Ispitna Pitanja Za Motore i Motorna Vozila

ISPITNA PITANJA SA ODGOVORIMA IZ PREDMETA MOTORI I MOTORNA VOZILA

1. Šta znači skraćenica motor "SUS"? SUS potiče od prvih slova riječi:motor sa unutrašnjim sagorjevanjem. 2. Definisati šta su motori? Motor je mašina koja neki vid energije pretvara u mehanički rad. 3. U koju grupu spadaju motori SUS? Motor sa unutrašnjim sagorjevanjem (SUS), spada u kategoriju toplotnih motora, kod kojih se hemijska energija goriva, putem sagorjevanja pretvara u toplotnu energiju koja se zatim pretvara u mehanički rad. 4. Koji dijelovi motora spadaju u nepokretne dijelove? -cilindarska glava; -cilindar; -gornji dio motorske kućice; -donji dio motorske kućice ili korito. 5. Koji dijelovi motora spadaju u pokretne dijelove? -klip; -klipnjača; -koljenasto vratilo. 6. Koja je osnovna podjela motora s obzirom na način ostvarivanja smješe i odvijanje sagorjevanja?  Na otto i dizel motore. 7. Šta su Otto motori? Otto motori su motori kod kojih se upaljenje smjese obavlja stranom energijom, odnosno pomoću varnice. 8. Šta su Dizel motori? Dizel motori su motori kod kojih se paljenje obavlja samopaljenjem samopaljenje m goriva na račun energije sabijenog vazduha.

9.Definisati stepen kompresije motora? Stepen kompresije predstavlja odnos ukupne zapremine i kompresione zapremine, odnosno pokazuje u kom odnosu je izvršeno sabijanje svježe radne materije. 10.Kako stepen kompresije utiče na termodinamički stepen iskorištenja motora? Povećanjem stepena kompresije raste termodinamički stepen iskorištenja motora. 11.Koji motori imaju veći stepen kompresije, otto ili dizel? Veći stepen kompresije imaju ima ju dizel motori. 12.Definisati šta je unutrašnja mrtva tačka, a šta spoljašnja mrtva tačka motora? UMT-unutrašnja UMT-unutrašnja mrtva tačka je najbliža tačka položaja klipa od ose koljenastog vratila. SMT-spoljašnja SMT-spoljašnja mrtva tačka, je najudaljenija tačka tačk a položaja klipa od ose koljenastog vratila. 13.Šta predstavlja takt motora i kako se dijele motori prema taktnosti? Takt-je jedan hod klipa od jedne do druge mrtve tačke, odnosno od spoljašnje mrtve tačke do unutrašnje mrtve tačke. Prema taktnosti motori se dijele na dvotaktne i četverotaktne. 14.Kod četverotaktnog motora u koliko taktova se obavlja radni ciklus, koliko hodova obavi klip i za koliko se stepeni obrne koljenasto vratilo? Radni ciklus četverotaktnog motora se obavi u četiri takta, klip obavi četiri hoda od jedne do druge mrtve tačke, a za to vrijeme se koljenasto vratilo obrne za 720 stepeni. 15.Nabroj taktove četverotaktnog motora? -takt usisavanja; -takt sabijanja ili kompresije; -takt širenja ili ekspanzije; -takt izduvavanja. 16.Kod dvotaktnog motora u koliko taktova se obavlja radni ciklus, koliko hodova obavi klip i za koliko se stepeni obrne koljenasto vratilo? Radni ciklus dvotaktnog motora se obavi u dva takta, klip obavi dva hoda od jedne do druge mrtve tačke, a za to vrijeme se koljenasto vratilo obrne za 360 stepeni.

