđe kuće). Izgovaraju i

dodijati.

DOŠVAGATI

-

došepati, jedva se

dovedenica, dovedenčuša te

dovući. Vidi švagati.

dovedenčina. Ti se ne mišaj, ti si

DOTA

dovedenčina.

-

miraz, prćija koju donosi

udavača iz svog roda. Neki ne

DOVESTI oženiti se i dovesti

gledaju na ljubav, nego na dotu, pa

nevjestu (mladu) kući. Je li je

dovode curu koja im nije draga.

doveja ? (Je li se oženio?). Doveja je

-

crnog đavla.

DOVEZATI se

DRAGOVIĆ

86

DOVEZATI se gnjaviti, dosađivati

DRAGA TRAVA biljka

nekome. Doveza me se ka grij duše.

okruglasta lista, najčešće je po žitu

Isto udovezati se.

(vrsta slačice). Kad se list metne na

DOVI

kožu izaziva prište.

-

-

Duhovi (svetac). Uvijek su

-

nedjeljom. Ponedjeljak poslije dova

DRAGI momak (djevojci). Kažu i

zove se dovski ponediljak.

dragan. Djevojka je draga. Mnoge

DOVIČIĆI selo u sinjskoj zagori,

momačke ili djevojačke pjesme

službeno Udovičići. Izgovaraju i

počinju's draga, dragi ili govore o

Dovčići. Glavni su dijelovi sela

dragom ili dragoj. Slično je i lolo,

Šerožani i Krajnji. Vidi Otok.

mala, ali nije isto.

-

-

DOVRŠANCUA

-

završetak

Srce moje komu ću te dati,

poljoprivrednih radova. Vidi

ako mi se dragane ne vratiš.

doorancija.

DRAGLJANE selo u vrgoračkoj

DOŽA doza. Sve san jon dože dala

zagori. Vidi Zavojane.

samo je nisan osolila (rekla je jedna

DRAGO djever, mužev brat.

-

-

nevista kad je svarila neslanu puru

-

-

Negdje se tako mlađe žene (naročito

jednostavno jelo od kukuruzna

nevjeste) obraćaju svakom starijem

brašna, soli i vode).

čovjeku: Drago-Mate, Drago-Ante i

DRAČA trnje, najčešća biljka po

sl. Drugdje je uobičajeno

Zagori. Voliš li više da te bace u

oslovljavanje Striče.

draču ili u kupinu? Uvati me se ka

DRAGOST

drača runa. Vidi kovrljača,

čeljade bi ga od dragosti ilo.

zadračiti, zatrnjati, bačva.

DRAGOVIĆ riječ kojom se često

Đendari su znali nagoniti momke da

obraćaju subesjedniku: Tako ti je to

za kaznu gaze bosim nogama po

bilo, dragoviću moj te Dragoviću

drači.

moj mili i kićeni i sl. To je i zbog

-

-

milina. Pogledaj ga,

-

Vele ti san izgazija drače,

siromašnog rječnika. Dok se izgovara

Zato moja stara majka plače.

dragoviću, razmisli se što dalje reći,

DRAČEVILE drvena rašlja za -

nošenje drače, vile za draču. Neki kažu rogulje. Vidi zadračiti.

prisjeti se.

DRITO

87

DRAGOVOLJNO

DRAGOVOLJNO veselo i

ravan čovik. Takvoga čovjeka zovu

svojevoljno. Da vidiš kako one

da presudi u sporovima, diobi, biraju

dragovoljno iđu leć.

ga za stimavanje napravljene štete,

DRAMOSER škrtica, tituz.

za glavara i sl.

DRANGULUA

DRETO

-

-

-

dragulija, naziv za

-

pravo, uprav. Ajde dreto

mnoge, na baš vrijedne stvari kakve

na onu glavicu (uprav prema glavici).

se obično prodaju na dernecima.

Izgovaraju i drito. Ne ajde ni livo ni

DRAŽA mala draga, dragica.

desno, nego drito.

DRČINA dica. Jadan ti je on s

DREŽDATI gledati uprazno. Kažu

onolikon drčinon. Kažu i drčajina.

i drežđati.

Vidi drtesina.

DRGELEZINA

DRĆATI drhtati. Šta drćeš? Neki

nepotrebno, istrošeno. Vidi

kažu: Tuče zub o zub.

sukeretina.

DERĆUN

DRICATI se l . urediti se (umiti,

-

-

-

-

drhtaj od hladnoće. Biži

-

-

nešto staro,

-

ti, ne vataj drćune. Ošli su vatat

počešljati i sl.).

drćune.

2. isto što i bricati se (odnosi se na

DRECA pletenica kose. Vidi

životinje s dlakom).

karitula.

DRIM drijem, stanje neposredno

-

-

DREČAV velikih očiju. Odatle

pred spavanje ili samo spavanje.

nadimak (pridivak) dreče, drečoka.

Drimati (drijemati, gotovo spavati),

Vidi spratiti.

zadrimati (zadrijemati, zaspati),

-

DRELJITI

-

uporno u nešto ili

driman (drjemljiv).

nekoga gledati. Šta dreljiš? Vidi

DRININA drenjina. Kažu i drinj.

izdreljiti se, zadreljiti se.

DRINOVCI selo u drniškoj zagori.

DRET

Vidi Miljevci. Dio hercegovačkog

-

1 . ravan, uspravan;

-

-

uspravna držanja.

sela Drinovci u imockoj je zagori.

2. pravedan (odnosi se na čovjeka

Vidi Blaž.

koji pravedno govori, koji je uvijek

DRIPATI

slobodan izreći istinu; taj je dret, on

izdripati se.

neće nakrivo). Dret čovjek govori ni

DRITO

po babi., ni po stričevima. Kažu i

-

-

obilno srati. Vid

isto što i dreto.

DRKANJE

DROP

88

DRKANJE - podrugljiv naziv za

Trbounje, Lišnjak (sv. Ilija prorok),

ljutnju, napuhivanje. Nadrkati se

Velušić, Žitnić (sv. Jure) i Sedramić

(naljutiti se na nekoga bez velika

(Presvetoga Trojstva). U Drnišu su i

razloga). Nadrka se na me, pa neće ni

crkve Sv. Ante Padovanskog i Sv.

da sejavi.

Roka.

DRKANJE Isto što i punjetanje.

DROB - trbuh (trbuv). Boli ga drob

Drkati (isto što i punjetati).

za vraton (žali se da ga boli a nije mu

DRKASAN - ljutit, drzak (odnosi se

ništa; nije mu ni đava). Vidi mira,

na ponašanje, način razgovora). Vidi

prniti.

derčina, drkanje.

DROĆKAV

DRKNUT - sulud. Kažu i trknut.

droćkov. Kad je pura malo meka

DRKULICA - isto što i vrljica;

kažu da je vlaša i može proć, ali ako

maštrapica.

je posve meka kažu da je droćkava i

D RLE - vidi drtesina.

tada ništa ne valja (tko je gladan,

DRLEPAČA - curetina; izresla,

svejedno je može pojesti). Droćkave

smlaćena i obično slobodna

su i zrel.e smokve koje se raspucaju i

ponašanja.

omekšaju na stablu za jesenskih kiša

DRLJA - vrsta male ribe, nije baš

itd. Vidi razdroćkati se.

ukusna, naročito kad je u nečistoj

DRONJATI - spavati; kunjati. Kažu

vodi. Govore i drljica. Vidi

i dronjiti. Vidi nadronjati se,

bosančica, lizibaka.

drimati.

DRLJE

DROP - ostatak kod tiještenja

-

-

razrok, drljav čovjek.

-

meckav. Izgovaraju i

DRNDEKUŠA - žena koja stalno

grožđa, komina. Kad se iz masta

nešto govori, koja širi neke vijesti, u

otoči slava, otoka ostane drop.

pravilu nesigurne.

Dropom se zove i tvrdi dio masta dok

DRNIŠ gradić u zagori sa naseljima

vino još nije otočeno. Govore i

Knezovi, Opančine i Varoš.

dropina. Kad se vino ocidi, pozbije

Franjevačko župno mjesto (Gospa od

se drop, odozgor se stavi 4 prsta

Rožarija) u šibenskoj biskupiji,

pržine pa se čeka da se drop upali i

drniškom dekanatu. U župi su i

počme mirisati (neki pokrivaju

Badanj (sv. Ivan Krstitelj), Kričke,

gnjilom). Iz dropa se peče rakija. U

-

DROPČIĆ

DRUŠTVO

89

zadnji kota neki stave metvice,

DRUG 1 . prijatelj; suprug (muž);

koromača ili nešto drugo i tako

partner u nekoj igri (šijavici,

dobiju travaricu.

balotanju, kartanju itd). Dugovi, zli

DROPČIĆ kuhana (janjeća ili

drugovi. Kako ti drug ? Drug je i

teleća) iznutrica, šiša.

drugi vol ili konj u zapregi.

DROPULJA - drobasta žena. Tako

2. drugi po redu, u društvu s još

se često časte svadljive žene.

nekim. DFUg aš (as uz kojega je još

Dropuljo jedna, dabili dropuljo!

jedna karta istog zoga), Drug u

DROZGA

briškuli (imati dvije briškule), Drug

-

-

vrsta ptice, drozd. Love

-

ga prljom.

u karicin i sl. Vidi sam, treć, četvrt,

DROZGOV - nečist; nešesan;

ustarežiti se, bus.

traljav. Izgovaraju i drozgav.

DRUGA - prijateljica; parica;

DRPANJE

supruga (žena). Jedna (prazna) ruka,

1 . uzimanje od kruha

-

samo kore ili krajca (drpanje kruha).

mrtvoj druga. Šta od majke ne

2. štipucanje djevojaka. Vidi

donila, među druge ne iznila. A di

gonjanje, liganje.

mu je druga ? (pitaju kad izlize spuž).

3. češanje. Drpati se (češati se).

Pivala bi ne mogu od tuge,

Drpa se (češe se, jer ima uši u glavi,

Sve se moje poudale druge.

izdoše ga buve).

Govore i druga briškula, druga

DRSATI naglo i jako potezati,

trica i sl. Vidi drug.

gurati, tresti. Drsanje (naglo i jako

DRUGOVAČIJE - drukčije.

potezanje, guranje, trešnja).

DRUM -selo u imockoj zagori. Vidi

DRSAVICA - bolest od koje se

Podbablje.

cijelo tijelo trese, nekakva groznica.

DRUŠTVO - skupina ljudi sa

DRTESINA naziv za dijete,

zajedničkim sklonostima, interesima.

naročito kad se hoće istaći njegova

Upa je u rđavo društvo. U društvu se

nezrelost . Zločesta li je ona drtesina.

i pop oženija. Triba digot izać u

Kažu i drte, derle te drle. Šta ti on

društvo (miđu ljude). Malo

zna, vidiš da je još drle. Vidi drčina,

povezanije društvo (primjerice kućna

drlepača.

čeljad) je družina. Vidi guslač,

-

-

zadruštvo, bratstvo.

DUBITI

90

DRUŽEVAN Zapivajmo grlo nan je voljno, Živilo nan društvo naokolo.

DRUŽEVAN

društven, sklon

-

DRŽALO ručka na oruđu (motika, -

sjekira, lopata i sL). Izgovaraju i

držak, držalja (vidi mećaja). Neki

druženju i društvu, druželjubiv.

kraće držalo (na motiki - prije je bilo

DRUŽINA

još kraće nego danas) zovu držalica

-

vidi društvo, guslač.

DRVARICA 1 . žena koja ide u

a neki štilo. U nekim slučajevima

drva. Vidi praškarica, grmarica.

veće držalo (na grabljima, vlaku i

2. drva složena (nalagana) u kUp.

sl.) nazivaju koplje, kolac ili srg.

Drvarica se laže tako da osičak iđe

Držalo je služilo i kao priručna mira

vanka, pančići (krvoljci) isto.

za dužinu.

DRVENICA

DUB deblo, prije svega hrastovo,

-

drveni dio samara.

-

-

Sastoji se od (o)glavića, krstaca

odnosno sam hrast. Di je duba tu je i

(krstina) i igala (stramica). Tako se

lada. Medeni dub (šuplji dub u

zove i drveni dio nekih sedala.

kojemu su pčele napravile ulište).

DRVENINA

Vidi dubina, dubrava.

drveni dio mlina. To

-

je oklop i mušnica s daskama

DUBAČ alatka za dubljenje drveta,

čekalušom, metanicom, sidalicom,

za izradu drvenih kašika i sl. Može

ingiračom i tampanjom, koš i na

biti s dvjema ručkama (poput

košu opalac (kopanja, kobra),

rašalja) ili tanji, s jednom ručkom.

ključ i čekalo, ključ od ingira i

Vidi nadiljač.

potežnica. I u vodi je gotovo sve

DUBANJAC najdublje mjesto u

drveno.

vodi. Kažu i duboko. Pripliva san

DRVENJACI

obuća napravljena s

-

-

-

priko dubokoga. Vidi trn.

donje strane od drveta, a odozgo od

DUBINA uIište načinjeno od

kože (nosili su ih za muku).

šupljeg duba. Prije znali raditi ulišće

DRVENJAČA veća drvena žlica

i od slame.

(kašika).

DUBITI stajati uspravno. Dubi

-

DRVEŠĆE

-

-

-

drveće. Izgovaraju i

drvešća. DRŽALICA

tamo vascili dan. Nadubiti se

(uspraviti se pa stajati, naćuliti se). -

vidi držalo.

Nadubiti (uspraviti, naćuliti).

DUBRAVA

DULAGAN

91

DUBRAVA čest naziv za kraj gdje

-

DUGOBABE selo u splitskoj -

ima dosta starih i velikih hrastova.

zagori. Vidi Brštanovo.

Vidi dub.

DUGOPOLJE selo u splitskoj

DUĆAN bilo kakva prodavaonica,

zagori. Župno mjesto (Sveti Mijovil

robe, matrijala (ne gostionica).

arkanđel) u splitsko-makarskoj

Otvoren ti je dućan (zatvori ga,

nadbiskupiji, kliškom dekanatu.

-

-

Dugopolje selo na zavojke,

ispašće ti alat).

DUDUK l . pero (cijev) na kojemu -

Lipi momci, još lipše divojke.

je sjemena glavica na prosjemenjenoj

DUGOREPKA

kapuli. Tada kažu da se kapula

DUGOVIT koji će dugo živjeti,

produdučila. Zovu ga i kurendek,

trajati i sl. Nije ti on dugovit, pocrnija

puškarac.

je vas ka crna zemlja.

2. vrsta sviraljke, dudalo. Vidi Pilip.

DUJA 1 dvica, dvojka (vrsta karte).

Duduk je u pravilu na jednu rupu.

Neki kažu dus.

3. Dio dipala na mišinu. Od jednog je

2. dva. Vidi do.

komada drveta, ima dvije cijevi malo

DUJO

razmaknute, obično je jedna cijev bez

DUJO ime. Govore i Dujam (Sveti

rupica, a druga sa 6 rupica (može biti

Dujme, obraduj me), Dujko, Dujela,

sa 6 i 2; četri se rupice začepe

Dujić. Ljude s tim imenom zovu i

voskon).

Dušan, Duša, katkada i Duško. Oko

4. glupan, čovjek koji ništa ne

sv. Duje (7. svibnja) obično pada kiša

razumije, pa ga svak može vući

pa vodne njive podaplinu. Dujo nosi

guzicom za nos.

tikvu nad guzicon. Zato se kukuruz

DUGA

sije iza Duje. Od Duje se počima

-

dio bačve (za tu svrhu

-

vrsta ptice.

-

-

-

.

vidi do.

-

obrađena daska, platica).

radnicima donositi marenda. Vidi

DUGALUA

Ana.

-

vrsta starinske duge

puške. Vidi diljka.

DUKAT

DUGE NJIVE selo u vrgoračkoj

dukat (čista, je zdrava, blista se i žuti

zagori.

poput zlata).

-

DUGLJITI duljiti. DugIjina -

(duljina).

-

zlatnik. Šenica je ka

DULAGAN vidi dalagan. -

DULEKO

DUŠMAN

92

DULEKO

-

daleko (tako se

netko izviče i nakon toga se smiri,

uglavnom i govori). Kažu idoleko.

kažu: Izdurakao se.

Slično dulečina, dalečina.

DURATI - trpjeti; izdržavati, trajati;

DULUM mjera za površinu.

deverati. Bolesnik dura, tj. trpi, a

DUMUANA

postole duraju (izdrže, traju) i po

-

DUNDO

-

-

vidi demejana.

namještač alke.

dvije godine a da se ne pokidaju.

Izgovaraju i Dunda. Dundo viče

Tako se kaže i za ostalu odjeću i za

punte. To je i nadimak.

građu. Duranje (trpljenje;

DUNKVE dakle.

izdržavanje; deveranje). Vidi

DUPE - guzica. Dupetine

izdurati, pridurati, durećan.

(guzičina). Dupence (guza). Vidi

DURBIN dalekozor, kanoćal,

prkno.

dvogled (ali i monokl)

DUPERANJE - uporaba, korištenje.

DUREĆAN - trajan (koji može

Duperati (uporabljati, koristiti).

vječno durati).

Duperaš li makinju? Duperan

DURMITI - bezbrižno, duboko i

(korišten, uporabljan). Neduperan

dugotrajno spavati. Vidi dronjati,

vosak (vosak koji se ni za šta još nije

drimati.

upotrebljavao, služi kao lijek).

DURO - polako. Vidi muro.

Neduperan sapun Goš nije

DUS - vidi duja.

upotrebljavan; potpuno suprotno je

DUSINA - selo u vrgoračkoj zagori s

isperak). Vidi zaduperati.

zaselcima Barbiri, Butina, Dropulići­

DUPLAC jedar čovjek (dupa)

Toije, Ilići, Ka1ajdžići, Mihaljevići,

čovik), a može biti i takvo drvo.

Stinjevac i Vukasovi. Župno mjesto

DUPLO dvostruko (dvojstruko).

(Velika Gospa) u splitsko-makarskoj

DURA uzvik kojim se smiruje

nadbiskupiji.

konj. Kad kakva alapaČ3 pobjesni,

DUŠICA - svijeća na ulju što se pali

kažu joj: Dura, dura, kobila! Dura,

na Mrtvi dan. Isto lumin.

dura pope kalu(n)đere!

DUŠiTI (se) - topiti (se); daviti (se).

DURAKANJE mlataranje nogama,

Vidi udušiti se, podušiti.

ritanje (krave, kobile). Durakati se

DUŠMAN - neprijatelj.

-

-

-

-

-

(udarati nogama, ritati se). Kad se

-

Krvi moja, pasi te popili,

DUŠNJA Ako bi te dušmani prolili.

DUŠNJA

DVOR

93

-

duša. Dušnje mi (duše

DUZINA dvanaest komada (jaja, -

žaba, spuža i sl.). Mjera je i po

mi). Običnije je duša. Odnija na duši

duzine (šest komada).

(prisvojio nešto što nije njegovo,

DVAJES(T)

usvojatao nešto tuđe). Nema u

DVAJESPETA slučaj kada igrač u

njimon duše. Ne griši duše. Ne bi tila

igri trešeta ima tricu i duju istog

grišit duše. Nesta mi je kosir, ja

zoga. To se ne akužaje (kad bi imao

stalno grišin dušu da ga ne bi tribalo

još i sša, imao bi napolitanu). Neki

tražit dalje od komšiluka. Dušu u se.

kažu ventićinkvina.

Duše mi. Di će mu duša. Duša od

DVIZICA ovca ili koza od dvije

čovika. l mrtve bi ga duše (jJi/e. Šta

godine. Dvizac (dvogodišnji ovan ili

gledaš, ka da ćeš dušu vidit?

jarac). Kažu i dvize (za jedno i za

DUŠOGUBAC navođač na zlo, na

drugo). Vidi omica.

propast, na gubljenje duše. Novac je

DVOGRLA

dušogubac.

koja ima dva otvora (povezana u

DUT

kamenu).

-

vidi adut.

-

DUV duh. Duv nečisti (vrag). -

Kada budeš prolaziti,

dvadeset.

-

-

-

naziv za kamenicu

-

DVOJSTRUK dvostruk. Vidi -

pridvojstručiti.

Uskin putin, tisnin klancin,

DVOKAT advokat. Govori ka

Prisrist ćete duv nečisti.

dvoka (ka pratar). Izgovaraju i

Pitat ćete: Jesi moja il Božija ? Ti mu reci: Nisan tvoja, već Božija.

-

dvoket. DVOLITAR

-

bocun od dvije litre.

DUVAN duhan, nekada jedna od

DVONJE

najvažnijih biljaka u zagori. Vidi

DVOPUNAT alatka slična

podbir, sridina, vršak !H!!!!!!

mašklinu koja s jedne strane ima dva

DUVANAČA divizma (donje joj je

sječiva, a s druge je strane kao

lišće poput lišća duhana). Izgovaraju

motika ili kao neka druga alatka za

iduvanjača, duvanika. Kažu i

kopanje ili krčenje.

ripina.

DVOR sve što je vani, što nije u

-

-

-

vidi pitonjanje. -

-

DUVENICE isto što idivenice.

kući, dvorište. Izađi na dvor (izađi

DUVNA časna sestra. Vidi švora.

vani, na dvorište).

-

-

94

DVORI

DVUNAJSTERO

DVORI velikaške, kraljevske,

DVORUČAK

bogataške kuće. U tebe su gospodski

ili vodu) s dvije ručke. Izgovaraju i

dvori. Majka u groblju nariče za

dvoručk.a.

djetetom: Evo dvora mog diteta.

DVUNAJSTERO dvanaestero

DVORITI služiti, posluživati koga.

(ponekad se čuje). Koliko imaš ovce?

Ne bi ga dvorila za sve ŠW očin vidin.

Dvunajstero.

-

-

DVORNICA biljka koja raste po -

njivama, puzi po zemlji, širi se. Vidi

podvornica.

-

vrsta suda (za vino

-

95 DŽUKAC

nž

DŽABA

-

badava, gotovo mukte,

darovano. Kažu i džabe.

Obe male bez kremena pale.

Nosili su ih i alkarski momci (sada

Reci mala, il oćeš il nećeš,

uglavnom nose kubure i pištolje).

Da baraba ne dolazi džaba.

DŽEVERLI odličnog izgleda, pun

DŽABALUK ono što je džabe, što

snage, zdravlja, živahnosti i svježine

ništa ne košta, muktešina. Tilo bi ti se

(zgodan i dobra života). Vidi ćarica.

džabaluka (kaže se onome koji bi

DŽIGARICA jetra. Izgovaraju i

muktešine).

džigerica. Obično se izgovara u

-

-

-

DŽABANA streljivo. Izgovaraju i

množini. Crne džigerice (jetra), bile

džebana.

džigerice ( pluća). Dabogda ti se

-

DŽALOPEK

vidi čelopek.

-

crne džigerice pritvorile u bile.

DŽAMADAN odijevni predmet.

DŽIN veliki junak, orijaš.

Džamadanom neki nazivaju neuredna

DŽOLAN dugačka kost od pršuta.

čovjeka.

Inače to je i svaka oveća kost.

-

-

-

DŽAMUA muslimanska

Izgovaraju čolan, džolam te čugan.

bogomolja. Vidi Čačvina.

DŽOLO osoba krupnih kostiju,

DŽELOPEK

čugo, šljujo. Kažu i džole.

-

vidi čelopek.

-

-

DŽEPARICA kratka puška što su

DŽUDŽAN tvor. Vidi saranjsek.

je nosili upripašnjači (obično

DŽUGOR

dvije).

DŽUKAC pas (obično neuredan,

-

Puška šarka i otac i majka,

-

-

isto što i žugor.

-

olinjao). Govore i džukela, đukela.

96 ĐEMELIJE

Đ

DAK

učenik; ministrant.

đava po svoje. Pun je đavla (đavli).

DAKON - jedan od šištenata u misi

Dava u tebi. Davie okolo. S đavlije

zvanoj In terca.

strane. Vidi đavla i pm.je pare. Dava

DAKONUA rijetko jelo; ukusno

je - đava nije. Odnilo ga milijun

jelo; razne vrste jela.

đavli. Eto ti ga đavle. Davla izija.

DARDIN

Zna i đavla. Je mu đava (nije mu

-

-

-

perivoj.

DARDINERA - kočija, dvokolica.

ništa). Dava mu je. Ostupi đavle od

Imali su je gradski viđeniji ljudi, a na

mwe. Dava te vara. Srića je gleda,

selu malo tko. Govore i karaca.

đava jon ne da. Navuć ćeš na vrat sve

DAVA - sotona. Dodija si Bogu i

đavle iz pakla. Vrti se ka đava u malo

đavlu. Iz đavliji usta ni riči.

vode. Od đavla (od ruganja, od

Spominjanje ove riječi smatra se

bijesa; nepromišljen). Napravija san

beštimom. Isto vrag. Vrag i đava,

to od đavla. Vidi napost.

dva brata. Da bi ublažile psovku

DAVLEKATI - beštimati,

žene govore đaj, đag, njag, njava.

spominjati često đavla.

Sve se daje đavlu (sotoni) što ljudima

DAVOLUA - vragolija; vražji posao

nije drago. Tko je zločest kažu da je

; šala

nađavia. Ti si nađavia, đava te majci

DELA ime od milja za Anđelka.

odnija. Dava ti sime odnija. Dava ti

Govore i Dele, Delko, Dek. Za

sriću odnija. Dava me odnija, ako te

Anđelku kažu Dela, Delka, Anđa,

lažen. Crni se ka đavao Nije ni đava

Anđelija.

crn koliko se govori (koliko se reče,

DEM vrsta uzde (ide konju ispod

koliko ljudi govore). Davaje duga

gubice). Govore i barbucin. Vidi

repa. Dava niti ore niti kopa (nego o

ljuta uzda.

zlu radi). Davluje uvik malo. Ko s

DEMELUE neprikladna i

đavlom tikve sadi, o glavu mu se

prevelika obuća, postoline. Vidi

razbijaju. Varala baba đavla. Doće

cavatine, jemenIije. Neki

-

-

-

ĐEMPER

97

ĐOMEŠTRE

đemelijama nazivaju svaku obuću

ĐIPATI skakati. Ajde da vidimo ko

koja nije domaće izrade (koja je

muže dalje đipnit. Đipiti (naglo

napravljena u gradovima).

skočiti). Đipanje (skakanje). Vidi

ĐEMPER - debela muška vunena

đisnuti.

majica, džemper.

ĐIR l . dio sijačkih kola (kara) koji

ĐENARUA cvijeće s lijepim

se može okretati lijevo - desno za sto

crvenim cvjetovima.

osamdeset stupnjeva (pr.vi đir) ili

ĐENDAR žandar. Žene plaše

zadnji đir (zadnja kola i ono što ide

djecu: Eto đendara, otrat će te ako ne

uz njih).

budd� bija dobar. Malo tko je volio

2. krug; okret. Daj samo jedan đir

đendara. Izgovaraju i žendar. Vidi

(daj da napravim jedan krug, da

kolaš, solupaš.

otiđem i da se vratim).

-

-

-

-

Više valja rakan ispod gaća,

ĐIRATI hodati u krug, tamo-amo;

Nego đendar i njegova plaća.

voziti se (u krug) i sl. Vidi odđirati.

-

ĐENDARCI - isto što i đerdan.

ĐIRANDULE željezna naprava

ĐENEPAR

kojom se zatvaraju teleri i škure.

-

ukrasna biljka (sadi se

upitaru).

-

Isto španjuleti.

ĐENERIKA

-

vidi zerdalija.

ĐISNUTI skočiti, odbaciti se. Vidi -

ĐERDAN ogrlica, niska,

đipati.

mrđalica, lančić oko vrata. Kažu i

ĐOGATI -Boga ti (da se ublaži

đendarci.

psovka).

-

ĐIDUA

-

junak. Neš mi ti đidije.

ĐOGAT - biličast konj (ako je

ĐUA - povik kojim se goni konj.

kobila onda je đogara). Govore i

Govore i đija, ijo, ija.

đogo, te đogin.

ĐILET - prsluk bez rukava. U

ĐOJA tobože.

pravilu su prednja i stražnja strana

ĐOL blato; nečista voda, kaljuža.

napravljeni od različitih materijala.

Sami đol. Vidiš kakvi je đol povri nji.

Izgovaraju i điletin. Vidi krožet,

ĐOMEŠTAR - geometar. Ako mi ne

leroj, ječerma.

viruješ ti dovedi đomeštra.

ĐILOZAN neviran, nenavidan,

Izgovaraju i đometar.

zavidan; ljubomoran.

ĐOMEŠTRE - vidi komaštre.

-

-

-

DON

98

DUVEG(L)IJA

ĐON - donji dio postole (koji dođe

ĐULATI - lutati. Isto ulati. .

ispod napleta), leder. Vidi šijola.

ĐULBEK - vidi jabuka. .

ĐORATI - mijenjati. Đorati se

ĐUMATI - hodati na neobičan način

(promijeniti nešto). Đoranje

(slično što i stupati, ali s gornjim

(mijenjanje, promjena).

dijelom tijela). Đumalija (posprdan

ĐOTLUK -gornji stražnji dio gaća

naziv za osobu koja đuma).

od guzice do pasa. Kratke su mu

ĐUME - sve odjednom (govori se u

gaće u đotluku (u kukovima do

igri pitonjanja).

rebara, po kabliću). Dobićeš po

ĐUNĐA - ukras.

đotluku (dobit ćeš po zadnjem kraju).

ĐURVIDATI - skitati (se).

Nekima je đotluk posebno izrađen

ĐUSATI - pri hodu nespretno trapati

dio gaća između nogu. Uvatiću te za

nogama i tijelom. Nadimak

đotluk ( Uvatiću te za omudinu).

(pridivak) đusan, đuso.

ĐUBAR - gnjoj (ne govori se često).

ĐUTURE - sve skupa (ne

Kad koga žele uvrijediti, kažu mu:

pojedinačno). Govore i uđuture te

Đubre jedno! Skupili se ka Ljubičići

đuturile.

na

đubru.

ĐUTURUM - starčina (pogrdno).

ĐUBRANJAK - isto što đubreluk.

Još pogrdnije je đuturumina.

ĐUBRELUK - rpa, gnojnica. Isto

Govore i đutur, đuturina. Vidi

đubarnjak.

ođuturiti.

ĐUKA - žensko ime, Anđa,

ĐUVEG(L)UA - mladoženja.

Anđuka, Anđelija, Đuka. Naglašavaju i Đuka. Kadje muka, k meni se Đuka.

ĐUKELA - stara paščetina, obično kučka, džukela.

ĐUL - ruža.

Đuvegija, dragi brate, Daruj mene, Bog će tebe. Ne u bilu ne bilo ga, Već u žutu, šta je da je.

Vidi Stari svat.

99

ERLEŠA

E

EE

-

uzvik kojim se izražava

ELAĆ

1.

-

berekin; momak sklon

čuđenje ili potvrđivanje. EE, vidiš li

izvođenju raznih vragolija, naročito

što si napravijo? Ja ću mu skresat

prema curama. Evo braće ćaćini

sve u brk. EE, tako, tako.

elaća.

EDEČINA

2.

-

podrugljiv naziv za

propast. Otišlo stanje u elać

snažnu, ali u pravilu lijenu osobu.

(propalo stanje).

Izgovaraju i jedečina.

ENGA

EDEČITI se

ENGIR dio uređaja za podizanje

-

junačiti se, isticati

isto što i jenga.

-

-

svoju snagu. Izgovaraju i jedečiti se.

mlina u vodenicama (mlinskog

EDEK konj turskog serasker paše

kamena). Vidi angir.

Čelića koji je, po predaji, bio

ENGIRAČA

zarobljen u bitci pod Sinjem 1715.

ERAV

Tako se zove i konj koji sudjeluje u

ERCEG-OVCI selo u sinjskoj

alkarskoj povorci. Svečano je

zagori:

o�emljen: ukrašen je, pokriven puli­

ERED loza, potomstvo (jedno se

abajom, o unkašu vise kuburluci (s

prezime, pleme, dijeli na više ereda;

kuburama) i sablja. Prvi je u

obično se mogu međusobno ženiti

alkarskoj povorci, vode ga dva

iako to u pravilu ne rade). Kojega je

konjovodea. Izgovaraju i jedek.

on ereda. Vidi bratstvo, korta.

EGLEN

ERENDA teško pristupačno

-

-

vidi iglenda.

-

-

vidi ingirača.

isto što i jerav. -

-

�

-

EKSER veliki čavao, kovan ručno

zemljište. Kažu i erendina. Kuš

u kovačiji (vignju), služi za

đavlu u te erendine?

pričvršćivanje merteka za

ERUA

vinčanicu.

Velika erija.

-

-

prostor, prastranstvo.

EKSTRA nešto posebno, naročito,

ERLAV

različito od drugog. Šta si ti ekstra,

jerav, gverav.

pa nećeš s nami kopat?

ERLEŠA razrok, erlav čovjek.

-

-

razrok. Govore i erav,

-

EVALA!

1 00

EŽAT

EVALA! bravo, tako je. Dok ti

EŽAT uredan, spretan i pedantan u

svako evala, tebi glava ćelava.

isto vrijeme.

-

Govori se i umjesto pozdrava. Kažu i

evalaj, ejvala, te evolaj.

-

101

GALA

G

GAĆE hlače (gornje gaće) ili donje

GADA podal čovjek. Kažu i gad,

gaće. U široke si se gaće obuka (kad

gadeIin,a gadela, gadura za žene.

nečije ponašanje privrši miru). Neće

Kad neki nametnik napane kupus,

niko nadamnom gaće drišit (neću

kukuruz, krumpir i sl. kaže se da je

dopustiti nikome da mi gospodari, da

sve puno gade. Gaditi '(govoriti

viče na me). Nema ga u gaćon

nekome ružne i neistinite stvari).

(smršao je). Pune su ga gaće

Ogaditi (izružiti).

(napravan je). Ajde provaj ako imaš

GAGOLJ žamor, razgovor

gaće na guzici (usudi se ako smiješ).

mnoštva. Vidi džugor.

Gaće mogu biti prtene, suklene,

GAGRICA nametnik na žitu,

rajtoze, benevreke, pumparice,

bajica koja jede žito.

šalvare itd. Gaće na dvi (četri) piše

GAJ dio brda u kojemu se ne smiju

ili gaće na promaju (gaće s više

sjeći drva niti goniti blago na pašu.

otvora sprijeda (alkarski momci nose

Gajčić (mali gaj, ograđen šumovit

gaće na dvi promaje)). Kažu i gaće

predio, obično u privatnom

na klištaca, gaće na klišta, gaće na

vlasništvu). Vidi zagajiti.

kričke. Gaće na šklopac (vrsta uskih

GAJBA rešetkasta drvena kašeta, a

gaća). Kad momčić stasa za ženidbu,

žičana gajba je krletka za ptice,

postane mlađarac, dobiva šire gaće.

ćibula.

Sedmero braće. jedne gaće (tobože

GAJKA - peklja za kajiš.

su tako sedmero braće u jednim

GAJTEN - ukras na odjeći, brus,

gaćama odslušali sedam misa istoga

bruska. Izgovaraju i gajtan.

dana).

GAK crna ptica slična gavranu, a

-

-

-

-

-

..

-

ledne gaće. ništa gaće.

za neke gavran. Crni se ka gak. Radi

Dvoje gaće. štogot gaće.

se o vrsti vrane (gačku).

Troje gaće. butum gaće.

GALA selo u sinjskoj zagori. -

Franjevačko župno mjesto (Svi Sveti)

GANGA

1 02

GALA skupa s Gljevom (sv. Jerolim) u

GALUET uncut, berekin,

splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

stođava koji laže, ruga se, svađa.

GALA ovca crna runa. Tako

Kažu i galijot.

nazivaju i crnu žensku osobu. Vidi

GALIN crn ovan. Vidi gala.

galin.

GALITI se -otkrivati donji dio tijela

-

GALAST

crn. Izgovaraju i galest.

-

-

-

(ponajviše se odnosi na žensku

GALE nadimak (pridivak) crnom,

osobu). Zagaliti znači podići odjeću

galastu (galestu) čovjekU. Kažu i

da se vidi golo tijelo. Vidi golacati

galeša. Vidi garo, gala, galin.

sc.

GALEBINA goveđi izmet, balega.

GALJA - ćula, kup zemlje koji

Kažu i galeba. Vidi brabonjak,

nastaje zagrćanjem.

cicvara, govno.

GAMA sitne baje koje obično

GALEBINA ptičurina, galeb.

dolaze na povrće u velikim rojevima,

GALENTAR korpaš, prodavač

gamad. Ima jagoda ka game.

robe galanterije, galantar. Neki kažu

GAMAŠE vrsta obuće, odnosno

torbar. Galentari su nosili korpe

kožni nadomjestak obuće koji štiti

(teške i po 60 kg.) od sela do sela, od

listove (kao sara kod čizama). Nose

dernaka do demaka i prodavali

se samo kad se obuku gaće r'cljtoze.

ogledalca, lančiće, džepne nožiće,

GAMELA posuda slična vojničkoj

britve i sl. Imali su obavezno i štap.

porciji. obično od aluminija. Vidi

Galantarenje je nastalo u 1 9. st. To je

vcpleška.

otpalo kad su došle trgovine u svako

GAMELJ sitni kmmpir. Sami

selo. Vidi ćar.

gamelj.

GALEŠA crn vo, ovan (češće kažu

GAi\UŽATI - gmizati, s naporom

galin) ili muškarac. Vidi gale, garo,

pOkretati noge, sporo se kretati.

bugar.

ledvo gamiže.

-

-

-

-

-

GALETA

isto što i vida matica.

-

2. galetin.

-

-

-

-

GANČIG GANGA

-

-

vidi grančik. vrsta narodnog pjevanje

GALETIN vrsta peciva od brašna,

u

dvopek (baškot). Izgovaraju i

gangašica. U gangi sudjeluju bar

galetina. Neki kažu galeta.

dvoje, a može biti i desetak (muški ili

-

djelovima zagore. Od mila

103

GANGATI ženske). Od toga jedan piva, vodi (taj je pivač, on jedini izgovara riječi

GARDUN Garavušo pokraj kuće moje Pitaj majku koliko smo svoje.

i glas mu mora bar malo nadjačati

GARAZ

ostale), a ostali gangaju, prate,

zaga raziti.

privaćaju; oni moraju gangati na

GARDA mnoštvo. Došla ije cila

istoj visini (inače kažu da im para

garda.

grlo). Ganga je jedna cjelina i svi se

GARDUAN gvardijan. To je i

moraj u složiti. Dobar pjevač imao je

nadimak onome tko je uvijek blizu

svoje mjesto u društvu. Vidi ćaća,

svećenika, tko služi kod fratara. Vidi

priginjati, rera, treskavica,

gvardija.

brojavica, ojkavica, putničko.

GAREST

Gango moja did mi te je piva, A i ja ću dok me bude živa.

svađa, netrpeljivost. Vidi

-

-

-

vidi garast.

-

GARGAŠANJE

-

izvlačenje vune

gargašama ili grebenama da bude

GANGATI l . pjevati gangu. Vidi

pogodna za predenje. Kažu i

zagangati.

garganje. Češće kažu vlačenje.

-

Selo moje, ne znalo se za te,

Gargašati, gargati (izvlačiti vunu

Ja ostari gangajuć kroza te.

gargašama; češće kažu vlačiti).

2. pratiti glavnog pivača pri

Gargaša vunu (češe se ispod trbuha).

pjevanju gange (izgovarati gan,

Vidi čupati.

gan, .. ), a i rere (rerati).

žene vunu gargašaju,

Bože mili, lipo ti se slaga,

Ja san pita pa ne daju.

Momak piva, a cura mu ganga.

GARGAŠE naprava za izvlačenje -

GANJe nov potpuno, još

(gargašanje) vune. Sastoje se od

neupotrebljavan. Kažu i ganjci. Iman

dviju daščica (gargaša) sa zubcima i

ganjci nov mac karata.

s ručicama.

-

GARA vidi garo. -

GARAST crn, garav. Izgovaraju i -

Grlo moje zveči ka gargaša, Sinoć ga je sapa rila kaša.

garest. Slično je crngarast,

Vidi grebene.

crnomanjast, crnomanjest. Vidi

GARDUN selo u sinjskoj zagori.

garo. Garavuša (garava žene ili

Vidi Vojnić.

djevojka).

-

1 04

GARGARIZATI

GARGARIZATI

-

grgljati. Vidi

-

mjesto. Na ranu među i travu

zarestaču. Vidi ajdučica.

grgućanje. GARITI

GETE

žurno ići. Vidi nagariti.

GAVICA

sitna riba, naraste do

-

GARJAK selo u sinjskoj zagori sa

desetak centimetara. Vidi lizibaka,

zaselci ma Matkovine, Šušnjar. Vidi

gavun.

Vrlika.

GAVLJATI gacati, gaziti po blatu.

-

-

GARO nadimak crnu (garavu,

Gavljanje (gaženje, hodanje po

garestu) čovjeku. Izgovaraju i

blatu). Vidi izgavijati se, zagavijati

gareta, garan, gargara i sl. Žena (ili

se, zagavljan.

cura) je gara. Vidi garast,

GAVUN vrsta sitne ribe. Naraste

crngarast, crnomanjast, galeša,

do dvadesetak centimetara. Kažu i

bugar.

gaun. Vidi gavica, lizibaka.

-

-

GASTA novac. Svejedno je, med ili

GAZ mjesto gdje je voda plića pa

medene gaste ? Propa ka stara gasta

se može lakše prigaziti.

(potpuno propao). Oće se dobar

GAZATI

čoban za gaste. Vidi gazeta, čoban.

i sl.

GATNJAK

GAZDA

-

GAUN

-

GAVAN

-

�idi ugatnjak.

vidi gavun. -

svaki bogat, moćan, ali

-

hodati po vodi, lokvama

-

gospodar, starješina,

-

naročito bogataš.

GAZETA

-

isto što i gasta. Kupija

škrt čovjek. Naročito je poznat gavan

bi on da ima gazeta.

koji je živio u imotskom polju.

GEGATI se ljuljati se pri hodu

Njegova žena Gavanica otjerala je

lijevo, desno, s tim da to hodanje ne

prosijaka s kućnog praga riječima:

mora nužno biti sporo.Kažu igengati

Što će meni Bog tvoj, dokje meni

se. Geganje, genganje (klaćenje pri

Gavan moj? Kažnjeni su tako što je

hodanju). Vidi gingati (se).

ispod njihovih dvora zemlja prosila

GELTAŠ novčanik. Vidi briktaš,

(prolegla). Tako je nastalo Crljeno

takujin.

jezero.

GENGATI se

-

-

-

vidi gegati se.

GAVEZ ljekovita biljka. Meće se

GEPITI

na rane da brže zarestu ili na udareno

GETE pletene bičve dokoljenice.

-

-

ukrasti. Vidi zdipiti.

-

Mogu biti muške ili ženske. Neki

105

GEVERA

GLAVINKA

kažu kalcete. Nekima su gete vrste

zelje. Ljekovit joj je list i korijen, ali

sandala. Vidi čorape.

se rijetko koristi.

GEVERA - puška.

GLAVA - kućni gospodar, onaj koji

GIB - pokret. Ne mogu giba (ne

zapovida. Na piru daju pečenu glavu

mogu se pomakniti).

starom svatu. Glava glavi pripada.

GffiIRATI - sljedovati (slidovati).

Živa glava dugovanje plaća. Ka

Gibira ga to po zakonu. Gibira

spram mrtve glave (ne da mu se, a

(sljedovanje). Vidi vasovati, vasuk,

mora). Skiniti s glave (napraviti neki

miritati.

posao koji se morao napraviti kad­

GILITI - lagano škakljati, maziti

tad). Pijena glava ne nosi barjaka.

(giti-giti).

Kad kakva momčetina bjesni i

GINAZIJA - gimnazija. Ne znan ja

budaleče kažu: Udarila mu donja

ni šta je sriz, ni šta je ginazija.

gornju. Velika glava je glavurda.

GIN GATI (se) - ljuljati (se). Neki

Glavonja je čovjek velike glave (ali

kažu gungati (se). Isto njunjati (se).

obično kratke pameti). Vidi glavić,

Vidi gegati se.

oglavić, oglavlje, oglavina,

GIZ - vrsta lijevanog željeza od

uzglavač (uzglavlje), uzglavak,

kojega se prave debele posude

uzglavnica, zaoglavu, kapa, steći.

-

tt

bronzini. Izgovaraju i giza.

GLAVAR - seoski starješina. Bira se

GIZDAVAC - selo u splitskoj zagori

iz naroda. Postoji od francuske

sa zase1cima Baraćeve Kuće,

uprave. Vidi· čauš.

Deveroga, Moseć i Privije.

GLAVAŠ - vrsta kupusa (glavatog).

GIZDELIN - osoba koja se uređuje,

Vidi prometaš.

koja pazi na oblačenje.

GLAVICE - selo u sinjskoj zagori.

GIŽMA

Vidi Sinj.

-

vidi Dižma.

GLACNITI se

-

isto što i osvitlati

GLAVIĆ - prednji dio samara. Zovu

se.

ga i oglavić.

GLADIŠiKA - bodljikava livadska

GLAVINA - selo u imockoj zagori

biljka (gladiš, zečji tm). Neki je zovu

(Dojna i Gornja). Vidi Imocki.

sikavica. Kad je mlada bere se za

GLAVINKA vrsta grožđa. -

1 06

GLAVINJATI

GLJIZA

GLAVINJATI tumarati, najčešće

GLoži>E nadimak okoštu

bez određenog cilja. Odatle

čovjeku. Slično, košće.

glavinjanje.

GLUŠAN slab, mrljavo Vidi

-

-

-

GLAVNICA naziv za nečije dobro

veljača

koje se nekome privremeno ustupa.

GLUŠNA NEDILJA nedjelja prije

Glavnica je njegova. Vidi napolica.

Cvitnice. Kažu i gluva nedilja.

GLAVNJA komad drveta koji gori,

GLUVO nadimak gluhu čovjeku ili

nagorilo drvo. Govore i glavnjica.

čovjeku koji je djelomično ogluvio.

Na pokladni utorak vištice letaju po

Neki kažu da je oglunijo.

zraku s glavnjicon u ruci. Smeja se

GLUVO DOBA dio noći od ponoći

ka mrav na glavnji. Teško onomu koji

do prvi pivaca.

dođe na ženine �lavnje (misli se na

GLUVO DRVO drvo koje slabo

podrepa, ugovornika). Podilit

gori. Takva je bristovina, topolovina i

glavnje (odijeliti se; onaj tko se želi

sl. Sve što je slabo, gluvo je (vino,

odijeliti iz zajedničke kuće uzme

čorba i sL).

jednu glavnju s ognjišta i upali vatru

GLUVO KOLO kolo bez glazbe i

u nekoj drugoj kući). Božija glavnja

pjevanja; samo se čuju stope i

(Sunce kad posve prži). Pravo se

zveckanje ukrasa.

Božija glavnja posve zapalila. Vidi

GLJEV selo u sinjskoj zagori sa

dotarica, zaglavnjiti.

za&e1cima Dražice, Ledena Draga,

GLIB blato. Glibov (blatnjav).

Marasovac, Podadraga, Podum,

Glibova čovika zovu Glibaš, Glibeša

Rovanj. Vidi Gala.

ili Glibota.

GLJEZNO gležanj. Izvmija san

GLITO

gljezno (istegao gležanj).

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

isto što i dUto.

GLOTAN jadan; neukusan; slabe

GLJOGINA gloginja (plod gljoga,

kakvoće. Glotna rana (neukusna

ljekovite biljke). Neki govore i glog,

hrana). Ne mogu suve pure, posve je

glogina.

glotna. Glotna osoba je i ružna

GLJIZA

osoba.

biloj puri (rjeđe u puri) i u kaši.

-

-

-

l . brašnov ugrušak u

Sve zbog ono malo dote,

2. tvrđi dio u janjećem ili telećem

Dokopa se cure glotne.

loju (žlijezda na drobu).

1 07

GNJAT

GOBA

GNJAT dio noge od gljezna do

pri gradnji kuće (kao vezivo) pri

koljena. Za dugonoga čeljade kažu

izradi poda (naročito u konabi; gnjila

da je dugi gnjata.

se nanese i dobro zbije) itd. Gnjila

GNJEČITI pritiskati, stiskati (

pomiješana s pržinom i vrstom

grožđe, kuhane krumpire i sL).

koristi se za građenje zemljanog

Govore i gnječkati. Vidi gnjeviti.

posuđa. I takva se mješavina naziva

-

-

Vas kukuruz pojila goveda,

gnjilom pa se kaže da je bakra od gnjile, peka od gnjile i sl. Neki kažu

A ona se gnječka.

GNJEČKA slabo propusna zemlja

zemlja. Vidi drop.

puna vode, obično izgazana

GNJIZDO gnijezdo. Izgovaraju i

(izgnjecana); kad se prolazi postole u

gnizdo, gnjizdur.Vidi Grgo,

nju upadaju.

kukavica.

-

-

GNJEČKA bat za gnječenje

GNJILADINA sve ono što je

(mastenje) grožđa. Neki govore

gnjilo ili je počelo gnjiti (gnjijati)

tučka.

(krumpir, kupus i sl.) gnjilotina,

-

-

GNJETATI gaziti po blatu (glibu).

gnjilina. Po gnjiladini daje i vino od

Gnjetanje (gaženje po blatu, grožđu

natrula grožđa. Izgovaraju i

ili čemu sličnom).Vidi zagnjetati se,

gnjilardina.

zgnjetati, izgnjetati se, zagnjetan.

GNJOJ gnoj. Najbolji je ovčiji,

GNJEVITI gnječiti. Kad se mlin

nešto su slabiji koziji i kravlji, a

stupi samo gnjevi žito.

konjski je najslabiji. Gnojan (dobro

GNJIDA sitna bijela jajašca koje

zagnojen). Prije će slagat sida brada,

uši ostavljaju u kosi ili odjeći,

nego gnjojna brazda.

-

-

-

IZ

-

kojih se kašnje legu nove uši.

GNJOJAR

GNJUA gnjil, sagnjiven. Gnjija od

polju. Neki tako nazivaju rpu za

sebe. Gnjija li si ka da si od govana

gnjoj.

slipljen. Izgovaraju i gnjijo. Gnjijati

GNJOJNICA

(gnjiti).

koju gnjojari oblikuju kao stog (vidi

-

-

sakupljač gnjoja po

-

GNJILA glina. Može biti crljena,

rpa, zapiketiti).

modra ili bila. Gnjilov (glinav ,

GOBA grba.

-

zamazan gnjilom). Gnjilom se služe

-

hrpa (rpa) gnjoja

GOBAV

1 08

GONČIN

GOBAV - grbav, koji ima (oveću)

GOLEŠUA - dio brda sa slabim ili

gobu na kostima. Kažu i gobov.

nikakvim raslinjem. Govore i

Gobavu čovjeku nadiju ime gobo.

go!etija.

Ako je goba manja kažu i da je

GOLICA - vidi malica.

ponaćen.

GOLOBRIG - svaki brijeg bez

GOBELJA - l . zakrivljeni dio kola

šume.

na karu. Kolo ima bar tri gobeIje.

GOLOTINJA - loša odjevenost.

Jedna gobelja u glib, druga iz gliba.

GOLOVRATA - nepokrivena, gola

Neki je zovu šara. Gobelja je i

vrata.

zakrivljeni dio bilo kojeg drvenog

GOLUBA - ime krave, obično

kola (kotača), primjerice tumbasa ili

bijele. Vol je Golub.

kola na stupi.

GOLUBITI se - naoblačivati se tako

2. drveni luk koji se meće oko bakre

da se javlja tanka navlaka na nebu.

pri miješanju pure (da ne bi izgorili

GOLJUPTINA - ostatak ploda kad

opanci).

se izjede glavni dio (žita kad se

GOBNO - vidi bogno.

izjede, kumpira kad ga izjede žiža i

GODINA - vrsničar. Nji dva su

sL). Vidi gulja, Jjuptina.

godine. Di si godino ? Ispodgodina

GOMELA - gomila, gromila,

(nedorastao, mladolitan). Izać na

grudina od kamenja. Ima gomela za

godine (odrasti; postati Ziela osoba).

koje ljudi znaju kako su nastale (vidi

Šta ću mu ja govorit, žzaša je na

grudina), a za najstarije govore da

godine.

su nastale kamenovanjem osuđenika

GODITI - ugodno se osjećati,

na smrt.

uživati. Što Petar radi? Ništa. Uživa.

GONATI se

Godi boga svoga. Vidi godimenat.

se kaže za muža i ženu, braću,

GODIMENAT - ugoda; uživanje.

roditelje i djecu). Gonati se po sudu

Suprotno je patimenat.

(suditi se).

GOLACATI se - svući sa sebe više

2. vidi gonjanje.

robe nego što bi trebalo, prekoviše

GONČIN - gonič, onaj koji nešto

zavrćati i otkopčavati robu. Vidi

goni (stoku, zvijeri i sL), naročito

galiti se.

-

l . svađati se (obično

1 09

GONITI

GOSPOJINA

blago na pazar na prodaju. Zovu ga i

GORIKA gore. Naćeš ga gorika.

gonjavac.

Govore igorikare, gorikarce. Vidi

GONITI

-

vidi rera.

GONJANJE

-

običaj da se momak

-

doIika. GORNJAK

-

svaki čovjek iz Bosne.

i cura koji se kane te godine oženiti,

Isto Bošnjak. Govore igornjanac.

malo bolje zbliže to ljeto (kod blaga

Vidi šupar, donjac.

u polju ili šumi, kod curine kuće i

GOSPA Bogorodica, Isusova

sL). Tako zovu i svako slobodnije

majka. Gospe moja, sklopi pa natopi

ponašanje momčića i curetka.

(kažu kad žele kišu, kad ne žele,

Izgovaraju i gonanje. Gonjati se,

kažu: Nedaj, Gospe moja!).

-

gonati se (biti sudionikom

Volija bi da me zemlja pospe,

gonjanja). Vidi liganje, drpanje.

Nego tebe zaboravit Gospe.

Tri godine ništa radit neću, Gonjaću te mala po Mm.·eću.

Ljudi iz zagore osobito drže do

Gospe Sinjske.

GORA ono što ostane nakon

GOSPA SINJSKA najvažniji

gorenja, krabljenja masti itd. Tako se

svetac i dernak u Zagori (važna je i

naziva i dio brda u kojemu je šuma

Gospa Prološka). Na Gospu Sinjsku

veća, zelenija. Bilo što izgoreno je

hodočaste iz svih krajeva zagore i

sagoretina.

okolice, naročito iz Rame, odakle

GORAR proljetni topli vjetar.

narod dolazi pješke i bos, jer je to i

GORAŠ visok mirisan cvijet.

njihova Gospa. Vidi žežanj, alka,

GORČICA gorki plod nekog

Gospojina.

-

-

-

-

-

korova koji raste u šenici i u vršidbi

Gospe Sinjska, kraljice Rvata,

se ne izdvoji, nego ostane u žitu. Od

Čuvaj mene i moja dva brata.

gorčice bude gorak kruh. Vidi ljulj,

GOSPINA TRAVA ljekovita

vuk.

biljka, kantarion.

GORČULJA

-

gorka biljka, gorča

-

GOSPOJINA Velika gospa. Vidi -

od pelina, metlika. Bude bus s

Gospa Sinjska, rožarica. Oko

plavkastim cvjetovima. Od nje rade

Velike gospe u mnogim krajevima

metle. Vidi zvonika.

zagore hapokon padne obilnija kiša. Govoru da su pratri govorili narodu:

GOTOVAC

GRAB

1 10

vi molite Boga za kišu do Velike

privrnit, zva bi drugoga (kažu za

gospe, a mi ćemo od Velike gospe.

onoga tko misli da je njegov posao

Velika gospa jesenski svetac. Neki

najvažniji i da mu je svatko dužan

dodaju: Gospa mala, jesen prava.

pomoći). Kljuca ki vrana u mrzlo

Govore i: Mala gospa jesenski

govno.

svetac.

GOVNOV zamazan govnima, ali i -

Baš uoči Gospojine slavne,

nečist, nečasan, prevrtljiv. Vidi

Biže Turci iz Cetine ravne.

brstina, progovniti, zagovnoviti se.

GOTOVAC - ugovornik, podrep,

GOŽĐA - trepule. Govori se i

čovjek koji je došao na gotovo.

gožđice. Vidi gvožđa.

Čovjek koji hoće da mu sve drugi

GOŽĐE - željezo, gvožđe. Gožđe se

uradi, hoće da dođe do nečega bez

kuje dokje vruće (lz malena se tm

vlastitog truda je gotovan. Vidi rora,

oštri). Rđa gožđe grize. Kad se jedva

glavnja.

sastavlja kraj s krajon, kad nema

GOVNO izmet od čeljadeta, svinje

nikakve zalihe, kad se sve što se ima

i psa. Nije govno, nego se pas posra.

brzo troši, kažu: Pada ka na vrilo

Skupili (sjatili) se ka muve na govno.

goŽđe.

Umirija se ka dite na govnu (kad se

GOŽĐEN

netko pritaji, obično jer je kriv).

GOŽĐUA - razne željezne stvari,

Grijotaje ubit čovika na govnu. Ja

gvožđarija, željezija.

san ja, ti si ti, ko govno ji?

GRA - grah. Neće gra u kašiku.

(zagonetka). Podiliti pošteno ki braća

Grašina je podrugljiv naziv za grah,

govno (pričaju da su se dva brata pri

ali i naziv za divlji grah (nema ploda

diobi tako posvađali da su i govno

i neugodan je korov). Grašovina,

podijelili). Zabola se u govna pa liže

stabljika graha.

noge (znaju odgovoriti kad neko

GRAB selo u sinjskoj zagori sa

dijete uporno pita gdje mu je mater ili

zase1cima Selo, (Muletija) Strana. U

netko drugi). Ka da si od govana

selo u širem smislu spadaju i Pode,

slipljen (kažu nekome tko je posve

Krvodo, Vrabač i Svinjača.

lijen, tko je bezvoljan, tko se vuče

Franjevačko župno mjesto (Sv. Ivan

kao crknut pas). Da triba govno

Krstitelj) u Splitsko-makarskoj

-

-

gvozden.

-

111

GRABA

GRANA

nadbiskupiji. Župi pripadaju Veliće

GRABUŠA

(Gospa od ružarija) i Jabuka (Gospa

Vidi šuma, praška, čandrlja.

sitna grabova drva.

-

Kad te mala ujtin u grabuši,

od zdravlja). Ovo ti je baraba Grabljanac, Uzmi mala prstenja i lanac.

sa kosiron odsiću ti uši.

GRAD krupa, tuča; nevrijeme. -

GRABA graba, rupa ili jarak u

GRADAC selo u drniškoj zagori sa

zemlji, obično blizu rijeke.

zaselkom Svilaja. Franjevačko župno

GRABLJAČINA ono što je

mjesto (Porođenje Marijino, prije sv.

grabljama skupljeno. Grabiti znači

Petar) u šibenskoj biskupiji,

skupljati grabljama. U prenesenom

drniškom dekanatu. U župi su i

značenju grabiti znači krasti,

Otavice, Ružić, Moseć (sv. Martin),

bespravno prisvajati, a grabljačina je

Gornji Sedramić, Umljanović,

ukradena roba. Vidi kupljačina.

Kričke, Baljci i Kanjani.

GRABLJE alatka za sakupljanje

GRADELE željezna rešetka na

trave (drvene grablje) ili željezna za

kojoj se na žeri peče meso, roštilj.

ravnanje zemlje. Više voli grablje

Gradelati (spremati jelo na

nego vile (kažu za škrta čovjeka).

gradelama).

Drvene grablje imaju držak (koplje),

GRAĐA drača na zidu kojom je zid

grabljište (bilo), zupce, obluk

za(o)građen.

(težuljac). Sve je bilo drveno i

GRAĐENJE 1 . postupak izrade

povezivalo se drvenim klinčićima

zemljanog posuđa na lončarskom

(zaglavcima).

kolu (čekrku).

-

-

-

-

-

-

-

GRABLJIŠTE drška na grabljima

2. postupak izrade opanaka i sl.

(dva naglaska - dugo nad i)

Misni opanci se izrađuju s posebnom

GRABON velikom brzinom. Poleti

pomljom (opanci pod veliku građu).

grabon (potrči brzo i odmah).

GRAJATI htjeti više nego možeš.

GRABOVINA grabovo drvo,

Grajaj ti, grajaj koliko oćeš. Vidi

grabov grm. Od sveg drva, grabovine

zagrajati.

po Zagori ima najviše.

GRANA

-

-

-

I ja bi se ženija do Sride Da mi mala grabovinu jide.

-

-

vrsta ukrasa na odjeći i

drugim predmetima. Moj dragane, Mačko Marijane,

1 12

GRANALIJA Donesi mi traversu na grane.

GREB

GRATALJIKA - strugalica za sir,

GRANALUA - vrsta starinske

voće, povrće i sl. Kažu i grataljka te

puške ukrašene srebrnim granama i

gratakeža. Vidi ribanj.

šarama.

GRATATI - strugati. Gratanje

GRANČIK - čaklja, poduže drvo sa

(struganje), gratan (strugan). Vidi

trozubom na jednom kraju, služi za

izgratati, izgratan.

vađenje sića kad spane sa sindžira

GRAUT

(pancira) i upane u bunar. Naziva se

GRAVORICA

i gančig, trkmar, mačak, rampin.

koja se sijala po zagori. Jele su je

GRANICA - l .snopovi žita (na

krave i ovce, a plod bi se samo prebio

njivi) postavljeni klas uz klas (da se

na mlinu pa davao prasadi.

sačuvaju od možebitne kiše). Vidi

GRBELINA

ugraničiti, petica, devetica.

GRDAN ružan, gadan; grub. Bože

2. strana (tovar) slame od ozirnice ili

prosti, grdan lije. Grdna li muje

raži (krov) koja ide na magare.

rana. Nadimak grdnu čovjeku je

Sastavljena je od 40 ručica.

grdan, grdalo i sl. Vidi nagrditi se.

GRANSATI - hodati stranputicom

GRDELUA - isto što i zerdalija.

kroz bespuće. Gransanje (hodanje

GRDOBETINA

stranputicom). Izgovaraju i

za duhan ili kakvu drugo kulturu pod

granjsati, granjsanje. Vidi

državnim monopolom.

nagransati.

GREB grob. Grebije (groblje,

GRAŠIKA

-

vidi karaut.

-

-

grahorica, biljka

vidi krbelina.

-

-

državna odšteta

-

-

vidi grešika.

šamatorje). Nazivi za dijelove greba

GRAŠINA - korov u šenici (diviji

su kao i nazivi

gra); ima ga više vrsta; dok je mlad

(uzglavnica (učelak), podnožniea,

krave ga jedu (tada ga i beru). Kruvu

bedr�nica). Grebom znaju nazivati i

daje neugodan miris pa ga je dobro

posve slabu osobu koja svaki čas

izguliti dok se ne isimeni da ga krave

može umrijeti (živi greb). Vidi sinjal.

ne bi pojele u slami.

Jedna od sličnih molitava pred

GRAŠITI - brzo ići. On za njin ševa,

spavanje jest:

a Grša prid njin graši. Vidi gariti.

GRAŠOVINA - vidi gra.

za

dijelove postelje

Evo lego u postelju svoju, Ka u greb svoj.

1 13

GREBA

GREZ

Ja dušu svoju Bogu dajen

GREBENE naprava za izvlačenje

I ja mu se sva pridajen.

tj. grebenanje vune ali se razlikuje

-

Ako osvanen, Bogu vala uzdajen,

od gargaša. Kažu i greben. Gargaše

Ako priminen, Bogu dušu pridajen.

su veće ali su u grebene zupci veći i

Bože moj, u ruke tvoje,

grublji, "a ima ih manje (obično od

Duša i tilo moje.

četiri do šest redova). Dva se dida

Isus s nami, anđeli oko nas,

pod grabon češljaju. Grebenanje

Sveti blagosov svr nas.

dolazi nakon gargašanja (vlačenja).

Moj Isuse pomozi nas,

Na grebenama se izvlači vlas koji je

Moj Isuse budi valjen,

pogodan za pređu osnove. Onaj dio

Po sve vike vikon, AMEN.

vune koji se ne izvuče na grebenama

Neki na koncu dodaju:

služi za potku. Ako se ne misli tkati

Gospe moja, čuvaj moju dicu i spasi

na tkalačkom stanu, vuna se ne

moje mrtve.

grebena, nego se odmah nakon

Neki nakon petog stiha nastavljaju:

vlačenja rade zavijače i prede na

Zoven Boga za oca, Divicu za majku, Svetu Katu sestricu, Svetu Mandu službenicu, Svi anđeli oko mene, Ude stvari bišt od mene AMEN.

GREBA

-

masni ostatak mlijeka na

kudilji (preslici). Takvom se pređom pletu bičve i sl.

GRECELJ vrlo slano jelo, -

salamura. Ovo se ne more jist, to je sam grecelj. Kažu i krecelj. Šta je prislano nije ni mačkon drago.

GREDELJ dio starinskog pluga -

(rala).

zemljanoj posudi, bakri ili od neke

GREŠiKA

druge hrane što se nahvata na

dozorilo s ostalim grožđem. Neki

stijenke posude (mlijeko, taloga,

izgovaraju grašika. Od grešike vino

pura, grah i sL). Kažu i grebalina.

bude grešo (kiselkasto).

GREBAČ pomagalo za čišćenje

GREZ

zemlje s motike ili s pluga (vidi

neoblikovan. Grez čovik (neuglađen

otik, kosiričica). Izgovaraju i gribač,

čovjek). Greza rana Uednostavna,

-

ogribač.

-

-

grožđe koje nije

jednostavan; bez finoće;

1 14

GREZA

GRIZ

neukusna hrana). Greza rađa (loš,

Nemoj majko i grijota tije,

nedovršen posao).

Udat mene di mi drago nije.

GREZA

-

neoblikovana stijena,

GRINTATI se živcirati se, ljutiti se -

kamen, zidnica kojom se zida umrs, i

za što treba i za što ne treba. Kažu i

to s unutrašnje strane kućnog zida.

grinjati se. Grintanje, grinjanje

Izvana se postavljaju na mjeru

(živciranje). Tko se puno grinta je

oblikovane zidnice, zvane vace.

grintav, grintov, grintast, grintljiv,

Greza se može iskoristiti i za zidanje

grinjav. Zovu ga grinteša.

na muzinu. Vidi bunjada.

GRIP

GRGO muško ime. Govore i

GRIŠPIN ponedjeljak (taj je dan

Grgur, Grša, Grgat, Grgić. O

bio neradan za brijače, od Nedilje su

Grguru, tica u gnjizduru; Kada dođe

radili, a sv. Grišpin je zaštitnik

Grgur, tica leti u gnjizdur. Neki

brijača). Ponedjeljak je prije bio i dan

dodaju: O svetomu Josipu, tice jaja

vjenčanja.

prosiplju. O Svetom Grguru 0 2.

GRIVINA

ožujka) sije se rasod. Grgurpapa na

sindžir) koja se meće blagu oko

dvanestog marta.

vrata, da bi se objesilo zvono. Zvono

-

GRGUĆANJE

-

čišćenje grla,

-

kamen. Okupija ga gripin. -

-

kolut ili ogrlica (lanac,

se vješa o željeznu pločicu, jaku.

lagano kašljanje. Grguć2ti (kašljati

Kolut je obično od pogodna drveta

lagano samo u grlu). Kažu i grgoćat,

(jasenovine, koštelovine), meće se

grkoćati, gargarizati.

na ovce i na koze, a često ga nazivaju

GRIBAČ

i teljig (teljug-). Vidi grivna.

isto što i grebač.