17.Šta predstavlja preklop ventila? Preklop ventila predstavlja period tokom izmjene radne materije, kada su otvoreni i usisni i izduvni ventil. 18.Kako se mjenja opterećenje otto motora? Kod otto motora se opterećenje mijenja količinom smjese koja se ubacuje u cilindar motora, odnosno pomoću  prigušenja leptirom na usisu motora. Vrši se kvantitativna regulacija. 19.Šta predstavlja detonatno sagorjevanje kod motora i zašto je opasno? Detonantno sagorjevanje je vid nenormalnog sagorjevanja kod motora. Prilikom detonantnog sagorjevanja dolazi do paljenja goriva mimo fronta plamena uz trenutno oslobađanje velike količine toplote i veliki porast pritiska. To dovodi do mehaničkih i termičkih opterećenja dijelova motora. 20.Koji je cilj nadpunjenja kod motora? Osnovni cilj nadpunjenja je povećanje snage motora. Kod dizel motora se nadpunjenjem postiže i bolja ekonomičnost i manja toksičnost izduvnih gasova. 21.Na koji način se poboljšava loša karakteristika turbine pri malom broju obrtaja koljenastog vratila kod SUS motora? Taj problem se rješava primjenom regulisanog nadpunjenja. U primjeni su dvije vrste regulacije rada : mimoilazni ventil turbine (Wastegate) i turbine promjenljive geometrije. 22.Koja je osnovna uloga zamajca na motoru? Osnovna uloga zamajca je uravnomjerenje/uravnoteženje obrtanja koljenastog vratila motora. Takođe potpomaže  pokretanje vozila iz mjesta, savladavanje kratkotrajnih opterećenja i potpomaže rad regulatora broja obrtaja motora. 23.Zašto se postavljaju protivtegovi na koljenastom vratilu motora? Koljenasto vratilo je opterećeno izmjeničnim silama. Na njega djeluju sile s klipnjače, a zbog rotacije djeluju i centrifugalne sile, pa je vratilo opterećeno na savijanje i torziju. Ovako nepovoljno opterećenje zahtjeva vrlo dobro uravnoteženje njegovih masa. Uravnoteženje masa važno je za rad motora, jer neuravnoteženo vratilo stvara vibracije koje mogu dovesti i do loma vratila ili drugih dijelova motora. Znači poseban problem konstrukcije vratila je njegovo statičko i dinamičko uravnoteženje, jer na njega djeluju dinamičke sile koje izazivaju opasna naprezanja i vibracije. Prednji kraj koljenastog vratila služi za pogon  pomoćnih uređaja (ventilatora, pumpi), i to kod automobilskih motora. Zadnji kraj daje snagu preko spojnice  prema sistemu prenosa obrtnog momenta do točkova.

24.Šta pokazuje šema razvoda motora? Razvodni mehanizam treba da omogući izmjenu radne materije u cilindru motora na kraju svakog radnog procesa. Ta se izmjena, odnosno razvod radne materije, kod četverotaktnih motora danas vrši isključivo pomoću ventila,  bregastog vratila i elemenata za prenos pomaka s brijega na ventil. Usisni ventil treba za vrijeme usisa propustiti što veću količinu svježe radne materije u cilindar, dok izduvni ventil treba tokom izduvavanja omogućiti što  potpunije isticanje izduvnih gasova iz cilindra. Kako se ni kod ijedne konstrukcijske izvedbe ventili ne otvaraju naglo, nego postupno, tačke otvaranja i zatvaranja ventila treba postaviti ispred, odnosno iza gornje i donje mrtve tačke, tako da uglovi otvorenosti ventila budu veći od 180 º KV. Što su krivulje podizanja ventila strmije, to je  bolje punjenje cilindra. S druge strane, položenije krivulje doprinose tišem radu ventila. Da li će motor biti elastičan i pogodan za ugodnu vožnju s rijetkim prebacivanjem ručice mjenjača iz brzine u brzinu, ili će pak biti dobar za najveću moguću snagu, ali samo u relativno uskom području pri visokim brzinama vrtnje, to će u najvećoj mjeri zavisti upravo o razvodnom dijagramu-šemi razvoda motora. Međutim za ovakvo prosuđivanje karaktera motora nisu mjerodavni razvodni uglovi (uglovi otvaranja i zatvaranja ventila), nego površine na razvodnom dijagramu-šemi razvoda. 25.Čime se vrši prenos rotacionog kretanja sa koljenastog vratila (radilice) do bregaste osovine? Pogon bregastog vratila se vrši : zupčanicima, lancem, zupčastim remenom. 26.Šta je posljedica istrošenih ili otvrdnulih brtvi (gumice) stabla ventila? Povećana potrošnja ulja i debele naslage skorenog ulja na usisnim ventilima (kod automobilskih i preko 5 mm debljine). 27.Da li su većeg prečnika usisni ili izduvni ventili na motoru i zašto? Usisni ventili su uvijek većeg prečnika iz razloga otežanog punjenja cilindra motora svježom radnom materijom u odnosu na izbacivanje produkata sagorjevanja iz cilindra. 28.Koji dio motora SUS pretvara pravolinijsko kretanje klipa u kružno kretanje koljenastog vratila? Klipnjača. 29.Koji elementi su sastavni dijelovi klipne grupe SUS motora? U klipnu grupu se ubrajaju : klip, klipni prstenovi, osovinica klipa, osigurači osovinice klipa. 30.Na slici je data šema sistema za podmazivanje motora. Objasni princip rada i navedi pojedine elemente? 1) usisna korpa sa sitom; 2) uljna pumpa; 3) regulator pritiska ulja; 4) prečistač; 5) davač temperature;

6) davač pritiska; 7) fini prečistač; 8) termostat; 9) hladnjak; 10) glavna uljna magistrala; 11) kanal za dovod ulja u oslonačke ležajeve koljenastog vratila; 12) kanal za dovod ulja u leteće ležajeve koljenastog vratila; 13) kanal za dovod ulja u ležajeve bregastog vratila; 14) kanal za dovod ulja u klackalice ventila; 15) podmazivanje cilindra prskanjem; 16) čep; 17) mjerač nivoa; 31. Na slici je data šema sistema hlađenja sa osnovnim dijelovima. Objasni princip rada? 1)cirkulaciona pumpa (centrifugalnog tipa); 2)glavna cijev za ravnomjeran dovod rashladne tečnosti do svih cilindara; 3)rashladni prostor u bloku motora; 4)rashladni prostor u glavi motora; 5)izlaz zagrijane vode iz glave; 6)termostat; 7)izmjenjivač toplote-hladnjak; 8)vod kratkog toka; 9)ventilator; 10)remenica za pogon pumpe;

11)hladnjak ulja-opciono kod forsiranih motora; 12)ekspanzioni sud koji skuplja pare tečnosti i nakon hlađenja vraća kondenzat u sistem; 13)davač temperature (elektrorezistivni termistorskog tipa); Rashladna tečnost cirkuliše pod dejstvom cirkulacione pumpe (1), i struji kroz prostor oko cilindara (3), i kroz glavu motora (4), odvodeći toplotu sa ovih elemenata. Zagrijana tečnost se hladi u hladnjaku-izmjenjivaču toplote (7), pomoću struje vazduha koju obezbjeđuje ventilator (9). Ohlađena voda se iz donje komore hladnjaka vodi u cirkulacionu pumpu. Opciono, rashladna tečnost prolazi kroz hladnjak ulja (11), ukoliko postoji i ako je tipa uljerashladna tečnost. Temperatura motora se održava regulacijom protoka protoka vode kroz hladnjak pomoću termostata, najčešće-dvoventilskog tipa. Dok je temperatura tečnosti niža izlazni ventil termostata prema hladnjaku je zatvoren, tako da tečnost struji kroz otvoreni ventil kratkog toka i vod kratkog toka (8), direktno u  pumpu, mimo hladnjaka. Kada se dostigne radna temperatura (85-90ºC), dilatacioni element termostata se širi, zatvarajući ventil kratkog toka i otvarajući izlazni ventil prema hadnjaku. Dilatacioni element termostata može biti sa tečnim punjenjem, gdje tečnost isparava na temperaturi regulacije šireći dilatacioni element koji je izveden u vidu mijeha. Danas se češće koristi termostat sa čvrstim punjenjem-voskom, koji se pri topljenju na temperaturi regulacije znatno širi pokrećući ventile termostata. Termostat sa čvrstim punjenjem je pouzdaniji i precizniji u radu, te manjih gabarita. 32.Sa kolikom vrijednošću koeficijenta viška vazduha katalizator ima najveću mogućnost transformacije štetnih gasova, pa time i najbolji ekološki efekat? Kada je koeficijent viška vazduha jednak 1. 33.Kako se dijele sistemi ubrizgvanja kod otto motora prema načinu ubrizgavanja? Sistemi sa kontinualnim, grupnim ubrizgavanjem i sekvencijalnim ubrigavanjem. 34.Koja se alternativna goriva koriste za motorna vozila? Alternativna goriva koja se koriste u motornim vozilima su : -tečni naftni plin-LPG; -komprimovani prirodni plin-CNG; -etanol; -biodizel; -hidrogen-gorive ćelije. 35.Koji vodovi plina su vodovi niskog pritiska (u vozilima koja kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? Vodovi niskog pritiska su od isparivača-regulatora do mješača odnosno motora.