-

GRIBLJA brazda koja je granica

GRIVNA l . željezni obruč kojim

između dviju njiva. Vidi mrginj.

se pričvršćuje kosa na kosište. Tako

GRlJ grijeh. Ne iđe grij u usta,

se zove okov na pušci, na baloti u

nego iz usta. Jedna šteta, sto grija. U

mlinu i sl. Vidi grivina.

malome griju, u dugome viku (govori

2. vrsta jarebice.

se - želi na Badnju večer). Svak za

GRIZ

svoje grije odgovara.

pšenično brašno, lagana hrana za

GRIJOTA

bolesne s lošom probavom ili za

-

-

-

grijehota. Grijota je

privarit sirotu.

-

djecu.

-

1.

krupno samljeveno

1 15

GRIZINA

GRUDATI

2. isto što i grizina.

GROP - uzao, čvor. Vidi uza, svor,

GRIZINA ono što krava ili koji

šudarić.

drugi preživač vrati iz buraga (kare)

GROŠ

pri preživanju. Neki kažu griz.

GROTANJE postavljanje grota

GRIŽA - stijena (obično nepravilna i

(postupak pri salidžanju).

obično djelomice u zemlji). Same

GROTA kamen, stijena.

griŽe. Vidi ljut.

GROTULJA - niska od oraha

GRKOĆATI vidi grgućati.

nanizanih na špag. Svatove mlada

GRLICA grlobolja. Govore i grla.

dariva uz ostalo i grotuljama, a

Od grle su često djeca umirala.

mladić na dernaku zamiri djevojku i

GRLIČANJE postupak na Sv.

kao potvrdu da je voli dariva joj više

Blaža kada svećenik poslije mise

grotulja.

vjernicima meće šterike ukriž pod

GRSTITI se

vrat da im grlo ostane zdravo.

piće (zbog slabog želuca, loše hrane

GRLIĆ dio muške obuće (od

ili bolesti). Grsti mi se.

sukna) koji je obuhvaćao

GRUBINE selo u imockoj zagori

potkoljenicu, a navlačio se na

sa zaselcima Kažiput i Mračaj. Vidi

čorape.

Podbablje.

GRLJAK - gornji, uski dio boce. To

GRUDINA gomila kamenja

je uski dio i mišine u kojoj se drži

nastala prilikom krčenja nekog

voda vino i sl.

zemljišta. Kamenje se trijebi iz

GRLJATI ići gurajući se, probijati

zemlje i baca na jedno mjesto i tako

se.

nastaje grudina. Neki je zovu

GRMARICA - žena koja ide u grm.

gromila. Od takvih grudina znaju

Kažu i čemušalica. Vidi lišnjak,

napraviti kućicu. Vidi ćelar, grudati,

drvariea, praškarica, žetalica.

gomela.

GROBAR

GRUĐATI stvarati neku hrpu,

-

-

-

-

-

-

-

čuvar Isusova groba na

-

vrsta starinskog novčića. -

-

-

gaditi se na hranu ili

-

-

-

Veliki petak (u Vrlici).

grudinu ponajčešće od kamenja, ali i

GROMILA - vidi grudina, gomela,

glavica kupusa i sl.Grudanje je

sovura.

nabacivanje kamenja ili nečega

GRONDA - strija, pervaz.

drugog na hrpu, ali i najprimitivniji

GRUPA

116

GUĆA

način ziđanja (primjerice, kad se

Znaju je i sijati. Kuha se, rjeđe se

pregrada između dvaju zemljišta

jede kao salata, obično s drugim

stvara običnim nabacivanjem

zeljem (zimska salata).

stijena). Nagruđati (navaliti na hrpu;

GUBICA - usna. Ne pljuj uz vitar,

naziđati na primitivan način).

vratiće ti se u gubicu. Glomaznija

Nagruđa san po sobe kupusa.

gubica je gubičetina. Kad netko

GRUPA - skupina ljudi.

posve dosadi, kažu mu: Dobit ćeš po

GRUŠALINA - prvo mlijeko kad se

gubici. Pljuni mi u gubicu ako ne

krava tek oteli pa sve dok se ne

bude tako i tako (kažu da bi pojačali

prestane grušati pri kuhanju, odnosno

neku tvrdnju). Govore i gubičina.

zgrušana mlijeko. Grušalina valja

Klapnu momče teškin gubičinon. Vidi

jesti. Od vrućine ili od nečistoće

bembule, kravija gubica.

mlijeko se također ugruša i pokvari.

GUBINA - gljive i sve što raste na

Kad kravu zaboli vime, često se iz

panjevima i deblima (vidi leška).

sisa mogu istisnuti ugrušci mlijeka.

GUCATI - gutati. Gucanje

Vidi ogrušati.

(gutanje), progueati (progutati).

GRUŠKATI - rukama trljati i tiskati

Gue , guealj (gutalj). Daj jedan guc.

robu namočenu vodom i nasapunanu.

GUČE - isto što i guše.

Izgruškati (gruškanjem oprati).

GUĆA - l . dio ženske gornje odjeće

GRUŠPANDULA - vidi bljušt.

(do pasa) pleten od crne vune (crne

GRUVANJE - l . gonanje konja po

jarine) na igle kljunače; nosila se

žitu nakon što se pokupila slama

preko košulje (cure ga nisu nosile

(zadnji postupak pri vršenju žita).

nego jaketu). Ima rukave, a prsi su

2. vidi stupanje.

otvorene (tu dolazi krožet). Od vune

GRUVATI - gruvanjem čistiti žito

rudice izrađivale su se svilene guće

od košuljice. Neki kažu ugruvati.

(za imućnije mlade nevjeste).

GRZDELIN - grdelin. Izgovaraju i

Postojala je i muška guća (neki su je

gvardelin.

nosili uz tilo, ali u pravilu je išla

GRZDULJA - jestivo divlje zelje

povri košulje). Vidi oplećak.

(spada u krstašice), vrsta mličike. U

Moj dragane široki rukava,

nekim krajevima prvo proljetno zelje.

Gori guća, doli ti se muća.

1 17

GUĆAK

GUNJAV

2. donja deblja majica, muška i

GULJOTINA kora od krumpira.

ženska. Kupovale su se i malo tko ih

Isto gulja. Vidi ogUljati, goljuptina.

je na selu imao.

GULJOVINA vuna sa zaklane

GUĆAK grlo, vrat (donji dio

ovce (osušena se mješina obrije). Za

grkljana i gornji dio jednjaka).

razliku od vune koja se striže oko sv.

Stegnit ću ti gućak. Vidi vratuša,

Ante, guljovina se dobiva pred

bariket, kotlac.

Božić, kada se kolju ovce. To je vuna

GUDA krmača, prasica. Kad se

loše kakvoće (od nje se rade kućne

neko pravi junakom većim nego je,

stvari) . .

kažu mu: Bija je jedan taki u Duvnu

GUMAŠE obuća od gume, ručne

(na Zelovu) pa gaje guda pojila.

domaće izrade. Izgovaraju i gumare,

Nema ga di guda repon maše. Kad

gumenjaši. Odozdo bi bile

netko drži gudu da bi se gudila, kažu

pričvršćene brokvicama.

-

-

-

-

-

da koti godu. Vidi uškopljen,

Skoči Maše, ne žali gumaše,

škopiguda.

Ima kože, okrpiće Bože.

GUDA ime odmila za prase, gudo.

GUMBANJE svađa, najčešće se ne

Vidi sladkovina.

zna tko je kriv, tko prav. Gumbanje

GUDALO dio gusala kojima se

je i svaka pobuna. Gumbati se

preko struna na guslama gudi tj .

(gurati se i svađati). Vidi zagumbati

gusli. Izrađuje se od savit1jiva drveta,

se.

ponajviše od jasena. Vidi guduk.

GUNDEĆ talog od kave, fundeć.

GUDIN prasac. On mene drži za

Vidi vundeć.

gudina. Izgovaraju i gudan. Ženska

GUNDELJ zlatnozelena baja tvrda

je guda. Vidi škopiguda.

oklopa koja se skuplja na plodove

GUDITI se isto što i prasiti se.

duda, lipov cvijet, cvijet trna i sl.

GUDUK

Zovu je i gondevalj te zlatar i zlatni

-

-

-

-

-

gudalo. Vidi Pilip.

-

-

-

GUJINA guja na koju se lovi riba.

bože.

GULIKOŽA onaj tko nemilosrdno

GUNGULA

iskorištava druge koji su u potrebi ili

strka. Kakva je to gungula u selu.

zarađuje na njima.

GUNJAV dlakav, runjav (poput

GULJA vidi guljotina.

gunja).

-

-

-

-

-

opća gužva, metež,

1 18

GURLA

GURLA žlijeb na krovu za odvod -

GUSLAČ A bukara po družini kola.

vode u čatrnju, oluk. Vidi korniža.

Prije pjevanja neke (obično junačke

GURLJATI hodati ili raditi sporo i

poduže) pjesme, guslač bi napravio

polako.

uvod. Primjerice:

-

GURMIČATI lutati; zlopatiti se -

hodajući od nemila do nedraga.

Mi nećemo bacat bacanije, Niti ćemo turat lakrdije.

Gurmičanje (lutanje; zlopaćenje).

Bacanija ne čuva goveda,

GUROV gurav; nerazvijen, sitan;

Već toljaga i dobra užina.

slab; nejak. Gure (gureša) je

Lakrdija ne začinja čorbe,

nadimak za gurava čovjeka, prase,

Već debelo meso volovina

pivca i sl. Vidi resteć.

I debelo meso ovnovina.

GUSLAČ onaj tko gusli i pjeva uz

Nije loša ni jalova ovca,

-

-

gusle (govore i guslar, guslađa).

Koja no je iz Medova Doca,

Guslilo se obično za dugih zimskih

Koja pase drače kovrljače,

večeri (najviše u imućnijim kućama

Slađe jon je meso od pogače.

gdje ima vina i brašna). Guslač bi

Mi nemojmo bacat bacanije,

znao započeti stihovima:

Već potrajmo štogot pisme stare,

Oćemo li, gusle javorove,

Od staroga vakta i zemana,

Oćemo li da ga zaguslimo,

Dije koji dobar junak bijo

Oćemo li, ako nan se dalo

I di li je junak poginijo,

I ako nas grlo ne izdalo.

Di je koja zakukala majka,

Ako bi guslač opazio da domaćini

Di je koje odgojeno zlato.

nisu baš skloni guslenju, da ne nude

Guslač bi se katkada umorio usred

vino, da stopanjica ne sprema

oduže pjesme, grlo bi mu se osušilo.

uštipke, onda bi znao malo podbosti:

Tada bi spustio glas, a domaćini su

Gusle gudu, ma in je zaludu,

mu dodavali bukaru. Ako mu odmah

Kad ne čuju cvrku uštipaka,

nisu davali vina, znao je i podbosti:

Zvekotanju tave i lonaca.

Ako bi išlo sve u redu: Procvilile gusle javorove, Kad začuše cvrku uštipaka,

Ova kuća ne ostala pusta, Moja su se ošušila usta.

Nakon što bi se malo napio, nastavio bi primjerice, ovako:

1 19

GUSLE Dino bismo, kadno vino pismo, Di li ono pismu prikinismo.

Završavao bi obično ovako: Davno bilo, sad se spominjalo,

GUZATI gušljastu glavurdu pa šnjon ustresa, pripa bi ga se i đava iz pakla.

GUŠT ., naslada, užitak, merak. Guštiranje (uživanje, obično u jelu i

Kano dobar danak u godini,

piću), guštirati, guštati (uživati,

Braćo moja i družina moja,

naslađivati se). Gušta ki malo prase.

Ostajte mi zdravo i veselo.

Vidi urset.

Vidi povrsti.

GUŠTARICA gušter. Koga je

GUSLE važno glazbalo u zagori.

zmija klala i guštarice se boji.

Imala ih je gotovo svaka kuća.

Izgovaraju i gušterica, gušćerica,

Glavni su djelovi glava, vrat i

gušćarica.

varjača (kopanja). Tu su i gudalo,

GUTA oteklina na vratu, škrofula

strunja, koža, kenjac (kobilica),

(vidi škripe). Nadimak Guto,

klin, križ, uvo. Vidi buža, punat.

Guteša. Vidi zgutan.

-

-

-

Gusle moje, drvo javorova,

GUVLJATI

A gudalo brate jasenovo.

guveljati. Vidi zaguvIjati (se),

Na vami je koža od jareta,

zguveljan.

A na koži kenjac od drveta,

GUVNO

A na kenjcu strunja od ždribeta.

-

-

gužvati. Izgovaraju i

gumno, mjesto gdje se

vrše i suši žita. Guvno je obično

GUSTIRNA bunar, cisterna za

privremeno ( na njivu ili ravnicu kod

vodu u koju se voda slijeva s kuće.

kuća nabije se gnjila), a može biti i

GUŠAN gust i ukusan (odnosi se na

stalno, kameno. Ukočija se ka stožina

jelo). Ova je juva gušna (nije rijetka

na guvnu (ustobečija se i ne miče se).

niti neukusna).

Kukuruzu kiša i na guvnu pomaže, a

GUŠAV mrljav, zapušten; zaostao

šenicu može i sa guvna odnit. Vidi

u razvoju. Vidi zagušati se.

stožina, opet, sinišće. Guvno je i

GUŠĆADA

prošireni okrugli dio ceste gdje je

-

-

-

-

gustiš.

GUŠE malo prase. Neki kažu guče.

oštra okuka.

GUŠLJAST otrcan, zapušten;

GUZATI ubrzano micati

rutav, repast, zamršen. /zdiga onu

guzicama.

-

-

-

GVERAV

1 20

GUZATI se

GUZATI se vući se; lagano,

kopa, kad reste za njin, ili kad loše

nespretno hodati, jedva pomičući

kosi).

-

Jedva čekan doklen Božić dođe,

noge. Guzanje (lagano lijeno

Da slanina kroz guzicu prođe.

hodanje). Vidi doguzati se.

GUZICA

-

zadnjica. Bog pomoga

Vidi neš, napripraviti, 01, poklade,

puno ručica, umeja puno guzica. Kad

šmedljiv.

je netko podmićen pa krivo čini,

GUZITI namještati, ćuliti (nešto).

kažu: Pojila guzica dušu. Kad su

Guziti se (namještati se).Vidi

komu šuplje (gornje) gaće, kažu mu:

naguziti se.

Gladna ti je guzica, kad se kome

GUŽNJAČA završetak debelog

gaće uvuku otpozadi: Pojila ti guzica

crijeva kod životinja.

gaće (košulju). Zaželija ga se ka

GUŽVA

guzica smrznuti korenja (nije ga se

usukana mladikova drveta kojom se

zaželija; od smrznuti korenja u

pričvršćuje jaram s procipon pri

pravilu se dobiva proljev). Kad se

uprezanju volova u jaram. Tako se

kogot digne sa stolice pa kad se vrati

zove i uže spleteno ili zapredeno od

traži da mu se digne onaj tko je u

savitljiva pruća koje povezuje jaram

međuvremenu sjeo, kažu: Nije ti

i

ostala guzica na njoj. Kad kakva

(vrIjika) pri zatvaranju pritorka i sl.

drtesina pane, stariji kažu: Razbila

Zavrnut ka gužva.

mu guzica zube. Kad dođe gur guzici

GUŽVARA vrsta manistre.

(kad zagusti, kad dođe stani-pani). Ne

GVACATI

može se jednon guzicon na sto pirova

GVARDELIN grdelin, češljugar.

(na dva stoca). Kad kogot oće kakve

Izgovaraju i grzdelin.

muktešine , kažu: Je mu guzica

GVARDIJA

zinila (na mukte). Suze blizu guzice

gardijan.

(lako zaplače). Široke guzice

GVERA

(proždrljiv). Debeli guzica

širenje glasine o nečemu, šaporenje o

(predebeo). Tribat će nokti svrbljivoj

nečemu. Zametnila se gvera.

guzici. Nemoj da te bode u guzicu

GVERAV razrok. Vidi (j)erav.

(kad netko ostavlja travu iza sebe kad

Gverac, gvero (gverav čovjek).

-

-

-

naprava (obruč) od

ojicu. Gužvom se pričvršćuje i lisa

-

-

vidi žmakćati. -

-

-

gvardijan. Vidi

gužva, svađa, prepirka;

-

G(V)OŽDA

IGLENJAK

121

G(V)OŽĐA

-

mlinu isto zovu gvožđa.

naprava za lovljenje

divljači ili miševa. Gvozdeni dio na

I

IBRIŠIM vidi brišimo

2. osovina koja drži pera na brani.

ICATI jecati. Vidi incati.

3. vidi kar.

IĆAN

4. dio samara (platica koja povezuje

-

-

-

vidi Ivan.

IĆATI se bacati. Vidi itniti.

krstac i oglavić), stramica. Po tri su

IĆE

igle sa svake strane, a gornje dvije

-

-

jelo.

ID jed. Ne može od ida rič

nešto su deblje i dulje. Vidi

progovorit. Izgovaraju i jido Kapi mu

koludrica.

jid iz očiju (ljut je, ali ne daje glasa

5. opančarski pribor za provlačenje

od sebe).

olmte kroz bužu (obično dvojstruka

IDAN jidan Uedan, ljut, srdit). Da

žica).

si vridan koliko si idan (kažu ljutitu

6. žica na koju se niže duvan (duvan

mrljavu čovjeku).

se niže prs a prsi, kost a kosti).

IDEJA - težnja nekom cilju.

IGLENDA - šala, veselje, dobro

IDEN - idem. Iđe mu srcu (odgovara

raspoloženje. Kako je bilo u svatin ?

mu). Neki kažu iđi, umjesto idi. Iđi

Bilo je dosta iglende. Izgovaraju i

mi, dođi mi (kažu kad kogot radi

eglen, eglenda.

štogot preko volje). Ko iđe s nami?

IGLENDIRATI

Šta će nan ko? Iđemo ja, ti i gora

stvara�i veselo raspoloženje. Marko

zelena.

iglendira (šali se, on je od iglende).

-

-

-

zamećati šalu i

IGLA l . pribor za šivanje, pletenje

Izgovaraju i iglendisati, eglendisati.

i sl. Može biti kljunaČ3, samarača,

IGLENJAK prigoda od krpe za

bulašica, čavalduša, pletitka,

ostavljanje igala.

-

vezitka itd.

-

INAČICA

1 22

IGLICA

IGLICA

-

jestiva biljka, čapljan.

IMBA prijetvornost (pritvornost). -

Kuha se u proljeće cijela biljka s

Imben (prijetvoran). Kažu i inba,

korijenom. Vidi zelje.

inben.

IGRALIŠTE vidi kolarište.

IMBALAVANJE

-

UO

IMBALAVATI

vidi balati.

-

-

uzvik kojim potiču konja da

-

vidi balanje.

ide, da krene. Ijo! (hajde!) Govore i

IMBOTUA navlaka (ne govori se

ija, đijo, đija.

često). Izgovaraju i imbotida,

ILA zloća. U njemu nema nikakve

inbotija, inbotida. Ima i šire

(nike) ile (nikome ne želi zlo). Vidi

značenje.

uja.

IMBRAGATI dobro učvrstiti

-

-

-

ILUA muško ime. Govore i Ile,

užem, stegniti, zapajvaniti.

IIeša, Ilkan. O Svetom Iliji (20.

Imbragan (dobro svezan, učvršćen

srpnja) obično su žege. Zato kažu

užem). Govore i inbragati,

Ilija-Prlija. Poza Ilijon dolazi Prlija

inbragan. Vidi pajvan.

(iako toga sveca nema neki kažu da

IMENTOYATI izreći ime,

je Ilija prije podne, a Prlija poslije

imenovati. Je li ti Petar reka ko mu je

podne):

posika raste u ogredi? Reka mije da

-

Što Ilija propustija, To Prlija zapalija.

ILIK

-

vidi kov, toka.

ILJEDA

-

hiljada, tisuća. Kažu i

-

zna ali mi nije imentova (nije kazao

ime). Imentovan (imenovan).

IMOCKA gradić u zagori s -

naseljem Brista (Imotski). Kažu i

ijada te iljada.

Imacka, Imocki, Imacki.

IMACKA

Franjevačko župno mjesto (sv. Vrano

vidi Imocka.

-

IMANJAK ono što se ima, imanje.

Asiški) u splitsko-makarskoj

Jadnoga li imanjka. Vidi danjak.

nadbiskupiji. U župi je i Glavina te

IMAVATI imati često nešto i

Medvidovića Draga.

-

-

dovoljno nečega. Oni su toga uvik

Lovreć, Cista to su glavna mista,

imavali. Znači i imati povremeno,

A Imocki ostaje za ništa.

ponekad. Ante, rđava ti je kobila.

IMUĆ

Meni je i vaka dobra, zna sanja

INAČICA cura suparnica. Kažu i

imavat i nikakvu.

injaČ8.

-

imućan. -

INTREŠELJ

1 23

INAD Inačica, inačicu klela,

čekaluša, metanica, sidalica,

Ja bi svoju za brata dovela.

tampanja.

INAD prkos, suprostavlajnje; zloba.

INKANAT

Kažu i inat, dešpet, dišpet. za inat

licitacije zbog podmirenja dugova.

se i pratar oženijo. Inaditi se, inatiti

Sve mu je otišlo na inkanat (bio je

se (prkositi, suprostavlajti se). Vidi

dužan pa su sudske vlasti oduzele

zainada, zinad, uzinad, kapric.

njegovu imovinu radi naplate duga

INBA

vjerovnicima; obično bi se takva

-

vidi imba.

-

INBOTUA

vidi imbotija.

-

-

prisilna prodaja putem

imovina prodavala putem licitacije, a

INBRAGATI vidi imbragati.

uzimale su je u bescijenje seoski

INCATI

kulaci jer nitko drugi nije imao

-

plakati, jecati, grcati

-

(najčešće se odnosi na dječje

novaca).

plakanje). Šta incaš? Izgovaraju i

INKARAT žbuka, malter.

icati.

INKARTATI ožbukati,

-

-

INCATI se

biti ili postati nevaljal

-

malterisati. Inkartavati (žbukati),

(na primjer konj kada je nemiran,

inkartavanje (žbukanje), inkartan

kada udara nogama i sL). Slično je

(žbukan, malterisan).

zaincati se.

INŠOMA

vidi išuma.

-

INCUKATI se zaluditi se.

INŠPJEGATI

Incukan (zaluđen).

INTERES korist.

INČUE

INTIMELA

-

-

drukčije. Inčije ne rnogu

-

vidi pjegati.

-

navlaka za jastuk,

-

kušin; jastučnica.

doći.

INĆIROM

-

potpuno; do kraja; sve.

INTRADA

-

posijano ili posađeno

Izginili su inćiron (nitko nije ostao).

bilje na oranicama, livadama i

INGIR

vrtlima, ljetina. Iđen u polje obać

-

vidi angir.

INGIRAČA prva daska do

intradu.

mušnice na podu mlinice. Na njoj

INTRATI

mlinar stoji kad je blizu mlina i na

slučajno sresti. Jučer san intra

njoj je ingir. Izrađena je od debele

Marka i čuj šta mi reče. Da se nisam

rastove crljeni. Izgovaraju i

tu intra, Marko bi se utopijo.

angirača, engirača. Vidi drvenina,

INTREŠELJ vidi antrešenj.

-

-

susresti, treviti,

-

ISKIDAT!

1 24

INTRIGA

INTRIGA

-

spletka. Intrigant (onaj

koji radi spletke).

može pogoditi. !rudica donosi zlo, nesreću.

INVALA - infala, briškula slabija

Biži, biži Irudice,

od protivnikove već igrane, a koju je

Mater ti je poganica, Od Boga sapeta,

spletom okolnosti kartaš primoran igrati. Vidi malica.

Od Svetog Ivana prokleta.

INVALID - nesposoban čovjek

IRUDICA vidi Irud.

(zbog bolesti ili neke mane);

IS - uzvik kojim se pogoni ovca.

posprdno to je svaka lijena osoba.

Neki uzvikuju iš! Ovca se doziva

-

Četri momka, četri invalida,

uzvikom Isa!, Isan! Isa, amo! Vidi

Ne bi s njima sidila od stida.

ujs, mašć, onšć.

INVIŠAN - infišan (umišljen u

ISIMENITI se proniknuti; baciti

nešto, opsjednut nečim). Šta ti je,

sjeme.

pravo si invišan?

ISIK - praseća grudna kost. Kad se

INVIŠATI (se) - infišati (se)

kolju prasad, isik se izvadi prije nego

(umisliti se u nešto, čitav se predati,

se vade iznutrice.

prepustiti nečemu). Inviša se u karte

ISKAJIŠATI - vidi kajiš.

(opsjednut kartama, kartanjem). Gore

ISKALJKATI - očistiti kaljkanjem

je invišat nego poludit.

(odnosi se na lulu i zivak u kamišu) .

INVORMACUA - informacija,

ISKATI - moliti, tražiti. Ne b i te on

obavijest. Invonnirati (informirati,

to iska brez velike potrbe.

obavješćivati).

ISKELJITI (se) - slično što i iskesiti

INJAČA

(se). lskeljijo one konjske zube pa

-

vidi inačica.

-

IPRUUBA - bar malo, donekle.

gleda u rne.

IRUD - židovski kralj iz Isusova

ISKESITI se - vidi kesiti se.

vremena koji je naredio da se ubiju

ISKIDATI - omesti (štalu,

sva židovska djeca u Betlehemu u

pridvraće i sL). Je si li iskidala

namjeri da tako ubije i maloga Isusa.

izbu ? Iskidan (ometen). Vidi kidati,

Irudica, žena Irudova, pojam je zle

potkidati.

žene. Nju sveti Ilija stalno proganja

Koliko smo ja i braća moja,

svojom grmljavinom, ali je nikako ne

ispod krava iskidali gnjoja.

1 25

ISKILJATI

ISPARTATI (se)

ISKILJATI kiljanjem izrezati;

bolesti, neimaštine i sl.). Kažu i

tupim nožem (kusturom) izrezati.

iskoprcati se. Vidi iskobeljati se.

Vidi kiljati. prikiljati.

ISKORITITI se postati poput

ISKOBELJATI se izvući se (ispod

korita (u pravilu se odnosi na dasku

nekoga, nečega ili iz kakva zla).

koja se iskrivi na poseban način pa

ISKOBELJITI se iskriviti glavu,

postane poput korita, žliba).

lice, usta, oči (pritom straši vo

Iskorićen (postati poput korita iako

izgledati). Šta si se iskobeljija ?

bi trebao biti ravan).

Iskobeljen je onaj tko se iskobelji.

ISKOSIRITI se žestoko se nekome

ISKOKOTITI se od bijesa jako

suprostaviti i (pokazujući kosirice)

otvoriti, iskolačiti oči. Isto izdrečiti

dat mu do znanja da si (možda)

se. Cin san vidila kako se iskokotija,

spreman i na tuču.

odma san znala kudan vitar puše.

ISKOVRLJATI se

ISKOLITI se ostvariti se, obistiniti

kovrijavo. Vidi koviljan, zavit.

se. Iskolija mi se noćašnji san: gonite

ISKRČITI od neobradiva zemljišta

su me zmije, a danas san se posvađa

krčenjem napraviti obradivo. Vidi

s konšijon.

krč, trapiti. Iskrčiti kamen, panj i sl.

ISKON

znači izvaditi ga iz zemlje.

-

-

-

-

-

-

odmoran, nesatrven

-

-

-

postati

-

radom. oran, aran. Vidi dokon.

ISKRIPOSTITI (se) vidi

ISKONICA nevažna stvar;

ispriprostiti (se).

budaleština. Mani se iskonica.

ISKVITATI se

ISKONSATI

se.

-

-

istrgati, iščupati,

-

isto što i okvititi

-

iskornadati. Svujonje kotulu iskonsa.

ISLABITI jako oslabiti, smršati od

Iskonsan (rastrgan, iščupan,

bolesti, tuge, neimanjstva i sl. Je si

iskornadan). Vidi konsati.

li vidijo kako je islabijo ?

ISKOPISTITI se

ISPARIPATI se vidi paripanje.

-

iznemoći,

-

-

izgubiti dah (od smijeha). Iskopistili

ISPARTATI (se) izvući se iz

smo se od smija. Vidi zaceniti se.

nečega, izaći. Ja ću se ispartat iz

ISKOPRLJATI se spretno se

toga ako ikako mognen. Isparta san

izvući iz neke teškoće (ispod jačega

se iz društva. Glavno da smo mi

koji te zgrabio i hoće tući, od neke

njega ispartali iz vrtla (nema više

-

-

ISPORČE

1 26

ISPATITI

dila u vrtlu). Vidi upartati se,

probadača. Izraz se koristi i u

ispušiti, particela.

drugim sličnim okolnostima,

ISPATITI napatiti se u životu. On

primjerice kad se brokva zabije u

je ispatija (imao je težak život, puno

dasku, ali ukoso, tako da ne izađe na

je radio, trudio, slabo se hranio i to

suprotnu stranu.

je ostavilo trag).

ISPONOVA

ISPERAK - zadnji dio, odnosno

ponovno. Isparala san sve pa ću

ostatak sapuna. Imaš li sapuna ?

isponova.

Imam dva isperka. Vidi duperanje.

ISPOPRIČITI se isp&priječiti se.

ISPUUKATI - izvući hranu

Obično se koristi kad neka osoba

povlačenjem zraka. Vidi pijukati.

stane prijeteći na put i onemogućuje

ISPILJKATI - piljkanjem

ili ometa drugima prolaz. Ispopričila

odstraniti tekućinu. Izgovaraju i

se i neda nikomu proć.

ispuljkati. Vidi opalac.

ISPOPRUŽITI mlatniti koga

ISPLESKATI vidi istriskati.

štapom ili kakvim dugim predmetom

ISPLEJATI se - zbiti se; otvrdnuti;

po kostima. Tribala bi je dobro

iznerediti se (odnosi se na zemlju

ispopružit.

poslije kiše, kad se zbije, otvrdne i

ISPORAK

sL). Izgovaraju i zaplejati se.

ISPORAVAN

Isplejan (otvrdao; zbijen; izneređen).

(odnosi se !Ja sud, pr9storiju i sL).

Vidi splejati.

Vidi zaporavan, isporaviti.

-

-

-

ispočetka; opet,

-

-

/

-

vidi isporče. -

neza��et, ispražnjen

ISPODMUČA podmuklo. Sve se to

ISPORAVITI

radi ispodmuča (neprimjetno).

govoru ili čemu drugom. Nemoj me

Izgovaraju i ispodmukla. Neki kažu

stalno isporavljat.

šotokuco.

2. i�t:azniti (neki sud, prostoriju

-

ISPOLE

-

do polovice, način

-

1 . isptaviti koga u

I

is1.) . . Vidi isporavan, zaporavan.

građenja opanaka (koža se provrti

ISPORČE zadnje guše što ga guda

do polovice, kajasa ne p!"ođe skroz

okoti pri jednom koćenju: Tako

kroz kožu). Opanci izpore su bolji

znaju posprdno nazivati i zadnje

opanci, sigurniji na kiši, koža za njih

dijete koje žena rodi. /Plače ka

je deblja, skinuta s leđa. Vidi

-

1 27

ISPOVIDNICA

ISTATA

isporče. Kažu i isporak. Vidi trze,

ISPROVATI isprobati, iskušati.

kanitan, kasno, iznosak.

Isprovan (isproban, iskušan).

ISPOVIDNICA

ISPRVICE

-

ispovjedaonica.

ISPRAKNJAČITI

-

istući, dobro

-

ISPUĆEN

-

-

vidi isprija. umoran od duga puta.

izlupati (nekoga po leđima, nekom

Vidi isputiti se.

batinom); istući dobro robu

ISPUST mjesto gdje se nešto

praknjačom. Izgovaraju i

ispušta: stoka, voda i sl. Vidi progon.

isprakljačiti. Vidi praknječa.

ISPUŠITI istjerati (iz kuće, iz

ISPRIČATI

zajedničkog posla i sL), osloboditi se

-

vidi popričati.

-

-

ISPRUA ispočetka, isprva. Isprija

nekoga. Sve je činija da ga ispuši.

nije puno ujimala, a unda je ortala

Ispušija ga iz mlince. Vidi ispartati,

uzimat po tretinu vriće. Kažu i

izvijatiti.

isprvice, sprvoč.

ISPUŠKARATI se

-

-

dobro se

ISPRIPROSTITI (se) osloboditi

isprditi. Vidi puškarati.

(se) nekoga ili nečega. Jedva sam ga

ISPUŠTATI se zanemarivati se; ne

se ispriprostio (otarasio). Neki

voditi dovoljno računa o sebi; ne

izgovaraju iskripostiti (se). Popij još

obavljati redovito nešto što bi trebalo

jednu kad si me nako noćas

redovito obavljati. Mi se ne

iskripostijo .

ispuštamo s ranom (redovito jedemo

-

-

ISPRLJATI ispeći na vatri, na

kuhanu hranu).

žeri, ispržiti, popržiti. Je si li isprlja

ISPUTITI se dugo biti na putu (i

koji kokuruz? (mladi kukuruz nabije

umoriti se od toga). Vidi ispućen.

se na praljak i isprlja na žeri). Vidi

ISPUZDEKATI istući, išibati

prljati. Isprljan (ispečen na vatri,

dobro šibicom. Ispuzdekalo ga je

ispržen, popržen).

dobro, upantiće. Vidi puzdekati.

-

-

-

ISPRNDECATI se iskakati se,

ISTI

dobro se istrčati, izmoriti. Ponajviše

svašta govorit. Izgovaraju i jisti. Vidi

se odnosi na životinje, naročito na

izišt, izbina.

magarad, konje, zatim tele, janje ili

ISTATA potpuno ista. Ista istata

jare (kad ih počnu puštati vani), ali i

naša strina.

-

na ljude. Vidi prndecanje.

-

jesti. Bolje je svašta ist, nego

-

1 28

ISTEZATI se

ISTEZATI se

-

sustezati se;

IŠČINJATI se

ISVEDITI stanjiti se i prokidati se -

oklijevati. Nemoj se istezati (kažu

(odnosi se na odjeću, sukno i sL).

kad netko oklijeva kod jela, pri

Izgovaraju i isvediti se, izvediti,

započinjanju kakve rađe i sL). Vidi

izvediti se. Vidi sved, prisvediti.

pritezati se.

IŠ uzvik kojim se pogone kokoši. -

(I)STOMAČITI istumačiti.Vidi

Vidi išniti, is.

razoputiti.

IŠAMARATI

-

vidi istriskati.

-

ISTOVARITI se dobro i obilno se

IŠČARAN - vidi čarati.

posrati, izdripati se. Kad se koja

IŠČARATI

krava nameči srati blizu čije kuće,

IŠČEKIVATI - vidi nabacivati.

(lajavija) domaćica se naljuti pa kaže:

IŠČEPRLJATI (se)

Nosi te vrag isprid moje kuće.

noktima ili nečim oštrim. Iščeprljan

sasranu taku! Svaki li mi se put

(izgreben noktima ili nečim oštrim).

istovari prid vratin. vrag je odnija.

Kudan si to pribiva. vas si

da bi li odnija na go!>podaru (s

iščeprljan?

gmpodaron skupa u istoj vrići).

IŠČEVILJITI - iskinuti nešto iz

ISTRA TI - istjerati; dopremiti

nečega, otkinuti iz dubine (tanje iz

(dovesti) iz donjh krajeva u gornje.

debljega, slabije iz jačega i sL). Vidi

Je si li istra kokoši iz vrtla ? Doša je

raščeviljiti.

primorac i istra vino.

IŠČIKATI - željno očekivati. To

ISTRISKA TI - ispljuskati.

smo svi dugo iščikali. Vidi očikati.

Istriskan je onaj tko je nadobivao

IŠČINJATI rediti, uređivati. Oni

trisaka. Govore i ispleskati,

svoju dicu nikad nisu iščinjali (nisu

ispleskan, a Ijeđe išamarati,

se brinuli o njihovu izgledu i

išamaran.

urednosti). Vidi raščinjati, skružiti,

ISUMITATI (se) - iskriviti (se),

rašeto, načinjen.

ispreplesti (se). Sve se isurnitalo

IŠČINJATI se l . praviti (činiti) se

(iskrivilo se, isplelo se jedno preko

važan.

drugoga, savilo se). Isumitan

2. pretvarati se.

(iskrivljen, savijen, isprepleten s

3. uređivati se.

-

nečim).

-

vidi čarati.

-

izgrebati (se)

-

-

1 29

IŠ ČINJAVANJE

IŠTON

IŠČINJAVANJE vidi iščinjati,

Kad se kopa da san kod ovaca,

iščinjati se, raščinjavanje.

Kad se kosi da san kod ovaca,

-

IŠČLINITI se iskliniti se, ištigati -

Kadje zima da san kod komina, To bi unda moja srića bila.

se. IŠĆETITI

-

isto što i ištetiti.

IŠEMPUATI (se) poludjeti, -

To je muška pjesma. Ženska je malo drukčija:

odnosno nekoga dovesti do ludila.

Kad se kopa da san kod ovaca,

Jadna ti san, di ćeš me skroz

Kad se kosi da san kod kosaca,

išempijati. Išempijan (izluđen). Vidi

Kad se kupi da san kod janjaca.

šempijati.

(kopanje je težak posao, a ne jede se

IŠESTITI se izgubiti šest, postati

baš dobro, košnja je težak muški

nenormalan. Slično je i šetencijati

posao, dobro se jede i pije, a tko

se. Šta to radiš? Pravo si se išestija,

donosi hranu i piće isto dobro prođe,

šetencija si se.

dok je kupljačina ženski posao,

IŠUATI se l . iskriviti se. Išijala mi

nestiman i slabo cijenjen).

se ova g reda, tribovalo bi je izminit.

IŠKOLATI se

Kad koga stisne u križima pa se

Vidi školati se.

iskrivi kažu: Vas se išija.

IŠNITI

2. slično što i išiti se.

iš! Išnider kokoši, ušle su u kupus.

IŠITI se

IŠTETITI

-

-

-

promijeniti se (nagore);

-

-

završiti školovnje.

potjerati kokoš uzvikom

-

pokvariti: ator,

slično što i išijati se; kad postane

nogu,ruku, sat itd.

starije jaje nego kokoš. Može se

IŠTIGATI se rasklimati se, ostati

išijati mladost (omladina) i sl. Stariji

bez štige (govori se za motiku ili što

znaju reći: Ništa ne valja, išilo se sve.

drugo ako ima štige). Kažu i iščUniti

IŠKINJAVANJE izvlačenje od

se, raščlaniti se, rasaditi se. Ištigan

obaveza. Iškinjavati se (izvlačiti se

(raskliman, bez štige). Kad kukuruz

od obaveza). Vidi zabušavati,

skroz dobije klip kažu da je ištiga.

zabušant, pritezati se. Sve mu đag

Ištigan kukuruz (okUpan kukuruz).

odnija, šta se stalno iškinjavaš. Ljudi

Vidi štigati.

se obično iškinjavaju od onoga što je

IŠTON istom, tek. Pusti me, išton

opasno po život ili što je teško.

san sija. Vidi oton.

-

-

-

1 30

IŠUMA

IZAZVATI se

IŠUMA riječ kojom se izražava

pale svitnjake. Mlađarija priskače

iznenađenje. /šuma, Petar se ženi

priko vatre, a stariji okriću leđa vatri

ozbiljno (Petar se ženi, a izgledalo je

i govore: Od Ivana do Ivana da me

da neće). Time se zaključak i

kosti ne bole (zabole). Neki gaze po

potvrđuje (sve u svemu). Govore i

žeri i govore: Od Ivana do Ivana, ni

inšoma, inšuma. Slično miđer. Vidi

naboja ni natučka. Znaju i ošuriti na

zapanj.

vatri khis novog žita i onda to svi

-

ITNITI

-

hitniti, baciti. Vidi ićati se.

ukućani jedu. Ponegdje šibom tuku

IVA ljekovita trava, dubačac. Meće

voćke govoreći: Povrati se, drvo

se u rakiju.

rodu, kano sveti Ivo Bogu. Vidi

-

Kadulja i (trava) iva,

kupusarica.

Od mrtva prave živa.

IZADNJI DAN ishodnji dan, dan -

IVAN muško ime, najčešće i

kad se u crkvi na misi spominje neki

najomiljenije ime u Zagori.

pokojnik (obično Nedjelja koja pada

-

Nema crnje tice od gavrana, Ni imena lipšeg od Ivana.

u tjedan godišnjice smrti tog pokojnika). Neki govore obadnja

Govore i Iko, Ika, Ikica, Ikić, Ikaš,

godina.

Ikiša, Ikelja, Ikesa, Ikenta, lketina,

IZALETA

lkina, Ićina, Ivo, Ivanilo, Ivanina,

IZANATITI uobičajiti, uspostaviti

Ivać, Ivić, Iviš, Ivelja, Iše, Išeta,

štogot nova. U zadnje vrime se .

lšan, lće, lćan, lćan, Ivan(j)ica,

izanatilo pit kavu.

Ivica, Ivanko. Pripadno je žensko

IZASIP

ime Iva, Ivanka, Ivka, Ivata,

IZASOVATI

Ivuška, Ika, Ikica, Ikara, Ica,

izbeštimati. Izasova ga je mukte­

Ivagasa.

đikte. Izasovati se (izpsovati se,

-

vidi izatrka. -

-

vidi puvoljica. izpsovati; izgrditi,

-

IVANBEGOVINA selo u imockoj

izbeštimati se), izasovan (izpsovan;

zagori.

izgrđen). Vidi sovati.

-

IVEN(J)DAN dan Svetoga Ivana

IZATRKA trčeći, iz trke. Oćelimo

(24. lipnja - Sv. Ivan Krstitelj ili 27.

skakat s mista ili izatrka ? Kažu i

prosinca - Sv. Ivan Apostol i

izaleta.

Evanđelist). Na Ivendan po Zagori

IZAZVATI se

-

-

-

vidi zvanje.

131

IZBA

IZDURATI

IZBA l . dio pojate gdje leži blago,

IZDEGENATI dobro istući koga

štala.

štapinom (degenekom) po kostima.

2. podrum; prostorija ukopana u

Kažu i izdegati. Neki kažu

zemlju.

iz«!egenčiti.

-

-

IZBEČITI se gledati široko

IZDEGENČITI se izresti, izvući

otvorenin očima poput vola, a usto se

se (poput degeneka); obično se kaže

možda i ljutiti. Izbečen je onaj tko se

za kakvog vrijea ili vrljicu.

izbečio.

Izdegenčen (izrestao; visok i

-

IZBELJITI se

isplaziti jezik.

-

-

uspravan). Vidi iždžikljati, izgrljati.

Izbeljen (s isplaženim jezikom). Vidi

IZDEGATI slično što i izdegenati.

beljiti se.

Vim degati, nadegati.

-

IZBEŠTIMATI (se) vidi izasovati.

IZDREČITI se vidi iskokotiti se.

IZBINA

IZDREGENČITI se isprsiti se;

-

-

dobro jelo; bogata

-

-

raznovrsna hrana. Vidi isti.

nenaravno se uspravno držati.

IZBRLJATI (se)

isprljati (se),

IZDRELJITI se slično što i

onečistiti (se). Izbrljan (isprljan,

izdrečiti se. Vidi zadreljiti se.

iznečišćen). Kažu i zabrnjati se,

IZDREPITI se izvaliti se, leći

zabrnjan. Vidi brljanje, izmaćan,

koliko si dug i širok, ali tako da to

izmaćati se.

ružno izgleda. Izdrepila se, nemošje

-

-

-

IZBURLJATI izmiješati razne

od pogrde gledat. Neki kažu izrepiti

stvari skupa. Vidi burljati, sburljati,

se. Izdrepljen (izvaljen).

proburijati.

IZDRIPATI se posrati se (obično

-

-

IZBUŽATI izbušiti. Izbužan

obilno i tamo gdje nebi trebalo).

(izbušen). Vidi buža, bužati, šuba.

Dava ga odnija, vidi di se izdripa.

IZČANČOLITI

Izdripano, izasrano. Je si li vidija

-

-

vidi čančoliti.

IZDAVICA vidi moljica.

ono tamp izdripano? Vidi dripati,

IZDAVITI izvaditi. Je si li izdavija

istovariti se.

civikat?

IZDURAKATI se

-

-

IZDEBULITI oslabiti zbog

durakanje.

nejedenja. Vidi debuja, debulica.

IZDURATI

-

-

-

vidi

izdržati. Ko zna oće li

mi postole izdurat ove zime ? Jedva

1 32

IZGAVLJATI se

IZMAĆAN

san izdura da ga ne mlatnen. Vidi

2. prezimiti, izaći iz zime (koliko

durati, pridurati.

toliko sit i obučen; to često u zagori

IZGAVLJATI se

-

iznečistiti obuću

nije bilo lako).

blatom. IzgavJjan (iznečišćen

IZIŠT

blatom). Slično je zagavJjati se,

ti ja niki izišt. Izgovaraju i iziš. Vidi

zagavJjan. Vidi gavljati.

obJaguz, iziguzica, kostoglođina,

IZGLEDAN

lizipijetina, prožlobina, isti.

lijep, pristao. Vidi

-

-

izjelica, proždrljivac. Nisan

IZLANDATI

neizgJedan. IZGORILICA

-

vrsta bolesti

(opekotina).

-

vidi landžati.

IZLANITI se prevariti se pa reći -

ono što misliš, ali što, svejedno, nisi

IZGRATAN istrugan (struganjem

mislio reći; odati se nevalice. Vidi

usitnjen). Vidi gratati.

laniti.

IZGRATATI istrugati, struganjem

IZLAPTAN pokidan, u krpama

usitniti. Vidi gratati.

(laptinama).

IZGRLJATI izrasti naglo i visoko

IZLEMATI istući (obično

(kukuruz, grah i sl). Vidi izdegenčiti

pleskama, ispleskati, istriskati).

se, iždžikljati.

IZLIŠITI se

-

-

-

IZGRUŠKATI IZIGRATI

-

-

vidi gruškati.

igranjem steći. Bolest

-

-

-

uhvatiti vremena;

završiti poslove pa biti slobodan. Kad se izlišiš, dođi malo kod mene. Vidi

nije niko ni ispiva ni izigra (ne valja

lišo.

se rugat tuđoj bolesti, svatko može

IZLIVOPERITI se iskriviti se.

oboljeti).

Pravo će mi se sva ruka izlivoperiti.

IZIGUZICA

-

podrugljiv naziv za

-

Izlivoperen (iskrivljen). Vidi

izjelicu (izija bi čavle Isusove). Vidi

livoper, livoperiti.

izišt.

IZMACKATI se ponestati, doći na

IZIMITI

-

-

l . dati blago nekome da

malo (hrana ili nešto drugo). Vidi

ga hrani preko zime. Onaj tko hrani

malica.

blago može ga koristiti (musti,

IZMAĆAN iznečišćen, izbrljan.

tovariti i sl.). Vidi izor.

Vidi mača.

-

IZMAĆATI

(se) IZNADRAMENIC

1 33

E

IZMAĆATI (se) - iznečistiti (se),

izminiti. Lako je tebi kad si dobila

izbrJjati (se). Isto je i maćati (se).

izminu. Za izminu kažu i izminica.

Vidi maća.

Veseli se stara majko moja,

IZMAKNITI (se) - pri ograđivanju

Evo iđe izminica tvoja.

zauzeti zemljište koje nije tvoje ili se

Izminjuju se pojedine obitelji u

pri pritresanju zida pomakniti malo

čuvanju ovaca, izminjuje se stari dio

dalje i tako uhvatiti tuđeg ili

kara u novi itd. Zaminiti znači dati

zajedničkog zemljišta. Vidi vatačina,

komu štogot, a dobiti nazad (obično)

primak.

štogot slično (vidi baratati):

IZMARISATI - istući, izmlatiti.

zaminjuju se njive, zaminjuju se

Dobro san ga izmarisa pa nek sad

mjesta pri radu, pri igri (to rade i radi

nosi. Izmarisan (istučen). Vidi

čaranja) itd. Kad dva momka ožene

marisati.

jedan drugomu sestru, kaže se da su

IZMEĆAJ - maslo koje se izvadi od

išli u zaminu. Razminjuje se krupni

jednog metenja mlijeka.

novac u sitni (kažu i prominiti,

IZMESTI - odvojiti maslo

razbaratati), jedna stvar za više

metenjem mlijeka u stapu. Je si li

drugih, ne nužno sličnih, razminjuju

izmela mliko ? Vidi mesti.

se dva kara na uskoj cesti, dva

IZMETITI se - pobaciti se,

natovarena magareta itd. Vidi

izvrgniti se. Slično išijati se.

prominiti se.

IZMICATI (se) vidi izmakniti

IZMODATI se

(se), vatačina.

je se meni sve izmodalo.

IZMINA - vidi izminiti.

IZMUŠTRATI - dobro zamoriti

IZMINE - različita dobra i ukusna

natjeravanjem na neke poslove

jela, izbine. Kad kogot zanoveta u

(učenje, trčanje, vjeŽbanje i sL). Evo

jelu, kažu mu: Ti bi pravo tija izmina.

ti ji pa ji dobro izmuštraj. Vidi

Vidi oblizeka.

muštrati.

IZMINITI - nastaviti raditi umjesto

IZNADRAMENICE iznad ramena

nekoga; staviti novo umjesto staroga.

(baciti kamen, zamahnuti). Kaže se i

Kad u kuću dođe nevista kažu

snaramena.

-

svekrvi: Lako je tebi, sad te ima ko

-

izaći iz mode. To

-

1 34

IZNEBANDE

IZNEBANDE

-

sa strane.

IZUMINJATI

IZODITI dovoljno hoditi, hodati -

Iznebande je promatra što se na cesti

koliko je potrebito. Ko će za njin

događa.

izodit.

IZNEBLJUŠITI se iznenaditi se.

IZOR davanje blaga (konja,

/znebljušija san se kad san ga

volova) nekome na dohranu

ugleda. Iznebljušen (iznenađen).

(doranu) preko zime, odnosno

IZNEORČITI se

davanje dijela hrane za vola preko

-

-

vidi iznevarčiti

-

zime. Onaj tko vola dohranjuje na

se. IZNEREDITI se slično što i

proljeće s njim ore (po dogovoru i

unerediti se.

vlasnik). Na ležećeg vola nema izora.

-

IZNEVARČITI se iznevjeriti se

Vidi izimiti, volar, volarenje.

najbližima, zaboraviti na svoje

IZRDAN

obaveze, rodbinu i sl. Izgovaraju i

uporabe, pohaban.

izneorčiti se. Izneorčiti se može i

IZRDATI se

zemlja, primjerice kad se obrađuje

dugotrajne uporabe, raznih nepogoda,

dok je mokra, kad se slabo gnjoji,

protekla vremena, pohabati se. Most

kad se dugo za redom sije istom

se izrda.

žitaricom i sl. Vidi krvoljuban,

IZREPITI se

kipeć.

IZRESTI

-

-

-

istrošen od dugotrajne

-

-

istrošiti se od

vidi izdrepiti se.

izrasti. Izresa je ki jela.

IZNITI se prestati nositi jaja ili

Izrestak (nešto što je izraslo, rog i

vrlo rijetko početi nositi jaja (odnosi

sL). Vidi resti, naresti, resteć.

se na kokoš i sL). Prija li su se iznile.

IZRIČICA

-

Iznosak (iznesak, posljednje snešeno

IZUDITI

raskomadati na male

jaje).

dijelove, meso ili što drugo. Vidi

-

IZOBILA

-

u izobilju. Ima rane

-

izreka.

uditi. .

izobila (ima hrane u izobilju).

IZUMINJATI ispitivanjem

IZOGATI izdržati do kraja;

saslušati, ispitati na zgodan, prirodan

izdurati; imati nečega koliko je

način da se onaj kojega se ispituje ne

potrebno. Oćelimo izogati sa žiton ?

dosjeti. Kažu i ižuminjati.

-

-

Izuminjavanje (oprezno lukavo ispitivanje i saslušavanje). Isto

IZVAMPITI

IŽMIKATI

1 35

izuminj. Govore i ižuminjavanje,

pred završetak pečenja, na kruh na

ižuminj.

kominu i sL).

IZVAMPITI - osušiti se, omršati. Je

IZVOD - dolazak mladine rodbine u

si li vidila kako je izvampila, sama

mladoženjinu kuću tjedan dana iza

kost i koža.

pira (prije je pir bio u Nedjelju). Oni

IZVANJSKI - drugog reda (po

mladu izvode na misu, a mlada dijeli

srodstvu, značenju, podrijetlu, mjestu

misarima lemuzinu.

stanovanja i sL). Ta mi je tetka bila

IZVOLJITI se - izdovoljiti se;

izvanjska (ona i moja mater su od

dosaditi.

dva brata dica).

IZVRCITI - iskočiti, izletjeti

IZVEČER - uvečer.

IZVEDITI - vidi isvediti.

IZVENTATI - izmisliti, odnosno

(sjekira iz ruke ili njeno sječivo sa držala, pila iz drveta, kotač iz ležišta i sL). Vidi vrc(n)iti.

lagati nešto trudeći se da se to

IZVRGNITI se - isto što i pobaciti

prihvati kao istina. Ko zna šta ti sada

sc, izmetiti se, išijati se. Vidi

izventaješ. Sad si izventala da su ti

vrgniti.

ukrali novce. Znači i domisliti se. Je

IŽDŽIKWATI - naglo i visoko

si li šta izventa ? Izventavanje

izrasti, izdegenčiti se, izgrljati.

(izmišljanje, ali i domišljanje).

IŽINJ - inovacija.

IZVUATITI - istjerati; potjerati.

IŽINJATI - razmišljanjem doći do

Vidi ispušiti.

načina kako obaviti neki posao;

IZVIRLATI (se) - ispišati (se). Vidi

do:;jetiti se (izmisliti) kako nešto

virlati.

uraditi; trsiti se, truditi se nešto

IZVITI - pobaciti (odnosi se na

učiniti. Je si li ižinja kako ćeš

ženu). Izvila dite.

napraviti prasetnjak? Nekada se i

IZVITRITI - ishlapiti, izvjetriti.

rugaju: Stalno ništa iŽinjaješ. Kažu i

Vidi vitriti.

ižinjeti. Ižinjavanje (dosjećanje

IZVLAČITI se - oslobađati se

načina kako nešto uraditi; stvaranje

vlage, vriškaline (odnosi se na na

plana kl;lko nešto obaviti).

travu dok se suši na suncu, na

IŽMIKATI - iscijediti (isciditi) .

kukuružovinu, na meso na ražnju

Ižmikan (iscijeđen). Vidi žmikati.

IŽUMINJATI

IŽUMINJATI

1 36

-

vidi izuminjati

IŽUMINJATI

1 37

JAJCA

J

JABUKA l . selo u sinjskoj zagori

JAČMAK gnojna izraslina blizu

sa zase1cima Zabrđe, Selo, Obala.

oka, jačmen, jačmenac. Izgovaraju i

Vidi Grab.

ječmak. Moraš poslušat zbabnu

2. zadebljanje na prednjem dijelu

ženu, jer će ti se napeti jačmak. Kad

sedla (unkašu, obluku). Neki tako

netko ima jačmenac pitaju ga: Koja ti

zovu i prednji unkaš.

ga je natrala ?

3. spoj, a ujedno i ukras (zlatna ili

JADITI l . kukati, zapomagati,

pozlaćena okrugla pločica) koji spaja

žaliti. Jadi, moja sestro, brez

grudni s dva plećna remena

pristanka, čovik jon je nigdi otiša i

napršnjaka (bilana, pusata). Zovu

od njega ni glasa ni glasnika.

ga i đulbek. Redovito ga imaju konji

2. živjeti u jadu, mučiti se; raditi

opremljeni za alku.

puno i teško, ali uz malu korist.

4. zadebljali dio alkarskog koplja. O

JAGLAC ponegdje pravi jaglac, a

jabuku zapinje alka kad je alkar

ponegdje tako nazivaju biljku šafran

pogodi. Kako čuva ruku, zovu je i

(vidi kaćun).

branič.

JAGLUK džepni vezeni rupčić,

-

-

-

-

-

JACUA razdoblje mrkle noći (prije

obično bi ga djevojke poklanjale

ponoći), pred spavanje.

momcima.

-

JAČATI se l . boriti se, rvati se. -

Jačanje (rvanje).

Oj jagluče, najmiliji dare, Ko te veza zamnon se poteza.

2. hvatati se u koštac s bolešću, s

JAGMURITI se

životnim poteškoćama. Jačanje

stajanja (hrana zrije i počinje gnjiti).

(borba s životnim poteškoćama).

Vidi sjagmuriti se, ujagmuriti se.

JAČERMA

JAJARICA

-

vidi ječerma.

-

-

kvariti se od

žena koja hoda po

JAČICA obrub na odjeći;(najčešće

selima i otkupljuje jaja (da bi ih

ženskoj) iza šake, oko vrata,. oko

poslije prodala u gradu).

pasa. Vidi ošva, jaka, korpet.

JAJCA

-

-

vidi balota, kantar.

JAMRATI

1 38

JAKA

JAKA - l . udubljeni dio jarma u

su ti kljakove. Jakiša, JakiJa, pune

koji vol upire pri vuči. Neki to zovu

gaće napiJa (rugalice). Vidi Dicmo.

šija.

JALI - ili. Kažu i joli.

2. drvena ili željezna pločica o koju

JALOV - nerodan, bez ploda; ujedno

se vješa bronza ili koja dolazi s

i nekorisan, bezvrijedan. Ako žena ne

gornjeg dijela vrata životinje.

može imati djece, ovca janjeta i sl.

3. žensko ime, Jaka, Jakica, Jakina.

kažu da je jalova. Vidi štirka,

4. ovratnik. Nije moga sastavit dvi

izjaloviti se.

jake za vraton. Vidi jačica, jakić,

JALOVICA - jalova ovca (lakše se

kolar.

udeblja pa joj je meso slađe), krava

JAKATI - slično što i mrakati.

ili koza. Vidi štirka. Postoje jalovice

Jakanje (slično što i mrakanje).

koje su imale mlade, ali ih više ne

Jakniti (slično što mra�niti). Neki

mogu imati ili ih se više ne oplođuje

izgovaraju ćakati, ćakanje, ćakniti.

pa postanu jalove, a postoje i jalovice

JAKETA l . ženski gornji odjevni

koje nikada nisu imale mlade. Za njih

predmet od postova (kod žena

kažu da su uvele (tele, janje, kozle).

otvoren, kod cura na puce,

JALOVINA - jalovo žensko blago ili

zatvoren).

muško blago.

2. kratki kaput od tvorničkog platna,

JAMATVA -isto što i jematva.

uglavnom za muškarce.

JAMBOR - visok bor.

-

Na Svetoga Antu u Prugovu,

Oj curice Jamborija,

Ubilo me u jaketu novu.

Ja san ti se razbolija,

Vidi Dicmo.

JAKIĆ - zakrpa (obično trokutasta)

U planini kod ovaca, Na ledini kod janjaca.

na rukavu. Vidi jaka, jačica.

JAMITI - skiniti, uzeti, ali i staviti

JAKOV muško ime (žena je Jaka).

(rijetko se govori u tom značenju).

Govore i Jale, Jaleša, Jaće, Jaše,

Jamija san puJku na rame.

Jakiša, Jakoveta, Jakovina. Ako

JAMOVINA

pane kiJa o Svetomu Jakovu, biće

rupi; miris jame, špilje.

pure svakomu. Jakove, Jakove, noge

JAMRATI -žaliti se, kukati. Jamra

-

-

brez pristanka.

miris zemlje u nekoj

JAMUŽA

1 39

JARAK

JAMUŽA - tek pomuženo,

gradnji. Poslije se klaku počela

neskuhano ovčije ili kozje (kod nekih

dodavati pržina i cimenat.

i kravlje) mlijeko. Čobani bi . ,nali

JAPUGA - jazvinka, predjel u

nositi ćikaru; umuzli bi malo od

kojemu ima puno rupa, a u rupama

ovce i prismočili s komadićem

divljih zvijeri, naročito lisica. To je

kruva. Neki izgovaraju jamoža,

naziv i za samu rupu u škripima.

neki jemuža.

Izgovaraju i japaga. Vidi mežda.

JANDRE - muško ime, Andrija.

JARA - pokrivena zidina u šumi, u

Govore i Jandrija, Jandrić. Vidi

koju se spraća blago, ponajviše ovce

Kata.

i koze. Izgovaraju i jarica.

JANGIR - vidi angir.

Kleta moja u Svilaji jara,

JANJE - mlado od ovce. Miran ka

Di san malu ljubija i vara.

janje. Zakla ga ka janje. Umiljato

JARAC - mužjak od koze. Čest je

janje dvi majke doji. Muško je janje

podrugljiv naziv za čovjeka, koji se

janjac. Kako se ženska janjad obično

jarči, prčio Je li onaj jarac dolazio.

ostavlja za napritka, na ražnju se

Dije ona prčina ? Jarac obavezno

peče u pravilu janjac. Oćemo li

dobiva ime: baran, bikan, lasan,

okrenit janjca ? Neki kažu njanje.

kudrilo, čubrilo, šule, vilaš, resan.

Malo ili slabušno janje, janjence je

Vidi prč.

janješce ili janešce. Šta je na nji

JARAČiTI se - praviti se snažan,

naliko jedno janješce ?

jatoran (Oće da se pokaže, misli da

Cura mala čuvala je ovce, Vuk naleti pa jon pokla janjce.

može, a ne može). Vidi jaran.

JARAK

-

l . prokop koji napravi

JAPAGA - vidi japuga.

potok koji povremeno izvire, ujedno i

JAPUA zgodan komad drveta od

čest naziv za taj potok. Jarak je i

kojeg majstori nešto izrađuju,

privremeni prokop koji napravi neka

ujedno i više takvog drvlja; drvena

bujica, ali i umjetni prokop koji ljudi

građa za kuću.

naprave da usmjere bujicu. Vidi

JAPNO - smjesa zemlje crljenice i

ričina, kanal, tumbin.

klaka; služi za vezivanje kamenja pri

2. jari kukuruz (množina jarci).

-

JAŠMAK

1 40

JARAM

JARAM

-

dio volovske uprege, a u

JARITI pomagati kozi da se ojari -

prenesenom značenju to je ropstvo,

tj. da donese mlado na svijet.

prisilni rad za drugoga. Vidi

JARITI podsticati svađu; dražiti,

sjarmati, jaka.

ljutiti.

JARAN

JARUGA bara, mlaka; voda koja

-

čio; snažan i okretan. Vidi

-

jaračiti se.

-

slabo otječe pa se ljeti lako usmrdi.

JARANICA prijateljica, draga. -

Neki jarugom nazivaju tumbin.

Oj, curice jaranice,

JASEN često drvo po Zagori.

Ispleti mi rukavice,

Sijeku ga za taklje, iako je to strogo

Ispleti mi dvoje, troje,

zabranjeno (nije jedan jasen u Zagori

-

U planini studeno je.

Jaran (prijatelj, dragi, momak).

završio kao kolac). Drvo

(jasenovina) mu je gorko i otrovno

JARDUMITI l . teško raditi za

pa se od njega ne izrađuju kašike,

slabu ili nikakvu plaću. Ja jardumin

po!)ude za vodu i sl. Dobro se savija

po cili dan, a ti se šetaš ka gospodin

pa od njega rade gudalo za gusle.

čovik.

Kora mu se lako skida pa djeca od

2. družiti se, priateljevati, obično s

njega rade pištace. Jasenovu koru

kakvom propalicom. Vidi sjardumiti

koriste za tanganje u crno. Grm mu

se.

se čemuŠ3. Vidi lišnjak. Ima pitomi

-

JAREBAC

vidi i vrebac.

-

jasen i smrdljikovi (neće ga krave,

JAREBICA ptica iz roda koka,

smrdi kad gori). Vodeni jasen raste

kamenjarka. Neki izgovaraju

obično uz vodu, ima nešto uži list i

varebica. Vidi grivna, krža

kvalitetnije drvo.

-

JARICA

-

l.

..

koza oko godine dana

JASENSKO selo u sinj skoj zagori. -

koja se prvi put kozi.

Vidi Sinj.

2. isto što i jara.

JASPRA trošak, novac namijenjen

JARIK ječim posijan na proljeće.

za trošak.

JARINA vuna od janjeta do jedne

JAŠITI jahati. Da može, jašija bi

godine starosti. Ne zna luda Vlajina,

na nami. Ne kudi konja koga nisi

šta je vuna ja rina.

jašijo. Vidi ujašiti.

-

-

-

-

JAŠMAK marama udane žene. -

JAŠTERICA

141

JEČIM

JAŠTERICA - neka upalna

kojem ima puno takvih rupa. Vidi

bubuljica na jeziku (obično na vrhu).

japuga.

JATAGAN - veliki zakrivljeni nož s

JAŽA - brana za skupljanje vode

jednobridnim sječivom. Dio

iznad mlinice. Neki kažu koša.

alkarske opreme. Nose ga alkarski

Govore i jažva, jaz, ozboj. Jažvom

momci u pripašnjači (u drvenim

znaju zvati i na brzinu sklepanu

koricama). Obično ima ukrašen

pregradu od greda, kamenja i granja

držak. Prema dršku može biti

kojom djelomice pregrade rijeku. Na

bilosapac (držak od slonove ili

brzac kuda bi voda prolazila, zapeli

goveđe kosti) ili crnosapac (držak od

bi vršu ili postavili vlakove (sakove)

bivoljeg roga, drveta, mjedi).

i tako vatali ribu.

JATINA - odeblje drvo. Dotrali su

JAŽUŠA - vrsta vjetra (bure ) . Vidi

sve sami jatina. Ako je klip kukuruza

bosanka.

naročito krupan, kažu: Klip ki jatina.

JEČERMA - muški i ženski odjevni

JATORAN - snažan, jak, krupan.

predmet od sukna (slično je zobun i

Vidi jaran, jaračiti se.

sadak). Kod muškaraca to je prsluk

JAVITI se - pozdraviti; dati glas od

(obično otvoren i bez rukava).

sebe. Javljen je onaj tko pozdravlja

Zadržala se u alkarskoj nošnji. Nose

kad koga sretne, tko razgovara s

je alkarski momci i arambaša (od

ljudima, odgovara što ga pitaju (nije

čoje i ukrašenu; arambaša bogatije

javljen onaj koji kad koga sritne

ukrašenu), dok alkari nose sličan

podbije glavu i prođe ka pokraj zida).

krožet. Kod žena se dulje zadržala,

JAVOR - vrsta drveta od kojega se

naročito u svatima gdje je nose jenge

prave gusle, kašike i sl.

(nema rukave, a osim prsluka obično

Oj javore, javore,

je imala i nastavak do ispod koljena).

Ti si drvo najbolje.

Izgovaraju i jačerma. Vidi čerma,

JAZVINKA - rupa u kojoj živi

đilet.

jazavac, lisica ili koja druga životinja

JEČIM - ječam (neki i tako

koja se zavlači u rupe. Izgovaraju i

izgovaraju). Ženje se malo prije

jazvina. Tako se naziva i kraj u

šenice (u brdskim njivama nisu ga želi već čupali, naročito kad je slaba

1 42

JEČIMKA

(J)ERAV

godina). Kad mu se klas objesi (kad

JEJINA sova (ne govori se SVUda).

je zrno puno muke), može se žet.

Kad nekome kosa pada po licu kažu

Neki kažu da se klas okitijo. Kad je

mu da je ka jejina. Jejinom nazivaju

klas uspravan, kažu da prede, tada je

dugu i neurednu kosu. Podigni tu

zrno šturo, šćuro (nema u njemu

jejinu, ništa od nje ne vidiš. Tupoj

muke), ječim još nije sazorio. Kažu i

osobi znadu reći da je jejina.

da se ječim šćurio i da štrči. Prazan

JELA

klas štrči. Slično je s pšenicom.

JEMATVA trganje, branje grožđa

JEČIMKA kava od ječima. Vidi

(ali i drugih plodova). Izgovaraju i

prga.

jamatva.

-

JEČMAK

isto što i jačmak.

-

-

-

jela. -

JEMEN(L)IJE ženske papuče. -

JEDALI ima li. Jedali glasa od

Vidi đemelije.

Marka. Kažu i jedeli.

JEMUŽA vidi jamuža.

JEDAR zdrav, čvrst, krupan.

JENGA - pratilja u svatovima, u

JEDIMICE jedvice.

prvom redu sestre mladoženjine. Ako

JEDIN sam ili bez potomka. Štaš ti

mladoženja nema sestara ili ih ima

kad je u najviše kuća jadno jedino

malo, jenge mogu biti i iz njegova

(sve sama starčad).

roda, može ih biti veći broj (do 7-8).

JEDINAK

Izgovaraju i jengija, enga, jenđuša.

-

-

-

-

-

jedinac. Vidi lanac.

-

Neću majko otić zajedinka,

Jenge nose odjeću po kojoj se

Da je mija ne bi jedin bija.

razlikuju od ostalih svata. Ako je

JEDINSTVO samoća; život bez

jenga cura, na glavi nosi krunu, a

potomstva ili s malo potomaka.

ako je žena nosi šudar.

JEDNONJE

JENJATI smanjiti se, oslabiti,

-

-

vidi pitonjanje.

-

JEDVICE teškom mukom, posve

popustiti. Bura je jenjala. Kažu i:

teškom mukom. Neki kažu i jedva

Bura je pala.

jedvice, jedimice, jedvo jedimice,

JER

jedvo i sl. Jedva jedimice san ga

značenje). Jer si to napravija?

nagovorijo. Jedvice san glavu

(J)ERAV - L nakriv, nakrivljen,

spasijo.

krivostran.

-

-

zašto (uz stansardno

2. razrok. Vidi gverav.

1 43

JERBO

JORGAN

JERBO jer. Izgovaraju i jebo.

JEŽURITI se

JESENAS prošlu jesen, ali i ovu

tijelu (od neugode, straha, hladnoće i

(sljedeću) jesen. Što mislišjesenas,

sL). Naježuriti se (naježiti se, dobiti

uradi večeras.

ježure). Vidi ga kako se naježurija,

JETIKA jektika. Vidi sučija.

svaka m.u je dlaka pukla. Vidi

JETRVA djeverova žena. Sve

naježuren.

nevjeste koje dodu za braću u nekoj

JI

-

-

-

-

-

-

dobivati ježure po

ih, njih.

kući jedna drugoj su jetrve

Crne oči, da mi ji je Bože,

(jetrvice). Zle jetrve braću dile.

II to

mene zapasti ne može.

Jetrvama su sestre njihovih muževa

JID jed, id. Nit san med da me

zave.

ližeš, nit san jid da me pljuješ. Id mu

-

JEZIČAK dio zvona (klepetac,

je blizu guzice (lako se naljuti).

njihalo). Tako neki zovu i batić na

JILO jelo. Ne gone u paka jila,

čeketalu.

nego zla dila. Izgovaraju i ilo.

-

JEZIK

-

slanina ispod prasećeg

-

JIN njima ili im. Recijin da dođu. -

vrata. Na jezik se nastavlja povisina.

JISTI jesti. Jide ka mećavon, pije

Neki kažu: slanina od jezika.

ka gusina. Izgovaraju i isti.

JEŽEVIĆ selo u sinjskoj zagori sa

JOČ

zase1cima Čorić, Lokva, Modruš,

JOGUNLUK obijesno ponašanje,

Sutina, Trline i Žeravica.

vragola�stvo. Jogunast (obijesan).

JEŽOVINA biljka sa stalno

Joguniti se (obijesno se ponašati,

zelenim bodljikavim listovima,

uporno i bezrazložno se

veprina. Od nje se rade vijenci.

suprostavljati nečemu). Miđer, ti si se

Plodovi su crvene bobice. Neki

počeja prikoviše jogunit. Vidi

ježovinom nazivaju i bodljikavu

arumast.

stabljiku šparoge. Vidi vija.

JOK ne, nikako. Oćeš li doć? Jok.

JEŽUR srh, žmarac. Nikakvi me

(neću doći).

ježuri podilaze, mora bit da san se

JON joj.

priladija. Ne mogu ga gledat kako se

JORGAN l . vrsta posteljnog

viša, sve me ježuri vataju.

pokrivača (to je novijeg datuma).

-

-

-

-

-

vidi oč. -

-

-

-

1 44

JORGOVA

JUŽINA

2. vrsta glazbala (usna harmonika,

JURE muško ime (Jurica, Jurko,

cintare). Izgovaraju i jorgani

Jurić, Juriš, Juriša, Jurilo, Jurlin,

(organij).

Jurlina, Juras, Jureta, Jurika,

-

JORGOVA podrugljiv naziv za

Juka, Jukan, Jukica, Duro, Durilo,

kravu. Kud goniš te jorgove ?

Dureta, Dorđ, Dorđin, Dorđeta).

JOZIP Josip (i tako govore). Sveti

Na Juru, zabili puru. Ne gleda Juru,

Josip, snigon posip. Sveti Josip, koze

nego puru. Kupusa do Uskrsa, pure

kozit, spuži polist. Obično govore

do Jure, kruva do Duje. Kakva je

Jozo, a za ženu Joza, Jozica. Govore

vrba na Blagovist, takaje gora (taki

i Jozija, Jozan, Jozirija, Joža,

je rast) na Juru. Od Sv. Jure (23.

Jozara, Jozulica, Josko, Joško,

travnja) počinju topliji dani:

-

-

Joskan, Joskić, Jozara. Vidi Grgo. JUČEŠNJI jučerašnji. -

Nema lita do Jurjeva danka, Niti brata ne rodi li majka.

JUDA izdajnik Isusov. Svaki je

Blagu se gledaju godine po Sv. Juri

izdajnik Juda.

(Nova godina za blago).

JULAR

JURE IZ VRBE

-

-

vidi ular.

-

ptica koja živi

JUNAC neutučeno muško goveče

oko vode, bjelkast ispod repa, ima

(vidi bak) staro više od jedne godine.

sjajno modrikastom perje; poleti pa

JUNE mlado od krave staro od tri

zaroni.

mjeseca do otprilike jedne godine

JUROVINA

kada postaje junac ili junica.

JURTATI nasrtati, navaljivati.

JUNETITI se obijesno se ponašati

JUSTO -upravo, baš tako.

kao june. Zajunetiti se (zacuriti se

Izgovaraju i jušto.

ili zamomčetiti se te postati

JUVA

silenkast i jogunast). Otkako se

JUŽINA jugovina (vrijeme kad

zajunetija ne moš šnjin izać na kraj.

puše jugo) ili vrijeme kad popusti

JUNGA mjera za težinu (oka i po).

hladnoća. Govore i južovina.

-

-

-

-

JUNKATI biti knap, biti baš tako. -

Pri mjerenju u balotanju isto što i

tutati.

-

vidi rujovina.

-

-

juha, čorba. -

1 45

KACA

K

KA kao. Kažu i ki.

razliku od vidre i poklapače koje su

KABA

plosnatog oblika, kablić je potpuno

-

-

kabao. Vidi kablić. .

KABAN vidi kabanica.

okrugao kao i stap samo niži. Dolje

KABANICA

je širi nego gore i ima drven

-

-

sukneni (sukleni)

ogrtač od od ovčije vune otkan na

poklopac koj i se pričvrsti špicom .

seljačkom tkalačkom stanu. On nan

Neki govore kaba (nekima kablić

je valja kape i kabanice (puno nam je

ima 2-3 litre, a ima namjenu poput

bio od koristi). Izgovaraju i

dižve, a kaba 5- 1 0 litara). Popija bi

kobanica. Kabanica nema rukava, a

kaba vina. U vidri se drži i voda, ali

ima kukuljicu (kapuljaču) za glavu.

kablić i poklapača služe isključivo za

Najviše su je upotrebljavali stari ljudi

mlijeko, meteniku ili skorup. Dok je

i čobani. Neki za mušku kabanicu

blago bilo u planini, žene su gotovo

kažu kaban, a kabanica, odnosno

svakodnevno znale nositi kiselo

kabana je ženska. Nazivi su dosta

mlijeko u kabliću na leđima od staja

pomiješani. Svaki od ovih predmeta

do kuće (udaljenost je bila i više od

može biti bolji (načinjen), a može

deset kilometara). Ko got je ima staju

biti i gori (tada je za rad, po kući, za

ima je samar na kostima.

čobane i sl.).

2. donji dio ljudskog trupa (vidi

Koviljanu ne daj pod kabanu, Koviljan će radit o zijanu.

đotluk). 3. dio mlina (pri vrhu rupe u donjem

Vidi kovrljan. Kakva vlast taka i

mlinu).

kabanica (kažu za prevrtlj iva

KACA

čovjeka). Prominijo kabanicu.

( za kiseljenje kupusa). Kaca za

KABLAV preširok, poput kabla,

kupus, odnosno badanj za kupus,

kablov. Na njemu je sve kablavo.

uvijek ima gornji dio uži, a donji širi,

KABLIĆ

dok je kod badnja za vino obratno:

-

-

l . drvena posuda za

mlijeko, obično kiselo ili meteno. Za

-

l . sud za mast ili za kupus

KAJASA

146

KACAVIDA

gornj i je kraj širi i sužava se prema

KADINA ukrasni lanac pričvršćen

dnu. Vidi kačica.

jednim krajem za džepni sat, a

2. dio pribora za pečenje rakije,

drugim na prorez za dugme na diletu

čabar. Vidi kota.

(prsluku) ili u džepiću na prednjem

KACAVIDA

dijelu muških hlača. Lančić, odnosno

-

odvijač.

-

KACIVOLA posuda sa drškom

kadine vise iz džepića, ali ni one ni

(zahvatača) za dj.jeljenje čorbe i

sat ne mogu ispasti . To je ukras samo

ostale kaša ste hrane (čorbaste

kod muškaraca.

hrane). Izgovaraju ikaciola,

KADIPA l . kadifa. Sve sama

kacijola. Neki kažu kepčija. Drvena

kadipa.

kacivola je kutlača. Sličnu je

2. vrsta cvijeća.

namjenu imala ivarnjača.

KADITI l askati. Šta mu kadiš bez

KAČICA drven sud (manja kaca)

potrbe ?

u kojoj se radi sir iz kačice.

KAJANJE izražavanje žaljenja

KAČIĆ

zbog nekog pogrešnog postupka,

-

-

Kačićeva pjesmarica. Ima

-

-

-

-

san i ja Kačića, ma mi je izgorija.

djela, čina. Vidi proštenje. Kajati se

KAĆUN vrsta zimskog cvijeća

(žaliti zbog nečega), pokajati se

šafran, mrazovac. Vidi bila ljubica,

(zažaliti). Sad ti je se kasno kajat.

jaglac.

Nećeš se pokajati (neće ti biti krivo)

-

KADA

-

kao da. Kada san po trnju

piša (kažu neki kad ih ne ide karta pri

ako me poslwraš. Udaću se di se ne kajala, Makar dračon vrata zatvarala.

kartanju).

KADAR moguć, u mogućnosti.

KAJASA remen za navrzivanje

Ajde udari me, ako si kadar.

opanaka. Kod gradnje opanaka od

KADINA GLAVICA selo u

goveđe kože, izreže se uska vrpca

drniškoj zagori sa zaselkom Glavica.

kojom se vrši navrzivanje (nabiranje)

Franjevačko župno mjesto (sv. Josip

na koje će doći oputa. Ta vrpca zove

radnik) skupa sa Parčićem u

se kajasa ili prička. Kaj asom zovu i

šibenskoj biskupiji, drniškom

svaki kožni remen (primjerice na

dekanatu. U župi su i Kanjane.

sablji). Vidi navezak, kajiš.

-

-

-

1 47

KAJIL

KALATI

KAJIL - kail, sporazuman; voljan.

KALA ulica (Vrljička i Glavička

Izgovaraju i kajel. Vidi kajjati.

kala u Sinju)

KAJIN umivaonik, lavor.

KALABRAGA

Izgovaraju i kain.

KALAC

KAJIŠ - remen. Iskajišati (izrezati

KALADA lagana naoblaka. U

na duže uske komade, poput kajiša).

sinjskom se kraju j avlja u predvečerje

Vidi kajasa, terkija, učkur,

sa zapada iz B abina nugla (uvala

ugatnjak.

između Svilaje i Dinare).

-

KAJJATI - biti sporazuman s nečim, prihvaćati nešto, odobravati. Radi

-

-

vidi kolobraga.

-

vidi pričnica. -

Nebo vedro, od mora kalada, Moja će se ispuniti nada.

kako si naumija, ja san ti kajja. Vidi

KALAJIS - emaj l na limenom

kajil.

posuđu. Govore i verniža. Svake

KAJLA - dio mlina (za dizanje i

godine treba kalajisati tj . emajlirati

spuštanje kobre). Na nekim mlinima

kotao od rakij e.

to je ključ.

KALAJLUK - lakoća, dragost. Ja bi

KAKOĆANJE - glasanje kokoške,

to uradija od kalajluka (vrlo lako, od

kokodakanje. Ako je osoba (najčešće

šale, od dragosti, bez velika napora).

ženska) brzopleta i lakoumna na

KALAMITA - magnetizirana žica za

jeziku (govoruša) kažu joj da

gromobrane (obično na crkvama).

kakoće. Uskakoćati se

KALANDORA

(uskokodakati se). Izgovaraju i

(Svićnica). Kalandora, zime ora,

kokaćanje, kokaćati, uskokaćati se.

snig do mora. Izgovaraju i

KAKONOTI kao.

kandalora, kalendora, kandelora.

-

KAKORENJE tiho kokodakanje. -

Kakoriti (potiho kokodakati). Uskakoriti se (potiho se uskokodakati). Šta je se bilka

-

Svijećnica

Kalandora zime ora, Ona muti do dna mora, za njan iđe Blaž,

Kaže: to je laž.

uskakarila?

KALATI - oslabiti; izgubiti na

KAL

težini; posustati u žestini u

kali.

-

kurje oko; naboj. Bole me

jogunluku i sl. Samo se ti joguni,

1 48

KALAUZ

KALUN

nećeš dugo, kalat ćeš ti već. Vidi

KALEŽ posuda (srebrena ili

kalo, pokalati, skalati, skalati se.

pozlaćena) iz koje svećenik pije za

KALAUZ

bogoslužja (mise) u crkvi.

ključ; otpirač. Tuđa

-

-

zemlja ka/auza nema.

KALIGER

KALCETE

KALIJA - sud za vino ili vodu ( l -3

kratke čarape

-

postolar, šušter.

-

(dokoljenke). Neki ih nazivaju gete.

litre). Izgledao je poput lončića, samo

Vidi klašnje.

što je od boljeg tanjeg materijala

.

KALDEJA dio štednjaka u kojem

(bakra). Vidi saplak.

se drži voda (rezervoar na štednjaku).

KALITAN bolestan. Vidi

Izgovaraju i kaldaja. Vidi škaldin.

mramoran.

KALDRMA pločnik od kamenih

KALITI

ploča ili kamenih kocaka.

hladiti

Kaldrmavanje (postavljanje

2. polijevati tek pečeno zemljano

kaldrme), kaldrmati, kaldrmavati

posuđe vodom s umućenim brašnom

(staviti, stavljati kaldrmu),

da postane trajnije. Vidi kalivo.

pokaldrmati (pokriti kaldrmom),

3. isto što i tangati. Vidi okaliti.

kaldrman, pokaidrman (pokriven

KALIVO

kaldrmom). Vidi salidž, salidžanje).

brašno kojim se kali zemljano

KALENDAR knjiga s popisom

posuđe.

dana, mjeseci, blagdana, svetaca,

KALIVORA

mjesečevih mijena i sl. U

KALO - gubitak, manjak koji ode na

prenesenom značenju kalendar u

razmjerke, na sušenje i sl. Vidi

leđima (kostima) znači bolest,

kalati, skalati, skalati se, pokalati,

reumu ili nekadašnji udarac. Ta

kalada.

bolest najavljuje promjenu vremena,

KALOPER neka mirisava biljka.

tada je u pogoršanju.

KALPAK vrsta visoke valjkaste

KALEŠTAR drvena prečka za

kape. Nose je alkari i alkarski

povezivanje kašuna pri gradnji

vojvoda. Vidi klobuk, oštruljica.

betonskih zidova. Raspor je unutar

KALUMILA

kašuna i sprečava suzavanje, dok

KALUN velika drvena ili željezna

kaleštar sprečava širenje.

balota. Kaluniti, kalunati (dobro

-

-

-

-

-

Li

-

l . zagrijavati, kovati i

vodi željezo da bude čvršće.

-

razmućeno pšenično

-

isto što ikarivola.

-

-

-

vidi kamomela.

-

KAMEN

J49

KALUNCIN

izbijati pri balotanju). Skaluna san je

kajiša imali prigodu pOgOdl1ll za

(dobro sam je izbio, odletila je).

kaljkanje. Vidi iskaljkati,

KALUNCIN - isto što i tundin.

probadača, zumba.

KALUNĐER - kaluđer. Vidi dura.

KALJUŽA - glib, blato. Vidi dol.

KALUP - J . oblik, obrazac, tvorilo.

KAMARA soba (koja u pravilu

Najpoznatiji su opančarski, lončarski

nije zajednička) . Izgovaraj u i

(bakI·arski), bačvarski. Vidi šagum,

komora, komara. Kamerin je mala

dešenj, mustra.

sobica (u koju baš svatko ne ulazi, u

2. uzdužni ukras (mrske) na kotuli,

kOjoj se drži divojačko ruvo i sL).

štovarici i sl. Vidi mrižarica.

Kamarica je sobica na kući za

KALUPAN - pravilan, šesan, lijepo

golubove i druge ptice (obično

učinjen, ukalupljen.

napravljena pločama u zidnoj

KALUPANJE slaganje odjeće

šupljini). Vidi ševar, ćibula.

(presavijanje prije nego se odloži u

KAMBRIČAN

skrinju). Da se ne unište kalupi,

(bijelo kupovno platno za košulje).

znaju ih nizati na konac (kad se

KAMEN -

odjeća opet bude nosila, konac se

kamenica, škrilja, plova (žabica),

izvuče). Vidi skalupati.

ploča, piljak, škalja, oštrac, rs,

KALJAK - zadnji kutni zub, umnj ak

poravnanac, žal(i)kovac, žal

(koji niče tek poslije 20. godine

(šuder), pržina, sovura (muć,

života)

tučenak), salidž, šakavac (šakarac),

KALJATI se - nečistiti se, brijati

živica (živac), biljutica, valutica,

se, ali i sramotiti se. Okaljati se

modrulj, pola, kuk, muJika,

(osramotiti se) . Nisan okalja sebe niti

praskoč, vaca (zidnica), grip, grota,

ikoga svoga (nisam osramotio).

skruglac, škrip, bunjada, cilac,

Okaljan (osramoćen). Zakaljan,

žestac, sičika (sera), greza, vrsta,

zakaljati (izbrljan, izbrljati).

belegija, sedra, kremen, kamenica,

KALJKATI čistiti zivak iz kamiša

sopica, površnica, zub, stražental,

od lule (obično komadom žice uz

vundamenat, prag, vratnik, sinjal,

udaranje o kamen da zivak ispadne),

mejaš, steljak, uboj (kamen od

čistiti zube i sl. Neki su na završetku

uboja), grudina, gomela, ćula,

-

-

-

-

I. vidi

od kambrika

bovan,

KAMIŠ

1 50

KAMENICA

kava, petrada, štamp (trapanj),

5 . mira (za žito); takve su kamenice

kunj.

bile po varošima.

2. brus kojim se oštri ustra.

KAMENICA kamen koji može u

3. mlinski kamen, mlin.

šaku. U tučama među zavađeni m

4. kamenac.

selima, glavno su oružje bile

5. modra galica. Kažu i galica.

kamenice. Kad smo prolazili isprid

KAMENICA

njijovi kuća, zasuli

-

1 . šupalj (šupa)

-

Sll

nas kamenicon.

kamen u brdu, zgodan za

KAMENMOST selo u imockoj

prikupljanje vode. Iz kamenica su pili

zagori sa zaselci ma Nebriževac i

čobani, blago za sušna vremena te

Perića Brig. Vidi Podbablje. Na

zvijeri . Za neke manje, ljepše

Kamenmostu obično su čekali

oblikovane kamenice su znali da su u

đendari i viiance i kažnj avali lj ude

njima Turci tucali kavu. Č obani su

koji su nosili duhan ili što drugo što

kamenice čuvali, čistili, pokrivali

je bilo zabranjeno.

-

grmljem i sl. Vidi stublina, dvogrla.

Kamenmoste, ni selo ni grade,

2. kamena posuda koj u su spretniji

Pokraj vode ti najveći smrade.

znali izdupsti u kamenu. Obično je

KAMENSKO selo u sinj skoj

staj ala ispred kuće. Iz nekih je jelo

zagorI.

blago, a neke su služile kao vidro

KAMERIN

(maštilo) za pranje. U sličnoj

KAMIČAK

kamenici držali su ulje u onim

grla u Sinju. Vidi obdulja.

dijelovima zagore u kojima rađaju

2. brdo u Sinju.

masline.

KAMIKATI prenemagati se,

3. kamena posuda u crkvi

uzdisati, kukati, žaliti se (od bolesti,

(krstionica) u koj oj stoj i kršćena

muke ili čega slična).

voda.

KAMIŠ

4. spremište pri rubu vinograda u

kroz koju pušač uvlači dim (čibuk).

obliku kocke izrađeno od kamena ili

Bio je dug tridesetak centimetara, a

betona u kojoj se razmućivala modra

bilo ih je i oko jednog metra. Najviše

galica.

su ga izrađivali od rašeljkova,

-

vidi kamara.

-

-

l . trka trogodišnjih

-

-

l . drvena cjevčica na luli

javorova, kljenova, trnova

KAMI Š AR

151

KANAZLE

(trnovac) drveta, od zovine i sl.. Vidi

KANAL umjetno stvoren prokop.

krivača, zivak, kaljkati, iskaljkati.

Vidi kopanica, korniža, gurla,

Kad se dvoje nikako ne trpe, a

jarak, rovanj.

prisiljeni su biti zajedno, kažu: Ljube

KANALA - vidi kanela.

se kroz kamiš. Gadna je kletva:

KANALICA

Dabogda ti noge kroz kamiš virile.

kanalom na sebi za otjecanje vode.

2. isto što i puvaijika.

KANAP - mjera za površinu,

KAMIŠAR čovjek koji proizvodi i

odnosno zemlja veličine jednog

prodaje kamiše.

kanpa. Dijeli se na kvarte (prema

KAMITAV isto što ikanitan.

količini žita koji se može dobiti s te

KAMIZA žena tugaljivog glasa,

površine), a kvarti na tavole. Neki

uvijek spremna da cmizdri, plače.

četvrtinu kanpa zovu čerek. Vidi

KAMOMELA kamilica. Govore i

kampotika.

kamomila, kamumila, neki i

KANATA završetak nekog posla.

kalumila, kalumela. Popit će.\:

Izgovaraju i kanada. Inače, to je

kalumilu (kažu kome kad je zločest).

naziv za nešto što je zadnje preostalo

KAMPANEJA - zvonik (tako

(maslo, mlijeko i sL). Eto dico, to van

n ajčešće kažu). Izgovaraju i

je kanada. Vidi pik-vik, ultima.

kampanel, kampavel i sl.

KANAVAČA krpa za suđe.

KAMPOTIKA porez na zemlju,

Izgovaraju i kanavaca.

zemljarina. Izgovaraju i kanpotika,

KANAVINA - trajina za

kanpotik, kenpotik. Vidi kanap,

obmotavanje pipa (špina) da ne kape,

livel, kanon.

kučina. Stavljale su je cure u ramena

KAMRKATI - šmrkati, kašljucati,

da im odjeća bolje stoji.

jadikovati, kmečati. Odatle

KANAZLE metalna posudica

kamrkanje. Kažu i kamrčati.

izrađena tako da se zgodno smjesti na

KAMUMILA

određeno mjesto u pripašnjači. U

-

-

-

-

-

KANADA 2. Kanada.

-

-

vidi kamomela.

1 . vidi kanata.

-

kupa, crijep sa

-

-

-

-

kanazle su stavljali kremen, baline i

stupu za punjenje pušaka kremenjača i sličnih starinskih pušaka. Vidi rog.

KANČiLO

1 52

KANTAR

KANČILO namotaj pređe (dobrin

KANITAN mrljav, slab,

debeo). Izgovaraju i kančelo.

nesposoban kao dijete koje se rodi

KANDA kao da.

prije vremena, boležljiv. Izgovaraju i

KANDELA svijeća.

kalitan, kamitav. Slično je špatan,

KANDELICA vidi kandžarica.

civil, žentilan.

KANDELIR svijećnjak.

KANITI

KANDŽAREPA -'neposlušna,

štroniti. Kanila mi je kLva na vri

neuredna i skitljiva cura. Kud odaš

glave. Kani samo malo (samo kap).

ka kandžarepa.

Kanila mu (dobio je nešto iznenada i

-

-

-

-

-

-

-

kapniti; samo malo uliti,

KANDŽARICA vrsta posude.

bez puno truda).

Kažu i kandelica.

KANITI se

-

-

ostaviti se nečega.

Moja ruka prosa,

Kani se ćorava posla. Slično je

Kandžaricu nosa,

okaniti se. Il se ženi il me se okani.

Ko mi da, Bog mu da, Ko ne da, iz guzice gleda.

KANO kao. -

KANOĆAL dalekozor, durbin. -

KANDŽIJA bič, škurija, remen.

KANOL držač za klupko pri

KANELA pipa za vodu ili na bačvi

pletenju.

za vino, slavina. Izgovaraj u i kanala.

KANON

Neki kažu kantulja.

mletačke uprave). Vidi livel,

KANETA drvena naprava u koju

kampotika.

pletilje zadijevaju pleteće igle.

KANPOTIK vidi kampotika.

Momci su rado, iz ljubavi rezbarili i

KANTA limena posuda, limenka

poklanjali djevojkama kanete.

(vidi brema ili ramina).

Zadijeva se igla bez klj una (kod

KANTAR vrsta vage s željeznom

pletenj a na kanetu). Kaneta ide za

polugom (miračicom, batinom) na

pas, a ostale su igle u pletivu. Kod

kojoj su obilježeni brojevi, (odnosno

igala kljunašica ne treba kaneta.

križi) a po njoj se pomiče balota

Izgovaraju ikanjeta.

(jajca, mudo) kao uteg, također od

KANGARATI se

željeza. Ubila ga jajca od kantara

-

-

-

-

zatrovati se.

Kangarala se rana (krv i sL).

-

daća na mlinove (za

-

-

-

-

(kad umre mlinar, trgovac i sL). Teret se objesi o kljuku, podigne uvis i

KANTARIĆ

153

KAPAK

tako se mjeri. Razumi se ka magare

KAOČINE selo u drniškoj zagori.

u kantar (razumije se slabo ili

Vidi Miljevci.

nikako). Vidi krik, livel, kantarić.

KAPA

KANTARIĆ

(pokrivalo za glavu). Naročito je

mali kantar za

-

-

-

dio muške ili ženske odjeće

vaganje manjih tereta (oko 10 kg.),

poznata crljenkapa. Nose je alkarski

kilar.

momci i arambaša. Kapa s kitama

KANTATI

-

pjevati. Vidi kontati,

čantranje.

zove se kitarica. Curska kapa (nose je djevojke dok se ne udaju). Dobija

KANTINELA drvena oduža letva,

je drvenu kapu (dobro ga namlatilo).

služi kao podloga za crijep na

Teško kapi na manitoj (ćelavoj)

krovovima. Zamijenila je žioku. Vidi

glavi. Tdko kapi kad je baba nosi.

kantolac.

Naresla mu kapa (digla mu se kosa

-

KANTOLAC odeblja okraća letva.

na glavi od straha ili bijesa). Izresta

Vidi kantinela.

mimo kapu (osilio se; pravi se veći

-

KANTRIGA KANTULJA

-

-

vidi katriga.

nego je). Vrti mu se kapa na glavi

pipa, slavina (na

(nije mu lako, ima velikih

bačvi). Vidi kanela.

poteškoća) . Pivat iz kape znači

KANTUN kut, ćošak.

pjevati bez glazbene pratnje

KANTUNAL ormarić (obično je uz

(deklamirati) držeći kapu pred očima

krevet ili u ćoši (kantunu). Kažu i

kao da se iz nje čita (govore i pivat iz

škabelin.

knjige, iz libra, iz lebra). Vidi

-

-

KANZA gornji dio drške noža

kokulj, mica, kalpak, oštruljica,

argaša Ci sličnih noža). Postoje dvije

ravnjača, počelica, strijač, saruk,

kanze. Izgovaraju ikanze, kanzle.

peškir, steći.

KANJANE selo u drniškoj zagori

KAPAC

sa zaselkom Zidić. Vidi Gradac i

Kapac da opi vaš. Znači i sposoban,

Kadina Glavica.

kadar. Da vidimo ko je kapac

-

-

KANJERKATI

-

odugov lačiti se

-

možebitno, lako moguće.

priskočit priko ovoga jarka.

nečim. Kanjerkala, kanjerkala pa eto

KAPAK 1 . škura na prozoru. Vidi

isto nestalo. Vidi okarnjakati.

kapke.

KANJETA

-

isto što ikaneta.

-

KAPUNANJE

1 54

KAPARA

2. poklopac na rakij skom kotlu. Vidi

KAPIĆ

kapić.

nabijača, kremen.

1 . kapisla, detonator. Vidi

-

KAPARA novac, ili nešto drugo

2. dio kotla za pečenje rakije (gornji

koj e kupac daje prodavatelju kao

dio). Umjesto kapić, mnogi govore

garancij u da će pogođenu robu

kapsul. Vidi kapak.

kupiti, a ako pak odustane od

KAPKE pokrivači za oči (meću se

kupovanja, nema pravo na vraćanje

konj u sa strane očij u da se ne plaši).

kapare koj u je dao prodavaču.

Govore i slipice. Vidi kapak.

Međutim, ako prodavač odustane od

KAPORAL

prodaje, mora vratiti duplu kaparu,

KAPRIC inat, dišpet.

tj . u duplom iznosu. Kaparanjem

KAPSA vidi kapsela.

kupac robu bezecira (zapikećuje) i

KAPSELA

nitko je ne može kupiti prije nego on

Izgovaraj u i kapseI. Neki kažu

možda odustane. Kaparati (dati

kapsa, a sanduk skupa s postoljem za

kaparu za nešto), kaparan (za kojega

nošenje zovu kapsala.

je dana kapara) . Kapara san jednu

KAPSUL vidi kapić.

junicu. Ova je ovca kaparana. Vidi

KAPSULA lijek (kruti).

zakaparati, zakaparan.

KAPUČiNA isto što ilepušina.

KAPAVICA kuća koja

KAPULA crveni luk. Sidi vila na

prokišnjava, koj a kapi (odnosno koja

moru, kosa jon na dvoru. Ljut ka

je na brzinu sklepana samo da ne

kapula. Zakapuljen (namazan

kapi).

kapulom, namirisan kapulom) . Smrdi

-

-

Teško ti je svakomu čoviku, Koji ima kuću kapa vicu,

-

vidi kapural.

-

-

-

-

mrtvački sanduk.

-

-

-

-

ka da je zakapuljen. Kapulaš (ljut, žestok čovjek, kapulica).

I u kući ženu lajavicu.

KAPULICA sjemenski crveni l uk.

KAPETAN vojni zapovijednik. Za

To je i čest nadimak žestoku čovjeku,

vrijeme mletačke uprave to je bio

koji lako plane. Isto kapulaš. Vidi

visoki vojni zapovijednik u krajini

rapadžik.

(neposredno ispod kolunela). Daje se

KAPUNANJE

kao pridivak onima koji vole

kopunanje.

-

zapovijedati.

-

-

isto što i

1 55

KAPUNJERA

KARAKTER

KAPUNJERA mala kućica s

sura, mačka, krik (žlajb, vinta),

jednom prostorijom, kućerčić (obično

copanj.

podalje od kuće).

KAR nevolja; napast; prijekor.

KAPURAL

Neće biti kara. Nakariti se (biti

-

-

l . visoki vojni čin u

-

banderiji. Izgovaraj u i kaporaJ.

prekoren zbog nečega, naći se u

Daje se kao pridivak.

nezgodi). Karati (koriti,

2 . jelo slično arambašićima.

prijekoravati, grditi; slično je, ali nije

KAPUT tako se kaže kad utrešetu

isto što i kaštigati). Ćer kara, nevisti

jedna družina dobije svih I I punata.

prigovara (kažu za svekrvu). Nit me

Slično je za trijunp i za koncinu.

kara, nit mi prigovara. Vidi karati

Neki kažu da je kaput tek kad se

se, karanje, breskaran, pokaranija,

doboij u svi štikovi (baze), a da je

skaron, kaštiga.

doguz kad se dobij u svi punti, a ne

KARABIT

svi štikovi.

svijetljenje. Karabituša, karbituša

KAR zaprežna kola domaće izrade.

(svjetiljka na karabit) . Vidi lampa.

Neki kažu samo kola. Vidi medvidi.

Na karabit znade drčina pucati oko

Ima ove dijelove:

Božića.

l . zadnj i đir: aks, krnje, zadnje

KARACA kočija, dvokolica.

trakine, igla (spaja dva dira), kištuk

Obično su je imali samo ugledniji i

(kistuk), okovi, brage, krik, mačka.

imućniji ljudi, svećenik i sl.

2. pridnji dir: aks, krnje, prve

Izgovaraj u i karoca, karaca. Kažu i

trakine, puze, kištuk, okovi, puštuk

đardinera.

(spaj a iglu i pridnji dir), brage.

KARAKAŠiCA selo u sinjskoj

3 . kolo: puška, šiška (trupina),

zagori. Vidi Sinj.

okovi, palci, gobeije (šare), šina.

KARAKTER obilježje čovjekova

Drveni kar nema okove ni šine (sve

poštenj a i njegova odnosa prema

je drveno). Medvidi nemaj u ni pušku,

svojoj okolini. On ti je karakter (on

ni šišku, ni palce, ni gobelju, ni

je pošten, ne boj se da ćete prevariti,

okove ni šine.

iznevjeriti i sL).

-

-

Vidi redine, purtela, koš, oklop,

vagir, procip, timun, jaram, teljug,

-

karbid, sredstvo za

-

-

-

KARIVOLA

1 56

KARAKUS

KARAKUS

-

vrsta konjske bolesti

KARAUT naziv za ribani kiseli -

(upala zgloba stražnje noge). Vidi

kupus. Neki izgovaraju graut.

okarakusiti.

KARA V debel (veliki guzica). Vidi

KARALIĆ selo u drniškoj zagori.

kare.

Vidi Miljevci.

KARBULANJE

-

-

KARAMACAN

-

l . pomagalo za

-

jedna od igara u

zagori (vrsta bližanj a) . .

prevoženje rasutog tereta (dva koca

KARE

su ručke, nekoliko platica poprijeko i

kare.

drveno kolo, u novije vrijeme

2. guzice (pogrdno). Je si li napunija

željezan kotač). Gura ga jedna osoba.

svoje kare? Vidi karay.

Kažu i karamac te kulaze. Vidi

KARGATI zbijati nešto ili pokraj

ćivare, karivola.

nečega (u pravilu šipkom ili

2. vrsta cvijeća, iris, perunika. Kažu i

polugom).

mačina (ima lišće poput sablje).

KARIJOLA

KARANVILKA

KARIK aš (muški karik) ili trica

-

vrsta starinske

-

l . burag. Govore i velike

-

vidi karivola.

-

-

puške (prema kasi). Vidi rašak,

(ženski karik) u briškuli ili

roga.

trijunpu. Može biti od igre ili

KARANJE korenje, prekoravanje;

vorešti (koji nije od igre).

svađanje. Vidi kaštiga.

KARIKAŠ

KARAPEJ nekoliko kuća skupa

karikama). Vidi argaš.

(komšiluk, obično zbijen), zaselak.

KARIKE

Izgovaraj u ikarapaj, karapel. Vidi

KARITATIJA velika socij alno­

svrtlog.

moralna potreba. Kažu ikaritat.

-

-

-

-

veliki nož, nožina (u

isto što i krnje. -

KARATELICA mala bačva,

Veliki je karitat pomoć tomu čoviku.

bačvica. Izgovaraju ikaratil.

To je velika karitatija.

KARATI

KARITULA pletenica kruha. Vidi

-

-

grditi, koriti ; ljutito

-

opominjati (zbog nedoličnog ili

dreca.

nezrelog ponašanja, zbog loših ili

KARIVOLA ručne tačke.

krivih postupaka). Vidi kar.

Izgovaraju ikariola, karijola,

KARATI se svađati se.

kalivora. Prije je bilo sve drveno,

-

-

poslije je došao željezni kotač, u

KAŠ A

1 57

KARLOVA

zadnje vrijeme gumen (takvu

KASNO zadnje dijete koje su

kari volu neki zovu šukare). Vidi

dobili neki roditelji (obično podosta

karamacan.

mlađe od ostale djece). Vidi trze,

-

KARLOVA posuda (drvena) u

isporče,

kojoj se drže spirine za prasad.

KASTAŠ uzvik koji djeca uzvikuju

Danas ima sve manje km'lova od

pri nekim igrama. Onaj tko vikne

-

-

.

drveta. Zamjenj uj u ih razne kante od

kastaš! ima pravo očistiti teren da bi

lima i plastike. Ima guzice ka

lakše postigao dobitak. Uzvik se

karlove. Vidi raskarloviti se.

obično ne primjenjuje pri balotanju

KARTA - papir. Karta-kanta (crno

(ne smije se čistiti oko balota).

na bijelu).

KAŠA jelo pripremljeno od vode i

KARTA pismo.

br&šna. Ko bi pustija janje, a uvatžia

KARTINA - cigaret papir.

se kaše ? Kaša se kuhala zbog

KARTULINA l . vrećica s nekim

siromaštva kad se nije imalo

sadržaj em (bojom, biberom i sL).

dovoljno brašna za kruv ili puru.

2. dopisnica. Dobija san kartulinu.

Naročito za vrijeme ratova kaša bi

KARTUN debela karta, karton.

bila često hrana. Kuhala se od svih

KASA - kundak starinske puške

vrsta žitarica, ponajviše od pšenična i

(kremenjače, nabijače, štuca i sL).

kukuruzna brašna. Vidi kumpirača.

Vidi karanvilka, rašak, roga.

Inače, kaša je bila pojam siromaštva,

KASAP mesar. Isto kasapin.

a one koji su se njome hranili zvali

KASAPITI sjeći ili rezati na manje

kašari. Kaše, rane naše. Više si ti

komade, komadati. Vidi bikariti,

posrka kaše nego ja. Bi se usrićila,

čerečiti, permaćiti, uditi.

ka prase kad upane u vrilu kašu (ne

KASATI hodati (skakutati,

bi se usrećila). Kaša na mliku,

skakućati) na jednoj nozi. Djeca se

mličnica (jelo koje se dobije kad se

natječu u kasanju. Ajmo ko će više

kaša kuha u vareniki možda

na jednon nogi.

pomiješanom s vodom; to je dobra

KASATI hodati; tumarati;

hrana, jer je obično bilo kaše na

obigravati. Oni bi po vazdan kasali

vodi). Odlivena kaša (kaša koja se

okolo.

odlije od pure dok purnja). Začinja

-

-

-

-

-

-

-

-

SLl

KA Š ETA

1 58

KATRIGA

se na razne načine (uljem, ljutikom,

KAŠNJE - kasnije, poslije. Kašnje

stučenim lukom ili malo poprženom

je bilo lipo vrime.

kapulom). Vidi rkać, gargaše, prga,

KAŠTIGA - prijekor, kar; kazna.

bungur.

Kaštiganje (korenje, prekoravanje,

KAŠETA - l . drveni sanduk. Vidi

karanje; kažnjavanje). Kaštigati

kištra.

(koriti, karati; kažnjavati). Dozna li

2. ladica.

ti ćaća da se skitaš i pušiš, kaštigaće

KAŠIKA - l . žlica (neki i tako

te (biće kaštiganja). Bog ga je

govore, naročito za midenu). Kašika

kaštiga (kaznio). Kaštigan

je bila od drveta. Djelovi su držak i

(prekoren; kažnjen). Već je on zbog

kusalo. Svatko je imao svoj u kašiku.

toga bija kaštigan.

Kašike su se obično držale ukrtolu

KAŠTRADINA - vidi koštradina.

koji bi bio obješen o gredu. Znan ja

KAŠUN - drven sanduk, spremnik za

kako mu i kašika u kući stoji (dobro

žito. Tako zovu i pomagalo pri

ga poznajem). Ne diže taj ništa teže

dizanju betonskih zidova. Vidi

od kašike. Velika je kletva: Iz kašike

ambar, koš.

te zmija ujla. Ostavija kašiku (umro i

KATA - žensko ime. Sveta Kata,

više mu ne treba jest). Vidi rana,

snig na vrata. Sveta Kata zapričuje

varnjača.

vrata. Sveta Kata vrata zatvara, Sveti

2. dio mlina na mlinicama

Andrija otvara.

kašikarama, lopatica u koju udara

Sveta Kata poštovana,

voda, prešlica.

Do Božića misec dana.

KAŠIKARA - mlinica na kašike

KATABUJA - zatvor, aps, pržun.

(na brzim manjim rijekama). Vidi

KATANAC - lokot.

tumbas.

KATINA RUKA biljka rozih

KAŠLJUKATI - kašljucati, pomalo

cvjetova. Kad cvjetovi otpadnu ima

kašljati. Počeja san kašljukat.

rogače.

Kašljukanje (kašlj ucanje).

KATRIGA - stolac, može biti

KAŠNJAK donji čep na bačvi

različitih oblika (obično je s

(otvara se kasnije).

naslonom). Neki (rijetki) izgovaraju

-

-

kantriga. Vidi tronožac.

KATRIGAŠ

1 59

KELJ ITI

KATRIGAŠ - tronožac s naslonom.

KAZAN - kotao (za pečenje rakije,

KAUCIjA - j amstvo za naknadu

za topljenje slanine, za kuhanje

moguće štete; ulog koj i se vraća, ako

hrane).

sve bude u redu. Vidi kapara.

KAZULA - misnica. Izgovaraju i

KAUŠTIKA vidi vitrijola.

kažula.

KAUR - kršćanin (za Turčina; u

KAŽELA - kućica koju ljudi

pravilu katolik; praVoslavac je za

podignu u vinogradu, namijenjena je

jedne i za druge vIa). Daju ga kao

čuvanj u grožđa u vinogradu. Obično

nadimak. Drž kaure daleko je Ljevno.

je rađena od ševara, sirčine ili

KAVA - napitak od prave kave,

trstike. Kažela je i na brzinu sklepana

ječmd ili ozimice.

šumska kuća za čobane. Vidi

KAVA - kamenolom. Kažu i

košara, trim, ćelar.

petrada. Kavanje (vađenje kamena,

KAŽIN javna kuća, kumpleraj.

rad s minama, polugom i maljom) .

KAŽULA - isto što i kazula.

Kavati (vaditi kamen). Ko bi mu

KEBA - vidi ćibula.

kava po noj vrućini.

KECITI se namještati se za veliku

KAVADA - rajčica, pomidora.

nuždu ili kao da ćeš vršiti veliku

KAVALETA - prenosna drvena

nuždu. Kecilo je nadimak čovjeku

prigoda, armadura za izvođenje

koji se keci (keci guzicu) . Vidi

zidnih ili bojadisarskih radova na

nakeciti se. Izgovaraju i kečiti se,

kućnim zidovima, neki je zovu koza,

Kečilo, nakečiti se.

kozlić.

KELEČ

KAVARA - sud u kojemu se kuhala

KELJA - gadna žena.

kava. Vidi kogula.

KELJAV - gubica nakrivljenih u

KAVEN - kafen, boje kave. Kažu i

rubovima (inače kad nešto s

kavenkast.

gubicama ne valj a) .

KAVGA - svađa.

KELJE - vrsta igra bližanja (bliške).

KAVGADŽljA onaj tko je sklon

Govore i kelja.

izazivanju kavge.

KELJITI - piljiti (naročito u jelo

-

-

-

-

-

vrsta noža.

dok drugi jedu). Jidite vi, ja ću keljit.

KESITI se

1 60

KELJITI (se)

KELJITI (se) - slično što i beljiti se.

KEREPITI - teško nositi; raditi za

Vidi iskeljiti.

slabu plaću. Vidi skerepiti se.

KENDRAŠ naziv za loše vino od

KERDEŠITI se siliti se, praviti se

koj ega boli glava. O§amutija me oni

važan.

kendra§. Vidi murgaš.

KERNITI udariti; baciti; odbaciti.

KENJAC magarac, parip, konj .

Kerni bule daleko. Vidi derniti.

Kenja je magarica. Vrljcu, obično

KESA

tvdoglavu, kažu: Kenjac jedan.

drže novci (sveže se oko vrata pa

Kenjac je i kobilica (konjić, koza)

ispod košulje da netko ne bi pokrao).

na guslama.

U kesi se drži i duhan (duvankesa).

KENJATI - srati ; govoriti svašta,

Kesaroš (džepar).

-

-

najčešće bez veze. Ne kenjaj (ne

-

-

-

l . torba, torbica. U kesi se

Te§ko kesi često kumajući, I magarcu s kanjon putujući.

pričaj gluposti).

KENJKATI pomalo, ali uporno

Mi možemo biti pretelji, a na,ve kese

zaplakivati, žaliti se, gunđati. Kenjka

neka se grizu (Mirom miri, cinom

cilo jutro, ne može ga se vi§e slu§at.

cini). Zmija mu kesu čuva. Ako smo

Slično je žvenjkati.

mi braća, nisu nan kese sestre. Tko

KEPČIJA - vidi kaciG)ola.

je težak na kesi, kome je teško platiti

KER - pas.

(koji bi skupo proda, a cine kupijo),

-

Curo moja, svoga kera veži,

kažu mu: Odri§i kume kesu. Vidi

Da na moga kolegu ne reži.

tobolac, mačak, britkaš, ukesati.

KERA - pogrda ženska; kučka.

2. vreća (ponajčešće koja nije od

KERAV - nakriv(ljen), krivostran.

platna). Kesica (vrećica).

Može značiti i krnjav. Vidi (j)erav.

3. isto što i muda, odnosno koža oko

KERDEŠIN

muda. Kesa i muda.

-

svileno oštro platno

(za krožet, jaketu, inače za

4. mrežasti dio vlaka. Kažu i

djevoj ačku odjeću). Vidi krožet.

vlačina.

KEREP - skela od više povezanih

5 . jedan od pridivaka.

lađa, bačava, balvana (za prijelaz

KESITI se smijati se (često zlobno

preko rijeke). Vidi skerepiti se, lađa,

i bez velike potrebe) pokazujući sve

gaz.

zube. Kažu i keseriti se. Slično

-

I

t

161

KETITI

KIJATI

iskesiti se. Šta si se iskesija, je te lipo

KIČATI nasloniti se; dodirivati se.

vidit ? Šta si iskesija te konjske zube,

Riječ se koristi i kod balotanja i

lipi su ti nema šta ? Nadimak

znači cikati.

kesonja. Vidi keljiti se.

KIČKATI

KETITI umiriti se; ležati budan ne

(odnosi se ponajviše na životinje) .

mičući se; pritaj iti se, oklijevati,

Vidi kič.

čekati.

KIĆEN ukrašen (nakitom,

-

-

guzati pri spolnom činu

-

-

KEVA štapina s balotastom

cvijećem, zelenilom i s1.) . U

kvrgom na kraju. To nosaj u čobani i

razgovoru između dviju rečenica

služi im za obranu ili štapanje. Kažu i

često kažu: Brate moj, mili i kićeni.

kevaš. ledna vrsta keve (šudla) služi

Kažu ikićan.

za šudlanje (kevanje). Izgovaraju i

KIĆENICA bogato okićena

keva, kevanje. Nekad se kevom

grotulja s orasima i j abukama (dva

naziva samo kvrga na vrhu štapa.

špaga u križ) koju mlada nevjesta

V idi bakeva.

treba prebaciti preko mladoženj ine

KEZME mlado prase. Govore i

kuće kad je dovedu djeverovi pred

kezmić.

kućni prag mladoženje.

-

-

KEŽAST

-

mrljav, sitan,

-

KIĆENKA l . nakit (crne kite) na -

nesposoban, nerazvijen (obično

crljenkapi.

živinče, ali i čeljade).

2. jabuka sa zabodenim novcima

KEŽUA

kojima se kupovala mlada.

-

nadimak kežastu

čovjeku. Kažu i kežin.

3. nakit, kite na remenj u konja.

KI

Obavezno je imaju alkarski konji.

-

kao. Isto ka.

KIBICAR

-

kibic, promatrač kod

KIDATI mesti, čistiti štalu -

igre balota, karata i s1.

(metlom brstinom). Vidi iskidati.

KIBLE tralje iz kojih se s jedne

KIDISATI navaljivati, napadati.

strane može iskreniti teret.

Neki kažu kindisati.

KIČ

uzvik kojim se prati odnos

KUATI kihati . Kija magare kiša

dvij u životinja (naročito magarca i

će. Kija snig (jako pada). Nakija je

magarice). Kič, kič! Vidi kičkati,

snig (napadao je). Kijanje (kihanje).

tara.

Kiniti (kihnuti).

-

-

-

-

KISELINA

1 62

KIJARNITI

KUARNITI baciti, obično lj utito,

KILJATI rezati tupim nožem,

ali i naglo odgurnuti. Kijarnijo je

kusturom. Kiljanje (rezanje nečega

bocu i vino u njoj. Kijarniću te,

tupim nožem). Vidi prikiljati,

odletićeš u vrta. Vidi zakijarniti,

iskiljati.

kiniti, kišati.

KINĐURITI se pretjerano, pa i

KUEVO selo u sinjsko-kninskoj

neukusno se uređivati, od velike sile.

zagori. Franjevačko župno mjesto

Ne vidi gledati od sile. Kinđurenje

(sv. Mij ovii Arkanđel). U župi je i

(pretjerano kićenje i uređivanje). Vidi

selo Uništa (sv. Josip). Glavna je

nakinđuren, nakinđuriti se.

podjela sela na Kranjce i Šokce.

KINITI

Vidi krajni.

Vidi kišati.

-

-

-

-

l . slično što i kijarniti.

-

Pitaju me di bi najvolila.

2. kihnuti.

U Kijevu ispod Mijovila.

KINTA novac. Neman ni kinte

KIKA

-

l . dugi dio kose koji se

-

(nemam ni novčića).

ostavi, a ostalo se ošiša. Vidi perčin.

KINJITI mučiti (obično okrutno).

2. kosa, obično duga, a i neuredna.

KIP obličje. Po kipu čovik po duši

Kike (pletenice).

đavao

KIKAŠ čovjek duge kose. Kažu i

KIPEĆ

Kiko te Kikan.

KIRIDŽUA kirij aš, osoba koja se

KIL kilogram.

bavi prevoženjem tereta ili ljudi.

KILA povećana mošnica. Kilav

Daju ga i kao pridivak. Kirijašiti

(koji ima kilu ili koj i se ponaša kao

(baviti se kiridžij skim zanatom). Vidi

da ima kilu, koj i je mlitav,

rabadžija, kar.

bezvoljan). Okilaviti (dobiti kilu).

KIRUA najamnina, vit.

Kažu i okiloviti. Vidi maganjati se,

KISALI

kiJavica, pasica.

Kisali kupus. Vidi karaut.

KILAR

KISATI (se) močiti (se). Ostavi da

-

-

-

isto što i kantarić.

-

-

-

vidi krvoJjuban.

-

-

-

-

kiseli (i tako govore).

-

KILEŠA čovjek koji ima kilu.

se kisa. Vidi pokisati.

Kilav čovjek je kilavko.

KISELINA kiselo mlijeko. Kažu i

KILAVICA poluga, ćuskija (jer se

kisalina.

-

-

radeći s polugom lako zaradi kila).

-

KISELITI

1 63

KLADNJA

KISELITI osim poznatih značenja,

3. manje od rukovet pšenice (sveže

kiseliti se znači i staj ati dugo i

se okolo slamom ili se oplete). Djeca

nepotrebno na nekom mjestu, obično

obično prave kite pšenice za sv.

na vlagi ili kiši. Šta se one postole

Ivana pa šure zrnje na ivanjskom

kisele vanka ? Kiseliti znači i držati

krijesu. Vidi svitnjak.

gnjilu u vodi i tako je pripremati za

KITICA vrh stabla. Mali se popejo

izradu zemljanog posuđa. Govore i

uvri kitice.

kisaliti.

KITINA

-

KISELJAČA KISTUK

-

-

vidi koseljača.

vidi kar.

-

-

l . snijeg koji s zadrži na

granama stabala. Tako zanju nazivati i sijedu kosu nekog starine.

KIŠA pojava koju često željno

2. plod divljeg sirka i sl.

očekuju u zagori. Smrt i kiša ne more

KIVELICA nabubreni dio na

valit. Za pijanca kažu: Popija bi kišu

drvetu, nateklina.

Isusovu. Kišu koja pada, a u isto

KITITI vidi rukovetati.

vrijeme grije sunce zovu kokošija

KLABUK vidi klobuk.

kiša. Vidi kupusarica, baliti,

KLAČADA rupa uređena za

salaukovina, slembati, speriti se,

'gašenje živog klaka i čuvanje klaka.

okreniti, okišiti se, kalada, sudište,

Izgovaraj u i klačarda. Vidi klačina.

Babin nuga.

KLAČINA mjesto gdje se pravi

-

-

-

-

-

-

.

KIŠATI ljutito razbacivati sve oko

klak, krečana. To treba stručno

sebe (rukama i nogama). Ne kišaj mi

napraviti, potreban je pravi

robu, pravo si poludijo!

majstorluk (da klačina izgori). U

KIŠTRA sanduk, kašeta.

kl&čini se vatra loži tri dana i tri noći.

KIŠTUK

Postupak pravljenja klaka u klačini

-

-

KITA

-

-

vidi kar.

l . ukras na torbama, kapama

zovu paljenje klačine. Vidi ćemer,

(kitaricama).

ogreda, ugljevača.

2. vrh stabla (kitica), vrh kukuruzove

KLADIJA oklagija, lazanjur.

stabljike, sirčine i sl.

KLADNJICE selo u splitskoj

-

-

Beri grma, ma ne lomi kita,

zagori. Vidi ČVrljevo.

Neka reste moja gora vita.

KLADNJA uredno složena veća -

količina drva, posebno su to

KLAŠ NJE

1 64

KLAK

uređivale praškarice, djevojke koje su

KLAPATI

na svojim leđima (uprćene) donosile

udarajući u nešto.

prašku i slagale je na kladnju. Vidi

2. odgovarati, pasati; ići u redu.

peka, drvarica.

KLAPITI udariti, mlatniti. Kažu i

KLAK kreč (tako neki i govore).

klapniti. Vidi oklapiti.

Vidi japno.

KLAPITI se

l . stvarati buku

-

-

KLAMANTATI

-

-'

stalno mahati

-

sanjati. Zna.l: .l:ta mi

se noćas klapilo?

KLAPNJA sanjanje.

glavom.

-

KLAMATI svečano govoriti,

KLASATI pretjerivati pri pričanj u

obj ašnj avati.

(lagati, preuveličavati). Vidi maslati,

KLAMPA gvozdena naprava za

nastaviti se, razvezati.

spajanje balvana.

KLASULJA vrsta trave (obično u

KLANAC uski prolaz, ali i mjesto

polju). Ima klas sličan pšeničnom;

na suhozidu (otvor ili niži zid) preko

više ih je vrsta, zajednička im je

kojega se prelazi u ogradu, vrta i sl.

vlaca. Krave je jedu dok je zelena, ali

Napravijo klanac, moglo bi ga

budući da ima vlacu, upada im za

.l:evesto magare prić.

zube i smeta im. Kad se osuši, gora je

KLANČATI lutati, ići od nemila

od slame i blago je neće. Djeca

od nedraga. Klančanje (lutanje,

ponekad i od nje rade nizak za

tumaranje).

kupine. Vidi žitarica, žiculja,

-

-

-

-

KLANICA

-

kuća (obično velika) u

-

-

stokiasa.

koj oj je jedno ili nijedno čeljade.

KLAST

Vidi klaničina.

sakat. Vidi kljajo.

KLANIČiNA isto što i klanica.

KLAŠNJAV suknen (ali u pravilu

Govori se kad se hoće jače naglasiti

od loša sukna za sukance ili od

samoća. Nije jon lako samon u non

kostreti). Također, poput tek otkana

klančini.

sukna koje nije bilo uvaljalu.

-

-

kljast (i tako govore),

-

KLAPA grupa, obično berekina,

KLAŠNJAVICA naziv za sukno

vragolana ...

loše kvalitete.

-

KLAPAC

-

isto što i vrljac.

Klapica (vrljica).

-

KLAŠNJE l . smotak sukna za -

sukance (jedna pola). Neki tako

1 65

KLEMPAV

KLIPATI se

zovu i sukanac (obično tri pole

2. objesiti se (ponajviše se odnosi na

spojene i opijavčene).

mladu biljku). Kupus je posve

2. pokrivač kolaca na kojima se nosi

klep11lja. Vidi oklepiti se.

mrtvac. Kažu i klašnja. Vidi pokrov.

KLEPO osoba spuštenih (i dugih)

3 . vrsta starinskih čarapa dokoljenka.

ušiju, klempava osoba. Kažu i

Vidi kalcete, gete.

klempo.

KLEMPAV dugih obješenih ušiju.

KLETA kletva. Stigle su ga

Izgovarj u klempov, klepav, klepov.

divojačke klete. Najteže su divojačke

Tko je klempav nadiju mu ime

klet(v)e.

klempo, klepo. Tako često znaju

KLIČAN

nazivati klempava gudina.

torba (okićena torba).

KLEN vrsta ribe.

KLIČKA

KLEPAC - čekić za klepavanje

KLIN željezni ili drveni predmet

kose. Vidi bapka.

trokutasta oblika, a ima razne

KLEPAV vidi klempav.

namjene. Klin se klinon izbija (neki

KLEPAVANJE izvlačenje oštrice

dodaju: Sikiron obadva). Drž se klina

na kosi da bude tanj a i oštrija.

ćeri materina. Vidi pričnica,

Klepati (oštriti udaranjem čekićem).

zaglavak, štika, gusle, kunj.

Kovači u vignju klepaju sjekire,

KLINOVAC

kosirc i štošta drugo uz pomoć žere.

KLIP kukuruzni plod, poveći

Klepana (na koj oj je izvršeno

komad slanine, a neki kažu klip

klepavanje; odnosi se na kosu). Je li

kruva. Igra klipa je jedna od

kosa klepana ? Vidi novoklepost.

poznatijih igara odmjeravanja snage.

KLEPKA zvono na blagu

Dvojica sjednu, podupru se

(sklepana od midine, a ne izrađena

stopalima, a u ruke uzmu komad

od mjedi kao bronza). Klepka

drveta. Pobjednik je onaj tko

obično ide na magare, ovna, ali

protivnika podigne. Kažu i klička.

može i na kravu. Zovu je imidenica

Vidi turina.

te klepetuša.

KLIPATI se

-

-

-

-

-

KLEPNITI te!

-

1.. mlatnuti. Klepniću

-

-

-

-

isto što i kićen. KUčana vidi klip.

-

-

vidi pričnica.

-

-

dobivati veći i j ači

klip (odnosi se na kukuruz). Vidi oklipati se, išti gati se, svitati sc.

KLIPINA

KUIJATI

1 66

KUPINA

-

vidi turina.

Izgovaraj u i šklobučak. Vidi

KLIS selo i tvrđava (kula) na rubu

slabučak.

zagore.

KLOBUK šešir, ali i vrsta kape.

-

-

Teško Klisu što je na kamenu,

Izgovaraj u i klabuk. Vidi kalpak.

A kamenu što je Klis na njemu.

KLUPKO više zmij a skupa (za -

S Klisa se vidi more. Stariji djecu

vrijeme kucanje). Polako se klupko

pitaju: Bi li vidija 'Klis? Ako dijete

odmotava.

kaže da bi, uhvate ga za uši i dignu

KLJAJO čovjek bez jedne ruke,

uvis. Ž upno mjesto (Uznesenje

bez obje ruke, ili s bilo kakvom

Blažene Divice Marije), u splitsko­

manom u rukama, koji je klast. Vidi

makarskoj nadbiskupiji, kliškom

kljako, sakat.

dekanatu.

KLJAKE selo u drniškoj zagori

KLIS

(zovu ga iKljaci). Franjevačko

-

-

-

1 . jedna od najpopularnijih

igara u zagori. Izgovaraju i kljis. Igru

župno mjesto (sv. Ilija prorok) u

zovu i klisa i sarača, klisa i palje te

šibenskoj biskupiji, drniškom

pikuća.

dekanatu. U župi su i Umljanović,

2. drvo zašiljeno s obiju strana koje

Čavoglave i Mirlović.

se koristi u igri klisa i sarača.

KLJAKO podrugljiv naziv za

KLISATI skakati, odskakati . Od

klasta čovjeka. Kažu ikljakonja,

svog bisa, k vedrom nebu klisa.

kljakeša, kljajo. Vidi sakat.

KLIŠTACA

KLJEN vrsta drva, kljenak, klen

-

-

l. mala kliješta (takva

-

-

se koriste za zavrćanje brokvica kad

(neki i tako izgovaraju). Doće tebi

se rade gumaše, postole i sl.). Vidi

kljenova Nedilja (doće ti zlo, velika

konjska klišta, sponja.

muka, nastradat ćeš).

2. vidi promaja.

KLJENAK selo u vrgoračkoj

KLITATI vidi sklitati.

zagori s zaselci ma Baletići, Bobanci,

KLIZA utabani snijeg po kojemu

Ćulavi, Jurjevići, Katavići, Niziće,

se djeca kližu. Isto puza.

NogIani, Prnići, Vučki I Vukojevići.

KLOBUČAK vrsta jestivog zelja

KLJICA

(divljeg, iz prirode). Sliči slačku.

KLJIJATI

-

-

-

-

-

klica. -

klijati, nicati.

KLJIS

KNADITI

1 67

KLJIS igra klisa i sarača. Vidi

-

KLJUKATI puniti nešto zbijaj ući -

(piću, travu, vunu, maslo, mast i sL).

klis. KLJUČ l . selo u drniškoj zagori.

Odatle kljukanje. Vidi nakljukati.

Vidi Miljevci.

KLJUKE igra kad dvojica zakače

2. dio mlina (u koji se tuče čekićem

prste sridnjake i potežu dok kogot

zvanim batić i tako pomoću ingira

ne popusti. Kažu i kukice.

diže i spušta mlin). 3 . dio mlina kojim se diže i spušta kopanja. Vidi kajla. 4. dio prigode za kopčanje (sponja i ključ). Klj uč ulazi u sponju i tako se kopča. Kažu i kljunak.

KLJUN

-

-

5 . vrenje, klj učanje (vode). Samo stavi na ključ (neka samo provrije).

KLJUČiNA

-

isto što i šljuk.

KLJUK maslo koje se dobije -

metenjem (mlaćenjem) mlijeka.

-

1 . vrh kose. Nespretan

kosac lako odvrne klj un kad zapne za kamen ili za tvrđi busen. 2. prednji dio opanka (vrh), itd.

KLJUNAČA kljunata igla za -

pletenje (ima kljun).

KLJUNAK

vidi kljUČ.

-

KLJUNEŠA čovjek s velikim -

povijenim nosem (poput klj una) .

KLJUSE isluženo, iznureno -

Daljom preradom dobije se pravo maslo, a ostatak iza pravog masla zove se taloga. Vidi belava.

KLJUKA zakrivljena prigoda, -

može biti drvena ili željezna, a može imati razne namjene. Kod vršidbe klj ukom se zakači konop vezan konju oko vrata, a kad se konop namota oko stožine, kljuka se prikači i zakači drugom konju uz povi� opet (i kreće se u obrnutom smjeru, konop se odmotaje od stožine). Neki kažu

kuka. Klj ukom se čupa sijeno za stoku iz sjenika u pojati ili iz plasta. Postoj i kljuka za peku i sl. Vidi

kljuke.

paripče. Isto i kljusina. To može biti i čovjek. Uzdaj se u se i u svoje kljuse (vrlo česta izreka).

KLJUVATI udarati u rani kad se -

gnoji (kao da kljunom u njoj udara).

KMECA osoba koja kmeči i koja -

je uvijek spremna zakmecati. Kažu i

kmeza. KMECATI plakati (slično što i -

kmečiti). KMEČITI plačljivo govoriti, -

plakati i govoriti kroza plač. Govore i

kmeziti. Slično je kmecati. KNADITI

-

govoriti ; misliti ;

izmišljati. Vidi sknadati.

1 68

KNJA

KNJA

vidi knjat.

-

KNJAŠTAR

-

vidi knjat.

KOGO

KOBILA

I. ženka

-

konja. Velika je

kobila narod. Neki izgovaraju i

KNJAT bolest na pšenici,

kobula. Sritnom čoviku žene umiru, a

plemenjača, smitljika. B udući da

nesritnom kobile krepaju. Ipak isti

obično dolazi poslije magle (u polju)

kažu i: Nije se lako dvaput ni obut, a

j ta se magla koja odnese pšenicu isto

kamoli Ženit .

-

.

naziva knjat. Ta bolest dolazi i kada

2. dio mlina (u vodi).

nakon kiše naglo zapeče sunce. Kažu

KOBILICA dio gusala, konjić,

i knja, knjav te knjaštar. Najgore je

kenjac. Kažu i koza.

kad magla i rosa uvate šenicu u cvitu.

KOBRA

Ljudi su mi, lati konope pa ajde trest

iz kojega žito ispada. Kažu i

rosu s šenice.

kopanja, kopanjica, opalac te

-

donji dio mlinskog koša

-

KNJAVATI ležati, a ne spavati; ni

korito.

spavati ni biti budan. To se često

KOCATI kvocati; stalno nešto

odnosi na bolesnu osobu.Knjavanje

prigovarati, mrmljati, žugati, kvocati

(ležanje, a ne spavanje, izležavanje u

kao kvočka. Lakše je kocat, nego jaja

polusnu).

nosit. Vidi prikocati.

-

-

KNJIGA isto što i libar.

KOČAK dio tora ili štale u koji su

KO

se odvajali janjci, kozlić ili bolesno

-

-

tko. Ko je šta uvatija nek drži.

-

KOBA vrsta zelenog skakavca koji

blago, pritorak. Kočak je i

se meće na udicu radi lova ribe (loviti

prasetnjak.

na kobu).

KOČKA

-

-

kvočka.

KOBACATI se udarati i otresati

KOČOPERENJE šepurenje,

nogom (u pravilu se odnosi na konja,

pretjeran ponos. Kočoperiti se

magare, mazgu). Kobacanje

(šepuriti se, previše se ponositi).

(udaranje nogama). Kobac (jedan

Kočoperi se ka paun (pivac).

udarac nogom).

Kočoperan (voli se kočoperiti).

KOBANICA vidi kabanica.

KOĆETA bračni krevet, malo širi

KOBAŠITI se slično što i bašiti se,

krevet.

bačiti se, prčiti se.

KOGO kuhar (naročito u svatima).

-

-

-

-

-

-

Zovu ga i koga te ]onč(i)na. U

KOLAČ

1 69

KOGULA

kućama u pravilu kuha žena

(podrugljivo) . Slično je konjušiti se.

stopanjica.

Vidi pivčiti se.

KOGULA lončić za kavu.

KOKULJ izraslina na glavi zmije

Izgovaraju ikoguma, kongula te

ljutice, kukulj. Neki kažu kapa.

kogulica, kongulica i kogumica za

KOKULJAČA ptica skokuljom

manji lončić. Izrađivali su je i od

na glavi, kukuljača. Neki tako

zemlje. Vidi kavara.

nazivaju kokuljicu.