36.Koji vodovi plina su vodovi visokog pritiska (u vozilima koja kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? Vodovi visokog pritiska su vodovi od priključka za punjenje do rezervoara, od rezervoara do prečistača sa elektromagnetnim ventilom za plin, od ventila za plin do reduktora-isparivača. 37.Koji materijali se mogu koristiti za izradu vodova plina visokog pritiska (u vozilima koja kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? Za izradu vodova visokog pritiska se koriste bakar, bakarne legure i nerđajući čelik. 38.Čime smije biti izvedeno spajanje dijelova vodova visokog pritiska izrađenih od bakra (u vozilima koja kao  pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? Vodovi visokog pritiska od bakra se spajaju dijelovima za spajanje izrađenim od legure bakra. 39.Čime smije biti izvedeno spajanje dijelova vodova niskog pritiska (u vozilima koja kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? Vodovi niskog pritiska se spajaju navojem ili obujmicama. Spojevi moraju biti nepropusni. Obujmice moraju biti samokočne da ne dođe do nekontrolisanoga popuštanja. 40.U kojim motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem se kao pogonsko gorivo može koristiti tečni naftni plin LPG? U otto motorima se može koristiti LPG. 41.Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi LPG kolika smije biti maksimalna napunjenost rezervoara? Rezervoar plina za LPG ne smije biti napunjen više od 80% od njegove zapremine. 42.Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi CNG (Compressed Natural Gas), kolika smije biti maksimalna napunjenost rezervoara (pritisak)? Rezervoar plina za CNG smije biti napunjen da pritisak ne prelazi 22 MPa (220 bar). 43.Kakav je to sistem ubrizgavanja goriva (Common Rail)? Sistem ubrigavanja koji se primjenjuje na dizel motorima. Ovaj uređaj se još naziva i uređajem za ubrizgavanje sa rezervoarom goriva pod visokim pritiskom. Zbog toga što je pritisak za cijelo vrijeme ubrizgavanja goriva stalan, naziva se i ubrizgavanjem sa stalnim pritiskom. 44.Kod koje vrste motora se upotrebljava Common rail sistem? Common rail sistem ubrizgavanja se primjenjuje na dizel motorima.

45.Na koji način se može startovati motor SUS? Startovanje motora može da se obavlja elektropokretačima ili pneumatski pomoću komprimovanog vazduha. 46.U kojim elementima izduvnog sistema se obavlja hemijska obrada gasova? U katalizatorima se obavlja hemijska obrada izduvnih gasova. 47.Koji gasovi se obrađuju u trokomponentnim katalizatorima otto motora? U trokomponentnim katalizatorima otto motora se obrađuju ugljen monoksid, ugljovodonici i azotni oksidi. 48.Na slici je data šema sistema napajanja dizel motora gorivom (linijska pumpa). Objasni princip rada? 1)motor; 2)pumpa visokog pritiska; 3)varijator ugla; 4)pumpa niskog pritiska sa separatorom vode; 5)regulator broja obrtaja; 6)komandna poluga; 7)pneumatski kondenzator; 8)prečistač goriva (fini); 9)vod visokog pritiska; 10)brizgač; 11)povratni vod. Gorivo se iz rezervoara, posredstvom napojne pumpe ili pumpe niskog pritiska (4), i prečistača goriva (8) doprema u pumpu za ubrizgavanje ili pumpu visokog pritiska (2). Pumpa visokog pritiska ostvaruje potiskivanje goriva pod visokim pritiskom koji je potreban za ubrizgavanje i vrši regulaciju ubrizgane količine goriva. Iz  pumpe visokog pritiska se gorivo posredstvom vodova visokog pritiska (9) vodi ka brizgačima pojedinih cilindara (10). Pod dejstvom pritiska goriva odiže se iglica brizgača otvarajući mlaznicu čiji je vrh u komori sagorjevanja i gorivo se u vidu raspršenog mlaza ubrizgava u radni prostor motora. Za povratak viška goriva koje nije ubrizgano ili prođe kroz nezaptivena mjesta, služe povratni vodovi (11). Varijator ugla predubrizgavanja (3), sa porastom  broja obrtaja vrši zakretanje vratila pumpe i time povećava ugao predubrizgavanja. Regulator broja obrtaja (5), ima osnovni zadatak da reguliše maksmimalni broj obrtaja motora kako bi se motor zaštitio od mogućeg  prekoračenja dozvoljenog broja obrtaja i havarije usled porasta inercijalnih sila.