KOJUNDŽUŠA

KOKULJICA kapUljača. Zli bilizi,

-

-

isto što i

-

-

-

kujundžuša.

mrke kokuljice (Mrka kapa, zli bilizi).

KOKA 1 . ime od mila za kokoš.

Neki kažu kukuljica.

Vidi vodena koka, crna koka.

KOKURUZ

2. skupljeni vrškovi prstij u. Vidi

KOLA

ćoka, ćokati.

KOLA ljepilo (lipilo). Vidi viŠć.

-

-

-

kukuruz. Vidi kuruz.

koza s prugama. Vidi ajko.

-

Ja se ne bi prikrstila kokon,

KOLAC zašiljeno drvo koje se

Za sve ono što god vidin okon.

zabada u zemlju ili u što drugo. I

-

3. pečeno zrno kukuruza koje pri

kolac je za ljude učinjen. Vidi

bulanju ne poskoči. Vidi pivac.

copanj. Može poslužiti i kao taklja.

KOKAĆANJE

Kolac se i ne mora zabadati: kolac za

KOKALO

-

-

vidi kakoćanje.

vidi kolo.

zbijanje brašna (zbijač), kolac za

KOKORIĆ selo u vrgoračkoj

svaljivanje mlina, sinski kolac (neki

zagofl.

za te koce kažu kolje). Kolac je i dio

-

KOKOŠAR orao koji krade

brane, dio nosila, dio vlaka i sl.

kokoši, ujedno i osoba sklona krađi

Veliki je kolac kočina (Mlatniću te

kokošiju.

ovon kočinon, pribrojit će.\' sve

-

KOKOŠIJA KIŠA kiša koja pada -

zvizde!), mali je kolac kočić. Zamelica, Parčev Dolac,

dok sunce grije.

KOKOŠIJA VOLJA divlje zelje. -

Eto male ki na kolac.

Jede se sve osim korijena. Neki kažu

KOLAČ suho pecivo u obliku

kokošija voljica, neki samo volja.

koluta napravljeno od bijela brašna.

KOKOŠITI se dizati bez razloga

Grotulje takvih kolača bioje običajni

glavu, uzdizati se, praviti se važan

dar na babinama. Jeli su ga umačući

-

-

KOLINO

1 70

KOLAJNA u mlijeko, kavu, čorbu, u vruću vodu (vidi panjada), u vino i sl.

Da zapiva ka ja i kolega. S kolegom se ide na silo, kod cura:

Dobiće:} i ti kolač (dobit ćeš dio

Kad zapivan ja i moj kolega,

nečega kao dar kad to prispije).

Digla bi se daje s majkon legla.

KOLAJNA ogrlica.

KOLET okovratnik. Vidi kraglo.

KOLAN potpasač koji se veže

KOLIBAŠA prvi u kolu, onaj koji

konju ispod trbuha'da mu samar ili

vodi kolo. Kolibaša je i onaj koji se u

sedlo bolje stoji. U slučaj u samara,

svakoj prigodi nameće na čelo, koji

zove se poprug ili potpreganj.

misli d a je glavni. Mislija si da ćeš

KOLAR okovratnik (mročito

uvik bit kolibaša! Izgovaraj u i

svećenički). Kažu ikolarin.

kolbeša.

KOLAR zanatlij a koji izrađuje

KOLIKAČKI koliki; koliko velik

kola.

(posve velik). Kolikačka li je, mili

-

-

-

-

-

-

-

KOLARINA šal oko vrata. Kažu i

Bože!

kularina.

KOLINAC srestak na nekim

-

-

KOLARIŠTE mjesto u selu gdje se

biljkama (na trstici, na stabljikama

skuplj aj u seljani, naročito mlađarija.

žitarica, na mladici, na peteljci

Tu se igra i kolo. Kažu i igralište,

grozda i sL). Po kolincu se biljka lako

kolište, kolo. Vidi obor.

prelomi.

KOLAŠ samokres s kolom. Kažu i

KOLINČITI se početi dobivati

livor.

kolinee po sebi (tada na žitu izbij a

-

-

-

Dokje meni u džepu kolaša,

klas).

Ne bojin se deset solupwh

KOLINKA kolijevka (kolivka, -

KOLATI trčati u krug od obijesti

beša, bešika, beška). Često dijete

(konji, magarad, djeca); Y.ružiti.

nije imalo kolinke (Spava mi dite na

KOLBEŠA

dnu nogu).

-

-

vidi kolibaša.

KOLECATI se prevrćati se. Vidi

KOLINO 1 . koljeno (rod, srodstvo;

otkolecati se, prikolecati se.

jedan naraštaj srodnika). Prvo

KOLEGA prijatelj, pajdaš, drug

koljeno (isto što i prvobratučedi)

po poslu (na primjer suveznik).

itd. Vidi bratučed. Sto kolina stiče,

-

-

Niti ima nit je se izlega,

-

jedno rastiče.

KOLIŠ NI

KOMAĆE

171

2. mjesto gdje je nešto savijeno. Vidi

KOLOMBAR

lakat, okuč, bogno, zasuka.

KOLOVINA

KOLIŠNI malen. Kolišni li je, mili

zaobilazi (okolovljuje,

Bože.

zaokolovljuje) neko brdašce,

-

KOLIŠTE

vidi kolarište.

-

vidi kolubar.

-

mjesto gdje put

-

glavičicu ili nešto slično. Vidi

KOLIVKA kolijevka, bešika.

okoloviti.

Kažu ikolinka.

KOLOVRAT dio tkalačkog stana.

KOLKOŠ puno (koliko oš, koliko

KOLTRINA zavjesa. Izgovaraju i

hoćeš).

kontrina.

-

-

-

KOLO

-

l . kotač. Kolo ne zna drugo

-

KOLUBAR krug, nešto okruglo; -

nego se vrtit. Di je kolo bez kakala.

obruč, prsten. Kažu i kolobar,

Oti5�a za bosanskim kolin (za

kolombar, kolumbar. Postoji i igra

bosanskom slamom, za duvanjskim

kolubare, kolobare, kolumbare,

kolin). Vidi kar, tumbas.

kolombare (u kojoj se novčići ili

2. vrsta plesa po zagori. Ima ih više

puce guraju u krug nacrtan na zemlj i

vrsta. U kakvu si kolu taku i pismu

i podijeljen n a četiri dijela), pučice.

pivaš.

KOLUDRICA časna sestra, švora. -

Aj u kolo Kole moja,

Vidi picukara.

Jali doći, jal ne doći,

KOLUMBAR

Brez tebe će kolo proći.

-

vidi kolubar.

KOLUNELO kolonelo, vojni -

Vidi colozec, tresiguz, lanac, gluvo

zapovijednik krajine za mletačke

kolo.

uprave.

3. vidi kolarište.

KOLURA

KOLOBAR isto što i kolubar.

kolure, samo se slabo zametija.

KOLOBRAGA

Izgovaraj u ikolur.

-

-

vrsta starinske

boja. Kukuruzje lipe

-

kartaške igre. Izgovaraju i

KOLJANE selo u sinjskoj zagori

kalabraga. Vidi kuparice,

sa zaselcima Bravčev Dolac,

talijanke.

KOMAĆE dio konj ske orme za

KOLOMAZ

-

-

-

mast za

uprezanje u kola (stavljaj u se konopi

podmazivanje kola od kara. Neki

na vrat). Izgovaraju i kornoće,

govore i kolomast.

komoć, komać.

KOMARA

KOMOD

172

KOMARA

-

vidi kamara.

KOMEŠTIBULA trgovina -

KOMAŠTRE gvozdeni lanac iznad

najosnovnijih potrepština na selu:

ognj išta na koji se vješa (viša)

soli, petroulje, šibica (šuverina) itd .

bakra, kotluša, bronzin ili peka

KOMIN ognjište. Č ešće govore

iznad upaljene vatre. Sedan

ognjišće, ognjište. Ako je tko posve

komaštara (kažu za bogatu kuću). Ka

siromašan, kažu: I na Božić mu je

da su mu komaš'tre zavezane (kažu

ladan komin. Nema ni luga na

kad netko nikako da ode iz tuđe

kominu i sl. Teške su kletve: Ni na

kuće). Izgovaraj u i komoštre,

Božić nema vatre na kominu. Iz

komištre, neki čak đomeštre. Poneki

komina mu kupina nicala.

kažu i veruge. Vidi svisiti, navisiti,

KOMIŠATI vidi perušati.

uzvisiti, zavisiti, kotlanica, veraja,

KOMIŠTRANJE migoljenje,

vištanje.

uznemirenost, pokreti. Slično je

-

-

-

-

KOMENDIJA komedija (šale u

vrpoljenje. Komištrati se

mačkarama, u svatima i sl.). Reko

(uznemiriti se i od toga se migoljiti,

ti, ne pravi komendije. Komendija je

vrpoljiti). Vidi uskomištrati se,

i osoba koja izgleda neprilično,

komešanje.

ponaša se neprilično ili radi nešto

KOMIŠTRE

neprilično. Šta pravi5� komendiju od

KOMITA isto što i hajduk.

sebe ? Komendijati; komendijanje

KOMODA

(praviti komedije, komedijati ;

kažu komod.

pravljenje komedija, komedijanje).

KOMOD

Nemoj ti meni komendijai.

moja, moj komode! Komodan

KOMEŠANJE uznemirenje;

(bezbrižan, ali i prostran, velik,

svađa; tuča; guranje. Kad je došlo do

slobodan). Kažu i komotan.

komešanja, ja san otiša kući.

Komodno to možeš napraviti (bez

Komešati se (svađati se,

ustručavanja, bez velikog tereta).

uznemiravati se, uz guranje, tuču, ali

Komodati se (stvarati sebi komod,

i gurkati se prijateljski, dobroćudno).

opušteno i bezbrižno se smjestiti).

Vidi komištranje, komištrati se.

Samo se vi komodajte. Odatle

-

-

-

isto što ikomaštre.

-

-

-

dio namještaja. Neki

velika udobnost. Kućo

komodanje. Vidi komoda.

KONČATI

1 73

KOMORA

KOMORA - soba. Kažu i kamara.

(noćevanje), konačiti (noćevati,

KOMORAČ - ljekovita biljka. Meću

prenoćiti).

je u rakiju. Izgovaraj u i koromač.

KONAP uže o d konoplje, konop

KOMORDŽIJA

(uže domaće izrade od vune zovu

KOMOŠTRE

-

vidi seksandžija.

-

isto što ikomaštre.

Nadimak Komoštrulja. .

-

uže).

KONAPAR vrsta graha koji se -

KOMOTAN - vidi komod.

penje, gra takljaš.

KOMŠIJA - susjed. Odmila komšo.

KONAT - račun; briga. Nemaj konta

Žena je komšinica.

(nemaj brige, nemoj se

Komšinice na svog pivca pazi, Da on moju kokicu ne gazi.

uznemiravati). Vidi kontati,

kontanje, skontati, ukontati,

Isto konšija, konšo, konšinica.

renditi.

Prije vidiš komšiju nego sunce.

KONATORITI

KOMŠILUK - susjedstvo.

svačega po malo (u siromaštvu). Vidi

KOMUŠATI isto što i perušati.

skonatoriti.

Vidi čemušati, perušina.

2. živjeti teško i mučno, u veliku

KONA -

siromaštvu.

KONABA - konoba, prostorij a u

KONCINA

kojoj se drže bačve s vinom, ali i suhi

KONČA 1 . konac života (pred

pršut i slanina.

smrt). Došla mu je konča.

-

-

-

1 . sastavljati od

vrsta kartaške igre.

-

Pitaju me di baraba 5pava,

2. dodatak jelima (doža), ujedno i

U konabi između bačava.

predpriprema jela. Sve san konče

KONAC - l . kraj . Priča bez kraja i

metnila. Metnija san meso u konču

konca. Na koncu konca, šta to mene

(pripremio ga za pećnicu, gradele,

briga ?

ražanj i sL). Nije mu po konču (nije

2. nit, ujedno mjera za duhan. Konac

mu po volji).

duvana (duhan nanizan na špag

KONČATI - l . uređivati sirovu kožu

duljine oko dva metra) .

domaće životinje ili zvijeri da se ne

KONAK prenoćište. Di ćeš na

bi kvarila, štaviti. Končanje se vršilo

konak? Mijatovi konaci. Konačenje

u kotlu s vrućom vodom u koju se

-

mećala hrastova kora. Vidi ukončati.

KONČATI se

KONTRAPIZ

1 74

Kožu bi u pravilu samo sušili (malo

KONTARISATI spasiti nešto što

posolili pa razapeli o dva jasenova

je bilo ugroženo. Muko velika

štapa) i takvu koristili za izradu

Isukrstova, neš se kontarisat od zime.

kućnih opanaka.

Neš kuntarisat kukuruz prije velikih

2. dodavati začin jelu, začinjati;

kiša. Izgovaraj u i kutarisati,

stavljati konče.

kuntarisati.

3 . umekšavati đa bi se moglo dalje

KONTATI

spremati (na primjer bakalar).

zna šta on konta u svojoj glavi ?

4. usitnjavati grumenje i tako

Kontaš li i mene u tu grupu ? Vidi

uređivati zemlju. Ako nisi ukonča, ne

nakontati, skontati, ukontati.

moš sadit.

2. govoriti brzo i tečno; govoriti

.

-

-

1. brojiti, računati. Ko

KONČA TI se mučiti samog sebe.

naučenu pjesmu napamet.

Marko se prikoviše konča (muči se).

3. pjevati stihove u reri. Prvi (koji

KONDRLJATI se

započinje reru) govori stihove

-

-

vidi kontrljati

pjevajući, dok ostali reraju. Slično je

se. KONGULA

-

vidi koguma.

kod gange, ojkavice i treskavice.

KONISTRA posebna vrsta košare

Vidi skliniti, kantati.

koj u donosi udavača kad se udaje,

KONTANJE

napravljena je od vrbovih mladica

brojenje.

(obično od oguljenih da se bijeli, da

2. brzo govorenj e nakorič.

bude ljepša). Isto kova. Pokriva se

3. pjevanje.

tavajolom, potom idu kušini; sve se

Vidi čantranje, kontati, konat.

sveže užetom. Vidi dota.

KONTENTAN

KONOPLJIKA biljka čije se šiblje

KONTIJA imanje, imovina,

koristi za pletenje posuda. Vidi

naročito vrijedni dio imovine

rakita.

(počesto vrijedna imovina do koje

-

-

1 . računanje;

-

-

vidi kunten.

-

KONSATI trgati, čupa�i, komadati.

netko došao bez velike muke) .

Konsanje (trganje, čupanje,

KONTRA protiv. Uvik li moraš bit

komadanje). Vidi iskonsati.

kontra.

KONŠIJA komšija. Od milja:

KONTRAPIZ

konšo ili komšo.

(piz) koji se stavlj a radi ravnoteže

-

-

-

-

protuuteg, teret

1 75

KONTRAT

KONJSKO

kad je samo jedna strana magareta

kobila, patkar, samar, sedlo, uzda,

ili konja natovarena ili kad su strane

uzengija, jabuka, lula.

nejednake težine (da ne bi krivalo).

2. karta u kartama talijankama (u

KONTRAT teški rad na ucin, rad

kartama cvitaricama odgovara

na pogodbU.

dami) . U briškuli i trijunpu vrijedi

-

KONTRINA zavjese. Izgovaraju i

tri punta, u trešetu jednu belu, u

koltrina.

trentunu deset punata (viga).

-

KONTRLJATI se kotrlj ati se,

KONJATI spavati, ali i ni spavati,

valj ati se uz buku. Kažu i kondrljati

niti biti budan. Čin siden, odma mi se

se. Kontrljanje, kondrljanje

počne konjat. Kažu i kunjati.

(kotrljanje uz buku). Vidi skontrljati

Kunjavica, konjavica (stanje

se.

kunjanja, konjanja). Uvatila me

-

KONJ

-

l . vrlo cijenjena životinja u

-

nika konjavica. Vidi prikonjati,

zagori. Neki izgovaraju kunj. Voli

zakonjati, španjolica.

oru, konji zoblju. Treći dan s konja

KONJIĆ isto što i kobilica.

ukiduje. Darovanu se konju ne gleda

KONJOGRIZ vodopija ( vrsta

u zube. Dobar konj ima sto mana,

mličike). Tako je zovu obično kad

rđav samo jednu. Za dobrin se

procvjeta (procvita). Mlado lišće

konjon pra.s"ina diže. Dobri konji stižu

sliči lišću radića. Ljekovita je biljka.

i pristižu. Obično imaj u ime po boji

KONJSKA KLIŠTA

ili snazi: Kulaš, Vranac, Arap,

kojima se vade čavli i sl. Vidi

Đogin, Đogo, Đogat, Đogara, Bilan,

sponjska klišta, klištaca.

Šarac, Lisko, Liska, Sivac, Zekan

KONJSKA MUVA vrsta muhe

(Zelenko), Zeka, Cvitko, Ruška,

vrlo tvrda tijela koja ide na konje

Zela, Čakara, Putalj, Putka, Dorat,

(ponajviše pod rep) i siše krv.

Cezar, Ingir, Angir, Jangir, Engir,

KONJSKO selo u splitskoj zagori.

Sultan.

Župno mjesto (Sveti Mijovii

-

-

-

kliješta

-

-

Gledaj konja debeloga vrata,

arkanđel) u splitsko-makrskoj

A divojku kakva jon je majka.

nadbiskupiji, kliškom dekanatu.

Postoje samarni, tegleći,

velikotegleći, trkać(k)i konji. Vidi

KONJUZOBICA

KOPRVA

1 76

KONJUZOBICA - zobnica (torba

Ovca ne ide vanka ako nema nizere

iz koje konj zoblje). Izgovaraju i

kopna, a koza ide uvik.

konjuzovica.

KOPNO l . okopnjeno. Kažu i

KOPANICA

-

-

prokop (kanal) u

okopno. 2. vedro. S kapne strane (od

polju.

KOPANJA 1 . drvena posuda u

vedrine).

koj oj se životinjama daje lizati

KOPORAN muški ogrtač od

brašno.

sukna, kumparan.

2. vrijeme od kopanja (kukuruza).

KOPRIVIĆ - isto što ikoštela.

Pri!>pila je kopanja.

KOPRIVNO -selo u splitskoj zagori

3 . dio mlina u koji iz koša propada

sa zaselcima Podrugi, Strižirep i

zrnje, a odatle u rupu na mlinskom

Trolokve. Ž upno mjesto (Svi Sveti) u

kamenu (kopanjica, kobra, korito).

splitsko-makrskoj nadbiskupiji,

4. izdubljeni drveni dio gusala. Zovu

kliškom dekanatu.

ga i varjača.

KOPRLJATI se - izvijati se,

KOPČITI učestalo i uporno koriti .

migoljiti i tako izvlačiti iz poteškoća.

KOPILE - izvanbračno dijete. Č ešće

Slično što i koprcati se. Vidi

kažu mulac, mulica. Kad bi krava,

iskoprIjati se.

odnosno j unica, donijela na svijet

KOPRNA 1 . gusto sito za

tele, a da još nije napunila tri godine,

dobivanje finog brašna. Govore i

kazali bi da se otelila nakopile.

koprnja, koprno sito, svileno sito.

Danas se krave tele još ranije.

2. isto što ikoštela.

KOPITAN

KOPRNO - selo u drniškoj zagori.

-

-

-

prkosan, prgav,

-

-

svadljiv. Kopitovati se (prkositi).

Vidi Unešić.

KOPLJE čest naziv za dršku nekih

KOPRNJA

alatka ili pribora (vila, grabalja, vlaka

KOPRNJICA pšenično (šeničeno)

i sL), srg. Alkarsko je koplje od

brašno dobiveno sitanjem na koprno

j asenova drveta s željeznim šiljkom.

sito, koprnu. Vidi olost.

Vidi bat, jabuka.

KOPRVA

KOPNO

kopriva. Jestiva je, i ljekovita, ali

-

-

dio zemljišta na kojemu

nema snijega (dok drugdje ima).

-

vidi koprna. -

-

1 . trava koja žari,

KORIZMA

1 77

KOPUN

malo tko je jede i kad je mlada.

(nema poleta, volje ni raspoloženja).

Ponekima je to gotovo jedino zelje.

Izgovaraj u ikorađa.

Koprva je ljuta trava,

KORAĐATI se dati se dobroj

Za guzicu nije zdrava.

volji, oraspoložiti se; osloboditi se

-

2. vidi koštela.

(okuražiti se).

KOPUN - utučeni pijevac.

KORDA - štapina, mića za

KOPUNANJE - kokotov i kokin

miniranje, užasti sprovodnik vatre do

ljubavni čin. Kažu ikapunanje.

kapsula. Neki kažu trajina, neki

Govore kopuniti, kapuniti,

kurdela.

kopunati, kapunati.

KORDUN -

KOPUNITI se ljutiti se; praviti se

druge strane puta. Vidi tičac, pervaz.

važan (malo blaže nego bačiti se).

2. konopac; uzica; lanac.

KOPURITI se početi dobivati

3. vidi pas.

srdeljicu, početi se zavijati (odnosi

KORENICA - korijen (u pravilu

se na kupus glavaš). Počeja je se

kupusni, ali i od nekih drugih

kupus kopurit. Češće izgovaraju

povrtnica). Vidi guzica.

kupuriti se. Vidi zakupusiti se.

KORILO vidi tvorilo.

KOR - povišeni dio u crkvi (tu

KORITA selo u sinjskoj zagori.

obično budu oni koji pjevaju) . Kažu i

KORITO

tavan.

poji blago (može biti i ukresano iz

KORA - 1 . zgusnut oblak koji

kamena, uz lokvu ili bunar).

zalegne po planini (Kamešnici,

2. žlijeb kroz koji voda pada prema

Dinari itd.). Pu§e iz kore (puše

mlinskom kolu. Kažu i žlib. Vidi

hladan planinski vjetar, a na planini

iskorititi se.

se uhvatila kora). Slično je pokorica.

3. vidi kobra, kopanja.

2. mlada rana. Prokoriti (stvoriti

KORIZMA vrijeme od poklada do

krastu).

Uskrsa. To je šest tjedana (nedilja)

3. vidi napor.

posta. Mrsilo bi se samo nedjeljom

KORA - vidi korovica.

(Nedilja ne da na se posta), ponegdje

KORAĐ raspoloženje; polet;

i četvrtkom. U siromašnijim

sloboda (kuraža). Nema korađa

djelovima zagore, žene se nisu

-

-

-

l . rubnjak s jedne i

-

-

-

l . drven sud iz koje se

-

KORNIŽA

KOSELJAČA

1 78

nikako mrsile (osim mlijekom).

KORTA l . puno braće, jetrva i

Mršav ki korizma. Vidi rkać.

ostale čeljadi koji žive skupa u

Korizmeni dani (vrijeme od

zajednici , orta.

korizme).

2. dio šire rodbinske zajednice s

Duži su mi korizmeni dani, Nego cila godina od lani.

-

bliskim rodbinskim vezama. Vidi

ered, bratstvo.

KORNIŽA - kanal za otjecanje

KORUN vidi turina.

vode izrađen na kućnom zidu. Vidi

KORUŠCE selo u splitskoj zagori.

gurla.

Vidi Lećevica.

KOROMAČ

isto što i komorač.

-

KOROVICA -

l.

baja tvrda oklopa.

-

-

KOSA · l . ratilo za košenje trave. Kosa je ujedno i oštri dio kose

Neki kažu kora. Jedna vrsta

(sj�čivo). Kosci su u pravilu

korovice nabacuje crviće na pršut.

muškarci. Bolje se uzdrže (hrane) od

Vidi runja, pregalj.

drugih radnika, jer se drži da je

2. vrsta sitne ribe u rijekama po

njihov posao najteži. U kosca krvava

zagori, uklija. Korovica izvire iz

criva. Vidi lepura, kosište, čačak,

izvora na proljeće, a ujesen ulazi u

grivna, peta, vodir, perača, bapka,

izvore da joj pastrva ne pojede

klepac.

j ajašca. Vidi lizibaka.

KORPA košara. -

Lola kosi, a ja čuvan ovce, Triput mane, pa pogleda na me.

KORPAŠ čovjek koji nosi korpu i

2. žila u mesu od govečeta.

prodaje sitnu robu (galentar). Nosat

3. način skupljanj a pokošene trave.

korpu (biti korpaš).

Skupiti travu u kosu ( s jedne i s

-

Ja oboli grm čemušajući,

druge strane prikupiti travu u

A moj lolo korpu nosajući.

sredinu).

KORPET gornji, leđni dio kotule.

KOSAC

Sličan je oplećak. Nose ga (u

KOSATI se - svađati se; rječkati se

pravilu) udane žene.

(možda i u šali).

-

Šta će meni kerdešin i svila Še!'nija bi u korpetu bila.

KORPORAN vidi kumparan. -

-

vidi štitina.

KOSELJAČA jestivo divlje zelje, -

kiseljača.

KOSIBAŠ A

KOSTRIŠ

1 79

KOSIBAŠA kosac koji predvodi

KOSIŠTE drvena drška na koju se

kosce na kosidbi, koji kosi prvi. Vidi

pričvrsti kosa (sječivo). Neki kažu

alvir.

kosilo. Vidi grivna.

-

KOSILO

-

vidi kosište.

KOSIR 1 . alatka za sječu tanjih -

-

Kosa moja, kosila bi sama, Kad bi draga na kosištu stala.

drva, praške i sl. Sječivo je s jedne

KOSMUŠINA neuredna kosa.

strane i na vrhu je savijeno. Može

KOSOR vidi kosir.

imati i malo sječivo sa suprotne

KOSORAČA

strane. Neki kosir s kraćon

KOSORE selo u sinjskoj zagori sa

držalicom zovu kosirica, a neki

zaselkom Lelas. Vidi Vrlika.

kosirić. Neki kosir s dužim držalom

KOSTI

zovu kosirača, a kosir s rašij astim

(dobit ćeš nešto, platit će ti se). Nosi

držalom kosor, kosorača. Nekima

kosti u rukan (previše radi).

kosir ima kraće držalo i njime se

KOSTOGLOĐINA

ženje kukuruz, a kosirača ima

izišt, lizipijetina, obloguz.

obično držalo, dok je kosirić

KOSTOLUMITI živcirati, mučiti;

najmanji i služi za trganje grožđa.

ljutiti. Nemoj me kostolumiti.

Neki vrlo mali kosirić (duljine oko

KOSTOMRZICA suh mraz koj i

pedlj a) zovu kosiričica i nose ga pri

probij a d o kostiju.

kopanju te s nj im čiste motiku i režu

KOSTRET kozja dlaka. Od nje (u

kupinu koj a raste iz zemlje. Vidi

pravilu pomiješane s vunom) prave

gribač.

arare, torbe, mutape itd. Tako neki

2. vrsta lastavice. Zovu je i kosirić.

nazivaju ištitinu.

Neki ne daj u da je to lastavica, nego

KOSTRETINA

da je slična lastavici .

neuredna kosa.

KOSIRAČA kosir (običan, s

KOSTRIŠ

duljim držalom ili s kratkim sječivom

Izgovaraju i kostrič. Neki kažu da je

i na drugoj strani).

to trnak, neki brmbeč. Bode, ne

KOSIRICA čeljust. Vidi kosir.

valja vriško.

KOSIRIČICA vidi kosir.

2. isto što i striš koji se hvata na

KOSIRIĆ vidi kosir.

vinskim bačvama.

-

-

-

-

-

-

-

vidi kosir.

-

-

leđa. Neće ti biti gola kost

-

izjelica. Vidi

-

-

-

-

-

kosurina,

1 . divlje zelje.

KOSTRIŠ ITI se

KO Š ULJA

1 80

KOSTRIŠITI se ljutiti se; slično

KOŠTELA kostela, drvo sa sitnim

kao i kopuniti se. Kažu i kostrušiti

jestivim bobicama s istim nazivom

se. Vidi nakostrišiti se. Neki kažu da

(meću ih u rakiju). Kažu ikoštel,

se nebo kostri.s�i (kad se oblači, kad se

kostela, koštula, kostulja, košćela,

navogunji).

košćila te koštenjača, koprna,

KOŠ

koprva, koprivić, sladun. Drvo od

-

-

l .dio mlina u koji se siplje

-

zrno. Vidi kobra.

koštele je koštelovina i od njega

2 . spremište za žito (i odjeću,

često izrađuju teljig za vuču ili za

krumpire i sl .) od šiblja i gnjile. U

zvono.

koš vištice. Koristile su se prije

KOŠTEN od kosti. Koštena je

drvenih ambara. Pomeja koš (pojeli

drška na ustri, jataganu i sl.

su sve žito, osiromašila kuća). Vidi

KOŠTENJAK vrsta oraha tvrde

kašun.

lj uptine: Neki ga stavlj aju u rakij u.

3. naprava za gnječenje grožđa

Isto za bajam. Vidi mekiš.

nogama. Vidi turanj.

KOŠTENJAČA 1 . divlja kruška.

KOŠA

Kažu i kruščica. Plodovi su opori

-

vidi jaža.

-

-

-

KOŠARA kućica u kojoj žive

(spiču usta). Ostave ih da malo

čobani kad istjeraj u blago u planinu,

prognjij u pa su ukusni.

trim. Vidi kuća, kažela.

2. koštela.

KOŠĆE

KOŠTRADINA sušeno ovčije ili

-

nadimak koščatu ili

-

-

okoštu čovjeku, košte. Vidi gložđe.

kozije meso. Izgovaraj u i

KOŠĆELA

vidi koštela.

kaštradina, kuštradina. Kuhana je

vrsta ukrasa na ženskoj

vrlo ukusna, naročito s rašćikom. U

KOŠĆICA

-

-

odjeći.

tom slučaju prva se voda mora baciti

KOŠTA hrana (rana).

inače bi bilo posve gorko i gotovo

KOŠTAC borba. Uvatiti se u

nejestivo. Kad se dobro spremi prava

koštac (stupiti odlučno u borbu s

j r poslastica.

-

-

namjerom da se pobijedi) .

KOŠULJA

KOŠTATI

predmet izrađen od platna (obično od

-

imati cijenu. Koštaćete

-

donji i gornji odjevni

to (platit ćeš ti već za to). Šta košta

žuca, kašteljanea, a bolj a košulja je

da košta.

od bilaća). Po selima jedini odjevni

KO Š ULJAK

KOTLUŠ A

181

predmet muškarcima do 1 3- 1 4

hlade. Postoji i kota za kuhanje

godina (takva j e mogla biti do

mlijeka: Vidi kotluša, lambik.

koljena). Izgovaraju i koša. Ženska je

KOTAC

košulj a znala biti do ispod koljena

Pleti kotac kano otac.

(kao i ostala roba). Obično je bila

2. okot. Kakvi otac taki kotac.

dugih rukava i širokih rukava i

KOTEZI selo u vrgoračkoj zagori s

ukrašena (svakidašnj a košulj a je

zaselcima Curavica, Kutac, Radići,

imala temelj od krpa).

Radovići, Sršenik i Stankovići. Vidi

l . isto što

iprasetnjak.

-

Bolja mi je prva ljubav bila,

Vrgorac.

Bolju mi je košulju danila.

KOTLA

Košulj a je dio odjeće alkarskih

-

-

KOTLAC

vidi kotluša. dio tijela između vrata i

-

momaka i alkara (vidi peturin).

prsiju. Igraju mu kotlaci pod grlon.

Obično se oblačila i svlačila preko

Stisklo me u kotlacu. Vidi teljig.

glave (kao vreća). Kasnije su došle

KOTLANICA pomična drvena

košulje koje su se raskopčavale

prečka iznad ognjišta o koju se

(zvane rasparače).

vješaju komaštre. Izgovaraju i

Evo moga i zlata i srebra, Pod košuljon vide mu se rebra.

-

kotienice. Kažu i veraja te varnica. Neki je nazivaju kotluša.

KOŠULJAK ženski odjevni

KOTLARINA rakija dobivena za

predmet, košulja. Nešto je kraća

usluge pečenja rakije (kotlarova

(taman da more u pas). Obično je

napaiata za pečenje rakije), obično je

ukrašenih rukava.

lošija (tanja).

KOŠUTE selo u sinjskoj zagori.

KOTLENICE selo u splitskoj

KOŠUTIĆ

zagori. Župno mjesto (Sveti Petar i

-

-

-

ovčij i pršut. Obično se

-

-

sušio skupa s onim do pršuta i zvalo

Pava) u splitsko-makrskoj

se čerak.

nadbiskupiji, kliškom dekanatu.

KOTA kotao. Obično se misli na

KOTLUŠA

kota za pečenje rakije. Sastoji se od

kuhanje. Izgovaraju i kotla (nekima

kotla iz kojega rakija curi i kace

je kotla za mlijeko, a kotluša za puru,

(čabra, bačve) u koj oj se cijevi

kupus i drugo). Manja kotluša je

-

-

zemljana posuda za

KOTLUŠAR

KOVRLJAK

1 82

kotlušica. Vidi bakra, lopiža,

KOVA košara opletena od vrbova

kotlanica.

pruća (rakite). U kovama (kovon) se

KOTLUŠAR

čovjek koji izrađuje

-

-

držala roba, nosilo potrgano grožđe i

i prodaje kotluše i drugo zemljano

sl. Vidi konistra.

posuđe. U nekim krajevima to je

KOVAČIJA 1 . kovačnica, viganj.

bakrar.

2. kovački posao. Bavijo san se

-

KOTORAČA iagrada (drvena

kovačijon.

ograda) kojom se zaštićuje zasađena

KOVAČUŠA

voćka ili kakvo drugo drvo. Kotorača

KOVANICA ručno kovana alatka

je u pravilu bila zgodno opletena.

(u pravilu kosa). Vidi lepura.

KOTORIŠTE dio vlaka (drveni

KOVIJADA kosa (najčešće

luk što veže kolac i bilo). Zovu ga i

neuredna). Uvatiću te za kovijadu i

teljug. Kod grabalja sličan se dio

bacit u trnje. Ne m05� naprid pa da te

zove obluk, težuljac.

Bog drži za kovijadu.

KOTULA jednodijelni ženski

KOVILJ

odjevni predmet izrađen 0d platna (u

zakovrčan). Kažu i vijok.

pravilu modre boje). Kotula udane

KOVILJAČA vidi kovrIjača.

žene je suknja s gornjim, leđnim

KOVILJAN čovjek (momak)

dijelom (korpet, oplećak). Cure

kovrčave, rudlave kose, kovrIjan.

nose kotulu na jačicu. Kažu i kotul.

Žena je kovilja, odnosno kovrlja.

-

-

-

Vidi šotana, korpet.

vrsta vinove loze.

-

-

-

-

pramenčić kose (obično

-

-

Nemoj moja plakati kovilja

Lolo moja, materino mule,

Daće Gospa, vratiću se i ja.

Odreni se od moje kotule.

Vidi ćićav, kabanica, iskovrljati se.

KOTURAČA podmetak na glavi

KOVILJE planinsko bilje.

(stavljaj u ga žene kad nose teret na

KOVRLJAČA

glavi). Vidi stelja.

proljeće i ljeto puna je plodova koje

KOV

zovu kolačići ili šeširići). Kažu i

-

-

l . kovani ukras na aljetku ili

-

-

ljuta drača (u

kojoj drugoj svečanoj odjeći. Vidi

koviljača. Vidi gusle, nakovrIje.

Hik, toka.

KOVRLJAK l . podmetak od ispod

2. vidi kovrljak.

kapa udanih žena, vindelj. Obično je

-

KOVRLJAN

KRAČAT

1 83

bio ispleten od slame pa opšiven

2. čuvarica koza i druge stoke sitnog

koncem.

zuba.

2. oglavlje okićeno zlatom i srebrom

Poljar viče sa glavice,

što ga je mlada nosila na vjenčanju.

Odbij koze kozarice.

Kažu i kov te kruna.

KOZICA - selo u vrgoračkoj zagori.

KOVRLJAN - isto što i koviljan.

Franjevačko župno mjesto (sv. Ilija

KOZA l . domaća životinja, važna

prorok) u splitsko-makarskoj

u zagori. Od rđava dužnika, da je i

nadbiskupiji.

koza bez mlika. Teško kozi, kad

KOZIROGA vrsta jestivog zelja.

otpanu (jon panu) rozi. Neće ga ni

Ima tanko dugo lišće slično lišću

koza (najgora trava, zaista nešto

ljutike koje se izvije poput kozjeg

nejestivo). Žestok ki kozija pišaka

roga. Neki ga zovu kozji rog.

(posve žestok; to je i poruga). Svaka

KOZITI se - donositi jare na svijet.

koza ima ime, a dobiva ga po nekom

KOZJA BRADA jestivo divlje

obilježju: Lasa, Bara, Brka, Baca,

zelje, s listovima poput iglica koje

Kola, Krila, Resa, Čubra, Šuša,

idu po zemlji; kuha se.

Bika, Kudra, Zeka, Kita itd. Kozu

KOZLAC - vrsta trave širokih

dozivaju poklikom ćiko ili ujs amo,

krupnih listova poput blitve. Ima ga u

a gone poklikom ajko ili koz-koz.

kamenitim predjelima. Dobra hrana

Neki kozu nazivaju keca i dozivaju

za svinje (kuhan). Ne pase ga blago.

kec-kec. Makar kazan (na kozi) ora

Udaću se majko u Mijaca,

(kažu kad odluče nešto nesigurno

Dino ima blitve i kozlaca.

-

-

-

učiniti, zareskirati). Nisu mu sve koze

KOZLUČ uzvik kojim se luče

na broju (nije baš pametan). Vidi

(razlučuju, odlučuju) koze. Vidi

šukica, jarac, teći se, kvečiti,

prluč.

stravić, bolouv.

KOZOLICA isto što i vodir.

2. vidi kavaleta.

KOZOMAK

3 . isto što kobilica, kenjac.

što izbaci).

KOZARICA - l . kuća u koju su

KRABITI rastapati na toplini,

spraćane koze.

topiti. Vidi raskarabiti.

-

-

-

ospice (i sve drugo

-

KRAČATI - kraćati, postajati kraći.

KRAČ

KRAMP

1 84

KRAČ - nepokretnost zbog bolesti,

KRAKUN - naprava kojom se

nemoć. Neki kažu akrač. Za čeljade

osiguravaju vrata od nasilne provale.

koga to dopadne kažu da je pa (pala)

Krakun je obično od željeza, ali ima i

na krač. Krač je i čeljade koje je palo

drvenih krakuna. Izgovaraju i

na krač. Pogrdno kračina.

kračun. Krakunati, kračunati

KRAČINA - smjesa trava i alga koje ' izrastu i nakupe se po vodi. Ponegdje

(zatvarati vrata krakunom). Vidi

zakrakunati.

su je vadili da bi njom pokrivali

Ja na silo, mala krakun tura,

preko dana duhan za velikih žega. U

Ona misli da ja neman cura.

krajevima gdje nema vode u tim bi

KRALJ - igraća karta. U briškuIi i

razdobljima duhan obično zaštićivali

trijunpu četiri punta, u trešetu

kućom napravljenom od dva zgodno

jedna bela, u trentunu deset punata

odabrana kamena (uvečer bi ga opet

(viga).

raskrivali).

KRALJATI dijeliti karte igračima

KRAČUN - vidi krakun.

prije početka igre. Ona dvojica koji

KRADNJA - krađa, Iupeština. Kad

prvi dobiju kraljeve jesu drugovi

je sad silna kradnja.

(prvi par), a preostala dvojica drugi

KRAGLO - okovratnik, kragna.

par. Vidi nabirati se.

Neki kažu kolet.

KRALJEVAC vrsta kumpira

KRAJ - selo u sinjskoj zagori sa

dobivenog iz sjemena što ga je

zaselci ma

darovala Austrija (car Vranjo). Vidi

KRAJINA - upravna jedinica za

vladinovac.

mletačke uprave (primjerice

KRAMP - trnokop; mašklin.

Cetinska krajina). Vidi kolunelo.

Krampati (teško raditi).

To se nastavilo i za austnjske uprave.

K RANJAC- vidi krajni.

Krajina je izvorno okolica grada.

KRASONJA - jestivo divlje zelje.

KRAJNI - krajnji. To je čest naziv

KRATI l . gadno kašljati.

dijela sela ili ljudi tog dijela sela. Za

2. dobro jesti (jesti mavon). Vidi

njih kažu i da su kranjci. Vidi

skrati.

Kijevo, Dovičići.

KRAVA - domaća životinja, uz ovcu

-

-

-

naj važnija u zagori. Dobra se krava

KRBELA

KRČITI

1 85

ne prodaje na pazaru nego u selu.

KRBELA koš od pruća za držanje

Krava ima ime koje dobiva kao malo

ulovljene ribe. Kažu i vrš.

tele: Dragulja, Zekulja, Žutulja,

KRBELINA stara lađa. Krbelina je

Zelenka, Ribica, Goluba, Srnova,

i bilo koje drugo staro i dotrajalo

Kunova, Sivulja, Bilova, Brizova,

prevozno sredstvo ili što slično (kar,

Bikulja, Milova, Miluška, Medova,

bicikla, tralje), a posprdno i islužena

Perova, Brizova i'td. Za kravu kažu:

osoba. Neki izgovaraju grbelina.

Prve je godine ovčica, druge kozica,

KRČ obradivo zemljište dobiveno

treće kravica. Vidi vo, voditi,

krčenjem, krčevina.

održati, povoditi, rastaviti se,

KRČALO dio brane (spaja branu).

pometina, otelka, prvoteljka,

KRČENJE vađenje kamenja i

rastrešena, stejena, nalivati,

skidanje tvrdog sloja s nekog

nakopile, jorgova, smlična,

zemljišta, da bi ostalo obradivo tlo.

mlikata, mladovačna, ozimačna,

To je muški posao. Obično se sastoji

jalovica.

od dva glavna dijela: skidanja

-

-

-

-

-

KRAVATA ukrasni odjevni

površinskog (mekog) sloja koje neki

predmet što ga muškarac veže oko

nazivaju puljanje i vađenje stijena ili

vrata i pusta niz grudi. Isto mašna ili

skidanje tvrdog sloja. Kažu i

mašlo.

trapljenje. Krčenje je i vađenje

-

KRAVIJA GUBICA jestivo divlje

panja, zaostalih žila i sl. To je glavni

zelje, poput maslačka, malo širih

način dobivanja obradiva tla u zagori.

listova.

Vidi zaboj.

-

KRAVOSAC

-

zelenkasta duga

KRČEVINA nedavno iskrčena -

zmija s crnim uzdužnim rigama (neki

zemlja.

kažu da ima onoliko riga koliko ima

KRČITI provoditi postupak

godina). Zna podojiti kravu. Kažu i

krčenja. Ali si krčija ? (kažu nekome

kravosis.

tko žali da je umoran ili gladan). Kad

KRBA posuda od mišine kojom se

netko okopaje kukuruz, lozu i sl. ili

grabi voda. Znala je biti blizu vučije,

prekopaje neku obradivu zemlju pa

slično kao i bukara.

zabija motiku bez potrebe duboko,

-

-

KRČITI

KREŠITI

1 86

kažu mu: Šta krčiš? Vidi iskrčiti,

napraška (bezdimni prah žvicer),

prikrčiti, trapiti.

potom dođe pra (dimni prah) pa

KRČITI - zavijati u drobu (od

stupa, pa balini; na koncu se stupa

gladi). Štano krči ? Neke ptice

lagano .spušći da ne ispadnu balini.

također krče.

Pozbije se sa šipkom (arbijom).

KRČMA gostionica, birtija,

Pribor uz starinsku pušku jesu i rog

mejana. Lako je čoviku uć u krčmu

te kanazle. Vidi nabijača, štuc.

kad ima u džepu . Jedno misli

KREN - najlonska nit koja se koristi

krčmarica, drugo pijanica.

tl

KRDŽALINA - loš duhan (od žila i

KRENITI se - saći s pameti, umno

nekvalitetnijih dijelova lista).

se poremetiti. Ne slušaj ti njega vidiš

Izgovaraju i krdža. Vidi škija,

da se krenija. Kažu iskreniti.

križanija, lulaš, buđava.

KREPA

KRECELJ - isto što i grecelj.

blaga.

KREČIĆ panj , tapina. Vidi kreko

KREPALINA - 1. životinjska lešina.

KREĆATI dirati. Vidi prase.

2. lijena osoba (koja bi u pravilu

KREDEN(I)CA - kuhinjski ormar

mogla raditi, ali ništa ne radi).

za posuđe. Donedavno su ga imale

KREPATI uginuti; umrijeti.

samo bogatije kuće.

Krepala jon je prase pa je štuva.

KREK panj od loze. Vidi krečić.

KRESA mali zidarski čekić

KREMEN tvrd kamen. Služio je

pogodan za kresanje (klesanje)

za paljenje (dobivanje iskre), za

kamena. Neki veću kresu zovu

puške kremenjače i sl. Vidi kapić,

murtelina. Kad netko slatko jede,

ognjilo, leška.

kažu: Dobro kreše. Kreše svece

KREMENJAČA - starinska puška

(posve beštima). Skresa pršut

na kremen. Kremen se nalazi na

(narezao dosta pršuta). Vidi sočivica,

vuku. Vuk udari u punjenje

neokresan, okresina.

(naprašak) kojega kremen zapali itd.

KREŠITI povećati se; poskupiti.

Dijelovi kremenjače jesu i kasa,

Krešila je voda (nabujala je).

obarača, civ, nikšan. Puni se s vrha

Krešile su cine.

-

-

-

-

-

cijevi. Punjenje se sastoji od

ribolovu. Vidi silo.

-

bolest od koje krepa više

-

-

-

KREVELJITI se

KRIŽALINA

1 87

KREVELJITI se - praviti ružne

KRIVATI - pritezati sad na jednu

grimase, ali i luđački se glasati,

sad na drugu stranu (događa se često

pjevati, smijati se. Šta se kreveljiš

kad se konj ili magare tovari; to znaju

brez pristanka ?

riješiti tako da na lakšu stranu stave

KREZO čovjek bez zubi, krezov

bovan kamena). Vidi kontarpiz. Kad

čovjek.

se kogot dobro najede i napije

-

.

KREZOV bez zubi.

muktešine ili kad bude dobro

KRIČKE vidi gaće.

nagrađen za neku uslugu, kažu: Ne

KRIČKE - selo u drniškoj zagori.

kriva mu. Jednako tako kažu kad

Vidi Drniš i Gradac.

kogot dobije dobre batine, kad ga

KRIĆATI - polaziti, pokretati se;

dobro natuku.

kretati. Ne krići dok ti ja ne kaŽen.

KRIVČiNA - gadan, neodređen,

KRIjAMICE kriomice. Neki

studen vjetar; vjetar neodređena

govore kridimice.

smjera.

KRIK - 1 . kočnica (brenza) na

KRIVITI se glasno žaliti, jaukati;

karo. Kažu i žlajb te vinta. Vidi

kriviti se kao vol kad ga bodu. Vidi

sura, mačka.

raskriviti se.

2. vaga na oprugu kojom se mjeri

KRIVOČUNJKA

vješanjem (do 200 kg.). Vidi kantar.

koja drži krivo usta (čunjku).

KRILAST - šaren. Krilonja, Krile

KRIVODOL selo u imockoj zagori

(šaren vol).

sa zaselkom Šumet Crnogorci.

KRIPAN koji krijepi (kripi), vraća

KRIVO KOLO

snagu, osvježava; snažan; krepak.

KRIVOSTRAN - nakriv(ljen). Kažu

Kripan čovjek je snažan čovjek.

i kerav te jerav. Vidi livoper.

Kripna hrana je hrana koja krijepi.

KRIŽ - l . sudbina, teret. Dosta je

KRIVA - kriva prigoda koja se

meni i moji križa.

koristi pri pretakanju vina.

2. dio čekrka (lončarskog kola). Stoji

2. zakrivljena cijev na dimljaku

na drvenoj (orahovoj) ploči (čekrku)

špakera. Vidi tub.

skupa s pričnicom. Vidi krstine.

KRIVAČA - kalup za savijanje

KRIŽALINA isto što i okrižina.

-

-

-

-

(krivljenje) kamiša.

-

-

naziv za osobu

-

-

-

vidi tumbas.

KRIŽANIJA

KRNJE

1 88

KRIŽANIJA duhan križan na

KRKATI jesti puno, slatko i brzo.

stroju (makinji) , škija (suprotno je

KRKE na leđima, krkače. Nosija

lulaš). Izgovaraju i križana. Vidi

ga je krke (nosio ga je na leđima).

ćokada.

KRKOĆATI glasati se kao ptica,

KRIŽI važan crkveni svetac

cvrkutati.

(blagdan), Spasovo??? Vidi kantar.

KRMAK muško prase, žensko je

-

-

-

-

-

-

m�litva na Zeljovi

krmača, mlado je krme, krmče,

četvrtak. Jedna od više sličnih

guše ili kezme. To je i podrugljiv

molitva križića jest:

naziv proždrljivu, tešku, nespretnu

KRIŽIĆ

-

Oj dušice grišnja,

čeljadetu, čeljadetu ružna

Bud u viri kripna.

podnašanja. Krmačo jedna, krme

Kad ja pođen dugin putin,

jedno. Neki izgovaraju krnak,

Dugin putin, ti�;nin klancin,

krnača, krne. Vidi prase, gudin,

Treviće me duv nečisti.

krnčar.

Pitaće me duv nečisti:

KRMELJ zgrušani iscjedak u

Al si moja, al Božija ?

kutovima očiju (obično nakon

-

Nisan tvoja neg Božija.

spavanja). Ajde operi se, pune su ti

Ja san rekla sto križića,

oči krmelja!

Sto amena, Sto se puta prikrstila.

KRMELJAV

-

l . pun krmelja.

2. šugav; boležljiv.

Na blag danak, na Veliki Četvrtak,

KRMEZ grimiz. Vidi peškir.

Kad je Isus svojon majkon večera,

KRNAK

Prisna krušca i zeljašca. Jezus, Isus i Marija, Amen!

Vidi duv.

-

vidi krmak.

-

KRNČAR KRNDIŠ

-

vidi prasetnjak. kreševo, žestoka borba.

-

KRNITI vidi mure. -

KRNJE

-

l . korice za nož. Govore i

KRIŽNICA l . dio konjske opreme.

karike.

2. dio tumbasa.

2. dio kara.

KRKALINA konjski izmet, a za

KRNJE

porugu i ljudski, ako je obilan. To je

koju spaljuju u nekim mačkarama (

pridivak.

u pravilu u gradskim sredinama

-

-

-

slamnata lutka (Krnjeval)

KRNJEVALI

KRPOTITI

1 89

zagore). Izgovaraju i Krnješa. Vidi

KROV dio samara (u obliku

Blaž.

krova). Tako se naziva i malo bolja

KRNJEVALI

-

l . zadnji dan

-

slama od ozimice ili ržanine od koje

poklada, pokladni utorak. Neki kažu

se izrađuje krov. Vidi pokrov.

krnjevari.

KROŽET

Kada dođu krnjevali,

-

vrsta ženske odjeće,

odijevnl predmet za gornji dio tijela,

Svako svoju· koku vari,

nema rukava niti se sastaje na

A ja jadan pinjur zelja,

prednjoj strani na grudima, ide s

Isto pivan od veselja.

ramena prema bokovima ispod ruku

2. osobe koje se namačkaraju i

tik uz dojke s jedne i s druge strane.

uvečer na pokladni utorak (ili možda

Dakle pokriva leđa i ramena dok

u predhodnu Nedjelju) idu od kuće

dojke ostaj u slobodne. Krožet se

do kuće, izvode razne šale i očekuju

obično izrađuje od čoje(ali može i od

da im se dade kakav dar. Tako zovu i

kupovne tkanine). Govore i čerma.

sam taj običaj . Oće/ima u krnjevale ?

Postoji i slična muška odjeća. To je u

Vidi mačkare.

stvari prsluk, načinjen đilet (od čoje

KRONITI oronuti, postarati se,

i ukrašen; nosi se u svečanim

kloniti.

prilikama). Nose ga i alkari (od

-

KROSNE

-

naprava za tkanje,

finog platna) i alaj čauš (od bijelog

tkalački stan. Vidi tara, soja.

sukna). Izgovaraju i krožetin. Vidi

KROŠNJA sud za prenošenje

ječerma.

sijena ili slame kad se hrani stoka.

KRPELJ

Slična je kovi. Najčešće je

KRPEŽ krpljenje, krpljačina, a i

napravljena je od jasenovih, liskovih

ono što se okrpi. Krpež kuću drži.

ili vrbovih mladica, a ima okruglast

KRPOLJ

otvor. Krošnjom neki zovu i sličan

KRPOTITI pre',iše usitnjavati.

sud u kojem su prenosili grožđe (ova

Majka kaže djeci: Nemojte krpotiti

krošnja ima uzak duguljast otvor).

kruv (djeca uzmu veće komade pa ne

Neki i za krto kažu da je krošnja.

pojedu, tako ostaju sitni komadići).

Vidi zasnovati.

Neki izgovaraju krpoštiti.

-

-

vidi krpuša.

-

-

vidi krpuša. -

KRPUŠA

KRUNITI

1 90

KRPUŠA nametnik na domaćim

svrhe u domaćinstvu, naročito u

životinjama (ovci, kozi, kravi),

vrijeme berbe grožđa, kukuruza,

krpelj. Izgovaraju i krpolj. Krpuša

vađenja iz zemlje krumpira i sl. U

se zabode i siše krv. Vidi šklopac,

manjim krtolima pere se povrće u

šušak.

tekućoj vodi, drže kašike, pura i sl.

-

KRST

l . krštenje, a ujedno i

-

U tom slučaju nisu od jasenovine.

kršteno čeljade (�uprotno je nekrst).

Kostur čine dva obluka postavljena

Ko te je drža na krstu? Šta bižiš od

nasukriž i pričvršćena (vidi šeper,

mene, ka dava od krsta. Na moj krst

zasnovati) i rebra (vidi prlj). Sve je

jedini (uzrečica pri govoru). Dijete na

isprepleteno rakitom. Slično se pletu

krst obično nosi teta ili strina.

i ostali sudovi. Vidi kova, krošnja,

Krstiti (se) (primati-davati

sprtva.

sakrament krštenja, ali i križati se).

2. pomagalo za lov riba (ispleten

Krstili ga bez soli. Prikrstiti se

poput krtola), odnosno za čuvanje

(prekrižiti se) . Ajde prikrsti se,

ulovljene ribe ili raka. Vidi vrša.

molintekaboga. Vidi zlamenovati se.

KRTOŽITI se zbijati se, gurati se

2. krilo od orla. Poletija ora bez

(poput više djece u jednoj postelji,

krstova. Vidi krstaš, rigeta.

puno raznog pokućstva u uskoj

KRSTAC

prostoriji i sL).

ukršteni (stražnji) dio

-

-

samara. Kažu i krstine, križ.

KRUNA l . gornji, završni dio

KRSTAŠ

kube (pristupa).

vrsta orla, velikih krila

-

-

(krstova). Vidi rigeta.

2. zid koji obrubljuje bunar.

KRSTATICE selo u imockoj

3. vidi kovrijak. Ne bi ti (jon) kruna

zagori. Župno mjesto (Presveto Srce

pala.

Isusovo) u splitsko-makarskoj

KRUNICA

nadbiskupiji, imotskom dekanatu.

KRUNIČATI moliti krunicu.

KRSTINE vidi krstac.

Ljudi su često išli na put kruničajući

KRTO

(žene su hodaj ući u pravilu prele,

-

-

-

l . posuda obično

-

vidi rožarija. -

napravljena od jasenpvih, liskovih ili

plele ili vezle, usput glasno moleći).

vrbovih mladica (vidi rakita), krtoI.

KRUNITI

U obliku je košare, služi u razne

-

runiti. Vidi manjati.

KRUPA

KRVAVICA

191

KRUPA grad, tuča. Za okretnu,

povrati (slično se dogodi kad se vruć

spretnu curu ili ženu kažu: Ta je prid

načme; to se rijetko događalo,

krupon trkala.

naprotiv, čekalo se i po dva dana da

KRUŠČICA divlja (divija) kruška.

se kruv skori da bi duže traj ao). Ako

Kažu ikoštenjača.

ostane pod pekom, a žera na peki je

KRUŠVAR selo u sinjskoj zagori.

povoljna, onda kruv polako gubi

KRUV

voJu; to je dobro, kažu da se izvlači.

-

-

-

-

kruh. Bill radije ticu na

ulici ili dida okrpljena ? Ta je

Ako bi tada dirali žeru pojarili bi je

namimica najviše na cim u Zagori i

te bi kruv izgorio. Vidi potkrušnjak,

nikad je nije bilo dosta. Zato su je

opurnjak, pogača, podgoriti, lopar,

iznimno štovali: Svemu vala, kruv je

kuvati, prikuvati, gljiza, prilipa k,

rana. Ko te kruvon rani, ćaćon ga

proja, prisnica, brašenica,

zovi. Dobar ka kruv koji se (j)ide.

razabrati, splejati, zapeći se.

Velika je sramota bacati kruv. Kažu:

KRUŽENJE

Poljubi pa ostavi. Najgora je kletva:

žita u rašetu. Izgovaraju iskruženje.

Kruv ti se ogadija (smatraju da se

Kažu i iščinjanje, raščinjanje,

može podnijeti da se bilo koja hrana

raščinjati žito, iščinjati žito, tresti

ogadi, ali kad se kruh ogadi, onda

žito. Vidi skružiti.

nema više života). Izija svoj kruv

2. postupak pri izradi opanaka. Vidi

(naživio se, došlo vrijeme da umre).

opančarica.

Na bogatin vratin neš se kruva najist.

KRVACKA Hrvatska, Rvacka.

Ne jide kruva (ako nešto neće ili ne

KRVAVICA 1 . jelo od svinjske

može biti). Nema ni on kruva do vika

krvi pomiješane s kukuruznim

(ne može se dugo vladati kako se

brašnom i sitno izrezanim

vlada). Kruv kruva je je cijeli,

komadićima sala od zaklane svinje,

nenačeti kruh. Kruv upris (bezkvasan

koje se umijesi i ispeče poput

kruh). Kruv ukvas (kvasani kruh).

pogače. Vidi divenica, kulenica.

Kad je kruh slabo ispečen, presavije

2. pojava kad na raznim dijelovima

se kad ga se ostavi da se hladi (kruv

tijela mlada govečeta (od 2 do 5

je sija, ćućnija). Kad kruv ostane pod

godina) puca koža i poteče malo krvi.

pekom, a ohladi se komin, onda se

Tada kažu da je živinčetu pukla

-

l . postupak čišćenja

-

-

KRVODO

KUČKA

1 92

krvavica i da se tada deblja, postaje

imali kuburluke, a u novije ga

jedrije; koža je tijesna i puca.

vrijeme ima samo edek.

KRVODO selo u sinjskoj zagori

KUCALJKA čopor pasa lutalica.

(Krivodol) sa zaselcima lelinak,

KUCA kuja, kučka. Ne laje kuca

Kovačine i Podastrana. Vidi Grab.

radi sela. nego radi svoje guzice

KRVOLJAK komadić suhog

(svoga repa).

drveta, suhi panjčić. Vidi drvarica.

KUCANJA vrijeme kad se kučke

KRVOLJUBAN odan svojoj

kucaju. Isto kažu i za zmije. Kucanje

rodbini, spreman pomoći najbližoj

(parenje kučke s psom). Često i u

rodbini, kipeć. Vidi iznevarčiti se.

prenesenom značenju kaže se ženi ili

KRŽA poljska ptica koju love i

djevojki koja mijenja muškarce i vodi

koja valja jesti, poljska jarebica.

razvratni život. Ljudi kažu: Otišla je

Brdska je kamenjarka.

u kucanju (kao i kučka).

KUBA dio čatrnje na koju se vadi

KUČINA raspleteni, izvlasani

voda. Neki kažu bucal. Vidi pristup,

špag. Kučinom se zatiskuje dno ili

kruna.

između duga kad kapi kupusna kaca

-

-

-

-

-

-

-

-

-

KUBIJA jedna partija igrača

ili vinski badanj, bačva, maštilo,

(balote, karte i sl.). Bile su tri kubije

vučija i sl. Vidi kanavina, trajina.

balota. Vidi šocija.

KUČITI 1 . motati; kriviti.

KUBIK kubni metar.

2. zaluđivati, praviti ludim. Kad

KUBURA samokres s zadebljalom

nekome dosadi što mu drugi

jabučastom drškom; kratka puška. Po

pokušava dokazati nešto što ovaj

dvije kubure nose alkarski momci u

nikako ne želi prihvatiti, kaže: Nemoj

pripašnjači.

me kučit.

-

-

-

-

KUBURITI životariti durajući,

KUČKA ženka psa. Pas ne skače

pateći. Slično je deverati.

dok kučka ne zavrti repon. Ne ujda

KUBURLUK tobolac za držanje

kučka koja laje. nego koja reži. Kažu

kubure. Kod bogatije opremljena

i kuja te kuca. Pas je kučak, štene je

konja, s obje strane unkaša visi po

kuče. Nema ni kučeta. ni mačeta

kuburluk (vješaj u se o jabuku). Kažu

(posve je siromašan). Svadljive žene

-

-

i kuburlija. Alkarski su konji prije

-

KUĆA

KUDILJA

1 93

časte jedna drugu: Kujo jebena. Kažu

KUĆARA

za dovedenu nevistu:

kuća.

KUĆA

kućica u polju. Vidi

-

Neka je i od kučke,

KUĆATI

Samo da je od kuće.

Taj se postupak zove kućanje. Vidi

-

Ko kuću radi selo rani. Da

praviti kuće motikom.

-

nakućati.

je lako imat kuću i pas bi je ima.

KUĆEDOMAĆIN

Bolje je stoput umrit u svitu nego

KUĆERAK 1 . kućar, mali kućak

jedanput kod kuće.

za svinje, kokoši.

Lipo ti je grožđe u svanuće, Kad se vraćan od curine kuće.

KUĆA

-

1 . mala kuća.

-

vidi starešina.

-

2. mala kuća, kuća.

KUĆERICA

-

mala kuća, kuća.

Izgovaraju i kućerača.

2. kućica napravljena od kamenja

KUĆEVAN

dobivena krčenjem nekog zemljišta

KUĆIŠTE sve što pripada jednoj

(ponajčešće vinograda), ziđana

kući, imanje. Nema ni kuće ni kući§ta

suhozidom ili pastirska kućica u

(kaže se za nekog tko nema

planini; u nju bi se moglo skloniti za

nepokretne imovine). Kućiti se

nevremena. Slično je i ćelar, košara,

(prikupljati što je potrebno u jednom

kućara, kućerica, kućarica,

domaćinstvu). Vidi toprag.

kućerača, kućera, kućerak, prislon.

KUĆICA

Vidi trim, kažela.

KUĆNJAK

3. ulaz u klačinu.

KUDAN

4. rupa u zemlji u igri šudlanja i sl.

tudan je bliže (reklo je magare). Vidi

Vidi pik.

svakudan, nikudan.

5 . rupica iskopana motikom u koju se

KUDILJA

bacaju zrnja kukuruza pri sadnji

na preslicu. Zovu je izavijača.

(može biti i kod sadnje nečega

2. preslica, prešlica, drvena naprava

drugoga). Vidi kućati.

duljine oko 1 metar za predenje vune.

KUĆAR

Žene koje predu zovu se prelje ili

-

isto što i kućerak. Kućar

-

isto što i skućan.

-

vidi kuverta.

-

-

-

kutnjak zub, kaljak.

kud, kuda. Kudan je lip§e

-

l . vuna koja se pričvrsti

za prasad je gudiniji kućar. Vidi

predilje. Kudiiju zadjenu za pas, a na

prasetnjak.

gornji dio pričvrste vunu. Količina pričvršćene vune zove se zavijača ili

KUDILJICA

KUKOLJ

1 94

kudilja vune. Žene idu jedna drugoj

nešto ili nešto privući tom kukom.

na prelo gdje predući pričaj u razne

Znaj u reći i kukac. Vidi kljuka.

dogodovštine i tako im vrijeme lakše

KUKAČA jestiva biljka, slična

prolazi. Sitila se prelja kudilJe uoči

šparogi. Ima savijenu glavu i nema

nedilje. Vidi po(v)uz, vrteno,

pripredati, pripredalo.

šparožine. Izgovaraju i kuka. Zovu · je i bljušt, bruškandula,

KUDILJICA

grušpandula. Kuke i §paroge. Vidi

-.

nametniK (mušica)

-

na mladom hrastovu lišću u proljeće,

vija.

kad se tek rastvori pup. Zamota se u

KUKAV slabašan, mizeran. Kukav

list i naročito je opasna za junad

li je ovaj mladoženja ( slab je

(naduj u se i mogu i krepati). Zato je

tjelesno, a možda i umno; slabih

bolje puštati blago prije nego gora

živaca). Zovu ga kukavac, kukavelj

ozeleni da se privikne, a ne nikako da

i sl. Čest je nadimak kuko, kukić i

pri prvom puštanju odmah naleti na

sl. Kukavica (kažu ipripukla

kudiljicu.

kukavica) je strašiv čovjek ( za

KUJA

kučka.

-

-

takva čovjeka kažu: Taj se je izlega u

KUJATI biti nemoćan, mrtvati ;

tuđemu gnjizdu). Kukavica je i ptica

bolovati. Vidi zakujati.

koja se glasa kukanjem. Vidi pjan.

KUJICA džepni nožić, skakavac,

KUKICA

ribica. Vidi brtvulin.

KUKICE vidi kljuke.

KUjUNDŽUŠA sorta vinove loze,

KUKOLJ

ujedno i vino od takva grožđa

plodom u obliku čuturice kao kod

(bijelo). Zovu je i tvrdac. Ime je

kukurika. U svakom žitu ima

dobila po Kuj undžićima iz

kukolja.

-

-

-

Ivanbegovine. Izgovaraju i kojundžuša. Vidi rudežuša.

-

vidi sponja.

-

-

1 . vrsta korova s

Nema žita bez kukolja, Ni plemena bez prikora (ukora).

KUJUNDŽIJA zlatar; prodavač

2. vrsta .čvora. Svezati na kukolj

zlatnine i predmeta od zlata.

znači svezati da se potezanjem lako

KUKA drvo ili željezo s jedne

može odriješiti (suprotno od

strane kukasto i pogodno za objesiti

mrtvouzice). Kažu inašeper.

-

-

3. vidi rapadžik.

KUKRIKA

KUKRIKA

KULEN

1 95

-

zakržljalo drveće,

KUKURUZOVINA suha -

grmlje; sitno drvlje. Vidi praška,

kukuruzna stabljika. Izgovaraju i

čandrlja, čuča.

kukuružovina, kokuružovina i sl.

KUKULJ isto što i kokulj. Vidi

Neki je zovu šužbina. Vidi kukulja,

kukulja.

kuruz.

-

KUKULJA

-

l . sitna poljska ptica s

KUKUVIjA noćna ptica s -

kokuljem na glavi'. Kad kukulja

kukuljom na glavi, vrsta sove.

zapiva (na proljeće). Izgovaraju i

Izgovaraju i kukuviža, kukuviza,

kukulj, kukuljača, kokuljača,

kukviža.

kukuljavka, kokuljavka. Neki

KUKVIŽA

tako zovu prepelicu, neki vrstu ševe

KULA l . tvrđava.

(čevrljuge). Neki takvu pticu zovu'

2. veliki oblak. Kad se pojave takvi

rondula.

oblaci, kažu: Dižu se kule.

2. stog kukuružovine.

3. kuća na kat (na dva ili na tri boja),

KUKULJICA

obično bolje sagrađena.

-

kapuljača. Neki

-

isto što i kukuvija.

-

kažu kokuljica. Vidi kabanica.

KULA � selo u dmiškoj zagori.

KUKUMAR krastavac.

KULAŠ

KUKURIK divlji mak crvena

KULATAST pepeljave, sive boje

cvijeta, korov u žitu, lozi i sl. Crven

(obično konj ili magare).

ka kukurik. Zovu ga i makalj. Neki

KULAZE

jedu mlado lišće kukurika. Dobro je

KULEN nadjev od krvi,

kad se miješa s ostalim zeljem (vidi

kukuruznog brašna i svinjskog sala.

mišancija), ali je samo priličito

Pravi se kad se zakolje svinja, a

otrovno. Vidi sprež.

stavlja se u svinjski želudac, a ono

KUKURIKATI

što se stavlja u svinjska crijeva od

-

-

-

nezgodno kašljati

-

naziv za kulatasta konja. -

-

vidi karamacan.

-

kao da imaš kašalj kukudkovac.

toga nadjeva, zovu se divenice. Isto

KUKURIKAVAC vrsta nezgodna

kulenica. Vidi krvavica.

-

kašlja. Izgovaraju i kukurikovac.

Baba kulen vari.

Zovu ga i pasji kašalj. Liječe ga

Ajde dide stari.

magarećim mlijekom.

Doklen did niz ulicu,

KUKURUŠKA vidi turina.

. Baba kulen u guzicu.

-

KULENICA

KUMPIROVINA

1 96

KULENICA - vidi kulen, divenica.

KUMPIR

KULOVOZ - l . mjesec kolovoz.

kupir. Kumpir u gaćon (skuhan

2. uski seoski put.

neoljušten krumpir). Kažu i kumpir

KULUK - radna obaveza, obično na

u cilo. Rjeđe kažu kumpir na lešo.

popravku puta. Vidi mira.

Mnogi i ne znaju za taj pojam: On je

KULJAV - drobast, velika droba (i

ponija kumpira na lešo, a ja jadan

guzica). Kulje, f�tavaca.

nomande.

NITO - dio tkalačkog stana.

NORAK

NIZAK nanizani spuži, žabe,

NORITI

kupine i sl. na neki štap (praljak) ili

(zaroniti). Prinoriti (preroniti).

što drugo.

NOSAC

NIZDOL - nizbr.do. Kažu i

Kažu i nosać, noseć, nosić. Kroz

nizastranu. Vidi uzdol.

nosac prolazi tinj.

NIZOKO - nisko.

2 . posebno izrađeni dio suda za lakše

NO - ono. U no doba ovdika nije

lijevanje tekućine.

bilo nikoga.

NOSILA

NOĆARITI - ne ići na vrijeme

u šamatorje. Nose ih četvorica (stoje

spavati, nego se (bez velike potrebe)

o dva koca, cipca obično užetom

skupljati noću, lutati po noći, a često

ispričana). Vidi pokrov, klašnje,

i kartati se, opijati ili krasti.

počivala.

NOĆEVATI

NOSIMICE na nos, s nosom prema

-

-

noćivati.

Cure male, sve se moje zvale, S majkon stale, s menon noćevale.

-

vidi ronak.

-

roniti. Zanoriti

-

1 . vrh svijeće petrouljke.

-

-

prigoda za nošenje mrca

-

zemlji. Pa je nosimice (zaora je nosan po ledini). Vidi nanos.

NOSITI se oblačiti se. Lipo se nosi

NOĆOS - noćas.

-

I noćas san, moja željo živa, Uzdisao priko rosni njiva.

(dobro i lijepo se oblači).

NOS-KALIK -selo u drniškoj

NOGETATI (se) tući (se) nogama.

zagorI.

Izgovaraju i nogatati se, nogacati se.

NOSORA - vidi ćoro.

Slično je durakati se.

NOTAK

NOKAT dio konjskog kopita. Vidi

se i baviti (vabiti), nemon (menon), i

notak.

sl.

NOLIKO - onoliko. Naliko svita

NOVA SELA selo u sinjskoj

nikad nisan vidija.

zagori. Vidi Ugljane.

NOLIŠNI onolišni (onoliki);

NOVE

malen. Vidi kolišni, tolišni, volišni.

Izgovaraju i novo. Taj se zog

-

-

-

-

nokat (neki govore). Č uje

-

-

devet u igri na mure.

zove uz bacanje četiriju ili pet prsta.

NUTRANJI

274

NOVOKLEPOST

NOVOKLEPOST tek klepana

Pada (liva) ka iz nožice. Na nožicu se

neka alatka (kosa, sjekira, kosir).

i dipli (na mišini). Vidi vratuša.

Novoklep (tek klepan). Kosa je

NOŽICE

novoklepa. Isto sjekira, špica, kresa

NU vidi, pogledaj . Kažu i nuder.

i sl.

NUGA nugao, ugao, zemljište koje

-

-

isto što i škare, makaze.

-

-

NOZDRVA životinjska nosnica, a

čini određeni kut. Vidi okuč, Babin

nekada i ljudska. Namirit ćeš se ti na

nuga.

runjavu nozdrvu (već ćeš dobiti

NUKATI poticati, nagovarati.

svoje, što si zaslužio - tako stariji

NULA ništica (u pravom i

opominju kakva neobuzdana,

prenesenom značenju).

okoprčna mlađarea ili vrijea). Vidi

NUNDE

kljen.

nudan, nundan, unde, undan. Vidi

-

NOŽANJ

-

vrsta trave u polju

-

-

-

ondje. Izgovaraju i

tudan.

(ostatak nakon košnje znade biti oštar

NUŠA

poput noža). Svaki tvrd i oštar

NUTAR stidljiv, povučen, potišten.

ostatak stabljike neke biljke nakon

Vidi osoban.

košnje, naziva se nožanj .

NUTRANJI - nutarnji.

NOŽICA dio mišine (noga) n a koji -

se toči. Kad posve pada kiša, kažu:

-

vidi Ana. -

NJUVERICA

275

NJ

NJADAR vidi njag.

NJOKALICA usta, gubica. Sve mi

NJAG

se čini da ćeš dobit po njokalici.

-

-

sotona, v :ag ili đavao

-

(obično izgovaraju oni koji se klone

NJON joj, njoj .

beštime). Kažu i njava, njadar,

NJUNJATI (se) ljuljati (se), ninati

njatar, trag.

(se). Vidi gingati (se), culjati se.

NJANCI vidi nijanei.

NJUNJKALO

NJANKA

Vidi unjkati.

-

-

vidi nijanci.

-

-

-

isto što i unjkalo.

NJANJE vidi janje.

NJUVERICA nevina djevojka.

NJAVA

Vidi polovnjača.

-

NJIZI

-

-

isto što i njag.

njih. Njizin (njima).

-

OBARAČA

276

o

OBABITI poroditi ili pomagati pri

OBAJATITI oteći, nabubriti

porodu.

(primjerice, kravlje vime).

-

OBAĆI obići. 'Oblaziti (obilaziti). -

-

OBAKOVITI l . otvrdnuti od -

Selo moje, nigdi mi te nema.

starosti (kao koža na baku);

Sve obada, nigdi te ne nado.

zastarjeti.

OBAD dosadan kukac sličan muhi

2. isto što i pribučiti. Vidi bakovit.

koji napada goveda, konje, a

OBALINE jelo koje je ostalo iza

neugodan je i za ljude.

nečijeg obroka, ostatak nečijeg jela,

-

Koliko je srce u obada, Istra moga Bičetu iz lada.

-

ogrizine. Neću ja ničiji obalina. Vidi

oglobine.

OBADANJE trka govečeta kada ga

OBALITI oboriti, svaliti.

ubode obad ili oko njega zuji.

OBAMESTI izmesti okolo.

Obadati se (trčati bježeći od obada).

Obarneti malo oko mlina. Vidi

Krave se počmu obadati kad dobro

samesti, okoliš, obamliti.

zavrući (oko sv. Ante) pa sve dok ne

OBAMETNITI obrubiti, porubiti,

zahladi (oko Velike Gospe).

napraviti porub. Kažu i obućmati te

Obadati (obraćati pozornost na

optočiti.

nešto, uzimati u obzir nešto). Vidi

OBAMLITI izmliti manju količinu

abadati. Ne obada on šta ti govoris�

čista žita da bi mlin bio čistiji.

(ne trza na bockanje). Vidi zaobadati

Obamliva se ako se želi dobiti čisto

se.

brašno (za puru ili kruv), ako je

-

OBADITI

-

preorati zemlj u nakon

-

-

-

prije mliven kukuruz, a sada se želi

mliti šenicu i sl. Prije obamlivanja

jedne berbe.

OBADNJA GODINA

-

-

godina

obično se mlin obamete tako da se

nakon nečije smrti. Ima šest obadnji

stvori novi okoliš

godina od toga. Vidi izadnji.

OBARAČA kremenjača.

-

obarač. Vidi

OBlAČATI

277

OBARINE

OBARINE voda u kojoj su se

OBENDITI se slično što i ornusiti

šurgale ili obarivale iznutrice:

se. Ajde, ajde, šta ste se obendili, eto

praseća crijeva i želudac (da bi se

mene odma nazad.

potom sadile divenice ili kulen).

OBESELITI se razveseliti se,

OBARITI kuhati malo i na laganoj

obveseliti se.

vatri. Obaren (malko kuhan na

OBETATI

laganoj vatri). Vidi obarine,

(obećan). Ne mogu ti doć radit jer

oburdati.

san se obetala drugomu. Ona je već

-

-

OBASTATI

opstati. Nema ji niti

-

-

-

-

obećati. Obetan

obetana (prihvatila je ženidbene

bi tu mogli obastat.

ponude nekog momka).

OBAŠKA posebice, ponaosob. Isto

OBIČAJNIK

je baška, nabaška, pobaška

(primjerice u crkvenom životu). Vidi

(obaško, baško, nabaško, pobaško).

regliman.

Stavi obaška zdrave, a obaška

OBIGRATI obtrčati, žurno i brzo

nasičene kumpire. Vidi lopar.

obaći. Sve san obig rala, nisan je

OBATALITI (se) istrošiti (se),

našla.

iskriviti (se) (alat ili što slično).

OBIJATI KRAJOVE čistiti

Obataljen (istrošen, korištenjem

rubove zemljišta (gdje dopiru

djelomice uništen). Vidi bataliti.

korijenja okolnog drveća, žbunja).

OBDANICA dan od izlaska do

Vidi okrajak, oblog.

zalaska sunca. U zimsko je doba dan

OBIKNITI se naviknuti se na

kratak pa se ovce i koze izgone na

određeni način života, u određenoj

pašu cijeli dan, na obdanicu.

sredini i prostoru. Di ko nika, tu se i

Obdanica je i putovanje bez noćenja.

obika. Vidi obniti se.

-

-

-

Vidi popas, vazdan.

OBDULJA

-

konjska trka.

skup pravila, običaja

-

-

-

-

Udala se, obikla se nisan, Majko moja, dođi vidi di san.

Izgovaraju i ovdulja. Tako se zove i

OBIŠENJAK čuna. Obisija se ki

nagrada na konjskim trkama,

nika stvar. Vidi obosti.

odnosno zalog dan radi oklade

OBJAČATI

(najčešće pri konjskim trkama). Vidi

objača vidićemo ko će koga tuć.

alaša.

-

-

ojačati. Kad on malo

OBUVANJE

278

OBJANJICA

OBJANJICA - ovca s janjetom

OBLAVATI se - vrtjeti glavom

(koja doji janje). Kažu i objanjka.

okolo; ogledati se okolo (sve s

Ovca koja nosi janje je sjajnjna

namjerom da nešto zaradiš, dobiješ).

(sjajna). Vidi otelka.

Vidi oblamanje.

OBJUTRITI se - ući duboko u jutro

OBLEJATI se opiti se tako da ne

(kad se sunce malo podigne). Vidi

možeš vladati sobom. Vidi naroljati

odaniti se.

se, oblokati se.

OBLAC - oblo drvo (obično

OBLETAN brz; koji brzo obleti

oguljeno). Vidi skruglac, cok,

okolo.

ciplja.

OBLIĆATI - l .oblijetati, obilaziti

OBLAČINA - naoblaka (suprotno

oko nekoga i nagovarati ga na nešto.

od vedrina). Ne viruj litnoj oblačini

Cura je šesna pa oko nje stalno

ni zimskoj vedrini.

momci obliću. Obliće ka mačak oko

-

-

OBLAGDARITI se proljepšati se,

vruće kaše. Vidi salićati.

poboljšati se (misli se na vrijeme).

2. obavljati razne poslove biti stalno

Vrime se oblagdarilo (postalo je

u poslu.

sunčanije, toplije, ljepše).

OBLIGAN zadužen; s obavezom.

Oblagdaren (proljepšan).

Tko je siromašan, lako postaje

Oblagdarenost (proljepšanje). Vidi

obligan pa svojim radom mora

ćarica.

vraćati obavezu (Ni govno se ne

-

-

OBLAGUZAN isto što i

privrne, a da njega ne pozovu). Kad

obloguzan.

od nekoga primiš dar, odmah

OBLAMANJE - slično što i

postaješ obligan da mu se na neki

navegavanje, ali i oklajavanje.

način oduži š, da uzvratiš darom ili

Oblamati (tobože slučajno se negdje

kakvom drugo protuuslugom. Oči ti

naći gdje se može izvući neka korist).

goru da i ti njemu štogot daš.

Vidi oblavati se.

Obligacija je moralna obaveza.

OBLAMALO - onaj koji oblama,

Obligati (zadužiti; obavezati).

oklamar.

OBLIVANJE

OBLAPORAN - slično što i

metenju mlijeka radi boljeg

obloguzan.

izdvajanja masla (kad nije postignuta

-

-

postupak pri

OBNITI se

279

OBLIZAK prava toplina). Neki oblivaju

OBLOKATI se napiti se preko

mlijekom, neki vodom. Kažu i

mjere, dobro se opiti. Ko vino loče,

oblivati stap.

taj se i oblače. Vidi naroljati se,

OBLIZAK

malo hrane. Nema

-

-

oblejati se.

oblizak (ima vrlo malo).

OBLUK 1 . drveni obruč (obično od

OBLIZEKA birano jelo, rijetko

sita ili rašeta) iznad glave dojenčeta

jelo. Tzja bi oblizeka . Vidi izmine.

u bešici. Stavlja se da pokrivač ne

OBLIZNIK

pada djetetu na glavu i da ga ne

-

-

vidi bliznac.

-

OBLIZNITI se roditi (oteliti)

uguši.

dvojke. Vidi otronjiti se.

2. luk od mlada savit1jiva drveta,

OBLOG

elipsasta oblika koji služi za izradu

-

-

1 . ravno zemljište oko

brdske njive koje se ne može orati (ili

krtola, dio krtola. Postoje dva

se ne ore), ali po kojemu nije visoko

obluka. Vidi prlj.

drveće već kamenje, trava, nisko

3 . drveni luk koji povezuje koplje

raslinje i sl. Može značiti i zemljište

(držak) grabalja i grabljište. Govore

koje je obloženo tuđim pa njemu nije

i oblučac, težuljac.

potpuno slobodan pristup.

4. drven luk koji služi kao naslon na

2. naziv ogrede u kojoj uz njivu ili

stocu. Vidi prlj, tronožac.

njive prevladavaju okrajci i oblog.

5 . Vidi tvorilo.

Vidi uzglavak, obijati krajove,

6. isto što i unkaš.

uvrat.

7. svaki obruč od drveta (na bukari

OBLOGUZ proždrljivac (ima oble

primjerice).

guzice, ka tarine). Govore i

8. ženski odjevni predmet koji se

obloguzonja, oblaguzonja,

meće na glavu (podmetak na koji ide

obloguzan.

marama). Vidi kovrljak.

-

OBLOGUZAN postrvan na jelo.

Izgovaraju i oblug.

Tko je obloguzan ne može se

OBNITI se - obikniti se, prilagoditi

uzdržati od jela. Govore i oblaguzan,

se. Odnosi se i na bilje, a ne samo na

obliguzan te oblaporan. Vidi

ljude i životinje (za razliku od

slatkoran, prasetan.

obikniti se). Kako se kupus obnija ?

-

(je li se dobro primio, kako je podnio

OBRZDATI

280

OBNOĆ vrućinu, sušu i sL). Grožđe se nije još

OBRECNITI se obratiti se nekome

obnilo (još je ranjivo, osjetljivo,

srdito. Kažu i zbrecniti se.

svašta mu može naškoditi).

OBREDITI obaviti (poslove). Sve

OBNOĆ po noći.

san obredija prija mraka. Obređeno

(O)BOČINA

(obavljeno, učinjeno). Sadje sve

-

-

meki dio (iznad

boka).

-

-

obređeno.

OBOJAK sukneni uložak koji se

OBRENJITI se rastužiti se,

stavlja u opanak. Preko noći obojci

objesiti mrke brke, nezadovoljan i

se suše kraj ognjišta ili na trklji

potišten biti. Obrenjen je onaj tko se

iznad ognjišta. Ko poslidnji ustaje

obrenjio. Vidi okljuniti se.

obojaka nestaje. Nisi ti meni ni

OBRICATI se izgubiti dlaku;

obojak (puno si lošiji od mene).

ostati bez dlake. Obrican (bez dlake,

/zgulija bi ti obojak ispod pete

ćosav). Vidi bricanje.

(samoživ i neobziran).

OBRKUS komad robe koji se

OBOR

zgodno može prebaciti preko leđa.

-

-

l . pritorak, predvorje za

-

-

-

sastavljanje sitne stoke.

Ponesider taj obrkus, čini mi se da bi

2. slobodan prostor u zaselku na

moglo bit kiše.

kojemu se ljudi sastaju. Vidi

OBRLATITI obratiti; smekšati i

kolarište.

opustiti (nekoga), nekoga skrenuti s

3 . područje oko kuća jedne obitelji.

određenog cilja. Marko se posve

Lovrića abar.

naljutijo, jedvo smo ga obr/atili.

OBORIT

Obrlatijo se i Petar i mirno otiša

-

strm, strmenit. Vidi

-

nastranjiv, usprsit.

kući.

OBOSITI ostati bez obuće, ali i

OBROVAC selo u sinjskoj zagori.

bez potkove ili ploče (takav je konj

Vidi Bajagić.

bos).

OBRŠITI završiti; proći. Kako je

-

-

Moj dragane, nemoj se ponosit, Konj potkovan, može i obosit.

OBOSTI

-

-

ubosti (odlučno), malo

radijo, dobro je i obr§ijo.

OBRTANJ dio starinske kuće -

(iznad ognjišta).

jače badniti. Triba ga obost u

OBRZDATI l . staviti žvalje na

obišenjak.

konja. Obrzdati nekoga znači i smiriti

-

OČAGLJATI

281

OBŠIĆEN ga, srediti ga, nametnuti mu nešto što

OCIDINE loše vino, vino s dna

je izbjegavao. Obrzdan (sa žvalama

bačve. Vidi murgaš, kendraš.

u ustima; sređen, smiren).Vidi brzde,

OCIDIT - mršavan i ispijen (u

brzdav.

glavi).

2. mlatnuti po šunjci. Slično je

OCIDITO

opatrniti.

cijedi (takvo je nakošeno zemljište s

-

ocjedito, s čega se lako

-

OBŠIĆEN ograđen mladicama,

kojeg voda lako odlazi; neka glavica

pleterom. Vidi kotorača.

i sl.).

OBUČENA

OCIR vrlo mala pukotina (na

-

karta koja nosi punte

-

-

u briškuli (obučena briškula).

staklu, dasci, zidu). Vidi šuba,

Suprotno je lišina, golica. Vidi viga.

bunja, buža.

OBUĆI se postati svećenikom

OCVILITI rasplakati

redovnikom (pratrom). Vidi svući

(zadirkivanjem, draženjem, udarcem

se, pratrić.

i sl.). Vidi cviliti.

-

-

OBUĆMATI porubiti, obametniti,

OCVRTATI nagnječiti; ozlijediti

optočiti.

gnječenjem. Ocvrta je nos oseknjujuć

-

-

OBURDATI prokuhati (travinu za

se stalno.

prasad), obariti nešto što će jesti

OČ izraz kojim se vologonci

domaće životinje.

obraćaju volovima u zaprezi, a znači:

-

OBURDATI se

-

postati derutan,

-

ovamo se ( na stranu vologonca). OČ

trošan. Kuća se oburdala (mogla bi

Milonja, oč (ovamo se, Milonja).

se sama srušiti).

Suprotno od oč je stu (tamo se, na

OBUVAČA - oputa kojom se vežu

suprotnu stranu tj. desno).

opanci pri obuvanju. Vidi špigeta,

Vologonac uvijek stoji s lijeve strane

remen.

zaprege. Izgovaraju i joč!

OBZINITI zapanjiti i iznenaditi

OČAGLJATI

nekoga da ne može progovoriti, da se

operušati, očemušati, obrati s reda

ne može snaći; omađijati, opčarati.

(kupusne listove, plodove, grm i sl.).

Obzinila me, nisan znala riči

Očagljano (potpuno obrano; ništa

progovorit. Vidi skameniti se.

nij� ostavljeno). Sve je očagljano,

Obzinut je onaj koga su obzinili.

nije ostalo đavlu zere. Vidi pipati.

-

-

skroz obrati,

OĆELIMO

282

OČEMUŠAN

OČEMUŠAN - operušan;

OČIĆI - Nedjelja pred Božić. Oci i

čemušanjem (perušanjem) očišćen od

svidoci. Vidi materice.

nečega (perja, lišća, perušine),

OČIGLED sve što se očima vidi.

očerupan.

Na očigled cilog sela, svukla se gola

OČEMUŠATI - operušati, ali i

golcata.

čemušanjem skinuti, očerupati.

OČIKATI - čekati koga da dođe ili

OČEPATI - izgazati, izgaziti. Prišli

što da se dogodi. Vidi iščikati.

su mi priko vrtla niki alajini, vas su

OČINAŠ

mi teg očepali. S lično je učepati,

To je molitva, a brojanice zovu

iščepati. Očepan (izgažen, izgazan).

očenaši ili očinaši. Vidi kruničati.

OČEPITI otčepiti, otvoriti. Kad

OČINSTVO - l . isto što i očevina.

kiša pada ka iz kabla , kad pada iz

Izgovaraju i očinjstvo.

neba i iz zemlje kažu da je očepila.

2. utvrđivanje tko je pravi otac

Nebo se očepi/o.

djetetu. Teško se priznaje očinstvo

OČEPITI - pritisnuti, stati na nešto.

vanbračnog djeteta (zato se teško

OčepIjen (pritisnut).

utvrđuje).

-

OČEPRLJATI (se)

-

ogrebati (se)

-

-

očenaš (govore i tako).

OČITATI BUKVICU zaprijetiti, -

noktima ili nečim oštrim. Penja san

upozoriti . Očita san mu bukvicu.

se na zerdaliju pa san se očeprlja.

Slično: očitati pi5'ftulu, očitati bever.

Očeprljan (ogreben noktima ili

OČITOVATI se - odati se, izjasniti

nečim oštrim). Vidi čeprJjanje,

se, otkriti istinu, neku tajnu odati

iščeprJjati (se).

(svoju ili tuđu), prokazati nekoga.

OČEVINA - ćaćevina, didovina,

OĆALE naočale. Izgovaraju i ćaIe.

imovina naslijeđena od oca. Imovina

Oćalinko (nadimak, Ćalinko,

naslijeđena od matere je

Ćalin). Vidi mlin.

mater(i)nstvo, ujčovina. Vidi

OĆALIN - oćale s jednim staklom.

očinstvo, vunda.

OĆELIMO hoćemo li .

OČICA jedna rupica, odnosno -

predivo koje čini tu rupu pri pletenju. N eki kažu žica.

-

-

Mala moja, oćelimo k misi, Da gledamo kako zvono visi.

OĆETA

283

ODGOVARATI

OĆETA britvela, naprava, odnosno

smirila, bolest prošla). Vidi miniti,

nosač za vrata, škure, telere. Neki

molati, rastupiti.

izgovaraju voćeta.

ODBANDITI otići i ne vratiti se

-

OĆIĆORITI se

-

-

oživjeti, živnuti

skoro. Vidi zamarijati se,

(lj udi nakon bolesti, kukuruz ili

odmurepati.

kupus kad nakon suše padne kiša i

ODALAMITI udariti nekoga iz sve

sL). Kako muje ? Malo je se

snage.

oćićorija. Vidi ugledati se,

ODALEČITI (se) udaljiti (se).

pokejariti.

ODANITI se razdaniti se, ali ne

OĆORITI

-

-

-

oslijepiti, odnosno

-

skroz. Vidi objutriti se.

izgubiti jedno ili dva oka. Vidi

ODANJA

ćorav, ćoro.

putovanje (obično bez velika razloga

OĆUK očuh. Kada se udovica ili

i koristi). Vidi odovica, priodoviea,

rastavljena žena preuda i u kuću

oditi, poditi.

novog muža dovede djecu iz prvog

ODATI se prepustiti se nečemu

braka, njezin novi muž postaje oćuk

lošemu da te svlada, predati se. Oda

dovedenoj djeci, a ta djeca su njegovi

se piću, krađi i sl. Vidi dati se.

pastorci. Pastorci mogu biti i po ženi

ODAZVATI se

koja postaje maća muževoj djeci iz

ODAVAC vidi šetka.

ranijeg braka.

ODAVICA

OĆUTITI čuti; osjetiti. Ne viči,

ODČEVILJITI otkinuti nešto tanje

oćutićete strina.

od nečega debljega (slabije od jačega

OD

i sl.) kao kad se otkida čevulja. Vidi

-

-

-

o. Igrali smo od novce.

hodanja; hodanje i

-

-

-

vidi odziv.

-

vidi odovica.

-

-

ODADIRATI glasno i učestalo

raščeviljiti.

prditi.

ODĐIRATI prestati dirati, sjašiti,

-

-

ODADNITI skinuti dno s bačve.

ali i otići diraj ući.

Suprotno je zadniti.

ODGOVARATI reagirati na nešto.

ODAMINITI

Tako reuma u starosti odgovara na

-

-

otići; proći; smiriti

-

se. Daleko je adaminija. Da pot malo

promrzivanja, prokišnjavanja i

adamine. Odaminilo mu je (bol se

propuhivanja u mladosti. Ali san

284

ODILA

ODSLIN

jedanput prokisa kod ovaca, pa mi

Izgovaraju i odavica. Kiša odovica

sad odgovara Ll kostimon.

(kiša koja se pomiče). Vidi

ODILA - od dijela. Ja iman tricu

priodovica, odanja.

odila (dobio sam je u dijeljenju, a

ODOZDAL odozdo. Izgovaraju i

nisam je peškao).

odozda.

ODILJE - odijelo (odilo). Vidi

ODOZGAR - odozgo.

anjeuk, veštit.

ODREDITI - odlučiti. Kaži šta si

ODITI - hoditi; ići. Pogledaj mu

odredija ? (kaži što si odlučio?).

obuću pa mu odi u kuću. Vidi

Slično je naumiti, zaumiti.

odovica, priodovica, odanja, poditi.

ODRENITI se ostaviti se nečega

ODIVA djevojka nakon udaje (tako

(rđava društva, pića, žena). Odreni se

je zovu u njenom rodu, tamo gdje se

dok tije vrime. Odreni se đavle od

udala zovu je mlada ili nevista).

mene. Isto što i okaniti i parjati.

ODLITO

Odreniti (odmaknuti). Vidi doreniti,

-

-

vidi dlito.

-

-

ODMET - gubitak; ono 3to je za

poreniti, kotula.

baciti, od čega nema koristi. Na

ODRNA loza podignuta na koce,

odmet je nešto što je suvišno, bez

pergola. Izgovaraju i odrina.

čega se može. Iman ja toga na odmet

ODRUGA

(imam više nego mi treba). Ne bi bilo

sramote, ali i lako, bez teške muke).

na odmet još jedanput polit lozu. Vidi

Gadi, ne maš ga odrLlga slušat. To

pritek.

ću ja odruga (to ću j a lako).

ODMUREPATI - vidi murepanje.

ODRUKAČA - balota koja dobro

ODOLIBATI - najteže svršiti i

odgovara ruci (ni mala ni velika).

savladati; svesti na manje (teškoće),

ODRŽATI voditi kravu pod baka

umanjiti.

kad vodi. Ako nakon održavanja

ODOLITO

-

poput dole.

-

-

od ruga (od pogrde, od

-

krava više ne vodi, kažu da je ostala

ODONLEN - odande. Izgovaraju i

(da joj se primilo). Takva je krava

ondolen.

održana inače povodi. Vidi mašiti

ODOVICA - onaj tko stalno hoda (i

se.

bez većeg razloga i koris�i), tko ne

ODSLIN - od sada. Izgovaraju i

može puno stajati na jednom mjestu.

o(d)sJen, oslin. Vidi poslin.

ODSURLJATI

ODZIV

285

ODSURLJATI otići, odlutati

ODVIKA suprotno od navika.

nekamo, usput pijući, lolajući, često

Navika, jedna muka, a odvika, sto

sa sumIjivim društvom. Vidi

muka.

surljati.

ODZIV

-

ODŠKARTATI

-

odbaciti,

-

-

riječ kojim igrač u igri na

mure daje na znanje da je punat

osloboditi se nečega suvišnog.

njegov. Odziv se uzvikuje da bi se

Odškartan (odbač�n). Vidi škart,

zadržao ritam igre, a ima i psihološko

škartati.

značenje. Najčešći odzivi jesu: moj,

ODŠKARTATI se osloboditi se

moje, moja, moj si, štaje, štaće,

suvišne karte (u trešetu). Vidi škart.

štaću, štaj, štau, ostaj, ostani, ajde,

ODŠKURITI malko otvoriti škuru

ajća, oće, oćemo, oćega, ojde ga,

ili skinuti zastor koji je zaškurivao.

lezi, doli, miruj, šete, šetau, šetaj,

ODUKIVATI teško puštati zrak

ota, oto, uta, ujta, ojta, uje, ujs.

kroz usta. Natuka se pure i žmara pa

Odziva se i s mrš, umri, mrtav si,

odukuje brez pristanka. Vidi ukati,

čak i s posran si, govno si i sl., ali

podukivati.

takvi odzivi lako dovedu do smutnje,

-

-

-

ODUŠiTI

-

1. otpustiti zrak. Vidi

zatim s šuti (taj se odziv obično

oduva.

govori kad se punat dobije na zvanje

2. bezglasno pustiti zrak (puniti).

tuti) i sa mnogim drugim teško

Vidi prditi.

opisivim uzvicima. Kad se netko

ODUŠKA odjedanput, bez

odzove, a protivnik je zvao isti zog

odušivanj a (od duška). Popija je sić

(pa punat nije ničiji), ovaj mu

vode oduška (da nije pridušija). Neki

odvraća: Nije ni moj mulac! Kad se

kažu udušak, neki iz duške.

netko pri istom slučaj u odzove s

ODUVA odušak, odpuštanje zraka.

moj!, moje!, odgovaraju mu: I moj!, I

Ako je oduva, pokvari se. Vidi

moje!. Ako se netko učestalo

odušiti, zaduva.

nekorektno odziva i tako remeti ritam

ODVIDATI

igre, protivnik mu ljutito kaže: Nemoj

-

-

-

skinuti vidu (odviti je

s navoja). Odvidan (skinut s navoja,

me prikidat! Uz odziv se u pravilu

odvrnut). Vidi zavidati.

udara otvorenom šakom u pod (po stolu) čime se zadržava ritam bacanja

OD ŽA

OGNJILO

286

ruke. Neko se odziva samo takvim

magaretu, teletu i sl. Izgovaraju i

udarcem po stolu (kad takav igrač

oglavić. Vidi žvalje, ljuta uzda, lis.

udari u stol nakon nazivanja zoga

2. vidi ular.

šije, a protivnik je zvao isti zog, ovaj

OGLAVAK - jastuk s navlakom.

mu odgovara a šije, uz često još jači i

Vidi uzglavač.

ljutitiji udarac dlana po stolu, da bi

OGLAVIĆ - l . prednji dio samara.

dao da znanja da nije ničiji punat;

Izgovaraj u i glavić.

slično je kod nazivanja drugih

2. isto što i oglav.

zogova). Neki igraju bez odzivanja,

OGLAVINA l . koža s glave neke

ali to je rijetkost. Vidi zvanje.

životinje. Vidi zavratina.

ODŽA hodža.

2. preostali gornji dio debla kada se

ODŽAK dimnjak (dimijak). Vidi

drvo okreše. Vidi okresina.

lebarda, badža.

OGLAVLJE dio pokrivača za

-

-

-

-

OĐURĐUTITI oronuti; ostarjeti, a

glavu udane žene. Vidi povezača,

i zapustiti se. Je si li vidija kako je

kovrljak.

ađurđutija ? Slično je otromboljiti

OGLOBINE ogrizine, hrana koja

se. Vidi opaćenost, okarakusiti,

je ostala nepojedena. Vidi obaline.

ođuturumiti.

OGLUNITI - oglušiti, ogluviti

OĐUTURUMITI - ostarjeti, postati

(ponajviše od starosti; više se radi o

đuturum. Isto je ođuturiti.

gubljenju volje nego o stvarnoj

OGADITI - vidi gada.

gluhoći). Oglunija pa ne aje. Vidi

OGANJ otponac na starinskoj

gluvo.

puški. Zovu ga i vuk te tetik.

OGNJICA l . polj ska gorušica, jede

OGLADNO

se kuhana. To je korov, ali se lako

-

-

-

slično što i škito,

-

-

čipo. Ogladno pet (malo manje od

može istrijebiti.

pet, primjerice kad u trešetu netko

2. vrućica.

ima 4 punta i 2 bele).

OGNJILO - l . kresivo, komadić

OGLAV l . dio uzde (remenja što

čelika koji je zgodno ide u ruku i

idu oko konj ske glave), odnosno

kojim se kreše o kremen da se

slična prigoda što ide oko glave

izazove iskra i upali leška, a ova se

-

pritisne na lulu. Svaki pušač lule

287

OGNJIŠĆE

OGREDA

imao je ognjilo, kremen i lešku i

Ogorski (koji je iz Ogorja, koji

obično je to držao u pripašnjači.

pripada Ogorju).

Upaljenom leškom mogla se naložiti i vatra. Šibice (šuverini) bile su

Čudila se i ogorska dica Kako prašku grize magarica.

skupe.

OGRA dio uža kod uprćene žene,

2. dio rala. U obliku je šuplje

stoji oko vrata. Svako uže oko vrata

željezne pločice i meće se između

životinje (teleta, magareta itd.). Vidi

ojice i špice (šila).

priuza, ogrica.

-

OGNJIŠĆE

isto što i komin (rjeđe

-

tako govore). Tu gori vatra. Sprida

Na mom momku lipi opanaka, Gori ogra, doli bosa noga.

izgori, straga otpade. Izgovaraju i

OGR(I)CA ovratnik na košulji,

ognjište. Ognjišće je u siditoj kući,

ogrčica.

-

znalo je biti i na tavanu, ne nužno na

Ovce moje mirujte u doli,

zemlji. Vidi komaštre, kotianica,

Dok rašijen ogrčicu loli.

čeran, kut, priklad, ožeg, štipale.

OGRĆATI vidi zagrćati.

OGNJOJČINA

OGREDA

-

zemlja na koju se

-

-

l . ograđena šuma, njiva

sliva gnjoj (koja je blizu rpe, na

ili pašnjak, ograda. Može imati i

kojoj i oko koje se zadržava blago,

posebno ime: ako je u njoj njiva ili

na kojoj su se torile ovce i sl.). To je

više njiva u udolini zovu je dolac,

dobra zemlja. Izgovaraju i

doci, dočić, dočići, ako je njiva s

ognjojština. Vidi splavak.

okrajkom zovu je oblog, ako je

OGOLIŠITI

samo drveće ili uglavnom drveće

-

ogoliti; opljačkati.

Tili bi ga skroz ogolišit.

kažu samo ogreda, ako su se u njoj

OGORINA ostatak drveta koji je

torile ovce znaj u je zvati torina,

gorio, ali nije izgorio, ugarak,

torine, zovu je kažela ili klačina ako

ogorjelina. Vidi glavnja.

je :J njoj bila kažela ili ako se u njoj

OGORJE selo u splitskoj zagori sa

palila klačina, često je zovu po

zaselkam Svilaja. Franjevačka župno

vlasniku (to ne mora biti sadašnji

mjesto (sv. Jure mučenik) u šibenskoj

vlasnik, dapače češće je obratno) itd.

biskupiji, drniškom dekanatu. U župi

Vidi selina, paska, vlaka, lastve.

-

-

su i Radunić i Mala Milešina.

OKARAKUSITI

288

OGROZDINA

Pure ima kupit ćemo loja.

2. zid, žica ili što drugo čime je ograđen neki prostor (šuma, livada,

OJKATI - pjevati ojkavicu.

voćnjak, vrt i sl.), ograda. Vidi

OKA

kotorača.

l ,5kg) i tekućinu (3/4 litre), ujedno

OGROZDINA - isto što i ovastina.

takav sud. Nije ni u tom krstu sto

OGRUŠATI

oka.

skuhati meko, da se

-

-

mjera za težinu (1,25 kg ili

zgruša (prven�tveno se odnosi na

OKALITI

jaje), sorbulati. Ogrušan (skuhan na

kaliti.

meko, sorbulan). Vidi grušalina.

OKAMENITI se

OGUZINA

razvoju (plod nikako da krene,

-

zadnji dio gaća (iza

-

isto što i otangati. Vidi

-

zastati u rastu,

guzice). Uvatiću te za oguzinu i bacit

grožđe se povije, zrno ostane malo i

u draču. Naročito veliku oguzinu

tvrdo itd.); postati sličan kamenu.

imaju gaće od sukna. Vidi đotluk,

Okamenjeno je ono što se

kablić.

okamenilo.

OJ - uzvik kojim se odaziva (slično

OKANITI se

oje), a nekada i doziva. Oj, Ivane!

Okanio se pića, duhana, ludosti. Il me

Oje? Izgovaraju i oja (naročito na

ženi il me se okani. Slično je parjati

svršetku pjesme).

se, proći se. Vidi kaniti se, odreniti

Pivaj seko i učini oja, Čuće lola i moja i tvoja.

-

ostaviti se nečega.

se. OKAPINA - mjesto na koje kapi ili

OJATI se - omečiti se o nešto. Vidi

je kapila kiša (trava na vrh plasta,

ostrviti se.

daska ili greda na koju je

OJICA

prokapJjivalo i sl.). To je ujedno i

-

dio rala (povezuje ralicu i

jaram). Neki izgovaraju ojič. Oje je

kuća na brzinu sklepana (samo da se

dio volovskog lisa (oje ide sa

svrni kiša). Vidi kapavica.

žagrama). Vidi ognjilo.

OKAPITI

OJKAVICA

Moga bi okapit dok on dođe (kad

-

način pjevanja po

-

nestati kap po kap.

zagori. Zovu je i ojkanje, vojkanje,

nekog uzalud čekaju).

vojkavica te oja-noja. Vidi

OKARAKUSITI

treskavica, oj.

karakus (odnosi se na konje).

Oja noja, gaj se mala moja,

-

l. dobiti bolest

OKOČENITI se

289

OKARNJAKATI 2. tjelesno oslabiti, oronuti, ostarjeti

OKLAMAR - obloguzonja koji

(često prije vremena, zbog bolesti),

gleda u svakoj prigodi nešto oklajati

postati invalid, krač. Vidi

(pojesti i popiti mukte). Oklajati,

ođuturumiti.

oklajavati (pojesti i popiti mukte).

OKARNJAKATI otegnuti

Oklajavanje (nastojanje mukte

obavljanje nekog posla.

pojesti ili popiti nešto).

Okarnjakavati (otezati, odlagati).

OKLAPITI

Okarnjakavanje je otezanje

glavi ili oko glave). Oklapiću te. Vidi

izvršenja nečega. Vidi otaljavati,

klapiti.

kanjerkati.

OKLEPITI se - pasti u bezvoljnost i

-

OKASTITI

-

odlučiti. Okastija da

-

udariti (u pravilu po

pritom pognuti glavu, ramena i sl.

se opet oženi. Češće govore skastiti.

Oklepljen je onaj tko se oklepio.

OKAŠATI se vidi okositi se.

Izraz se odnosi i na biljke. S lično je

OKATICA - vrsta kiselog bijelog

omrditi se. Vidi okljuniti se.

grožđa (dodaju kilo okatice na sto

OKLIPATI se dobiti klip (odnosi

kila kujundžuše da poprave

se na kukuruz). Slično je zaklipati

kiselost). Postoji i crna okatica.

se. Oklipan, zaklipan (s izraslim

OKERESITI brzo poći, požuriti.

klipovima). Vidi klipati se, svilati

Okeresile cure na dernek.

se, štigati se.

OKIĆEN - ukrašen, isto što i

OKLONICA drveni dio u sredini

nakićen, kićen.

mlinskog kotača (napravljen od

-

-

OKILAVITI

-

isto što imaganjati

se. Vidi kila. OKIŠITI se

-

-

rastove crljeni). Neki izgovaraju oklenica. Vidi paprica, mlin.

-

biti kišno duže

OKLOP l .visoke stranice -

vremena, u pravilu onda kada kiši

(stramice) na karu, pogodne za

nije vrijeme ili kad nije potrebna.

rasuti teret.

OKITITI se vidi ječim.

2. vidi drvenina.

OKLAJ - selo u drniškoj zagori sa

OKLJUNITI se isto što i obrenjiti

zaselkom Podi. Vidi Promina.

se. Slično je i omusiti se, oklepiti se.

OKLAJAVATI vidi oklamar.

OKOČENITI se - vidi ukočeniti se.

-

-

-

OKORAN

290

OKOK

OKOK - uzvik podrugivanja i

okomrijati se. S lično je okopertati

naslađivanja. Okokjunače! (kažu kad

se.

djete padne i lagano se natuče nakon

OKOMOTATI (se) omotati (se),

što je dugo grajisa). Vidi tara, kič.

obmotati (se) (obično se odnosi na

OKOLIŠ

uže, biljku penjačicu ili što slično).

-

brašno koje mlin razaspe

-

oko sebe (u mlinici). Vidi obamesti,

Dobro okomotaj (dobro obmotaj

samesti, obam1iti.

okolo). Okomotala gaje oko malog

OKOLO KOLE

-

otprilike;

prsta (opčinila ga je pa s njim radi

podjednako; oklijevajući zbog

štc god želi) . Slično je

opreznosti. Govore i okolo kva, li-la,

zakomotati(se). Okomotan,

tale-kvale. Jeli i tvoj kupus vako

zakomotan (obmotan, zamotan).

visoko izresta ? Pa okolo kva

OKOMRLJA TI se

(otprilike je toliki). Koji od vas

okomorati se.

dvojice bolje svaća ? Okolo kole

OKOPERTATI se vidi okomorati

(podjednako). Okolo kole pa na mala

se.

vrata . Vidi otamine.

OKOPNITI smršati, ocijediti se.

OKOLOVITI - opkoliti.

Posve je okopnija. Vidi kopno.

Okoiovijen (opkoljen). Vidi

OKOPNO

kolovina.

kopno.

OKOMINA

-

vidi turina.

-

vidi

-

-

-

okopnjeno. Vidi

OKOPOLJAC

-

vidi poljac.

OKOMORATI se prizdraviti,

OKOPRČAN vrlo žustar, spretan,

ojačati, dobiti snagu, oživjeti, izvući

pokretljiv i sposoban u

se iz bijede, j ada, siromaštva. Je si li

prilagođavanju u svakoj prigodi

se šta okomora ? (Je si li prizdravio,

(ujedno i svojeglav). Isto je i

je si li bolje?). Kad neki dugo gube u

oškoprcan.

nekoj igri, ali napokon dobij u neku

OKORAK

partiju, kažu: Zerku smo se

će dobiti svoj okorak (ponegdje

okomorali. Okomoran (ojačan,

mrtvacima začipaj u guzicu turinom).

prizdravljen, izvučen iz jada i bijede).

OKORAN tvrd; grub. Okoran je

Izgovaraju i okomerati se,

kruh kada se osuši i stvrdne.

-

okomeran. Poneki izgovaraj u

-

-

isto što i turina. Svako

-

29 1

OKOSITI se

OKVITITI se

OKOSITI se ljutnuti se; ljutito

OKRIPITI se ojačati se, povratiti

odgovoriti; ljutito se obratiti. Okašati

snagu (zalogajem kripne hrane,

se na nekoga (prigovarati; drsko se

gucaljom vode itd.), okrijepiti se.

ponašati) .

Govore i pokripiti se. Vidi

OKOŠT tvrd, koštunjav; mršav ali

potkuvetiti se.

jakih kostiju (čovjek, životinja).

OKROMINA ostatak kože iza

Košte, košće, gloŽđe (nadimak

krojenja i obrezivanja kože za

okoštu čovjeku).

opanke. Od okromine se pravi

OKOV

prička. Zovu je i okrajčina.

-

-

-

vidi kar.

OKRAJAK

-

l . dio (brdske) njive

-

-

OKRPINA

okrpIjeno mjesto na

-

koji se ne ore pa po njoj raste trava.

odjeći. Vidi krpež, jakić.

2. trava s brdskih njiva. Ki okrajak

OKRPITI

(kažu za slatku travu koja i nije iz

te. Vidi prikrpiti, obrzdati.

brda).

OKRUGA l . bijela marama koju

3. rub polja.

nose udane žene (u dijelu Zagore).

Rjeđe okrajkom zovu krajac, kruh s

2. vrh šudara.

kraja. Vidi oblog, livoda, uvrat.

OKRUGA

OKRAJČINA

naokruga.

OKRENITI

-

udariti, ošiniti. Okrpiću

-

-

-

vidi okromina.

l . početi jako padati

OKRUT

-

-

okrugao. Vidi

vrh vuka koji udara u

(odnosi se na kišu). Požuri, svaki čas

čauru.

može okrenit kiša.

OKUČ

2. pustiti da se krene; pustiti u

osuka, zasuka, guvno, kolino, nuga.

promet; obrnuti. Oćelimo okrenit

OKUNJITI se slično što i

janjca ?

pokunjiti se.

-

okuka. Vidi bogno, lakat,

-

OKRIŽINA ostatak kriške

OKUPITI tjerati, potjerati (obično

krumpira prilikom rezanja

više ljudi neku životinju ili čeljade).

sjemenskog krumpira, kriška bez

Okupili su ji stinon. Kažu i

klica. Kažu i križalina.

zaokupiti. Zaokupili te crni vrazi.

OKRESINA

OKVITITI se vratiti dug, odužiti

-

-

grana ili ogranak

okresanog stabla. Vidi oglavina.

-

-

se. Izgovaraj u i okvitati se, iskvitati

se. Vidi kvit.

OL

OMRSAK

292

OL

-

Vidi

ohol. Ola glava gladna guzica.

omeđiti (obilježiti

-

međama ili mejašom). Omejašen

olost.

OLDEŠA

OMEJAŠiTI

vođa neke grupe (obično

-

(omeđen međama ili mejašom). Vidi

mlađarije koja noćari, krade voće i

razmejašiti se.

sL).

OMICA žensko ždrijebe od 1-2 -

OLOST oholost. Vidi 01. -

godine.

Ovce pazi materina mila,

OMICATI (se)

Od olosti torbe ne ponila,

podmazano). Kaže da ne može, ma

-

brzo ići (kao da je

za njon mater užinu imita:

mu se dobro omiče vino niz grlo.

Četri stapa mlika mlaćenice,

OMINJATI (se) oklijevati, nećkati

Osan oka kruva koprnjice, Ma ni to jon nije dosta bilo.

OLJUPTINA

-

vidi

ljuptina.

OLJUTITO na ljut način, s -

ljutnjom. Slično je

osrdito. A on će ti

mlatnuti,

-

se. Nekima znači upravo suprotno (nastojati).

OMIRATI gađati, ciljati; htjeti -

(nešto učiniti, imati). Ko zna šta on sad omira?

OMLADAK

meni nikako oljutito...

OMARITI

-

opatrniti,

pomladak (ljudski i

-

životinjski). Ima li šta od omlatka?

opusti. Slično je omarisati. Vidi

Omladiti stado (starije smaknuti,

marisati.

mlađe ostaviti). Vidi

OMARJE

-

gusta šuma (u koju se za

velikih žega sklanja blago od vrućine i muha, ponajviše i

obada). Izgovaraju

napridak,

napoliea. OMRAZA

-

mržnja, svađa.

OMRČATI vidi omrkniti. -

OMRDITI se slično što i oklepiti

omar.

-

OMAŠIT rijedak; rijetko posađen;

se. Trava se omrdila (od suše).

rijetko iznikao (odnosi se na sadnice,

OMRKNITI dočekati noć,

drveće i sl.). Tribali smo gaposadit

zanoćati. Zdrav omrknija, bolesan se

-

omašito. Vidi

OMEČATI

zamašit.

-

OMEN DULA omendula?

vidi -

probudija. Omrknija ne osvanija.

meč.

isto što i

-

Izgovaraju i

bajam. Bili

omrčati naročito kad se

podruguju. Vidi

OMRSAK

-

zamrkniti.

suho meso raspoređeno

za cijelu godinu, osobito za

Božić,

OPANAK

293

OMRVITI se

Uskrs, Novu godinu, poklade.

daske i sL). Opaćenost je oronulost,

Izgovaraj u i omršaj, omrsaj. Napose

dotrajalost i sl.

se ostavlj ao omrsak za rađu: oranje,

OPALAC - 1 . drven sud za uzimanje

žetvu, kosidbu. Rednja za ornrsak je

brašna za kruh, za uzimanje i sipanje

nedjelj a, utorak i četvrtak (ako nije

kad se vari pura. Opalcem se vadi

korizma). Starešina namiriva

(piljka) i voda iz lađe. Neki kažu

(određuje) količinu omrska. I mlijeko

šešula, a neki palj. Vidi lopatica,

je omrsak. Omrsiti se (pojesti nešto

zasipač.

mrsna; ima i drugih značenja). Vidi

2. dio mlina kroz koj i žito pada iz

mrs, sotan.

koša. Govore i kopanja, kobra.

OMRVITI se - pretvoriti se u mrve;

OPALITI vidi ošuriti.

smanjiti se mrVljenjem. Vidi prpa.

OPANAK vrsta obuće, muške i

OMUDINA - kesa u kojoj su muda.

ženske. Komu obojci, komu opanci.

Kad te uvatin za omudinu revat ćeš

Nisi ti meni ni do opanka. Tvrdo ki

na vas glas. Vidi đotluk, oguzina.

opanak. emi se ki opanak. Suva

OMUNA - ljuptina od grožđa,

kurca, mokri opanaka. Mlada je

mahune (maune) i sl.

znala donijeti i nove opanke. Opanci

OMUSITI se - vidi namusiti se.

pod veliku građu (dobri, kvalitetni

ONDOLEN

opanci).

-

sa onog mjesta. Vidi li

-

-

se ondolen Trilj? Izgovaraju i

Donji dio opanaka pravi se od

ondalen, odonlen.

goveđe ili praseće kože (rijetko od

OPAČiCA - voda koja zna teći u

gume), a gornj i od ovčije ili kozije

dva različita smjera (ovisno o

(rijetko od praseće).

vremenskom razdoblju ili uvijek). To

Oj divojko iz Mojanke,

j e i naziv zemlje oko koje tako teče

Bi li dala za opanke ?

voda. Opačac, opačak izvor koj i

Ne bi bome ni za troje.

teče kao opačica, koji teče naopako.

Vidi opančarica, dešenj, kruženje,

OPAĆEN - oronuo; ostario; dotrajao

građenje, kajasa, prička, pričalina,

(čovjek je oronuo, ostario, kuća je

založina, navezak, navrzača,

dotraj ala, oronula, opatile se grede i

obuvača, okromina, priplet, naplet, kalup, dlitašce (dlito), praljak, igla,

294

OPANČARICA

OPIJAVČEN

zumba, probadača, probojac,

OPATRNITI mlatniti (obično po

nabodača, oputa, oputar, vito,

nosu). Nemoj mi se mi:-,'fat u razgovor

popričati, kljun, vaša, končanje,

jer ću te opatrnit. Izgovaraju i

ispole, bililo, ubiliti, Zmijavci,

opatrljiti. Opatrljila ga grana. Vidi

obojak, žmikćati, nazuvci, buzavci,

obrzdati, opusti, omariti.

crnopletke, našivače, bakandže,

OPAUČITI mlatniti; zvizniti.

kundure.

Opaučiću te, upantićeš.

OPANCI -selo u imockoj zagori sa

OPAZ - pažljivo trošenje nečega:

zaselci ma Čaljkušići, Kula, Privorac,

brašna, novca i sl. Valja imat opaza

Šimundići, Kućetine, Kusića Rupe,

da se ne troši čudo. Govore i opip.

N a Glavici, Pod Gredon, Pod

OPEK - vidi papričnjak.

Stranon, Pod Kravljon Glavon i

OPELITI - dobiti bar nešto, postići

Raljevine. Vidi Lovreć.

bar nešto. Ne možemo ni opeliti (ne

OPANČARICA 1 . daska na kojoj

možemo dobiti ni pilja).

se kruženjem po dešenju od karte

OPERUŠAN

kroji donji dio opanka.

(bilo je pa je operušano). Slično

2. žena koja izrađuje opanke.

očemušan.

Izrađivanje jednostavnih opanaka

OPERUŠATI - perušanjem skinuti

obično je ženski posao.

perje, perušinu. Slično očemušati.

OPARIŠTE snaga, moć. Nema u

OPETA

njemu oparišta (kažu za glotnu

OPETOVANJE vraćanje konja u

hranu, za mrljavo čeljade i sL).

suprotnom smjeru kod vršidbe žita na

OPARITI se sažeći se vrućom

gumnu. Konju se podvikne opet! i on

hranom, vrelom tekućinom, parom i

se vraća suprotno. Vidi apertati.

sl. Oparen je onaj tko se opario. Ode

OPIČITI l . udariti, mlatnuti,

ka oparen (kažu za koga tko naglo i

opaučiti.

žurno ode). Govore i paren. Paren

2. naglo i žurno (početi) hodati. Kud

kašu ladi.

si to opičija ? Vidi pičiti, gariti,

-

-

-

OPAŠNJAČA

-

vidi pripašnjača.

-

-

bez perja, perušine

-

opet.

-

-

-

nagariti.

OPATITI se dotraj ati od starosti,

OPIJAVČEN ukrašen (porubljen)

oronuti. Vidi opaćen.

pijavicom. Vidi obućmati.

-

-

295

OPIJAVČITI

OPIJAVČITI

-

porubiti ukrasnim

OPRKNATI se gornji dio kotule ili modrne

porubom, pijavicom. Ženska je

(korpet). Vidi guća.

odjeća bila ukrašena, ako ništa bila je

OPLOŠINA - krupna glomazna

opijavčena. Izgovaraju i opijovčiti,

ljudeskara (velika droba i krupni

opaučiti. Opijavče se sukanac,

criva). Ko će naranit nolike

biljac i sl. Vidi velud, obućmati.

oplošine?

OPIP umjerenost (u trošenj u);

OPOMENITI se opet ojačati;

skromnost. Kad ja moran trošit s

živnuti. Bija je se oklepija pa kad je

opipon pa opet jedva izađen na kraj.

pala kiša, vidi kako se opomenIja.

Govore i opaz. Opipo (umjereno, s

Vidi oćićoriti se.

opazom, s velikom pomnjom).

OPOSUM

OPITI se - okrenuti se pri mješanju

OPOTITI se - oznojiti se. Opoćen

s uprotno od ostalih karata u macu.

(oznojen). Vidi pot.

Opila ti se jedna, okreni je.

OPRATI vodom skinuti nečistoću.

OPITURATI - obojati, ovarbati.

Opran (čist, uredan, ujedno pošten,

Opituran (oboj an, ovarban).

ugodan, razumna ophođenja). Opran

OPIV ATI zajaukati, zaplakati.

čovik (razuman, pošten i uglađen).

Kapac da opivaš. Opivaćd. Moga bi

Oprati koga (srediti koga, postaviti

lako opivat (obično kad kakav vrljac

ga na mjesto koje mu pripada, kazat

dosađuje starijem čelj adetu u poslu).

mu što ga mirita):

-

-

OPLAZA - zaorak (onaj dio oranice koji se ne može uhvatiti plugom u

-

-

vidi naoposum.

-

Oprat ću te dragi brez sapuna, Sjajit će!>� se ka u gori kuna.

kutovima njive). To se poslije ručno

OPRAVITI

uskopa. Vidi uvrat.

OPRDOGLUVITI - postati

OPLAZIT

prdogluvest, prdogluvesto se

ravan; sklizak.

-

-

vidi raspraviti.

OPLEĆAK vuneni ženski odjevni

ponašati.

predmet (od sukna) za gornji dio

OPRKNATI se - odnijeti se

tijela (nosi se u zimsko doba). Ima i

ojedinom između guzica, nogu, ispod

rukave. Obično se tanga u modro.

pazuha (žene i među dojkama). Vidi

Izgovaraju i oplićak. Nekima je to

sadno.

-

ORAN

296

OPRKUNJITI se

OPRKUNJITI se slično što i

OPUTA vrpca izrezana od ovčije

oprnjiti se, pokunjiti se,

ili kozije kože (rijetko i od praseće).

naprkunjiti se.

Od oputa se prave opanci. Uzeću ti

-

-

OPRLJATI (se) ožeći se na žeri.

kožu na oputu. Grize oputu. Govore i

Vidi ošuriti, prIjati.

oputina, što znači i privremen put

OPRNDITI se slično što i oprnjiti

(obično ga napravi blago). Vidi

se (objesiti bembule); objesiti se,

kajasa, vaša, navrzača, navrzak,

pasti prema dolje. Oprndili mu se

priplet, vito, pređica.

opanci (pokljusili se, objesili se

OPUTAR

prema dolje, stoje nezgrapno).

prodaj u oputu (za dobre opanke

OPRNJITI se objesiti prnjku

treba dvadesetak sežanja opute).

(slično što i ornusiti se, oprkunjiti

Ljudi su za obične opanke sami

se, naprkunjiti se, oprnditi se).

pripremali oputu. Vidi vaša.

Oprnjen je onaj tko se oprnjio.

2. naziv za opanak na opute. Opanak

OPROSTITI se odvojiti se od

oputar. Izgovaraju i oputaš.

teleta pri teljenju. Počela je truđat u

OPUTINA vidi oputa, putac.

pet sati i tek se u asan oprostila od

ORA pogodno vrijeme za

teleta. Isto govore i za druge domaće

obavljanje nekog posla. Vidi vakat.

životinje. Dok je krava stejena, a nije

ORA l . orao (ptica).

se još otelila, kažu da je u komadu.

2. orah. Izgovaraju i oraj. Ne bi mu iz

OPRSINA

ruke ni oraja uze. Neki umjesto oraji

-

-

-

-

slanina od prsiju.

-

-

l . čovjek koj i pravi i

-

-

-

OPTOČITI obrubiti, obarnetniti,

kažu orli. Moran posaditi orle. Plod

obućmati.

nazivaju i orašak. Ko neda od oraja,

-

OPULJATI operušati (pokupiti

ne bi da ni od tovara. Neki govore da

novce). Vidi populjati, puljati,

se u oraju vištice skupljaju.

plindrati.

ORAJ selo u vrgoračkoj zagori.

-

-

OPURNJAK mali kruščić dobiven

Ž upno mjesto (Sv. Marko evanđelist)

zapretanjem (prećanjem) malo

u splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

tijesta u lug. Vidi potkrušnjak.

ORAN odmoran, lagan, čija, zdrav

OPUSTI

kao riba. Zdrav ka lav, čvrst ka zec,

-

-

udariti. Nemoj da te

ojJuzem po guzici. Vidi opatrniti.

-

jebac ka vrebac.

OSITITI se

297

ORDU A

ORDIJA - mnoštvo čeljadi.

ga, a drugi udara macom; zatim se

ORGIJANJE - divlje ponašanje

zamijene i tako po cijeli dan).

prilikom neke gozbe, pijanke,

ORTATI okrenuti u nešto, početi

proslave.

nešto naglo, iznenada; navaliti. Orta

ORIŠAK - vidi rišak.

je pit, odnit će ga đavao Ako se nećete

ORITI - rušiti. Pripazider malo na

toga ostaviti, i ja ću u to ortati. Vidi

svoje koze, vidiš da mi ore zidove.

ovarisati, urtati.

Vidi soriti. Kad kogot hoće potvrditi

ORZO - stupani (šuljani) ječim.

da će sigurno doći na ugovoreno

OSAKATITI

mjesto, kaže: Ja ću doć pa makar

klastim. Osakaćen (učinjen sakatim,

orilo-gorilo.

kljastim).

-

učiniti sakatim,

-

ORLITI se siliti se, posiliti se,

OSAMAČKI

dizati uši, osiliti se i sl. Poslovica: Ko

OSEKNITI (se) usekniti (se).

visoko leti, nisko pada. Slično

Osekniti sviću (počistiti goru s vrha

uzorIiti se.

tinja da bolje gori i da manje dimi).

-

-

vidi asamački. -

ORLJA VINA rušenje, buka.

Vidi petreuljka.

Kakva je to orljavina ?

OSEPEĆEN - okićen (okovan) sjajnom

ORMA - oprema za konja ili

kovinom (lula, puška, drška noža i sl).

magarca. Po magarećoj se ormi

Vidi sepetlija.

poznaje kućni gospodar (drukčija je

OSIČAK dio drveta na kojem se

nego kod drugih ukućana). Vidi lis,

sjeklo, gdje je sjekla sjekira

ajam.

(odsječak). Vidi drvarica.

ORTAK - poslovni suradnik (u

OSIK pregradak u pojati, obično

mlinu, oranju i sL), partner,

za slamu, grm i sl.

kunpanjun. Naročito su bili važni

OSILO vidi silo.

ortaci u miniranju. Dvojica takvih

OSIN sjena (izgovaraj u i osinj).

napunili bi torbe trapnjima i

OSITITI se - predosjetiti, na vrijeme

macama i krenuli okolo na zarade

se sjetiti. Lako mu je bilo dok se ja

(najčešće u Bosnu ili Liku, gdje su

nisan ositija di to iđe. Vidi ošervati

se gradile ceste). Vrtili su rupe za

se.

-

miniranje (jedan drži trapanj i okreće

-

-

-

-

OSTAN

298

OSKOČAN

OSKOČAN - živahan; lagan na

2. pribor za lov ribe. Drveni dio je

nogama; brz; čvrst (ne puza ka

držak, koplje itd. Oštri željezni dio

glistina).

su parošci.

OSKORUŠA plod kojega nema po

OSNOVA - pripredeni dio platna

Zagori, ali su ga donosili Primorci za

(niti koje idu uzdužna pri tkanju).

Božić. Kad kogot jadi da je gladan, a

Vidi snovati, potka.

neće ono što ima,.kažu: Da je gladnu

OSOBAN koji je sam; koji je

i oskorw,Ya.

osobenjak. Ona je uvik bila nika

OSLAČATI - osladiti. Kad mu vlast

osobna. Vidi nutar, sveseban.

malo oslača.

OSOJE - l . zemljište (brdo)

OSMAK - mjera za žito (7,5 kg),

okrenuto prema sjeveru (od sunca).

odnosno takav sud.

Osojan (okrenut od sunca, sjenovit,

OSMINA - osmi dan iza nekog

hladan). Podosoje jest zemljište

sveca ili blagdana, odnosno prva

smješteno ispod asaja.

Nedjelja poslije tog sveca. Osmina

2. selo u sinj skoj zagori s zaselcima

Božića, Osmina Velike Gospe

Butige,

(dernak na Gazu, župa Grab).

OSOKA - l . biljni sok ispod kore

OSMO LITI - zamutiti očima (od

drveća u proljeće. Izgovaraju i osok.

bolesti). Vidi je kako je osmolila, da

Puno osoke. Vidi sočiti.

nije ne daj Bože, bolesna.

2. tekući dio gnjoja ispod blaga.

OSMRDINA - pogrdan naziv za

Tako nazivaju i konj sku pišaku. Vidi

neulj udnu ili nečovječnu osobu. Di je

pilo.

ona stara osmrdina ?

OSRDITO - sa srdžbom, na srditi

OSNAC

način, osorno. On ti uvik odgovara

-

-

l . mlado, tek izniklo žito.

-

2. dio mlina (s jedne strane ide u

nikako osrdito. Vidi oljutito.

senj na baloti, a s druge u tulac).

OSTAN - dugačak štap, prut kojim

Vidi čvrljiti.

vologonci tjeraju volove u zapregi. U

OSNE l šiljci koji se teletu

ruku more, u kuću ne more. Po danu

pričvršćuj u iznad njuške da se

živo meso boda, po noći zvizde broji

spriječi dojenje krave pri odbijanju

(nasloni se prid vratin ili zabije u

od sise.

posebno mjesto na karu). To je i

-

.

OŠAKNITI

299

OSTATI priručna mira za mjerenje njiva. Na

OSUKATI

ostan su znali pričvrstiti otik.

malo konca (s klupka ili kola

OSTATI - vidi održati.

nekoliko puta od palca do lakta).

OSTOJEĆ

OSUKATI se - ići u jednom pravcu.

stojeći. Kažu i

-

odmotati. Osuči mi

-

ostojećke.

Vidi kako su se osukale (krave jedna

OSTROGAŠICA - selo u drniškoj

za drugom). Vidi suk, posukan.

zagori. Vidi Mirlov'ić Zagora.

OSUŠNICA slabo rodna zemlja

OSTRVITI se - namečiti se na nešto

(jer slabo podnosi sušu). Kažu i

(i to nasilno htjeti postići); postati

pržeća zemlja. Vidi crljenica,

ovisan od nečega čega se teško

pdnjavica.

odviknuti (alkohol, duhan, krađa);

OSUTAK - suton. Već se uvatija

napasti na nekoga. Ostrvija se na me,

osutak.

a za ništa. Vidi postrvan.

OSUVOGUZITI - smršati (kaže se

OSTUPAN

za onoga tko je bio posve debeja pa

-

l . opran i istučen u

-

stupi (odnosi se na sukno i sl.).

je smršao).

Ostupati (oprati i istući u stupi).

OSUVOPLEĆITI - vidi

2. stupanjem izvađen iz košuljice

suvoplećost.

(odnosi se na ječim). Vidi ošuljan.

OSVETAN

Ostupati (stupanjem odstraniti

svetiti, lako se osvećuje).

košuljicu).

OSVIST doba između ponoći i

-

osvetoljubiv (voli se

-

OSTUPITI odstupiti. Ostupi đavle

zore. Miluška se otelila na osvist

od mene.

subote. Vidi pamik, gluvo doba,

OSUČIJAN - vidi sučijan.

jacija, ćindija, pučina.

OSUČIJATI se - vidi sučijati se.

OŠ hoćeš. Ošli (hoćeš li). Vidi

OSUDITI se - usuditi se. Ajde, skoči

kolkoš,.diš, kuš, neš, štaš, znaš.

ako se osudišI

OŠAC dio naprave za lov ptica i sl.

OSUK središte vrtloga vjetra;

Vidi plenica, smrsak.

kovitlac, mjesto glavnog udara

OŠAKNITI

vijara. Di je nai.ša oni osuk.

(naročito se odnosi na tjeranje i

Izgovaraju i usok. Vidi trzla.

smirivanje psa kad na nekoga

OSUKA isto što i zasuka, okuč.

nasrne).

-

-

-

-

-

-

otjerati od sebe

OTA

300

OŠĆINITI

OŠĆINITI

-

uštipnuti. Izgovaraju i

OŠTRULJICA

vrsta starinske

-

oštiniti. Neću čekat lita bez diteta

muške kape (bila je visoka i sužavala

(kaže mlada nevista; kad treba poći u

se prema vrhu). Vidi ravnjača.

polje na rad, a dijete slučajno ne

OŠUGATI se

plače, ona ga ošćine). Vidi ćipniti.

zašugati se.

OŠERVATI se

OŠULJAN bez košuljice (odnosi se

-

isto što i osititi se.

-

dobiti šugu. Vidi

-

OŠINITI udariti rukom, štapom;

na žito); malo nagrižen po površini;

oštro pogledati.

ostupan. Ošuljati (skinuti košuljicu;

OŠKIT

nagristi). To je miš malo ošulja.

-

-

vidi škit.

OŠKOPICA jako provećuran

OŠULJAK- ostatak pri raščišćavanju

(promućuran) čovjek, prokopica.

(rešetanju, skruženju) žita, a i nakon

Poslovica: Baci ga na glavu on će

vijanja (žito u košuljici). Ošuljcima

past na noge.

se hrane konji i magarad. Izgovaraju i

-

OŠKOPRCAN brz, spretan,

oŠuljine. Prase iz kočaka, oćd malo

okretan; snalažljiv. Vidi okoprčan.

ošuljaka ? (dječja rugalica).

OŠPICE ospice (zarazna dječja

OŠURITI

bolest). Vidi kozomak.

vodu. Govore i ošurgati. Neki tu

OŠTARIJA

riječ koriste i u značenj u opaliti,

-

-

-

krčma, birtija,

-

malko staviti u vrelu

odnosno trgovina.

oprljati (malko ispeći na nagloj vatri

OŠTIJA hostija, kolačić od

ili samo na plamenu). Slično je

nekvasana tijesta kojim se pričešćuje.

pošuriti. Ošuren (malko stavljen u

Kažu ipričestalo.

vr�lu vodu ili malko pečen na

OŠTINITI

plamenu).

-

-

uštipnuti. Vidi ošćiniti.

OŠTRAC oštar kamen. Govore i

OŠUŠNJAVITI postati (doći) kao

kamen oštrac, oštrac kamen. Pala

šušanj, postati šušnjevat. Slično je

san na oštrac kamen. Vidi

zašušnjaviti se. Vidi ovrljiti.

poravnanac, rs.

OŠVA

OŠTRULJA vrsta ribe koja

vrata na košulji). Izgovaraju i ošvica.

najčešće obitava u stajaćim vodama.

Vidi jačica.

Prije je te ribe bilo dosta po Cetini.

OTA

-

-

-

-

-

ukrasni dio na odjeći (ispod

vidi oto.

OTA ta. Kažu itoja. -

OTAKAČ

30 1

OTO

OTAKAČ vrsta suda, plitko

OTARASITI se - osloboditi se,

maštilo za otakanje vina.

riješiti se (nekoga ili nečega). Jedva

OTALEN isto što i otolen.

san ga se otarasija.

OTALJATI površno (a često i

OTAVICE selo u drniškoj zagori

sporo) obaviti neki posao. Nakupilo

sa zaselkom Brdi. Vidi Gradac.

mi se puno posala pa moran

OTAVITI se zazelenjivati se.

otaljavat. Vidi okarnjakavati,

Izgovaraju i otoviti se.

potrčmati.

OTEGNITI - umrijeti (pogrdno).

-

-

-

-

-

OTAMINE odprilike. Ima otamine

Oteže se, pojija je svoj kruv. Otegaje

još tretina bačve. Vidi okolo kole,

papke (Otega se odnese ga dava).

tale-kvale.

Otegniti se znači i odužiti se,

OTAN hotan ( marljiv, maran,

produžiti. Otega se ka rkaška

radin ili radišan). Otno je to, moj

korizma.

brate.

OTELKA - krava s teletom. Vidi

-

-

OTANGATI

-

obojati (u pravilu

objanjica, prvoteljka.

sukno ili platno). Govore i okaliti.

OTIK

Otangan (obojan). Vidi tanganje,

nastavkom) za čišćenje zemlje s

kaliti.

pluga. Nekad ga drže na ostanu.

OTAR - oltar. Gleda ženu ka u atar.

Zovu ga i grebač, gribač.

Privari se i pop na otaru (kaže netko

OTIŠIĆ selo u sinj skoj zagori.

kad mu prigovaraju da se prevario).

OTKUPITI se - počastiti prigodom

Umjesto oltara pri misi je često

nekog svog slavlja (imendana,

poslužio kakav oveći kamen ispred

rođendana, rođenja djeteta i sl.)

crkve (stećak, steljak). Naime

rodbinu ili prijatelje.

župljani obično ne bi mogli svi stati u

OTMICA

crkvu, koja je u pravilu bila vrlo mala

OTO

i ševarata. Je si li bija kod crkve Ue

kažu ota, a neki uta. To je ujedno i

si li bio na misi; govore oni čiji su

čest odziv. Taj se zog zove uz

preci imali misu kod crkve, a ne u

bacanje triju, četiriju ili pet prstiju.

crkvi ).

-

naprava (drška s metalnim

-

-

-

vidi umicanje.

osam u igri na mure. Neki

OTOČITI

302

OTRAGUŠA

OTOČITI odliti vino iz masta.

OTPARTITI otići, otputovati. Vidi

Vidi otakač. Kad kiša posve pada,

partiti.

kažu: Otočila se.

OTPASTI nastati, stvoriti se.

OTOK selo u sinjskoj zagori s

Dobarje od koga je otpa (tko su mu

zaselcima Glavičica, Živinić,

roditelji). Od čovika može otpast

Strana, Ovrlja, Jelašce, Priblaće,

vrag, a od vraga čovik nikad.

Buljug a srida sela je Roknjača.

OTPIVATI pjevati na misi

Franjevačko župno mjesto (sv. Luka

(otpivat misu).

Evanđelist) u splitsko-makarskoj

OTPRDIVATI prditi (učestalo) i

nadbiskupiji. U Otoku je i crkva

na taj način odgovarati na nečije

Gospe Lurdske. Župi pripadaj u i

postupke. Kažu i otprđivati. Sit

Dovičići (sv. Roko).

podriguje, a gladan (mu) otprđuje.

-

-

Sedan sela jedno do drugoga, Nema meni do Otoka moga.

-

-

-

-

OTPRIČITI izvaditi pričnicu i -

tako otvoriti vrata ili omogućiti da se

OTOKA dio masta koji se otoči.

vrata mogu otvoriti. Otpričen

Vidi slava.

(otvoren ili ostavljen tako da se može

-

OTOLEN odatle, s tog mjesta. -

Makni se otolen! Neki kažu otalen.

OTON

-

malo prije, netom. Vidi

otvoriti). Vidi zapričiti. Legla mala, G05pU pozdravila, Otpričena vrata ostavila.

OTPRKLJATI otići, otputovati

išton.

-

OTORNOST razvijenost; tjelesna

(noseći neke ili sve svoje stvari i

sprema, snaga. Otoran je onaj tko je

imovinu sa sobom). Najčešće govore

snažan, razvijen, spreman na napore.

pri selidbama i privremenim

OTOVITI se

selidbama. Otprklja je u planinu

-

-

isto što i otaviti se.

OTPADATI odlaziti, oduzimati se

(otišao je u planinu, poveo je blago

(od nekoga). Od njega stalno otpada

sa sobom i svoje potrepštine).

(on stalno nekome nešto daje, stalno

Izgovaraju i otprtljati. Vidi prtljati,

ima nekakve izdatke). Od koga

prkljati, doprkljati.

stalno otpada, brzo (pomalo)

OTPUČITI

propada.

OTRAGUŠA

-

-

otpustiti; odvezati. -

isto što istraguša.

OTRATI

303

OVCA

OTRATI 1 . otjerati; odvesti

OVARBATI

(otpremiti) negdje. Tribalo bi otrat

(opiturati, otangati).

krave. Je si li otra gnjoj na polje ?

OVARISATI najčešće isto što i

Otraću običaj (učint ću nešto radi

ortati, ali ima i nešto drukčije

običaja iako nisam od volje to

značenje: uputiti se u neki posao koji

učiniti). Otran (otjeran; odveden).

ranije nije išao od ruke (k ruci).

Ko no je unda bija otran u pržun ?

Ovarisa je zarađivat. Ponegdje znači

2. obrisati. Otari nos. Otran

i nadrljati, dobiti svoje. Vidi

(obrisan).

ovancati. Kažu i ovarcati.

-

-

ofarbati, obojati

-

OTRBUVA usput i bezbrižno;

OVASTINA grozd bez zrnja. Zovu

preko volje.

ga i brstina, ogrozdina, ozobina.

-

-

OTRESINA nešto što je ostalo

Vidi če(v)ulja.

nakon trešenja. Vidi šilj.

OVCA domaća životinja, dugo je

-

OTROMBOLJITI se

-

-

objesiti se;

bila najvažnija životinja II zagori.

ocijediti se; ođurđutiti. Otromboljijo

Imala san po pedeset ovce. Ovca oće

se, obisijo mu se podvoljak.

slugu, a ne gospodara. Neće ovca

OTRONJITI se roditi (oteliti)

vruća stoca. Što ovca vidi ležeć, nije

trojke. Vidi oblizniti se.

daleko (kažu kad je nešto očito,

OTRUMITI

jasno, vidljivo). Čije su ovce njegova

-

-

otromiti.

OTRŽITO isto što i otresito (vrlo

je i planina. Prema boji ili nekim

odrješito). On će na to otrŽito.

drugim svojstvima može biti gala,

OTUĆI mlaćenjem odvoj iti zrno od

lisa, žuna, roga (s malim

klasa.

rošćčićima), mrka (mrkesta u glavi),

-

-

OTVORATI OVALJINA

-

-

otvarati.

jaba (malo žutkesta oko očij u i

vidi turina.

šunjke), kudra (kudresta; vuna jon

OVANCATI dobiti batine, ali i

nije ni crna ni bila), griva (duge

dobiti neku nagradu, avans,

vune) bika, šara, čula, vranoka

predujam. Slično je ovancirati

(crnkesta oko očij u), zrna (crne

(napredovati, dobiti viši položaj ili

pigice po biloj glavi), bolouva itd., a

viši čin). Vidi ovarisati.

ovan galin, bikan, zrnin, mrkan,

-

šarin, lisan, žunin, mulin, (mulan),

OZGODNITI

304

OVDALEN

čulin, veskan (vilaš) itd. Zašiti ovna

OVLIŠNI ovoliki, odnosno ovoliko

(podstaviti ga da ne može mrkati) .

malen. On ti je još uvik ovlišni.

Zašij ovna (posve je zločest; skače na

Izgovaraju i volišni. Vidi tolišni,

ovce). Kad dolaze po mladu, svati je

nolišni, onlišni, kolišni.

zovu ovca (ili šiljegica).

OVRANCATI se dobiti

Plaćaj brate, ti ne žali novca, Tu je naša zatvorena ovca.

-

-

vrancusku bolest (sifilis). Ovrancan je onaj tko se ovrancao.

Vidi objanjica, podojnica, prvenka,

Vidi vranca.

sjanjna, mrkanje, janje, prluč,

OVRATINA kožni ukras na vratu

praz, sasniti, vunja, bolouv,

osedlana konja. Obavezno je ima

manjkati, pramenka, ruda, vuna,

edek na alci.

brabonjak, napor.

OVRLJA selo u sinjskoj zagori s

OVDALEN isto što i ovdolen.

zase1cima Mala i Velika Ovrlja.

OVDAN

OVRLJE površno; na brzinu. On ti

-

ovuda. Prvi put prolazin

-

-

-

-

ovdan. Neki kažu i vodan, čak

sve to uradi nako ovrlje. Slično je

vudan.

šeprkoko.

OVDEN ovdje. Izgovaraj u i ovde,

OVRLJITI

vode, voden.

se na kravu koja ostane bez roga, a i

OVDIKA ovdje. Izgovaraju i

na stablo, trn ili nešto slično kad

ovden te voden.

zastari pa se više ne zamlađuje. Vidi

OVDOLEN odavde, s ovog mjesta.

ošušnjaviti.

Ne mičen se ovdolen dok mi ne vratiš

OZEPSTI biti prožet hladnoćom.

šta si dužan. Izgovaraju i ovdalen.

Ozeba (ozebao, prožet hladnoćom).

OVDULJA Vidi obdulja.

Željan ka ozeba sunca.

OVICIR oficir. Tako su počeli

OZBOJ pregrada rijeci, potoku i

nazivati serdare za francuske uprave.

sl., priboj, jaža.

OVLAŠĆE

OZGODNITI postati zgodno;

-

-

-

-

-

-

ovlast. On in je da

postati vrljast. Odnosi

-

-

-

popraviti se u raznom smislu. Sadje

ovlašće.

OVLIKO

-

-

ovoliko. Izgovaraju i

voliko, vliko.

njemu malo ozgodnilo. Vidi zgoda,

zgoditi.

OZIMAČNA

OŽULJAK

305

OZIMAČNA koja je bez mlijeka

OZVIŽNITI se

(odnosi se na kravu), koja je

zviždanjem. Ozvižni se na Kosma5�U.

zasušila, suprotno od smlična,

OŽEG žarač, vatralj. Baci ožeg

mlična. Kad ima dosta mlijeka kažu

vanka, ne bi li pristala krupa.

-

-

javiti se

-

da je mlikata. Ozimačno mliko jest

Moje male prve igrač(k)ice

mlijeko koje daje krava kojoj je

Puvaljika, ožeg i mašice.

oživjelo tele pa dok' zasuši (ima ga

OŽENITI spojiti dvoje u par. Kad

manje, ali je gusto i ukusno). Može

u briškuli ubiju ašom tricu, kažu:

biti i kada krava ne ostane stejena, a

Oženili suje.

ima mlijeka. Vidi mladovačno.

OŽIMICE posve, jako. Udarija ga

OZIMICA

je ožimice. Vidi nažimati se, užimati

-

vidi zimica.

-

-

OZIMUS prošle zime, zimus.

se.

OZOBINA ono što ostane nakon

OŽITAK žitna, krušnena hrana.

zobanja. Vidi ovastina.

OŽITITI se pojesti štogot žitna.

OZOVNITI se

Nisan se ožitila od Božića.

-

-

povik).

-

odazvati se (na

-

-

OŽMARATI

-

vidi žmaravanje.

OŽULJAK ožujak, marač. -

306

PALA

p

PAČA

-

glava, tintara, ćiverica.

PAČATI se miješati se u svašta, -

PAJĆA pa hajde ća, riječ kojom se -

pojačava dojam prije izrečenog .

.

zabadati svoj nos, gdje treba i gdje ne

Slabo pajća.

treba, biti svakom govnu baba

PAJDAŠ drug, prijatelj, kolega.

(nadimak Pačina). Ne pačaj se u tuđe

Izgovaraju i pajdo. Pajdo je j

posle. Neki kažu inpačavati se.

odvažna, slobodna osoba, ali i

Slično je upačavati se.

neodgovorna, bezbrižna osoba. Vidi

PAČICA desetak uređenih listova

zadisati.

duhana (poravnatih i stavljenih jedan

PAJDAŠIJA društvo (obično ne

do drugoga).

baš dobro).

PAČITI spremati duhan u pačice.

PAJVAN uže ili konop kojim se pri

Govore i patkati.

tovarenju konja ili magarca

PAĆALICA isto što i turina.

pričvršćuju bale sijena ili slame za

Izgovaraju i ćapaJiea.

samar s desne ili lijeva strane (dva

PAĆURA isto što i paćalica,

pajvana). Isto palamar. Vidi

turina.

zapajvaniti, imbragati.

-

-

-

-

-

-

-

PADIŠPANJ kolač od brašna, jaja i

PAKLIĆ smotak (pak) duvana za

cukra (običaj je bio da se peče za

lulu. Vidi pačica, pačiti, pakliti.

svate).

PAKLINA isto što i katran. Seljaci

-

-

-

PAGATI stradati, dobiti batine.

je upotrebljavaju za zavarivanje

Ako te uvatin pagaćeš (istući ću te,

pukotina na posudama od drveta

dobit ćeš batine, platit ćeš svoje

(vučije za vodu, badnja za kupus i

grijehe). Znači i oslabiti, ne imati

sL). Vidi zapakliniti.

onakvu snagu ili moć koju si prije

PAKLITI isto što ipačiti.

imao. Pagaćeš i ti, kad-tad. Vidi

PAKOVO SELO selo u drniškoj

kalati.

zagori. Vidi Miriović Zagora.

-

-

-

PALA

-

izgovaraju i pala.

307

PALAC

PALlA

l . široka strana krampa (mašklina)

uhvati kukuruz kad je vrijeme od

ili čekića. Vidi telut.

klipanja, onda se mnogi i ne

2. vrsta starinskog hladnog oružja,

isklipaju, nego se isklipaju naknadno

dugačak bodež (pala okovata).

kad padne kiša. To je paletak. Paletak

3. širi dio ožega (kojim se zgrće lug)

može izrasti i uz pravi klip. Paletak

i sl.

je i svaki ostatak ploda nakon berbe

PALAC

-

dio koTa u karo, dio

(paljicka, paljitka). Vidi

tumbasa i sl.

paletkovati, zelenjak.

PALAC suhi vjetar. Zovu ga i

PALETKOVATI - paljetkovati,

palčina. Puše s juga (suho jugo) i

poslije berbe tražiti ostatke grožđa,

pali intradu. Sačuvaj nas Bože, suva

voća, kukuruza, oraja i sl. Neki

juga i vlažne bure.

izgovaraju paljickovati, neki

-

PALAC

-

palača. Šta će meni

paljitkovati. Znači i brati prije

njegovi palaci.

vremena kad je rod tako slab da se ne

PALAMAR - isto što i pajvan.

isplati čekati da sazori. Ja ću svoj

PALAMUDA - vidi litovac.

kukuruz paletkovati (brat ću ga u

PALAMUDITI govoriti

zelenu, jer su i onako sami paletci).

izbjegavajući istinu; izvrdavati.

Paletkovanje, paljetkovanje,

Slično maslati.

paljickovanje, paljitkovanje

PALANGAR - pribor za lovljenje

(slobodno ubiranje plodova nakon

ribe. Izgovaraju i palengar i

prave berbe). Vidi paljicka, paletak.

parangal.

PALIJA

PALAVRITI - govoriti puno i

Vidi matrak.

bezvezno. Odatle palavrenje. Dosta

PALIKUĆA osoba sklona paljenju

je meni tvoga palavrenja. Vidi baliti,

vatre pri čemu znade stradati i kuća,

baljezgati, brndati.

pIroman.

PALČINA - isto što i palac.

PALJ l . stup.

PALDUM

2. vidi opalac.

-

vidi pove.

-

-

štapina, batina, toljaga.

-

-

PALETAK klipić kukuruza

PALJA mali komadić drveta,

(obično onaj koji se kasno zaklipao).

triska. Nemam ni palje za vatru. Vidi

Izgovaraju i paljitak. Kad suša

paoljak.

-

-

PALJAČA

PALJAČA

PANJ

308 drveno pomagalo za

-

kod onih koji jedu prosen kruh. Za

vađenje pure iz bakre. Izgovaraju i

masnu hranu kažu: Di to dođe neće

paljak. Pura se može vaditi i

pamravi. Neki izgovaraju pomrav.

mišajom.

2. crv nametnik u konjskoj guzici.

PALJICKOVATI isto što i

PANCETA l . mlada slanina od tek

paietkovati.

zaklane svinje.

-

-

PALJICKA pl6dovi koji su

2. suha slanina dobro prošarana

dobiveni paljickovanjem,

mesom (obično od potrbušine).

paljitkovanjem. Izgovaraju i

PANCIR

paljitka. Vidi paletak.

PANDUR

pALJITKOVATI

arambaša.

-

-

isto što i

-

-

lanac, sindžir. policajac. Vidi bandur,

PANIBROD juha s kruhom

paletkovati.

-

PALJITKA

-

vidi paletak.

umjesto tjestenine (manistre). Vidi

PAMET sposobnost rasuđivanja,

panjada.

mišljenja. Nije svačija pamet jednaka

PANITI (se) malo (se) ohladiti. Ne

(svačije oči jednako ne vide). Pamet

jidi vruće, pWl�ći neka (se) malo pane.

u glavu! Di ti je pamet bila. Kratka

PANTA raspor među mertecima

pamet. Ima tuđu pamet. Pamet mu je

(postavljaju se radi čvrstoće krova).

gusta ka u mačke brkovi. Pametnom i

Pušti pivca na grede, on će na pante.

jedanput dosta. Oj pameti, lipo

Neki kažu samo raspor. Vidi plana.

blago. Bi li ovo đavlu palo na pamet!

PANTANJE izlaženje vodene pare

Č ini se da malo tko misli da mu

iz vrela lonca. Pantati (uz zvuke

manjka pameti. Kažu da je bilo

izlaziti iz vrela lonca; odnosi se na

pustiti pameti niz polje, svaki bi se

paru). Nu kako panta. Vidi purnjati.

opet mašija svoje.

PANTLJIV sklon pamćenju i

PAMIK početak (zore). U pamik

najmanjih sitnica koje se njega tiču.

zore (kad zora zarudi). To je oko prvi

Pantljiv je i onaj koji lako i dobro

pivaca. Vidi osvist.

pamti.

PAMRAV l . vrlo tvrd ljudski

PANJ l . ostatak odsječena drveta.

izmet sitan kao brabonjak. To je kod

Tup ki panj(ina). Govore itapina,

ljudi koji imaju slabu probavu kao i

taptina, krečić. Vidi čavor, čekijun,

-

-

-

-

-

-

-

-

PANJADA

PARAČ A

309

patrlj, pripanjak. Panje su krčili iz

nepečena, a opek pečena janjeća

zemlje radi ogrjeva ili da bi se

potkoljenica.

stvarala krčevina.

PAPTA ukras na čelu (pločica,

2. trs loze, čokot.

zlatnik i sl.).

PANJADA okrepljujuća juha za

PAPUČE lagana suknena, platnena

rodiiju da ima bolje mlijeka za bebu.

ili gumena obuća. Vidi popleti,

Vidi popara, panibrod. Panjada se

nazuvci.

pravi odprilike ovako:

PAR

l . uzvrije se voda i malo zasoli.

PARA dah; zadah. Smrdi mu para.

2. doda se maslo, mast ili ulje.

Kad netko nekoga udari šakom ili

3 . udrobi se kolač ili kruh.

ščingot drugim u drob tako da ovaj

4. kad se skine s vatre može se dodati

iZt>ubi zrak, kažu: Izbija mu paru.

razmućeno jaje.

Vidi oparište.

PAOČITI

PARA novac. Zora pare dili. Kad

-

koriti, prekoravati;

-

-

-

-

vidi parac. -

-

svađati. Ovde me niko s tebon paoči.

je neka osoba (konj , vol i sl.) dobra,

PAOLJAK neka sitnica; malo

korisna, vrijedna, nezamjenjiva kažu:

nečega. Neće za njimon ostat ni

Nema joj para. Vidi burđija.

paoljka. Izgovaraju ipavoljak.

PARAC onaj koji dolazi u paru

Slično je makul, malica. Vidi palja.

(drug II igri, drugi vol u jarmu, konj

PAPAGALA papiga. Tako često

u zaprezi). Uglavnom znači i više

nazivaju brbljavu ženu.

(onaj tko je približno jednakih

PAPRICA

svojstava po nečemu). Oni su parci

-

-

-

dio (donjeg) mlina,

-

željezo koje povezuje mlinski kamen

(otprilike su jednako jaki, jednako su

sokIonicom.

sposobni ili spretni u kartanju,

PAPRIČNJAK pečena janjeća

šijavici i sl.). Kažu i par. Iman dobra

potkoljenica. Papričnjacima se pri

konja, samo ko će mu nać para

pečenju na ražnju zatvara trbušna

(purca). Vidi supariti se, pariti se.

šupljina. Vrlo su slani. Izgovaraju i

PARAČA

paprčnjak, papričak, paprčak te

zelja s lišćem blizu zemlje. Neki

opeko Nekima je papričnjak

izgovaraju parič.

-

-

vrsta jestivog divljeg

PARADIŽOT

PARJATI se

310

PARADIŽOT jelo od cukra,

PAREN nećim vrućim ožežen,

žbaćenog žumanjca i biJanjca,

sparen, oparen. Vidi opariti se.

skuhanog u mlijeku (obično se

PARI

dodaje i kolač ili keks).

primjerice ovako: U jedne pari nije

PARADŽIK

mi ga ni ža (na jedan način, iz nekih

-

vidi rapadžik.

-

-

-

riječ koj a se koristi

PARAMENTA misnica.

razloga, u jednu ruku ne žalim ga).

PARAMINA' poluga za bušenje

PARIČ

rupa za miniranje u mulici (jednoliko

je to naziv za svako divlje zelje koje

se udara, dodaje voda, a nastala žitka

ide u mišanciju. Vidi parača.

masa piJjka se rascijepljenim

PARIĆATI

drvetom obmotanim krpom). Vidi

naročito zelje. Vidi sparićati,

trapanj.

spuriti.

-

-

-

vrsta divljeg zelja. Nekima

-

kuhati nešto na brzinu,

PARANGAL isto što ipalangar.

PARIP konj. Za malo stariju, ali još

PARAPET(A) neka pregrada,

snažnu, držeću, usto i okoprčnu

prepreka; ograda; branik na cestama i

osobu, pogrdno kažu: Ona paripina.

sl.

PARIPANJE pogrdni izraz za

-

-

PARAT

-

-

vidi particela.

-

PARATI

-

l . kidati; rašivati; rezati.

pretjerano orgijanje neke žene, obično s muškarcem koji joj nije

Kad rezultat igre ovisi o jednom

muž. Isparipati se (izorgijati se).

puntu ili o jednoj partiji, kažu: Ovaj

Otišla je u grad da se isparipa (kao

(ova) gaće para.

kobila). Isparipati često znači i

2. brati divlje zelje (naročito ono

istući kao konja.

kojemu je lišće pri zemlji). Oćelima

PARITI se činiti se, pričinj avati se.

ić uparat zelja? Vidi parič.

Pari mi-se da je to on.

PARCIJUN

PARITI se

-

dio imovine pri

-

-

družiti se. Vidi par,

nasljeđivanju. Vidi particela, dilka.

supariti se.

PARČE mali dio, komadićak.

PARJATI se 1 . pustiti nekoga na

PARČIĆ selo u drniškoj zagori sa

miru. Ajde, parjaj me se! Vidi

zaselkom Zidić. Vidi Kadina

odreniti se.

Glavica.

2. ostaviti se neke (loše) navike.

-

-

-

Parjaj se ludosti.

311

PARLATI

PAS ATI

PARLATI govoriti brzo,

PARTITI ići, putovati; otići;

nerazumljivo i nerazgovijetno (kao

otputovati. Sutra partin u Zagreb i ne

Talijan ili koji drugi stranac). Takav

vraćan se skoron (kad me vidi!)� unda

se govor zove parlanje.

mi se nadaj). Vidi otpartiti.

PARLOG

PA(R)TNER suradnik; drug;

-

-

zemlja koji leži,

-

-

parložina. Vidi priložina,

prijatelj, ortak, kunpanjun,

zaparložiti se.

sut'eznik.

PARNITI badniti (nožem ili nečim

PAS

drugim oštrim), ubosti. Vidi barkati.

ne ostaje. Ja pasu, pas repu, rep

PARON gospodin. Gospođa je

neću. Za ljutita i nemilosrdna

parona.

čovjeka kažu da je pas ili pašče. Vidi

-

-

-

domaća životinja. Za pason

PAROŽAK vršak na drvenim

torni pas, lovetiji, stražetiji, vižle,

vilama. Parožak je i mali rog, a i

paščetan, kučka.

preostala okljaštrena grana na drvetu.

PAS L dugačak opasač od jedne

PAROŽITI se svađati se s nekim

vrste crvena platna širine 30-35 cm.

(vidi parožak); boriti se s nečim. Isto

To su ljudi omotavali oko krsta i

je barožiti se.

lažnih rebara radi zaštite bubrega od

-

-

PART ATI se

-

ulaziti u dio, u neko

prehlade. Pas se znao i nekoliko puta

društvo (koristi se obično kad netko

opasati. Opasati se snagom (odrasti i

to radi usilno). Parta se u vrta. Vidi

biti snažan). Strukani pas nose

upartati se, ispartati.

alkarski momci, a arambaša i pas

PARTICELA

povrh strukanog pasa (pas traboloz).

-

-

dio zemljišta u

zemljišnim knjigama. Izgovaraju i

Jedna vrsta crvenog pasa vezala se

partićela, parta, parat. Vidi

oko pokrova. Vidi pripašnjača,

parcijun, dilka, partati se, upartati

kordun, krmez.

se, ispartati se.

2. curski odjevni predmet (simbol

PARTIJA l . stranka (politička)

nevinosti, slično kao i kapa). Vidi

2. baza (u igri). Vidi mala, dobra,

tkanica.

štik,pilj.

PASANCIJA

3 . klapa, društvo. V�di Baguš

PASATI proći, otići. Pasala je

partija

zima.

-

-

-

vidi ašluk.

PAŠ TA

3 12

PASAT!

PASATI - odgovarati; dobro stajati.

PAŠ - pa ćeš. Vidi štaš, diš, kuš.

Paše mi ovakva odjeća (hrana,

PAŠA - silan Turčin, vojni

dru§tvo).

zapovjednik. Naročito se znade za

PASICA - l . steznik za kilu. Postoje

serasker pašu koga su Sinjani potukli

lijeva i desna pasica.

1715 . g. Paša je i bilo koji silan

2. ženska pripašnjača.

neobuzdan čovjek. Vidi aga, beg.

PASIKA

PAŠABROD

-

vicli paska.

isto što i šupljača.

-

PASIVAN povučen; neaktivan.

PAŠAJICA

Pasivan je onaj tko ostaje po strani,

PAŠAMAN

tko se ne miješa u ništa (u nešto).

rukom zapasati).

PASKA - škaljikova njiva poput

PAŠARINA - travarina, plaćanje za

lastve. Izgovaraju ipasika. Pulijina

ispašu stoke.

paska.

PAŠČETAN - žestok, zao,

PASTI - l . biti na paši ili jesti na

osvetoljubiv i nemilosrdan (tko je

paši. Svak za se travu pase. Ne pase

takav kažu da je paščetina).

trave (od toga neće biti ništa). Slično

Paščetan je, a ima i na koga hit.

je: Ne pije vode.

PAŠKAL - muško ime, Paško. Od

2. trošiti; goniti. Pasen osandesetu

PQ!,"kala do Ante (vrijeme proljetnih

godinicu.

radova):

PASTORČAD - djeca iz ranijeg

PAŠKULA - livada koju je država

braka (pastorci i pastorke) koju

davala pojedincima za ispašu. Vidi

mlada zatekne u kući muža udovca

pašo

(žene su često umirale pri porodu).

PAŠNJAČA vidi pripašnjača.

Pastorčad su i diverova djeca, ako su

PAŠOŠ - putovnica, pasoš. Vidi

bez matere. Djeca su njoj pastorčad,

matrikula, buruntija.

a ona je njima maća ili maćuja.

PAŠTA - tjestenina, manistra,

PASTRVA - najomiljenija riba iz

makaruni. Neki izgovaraju paštra.

rijeka po zagori. Ima ih više vrsta, a

Paštavažol (grah s tjesteninom).

najslađe su domaća i solinska.

Paštašuta (tjestenina prelivena

PAŠ - mjera za dužinu. Neki kažu da

toćom, manistra na suvo). Vidi

je to lakat. Vidi mira, paškula.

lazanje.

-

isto što ividun.

-

-

rukohvat (što se može

-

PAŠ TAR

PAŠTAR

313

-

malo mutan; ne baš čiste

PAZDRK panjčić, žila od stabla koja strši iz

boje; šaren poput domaće pastrve

zemlje ili grančica iz debla, patrljak,

(odnosi se na boju vode, ali može i na

čekijun. Vidi čavor.

boj u lica i sL). Šta ti se čini od

PATRULA izvidnica, patrola.

mlade? Nika je paštra (nije svježe

Patrulirati (patrolirati, obilaziti,

boje u licu, loše je ceri, zla je u licu).

izviđati). Patruliraju đendari, đava ji

PAŠTRITI se - nastojati.

odnija s onin ko ji je posla.

PAT nitko nikome ništa. Izgovaraju

PATRUNA l . čahura, patrona.

i pato. Sad smo pato. Slično je kvito.

2. naboj za lovačku pušku.

PATAGAN prašak protiv

PAUZA pazuho Šta mi je ovo pod

krumpirove zlatice. Vidi buvač.

pauzon? Izgovaraju i pavuza te

PATAKLJUN - djetlić. Izgovaraju i

pazuva.

batakljun.

PAVA muško ime, Pavao. Govore i

PATAKUN - stari sitni novac.

Pave, Pavlina. Žensko je ime Pava.

PATIMENAT - suprotno od

Govore i Pavica, Pavka, Pavetina.

godimenat, loše življenje, mučenje.

Vidi Petar.

PATINA - krema za postole.

PAVČITI

Patinati (čistiti postole patinom).

Izgovaraju i pačiti. Vidi upavčiti,

PATKAR - konj kojemu stražnji dio

uprančiti, potpavčiti, potpavča.

kopita pada k zemlji pri hodu. To nije

PAVER - stijenj u svijeći petrolej ci.

dobar konj jer se lako umara. Kad

Vidi tinj.

san vidija da je patkar, ne bi ga uzeja

PAVOLJAK isto što i paoljak.

da mi ga daje mukte.

PAVUZA

PATKATI isto što i pačiti.

PAZAR sajam, vašar. Šta zjajd,

PATNER vidi partner.

nisi na pazaru? Pazariti (trgovati;

PATRITI - pripadati. Dobio je što

kupovati; prodavati). Je si li šta

ga patri (§to ga pripada, što mu

pazarija?

mirita, što ga iđe, što je zaslužija, što

PAZDRK neženja, stari momak,

je tražija).

stara momčetina. Govore i

-

-

-

-

-

-

-

-

-

pokazivati prstom.

-

-

vidi pauza.

-

-

PATRLJ svaki komadić drveta koji

pazdrkan, pazdrkov, usidilac,

viri iz zemlje, najčešće tanki i suhi

starosidiovac, vezir, divac.

-

PAZUVA

PEGLA

314

PAZUVA

-

vidi pauza.

se nareže i bez daljnje pripreme

PAŽOL balkon (balkun) na

blaguje. Kuha se i u kiselom kupusu,

drugom katu.

naročito na božićnjem ručku. Neki je

PECA isto što i veca.

vade iz kralježnih kostiju i tako dime

PECEKLJUN bilo koji kljunasti

(praća ili korak pečenice), a neki je

predmet ili dio zemljišta u obliku

ostavljaju skupa s kostima. Za

kljuna, ujedno t osoba kojoj je

razliku od pršuta koji se čuva i po

kljunast neki dio tijela, ponajviše nos.

nekoliko godina, pečenica se obično

Oni pecekljun.

pojede prije ljetnih vrućina. Svićica

-

-

-

PECEKLJUNEST šiljast

je mala pečenica (ribica). To je

(kljunast) na vrhu. Ima pecek/junest

duguljast komad vrlo kvalitetna mesa

nos, on je svoj, on je škrtičina.

veličine ovećeg pedlja, a nalazi se uz

PECIGATI zadirkivati, dirati,

donji dio kralježnice. Malu pečenicu

izazivati, peckati, bockati. Ne pecigaj

neki suše, a neki meću u sudžuke.

(budi miran, nemoj izazivati ni

Vidi bržola.

zadirkivati; obično kažu djeci).

2. dio potkroja na samaru. Radi se o

PECIGLJIV sklon peciganju,

pomljivije izrađenom

zadirkivanju, izazivanju.

(potkrojenom) dijelu krova i

PEČA l. komad svježeg mesa od

potkroja koji dolazi na magareće ili

tek zaklane svinje. Peča se obično

konjske plećke kad se nasamari (tako

davala djeci ili siromašnim obiteljima

da životinji bude mekše). Dvije su

koje nisu imale prase za klanje.

pečenice. Kad su pečenice nejednake,

2. smotak tkanine, platna.

kažu da je samar livoper.

3 . komad nečega.

PEČET pečat, žig, timbar,

PEČENICA l . dimljeno i sušeno

štemplo. Pečetirati (pečatirati).

svinjsko meso uz jednu stranu

PEČEVENĐA

kralježnice. To je poslastica. Dok je

oko pečenica (od vrata do prkna).

tek malo prodimijena, jede se pržena

Vidi lećobolja, sinđirlija.

na tavi (može i s jajima i sa

PEDANA podvratak na dnu ženske

sudžukom) ili nabijena na praljak i

haljine, kotule, šotane, traverše.

propečena na žeri s ognjišta, a suha

PEGLA glačalo, sumpreš.

-

-

-

-

-

-

-

bolest kod koje boli

-

-

PELIVAN

315

PEGULA

PEGULA baksuz, nesreća, nevolja

PEKLJADUR čovjek uncut, koji

koja snalazi nekoga. Pegula je i

je sklon smutnji, koji je spreman

osoba koja često ima pegulu.

pekljaniti i sl.

PEKA zemljani (od crljene gnjile)

PEKLJANITI spletkariti; izazivati

ili željezni predmet u obliku

smutnju.

spljoštena zvona ispod kojega se peče

PEKLJATI pričati nerazumno, a

-

-

.

-

-

-

kruh na ognjištu (kruv ispod peke),

možda i nerazgovijetno, slično što i

a može se pripremati i razna druga

prkljati. Ujedno i govoriti kao da je

hrana. Zemljanu peku zovu i

istina nešto što nije istina. Ne

crip(u)lja. Neki kažu sać, sač,

pekljaj? (ne govori bez veze, ne laži

sačura, a neki da je peka od zemlje,

vi�e). Vidi spekljati, zapekljati.

a sač da je od željeza. Vidi podložiti,

PELA glava bez kose. O§i§a se na

podgoriti.

pelu (pri glavi).

PEKA

-

1. teleća žlijezda s vrata,

-

PELEMIČITI se siliti se, kicošiti -

prizl. To je cijenjena poslastica. Peku

se, uznositi se kao da ti nitko do

ima i janje, ali je puno manja.

koljena nije. Izgovaraju i pelemišiti

2. kladnjica drva za prljanje

se.

kukuruza u polju. Vidi posunčanac.

PELICA kratki muški kaputić s

PEKLJA l . ušica na hlačama kroz

krznenim ovratnikom.

koju se provlači kajiš (remen), petlja

PELIM ljekovita biljka, pelin.

(neki i tako govore). Govore i gajka.

Grko ki pelim.

Vidi punjka.

PELIŠ riga ili crta na tanjuru ili

2. ušica na vunenim vrećama kroz

drugom posuđu, rub posude, obod.

koji se provlači uzica radi zatvaranja

Nametni mi do pe/i§a.

vreće, petlja (neki i tako govore).

PELITI dobro nekome nešto

Triha .I-tediti iz pekalja (kad je

utuvljivati (usađivati)

-

-

-

-

Hl'Ca

puna), a Ile i':. rogalja (kad u vreći ima još samo malo). Ko ne u§tedi peka(ja neće iz rogalja.

-

II

glavu. da to

uvijek ima na umu, da ne zaboravi. iz

Vidi

Ilripeliti, upeliti, zapeliti. Sve

'IIII dil!!,

or/nijn.

{Il'ik li

11111

l11ora.1-

jlclit. PELIVAN -�l1ažan čovjek, rvač.

PELIVANITI

PERČ IN

3 16

Dobra rana čini pelivana,

PERAČA l . trava (raste u obliku

A odića čini gospodića.

busa, zbuška) kojom se dobro peru

-

PELIVANITI - gizdati se; isticati

bačve iznutra. Neki izgovaraju

sebe.

perulja. Zovu je i pokus. Slatko gori

PENA - globa; kazna. Vidi prase.

i kad je posve zelena pa je koriste za

PENDRATI se - pentrati se, penjati

upirivanje vatre. Vidi bukovac,

.

se po stablima, kršu, liticama, verati

gorčulja, metlika, zvonika.

se po bespuću i opasnim mjestima.

2. kosački pribor kojim se kvasi kosa

PENDŽERA otvor u kućnom zidu,

pri oštrenju, perač. Vidi vodir.

prozor, ponistra (govore i okno).

3 . čepina na vučiji (rijetko se

Pendžerica (mala pendžera).

govori).

Pendžerica je i svaka rupa u zidu

4. krpa za pranje, kanavača.

zgodna za ostavu (mrtva pendžera).

5. krpa kojom se glanjca zemljano

Izgovaraju i pendžera, pendžerak,

posuđe neposredno po građenju.

penžerak. Vidi boketa, purtela,

6. metlica za lug.

zub.

PERAČICA - daska za pranje (tako

PENGA - sHena žena, žena koja se

zovu i ženu koja pere robu). Neki

voli uređivati. Vidi perla, upengati

kažu samo daska. Inače, malo se

se.

razlikuje od obične daske jer ima

PENTATI - govoriti uz pomoć ruku,

mjesto za stavljanje sapuna i zgodna

zamuckivati. Vidi detati.

je za postavljanje na maštilo. Mlada

PENJALO kamena ploča, zamka

je donosi sa sobom iz svoje kuće.

za ptice. Vidi tulac, smrsak, prlj,

PERAJICA

bošket.

PERAST

-

-

PEPEJA

-

pepeo, pepel. Češće

-

-

vidi prejica.

vidi perest.

PERČIN pramen kose otpozadi -

govore lug.

glave, svezan u rep. Muškarci su

PER

brijali glavu, a ostavljali perčin. Znali

-

uzvik kojim vologonac mraka

vola (i katkad ga obode ostanon). To

su plesti i pletenice. Taj se običaj

je i ime od milja za perastog vola,

pometnio. Perčinota (nadimak­

Peronju.

čovjeku koji nosi perčin). Vidi

PERA - viđi Petar.

uplitnjak, kika.

PEŠ KA

317

PERDA

PERDA pregrada u kući s

2. zeleni dio kapule, ljutike. Poijo

ognjištem. Visina perde (pregrade) je

san samo dva pera kapule i malo

1 . 1 0 - 1.30 m. Perda zaustavlja hladni

kruva.

zrak s vrata. Načinjena je od plota ili

PERŠUN mjera za širinu kreveta,

od dasaka. Iznad perde izlazi dim.

sukanca, lancuna i sl. To je širina za

Perdom nazivaju i pregradu u mlinici

jednu osobu. Izgovaraju i peršon.

i sl.

PERULJA

-

-

vidi perača.

-

PEREST šaren, višebojan.

PERUŠATI - čemušati, skidati

Izgovaraju i perast. Nadimak

listove (perušinu) s klipova

Pereško, Perko, vol Peronja, Per.

kukuruza (negdje kažu komišati,

Š areno priko načina je čakarasto.

negdje lepušati), skidati perje s

PERINA pokrivač napravljen od

kokošiju, itd. Znači i puljati.

perja.

Perušanje (skidanje perja,

-

-

PERIODA mjesečno pranje kod

perušine), slično je i čemušanje.

žena, mjesečnica. Govore i vrime.

Vidi operušan, operušati, praljak.

PERJAŠICA zvijezda repatica

PERUŠINA isto što ilepušina.

(zvizda perjašica).

Zovu je ikapučina.

PERKATI se - prati se učestalo i bez

PERUTAČA

stvarne potrebe. Šta se stalno perkaš,

PERVAZ - streha, nakapnica, ali i

nisi govnova!

rub ceste. Vidi tičac, kordun,

-

-

-

-

peraja.

PERKOVIĆ selo u šibenskoj

gronda, strija, bankina, ceca.

zagori. Franjevačko župno mjesto

PESINJAV

(sv. Nikola Tavelić) u šibenskoj

PESTA luda, budala; kratko

biskupiji. U župi je i Sitno (sv. Jure) i

čeljade.

Bogdanovići, prije Sratok (sv. Nikola

PESTATI

putnik).

PEŠKA ono što se dobije

-

PERLA

-

nečist.

-

-

slično što i budalekati.

-

-

biser. Uredila se ka perla

peškanjem. Ajmo u pešku (ubijmo i

(kažu za silenu ženu). Vidi penga.

peškajmo; obično se govori na

PERO l . dio brane (perje brane

ultimi).

-

čine grabove ili bristove grane koje se navlače na kolac).

Igran karte, al me neće peška, Sirotinjo i Bogu si teška.

PEŠ KATI

PEŠKATI

3 18

-

1. uzimati karte iz maca

PETAR nastane jednolika smjesa. Pešt je i

između dvaju bacanja karata. Vidi

zapeštavanje. Vidi zapeštati.

briškula.

PETA

2. uzeti nešto tajno, ukrasti. To je on

Vidi kljun.

upeška (nije njegovo).

2. dio bičve gdje dođe peta. Plete se

PEŠKIR

na poseban način.

-

odjevni predmet za

-

1. donji zaobljeni dio kose.

pokrivanje glate. Obmata se oko

3. karta petica u talijanskim

kape (crJjenkape). Stari su ga ljudi

kartama. Kažu i petina.

nosili do početka 20. stoljeća.

PETAK dan u tjednu. Petkom se u

Peškiraš (podrugljivnaziv za čovjeka

pravilu postilo. Petak, slab početak.

koji nosi peškir na glavi; nastao je u

Ne !.premaj se u Petak na put.. Ne

doba kad je taj odj evni predmet

ženi se u Petak. Petak, turski svetac.

počeo izlaziti iz uporabe). Svilen

PETAR muško ime. Govore i

peškir nose alkarski momci. Krmez

Pero, Perija, Perko, Perac,

peškir je naziv za vrstu crvene

Perajica, Perinko, Pećo, Pećan,

(grimizne) rubenine kojim su

Pećera, Pešo, Peša, Peko, Petarac,

pokrivali muškog mrca na nosilima.

Petrol, Petrić, Petrica, Petretina

Vidi povezača, zapeškiren,

itd. Petar plete Petru peklju. Petar,

zasuručen.

meštar, kokošar, meće mi!.'fa na lopar.

PEŠNJA

-

donja konjska gUbica.

-

-

Sveti Petar, ili zori ili gori (misle na

Obisila pešnje, nema ništa iz nje. To

pšenicu). Petrovdan je 29. lipnja

je inače podrugljiv naziv za bilo čije

kada i Sveti Pava . Vidi Muć. Neki

usne. Vidi bembule.

kažu da je Petar prije podne a Pava

PEŠNJEŠA

podne. Vidi Ilija, PrIija.

-

podrugljiv naziv za

nekoga tko ima velike usne (naročito donju).

PEŠT dodatak jelu da bude -

ukusnije. Pešt se dobije tako da se u

Sveti Petre i Pavle, Goni (sapni) zmije i đavle, Da po putu ne lizu, Da me živa ne grizu.

komad suhe nekuhane slanine

Petar ili Sveti Petar čest je naziv za

usjecka nekoliko češanja luka

ključ (onaj glavni). Čuvan je on, ne

češnjaka. Sjecka se na daski dok ne

PIJAVICA

319

PETATI pušta Petra iz ruku. Žena je Pera,

PETRUSIM(EN) peršin. Vidi

Pera, Perica, Perka, Pereza.

selen.

PETATI l . rukom baciti neki

PETURIN prsa muške košulje.

predmet što bliže postavljenom cilju:

Stavlja ga na se alkar kao zamjenu

u igri balotama, metalnim

z a košulju (prije su alkari nosili

novčićima, pucama, graškom itd.

pravu košulju).

Kad dva alkara im�ju jednak broj

PEURA plitka zemljana široka

punata, oni se ponovo nadmeću u

posuda s izljevom.

gađanju alke (pripetavaju se). Vidi

PICUKARA l . naročito pobožna

bakva.

usidjelica. Nadotegni, ka Picukarići

2. pružati roge komu. Pružanje roga

gredu.

smatra se uvredom i sramotom. Evo

2. časna sestra, švora.

ti (na ti) rozi pa se vozi.

PIČITI žurno ići. Pičil (bježi; miči

PETECIJUN žalba (višem sudu da

se, što prije to bolje). Vidi opičiti,

poništi odluku nižeg suda).

gaciti, okeresiti.

PETICA pet snopova žita

PIČKARATI

postavljenih na njivi (četIri u križ, a

psovati.

peti snop na vrh). Vidi devetica,

PIĆA suho sijeno (čim se trava

granica.

osuši na livadi, već je pića). Do

-

-

-

PETINA

-

vidi peta.

-

-

-

-

-

-

bezobrazno govoriti,

-

Božića je topla (maš ležat u njan),

PETRADA kamenolom ili misto di

poslin je ladna. Kad ćemo po piću?

ima puno stina. Slično je kava.

Najnečistiji seljački posao je oko

PETRO(U)LJA kameno ulje na

piće.

koje je gorila svića (petro(u)ljka,

PIJAGAT

petruljača). Izgovaraju i petreulja,

pijegat, pjegat, impjegat.

petrolje.

2. ministar. Kad je kogot posve

-

-

PETRO(U)LJKA

-

svijeća na

1. činovnik. Izgovaraju i

-

pametan, kažu: Pametan ka pijagat.

petro(u)lju. Izgovaraju i petruljača.

PIJAVČITI

Neki kažu samo svića. Govore i

PIJAVICA l . crv iz vode kojeg su

lumaca.

stavljali na kožu bolesna čeljadeta da

-

vidi opijavčiti.

-

PIJAŽATI (se)

PILITI

320

mu ispije nečist krv (ili višak krvi).

pravo da ga napadne. Pik mene i

Izgovaraju i pijovica.

moje kuće.

2. isto što i vijor, vijar, usok.

2. velika želja na nešto, pišmiš,

3. ukrasni porub od crna platna na

škerac. Pik na nekog imati (imati

ženskoj odjeći (ječermi, kotuIi i sl.).

nekoga na zubu). Slično: imati pik

Vidi opijavčiti, opijavčeno.

na nešto. Pikirati (željeti učiniti

PIJAŽATI (�e) - odgovarati ; činiti

nešto i smjerati to izvesti).

se. Kako ti se pijaža? (kako ti se čini,

PIKET označeno mjesto (oznaka

kako ti odgovara?)

za nasad, za neku gradnju, za

PIJEGAT - vidi pijagat.

izvođenje neke radnje). Vidi

PljEN - pijan (i tako govore). Ne

zapiketiti.

priliči ženi i svećeniku da budu

PIKUĆA - igra klisa i sarača.

pijeni. Kad ti dva kažu da si pijen,

PIK-VlK

leži. Vidi pjan.

što se daje ili dopušta. To ti je pik-vik

PIJET tanjur. Izgovaraju i pijat.

(to ti je i više nema, više ne dam).

Pijatela (veći pijet). Kad netko jede

Vidi kanata.

brzo i halapljivo, kažu mu: Ka da će

PILEŠCE malo, sićušno pile. Šta je

ti ko otet iz pijeta (usta). Vidi

na nas onliko jedno pilešce?

čanjak, zdila.

PILEŽ

PIJUKATI - izvlačiti hranu

PILICA - mlada kokoš koja je

potezanjem zraka (pijuče se sadržaj

počela ili tek što nije počela nositi

bobice grožđa, moždina iz kosti,

jaja, kokica. Neki izgovaraju piplica.

slatki sadržaj iz medonosna cvijeta i

Vidi pulestar.

sl.). Taj način uzimanja hrane zove se

PILIP Filip. Govore i Pile, Pilko,

pijukanje. Pijukovac je naziv za

Pilipić, Pilić, Pilipac, Pilipina,

travu slatka soka (odlomi se pa se sok

Pilipetina, Pilatan, Piladžan.

-

-

-

zadnje što je preostalo ili

-

-

vidi pilo.

-

ispijuče). Vidi ispijukati.

Ne može se moj Pilipe,

PIK l . vrijeme (u dječjoj igri) kad

Ni uz gusle ni uz diple,

-

igrač može odahnuti, odmoriti se,

Ni uz guduk, ni uz duduk.

odnosno uzvik mkojim se to pravo

PILITI gledati u nekog (tko jede ili

dobije. Tada igrač protivnik nema

radi što drugo). To se smatra

-

321

PILO

PIPATI

sramotnim. Izgovaraju i piljiti,

PILJKATI - 1. uzimati iz hrane

špiljiti. Vidi keljiti.

samo čorbasti dio (primjerice, kad se

PILO

jede pura s mlijekom).

l . piće. Neće ora pilo (nije

-

dobro zalijevati orah, orah ne voli

2. izbacivati vodu u malim

previše vode). Kažu i pilež.

količinama (primjerice, izbacivati

2. otpadna voda koja ostane u nekoj

vodu iz lađe koja propušta). Neki

rupi (ne proguca je.zemlja).

izgovaraju puljkati. Vidi opalac,

3. osoka od gnjoja ispod krava.

ispiljkati.

PILUN kamena pregrada mosta na

PINGAV

kojoj počiva luk mosta. Vidi

pingov, pigov. Vidi roša.

ramena.

PINJATA

2. prigoda na rijeci koja omogućuje

Izgovaraju i pinjatin.

postavljanje ustave. Govore i kovač.

PINJKA - mrvica, malo jela. Ne dan

PILJ - isto što i štik. Vidi opeliti,

ti ni pinjke, pa makar crka. Slično je

škriljka.

pilja, piljka.

PILJA - komadić. Izgovaraju i

PINJUR viljuška. Prije je bio drven

piljka, pinjka.

i velik. Njime su vadili krupnije

PILJAK l . sitni kamenčić. Još

komade iz bakre, bronzina. Tako se

manji je piljčić. Upa mi je piljčić u

zovu i vile kojima se štiha (štihača sa

gumaše. To je i naziv sitnu djetetu ili

zupcima, vile pinjurače). Pinjurati

čovjeku. Vidi pitonjak.

(štihati, prekopavati vilama

2. vrsta lastavice. Vidi kosirić,

pinjuračama).

masliguz.

PIPA

-

-

PILJATI

-

dobiti piIj (ima i

pjegav. Izgovaraju i

-

-

veliki lonac s dva uva.

-

-

slavina, pipa. Vidi kanela.

PIPATI - perušati sitno perje, s

preneseno značenje).

ubijene kokoši skidati sitno perje

PILJATI

(kokoš se ubija tako da joj se odsiječe

-

vidi napiJjati.

PILJITI - vidi piliti.

glava pri panju). Inače znači kupiti

PILJKA isto što i pilja.

samo s vrha (cvijet ili slično).

PILJKANJE - vidi piljkati.

Popipati (operušati i ono najsitnije

-

perje; pokupiti s vrha, po površini). Vidi očagljati.

PISKOVINA

322

PIPINA

PIPINA izraslina (bjelkasta kožica)

PIRIKA - trava koja naglo izraste

što izraste kokoši na vrhu jezika (nije

poslije kiša pri kraju ljeta. Ima je više

česta pojava). Poduhvati se iglicom i

vrsta. Zovu je i rdobrad te rđobrda.

skine se. Na krv što se pojavi ispod

Blago je voli. Piriku djeca znaju

pipine neki stave malo ulja. Dok se

koristiti za nizak kupina. Vidi

pipina ne skine, kokoš izgleda

žiculja, klasulja.

bolesna, pomodri . joj uvor i ne nosi

PIRJA - vidi pirija.

jaja. Znade i krepati. Da ti nije

PIRLITAN pretjerano uređen.

naresla pipina? (kažu kad se netko

Pirlitati se (pretjerano se uređivati).

čudno ponaša). Skiniću ja tebi već

Vidi napirlitati se.

pipinu (kad netko dosadi svojim

PIRMIČ pirinač, riža. Vidi mazul.

ponašanjem; doću ti na kraj; staću ti

PIROV ĆAĆA domaćin pira,

na rep; zavrniću ti mudin). Neki kažu

obično mladoženjin otac.

pipita.

PIROVATI provoditi se na piru.

-

-

-

-

-

PIPLICA

-

vidi pilica.

Pirovanje je provođenje na piru.

PIR - vrsta pšenice koja se nekad

PIRULA

sijala po zagori, krupnik.

PISAN - oslikan; s crtežima po sebi.

PIR - l . dio svadbe kad se veseli i

Pisane tegare, Pisani lopar (tegare,

jede kod mladoženje. Vidi priček,

odnosno lopar s ucrtanim šarama po

pirov ćaća. Kad se ženi umicanjem,

sebi) itd.

obično nema pira.

PISKA l . tanko šuplje drvo kojim

Ćir, bir, bija pir,

-

pilula.

-

se može potegniti voda iz dublje

Nit ko čuja nit vidi,

stubline.

Po noći se dogodi.

2. dio dipala koji proizvodi zvuk.

2 . veselje i gozba zbog rođenja

Vidi pištac, piskovina.

djeteta (Muški ili Veliki pir za

3. jednostavna svirala načinjena samo

muško, a Ženski ili Mali pir za

od kore mlada jasenova drveta. Kora

žensko dijete).

se svrne i malko se stanji na kraj u na

PIRGAŠ - vidi debit.

kOJi će se puhati. Vidi pištac.

PIRIjA - Iivak (lijevak), tratur(a).

PISKOVINA orlovac, biljka koja

Izgovaraju i pirja.

raste uz rijeke Uestiva je, ali je po

-

PIŠ TOLA

323

PISMA

Zagori ne jedu). Od stabljike djeca

Kažu i zviždavac, slavić te svirak.

prave piske. Slična, malo tanja biljka

Dok radi (svrće) pištac čoban čara:

raste i u brdu. Nazivaju je Božja

Poskoč kora od javora,

Gora (Gorica).

Ako nećeš poskočiti,

PISMA

Drvo ću ti salomiti.

pjesma. Ispiva san mu

-

pismu. Zapiva san mu pismu. Ista ti

Neki završavaju stihom: Odsiću ti glavu,

je pisma. To je dru.ga pisma. Pisma

Na vrbovu panju.

.\-1are Jablanove. Pisme moje u rukavu stoje, Kad ja oću same mi se broje.

PIŠAKA

-

mokraća. Izgovaraju i

pišaća. Vidi pilo. PIŠĆAK - isto što i pištac. Tako

Neki započinju stihom: Oskoč kora od javora, Kano koza (koža, miščić) od jareta. Može i ovako: Poskoč kora od javora,

zovu i krajnji dio cijevi makinje za

Meni pupa tebi kora, Ili voliš sviriti,

polival1je loze.

PIŠĆET vidi pištet.

Ili iz pakla viriti?

PIŠKOM - curkom (čak malo jače).

Više volin sviriti,

-

PIŠMAN - mijenjanje neke odluke, odustajanje od nečega. Pišmaniti se

Neg iz pakla viriti. A može i ovako:

(lako mijenjati odluku, kršiti zadanu

Poskoč kora od javora,

riječ, biti neviran). Popišmaniti se

Kano mijo (miščić) od jareta,

(ne izvršiti obećanje, odustati (od

Pusti babi sok,

ženidbe i sl)). Vidi polebediti se.

Pomošće te dragi Bog.

PIŠMIŠ

-

velika želja na nešto, pik,

2. zemljana sviraljka. Izrađivali su ga

škerac. Pi��miš mi je na dobra vola.

domaći majstori.

PIŠTA e

PIŠTET - naziv za mnoga vrila gdje

-

l . sviraljka od jasenovine

ili vrbovine. Kora se svrne, drvo

pišti voda; također naziv za mnoge

obradi pa se kora vrati nazad. Vidi

bunare koji ne presušuju. Izgovaraju

piska. Isto pišta, pišća, pištaljka,

i pišćet.

pištavac. Izgovaraju i pišćak, pišćac.

PIŠTOLA - pištolj, samokres. Vidi kolaš, kubura, livora.

PIŠ TULA

324

PIZATI

PIŠTULA - epistula. Očitat ću ti ja

koje se pri bulanju pretvori u pucak

pištulu. Vidi bever.

i skoči. Koka je zrno koje nije pivac.

PITAR - vrsta zemljane posude (za

Pivčova jaja jesu jaja iz kojih se

cvijeće, a i za neko povrće).

mogu izleći pilići, koja su dobra za

PITATI - hraniti nekoga stavljajući

nasad. Vidi uspivčiti se.

mu hranu u usta. Toliki momak, moga

PIVATANJA - uporno pjevanje (u

bi se za mu� u ženit, a triba ga pitat.

pravilu obijesno). Izgovaraju i

PITONJAK - piljak kojim se igra

pivanja. Kakva je to tamo pivanja

igra pitonjanja. Zovu ga i tak.

(pivatanja).

PITONJANJE

PIVA TI -

-

igra s kamenčićima

l. pjevati. Šta velika tica

(pitonjcima), isto što i tikanje (igra

piva, mala prima. Piva mi u uvu

na take). Pitonjati se (igrati na take).

(zvoni mi u uhu). Najčešće se pjeva u

Djelovi igre imaju razne nazive:

grupi. Jedan goni (on potra pismu),

jednonje, dvonje, tronje, podlanica,

ostali privaćaju, pomažu, odnosno

promećaljka, đume itd.

reraju, gangaju, ojkaju,

PITOVAN - pitom, pogodan za rast

ustreskivaju. Vidi asamački, ganga,

bilja, drveća i sl., pitoman (odnosi se

rera, ojkavica, treskavica,

nazemlj u); također bilje koje dobro

vučarski.

raste (dobro se goji).

PITURA - l . boja, tanga, kolura.

Ja pivala jako il polako, Moj me dragi ne čuje nikako.

Pituranje (bojanje), pituran (bojan).

2. uzaludno govoriti. Pivaj ti koliko

Vidi opiturati, napiturati se.

oćeš.

2. šminka, pomada.

PIVČITI se - posve se praviti važan

PIVAC - pijevac. Svaniće se i bez

i moćan, čak se htjeti potući. Nešto je

pivca. Kad se dva vrIjea

blaže konjušiti se i kokošiti se.

počemušaju, kažu: Pogledaj ji, ka

PIZ l . uteg, vidi teg. Đava ti odnija

dva pivca. Pivčiti se (uznositi se,

piz (osobnu težinu).

oholiti se; izazivati). Okoprčnu

2. teret. Je si li stavija pr",':ute pod

čeljadetu znaju nadit ime Pivac.

piz? Vidi kontarpiz.

Pokisa ka pivac. Zacrvenija se ka

PIZATI - težiti. Šta misliš koliko

pivac. Pivac je i ono kukuruzno zrno

pizaju ovi gudinići?

-

325

PIZDICE

PIZDICE kartaška igra, otvorena -

PLANDOVANJE

Da mu govno u grlu.

briškula.

Zovite ga amo,

PIZETAN težak. -

Da mu govno damo.

PIZMA omraza; želja za osvetom.

PLADANJ drveni tanjur (veći i

PIŽDRAV slično što i viždrav.

plići). Izgovaraju i pladnja. Jelo koje

Piždrava osoba zuri, zagleda.

se jede kašikom ide u čanjak, krutija

PJAN

se jela stavljaju na pladanj, a komadi

-

-

pijan, pijen. Govori se samo

-

-

kruva ili grumenja pure na siniju

u pJesmI. Lako ti je pjanu zapivati

oko čanjka. U bogatijim kućama

i žalosnoj majci zakukati.

mogao se naći i pladanj od bakra

PJEGAT

činovnik. Vidi pijagat.

-

(znao je imati i poklopac).

PJEGATI nešto povjerljivo kazati.

PLAMENITAN vrsta drveta koja

Izgovaraju i špjegati, inšpjeg�ti.

ra�te blizu kuća, zidova, čatrnja.

PJUMBE

Korijenje mu prodire daleko, listove

-

isto što i vijumbe.

-

-

PJUMBIN isto što i vijumbin,

mu koriste za pranje suđa.

visak.

PLAMENJAČA bolest na bilju,

-

-

PLAC gradilište, građevinsko

naročito duhanu (napada lišće).

zemljište za kuću. Obično kažu

Izgovaraju i plemenjača. Na lozi to

misto.

je perenospora. Vidi knjat.

-

PLACAKATI PLACATI

-

-

vidi placati.

l . sijevati ili svijetliti u

PLANA 1 . drvo na kućnom krovu. -

Svaki krov mora imati bar dvije

daljini (čas jače, čas slabije). Neki

plane (sa svake strane krova po

kažu laskati. Često je placanje

jednu). Između plana se stavljaju

(laskanje) svijeće petrouljke.

raspori koji osiguravaju da se ne

2. uvlačiti i izvlačiti jezik (zmija).

nagibaju merteci i ostala krovna

Kažu i placakati. Placa jezikom i

konstrukcija. Vidi pante.

zla, jezičava žena. Neki kažu da

2. vidi plavša.

zmija laštra ili laštri.

PLANDIŠTE mjesto gdje stoka

PLAČKO osoba (obično dijete)

planduje.

koje puno i bez razloga plače.

PLANDOVANJE odmaranje u

-

Plače plačko na brdu,

-

-

hladu stoke, za vrijeme ljetne

PLA(V)UT

326

PLANJANE vrućine, kad sunce pripeče. Ovce

2. podnijeti loše posljedice zbog

znaju plandovati i na ravnici, bez

nečega. Platićeš ti meni za ovo.

hlada, tako da se zbiju (glavu o

3. odgovarati (pasati). Ova mi daska

glavu) i tako zaštite od sunca.

taman plati.

Plandovati (odmarati se u hladu;

PLATITI se is platiti se, dobro

govori se za stoku, ali i za ljude koji

roditi. Je li se šenica dobro platila?

se odmaraju be.z velike potrebe ili

(je Ii pšenica dobro rodila?).

koji ljenčare, a imali bi što raditi).

PLAULjA

Samo da ti je plandovat.

Izgovaraju i plauška.

PLANJANE selo u drniškoj zagori

PLAVINA· plavac (i tako

(Daj ne i Gornje) sa zaselka m Parati.

izgovaraju), vrsta vinove loze i

Vidi Unešić.

grožđa. Vidi crljenak.

-

PLANjIVO

-

što Iako plane. Nije

-

PLAVITI

-

isto što i smuculja.

-

obirati plavut s

bilo ništa planjiva.

površine vode; uzimati masniju hranu

PLAO naglo, žurno, plaho. Poija to

s površine, s vrha lonca ili bakre.

plao. Izgovaraju i plavo.

Vidi poplaviti.

PLASTITI

PLAVO· brzo, plaho. Voda teče

-

-

mećati piću u plast

(kupiti, grabiti i stavljati u plast).

plavo. Vidi plao.

PLAŠILO nešto što plaši, strašilo.

PLAVŠA I . maća na licu zbabne

-

Ja na silo, plašilo me srilo, Majko moja, stra ti me je bilo.

•

žene (neki samo kažu da je poplavilo ili da je pomodrilo), a može biti i

PLATICA drvena letva (zgodno

neka druga maća.

otesan ili rascijepljen komad drveta)

2. dio njive gdje nije nikao kukuruz

za lisu, iglu za samar, za bačvu ili

pa je ostalo prazno. Kažu i plana.

za kakvu drugo namjenu. Vidi duga.

Ostala je sama plana. Vidi pulija,

PLATITI I. dati novac ili naknadu

bul.

za nešto što si dužan. Plati pa se

PLAVUN plafon, nebo od japna u

rugaj. Bog će ti platiti. Ili plati ili

prostorijama.

vrati. Ko nezna igrat, zna platit. Ko

PLA(V)UT. 1. ono što se nakupi na

ga ne zna, skupo bi ga platija (ko ga

vrh vode kad se što kuha, plavutina.

zna đavlu bi ga da).

Vidi plaviti, poplaviti.

-

-

-

PLET

327

PLAZ 2. zelena trava ili što drugo š to se

PLEME skupina ljudi na nekom

nakupi na vodi od nečistoće, od žaba

području koji su rodbinski uže

i sl. Vidi kračina.

vezani. Sadi lozu iz temelja, ženi sina

PLAZ dio starog drvenog) pluga (a

iz plemena. Vidi bratstvo, ered,

i rala). Vidi puza, plazin�.

korta, kukolj, zadruštvo.

PLAZATI plaziti, micat� �e polako

PLEMENJAČA isto što i

dotičući čitavim tijelom ppdlogu.

plamenjača.

PLAZILO - srednji dio jezika. Vidi

PLENICA zamka za divlje patke i

lazalo.

druge ptice. Dijelovi su: šćap koji se

-

-

-

-

-

PLAZIMICE plazajućil (Jda

udije u zemlju i ošac (omča) od

plazimice (hoda plazajući� na četiri

konjske dlake.

noge). Slično je puzimice.

PLENITI bilo gdje sjesti. Šta si tu

PLAZINA

plenija?

-

-

dio mlina iistupe

-

što je u vodi i na njemu SIVe počiva).

PLENKA navrtak, plemka, cip (za

Vidi plaz.

lozu). Izgovaraju i plenkinja. Tako

PLEĆA leđa. Izgovaraju i pleće.

zovu i ponositu, oholu djevojku. Vidi

Plećat je onaj tko je širo kih leđa.

plema, divljašica.

PLEĆANICA

PLESKA ispružen dlan s prstima.

-

-

dio sedla.

-

-

PLEĆE - 1 . isto što i pleća.

Dobit će!'': plesku (dobit ćeš udarac

2. nakošena, ali priliči lo ravno i golo

pleskom, šamar; daje se obično djeci

tlo. Slično je i plesno

po licu, kad se dade odrasloj osobi to

PLEĆKA - pršut od prednje noge.

je velika uvreda). Upantićeš petero

Neki kažu da to i nije pršut nego

braće. Plesniti (ošamariti, dati

samo plećka. Govqre i špaleta.

plesku). Pleskača (žaba veličine

Plećka je i meso drl prednje noge, od

pleske ili nešto slično).Vidi triska,

lopatice. Vidi kdšutić.

pripleska.

PLEMA - zadnja tekućina koja izlazi

PLESNO kosa gola ravnica (obično

iz kotla pri pečeniu rakije, bez

u pristranku). Kažu i pleće.

jačine, slaba rakiia. Izgovaraju i

PLET ženski zimski pokrivač

plemka. Vidi prvine.

(raznih boja). Prebaci se preko

-

-

ramena tako da pokrije pleća. Obično

PLOVA

328

PLETA na dnu ima kite. Crn pIet nose

PLITVINA dio zemljišta u koje se

ožalošćene žene kao znak tuge i

spli va voda. Vidi splavak, naplavci.

žalosti za pokojnikom.

PLIVA pljeva kod vršidbe žita

PLETA - starinski novac (srebrna

(najsitniji dio slame). Podigla se

kovanica, 66 viHra). Bila je mala i

pliva i mrav. Baca mu plivu u oči.

velika pIeta.

Poslije vijanja vjetar plivu raznosi na

PLETENKA

-'

isto što idemejana.

-

-

sve strane. Pune su mi oči plive.

PLETER sve što je pleteno od

PLIVEŽ - vidi pUti.

drvenih mladica (krto, koya, plot,

PLOČA - l . plosnat kamen. Pločama

lisa i sl.).

su pokrivane kuće. Pločatica (kuća

PLETITKA - vrsta igle za pletenje.

pokrivena pločama). Otići pod ploču

Vidi vezitka.

(umrijeti). Kad je zemlja posve tvrda

PLINDRATI - perušati, derati koga,

i teška kopati kažu da je ka ploča.

puljati.

2. puna konjska potkova. Zovu je i

PLIS - plijesan.

slipica.

PLISIRKA naborana ženska

3. naprava za lov ptica. Je si li

suknja, kotula.

zapeja ploču? Vidi penjalo, prlj,

PLISKULJA - plisnava (nečista)

smrsak, tulac.

žena. Muškarac je plisko

PLOČAVICA

plisnonja. .

pločastog kamenja u sebi. Vidi

-

-

-

zemlja puna

PLISNAV nečist, prljav. Ne bi mu

žalikovina, crljenica.

iz ruke ni oraja jia. Izgovaraju i

PLOT ograda od isprepletenih

plisnov. Otari se vidiš kako si

drvenih mladica (obično pomiješana

plisnov ? Plisnavost (velika

s gnjilom bila je pregrada u kući).

nečistoća). Izgovaraju i plisnavoća.

Vidi čeran, pleter, lisa, perda.

Ne maš od plisnavoće živit.

PLOTICA - vrsta sitne ribe. Sliči

PLITI čistiti lozu od suvišna lišća

šarenu, ali je manja (naraste oko 1 5

(povrće od korova i sl.), plijeviti.

centimetara) .

Ono što se skida je plivei. Vidi

PLOVA tanak plosnat kamen

zapliti.

pogodan za bacanje po vodi. Zovu je

PLITICA - drven tanjur. Vidi sud.

i škrilja te žabica. Plova je i takav

-

-

-

-

PLOVANJE

POČEPUŠ ATI se

329

malo deblji kamen pogodan za igru

POBIŽANAC

plovanja.

prognanik. Vidi muadžer.

-

izbjeglica;

PLOVANJE jedna od igara

POBLJUVATI se

bližanja (bliške). Naguzi se kamen pa

POBOČNIK

se njemu peta. Vidi bakva.

u alki. Vidi ađutant.

PLUG ratilo za oranje. Plug i

POBRO pobratim, prijatelj . Tom

brana, seljaku su rana. Djelovi

rječju često u zagori započinju

starinskog pluga jesu: lemiš, puza,

razgovor ili priču, ali i završavaju.

daska, kola (kolca). Sve je bilo

Tako tije to bilo, pobro moj. Pobro

drveno osim lemiša. Ujesen se

je i nadimak samosvojnu,

obično orala ralom plitku brazdu, a u

samouvjerenu, slobodnu dječaku,

proljeće plugom duboku brazdu

mlađarcu ili muškarcu. Vidi

(katkad i sa 4 vola). Deveti u plugu.

uprtnjača.

Pod plug, pod ralicu (kad se ore

POBULOGA pobuna. U selu je

ujesen za šenicu baci se najprije malo

nastala pobuloga radi puta.

po njivi i zaore se). Vidi ralo, crtalo,

POBUMBITI

plužica, motika.

POBURICA

PLUTVA

POČELICA

-

-

čep od pluta. Kažu i šur.

-

vidi bljuvati.

-

vojvodin pomoćnik

-

-

-

-

-

-

vidi bum biti. vidi bura.

vrsta ženske starinske

PLUŽICA dio pluga. Vidi

kape.

suplužica.

POČEMUŠATI se potući se, ali ne

-

-

PLJUVAKA PO

-

-

pljuvačka.

pola. Dođi na po puta ti, a na

-

nego više gurajući se i povlačeći se (naročito za uši). Kad se dva pivca

po puta ću ja.

POARČITI

nikakvim predmetima ili šakama,

vidi arčiti.

potuku;kažu: Počemušali se. Isto

POBACITI se zaboraviti, ne držati

počepušati se. Vidi čemušati,

više. Pobacilo se davat ture. Pobacili

očemušati.

su se stari običaji. Pobačen

POČEN prilog u značenju

(zaboravljen, do kojega se više ne

prisjećanja. Počen moran ja sutro u

drži).

Split.

-

POBAŠKA

-

vidi obaška.

-

POČEPUŠATI se počemušati se.

-

isto što i

PO ČINITI

PODBABLJE

330

POČINITI - odmoriti (obično

POD - pohod. Kažu i pokod te pood.

sjedajući ili ležeći). Izgovaraju i

Mater ćeri koja se udala dolazi u

upočiniti. Počinit ću kad oden pod

pode. Vidi poditi.

ploču. Počivate vi (kažu kad naiđu na

PODAĆI - doći ispod (i podignuti

na one koji odmaraju od hodanja ili

se). Kad krasta sazori, počne se

nekog rada kojeg su malo prije radili

sušiti, kad će skoro otpasti kažu:

i nastaviti će gaj, odmarate vi (kažu

Krasta je podašla. NUe ovca poda.�la

kad naiđu na neke koji st.: radili nešto

(nije spremna za šišanje; slabija ovca

prije toga ili koji su radili preko

teže podađe). Slično je podgristi.

tjedna, a Nedjeljom odmaraju) ,

Vidi sirina.

ladujete vi (kažu onima koji sjede u

PODADRITI - zahvatiti i probiti.

hladovini, a da možda nisu ništa

Zatvori vrata, podadrit će te vučac

radili). Ko voli ladovat, taj mora i

(zahvatit će te hladan vjetar, probit će

gladovat.

te). Vidi odadriti.

Počiva i zemlja kad se ne sije ili kad

PODANAK - l . njiva od pola dana

se na nju posije djetelina i sl. Vidi

oranja.

počivala, priložina.

2. donji dio stopala, odnosno bilo

POČITAK - počinak. Nema meni do

koje dno. POda'nak od vučije. Vidi

smrti počitka.

vro, podina.

POČIVALA - mjesto, obično s

PODANCI - noge (stopala). Operi

oklesanim kamenom i križom na

te podanke, smrde ka kuga.

njemu, na kojemu su počivali mrtvi

PODATAN - darežljiv, koji je dobre

tj. sudionici sprovoda. Tu su počivale

ruke.

i drvarice i praškarice (ili na nekom

PODAZIĐATI - napraviti pozidu,

drugom zgodnom mjestu s kojega se

podziđati. Sorija mi se zid. moran ga

može zgodno ustati i poći, obično na

podaziđat. Vidi prizida, zidati.

nekom kamenu; inače nisu sjedale,

PODBABLJE - selo u imockoj

već su stajale dok se odmore).

zagori (Dojne i Gornje). Franjevačko

Izgovaraj u i počivalo, počivaljke,

župno mjesto u splitsko-makarskoj

počivaljci i sl .

nadbi skupiji. U župi su i sela Kamenmost, Grubine, Drum i

PODLANICA

331

PODBIR Ršćevane. Župna je crkva (sv. Luka

Tada kažu da je kukuruz živnija,

Evanđelist) na Kamenmostu, a

oživija. Ako je komin slab ili ako je

podružna (sv. Petar) u Donjem

žera nejednoliko raspoređena po

Podbablju.

peki dogodi se da kruv podgori.

PODBIR - duvan dobiven

PODGOVORITI - nagovoriti

podbiranjem.

(obično na nešto loše). Mora bit da

PODBIRANJE postupak skidanja

ga je kogot podgovorija.

zaperaka s lozinih mladica, a i iz

Podgovoren (nagovoren). Vidi

panja. Tako se zove i postupak

napuntati, podurcikati.

skidanja donjih listova duvana.

PODI selo

Podbirati (skidati zaperke ili donje

Grab.

manje listove). Vidi podbir, slipež.

PODIGAČA - dio mlinarskog

PODBITI (se) - natući stopala ili što

pribora (zakrivljeno drvo, kolac)

je još češće natući kopita (to se

kojim se podiže mlin prije nego

dogodi nepotkovanu ili slabo

počne mljeti.

potkovanu konju).

PODINA - l. donji dio (dno) plasta

PODBOJ drvo (ili što drugo) koje

sijena, slame, kupa drva. Vidi

se postavi tako da nešto pridržava,

podanak

potpričuje. Vidi popričanica,

2. ono što je na njivi, ledini (trava,

potkoča, potpavča.

žito i sl.) kad tek iznikne iz zemlje.

PODE - pohodi (podi). Podani

Po podini neće bit trave tretina od

(gosti koji dolaze u pode). Vidi

lani.

poditi.

PODIVATI podijevati, zadijevati.

PODERINE - rabljena odjeća. Neću

Sutra moramo ić podivat takije.

ja nosati tuđe poderine (tuđi

PODITI - pohoditi. Kad je žena

poderina). Izgovaraj u i poderotine.

zbabna , onda joj mater ili tko drugi

PODGORITI izgoriti ili osušiti se

iz roda dolazi u pode (pohode).

odozdo. U Zagori malo koje godine

PODKOLINAČA - bičva koja ide

ne podgori kukuruz. Kukuruz je

ispod koljena.

podgorija, vidi kako je neveseja. Ako

PODLANICA - 1. mjera za dužinu

pane kiša, kukuruz se malo popravi.

(ono što je široko kao dlan, tj. kao

-

-

-

II

sinjskoj zagori. Vidi

-

-

PODREPALO

332

PODLEDERITI četiri prsta otprilike). Dovatija se

PODNAŠATI se ponašati se (tako

boce rakije pa otpija jednu

govore samo neki). Podnašanje

podlanicu. Vidi roguša, zastopa.

(ponašanje).

2. vrsta ljekovite trave. Obično je u

PODNE

žitu (para se za blago). U žitu sama

pučina. U podne zvone crkovna

podlanica.

zvona i sramota je da se ručak na

3. naziv za dio igre na take. Vidi

njivu donese poslije zvona (ponegdje

pitonjanje.

to je oko I . sat poslije podne). Podne,

-

-

l . sredina dana. Vidi

PODLEDERITI staviti leder na

vadi ručak iz torbe. Kad netko bez

postole.

velika razloga pita koliko je sati,

-

PODLOMITI se smanjiti se;

kažu mu: Podne na Dicmu.

ponestati. Podlomili se mdtri (nema

2. stari naziv za jug. Vidi bura.

više majstora kao prije, ni po broju

PODNOŽNICA I . daska na

ni po znanju svoga posla).

krevetu (gdje dođu noge). Vidi

PODLOŽITI

uzglavnica.

-

-

ponovno naložiti

-

ispod peke. Prije nego će se peći

2. dio greba gdje dođu noge (okrenut

kruh naloži se vatra da se ugrije

prema istoku).

komin i peka (koja se objesi iznad

PODOJNICA ovca koja nema

vatre). Ako su drva lošija, lošije gore

janje, ali doji tuđe janje (podaje mu

ili lošiji komin, vatra se još jedanput

se da je doji) .

naloži tj. podloži.

PODOSOJE selo u imockoj zagori .

PODMESTI očistiti, izmesti

Vidi Runovići.

(iskidati) ispod krava i vratiti

PODOSOJE selo u sinjskoj zagori

prostor, koji se rasturio, pod krave.

s zaselkom Zduš. Vidi Vrlika.

Podmeteno (očišćeno, izmeteno,

PODREP I . isto što i ugovornik.

iskidano ispod krava). Vidi

2. Isto što i podrepalo, pove.

potkidati, kidati, zamesti.

PODREPALO dio samara što ide

PODNAPIT malo, ali ne sasvim

magaretu pod rep, pove. Izgovaraju i

malo napit.

podrep, podrepac, podrepnik,

-

-

-

-

-

-

-

podrepnjak te paldum.

PODVEZATI se

333

PODREPAVANJE

PODREPAVANJE šišanje ovaca

PODUPLAN - podvostručen,

oko repa, po trbuhu i dijelovima

udvostručen. Kažu u uduplan,

bedara. Podrepati (ošišati repe s

udvojstručen. Poduplati (vidi

ovce; to je vuna za kućne stvari).

uduplati).

Podrepavanje se vrši kad nastanu

PODURCIKATI nahuškati,

vrućine da se malo olakša ovcama.

nagovoriti nekoga na nešto.

Vidi Ante.

Podurcikan (nahuškan, nagovoren

-

-

PODRUČAK količina nečega što

na nešto). Vidi podgovoriti,

može stati ispod jedne ruke.

napuntati, urcikati, tuškati,

PODRUGUŠA - podrugljivo čeljade

pucikati.

(podrugljivac ili podrugljivica).

PODUŠITI - pozbiti u vodu ili neku

PODSUKAN podmotan, zasukan s

tekućinu, zbijanjem natopiti

donje strane. Podsukane stine.

tekućinom. Vidi dušiti se.

Podsukati se (podmotati se, zasukati

PODUVATITI pod(u)hvatiti,

se s donje strane). Vidi posukan.

uhvatiti ispod (s donje strane).

PODU KIVATI vikati tako da se

Poduvati ovde da ne pane.

čuje na daleko. U zagori su često

Poduvaćanje je jedan od načina

morali razgovarati s jednog brda na

krpanja (zakrpljivanja).

drugo. Vidi ukati, odukivati.

PODVALJIVANJE jedan od

PODUKRAJAN - dobro napunjen,

na15ina oranja. Sad smo je podvaliti

ali ne pun. Podukrajna bačva

pa nek čeka.

(bačva napunjena vinom, ali ne do

PODVEZA dio bičve (vunena

vrha). Slično je: podukrajna vrića,

uzica kojom se bičva podvezuje

podukrajna bakra i sl.

ispod koljena).

PODUMCI selo u drniškoj zagori.

PODVEZAČA

Vidi MirIović Zagora.

na glavi ispod brade i tako učvršćuje

PODUMINTA kućni temelj,

pokrivalo za glavu (kapu, vindelj,

odnosno temeljni kamen. Izgovaraju i

privezaču). Ponekad je zovu i

podumenta, pundamenat,

podvezica.

vundamenat, vunda i sl.

PODVEZATI se podignuti i

-

-

-

-

-

-

-

-

-

krpa koja se veže

-

svezati šudar odpozadi tako da vrat i

POGLEDAN

334

PODVORNICA dio glave bude slobodni. Vidi

živinu pare žerom koju mu stave pod

zabraditi se, zamotati se.

drob u peki, dan i noć. Vidi

PODVORNICA zemlja (njiva)

bedrenica, vrbanac.

kojaje u blizini kuće (koja udara u

POGANICA

dvor). Lako je udovici na širokoj

jačmaka, samo je iznutra. Vidi

podvornici. Vidi dvornica.

poganac.

PODVRNIT.J se odužiti se,

POGAZ zemljište ugroženo

uznastojati (podvrnila se kiša,

gaženjem (stvaranjem privremena

podvrnila se suša). Vidi ma. Kad se

puta), potarluk. Na pogazu (na

to podvrne (kažu kad nešto uvati ma,

prolaznom mjestu, gdje mnogi

kad nešto krene kako ne treba i sL).

slobodno prolaze kao da je njihovo, a

POGAČA prijesni kuh (što tanja, to

nije). Šta5'r kad je to pogaz. Svakomu

slađa pogača). Zovu je i prisnica te

li smo i mi na pogazu (svak li vrše po

poga. Tija bi kruva svr pogače

nami). Vidi progaz, progon.

(dobro mu je, a nije zadovoljan, htjeo

POGIBELJ svaki opasan i rizičan

bi još više; dobro mu je a ne zna da

posao ili postupak: prelazak preko

mu je dobro). Lakome su oči pri

zaleđene rijeke, hodanje po rubu

pogači.

kućnog krova i sl.

-

-

-

-

izraslina poput

-

-

POGAN čovjek koji smatra da

POGINUĆE slično kao i pogibelj,

ništa nije grijeh (a i zloban je; čini

ali ponekad ima i drukčije značenje.

zlo). Pogani jedna!. Vidi nekrst.

Poginuće je velika studen, hodanje

POGANAC opasan čir, zatrovanje

kroz snježnu mećavu, jurišanje u ratu

neke rane. Natra poganac (Naskočijo

i sl.

ga poganac). Neki izgovaraju

POGLAVON po glavama,

poganica. Oboljelom živinčetu

svakome jednako. Ako neki račun

uvlači se trava sprež ispod kože i na

plaćaju svi jednako, kažu: Po glavon.

tom mjestu jako nateče, ugnjoji se, a

Vidi revenile.

kad se proreže, s gnjojem, smatraju,

POGLEDAN dobra pogleda; jasan;

iziđe sva bolest iz oboljelog živinčeta

vidljiv. Lipo je tamo, ravno, a

(u blažim slučajevima, sprež se daje

pogledno. Vidi nepl!ividan, zamoč.

-

-

u brašnu). Poganac liječe i tako da

-

-

-

POKIVATI

335

POGRDA

POGRDA - bezobrazno čeljade,

korito uz bunar ili čatrnju iz koje

rugo, bezočno čeljade koje ne zna za

blago pije.

sram. Srami se, pogrdo jedna!. Kažu

POJMITI se - udebljati se, dobiti na

i pogrdusina. Vidi pogan, nakaza.

težini i zaokružiti se. Vidi pojati se.

POGRIJAČ podgrijani kupus

POJS uzvik kojim se tele potiče na

(obično kiseli), ali i neko drugo

vodopoj. Pojs tela. Vidi voč.

podgrijano jelo.

POJTA

POGRMUŠIĆ - dijete koje se rodi

stočna hrana. Izgovaraju i pojata,

prije nego prođe devet mjeseci od

pojeta. Vidi izba.

vjenčanja roditelja (napravili su ga u

POKAJATI se - vidi kajanje.

grmu), brzorod. I ona je pogrmušić.

POKALATI posustati; početi se

POGUMBATI se

smanjivati; početi gubiti na težini i sl.

-

-

pogonati se.

-

-

prostor u kojem se drži

-

Gadno su se cari pogumbali. Slično

Pokala je i on, a mislija je da nikad

je zagumbati se. Vidi gumbanje.

nel:e. Vidi kalati, kalo.

POJ napoj .

POKALDRMAN - vidi kaldrma.

-

POJAČATI

-

1 . učiniti vino jačim

POKALDRMATI

-

vidi kaldrma.

dodavanjem moštu šećera. Slično je s

POKARANIJA - prokletstvo.

dodavanjem hrani masnoće i sl.

Izgovaraju i pokoranija. Vidi kar.

2. u briškuli baciti malo jaču kartu od

POKAZATI - gora pokaže (zažuti

protivnikove. Pojačaj zericu.

se).

POJAS

POKEJARITI - raspiriti vatru,

-

vidi pripašnjača.

POJATI se - pojmiti se, ali i

razljutiti nekoga, ojačati nekoga da se

glacniti se i živnuti u isto vrijeme,

izvuče iz bijede, bolesti. Pokejariti

oćićoriti se, ćuniti se. Niko se od

se (popraviti se, ojačati, slično što i

rada nije poja. Mlad, a posve se

oćićoriti se).

poja, šta će šnjin bit pod stare dane.

POKISATI

POJETA - isto što i pojta.

pokisala robu? Vidi kisati (se).

POJILO - mjesto na rijeci ili lokvi

POKIVATI - uporno nešto

gdje se poj i blago. Navalija ka tele

spominjati. Nemoj mi to stalno

na pojilo. Također kamenica ili

pokivati.

-

pomočiti. Je si li

POKRŠĆENIK

336

POKLADE

POKLADE - utorak uoči čiste

POKLEPUSITI - pritisnuti. U

srijede kada počinje korizma

prenesenom značenjU lina više

(pokladni utorak). Poklade su zadnji

različitih značenja.

dan mačkara i mrsa. Da ti se najist

POKOD - pohod. Vidi pod.

na Poklade ka meni na Čistu sridu.

POKOPIŠTE - mjesto pokopa, ali

Meso se diže na čeran i ne dira se do

još češće mjesto stradanja (na bilo

Uskrsa.

koji način). Ova će ti ledina bit

Kada dođu Pokladi, s guzicom se okladi. Nema guze mrsa do Uskrsa.

pokopište.

POKORICA

-

vidi kora.

POKOVINA - plaća kovaču za

N a poklade se sprema dobra večara i

kovačke usluge. Kupilo se obično

peku uštipci. Tada se spaljuje

oko varićak žita godišnjo. Kad bi

karneval (krnje ili krnjeval). Neki

netko tražio kakvu uslugu od kovača

pokladama ispravno zovu cijeli

(klepanje, zanađivanje i sl.) donosio

tjedan dana prije pokladnog utorka

je i malo ugljevlja. Vidi ugljevača.

(Velike poklade). Male poklade su

POKRIPITI se

još jedan tjedan prije). Vidi

se.

krnjevali.

POKROV - I . bijelo platno kojim se

-

isto što i okripiti

POKLAPA igra kartama za novac,

pOKrivao mrtvac kad bi ga na

bankuca.

nosilima nosili u šamatorje. Kažu i

-

POKLAPAČA vrsta drvene

lancun. Vidi klašnja. Od povoja do

posude s poklopcem. Obično služi za

pokrova ( od rođenja do smrti).

kiselo mlijeko. Slična je vučiji, ali

2. slamnati kućni krov.

znatno manja. Zovu je izaklopača.

POKROVNIK - selo u drniškoj

Riječ ima i drugo značenje. Vidi

zagori. Vidi Mirlović Zagora.

kablić.

POKRŠĆENIK - osoba koja je

POKLEPITI se - pokunjiti se;

promijenila vjeru (prešla s islama na

osramoćeno se povući. Pokleponja

kršćanstvo, s pravoslavlja na

(nadimak). Vidi oklepiti se.

katolicizam ili obratno), pokrštenik.

-

Pokrstiti se (promijeniti vjeru). Vidi priviriti, poturica.

POKRUTITI se

POLUČ AK

337

POKRUTITI se vrlo čvrsto se

POLAjATI OČIMA

uhvatiti nečega, čvrsto početi nešto

upriko, poprijeko, mrko; zabjeljivati

raditi. Pokrutija se radit vrtle.

očima. Polaje očimon.

POKUĆARICA

POLAŠNJE

-

-

zmija koja živi u

-

-

gledati

polakše. Vidi lašnje.

kući i oko kuće, zavlači se u kućni

POLEBEDITI se poželjeti nešto

zid. Pokućar (muška osoba koja je

tuđe, ali i odustati od onoga što si

stalno u kući). vidi blabor.

obećao radi tvrdičluka ili straha od

POKUNJITI se slično što i

nekog gubitka (polebedati se). Vidi

poklepiti se, ali i izrazom lica dati do

lebediti se.

znanja da si u žalosnu stanju, snužditi

POLEGUŠiCA

se. Šta si se tako pokunjija, mje svit

POLEGUTITI se poguriti se,

propa? Pokunjen je onaj tko se

ponatiti se.

pokunjio. Slično je okunjiti se,

POLETITI

okunjen. Govore i oprkunjiti se,

POLISTI početi listi. Vidi Jozip.

oprkunjen.

POLO

-

-

potleušica.

-

-

-

vidi letiti.

-

-

pola. Vidi po.

POKUSURA TI se učiniti račun.

POLOG

Kad se nas desetak pokusuramo. Vidi

POLOSUV na pola suh, na pola

kusur. Vidi porevenati se,

zelen (odnosi se na drvo koje nije

poglavon.

skroz suho ali se kroz cijelo stablo

POLA l . polovica nečega (pola

djelomice osušilo). Osicima ovo što

krumpira, naročito pečena;

je palasuvo.

izgovaraju i polica). Komad sukna

POLOŽIT nizak; prizeman

otkan za sukanac ili biljac također je

(ponajviše se odnosi na kUĆU). Vidi

pola. Sukanac je u pravilu od tri pole.

poskočit.

Vidi klašnja, trubnja.

POLOVNJAČA neudana djevojka,

2. vrsta pauka. Pola je i pridivak.

koja je imala iskustva s muškarcima.

POLA litica kamena.

Kad starom momku namiraju curu

POLABRCATI površno obaviti

kažu da će mu naći štogot polovnjače

neki posao. Polabrcaj malo, nemoj

(šta će njemu bolje).

mu gledat u oči. Vidi potrčmati.

POLUČAK drvena posuda,

-

-

-

-

-

vidi polug. -

-

-

-

odnosno mjera za žito (oko 5 kg, ali

POMIDORA

338

POLUG ima i drugih mjera). Valjkasti dio

POLJUDIKA TI

polučaka je od komada drveta, a dno

(ugodno, bez svađe i ljutnje). Vidi

se prišije brokvicama. Obruč se

ljudikati.

stavlja da valjkasti dio ne pUkne.

POMA

Ima glavu ka po!uča (ima oveću

POMADA sredstvo kojim se

glavu). Prnija u polučak. Posra se u

šminkaju žene. Kažu i pitura.

polučak (stradatinje (ili nešto

komin od žere i luga da bi se na nj

drugo). Slično je razbikariti. Vidi

moglo staviti tijesto i peka. Vidi

perrnaćiti, uditi.

zaprećati.

RASPIKUĆA onaj tko rasipa kuću,

RASPRLJITI

raznosi, daje drugome. Ko puno dili,

RASPRTITI se

brzo prosi. Vidi skućan, čuvan.

sebe. Vidi prtiti se, uprtiti se.

RASPONJEN nezakopčan,

RASTEGALJ

nezasponjen. Rasponjene su ti gaće.

(dvije raširene ruke). Kažu i sežanj.

Vidi zasponjiti, sponja.

RASTOMAČITI

RASPONJITI (se)

objasniti. Vidi razoputiti, tomačiti.

-

-

-

raskopčati (se).

-

vidi prlj. skinuti brime sa

-

-

mjera za dužinu

-

rastumačiti,

Vidi ga kako je rasponjija košulju, ki

Rastomačeno (rastumačeno,

da je vruće. Vidi zasponjiti, sponja.

objašnjeno). Sad ti je sve

RASPOR širok. Dno na badnju mi

rastomačeno.

je postalo rasporo, tribat će ga

RASTOVAC cvijeće što se sadi, a

izminit. Vidi škit.

prispijeva za Mrtvi Dan i nosi se na

RASPOR 1 . drvo za držanje

groblje (mrtvačko cviće), ima žute

otvorenih škura.

ili crvene cvitove.

2. drvena prigoda koja nešto

RASTOVAC selo u trogirskoj

-

-

učvršćuje. Izgovaraj u irasporanj,

-

-

. zagori sa zaselcima Stari Rastovac,

razaporanj. Vidi panta, plana,

Podbobovac i Stare Kuće. Vidi

kaleštar.

BIizna.

RASPRAVITI odijeliti crijeva

RASTOVARITI

ubijene životinje skidaj ući loj s njih.

konja, magareta i sl.). Pomaži mi

Neki kažu: opraviti drob, a neki

rastovarit magare. Vidi rasprtiti se,

rastaviti drob. Općenito znači

istovariti se.

-

-

skinuti tovar (s

RASTRATI

RAŠEŠURITI

391

RASTRATI - rastjerati; raznijeti.

RAŠČINJATI - odijeljivati,

Donija ga đava pijana, rastra mi je

odvajati (žito, ulje i sL). Vidi

sve mušterije. Tribalo bi rastrat

raspraviti, iščinjati, kruženje, tava.

gnjoj.

RAŠČLANITI - vidi ištigati se.

RASTREŠENA - zrela za telj enje

RAŠĆANE (Gornje) selo u

(odnosi se na kravu).

imockoj zagori.

RASTUPITI se poboljšati se;

RAŠĆANE selo u vrgoračkoj

rnolati; razbistriti se (odnosi se u

zagori (Dojne i Gornje). Župno

pravilu na bol, bolest, neku slabost i

mjesto (Sv. Mijovii arkanđel) u

sL). Kako tije sad? Malo mije se

splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

rastupilo (bolje mi je, mola lo mi je).

RAŠĆIKA vrsta domaćeg crnog

RASVEDITI se - l . razboljeti se

kupusa po zagori (nije glavaš).

(odnosi se na živinče).

Srodnik je divljeg kupusa i obično

2. dobro se razgorjeti, razjariti se

visoko izraste. Dvogodišnja je biljka.

(odnosi se na vatru). Vidi sved.

Neki izgovaraju raštika. Vidi

RAŠA vrsta sukna. Od raše se

koštradina.

-

-

prave ječerrne, krožeti i sl. Neki izgovaraju reša.

-

-

-

Neću Šperke rašćikon se čuje, Ni Bosanke gadno odukuje.

RAŠAK vrsta starinske puške

RAŠELJKA vrsta drveta, česta po

(prema kundaku, kasi). Vidi roga,

Zagori. Od rašeljkova se drva obično

karanvilka.

rade karniši. N a rašeljku se može

RAŠČEVILJITI - razglobiti

navrniti trišnja ili višnja. Donesite

(razvratiti trgaj ući zglobove), zgrabiti

rašeljke pa naložite, da van matere

za noge i rastrgnuti; raščerečiti. Ne

ne odu u vištice (govore djeci na

višaj se po gredon, raščeviljit ćeš se

Poklade). Lišće i plodovi rašeljke

(razvratiće ti se noge). A on vikon za

neukusni su. Ipak dok su mladi ovce

njin, da mu, Bože prosti, onu veliku

ih rado jedu. Vidi bošket, ćućina.

beštimu, ako te uvatin raščeviljit ću

RAŠEŠURITI - raširiti na umjetan

te. Izgovaraju i reščeviljiti. Vidi

način (lepušinu u postelji, brašno u

odčeviljiti, iščeviljiti.

vreći, slamu i sL). Vidi našešuriti se.

-

-

RAŠETO

RAZAPORANJ

392

RAŠETO pomagalo za

RATILO pribor za rad, alat (za

raščišćavanje žita ili grubo

onmje, kovanje i sl.).

prosijavanje brašna. Izgovaraj u i

RAVAN

rešeto. Nazivaj u ga i sitnica.

da mu niko nije ravan. Vidi dret.

Starinsko rašeto u potpunosti je

RAVČA selo u vrgoračkoj zagori s

spleten o od slame, vremenom se

zaselci ma Jelavići, Ledina,

pojavljuj u ra?ieta s drvenim oblukom

Matkovići, Nikolići, Pranići,

i žičanim okicama. Čišćenje žita od

Radomiljci i Trlini. Župno mjesto

zemlje, pljeve, plodova korova i sl.

(Sv. Mijovii arkanđel) u splitsko­

zove se ređenje, tresenje ili

makarskoj nadbiskupiji.

kruženje žita. Je si li utresla žito ?

RAVNJAČA

Rašetati (rešetati) znači raditi s

koja je ravna odozgor, a okolo

rašetom. Vidi prorešetati, sito.

svugdje jednaka, za razliku od

RAŠLJA račvasto drvo, mjesto

oštruljice. U pravilu su je pleli od

gdje se deblo račva, a i svaka grana

crne vune (svečana je bila u bojama),

ima više manjih rašalja. Takvo

a imala je kartonski ili neki drugo

rašIj asto drvo za laštrk zovu rašlje.

podmetak da ravno stoji (da ne bi

RAŠPA

ćurnila).

-

-

-

vrsta turpije (za drvo).

-

-

jednako vrijedan. Misli

-

vrsta starinske kape

-

RAŠTELA rešetkasta vrata na

RAZABRATI dobro urediti

štalama, tavanima, prozorima,

(odnosi se u pravilu na kruh, ali može

ostavama, na ulazima u dvorište.

i na zemlju i sl.). Razabran kruv jest

Neki izgovaraju raštele. Vidi lotre,

uredan kruh, mekan kruh; kad se

lisa, plot, vrIjika.

ispeče u njemu su rupice, pupa je

RAŠTIKA vidi rašćika.

spužvasta. Nerazabran kruh je tvrd,

RAŠUNDRA TI se poremetiti se;

zbelegijan, splejan. Vidi splejati.

rasklimati se. Kar se vas ra§undra,

RAZAPIRATI

skoro se raspa. Rašundran

pritiskati na dva kraj a (poput grede).

(raskliman; poremećen). To je sve

Vidi razupirati.

ra§undrano. Vidi šundranje,

RAZAPORANJ isto što i raspor.

pošundrati se.

To je i pričnica (drvo kojim se

-

-

-

-

-

upirati, odnosno

-

RAZATI

RAZJANJATI se

393

potpričuju vrata, naročito

RAZBUMBATI (se) raširiti se,

dvostruka) . Vidi mandalo.

nabreći (kruh u mlijeku, j uhi i sl.).

RAZATI

Vidi bum bati, bumbiti.

ravnati. Vidi porazati.

-

-

Razanje je završni postupak

RAZBURETATI rastaviti,

poravnavanja zemlje nakon sađenja

odijeliti. Vidi buret.

ili sijanja.

RAZDELIJA vidi zerdalija.

-

-

RAZAŽVELJATI se

proširiti se

-

RAZDROĆKATI se postati -

vremenom ili upotrebom (odnosi se

droćkav, meckav, omekšati na ružan

na punjku ili neku drugu rupu, gdje

način (primjerice kao zrele smokve

se nešto okreće i sl.). Izgovaraju i

za jesenskih kiša). Vidi razjanjati se.

ražveljati se. Ražveljala se.

RAZGOVARATI

Razažveljano, ražveljano (prošireno

nekog razgovorom. Vidi mater,

vremenom i upotrebom).

davora,

RAZBAC

RAZGRNITI razastrijeti (rublje da

-

vidi sklad.

-

zabavljati

-

RAZBARATATI razmijeniti

se suši), suprotno od zgrnuti. Je si li

(krupan novac u sitni i sl.). Kažu i

razgrnila robu?

razbiti. Platit ću ti kad razbaretan

RAZIGRAVANJE dodatno igranje

(razbijen) krupne gaste. Vidi

(izvodi se kada je u nekoj igri rezultat

baradžija.

neriješen pa se igra dodatna partija

-

RAZBAŠiTI se RAZBIKARITI

-

-

-

vidi bašiti se.

da se odluči tko je pobjednik). Ako je

vidi bikariti,

nakon jedne partije briškule i trešeta

raspermaćiti.

(dviju malih), rezultat neriješen,

RAZBRBLOĆATI se raspričati se,

onda se razigraje u trećoj partiji i tko

razbrbljati se, raskokodakati se

je dobije, ima jednu dobru. Kad

(kao kokoši ili druga perad) .

dvojica nakon završene igre moraj u

RAZBREKNITI se

platiti određeni račun, mogu se

-

-

raširiti s e (od

tekućine, od vlage, pucanja i sl.).

dogovoriti da razigraj u pa onaj tko

Razbreknila se vrata.

izgubi plaća sve. Vidi pripetavati,

RAZBUCATI razbacati; razgurati.

priigrati.

Vidi bucati. Ko je razbuca robu po

RAZJANJATI se

kući ? Razbuca jon je kosu.

hrani, razdroćkati se. Meće one

-

-

razmekšati se u

RAZLEPURITI se

RAZVEZATI

394

žmaretine u kupus da se u njemu

RAZMIRATI

razjanjaju. Razjanjano (razjanjalo

nešto ili pregledavati po nečemu. Šta

se). Vidi ujanjati se.

razmiraš po tin rasmuljinon ?

RAZLEPURITI se - nateći i tako se

RAZOPUTITI - razabrati, shvatiti ;

raširiti; neprirodno nabubriti. Kad

objasniti, rastumačiti (rastomačiti);

kog ot dobije malo jače po nosu, nos

proniknuti. Dm,�a san ako bi mi moga

mu se razlepuri; Neki tada kažu da se

kogot ovo razoputit.

nos slipija.

RAZUMITI se - dogovoriti se (ako

-

bucati, rasturati

RAZLIZATI lizanjem prokrviti

je moguće), sporazumjeti se. Ja ću se

(ruvinjati kožu). Kad dijete ima

s njan razumit.

kakvu ranicu, a žali kao da se radi o

RAZUMRITI

teškoj rani, kažu mu: Nije lisica

kućištu i po svijetu. Oni su razumrli

imala rane, pa razlizala guzicu.

( nema ih više ni ovdje ni tamo gdje

Razlizano (lizanjem prokrvljeno,

su odselili; umeja in se ered). Vidi

oderano, ruvinjano).

raskopititi se.

RAZLOŽEN -razdijeljen na dijelove

RAZUPIRATI - rastrgavati iz

po nekom pravilu. Suprotno

unutrašnj osti; nadimati i boljeti u isto

nerazložen.

vrijeme (kaže se pri bolovima u

-

-

izumrijeti i na

RAZLOŽITI razdijeliti na dijelove

cijeloj trbušnoj šuplj ini i sL). Vidi

po nekom pravilu. Nasikli smo drva i

razapirati.

razložili za magarad (razdijelili na

RAZVALITI se - razverugati se;

tovare) .

prestati biti upotreblj iv (razvalija se

-

RAZMEJAŠITI se

-

odrediti točno

kar, razvalile se noge, razvalila se

međe, da se zna što je čije (naročito u

motika).

brdskim njivama). Vidi omejašiti.

RAZVERUGATI - rastaviti na

RAZMIRAK

sastavne dijelove (malo podruglj ivo).

-

manji dio nečega,

naročito pri mjerenju (žita, vune ili

Vidi veruga.

nečega drugog za prodaj u) . Neću je

RAZVEZATI - l . dugo i nepotrebno

prodavat na razmirke.

govoriti. Razveza priču od Markovih konaka . Slično je nastaviti se (nastavila se, nemosYje dočekat).

RAZVID ITI

REČENI

395

2. odriješiti. Što Bog sveza čovik ne

bijedna nevaljala osoba. Ne daj se rđi

razveza.

u ruke. Ne daj rđi na se. Na rđu se

3. kamenom ili kakvim drugim

dili (kažu pri kartanju ; onaj tko je

oštrim predmetom napraviti kome

izgubio partiju u sljedećoj partij i prvi

posjekotinu na glavi. Razveza mu je

dobiva karte). Rđo i kukavice. Čista

glavu na dva mista.

zlata rđa se ne vata. Udarijo rđon

RAZVIDITI - vidjeti i prosuditi. Ti

ozemlju (odlučio se na trošak; bez

razvidi pa mi dođi reć.

obzira na siromaštvo nešto lijepo

RAZVOĐE -selo u drniškoj zagori

pojesti, skuhati i sl.). Vidi strašiv,

sa zaselkom Dračevine. Vidi

srđati.

Promina.

Od junaka pisma i popivka,

RAŽENTAVANJE odapiranje,

A od rđe nema ni !>pominka.

isplakivanje, zadnje pranje. Rublje

RĐAV - loš, zao. Kad nema, rđavo

koje se pere, najprije se nakvasi,

se sprema (kad je neimaština, loše se

potom se dobro nasapuna, a poslije

kuha). Dobru konju sto mana, a

odapire (ražentaje). Ražentan

rđavu samo jedna. Neki dodaju: Ne

(odapran).

valja.

-

RAŽVELJATI se

-

vidi razažveljti

RĐOBRDA

-

isto što i rdobrad,

se.

pirika.

RBINA - bilo što staro, istrošeno,

RĐOVKA - riđovka. Neki kažu

polupano, pohabano (bakra, bačva,

šarka. Vidi riđoka.

a može i živina}. Vidi utrglina,

REBAC vidi vrebac.

rdoroga.

REJJATIN

-

-

isto što irabatin.

RDOBRAD vrsta trave, pirika.

RECEVUDA

Izgovaraju i rđobrda.

poslanom novcu i sl. Srićon san ja

RDOROGA nešto staro, isluženo

sačuva recevude.

(krava, koza, neki predmet i sl.).

REČENI - nazvani; prozvani.

-

-

-

pismena potvrda o

Same rdoroge. Vidi rbina.

Danas Petak rečeni,

RĐA prevlaka koj a nastaje na

za nas Isus mučeni,

-

željezu naročito pod utjecajem vlage; ujedno jad, bijeda; ujedno jadna,

Danas sveta muka tvoja, Spašena je duša moja.

REĆINA

REMEN

396

REĆINA naušnica, minđuša.

kućama se i tada kuhalo mrsno

REDAN uredan; kakav treba biti

nedjeljom, a i četvrtkom).

(od reda i zakona). Nije u kući redno

REĐIJA zgrada u koj u se dogo ni

( nema dogovora; nije u isto vrime

duhan na otkup (samo je država

šta triba bit; jedan ide ribu drugi

imala pravo prodavati duhan),

kupus) . Suprotno je neredan. Vidi

dogana. Ređija je i samo prodavanje

neuredinja, re«inja, sredan.

duhana u otkupnoj stanici. Izgovaraj u

REDATI praviti redove (obično

režija.

motikom) za sadnju kumpira,

REĐIPET ženski odjevni predmet,

kukuruza i sl. Vidi rozati.

prsluk koji pridržava dojke, grudnj ak,

REDATI se raditi neki posao skupa

nasisnjak. Izgovaraj u riđipet.

sa više obitelji po nekom redu.

REGLIMAN pravilnik, uredba,

Najčešće je redanje pri čuvanju

skup pravila, običajnik. Po pravom

ovaca ili drugog blaga, čuvanj u

reglimanu triba poštivat stare ljude.

kukuruza o d jazavca, pri mljevenju

REGULA pravilo, mjerilo, strogo

ljeti kad je pomanj kanje vode i sl.

pridržavanje nekog pravila,

REDINE kožnati upravljač za

propisa. Regula u jelu, piću i sl.

upregnute konje u karu. Izgovaraj u i

REGULATI dovoditi u red;

redne, rednje, redina, rednja.

privoditi k pravu. Vidi uregulati,

REDITI uređivati; dovoditi u red.

rediti.

Ja ću te redit. Rediti žito (vidi

REKLA ženska suknj a, šotana. Oj

rešeto). Vidi regulati.

curice u šarenoj rekli, . .

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Moj dragane, ko ti kosu redi,

REKUPERATI se vidi kuperati

Na njoj moji ostaše pogledi.

se.

-

REDNJA mesni dan (nedjelja,

RELOJ

utorak i četvrtak). Od rednje, kućni

leroj. Koliko ima rela ? (Koliko je

starešina penje se na grede i reže

sati?).

meso i slaninu za kuhanje toga dana.

REMEN kožnata šnjura, vezica za

To daje stopanjici. Rednja je od

visoke postole. Vidi špigeta.

-

Božića do poklada. Od korizme do B ožića nema rednje (u bogatijim

sat. Izgovaraj u i relo te

-

-

REMETA

RERA

397

REMETA - crkveni zvonar (vidi

REMETARINA

sakrištan, vrabacijer). Zvonar ima

usluge zvonom. Izgovaraj u i

dužnost:

remetiuk. Plaća se obično u naturi

1 . Tijekom dana tri puta zvoniti a)

po varićak žita ( 1 0 kg.) po

izjutra neposredno pred svanuće

domaćinstvu.

(jutarnja Zdravomarija) b) na

REMUDINE - dotrajala odjeća

podne (zvoni podne) , c) uvečer u

(najčešće nečista). Kažu i repi,

sumrak zvoni večernju Zdravomarij u.

rasmuljine, štrace.

Kad zazvoni Zdravomarija uvečer,

RENDITI

kućni starešina skida kapu i kaže:

RENĐIRATI - istući, izmlatiti.

Slava ti glasu nebeski , krsti se i

Poklapanje van vaše renđiraću vas.

počinje večernj a molitva. Zato do

Vidi landati.

Zdravomarije sva čeljad moraj u biti

RENJ

kod kuće.

mrijesti). Ulovija ribu na renju (dok

2. Od Nedjelje remeta zvoni tri puta

se mrijesti). Renjiti se (mrijestiti se).

prije mise: u 8, u 9 i u 1 0 (prvi,

Izrenjiti se (izmrijestiti se).

drugi, treći). Tijekom mise zvoni

REPI - l . stara odjeća; bilo što

kad treba i poslužuje svećenika.

staro.

3. Kad umre bilo tko iz crkvene župe,

2. djelovi vune na ovcama što vise

remeta breca (muškarcu Velikim, a

(naročito po trbuhu). Vidi

ženama i djeci Malim zvonom) .

podrepavanje.

4. Kad je Mrtvi dan, remeta izvrši

REPOVAC trava koja se izvrgne

pripreme za brecanje 24 sata bez

iz žita (šenice ili ječima) kad se dva

prekida.

ili tri puta zaredom sije na istoj njivi.

5 . Kad god mu svećenik naredi: Put

Nema klasa i dobra je samo za blago.

Križa, ispovijed, vjeronauk i sl.

RERA - l . domaće narodno pjevanje

Remeta može imati i više drugih

u zagori koje se zove j oš i reranje jer

obaveza. Prije je morao znati misu

se u pjevanju čuj u glasovi re-re-re.

(latinsku) ili je to morao znati netko

Govorilo se kantanje, kontanje.

iz njegove obitelji.

Vidi ganga, ojkavica, treskavica.

,

-

-

-

plaća remeti za

vidi konat.

mrijest. Na renju ( gdje se

-

Pri reranju jedan goni, a dvojica-

RERATI

REŠTO

398

trojica privaćaju, pomažu (reraju,

RESTI - rasti; odgajati se, gojiti se.

gangaju). Boduli kažu za reru:

Reste ka iz vode. A li ne znaš di je

ledan piva, drugi mu se ruga.

resa. Reste za njin (kad netko

Sinjska rera, imacko pivanje, To je na5�i cura milovanje.

površno kopa ili kosi). Vidi naresti,

izresti, resteć, guzica.

2. uskotračna željeznica koja je

Kiša pada, trava reste,

vozila između Splita i Sinja. Tu

To je godina,

razdaljinu prevaljivala je za tri sata

U dragoga crne oči,

(brzinom 12 km na sat). Na većim

To mi dodija.

usponima bila je tako spora da su

REŠA

neki izlazili vani i pješačili uzanju.

REŠČEVILJITI - vidi raščeviljiti.

Rerom su je prozvali Splićani jer su u

REŠETO

njoj Sinjani pjevali rere. Poslije su je

REŠTA pletenica luka ili kapule.

svi tako zvali. Šišti ki rera na

REŠTATI l . ostati pri onome što

Kukuzovcu.

imaš.

RERATI l. pjevati reru.

2. U trentunu dobiti trideset punata

2. pjevati u reri ne izgovaraj ući

i ostati na tome.

stihove, nego samo ispuštaj ući

3. izbiti balotu tako da balota kojom

propisane glasove. Govore i gangati.

se izbilo ostane na mjestu izbijene

RESA - l. kita, ukras (na torbi,

balote. Vidi rešto.

odjevnom predmetu). Tako zovu i

REŠTO - l. ono što je ostalo; preko

muški cvijet na orahu, vrbi.

toga; ponovo. Daj rešto (opet).

-

Kad ti vidin na pregljači rese, Pod menon se crna zemlja trese.

-

vidi raša. isto što i rašeto.

-

-

-

2. uzvik kojim igrač u igri trentun daje do znanja da ima trideset

2. čuna u djeteta. Nadimak Resan.

punata i da neće više vući. Govore i

RESAN - jarac koji ima dvije rese

pun! Vidi reštati.

pod bradom. Slična koza je Resa.

3. uzvik koji uzvikuje igrač (ili

RESKIR - isto što i rizik.

kibicari) kad rešta balotu. Govore i

RESTEĆ dobro izrastao; brz u

rešto bala te balarešta, balarešto.

rastu. Ako je netko gurov, onda

Tako se opisuje jedan od načina

-

nikako nije resteć.

REVANŠ

RIGETA

399

izbijanja balote (reštanje). Izbija je

ginvicon). Vidi karaut, smuždati se,

rešta. Kažu i da je balota reštana.

srdeljica. Isto ili slično je i

REVANŠ

grataljika.

-

osveta, odmazda, ali i

uzdarje (milo za drago) . Revanširati

RIBICA l . džepni nožić, kurtelin,

se (osvetiti se, ali i uzvratiti dar,

lešter, kujica.

uslugu i sl.). Vidi zajmiti se.

2. vidi pečenica.

REVANJE magareće glasanje,

RICETA recept. Kažu irićeta.

njakanje; ružno pjevanje. Revati

RIČICE - selo u imockoj zagori sa

(glasati se kao magarac, ali i ružno

zaselcima Cera, B uljevka, B ušanje,

pjevati, plakati i sl.).

Donje Polje, Orlova Glavica, pod

-

Revi revi magare

-

-

Zaveli m, Sićenice i Sklopine. Župno

Sutra ćemo na Bare,

mjesto (Sveti Ivan Krstitelj) u

Kad dođemo s Bara,

splitsko-makarskoj nadbiskupiji,

Puna guza žmara.

imotskom dekanatu.

REVENATI ujednačiti. Revenati

Oj Ričička zar je to moguće,

se (dogovorom snositi trošak

Šest katula pa ti nije vruće.

-

jednako, po glavan). Porevenati se

RIČINA

(dogovoriti se o snašenju troška).

presušuje (rika uvijek teče). Vidi

Vidi revenole, pokusurati se.

jarak, jaruga.

REVENILE jednako; po glavon.

RIČMEN usmen; vješt usmenom

Pili smo revenile (plaćali smo

izražavanju; izražen riječima. Vidi

jednako, nije nitko častio).

čitmen.

REZA dio brave za zatvaranje

RIĆETA

vrata. Zovu je ištenac (šćenac). Vidi

RIĐIPET - isto što i ređipet.

krakun.

RIĐOKA

-

-

rijeka koja povremeno

-

-

-

-

liječnički zapis. riđasta koza. Vidi

REZENA mali zasun, mala reza.

rđovka.

REŽIJA

RIGA pruga; nekakva crta, ujedno i

-

-

vidi ređija.

-

RIBANJ naprava za lijepo

peliš (na čaši, tanj uru i sl.). Vidi

sjeckanje kupusa (ribanje), ribež.

strika.

Kupus se riba za kiseljenje. To je

RIGETA - lim za obruče, za

onda ribani kupus (inače je u

olćvanje sanduka i sl.

-

RIKOSIRATI

RKAĆ

400

Dva Pilića, dva orla krstaša, Za pason in od rigete noži.

RIŠĆANIN - pravoslavac, rkać, via. Rišćanski (pravoslavan, rkaški,

RIKOSIRATI odbijati se (kao što

vlaški). Odužija se ka rišćansko

se odbija škrilja od vode)

virovanje.

RIKTATI - sređivati, dovoditi k

RIŠĆATI - riskirati; usuditi se. Vidi

pameti; namještati. Riktanje

alarišće.

(uređivanje; sređivanje; namještanje).

RIVINA vododerina. Izgovaraj u i

Vidi uriktati, nariktati, regulati.

rivina. Vidi rovanj.

RIKUPERATI se

RIZ

-

-

vidi kuperati

-

-

vrsta, soj . Svakog riza (svake

se.

vele). Vidi riziti.

RIMATI - plakati (najčešće

RIZIK opasnost (mogućnost da se

nepotrebno i bez veze). Rimanje je

strada, da se sve izgubi). Govore i

podrugljiv naziv za nepotrebno

riziko, reskir. Riskirati (odvažiti se,

plakanje, za dječj i plač, za plač od

osuditi se, reskirati). Kažu i

običaja (prilikom pogreba) i sl.

rizikovati. Tko riskira, provitira.

RINA

Rizičan (riskantan, nesiguran). Vidi

-

vidi saIbun.

-

RING(I)JERA okrugla željezna

alarišće, zariskirati.

ograda.

RIZITI - reziti. Vidi žerbiti. Nema

RIPA repa. Kažu i ripica. Go ka

riza ( ne rizi).

ripica. Vidi praseća blitva.

RIŽOLOZINA - jelo od puno riže, a

RIPATI kašljati, hripati.

malo mesa u listu od vinove loze.

RIPARIJA -vrsta loze divljake.

Vidi arambašići.

RIPINA - ljekovita biljka, divizma.

RKAĆ - podrugljiv naziv za

Zovu je i duvanača. Neki je zovu i

pravoslavca. Isto rka, rkač. Po

aptuša iako aptušom zovu i

rkaški (naopako, suprotno od

odgovaraj uću biljku.

naoposum). Vidi rišćanin, vIa.

-

-

-

RIŠAK - gomolj jestive divlje

Neće rka kruva mrka,

biljke, lukovica. Izgovaraj u i orišak.

Neće pure probodene,

Jede se sirov ili pečen. Pečeno ka

Neće kaše odliven e,

rišak Kad se dobro ispeče janje na

Neće spuža balavoga,

ražnju kažu: /!'peklo se ka orišak.

Neće ježa bodavoga.

RLUK

RLUK

ROG

40 1

-

žurba.

Dođi dragi, nismo rodijaci.

ROBA odjeća, ali i sve što se

RODNICA

prodaje i kupuje. Vidi misni.

pupa (u nekim dijelovima zagore s

-

-

dio loze s barem tri

Mala moja sva ti roba vridi,

barem dva pupa). Vidi brk,

Samo gaće proriži po sridi.

pribrčak.

ROBAČ osoba koja provodi ovrhu

RODULA 1. dio mlina na

(odnosi zaduženim ljudima ili

protočnim mlinicama preko kojega

ljudima koji nisu platili porez blago

se vrtnja krivog kola prenosi na

iz kuće), koji robi. Neki govore

vrtnju mlinskog kola.! Vidi tumbas.

rubač, neki rondar. Kako bilo, nitko

2. vidi roketa.

ih po zagori nije volio.

RODATI se držati do rodbinskih

ROČINSTVO dio ženidbenog

odnosa; isticati rodbinske odnose

običaja, kad svekrva dolazi budućoj

(možda više nego treba) ; držati do

nevisti i nosi dar. Izgovaraj u i

daljnj ih rodbinskih odnosa kao da su

ročište. Vidi prsten.

bliži. Vidi kumati se.

ROD mjesto rođenja, rodna kuća;

ROG l . košten izrestak na glavi

skupina ljudi krvno bliskih. Od zla

nekih životinja. Ka kozji rozi (kažu

roda nema ni poroda. Kad prođe

kad se neki stalno svađaju, kad

mjesec dana od udaje mlada odiva

nikako ne mogu biti skupa). Vidi

ide obaći svoj u naj užu rodbinu (kažu

rogulja, roga.

da iđe u rod).

2. posudica načinjena od volunjskog

RODAKVA rotkva.

roga u koj u se mećao pra za puške

RODIJ AK

kremenjače ( i slične starinske

-

-

-

-

-

osoba koja je u krvnom

-

-

-

srodstvu, rođak. Najbliži rodijaci su

puške). Širi dio roga dobro bi se

braća i sestre, a sve ostalo broji se:

začepio (zabrokvao) drvetom. Na

prvobratučeti, drugo bratučeti,

užem dijelu provrtila bi se rupica

trećebratučeti itd. Rođo (rođak

koj a j e začipana štigom (štikom). Na

odmila). Rodica (rođakinja). Kažu i

tu se rupicu sipao i isipao prah. Na

rode, a misle rodijače, rodice.

rog ide kožna vrpca (kajasa) ili lanac

Rodijak mu ka prč kozi. Vidi tapun.

tako da se može nositi o ramenu.

Nebo vedro, okolo oblaci,

ROGA

RONITI

402

3. kosa krovna greda, rožnjik. Vidi

Uvatija san pastrvu, nema ka roguša .

mertek, čabrun.

Vidi podlanica, rastegalj, sežanj,

4. kad je mina (mladi misec) kažu da

zastopa.

mjesec ima rog.

ROKETA valjčić za namatanje

ROGA - l . ovca s rošćićima.

konca, prediva, ujedno i namataj

2. baja u žitu (crna, sitna, tvrda, ni

konca ii pređe. Govore iroklo,

mlin je ne može satrati). Vidi

rokel, rokelo, rodul, rodula. Vidi

moljica.

špoleta.

3. vrsta starinske puške (prema

ROKO - muško ime. Govore i

kundaku u obliku slova T) . Vidi

Rokica, Rokić. Uvatija me se ka

rašak, karanvilka, kasa, baba-roga.

pašče oko Svetog Roka. Zaljubijo se

ROGAČIN - rogač, plod (u obliku

ka Sv. Roko u pasa. Vidi Vinjani.

šeširića) na ljutoj drači (drači

RONAK ptica koja roni po vodi.

kovrljači).

Izgovaraju i norak, norac.

Nije drača rodila rogača, Kano mene majka za pivača.

-

-

RONDA - l .mnoštvo, što buče, svjetina. Iđe cila ronda.

ROGALJ - uvučeni, uski dio u vreći,

2. seoska straža koja je čuvala polje,

u araru, ujedno svaki rog, svaki

gaj i sl. Vidi rondar.

uvučeni dio zemlje i sl. Vidi peklja.

RONDAR - 1 . isto što i robač.

ROGAŠ - vidi vilaš.

2. osoba zadužena za red po selima

ROGONJA čovjek kojega smatraj u

(za vrijeme austrijske uprave). Vidi

da je moćan i jak ( da je bogat pa ima

arambaša, ronda.

vezu s vlastima, žandarima, sucima).

3. jedan od mačkara.

Takav je čovjek rogat. Ne bodi se s

RONDATI - gunđati, brojiti (slično

rogatim. Tako se naziva i as (aš) u

što i ronzati). Ne rondaj više, ustavi

kartama.

se.

-

ROGULJA krava velikih rogova.

2. stvarati buku, dizati buku.

ROGULJE - 1. isto što i dračevile.

RONDULA - vidi kukulja.

2. obične vile (rijetko).

RONITI - pasti malo kiše. Da oće

ROGUŠA - dužina koja se može

malo roniti.

-

odmjeriti palcem i kažiprstom.

RONZATI

RUBENINA

403

RONZATI - mrmljati, briti,

ROŽE -selo u sinjskoj zagori. Gljev i

gunđati. Slično je ronjati. Vidi

Rože ubij Bože. Vidi Voštane.

rondati.

ROŽNJIK - kosa krovna greda, rog.

RONJATI RORA

-

-

slično što ironzati.

vidi ugovornik.

Izgovaraju i rožnjak. Vidi mertek. RPA - L hrpa (najčešće, rpa žita).

ROŠA - nadimak za pjegava,

Vidi crnometiti, rt.

crvenkasta (pingava) čovjeka. Rošav

2. gnojnica. Vidi gnjojar. Neki

(crvenkast, pjegast) .

izgovaraju vrpa.

ROVANJ rupetina od vode ili

RS

vododerina (manja rivina). Tako

Ne odaj bos po rsin.

znaju nazivati lokvu ili bunar, čak s

RSUZ - vrlo zao i opak čovjek. Da

živom vodom (živi rovanji). Mali je

znaš kojije to rs uz.

rovanj rovanjčić.

RŠĆEVANI - selo u i mockoj zagori,

ROVANJITI

prije dio sela Zmijavaca. Vidi

-

-

l . rovati.

-

oštar kamen (poput čekIjuna).

Razrovanjiti se ( razrovati se).

Podbablje.

2. rovariti; brojiti; žugati. Šta

RŠUM - lom; vika i buka; veliko

rovanjiš?

nevrijeme (vjetar i kiša, slično

ROZATI - praviti redove (roze)

salaukovini).

prije sadnje kumpira, kapule i sl.

RT

Vidi narozati, redati.

rtu je zrno veće i bolje (odatle se

ROŽARICA - Gospa od Rožarja.

uzima za sjeme), a di nosi vitar zrno

Mala Go!>pa dernek u Grabovcu, Rožarica u Medovu Docu.

-

vršak ćume kad se vije žito. Na

je štura. Uzmi s rta, a ne s vitra. Rt je i vršak rpe i sl. Vidi vro.

ROŽARIJA - krunica (niz

RUBAČ

molitava Očenaš, Zdravomarija i

Izgovaraju i robač.

Slava Ocu). Redovito su je molili

RUBAČiNA - ovrha; robljenje. To

pred večaru (poslije zdravomarije).

je i ono što se pokupi rubanjem.

Molili su je i inače od Rožarice pa

RUBATI

do ljeta. Izgovaraju irožarje,

porez (u naturi).

ružarje, ružarija.

RUBENINA - rublje (intimele).

osoba koja provodi ovrhu.

-

-

provoditi ovrhu; kupiti

RUČAK

RUKODILO

404

RUČAK doručak. Ručati

RUDENJAK

(doručkovati). Ko vina večera, vode

rudice.

ruča. Ko se rano ženi i rano ruča,

RUDEŽUŠA vrsta vinove loze

zna šta radi. Ručeno doba (vrijeme

bijelog grožđa u Imockoj krajini.

od ručka) . Vidi užina, večara,

Vidi kujundžuša, kovačuša, trnak.

marenda.

RUDICA meka vuna (ili pređa),

RUČICA - rukohvat, rukovet

vuna od rudaste ovce. Vidi

žitarica. Vidi naklađaj. Ručica je i

rudenjak.

rukohvat slame od ozimice ili raži

RUGATI se - dolaziti curi, a ne

(krova). U tu ručicu idu u stvari

imati dobre namjere (ne željeti je

dvije ručice (tako da oni dijelovi gdje

ženiti). Vidi svrza.

je bio klas idu jedan preko drugoga).

RUGO - ruglo (sramota, odnosno

Vidi granica.

ono što je za sramotu, ali i nevaljala

-

-

rubac opleten od

-

-

RUČMEN

-

ručni, izrađen rukom.

osoba). Neće rugo zadugo. Silo rugo

Ručmeni rad (ručni rad).

pokraj puta pa se s drudin ruga. Vidi

RUDA -selo u sinjskoj zagori . Župno

odruga.

mjesto (Sv. Martin biskup).

RUJ biljka žuta lista koju su

Ruda je i rijeka koja izvire u

koristili za bojanje u žuto.

istoimenu selu. Bez truda ne vrije ni

RUJITI - žugati, uvijek podgrizati,

Ruda. Bićeš nesrićan u životu ako

izazivati, prigovarati.

vidiš izvor Rude.

RUJOVINA - drvo koje sliči divljem

RUDA

jasenu. Izgovaraj u ijurovina.

-

vidi rudica, rudasta.

-

RUDASTA - meka runa (odnosi se

Ruj ovinu su namakali u vodi i s tim

na ovcu). Izgovaraju irudesta.

su polijevali rane. Koru su koristili za

Takva je ovca ruda. Rude su bile

crnu tangu.

rijetke ili ih uopće nije bilo po zagori.

RUKETNJAČA čaša s uhom

Ruda (rudica) je i vuna s takve ovce.

(obično poveća i s izljevom).

Ta se vuna naročito koristila za

Izgovaraj u i ruketnjak. Vidi žmul.

pletenje đempera. Ipak, sve se

RUKODILO ručni rad,

uglavnom plelo od domaće, oštre

rukotvorina. Odnija ti đava rukodilo

vune. Vidi pramenka.

-

-

RUKOVET

RUTA

405

(kaže se onome tko je nespretan,

Podosoje (sv. Nikola), a prije su bili i

alj kav, površan i sL).

Zmijavci.

RUKOVET - količina nečega što se

Lipo moje selo Runoviće,

može obuhvatiti jednom rukom. Vidi

U tebi se goji moje cviće.

ručica, naklađaj, pašaman. Ženjen žito, rukoveti leže,

RUNJA - dlaka na čovjeku po grudima, udovima, preponama.

Nema dragog aa snopove veže.

Runjav, runjov (dlakav, obrastao

RUKOVETATI raditi rukovete

dlakom). Kažu i gunjav. Nadimak

dok se ženje žito. Također ići za

Runje. Kažu i strunjaš. Vidi

koscem dok kosi žito i kupiti u

nozdrva.

rukovete, potom raditi snopove.

RUNJA 1 . crv koji jede pršut,

Kažu i kititi (žito). Vidi

ozdol bijel ozgor smeđ, runjav poput

zarukovetati.

stonoge. Vidi pregalj, korovica.

RUMENKA rumena (crvenkasta)

2. runjava žena, žena runj avica. Vidi

krava ili osoba (rumen je crven ,

brico.

crvenkast, rumen ili rumenilo j e

RUNJAVAC

crvenilo).

jestivim plodovima.

RUMIN -selo u sinj skoj zagori s

2. vrsta domaćeg planinskog bijelog

zaselcima Vrdovo, . Tu je i

kasnog vrlo ukusnog okruglastog

istoimena rijeka (granica s Bajagićem

kumpira runjave kože. Pri kuhanju

u kojemu je Mali Rumin). Kažu da

se raspada.

j oj je voda ljekovita.

RUPITI hrupiti, banuti, nenadano

RUNO cjelokupna vuna ošišana s

doći.

jedne ovce. Runo je u pravilu u

RlJSAK ruksak. Vidi procak.

jednom komadu jer je vuna na ovci

RUSO svjetlo crveno. Ruso vino

pri koži priljepljena. Vid! sirina,

(crvenkasto vino, plavac; rvaština).

čupati, guljovina.

RUTft� - stara odjeća, stare krpe.

RUNOVIĆ - selo u imockoj zagori.

Ruta se skupljala jer se otkupljivala.

Franjevačko župno mjesto (Gospa od

Vidi rutavac. Rutav, rutov

Karmela) u splitsko-makarskoj

(poderan, s krpama i repima po

nadbiskupiji. Vidi Blaž. U župi je i

sebi).

-

-

-

-

-

l . planinska biljka s

-

-

-

RUTATI

RUTATI

RŽANO

406

-

podrigivati (rijetko) .

2. naziv za vrstu crvenog grožđa

Vidi uzbrekniti.

duguljasta zrna. Vidi crvenak.

RUTAVAC pokrivač napraVljen od

RUŽA

rute na tkalačkom stanu (točnije,

Ulazi Ruže.

osnova je od vune, a potka od rute).

RUŽARJE

Rutav Mate, lega na te. Neki ga zovu

RUŽIĆ -selo u drniškoj zagori sa

krpetun.

zase1cima B učić i Gajine. Vidi

-

-

žensko ime. Vidi spuž.

-

vidi rožarje.

RUVIJAN svodnik. Ruvijan je i

Gradac.

smutljivac, osoba koja stvara

RUŽINA patina koja se uhvati na

smutnju puntajući jednu osobu na

raznim predmetima, hrđa.

drugu lažući im da su jedna drugoj

RUŽMARIN ruzmarin (ljekovita i

nešto rekli ili učinili. Nekima je to i

mirišljava biljka).

žbir.

RVACE selo u sinjskoj zagori

-

-

-

-

RUVINJAN oštećen ; ranjen,

(Hrvace). Franjevačko župno mjesto

nagrđen.

(Svi Sveti) u splitsko-makarskoj

-

RUVINJATI oštetiti; raniti,

nadbiskupiji.

nagrditi. Pritovarila mi je magarca,

RVAŠTINA vrsta crvenog vina (od

njava je ne odnija, pa ga je ruvinjala.

više vrsta grožđa). Nekima je to slabo

Di ti je kosa. Eno je u đavlu. Ruvinja

vino, nekima crveno grožđe i vino .

je oni lude. Ruvinjati se (raniti se,

Vidi bašćina.

nagrditi se na nešto i sl.). Slazi doli,

RŽAN.NA ražena slama, slama od

ruvinjaćeš se.

zimice. Od nje su pravili uža i krov.

RUŽA - 1. ruža (cvijet).

RŽANO Aržano, selo u imockoj

-

Ja u crkvu, na me ruža pade, Ja pogleda, Gospa mi je dade.

-

-

-

zagori. Župno mjesto (Svi Sveti) u splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Izgovaraj u i Ržanovo.

SAK

407

s

SABAVAT - svemogući Bog.

Bijeli sadak nose djevojke, udane

Sabavate Bože, koli , vidijo. Kažu i sabovat, sebavat.

žene nose modrine.

SABLJA

-

vrsta hladnog oružja (visi

Pivaj seko dok se mili I dok nosiš sadak bili,

o bedri), ćorda. Alkari, vojvoda i

Kad obučeš ti modrinu,

vojvodin ađutant obavezno nose

Nećeš pivat ni godinu.

krive sablje (ađutant s isukanom

Vidi ječerma, zobun.

sabljom prati vojvodu). Vidi

SADAK - sada.

bajuneta, bajunetav, pulijašiea.

SADITI - 1. napraviti plast (sijena,

SAČ - 1 . isto što i peka. Izgovaraju i

piće, kukuružovine i sl.).

sačura.

2. nadjeti sudžuk, kulen ili divenicu.

2. rubna ploča na krovu kuće

SADNO - 1 . zadebljanje ili

pločatice.

provaljenje na magaretu što ga učini

SAČMA - balini, olovne kuglice

tovar. Pala mu uva na sadno.

kojima se pune patrone lovačkih

2. zadebljanje među nogama

pušaka.

zadobiveno jašenjem, odnosno na

SAČMARICA - lovačka puška na

trtici od jašenja mršava konja. Kažu i

sačmu.

protrla ga. Vidi oprknati se.

SAD - posađeno povrće ili loza.

SADŽAK - željezne tronoge na koje

SADA vidi sadak.

se namještao kota na ognjišću.

SADAČ - zašiljeno, oštro, kriveljavo

SAGORETINA - vidi gora.

drvo kojim se sadi kUpus. Neki

SAGRDUM - velika šteta. Ako krave

jednostavno govore praljak, neki

uđu u vrta, napravit će sagrdum.

prlj.

Doša je pijan i napravija veliki

-

SADAK dugačak ženski odjevni

sagrdum (polupao, porazbijao i sl.).

predmet, pokriva uglavnom leđa.

SAK - 1 . naziv za mrežasti dio vlaka

Neki izgovaraju sadako Kažu i sada.

(kesa, vlačina). Navrzi sak na telJug.

-

SAKAGIJA

SALAPAČA

408

2. pomagalo za lov ribe u mutnoj

čuvaj u svećenička odjeća i predmeti

vodi, odnosno njegov mrežasti dio.

za bogoslužje, sakristija.

Drška (srg) mu je dulja nego ona od

SALAKANJE - berekinanje;

vlaka. Izgovraj u i šak.V id isakarica.

pretjeranost u igri, nemaru,

SAKAGIJA - životinjska (ponajviše

dangubIjenje, hodanje okolo bez

konjska) bolest, slinavka, balavost,

potrebe. Dosta mi je više tvoga

ali u šali i bolest ljudi: kašalj ,

salakanja.

šmrcanje, kad od prehlade ili zaduve

SALAKATI (se) - hodati okolo bez

gudi u prsima. Pravo te uvatila

potrebe (gubeći vrijeme), berekinati.

sakagija. Izgovaraj u i sekagija.

Žena koja puno salaka je salakuša.

SAKARICA - mali sak. Neki kažu

SALAMUN - Salamon, židovski

špurnjak.

kralj , veliki mudrac. Znači i mudra

SAKAT - klast (kljast, bez ruke),

čovjeka, mudračinu. Izgovaraj u i

bez noge, s bilo koj om tjelesnom

Šalamun. Salamunovo slovo

manom, bogalj . Sakataja (sakata

(zvijezda šestokraka). Pričaj u da ga

osoba). Vidi kljajo, osakatiti.

je izmislila Salamonova kćerka

SAKRAMENAT - sakrament,

savjetovavši oca kako će napraviti

milost B ožija koju umirući dobiva

dno od bačve uspo moć šetke (Šestaj,

ako se pred smrt ispovjedi pa kažu da

šestaj mudri Salamune).

je umro okrijepljen svetim

SALAMURA voda u kojoj se

sakramentima. Ima i drugih

rastopila velika količina soli . U

sakramenata.

takvoj vrućoj vodi moče se noge

SAKRAMENTATI - i zmlatiti .

nakon duga hodanja. Tako nazivaj u i

SAKRETAN - skriven (sakriven),

posve slano jelo, grecelj. Ki

tajan. Nije to nn�ta sakretno.

salamura (slano priko načina).

Izgovaraju išakretan.

SALAPAČA - slično što ialapača.

SAKRIŠTAN sakristan (remeta,

Izgovaraj u i salapanka. Muškarac je

ali i pomoćnik pri bogoslužju). Vidi

salapan.

-

vrabacijer.

-

Koga reda po goveda ?

SAKRIŠTIJA - prostorija u crkvi

Moga brata Ivana salapana.

(iza oltara) ili kraj crkve u kojoj se

Šćop Pero na vojsku.

SALATA

SAMAČKI

409

Na čijoj je kući švraka ?

ploča. Salidžati (popločati,

SALATA salata, svako povrće koje

kaldrmati). Vidi posalidžati.

se kao prilog jela jede prisno, a

SALITAN usro, posro, koji se

začinjeno uljem, solj u i kvasinom.

svako malo salita.

SALATAN

SALITAN posran.

-

neuredna osoba.

-

-

-

SALATINA divlje zelje (rijetko se

SALITATI se posrati se, usrati se

govori).

(rijetko i obilno). Vidi litavica.

-

-

SALAUKOVINA veliko nevrijeme

SALO masna naslaga na svinjskom

praćeno kišom, vjetrom i

trbuhu i u čovjeka. Praseće salo se

grmljavinom slično neveri, također

zamatalo pa dimilo i sušilo i tako bilo

iznenadan, neugodan, hladan, vlažan

jednim od najvažnijih začina (uz

vjetar. Izgovaraj u i salauk,

maslo). Svaka četvrt tako obješena

salaučina. Vidi ršum.

sala zove se sisa.

-

Puše bura, puše jugovina, Snig i kiša, zajedno se miša.

SALBUN

-

sitna morska pržina.

-

SALOŠ sud (spremnik) za držanje -

kukuruza u klipu, silos. SALT

-

vidi saltimice.

Neki izgovaraju solbun, neki

SALTIMICE izravno; s određenim

sarbun. Neki kažu rina.

ciljem. Otiđi saltimice i kupi (ne

SALETITI naglo navaliti na

čekaj povoljnij u priliku). Slično je

nekoga i nagovoriti ga na nešto.

vreon, drito, bez zaustavlj anj a.

Saletija me i nisan mogla reć: neću!

Govore i od salta. Jedni od salta iđu

SALIĆATI navaljivati na nekoga i

brat planinski štir.

nagovarati ga na nešto. Vidi saletiti,

SALUDATI se pasti, stući se. Ne

oblićati.

igraj se, saludaćeš se.

-

-

-

-

SALIDŽ kamena ploča za

SAM s jednom briškulom. Tom

kaldrmu. Izgovaraju isalidža.

rj ečj u kartaš upozorava druga da ima

Salidžan (pokriven pločama,

jednu briškulu, samicu ili jednog

popločan, kaldrman).

karika (ukoliko mu je ovaj mota da

SALIDŽANJE postupak

ga izvijesti koliko ima karika). Vidi

popločavanja, kaldrmavanje,

drug, treć.

postavljanje pločnika od kamenih

SAMAČKI

-

-

-

-

vidi asamački.

SANJ(V)A

4 10

SAMAR

SAMAR 1. drveno sedlo za

SAMESTI izmesti s nečega.

magarad i konje na koje se

Samela mi je (obamela mi je) oko

pričvršćuje tovar. Izrađuje ga

mlina pa mi toga dala. Sameten

samardžija. Sastoji se od drvenog

(izmeten s nekog mjesta).Vidi okoliš.

dijela (drvenice), slamnatog dijela

SAMET baršun, samot, kadiva.

(krova, stelje) obloženog k\lžom

SAMICA l . balota za pušku (samo

(obično ovčijorn) i suknom (

jedna kugla). Vidi sindžirlija.

potkrojem) i otkanog dijela:

2. samo jedna briškula (koja nije ni

popruga, pova (podrepala,

druga ni treća). Vidi sam.

palduma), praća (tovarnica) i

SAMOĆ osamljenost; osama. To ti

konopa (tovarni konapi). Drvenica

je ona kuća na samoći.

se sastoji od oglavića, krstaca i

SAMON(I)K krumpir ili nešto

igala, stramica (šest platica od kojih

drugo što je samo niklo (nije usijano,

se dvije gornje zovu koludrice). Uz

posađeno)

ular to je magareća orma. Pravo

SAMPAS bunilo. Uvatijo me je niki

sedlo ide samo na konja. Slažu se ki

sampas.

sedlo i magare. Nakljukalo mu samar

SAMSUN Židov kojemu je snaga

(natuklo ga dobro). Neman ja s njin

bila u kosi. Samsun je svaki vrlo jak,

ni konja ni samara. Imati samar na

snažan čovjek, delija. Izgovaraj u i

kostima (raditi i nositi teret poput

Šanšon te Šanšun.

magareta). Brži su in samari od

SAMUN kruščić pečen u peći od

konja. /Za dobra magarca bar samar

opeka. Ne vise nigdi obišeni samuni.

ostane. Vidi kablić, pečenica,

SAMUTICA

samarača.

SANDŽIJA

2. dva drveta postaVljena nasukriž

SANICE

(poput krstaca samara) kojim se

SANJ(V)A vrsta divlje, jestive

učvršćuje slamnat i ševarat krov.

lukavice. Ima oko metra visoku

Ima više samara po krovu. Vidi

stabljiku i žut cvijet. Jede se samo

sklop.

podzemni dio tako da se kožica oguli .

-

SAMARAČA

-

velika igla, služi

kod izrade samara. Vidi čavalduša.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

vidi bikla. vidi punta.

vidi vlačuga. -

Vidi sličke, Ijaljci.

SARUK

411

S APETI

SAPETI čvrsto svezati. Kad je

SARANČ spremište za vodu, vrsta

kogot nemoćan, kad mu se ništa ne

bunara. Obično je pokriven iako

da, kaže: Ka da san sapet. Teška je

neki sarančem nazivaj u i starinski

kletva: Vrag te sapeja! Vidi

bunar koji je ozidan i utvrđen

ukolinčiti, Petar.

crljenicom i japnom ili gnjilom.

SAPETINJA nepokretna osoba.

SARANJSEK - 1. tvor. Izgovaraj u i

SAPINJAČA

saranjsak. Neki ga zovu džudžan.

-

-

vidi prilipača.

-

-

SAPIŽDRIKA podrugljiv naziv za

Opasan je za male piliće; ako nisu

mlaćanicu koja se dobro ne ukiseli

dobro zatvoreni, noću se provuče

nego se razvodni i uzljuti. Vidi

kroz najmanj u rupicu, podavi ih i

virlijan.

popije im krv, ali ih ne jede. Kad je

-

SAPLAK

bakren sud za vino

-

nešto posve usko, kažu: Tisno je da

poput bukare. Izrađivali su ga i od

se ne bi ni saranjsek provuka .

drveta, samo ne od dužica, kao

Saranj seke tamani lasica.

bukaru nego iz komada drveta.

2. luk češnjak. Stavi u džep luka

Izgovaraju i salbak. Vidi kalija.

saranjseka pa ti neće moć vištice

SAPLATI oslabiti, omršavjeti.

naudit.

Vidijo sam Marka, posve je sapla

SARATIČ oduža jelova daska.

(rebra mu se vide, noge mu došle ki

Vidi punat.

dvi šibice). Vidi srđati.

SARBUN

SAPRATI oprati površinsku

SARČITI

nečistoću. Pričekaj dok saperen

SARKATI htjeti svugdje zaviriti

suđa.

(čeljade ili živina). Šta bi ona sada

-

-

SAPRLJATI se

-

ožeći se na vatri,

-

vidi salbun.

-

-

vidi arčiti.

-

tudan sarkala!

vodi ili pari ili na nečemu drugom

SAROŠINA propalica, pij anac.

vrelom. Saprljala san se. Vidi

Vrag nanija onu sarošinu. Vidi

prljati.

lupoderina.

SAPUN

-

pomagalo za pranje. Pravi

-

SARUK

-

starinsko pokrivalo za

se od svinjskih ostataka kuhanjem u

glavu, poput turbana. Posprdno

kotlu sa sodom kauštikom.

saručina. Vidi zasaručen.

SASNITI

SEĆUA

412

SASNITI -uzeti u usta dojku (sisu,

SAVIJATI svijati. Drvo se savija

eieu) i dojiti (odnosi se na janje koje

dok je mlado. Koje se drvo ne savija,

to u pravilu učini samo). Vidi

vitar lomi (ako se netko savija tj .

sastaviti.

prima svita, da se učit, to smatraj u

SASTADATI se

-

sastajati se.

-

dobrom osobinom). Savijanjem

SASTANAK - dio ženidbenog

nazivaj u i let orla. Savija se orlić prid

običaja, dolazak mladinih roditelja

kućan, miđu piliće. Mrcinjaš se

(obično) drugog dana poza svadbe.

savija na krepaline. Vidi bura.

SASTAVCI mjesto gdje se sastaj u

SAVINITI - saviti.

dvije rijeke, gdje s e jedna ulijeva u

SAVOZITI voziti (u pravilu nešto

drugu. Tako se zovu i zemlje blizu

teško i nizbrdo). Sićaš li se kad smo

tog mjesta.

savozili mline u kanjon Krke ?

-

-

SASTAVITI dovesti tele kravi

SAVULJATI smotati bez veze.

majci da doji. Ne mogu ti doć dok ne

Savuljan (smotan na brzinu).

sastavin tele. Vidi sasniti.

SAZIĐATI sazidati. Svidija di je

SATARA - mesarska sjekira.

saziđa zid? Sazidan (sazidan). Vidi

Izgovaraju i satar. Kažu i mesar.

zidati, nazidati.

SATARLUK veliki, teški, napomi

SBURLJATI

posao, najčešće bez velike koristi.

razne stvari. Sburljala je u lonac sve

Vidi satriti se.

što jon je došlo pod ruku. Vidi

SATRIĆ -selo u sinjskoj zagori. Vidi

burijati.

Potravlje.

SČEGA zašto. Sčega si to uradija ?

-

-

SATRITI se

-

-

-

umiješati skupa

-

-

satrati se, satrti se

Izgovaraj u i ščega.

(posve se umoriti od teška posla).

SĆEMERITI - vidi ćemer.

Satrija san se živ. Vidi satariuk,

SEBAV - sevap, dobro djelo,

pritruditi.

dobročinstvo. Vdiliti siromašku veliki

SAUZETAN - obilat (odnosi se

je sebav.

ponajčešće na sud ili bunar koji

SEBAVAT - isto što i sabavat,

puno drži) .

sabovat.

SAV ALITI - isto što i svaliti

SEČIVICA - vidi sočivica.

(odnosi se na mlin).

SEĆIJA - ležaljka, otoman.

SEDLENIK

SELINA

413

SEDLENIK konj koj i se sedla, na

je vinčanje bilo u nedilju, skrinje su

kojemu se jaše.

se nosile u subotu, u zadnje vrijeme

SEDMA

vinčanje je u subotu, a skrinje se nose

-

-

karta sedmica u

talijanskim kartama. Izgovaraju i

u četvrtak (da ne bude u petak) .

sedmina.

SEKSENA služba prenošenja

SEDMINA

-

-

l . zajednička večera

konjima ili hodanja za konj ima Uoš

poslije pogreba. Vidi daća.

od mletačke uprave i francuske).

2. skup od više obitelj i povezanih

Izgovaraj u i seksana. Vidi

raznim (ne nužno rodbinskim)

seksandžija. Za vrijema rata (toga je

vezama.

bilo dosta u l . svjetskom ratu) razne

SEDRA nataloženi šupljikavi

vojske koje dođu u selo pokupe konje

kamen u rijekama (riječnim

i magarad, a često i ljude da im na

koritima).

konjima i magaradima vuku ratni

SEDRAMIĆ -selo u drniškoj zagori.

materijal. To se isto zove seksena.

Vidi Drniš i Gradac.

Dabogda te otralo u seksenu!

SEGET zemljište s tri strane

Seksana ili sesana je i naziv za konja

okružene vodom. Manji je seget

na kojemu se u svatima obavlja

segetić.

prenošenje mladine skrinje s

SEIZ - konjušar, konjovodac (vojnik

njenom opremom.

koji poslužuje vojnog starješinu i

SELALUŠA

timari mu konja, sedla ga i

SELEN vrsta povrća koje se dodaj e

rasprema).

u j uhu, celer. Vidi petrusimen.

-

-

SEKAGIJA

-

vidi sakagija.

-

vrsta zemljane lule.

-

SELDISANJE - uzdržavanje

SEKSANDŽIJA osoba koja vodi

nekoga, posluživanje, hranjenje,

konje koji nose teret, koja ide za

pranje i opće uzdržavanje. Seldisati

konj ima. Govore i seksendžija te

(dvoriti; ugađati). Kako te nevista

komordžija. Vidi seksena.

seldiše ?

Seksandžija je i svat (odnosno osoba)

SELINA - zemljište koje pripada

koj i je zadužen za skrinje (plaćanje i

jednom selu ili zaselku, a pogodno je

prevoženje skrinja; to se u pravilu

za ispašu. Ne mora biti ograđeno.

-

radilo s konj ima), skrinjar. Prije kad

SENJ

SIČA

4 14

Vidi kuvin, muša, pasika, vlaka,

neku grupu (obično se kaže u šali ili

ogreda.

podruguj ući se).

SENJ

l . dio mlina (oznaka na

-

2. vojni zapovijednik serdarije za

baloti), odnosno dio žrvnja.

mletačke uprave. Vidi ovicir.

2. dio lončarskog kola (čekrka),

SERDARIJA temeljna upravna

račvasto drvo koje daje stabilnost

jedinica u zagori za vrijeme mletačke

spravI.

uprave. Vidi serdar, banderija.

3. oznaka (na baloti, alatki i sL).

SERDELIJA

Senjati (isto što isinjati).

SESANA - vidi seksena.

SEPARATNO - posebno, odvojeno.

SESRCE

Izgovaraju iseperetno.

SEVAP - isto što i sebav. Znači i

SEPARE

potrebu, korist. Bija bi veliki sevap

-

odvojena, posebna

-

-

-

vidi zerdalija.

vidi štesrce.

prostorijica u kući. Izgovaraju i

unit piću.

sepere.

SEZONA - pogodno vrijema za

SEPETLIJA - puška okovana i

obavljanje radova.

ukrašena. Vidi osepećen.

SEŽANJ - mjera za dužinu (dvije

SERA

raširene ruke). Kažu irastegalj.

-

vidi sičika.

SERBEZ slobodno ponašanje,

SIC - 1. sjedalo.

ponašanje bez straha, bezbrižno

2. nešto sjeckano, ribano (kupus).

ponašanje, samostalnost u

Najbolje se kiseli kad se meće tavan

odlučivanju. Serbezan (slobodan).

glavica, tavan sica.

U velikoj obitelji o svemu odlučuje

SICATI 1. sjecati, rezati na sitno.

kućni starešina, a ostali ukućani nisu

Sica se kupus za kiseljenje, kisela

serbezni na svoj u ruku ništa

glavica kupusa, meso za sudžuke i

napraviti. Nisam serbezan ni po kući

sl. Slično sickati (sjeckati).

odai. Serbezija (sloboda).

2. hodati kratkim brzim koracima

-

Oj Bekijo, moja serbezijo, Jadan ti san kad u tebi nisan.

-

(najčešće kažu za djevojke i mlade nevjeste). Nadimak Sicalo. Vidi

SERDAR l . neki zapovjednik,

Stupalo.

obično vojni, u svakodnevnom

SIČA sječa. Počinjala je kada gora

govoru onaj koj i vodi neku klapu,

zažuti (iza Mijovila), a prestajala za

-

-

SIKIRICA

415

SIČANE

Blagovist kad gora počme zelenjeti,

SIDITNJA KUĆA

kad drvo počne sočit.

sjedi. To je obično vatrena kuća,

SIČANE selo u sinj skoj zagori.

vatrenica (u kojoj je ognjište).

Vidi Dicmo.

Izgovaraju i sidita kuća, sidetija

SIČIKA kamen koji se kod krčenje

kuća.

ne da izvaditi u većim komadima,

SIGUR

nego se drobi. Zovu ga i sera. Takva

SIGURATI l . osigurati.

je i mulika.

2. završiti nešto (neki posao).

SIČIVO

Izgovaraju iasigurati, ašigurati.

-

-

-

sječivo. Vidi sočivica.

-

-

kuća u kojoj se

siguran. -

SIĆ limena posuda za vodu koja

SIKARA sikira (sjekira).

ima povrislo (na dnu je uži, a prema

SIKAVICA

vrhu se širi). Postojao je sić koji je

bodljikavih trava (dok je mlada jede

služio samo za izvlačenje vode iz

je l:>lago, naročito prasad). Izgovaraju

bunara ili čatrnje.

i sikovica, sikovac. Neke vrste zovu

SIĆATI se

magariš, magaretaš. Vidi sikelina,

-

1 . biti u par.J.eti i znati

-

-

-

naziv za više vrsta

još dobro sve (odnosi se na stare

trnak, brmbeč, gladišika.

ljude).

SIKELINA naziv za više vrsta

2. biti vidovit.

bodljikavih trava (neki te vrste u

3. misliti na nešto važno; redovito

pravilu nazivaj u sikavica). Neke su

izvršavati neke obaveze. Sićaš li se

vrste praseća poslastica. Izgovaraj u i

prasadi ? (daješ li svinjama redovito

sikeljina, sikalina. Pomodrila je

jesti i piti). Sića li te se sin ? (javlja li

sikelina, može se počet ćokat grožđe.

ti se sin koji je daleko, šalje li ti

Vidi trnak, brmbeč.

štogot, dolazi li češće?).

SIKILJ

SIDALICA

-

-

prednj i dio mušnice,

daska na koju mlinar sjeda kad kupi

-

dražica. Izgovaraju i cikilj.

Oj sikilju lasin barjaktaru, Vele ti si liski na udarcu.

brašno. Na nj u pada mlin kod

SIKIRATI (se) sekirati (se), ljutiti

svalj ivanj a. Zato je napravlj ena od

(se), uzrujavati (se). Sikirancija

debele rastove crljeni. Neki je zovu

(ljutnja, uzrujavanje). Vidi

metanica.

nasikirati.

-

SIKIRICA

-

vidi slanutak.

SILAŽA

SINDAK

4 16

SILAŽA usjev žitarica namijenjen

2. skupljanje ljudi (starijih i mlađih)

za ishranu stoke.

uvečer u nekoj kući radi obavljanja

SILDŽIJA - momak koji dolazi na

nekog posla (perušanje kukuruza,

silo (on je sildžija curi koj oj dolazi)

manjanje kukuruza, čupanje vune,

ili koji je počeo ići na silo. Vidi

patkanje duvana i sL).

mušterija.

3. svilena nit koja se koristila pri lovu

SILEN ponosan sobom i svojom

udicom i parangalom. Izgovaraju i

odjećom, sklon uljepšavanj u,

osilo. Poslije je zamijenjena

šepurenj u poput pauna. Tko je silen,

naj lonskom (koj u zovu i kren). Vidi

taj se sili. Šta se siliš? SiIendžija,

šprulja.

silenica (osobe koje se sile) .

SILOVAN

SILITI sudjelovati na silu; odlaziti

na hranu, primjerice na grah u

na silo ili dočikati silo.

kojemu se kuha šljuk, blitvu na

SILO I okupljanje kod djevojaka u

proljeće kad joj je žestoka čorba i

večernj im satima ili obično

sL). Ne mogu, posve je silovno.

prekraćivanje vremena za jesenskih i

SILOVINA

zimskih dugih noći. Silom se naziva i

se ponajviše na hranu). Triba da mu

skupina momaka koja dolazi nekoj

odnese njegovu silovinu.

curi (jedan iz te skupine ima namjeru

SIMENJAČA biljka (kupus, luk,

oženiti tu curu ako ona b:.Ide htjela).

kapula) sa sjemenom. Kupusna se

Dolazila su jon četri sila (četiri

simenjača sadi na Badnji dan, malo

momka su je prosili). Za korizme i

se pokrije da se ne smrzne. Sa

tjedan pred Božić nije bilo sila niti

sjemenom se sije rasod. Vidi Grgo.

ženidbe. Glavno je silo u subotu.

SIMPATIJA sklonost, naklonost i

-

-

-

-

.

Kad subota prođe mi bez sila, Ka da nije nikako ni bila. Oj suboto, noći moja vedra, Kad si vedra 5pavat mi se ne da.

-

-

jak; žestok (odnosi se

jakost; žestina (odnosi

-

-

lj ubav prema nekoj osobi. Simpatija je privlačna osoba, osoba koja izaziva ljubav i simpatiju.

SIMŽIRLIJA

-

vidi sindžirlija.

Vidi prelo, krakun, sildžija, siliti,

SINDAK načelnik u općini (za

spratiti, trtak, plašilo.

austrij ske uprave) .

-

SINDŽIR

SINJATI

417

SINDŽIR lanac. Naročito su važni

nasred kuće, već prislonjena uza zid

sindžir o kojemu visi bakra

ili čak obješena o gredu). Pred kućom

(komaštre), sindžir koj im se krave

je mogla biti kamena sinija oko koje

vežu za jasle, sindžir kojim se stežu

su ukućani i gosti sjedili i

koci na karu i sindžir na kojemu je

razgovarali.

sić na čatrnji ili bunaru. Vidi

SINIŠĆE

pancir.

guvna pogodan za sadijevanje slame,

-

-

sjenište, prostor oko

SINDŽIRAČA vrsta lovačke

kukuružovine i sl.

puške.

SINOVAC bratov sin. Kćerka je

-

-

SINDŽIRLIJA vrsta balote za

sinovica. Vidi ćerša.

pušku. Neki izgovaraju simžirIija.

SINSKI - koj i se odnosi na sijeno.

Radi se o dvjema balotama

Sinski kolac (kolac za prenošenje

samicama svezanim sindžirom (PO

sijena). Izgovaraj u i sinjski kolac.

dva ica, a četiri zrnca). Izrađivali su

Vidi naviljak.

ih spretni majstori (na svaku bi

SINJ -gradić u sinj skoj zagori.

balotu uvarili po zakačku).

Franjevačko župno mjesto

SINĐIRLIJA

(Čudotvorna Gospa Sinjska) u

-

-

bolest zglobova

(svih; i po rukama i po nogama i po

splitsko-makarskoj nadbiskupiji. U

kralježnici). Vidi pečevenđa,

župi su i Brnaze, Radošić, Lučane

lećobolja.

(sv. Katarina), Karakašica, S uvač,

SIN(I)CA - ograđen prostor, natkrit

Glavice, Jasensko i Čitluk (sv. Vrano

granama (za spraćanje ovaca).

Asiški).

SINIJA - tronogi stol okrugla oblika

Sinju grade, zlatni buzdovane,

s kojega se jede (neki je zovu stolica)

Od davnine junački mejdane.

Takav oblik bio je potreban kad se

SINJAL - kamen kojim se obilježava

jelo iz jedne zdjele zvane čanjak.

(zatvoren) greb.

Ukućani se poredaju oko sinije

SINJATI obilježiti, staviti znak.

sjedeći na malim tronogim stočićima

Sinjan (obilježen). Kad je netko

i jedu drvenim kašikama iz

maćan, kažu: Sinja ga je Bog. Vidi

zajedničke zdjele. Ajde ist, metila se

senj.

sinija na kuću (sinija nije bila stalno

-

SINJSKO POLJE

SIRINA

418

SINJSKO POLJE polje oko rijeke

Na tavanu siri vise

Cetine između sela Glavica i mjesta

ija bi ji, čini mi se.

-

Jedan od tipičnih postupaka sirenja

Trilja. Koliko je Sinjsko polje, A kad stane svak na svoje, Ne ostade ništa moje.

jest: l . Mlijeko se uzvari. 2. Kad se mlijeko počne dizati stavlja

Oko polja su npselja Sinj , Glavice,

se sirište ili kiselina.

Gala, Otok, Dovičići, Ruda

3. Procijedi se i stavlj a u tvorilo.

(djelomice), Grab, Jabuka, Vedrine,

Sir drže u krtolu obješenu o gredu ili

Trilj, Košute, Turjaci, Brnaze.

čuvaj u u mišini (janjeća se mišina

Sinjani se vale robon i dućanin,

odere bez razrezavanja i uredi na

Bmažani Tripalovin stanjin,

poseban način, sir iz tvorila nareže se

Turjačani konjin i alašon,

na komadiće i kroz vratušu ugura u

Ko!''":ućani ispod kuće pašon,

mišinu, vratuša se dobro zaveže).

A Triljani konjin i karovin,

Vidi trveni sir, surutka.

Vedrinjani gnjojon i krtolin,

SIRAK

žitarica što se sije po

-

Jabučani čašon i bocunin,

zagori. Jedna vrsta ima bolje zrno, a

A Grabljani ribon i vlakovin,

druga bolj u kitinu (metlaš). Sirčeno

Dovičani smitljikovin sirkon,

brašno miješali su s šeničnim, a

Otočani ječimon jarikon,

siromašniji su često jeli sirčen kruv.

A u Gali rodili kumpiri,

Sirak je dobar protiv proljeva. Znali

Mogu biti za pu!''":ku balini.

su ga i pržiti. Vidi prga.

Zanimljivo je da u ovoj pjesmi sela

SIRČINA

ne iđu naoposum.

sirčine sirka metlaša rade se metlice,

SIPITI lagano padati (snijeg u

a služi i za pokrivanje kuća (umjesto

sitnim pahuljicama, brašno sipi ispod

ševara).

mlinskog kamena i sl .). Snig mu sipi

SIRĆET ocat, kvasina.

iz očiju (kažu za ljutita, namrgođena

SIRINA

čovjeka) . Nadimak Sipalo.

vuna.

SIR mliječni proizvod. Najpoznatiji

2. smrad u vuni (od koje nakon

j e sir iz mišine i sir iz kačice.

pranja nastaje voda koj a se zove

-

-

-

stabljika sirka. Od

-

-

l . voda u kojoj se prala

SIRINJAV

SITO

4 19

sirina). Vuna se prvi put pere u

SIROTA - isto što i siroče, (ali u

toploj vodi da izađe sirina.

pravilu žensko). Pomozi sirotu na

Dok je hladno sirina je uz mišinu, a

svoju sramotu. Za mušku sirotu kažu

kad zatopli (oko sv.Ante) sirina

i sirotac. Ja san bija sirotac i neću

podade (podigne se od kože). Tada

ga upušćati.

ovce strižu (jer makaze mogu rezati).

SIROTINJA

-

siromašni ljudi, ali i

Sveti Ante milostiva srca,

imanje siromaha. Izgorilo mu ono

Privati je da se ne koprca.

sirotinje.

SIR INJAV nečist (odnosi se na

Bila san ti dragane u kući

neopranu vunu na kojoj ima sirine ili

Sirotinje Bože svemogući.

-

na vodu u kojoj se prala vuna).

SIROTITI - činiti nekoga sirotom.

SIRIŠTE

SIRUP - tekući lijek protiv kašlja.

-

l . tekućina pomoću koje

se mlijeko pretvara u sir.

SIRUTKA

2. želudac domaćih životinja

SISA - dojka. Neki kažu cica. Vidi

(naročito krave i janjeta; od njih se

salo.

pravi sirište ). Govore i sirišto, sirišće

SISVETI - blagdan (Svi Sveti).

i veliki drob. Vidi mura.

Kažu da je to Prvi Božić. Zvona

SIRNICA - uskrsni kruh. Vidi

slave osam dana. Vidi Mrtvi dan.

posvećanica.

SITNARIJA sitno povrće. Moran

SIROČE dijete i općenito osoba

posadit (posijat) ono sitnarije. Vidi

koj a je rano ostala bez jednog ili

služba.

obadva roditelja. Vidi sirota.

SITNICA

SIROMA -jadnik, osoba prema kojoj

2. vrsta ljekovite trave. Izgovaraj u i

se izražava sažaljenje. Šta će,

sitnica . .

-

isto što i surutka.

-

-

.

-

1. isto što i rašeto.

SITNO - selo u šibenskoj zagori

SIroma .?

SIROMAJ siromah, koji nema

(Dojne i Gornje). Vidi Perković.

ništa (Nema ni luga na ognjištu).

SITO

Izgovaraj u i siromak. Vidi siroma.

brašna (purino je riđe, krušno gušće).

SIROMAŠKI koji pripada

Novo sito o klinu visi. Ima drven

siromahu, siromahov. Jugo je

obluk i žičane okice. Sitati

-

-

siromaška majka.

-

pomagalo za prosijavanje

SIVERIĆ

SKALATI

420

(prosijavati kroz sito). Vidi rašeto,

Nikolon. Neki izgovaraj u sjadrumiti

koprna.

se. Slično je skerepiti se. Vidi Sitaj baba bra§no,

jardumiti.

Neman dide na§to.

SJARMATI

-

staviti jaram.

Kada dođe lito,

Sjarmaću ja njega (sredit ću ga).

Kupićemo sito.

SJATI

-

sjahati. S tuđeg konja

SIVERIĆ -seLo u drniškoj zagori sa

nasrid polja sjat. Vidi uzjati, najati.

zaselkom Potok. Franjevačko župno

SJATNA - koja ide s drugima, koja

mjesto (sv. Petar Apostol) u

se ne odvaja (odnosi se na domaću

šibenskoj biskupiji, drniškom

životinj u).

dekanatu. U župi je i Tepljuv.

SJUŽITI malko zgrijati (da bude

SIVONJA - nadimak za siva vola.

mlako). Sjužen (malko zagrij an).

Zadra ka sivanja.

SKAKA - skakanje. Nema skake po

SJADRUMITI se - vidi sjardumiti

kući. Stoji ji skaka. Slično je

se.

skakanja.

SJAGMURITI se

-

pokvariti se od

-

SKAKALA - 1 . mjesto gdje se

stajanja (odnosi se na hranu). Slično

momci natječu u skakanju. Markova

je ujagmuriti se. Vidi jagmuriti se.

skakala (lokalitet u Mrnjavcima).

SJAJNJNA - s janjetom u sebi

2. kamenja razbacana na nekoj

(odnosi se na ovcu). Izgovaraj u i

površini (da se može skakati s

sjajna. Vidi objanjica.

ječnoga na drugi). Sama skakala

SJANJATI se - izmiješati se jedno s

(kažu za neravan, loš brdski put; di

drugim (primjerice kupus i krumpir u

stina di rupa).

tanjuru). Vidi spurati se.

SKALAGAĆA - onaj komu su gaće

SJARANITI se sprijatelj iti se s

(gornje) spale ili kome gaće često

nekim. Vidi jaran.

spadaju.

-

SJARDUMITI se isto što i

SKALATI I . omršavjeti, oslabiti.

sjaraniti se, ali se govori u pravilu s

2. skinuti (nekome) odjeću. Ako tako

podrugivanjem ili kada se udruže

nastavi§, skalaću ti gaće i dobro te

nevaljale osobe i jedan bez drugoga

istuć po guzici. Skalan (svučen). Bile

-

ne može biti. Sjardumijo se s onin

-

SKALATI se

SKELA

42 1

su mu skalane gaće pa nije moga

obrukati, osramotiti. Govore i

potrkat.

skandaliti, skandoliti i sl..

SKALATI se

-

1 . svući odjeću sa

SKANTARITI se ukočiti se od -

sebe (biti gol), skinuti se.

zime, smrznuti se od hladnoće. Ne

2. spustiti se s nečega visoka

znan za noge, skroz-naskroz su mi se

(skalama ili drukčije). Skalaj se brže

skantarile.

doli dok san dobre vblje (sađi dolje

SKARATI

dok ti je vrijeme).

SKARON nesiguran pri izvršenj u

SKALE ljestve. Vidi mlin.

obećanja, spor pri izvršavanju

SKALIN stuba. Skaline, skalini

preuzete obveze (nikad ga dočekat;

(stubište, stube).

vi[)�e puta mu triba reć; nije od

SKALUPATI presaviti, složiti

obećanja). On ti je skaron. Vidi kar,

(odnosi se ponajviše na odjeću).

breskaran.

Skalupan (presavijen, složen). Vidi

SKASTITI se čvrsto odlučiti nešto

kalupanje.

napraviti, postići nešto; uvatiti se

-

vidi skrati.

-

-

-

-

-

SKAMENITI se stati kao ukopan,

(čega); skupiti sve snage za nešto.

ne znati progovoriti. To se dešava od

Skastijo se da napravi kuću. Vidi

naglog iznenađenja. Vjeruje se da

okastiti.

vuk čovjeka može obziniti kad se

SKAŠELA

nenadano pojavi pred njim. Čovjek

Izgovaraju i škašela.

se skameni od straha i ne može ni

SKEČAN

zinuti.

(odnosi se na sukno). Vidi skečati se.

-

-

-

džep na traverši. slično što iskesan

SKANDELA sramota, bruka,

SKEČATI se slično što i skesati se

smutnja, skandal. Izgovaraju i

(odnosi se na sukno kojemu živi kraj

skandala, skandal, skandol,

nije upravan). S ukno se skeča u stupi

škandal, škandol i sl. Skandelozno,

za vrijeme valjanja. To se događa

škandalozno (sramotno,

ako vuna nije dobra, ako je od

skandalozno).

guljovine ili ako nije dobro tkano.

-

-

SKANDELATI rastužiti nekoga,

SKELA

oneraspoložiti ga, razočarati,

2. mjesto okupljanja djece, omladine,

-

-

1 . isto što ikerep.

odraslih radi igre, zabave. Otiša je u

S KELEDŽIJA

SKLEPATI

422

skelu. Skela je oko gostionica, na

cili bogovetni dan. Govore iskričiti.

derneku i sl. Neću skele oko svoje

Vidi skomIiti, zaskičiti.

kuće.

SKIKA učestalo jako skičenje

3. armadura (prigode za stajanje pri

(pasa, gudina kad ih kolj u, djece kad

izvođenj u radova na novogradnj ama

ih netko tuče). Kakva je to skika ?

ili opravku starih kuća).

Govore iskrika.

SKELEDŽUA lađar koji lađom ili

SKINITI se

skelom (kerepom) prevozi putnike

SKLAD 1 . složnost. Skladan (koji

preko rijeke.

je u skladu). Skladna braća kuću

-

-

-

vidi svući se.

-

SKEREPITI se povezati se u

grade (a neskladna razgrađuju).

čvrsto prijatelj stvo. Slično je

Neki se rugaj u : A neskladna svaki

sjardumiti se.

svoju. Skladovati (živjeti u skladu).

SKERLET ukrasna čojana odjeća.

Oni lipo skladuju.

Još se naziva i načinjena roba s

2. način oranja: prva brazda ide

ukrasima. Kad netko ima takvu

sredinom njive, a zatim s jedne i

odjeću, kažu: Sve na njemu gori!

druge strane plug prislanja zemlju

SKESAN poput kese (obično se

srednjoj brazdi. Skladiti (orati u

govori kad se loše zašij u zakrpe pa se

sklad). Kad prva brazda ide s kraj a

smrsne). Vidi punat.

njive, to je razbac (zemlja se

SKESATI (se) doći kao kesa,

razbacuje). Jedne godine ore se na

postati skesan; napraviti da bude

sklad, a druge na razbac. Vidi

skesano. Sve se skesalo. Vidi skečati

zabrazditi, zaorak.

se.

SKLANJATI sastavlj ati pismu. Za

-

-

-

-

-

SKEVATI se

-

udebljati se

seoskog pjesnika kažu da zna

(ponajčešće tako kažu za zbabnu

sklanjati. Neki kažu i sknadati,

ženu kad joj skoči drob i rašire joj se

sknađati. Vidi skontati.

guzice).

SKLEPATI

-

na brzinu nešto

SKIČITI puštati grelene zvukove

napraviti bez dotjerivanj a (bez

poput gudina kad ga kolju ili poput

gledanja u oči). Na brzinu je sklepa

pasa kad ga nečim jako udare. Skiči

svinjak. Sklepan (načinjen na brzinu

-

ili možda od različitih dijelova koje

SKONTATI

423

SKLEPTATI se ne idu baš jedna s drugom). Vidi

SKOMLITI glasati se tužnim

sklitati.

zavijanjem, slično što i skičiti,

-

SKLEPTATI se skupiti se (puno

vavIiti (odnosi se na životinje, prije

toga, nenadno i bez reda). Skleptalo

svega na pasa, ali u šali kažu i za

mi se poslova da neznan koji bi prije

čovjeka). Izgovaraju i škomljiti. Vidi

započela. Vidi prikupeljati.

skomlicanje, jaditi.

SKLITATI skrojiti nešto od raznih

SKONATORITI

dijelova (koji možda i ne idu skupa).

skrpiti od raznih stvarčica (za odjeću,

Vidi sklepati.

novac, obuću, prigode i sL). Vidi

SKLIZ

prikupeljati, konatoriti,

-

-

vidi sIiz.

-

-

nekako skupiti,

SKLONITI 1 . sastaviti pismu,

skunatoriti.

sknaditi.

SKONČA ono što umiće, što

2. skupiti nešto (društvo, kućnu

uništava, što goni u bolest ili smrt.

čelj ad i sL). Vidi prikupeljati. Ne

SKONČATI oslabiti zbog neke

moš nas nikako sklonit skupa. Ne bi ji

tuge ili grižnje, zbog vrlo teških

Go!>pa sklonila.

životnih uvjeta, doći do smrti.

-

-

-

Grlo moje, barabinsko zvonce,

SKONDRLJATI se vidi

Kad zazvoni sedmoricu skloni.

skontrljati se.

-

SKLOP dva nasukrižna drveta

SKONOVRATATI (se) pasti (s

kojim se pričvršćuje slamnati krov na

kuće, sa stabla, s neke hridine).

ševaretim kućama (ševaratušama).

Slično je skondrljati se. Ako se pri

Vidi samar.

tome smrtno strada kažu: Ulomija je

-

SKNADATI

-

vidi sklanjati,

knaditi. SKOČENITI se

-

vrat. Vidi svratati.

SKONTATI 1 . zbrojiti, sračunati, -

-

vidi ukočeniti se.

izračunati, učiniti račun. Kad dobro

SKOČPOLICA cura koja je došla

skontan vidin da za me tu nema

na red za udaj u (udala j oj se starija

života. Stani malo da skontan. Vidi

sestra) . Sad si ti skočila na skalin.

konat, kontati.

SKOMLICANJE glasanje pasa

2. ispjevati pjesmu; sastaviti

kada se pare, kada su u svežnju ili

(sknaditi) pjesmu.

-

-

kad ih gazda tuče.

SKONTRLJATI se

SKRVITI

424

SKONTRLJATI se skotrIjati se,

stari ljudi zbog zaboravnosti). Slično

svaljati se uz buku. Kažu i

je kreniti se. Govore ivantazirati.

skondrljati se. Vidi kontrljati se,

Vidi skrenut, smetniti, svrniti.

skonovratiti se.

SKRENUT koji je skrenio,

SKORON

poludio, izgubio zdrav razum.

-

-

skoro. Vidi brzon,

-

ovdan, tadan, tudan, undan.

SKRIČiTI

SKORANČITI se

SKRIKA

-

osušiti se i

vidi skika.

-

SKRINJA drveni sanduk u kojemu

skovrčiti. SKORUP

vidi skičiti.

-

-

-

masni gusti dio koji se

udavače donose svoje ruho (ruvo) i u

uhvati na mlijeku pri kuhanju. Vidi

njemu ga drže kao žene, škrinja.

poskorupiti.

Manja skrinja je skrinja. Obično su

SKOVRČITI svinuti nešto

donosile po dvije skrinje i jedan mali

(primjerice žicu). Skovrčiti se

ormarić.

skovrljiti se (skupiti se i poviti od

SKRINJAR svat koji dolazi u

bolesti, patnje, stradanja, gladi).

mladinu kuću po skrinje i ostalu

Govore iskovrčati, skovrčati se.

pokretnu dotu. Vidi seksandžija.

Vidi skorančiti se.

SKRKNUT gust, neprohodan

SKRA TI (se) l . baciti, ubaciti (bez

(odnosi se na grmlje, bušće i sl.).

puno razmišljanja i tamo gdje ne

SKRUGLAC okrugao kamen.

treba i što ne treba). Skra je silne

Govore i okruglac, skruglaš. Tako

stine (silno drvlje) u kuću. Skrali su u

zovu i okruglasto drvo, krumpir i sl.

se silno meso. Kažu iskarati.

Vidi šakavac, oblac.

2. uvaliti se, ući gdje ne treba. Koze

SKRUŽITI rešetati žito (

se skrale u vrta.

odstranjivati ljulj, žitnu košuljicu i

3 . posvaditi se. Skrale su se. Kažu i

tako ga rediti). Taj se postupak zove

skarati se. Vidi karati.

kruženje, skruženje. Nekikažu

SKRATICA

iščinjati, raščinjati, iščinjavanje,

-

-

-

skraćen kućni zboj.

-

-

-

-

Tada obično nad gornjim pragom

raščinjavanje. Vidi rašeto.

nema porize.

SKRVITI od velika, prevelika

SKRENITI izgubiti moć

umora dobiti tešku bolest (puntu),

rasuđivanja, izgubiti pamet (obično

čak umrijeti. Kad vide kakva linčinu

-

-

SKUĆAN

SLADAK

425

da i on štogot radi, narugaj u mu se:

da vodeni dio iscuri. Skuta je ono što

Radi, radi, ali nemoj skrvit. Vidi

ostane. Rade je od jamuže i od

pritruditi, natruditi.

varenike.

SKUĆAN onaj tko uvijek gleda

SKUTRITI se skupiti se, pokunjiti

kako će nešto kući donijeti. Tko nije

se, objesiti se. Skutren (pokunjen,

skućan taj je raspikuća. Vidi čuvan,

skupljen, zgrčen). Nema ti druge,

čip, lebedljiv.

skutri se, muči i gledaj. Vidi kutriti.

SKUĆITI se napraviti kuću i

SKUŽAVANJE ispričavanje,

pokućstvo nabaviti ili napraviti.

traženje oprosta, opravdavanje.

SKUDITI uspjeti u ogovaranju,

Skužati (oprostiti, shvatiti). Skužaj!

uvjeriti nekoga da određena osoba

(oprosti !).

ima velike mane (djevojka ili

SKVASITI (se) smočiti (se),

momak). Najvećim grijehom smatra

natopiti se vodom, politi se vodom;

se kuđenje djevojke. Teške su suze

poxisnuti. Skvašen (pokisao).

divojačke. Ubile te suze divojačke!

SLABUČAK zelje, kuha se i jede

SKULA škola. Skulati se

(blago ga pase). List mu je kao u

(školovati se, ići u školu).

divljeg slačka. Ima ga i po planini.

SKUNATORITI s raznih strana

Vidi klobučak.

nekako prikupiti i sastaviti ono što je

SLAČAK slak, jedan od

čovjek odredio; s mukom nešto

naj upornijih korova. Bere se za blago

uspjeti uraditi. Skunatorijo sam novce

(jedu ga naročito prasad). Govore i

za kuću. Govore iskunatiti.

slačkovina, slačika, slavak,

SKUPINJA skupoća (koja obično

sladkovina. Vidi trnak.

-

-

-

-

-

-

duže traje).

-

-

-

-

-

Mala moja rano se probudi

SKUPUSITI 1 . bez reda i zakona -

Pa uberi sladkovine gudi.

nešto skupiti, uraditi. Vidi

SLADAK dobar, čak predobar.

prikupeljati.

Nismo ni mi slatki (kaže se kad netko

2. suprotno od našešuriti. Slično je

govori da su neki drugi okrutni, zli i

zđupusiti.

sl.). Slatka zemlja (zemlja koja dobro

SKUTA vrsta jela. Dobije se tako

rađa i lako se obrađuje). Slatko gori

da se mlijeko ulije u obješenu vreću

(brzo se razgori). Vidi usladiti se.

-

-

SLADER

SLADER

SLIČKA

426

zlaran. Vidi oblaguzan, oblaporan,

slador.

-

SLADITI ići u tek; odgovarati.

izišt, smazati, zavlatati se.

SLADKOVINA

SLAVA mlado vino dok je slatko.

-

SLADUN

-

vidi slačak.

1. jedan od naziva za

-

-

Vidi mast, otoka.

koštelu.

SLAVAK

2. naziv za neka stabla slatkog ploda

SLAVITI veselo zvoniti za crkvene

(za razliku od ljutuna). Tako je rast

blagdane (obično s dva ili s više

sladun hrast slatkog .žira, cer, šipak

zvona). Zaslaviti (veselo zazvoniti) .

sladun jest šipak sa slatkim

Vidi brecanje. Slaven (remeta,

košpicama.

rijetko se govori). Ja san tu bija

SLAMNICA

vidi slavnica.

-

SLANDRATI

skinuti; svući

-

-

isto što i slačak.

-

slaven više od dvajest godina.

SLAVNICA slamarica. Napunjena -

(obično na brzinu). Slandraj to sa

je slamom, još češće lepušinom.

sebe. Neki izgovaraju slandrati. Vidi

Lepušina se mijenja kad dođe novi

landrati.

kukuruz. Izgovaraju i slamnica.

SLANICA

-

vrsta kamena. Vidi

vrsta. SLANTATI

SLEĆI

staviti na spavanje (djecu,

-

mladence i sl.). -

srljati; hodati bez

SLEMBATI spremati se na kišu, -

veze (di triba i ne triba) . Slantav

skoro početi padati; početi padati.

(koji slanta).

Slembala je kiša. Slembaće (bit će

SLATKA KRASTA

-

žućkasta

kiše). Slembalo (pada kiša). Neki

krasta koja sporo prolazi .

samo kažu: Sprema se. Vidi speriti

SLATKI TRN

se.

-

vrsta drva s trnjem

po sebi. Slatko gori, pritom pucketa i

SLEMO trom, krupan čovjek.

neki ga zovu pucak.

SLENTO

SLATKORAN dobra teka,

SLEŠAN vidi lešati.

neizbirljiv u hrani. Slatkoran je onaj

SLIČKA vrsta jestive lukovice koja

tko jede slatko sve što jede, a to može

sliči na rapadžik, a raste kao

biti i čovjek i domaća životinja.

samonikla, divlja biljka.

-

S uprotno od slatkoran jest šmedljiv,

-

-

vidi slinte.

-

-

Podigle se grapske trkije U Svinjaču kopat sličke.

SLIMAV

SLOBODAN

427

Stabljika joj je poput stabljike kozje

SLIPICA potkova u obliku ploče -

brade. Vidi sanjva.

(koja obuhvaća čitavo kopito). Vidi

SLIMAV

nakovica.

neuredan; nečist,

-

naročito po licu. Slično je slintav.

SLIPO SUNCE tobožnje sunce (ili

SLIME sljeme, to je sami vrh kuće,

dva sunca) koje se ponekad vidi uz

odnosno greda na koj u se svojim

ono pravo (kad vrijeme nije ni vedro

vrhovima naslanjaju merteci

ni oblačno). Govore kako su nekada

(rožnjaci). Ta greda zove se i

bila tri sunca pa ih je zmija pojela, a

slimenica te slimenjača. Kad seljak

da je lastavica spasila treće.

ženi sina kaže mu: Sada ulaziš u

SLIŠATI

carstvo briga, a kad ti pane slime na

SLIŠATI uravnati; slivelati,

time, spoznat ćeš šta je život.

ulivelati. Vidi strišati.

SLINTAV

SLIVNO selo u imockoj zagori sa

-

-

neuredan, nemaran

-

-

slušati.

-

-

prema sebi. Slično je slimav.

zaseIcima. Franjevačko župno mjesto

SLINTE

(Prisveto Troj stvo) u splitsko­

čovjek nemaran u

-

odijevanj u i održavanj u osobne

makarskoj nadbiskupiji.

čistoće; neugledan i nevažan čovjek;

Selo Slivno u cara te nema,

nedozrela osoba, sline. Izgovaraj u i

A Žlibine u tri kraljevine.

slento. Vidi slimav, slintav.

(Žlibina je zaselak između Slivna i

SLIPATI hodati po mraku, po vrlo

Kozičkih Poljica).

slaboj vidljivosti (u pravilu pomažući

SLIZ sljez, ljekovita biljka.

se i rukama). Ako je tko slijep ili

Izgovaraju i slizina, skliz. Postoje

poluslijep, također pri hodanju slipa.

bili i crni sliz. Mladi bijeli sljez i

SLIPEŽ

jednu vrstu crnog sljeza jedu kuhanu

-

-

mladica koja nikne ljeti iz

-

debla potkresana u proljeće. Inače

kao zelje.

znači i svako sitno drvlje i grmlje za

SLOBODAN odvažan, koji nije

ogrjev ili neki plod koji slaabo rodi.

strašiv (strašljiv). Njava ga ne

Nema sve sami s!ipež. Vidi zaperak,

odnija, slobodan li (ti) je; vidi ga di

podbiranje.

se popeja ?

-

SLUŠNITI

SLUŠNITI

SMITLJIKA

428 na brzinu (i usput)

-

SMETNITI l . zaboraviti, smetnuti -

poslušati, osluhnuti. Slušni čuju li se

s uma. Nemoj smetnit s pameti

krave.

(nemoj zaboraviti). Vidi priniti.

SLUŽBA

-

ono što čovjeku treba,

2. ne biti više pri zdravoj pameti,

što mu može poslužiti (povrće, vino i

početi zaboravljati, ludati,

sl.). Ima svoju službu (ima za sebe

vantazirati (usporedi skreniti).

nečega, ali nema na pritek ni za

Smetnija (otiša i5pod žita). Vidi

prodaju). Vidi potribica,

primisliti.

potrkušica, sitnarija.

SMICATI rasprodavati,

SMAKNITI prodati (stoku,

raskućivati. Vidi smakniti, kolino.

imovinu, pokućstvo). Smicati znači i

SMILJATI sličiti, naličiti; biti

rasipati. Suprotno je namakniti.

šesan, krasan. Rađa mu smilja (dobra

Smicanje je prodaja blaga i imovine,

je). Lukovica smilja na pravi luk

ali i rasipanje. S uprotno smicanju jest

(sliči). Na koga ti smilja ona cura ?

namicanje.

Na sve smilja samo ne na čovika.

-

-

-

SMANDRLJATI učiniti nešto

Smilja li čemu ? Smilja na vraga.

površno i na brzinu.

SMIRAN miran, ali i skroman,

SMANTATI pomutiti svijest,

samozatajan. Slava Bogu vičnomu i

ošamutiti. Vidi zbundati, mantati

čoviku smirnomu. Vidi nesmiran.

se. Smantan (pomućene svijesti,

SMIRITI udariti. Smirilo ga

ošamućen). Cilo sanjutro ki

kamenom u slipo oko.

smantan.

SMIŠATI pomiješati, skupiti

-

-

-

-

-

SMASTITI isto što i umastiti

skupa. Tu se smišalo svake gade. Nije

(grožđe). Smastiti se (jako se opotiti,

se smišalo (ne može se usporediti).

biti znoj av po čitavu tijelu). Smastija

SMITLJIKA snijet, bolest na

san se živ.

žitaricama. Kažu i snit te snitljika.

-

-

SMAZATI previše pojesti, ništa ne

Vidi knjat. Da bi se spriječila prije

ostaviti. Smaza je teću kupusa, klip

sijanja sjeme pšenice umiješa se u

slanine, ovčiju glavu i cija sudžuk.

smjesu galice (kamena), klaka i

Vidi slatkoran, izišt.

luga.

-

SMLAĆEN

SMRIKOVINA

429

SMLAĆEN krupan, nezgrapan

obradi. To može biti crljenica, a ne

(ujedno i nešesan).

mora.

SMLATINA nadimak smlaćenu

SMOTKA smotana cigareta

čovjeku.

duhana.

-

-

SMLAVITI

-

brzo nešto pojesti,

-

SMRAD

-

zla, pokvarena osoba

(koja obično stvara smutnju).

uraditi i sl. Smlavija je klip slanine i ' veli da je još gladan . Vidi mlaviti.

SMRADOLUČITI

SMLIČNA s mlijekom, koja nije

smutnju, izazivati nered, omrazu ili

zašušila (odnosi se ponajviše na

svađu.

kravu). Vidi ozimačna. Kažu i za

SMRADOLUK podmuklo i

ženu koja ima mlijeka (koja može

pokvareno ponašanje kojim se

dojiti).

izaziva svađa i sukobi.

-

stvarati

-

-

SMOČITI s pomljom trošiti mrs

SMRDE osoba koj a prenosi

(smok); jesti masnoću s kruhom,

drugom ono što jeste, a još više ono

purom, krumpirom. Slično je

što nije istina. Izmišlja kako bi

smočkati (samo je tu pomIja veća).

nekoga odao i osramotio. Takva

Smočan (pogodan za jelo uz kruh,

ženska osoba je smrda. Vidi

puru i sl.). Vidi nasmočkati se,

prismrditi.

prismočiti.

SMRIČ zimzeleno drvo grmolika

SMOK mrsna hrana: slanina,

oblika, smriča. Izgovaraju i

meso, maslo, mlijeko, sir.

smričika. Plodovi su bobice koje

SMOKVA vrsta voća, odnosno

zovu smričke ili smrikinje (stavljaj u

stablo. Smokva je lipa, ali nema u

ih u rakij u). Vidi smrikovina.

njoj ručka. Sokom od nezrele

SMRDLJIKOVINA biljka koja

smokve skidaju bradavice. Ujalo mu

smrdi. Neki je zovu smrdelj.

se ka Pudaru po smokve (pola pojeo,

SMRIKOVINA

a pola mu ostalo). Dale mu se smokve

(smrike). Od nje se izrađuj u kašike,

na zalogaje (osilio se).

bukare, čanjci i sl. U istu se svrhu

SMOLJAVICA

koristi smričovina, smričkovina

-

-

-

-

-

-

smolasta zemlja,

zemlja koja zapinje za motiku pri

-

-

drvo od smreke

(drvo smriča). Dok smreka raste po planinama, smrič je na nižim

SMRSA

SOČITI

430

predjelima. Kad se meso dimi na

muždekniti se. Govore i bljuzniti.

ognjištu. neki dodaj u malo

Bljuzne kupus, ne valja.

smričovine.

SNARAMENA vidi

SMRSA zamršeni konci ili bilo što

iznadramenice.

drugo u pravom ili prikrivenom

SNERUKE suprotno od usput,

značenju. Vidi muzina.

izvan ruke; sa strane, nesruke. To mi

SMRSAK žicani kolutić za

je sneruke (nije mi pogodno, nije mi

hvatanje zečeva (zecova). Neki samo

usput) .

kažu da su sapeli žicu. Vidi ošac,

SNEVERATI se naoblačiti se tako

ploča.

da bi moglo doći do nevere. Govore i

-

-

-

-

-

SMRT prestanak života. Tko je

sneverijati se. Sneverijalo se.

jako mršav kažu da je ka smrt. Dođi

SNEŽIŠAN smeten; suprotno od

smrti pa ga !>prti. Ne triba ti druge

provećuran.

smrti. Vidi rajan.

SNIMITI

SMUCULJA

košulju 5' njega.

-

-

neotrovna zmija.

-

-

skinuti. Snimija je odma

Zovu je i plaulja te plauška.

SNIT snijet. Vidi smitIjika.

SMUNĐA TI zaboljeti tako da

SNOVANJE pripremanje pređe za

moraš ležati i ne možeš obavljati

tkanje na stanu ili tari. Tako se zovu

uobičajene poslove. Ništa je je

i neki drugi postupci, primjerice pri

smunđalo pa jon moran otić pomust

pletenju posuda šibljem. Vidi

krave.

zasnovati.

-

-

-

SMUŠTRITI prevariti, prodati

SNUBATI se hodati sporo,

nekome brus za sviću.

bezvoljno i u pravilu bez neke svrhe.

SMUTNJA svađa. Ugoniš me u

SNJIG snig, snijeg.

smutnju. Tko je svadljiv, tko znade

SO

zametnuti svađu, za njega kažu da je

ide; čovjek, krava i sL).

od smutnje.

SOČITI vlažiti, pustati tekućinu (iz

-

-

-

-

-

sol. Trče ka na so (brzo negdje

-

SMUŽDRA TI se postati poput

biljke, odnosno stabla kad se zasiječe

glavice kupusa koj a se ne ukiseli (ne

kora u proljeće). Kad se reže loza u

ode u redu), a smekša se (ruka u

proljeće, ako su već počeli teći

njega upada kad se stisne). Isto

sokovi, također so�i. Kažu da loza

-

SOČIVICA

SOPICA

43 1

plače. Soči iz rane na čovjeku ili

SOLA

životinji ako j oš nije dobro zarasla, a

krupnija koja je poput soli).

može stalno sočiti iz kroničnih rana.

2. sitna krupa.

Vidi osoč.

SOLAR

-

1 . slana (naročito ona malo

vidi balatura.

-

SOČIVICA 1 . kresa za posicanje

SOLBUN

mlina. Kažu i sačivica, sečivica te

SOLINE mjesto (kamene ploče)

sičivo.

gdje se sole ovce.

2. leća (plod biljke leće).

SOLUP

SOĆ ukras na ženskoj odjeći

SOLUPAŠ žandar (đendar)

(pregib, poprečna štrika, obično pri

između dvaju svjetskih ratova (nosio

dnu, prošivena koncem), na torbama

je duge solupe). Vidi kolaš.

i sl. Mećao se na kotule, šotane,

SOMIĆ bočni zid kuće na koji se

košulje po rukavima i sl. Vidi kalup.

oslanj aju bočni dijelovi krova

SODA

vidi kauštika.

(kantinele). Kažu i lastavica. Kakav

1 . podeblje štapina, račvasti

je oblik somića, takav je oblik i

-

-

SOJA

-

-

vidi salbun.

-

-

zali sak, zuluf.

-

-

-

štap koji služi pri tovarenj u konja ili

krova. Stare su kuće u pravilu bile na

magaradi. Izgovaraju i sojica. Sojom

dvi vode. Govori se i o somiću od

se podupre (potpavči) natovarena

kreveta.

strana dok se druga strana tovari.

SOPARAN nemrs an, posan.

Svaka odeblja štapina je soja. Dobija

Izgovaraju i suvoparan, suoparan.

je soju po kostima (štapinu po

SOPARNIK vrsta pogače koja se

leđima). Soj u kojom se potpavčuje

sprema pod pekom, začinjena je

zovu i sorača, sora, sovurača,

stučenim lukom (češnjakom).

suvorača.

SOPICA lijepo istesan četvrtast

2. drvo na koje se namatala pređa

kamen postavljen na zgodnu mjestu

prije mećanja na vratilo. Bile su

(pred kućom, pred mlinicom) da bi

dvije soje (obično pred kućom, tvrdo

se na njega moglo nešto ostaviti. To

zabodene u zemlj u) . Vidi vlačuga.

je i duguljast obrađen kamen (ili niz

3 . drvena štapina kojom se lonci

kamenih ploča) uz prednji kućni zid

pravljeni od gnjile vade s vatre

na kojemu se sjedi. Dvije susjedne

(žere), nakon pečenja.

-

-

-

SORAČA

SPEKLIATI (se)

432

kuće su znale imati spojene sopice.

SOVATI

Izgovaraj u i stopica. Vidi sinija.

devetoro se nebesa otvara. Neki

SORAČA vidi soja.

izgovaraj u covati. Vidi izasovati.

SORBULATI skuhati meko

SOVRA stol ili sinija s namirenom

(odnosi se na jaje; Stavi ga na ključ i

(postaVljenom) hranom za jelo, sofra.

dok izmoliš virovanje, gotovo je),

SOVURA kamen pogodan za

ogrušati. Kažu j na sorbulu, i u

tucanik, ujedno i sam tucanik. Zovu

meko. Oćeš li na sorbulu ili u tvrdo ?

ga l muc.

Sorbulano (skuhano na meko).

SPAJDAŠITI se udružiti se,

Naj slađe je jaje sorbulano u lugu.

sprijateljiti se, spekljati se. Vidi

SORIVEN soren, srušen. Vas san

pajdaš, sjardumiti se, skerepiti se.

ka soriven (ka satran).

SPARIĆATI

SORITI srušiti. Sorija mi se zid.

brzinu, naročito neku zelen. Vidi

SORLJATI soriti (obično naglo i

spuriti, parićati.

uz veliku buku).

SPECIJALIJA lijek (likarija).

SORTA vrsta, rod (sorta žitarice,

Dabogda potrošija za specijaliju

povrća itd.). Govori se i za čovjeka,

(kažu nekome tko nepošteno nešto

ali rjeđe. Teško je naći čovika nake

stekne, nepravedno od nekoga nešto

sorte.

uzme i sL).

-

-

-

-

-

psovati, beštimati. Suje,

-

-

-

-

-

skuhati nešto na

-

-

SOTAN željan masne hrane. Sotan

SPECIJALIST veliki stručnjak,

je onaj tko nije imao prase za klanje

majstor, meštar. Svaki dobro

pa mora jesti posnu hranu. Čak se i

obavljen posao je specijalno

mlijeko smatra mrsom, nije posan ko

obavljen. Zanovetan posao traži

ima mlijeka, tj . nije posve sotan.

specijalnog majstora.

SOTIN sa time. Ja sotin nikako ne

SPEĆA specijalna stolarska blanja

mogu biti zadovoljan.

za izradu telera.

SOTONA vrag, đavao Odlazi

SPEKLJATI (se) spetljati (se), što

sotono paklena. Izgovaraju isotonja.

znači zapetljati se, zbuniti se

Sotonjaš (zao čovjek đavliji čovik).

(zabuniti se; obično u govoru) ili

-

-

-

-

-

-

-

udružiti se (združiti se, spajdašiti

se). Slično je zapekljati (se).

SPERITI se

SPOMEN

433

Spekljan (spetljan, zapetljan,

potpiriti. Vidi praška, perača,

zbunjen, svezan). Vidi pekljati,

potakmiriti.

peklja.

SPIZA hrana, ono što se jede. Na -

SPERITI se zacrniti se od oblaka

dobroj '