49.Na slici je data šema Common rail sistema za napajanje dizel motora gorivom.  Navesti glavne dijelove sistema i objasniti princip rada? Glavni dijelovi su : 1)pumpa visokog pritiska; 2)elektromagnet za isključivanje elemenata pumpe visokog pritiska; 3)elektromagnetni ventil za kontrolu pritiska goriva; 4)prečistač goriva; 5)rezervoar goriva sa grubim prečistačem i dobavnom pumpom; 6)elektronska upravljačka jedinice (EUJ); 7)akumulatorska baterija; 8)zajednička magistrala (common rail); 9)davač pritiska u magistrali; 10)davač temperature goriva; 11)brizgači; 12)davač temperature motora; 13)davač ugla koljenastog vratila i broja obrtaja; 14)davač položaja pedale gasa; 15)davač položaja bregastog vratila; 16)protokomjer usisnog vazduha; 17)davač pritiska vazduha (nadpunjenja); 19)turbokompresor; Iz rezervoara goriva (5), napojna pumpa (obično krilnog tipa), doprema gorivo preko finog prečistača (4), u  pumpu visokog pritiska (1). Pumpa visokog pritiska, najčešće klipno-radijalnog tipa, neprekidno potiskuje gorivo i ostavruje visoki pritisak goriva u akumulatoru (8), izvedenom u obliku magistralne cijevi koja se proteže duž motora i naziva se common rail (zajednička magistrala). Odatle i potiče naziv ovakvog sistema ubrizgavanja. Pritisak goriva u magistrali se održava na željenom ivou posredstvom regulatora pritiska (3), koji je pod

kontrolom EUJ, tako da vrijednost pritiska ne zavisi od brzinskog režima rada motora, već je predmet regulacije i memorisana je u memoriji računara u vidu mape podataka. Senzor pritiska (9), daje EUJ preciznu informaciju o veličini pritiska u magistralnom vodu. Magistralni vod je, takođe, zaštićen od prevelikog pritiska prelivnim ventilom. Gorivo se iz magistrale vodi relativno kratkim cijevima visokog pritiska do pojedinih brizgača (11), i ubrizgava u radni prostor motora. Rad brizgača je kontrolisan od strane EUJ koja prima signale većeg broja davača, obrađuje ih i formira izlazne signale za otvaranje brizgača i upravljanje radom pumpe visokog pritiska. 50.Objasniti pojam:benzinski motor sa regulisanim trokomponentnim katalizatorom? Regulisani trokomponentni katalizator se sastoji od dvije lambda sonde. Prva lambda sonda je upravljačka i ona daje signal centralnoj procesorskoj jedinici da obogati ili osiromaši smjesu. Druga lambda sonda je kontrolna i ona služi za kontrolu rada katalizatora (EOBD dijagnostika). Ako katalizator ispravno radi na izlazu mora da bude manje kiseonika nego na ulazu-troši se na oksidaciju nesagorjelih komponenti (CO, CH). Ovakav sistem se naziva regulacija u povratnoj sprezi na bazi lambda=1. Signal s lambda sonde je oscilatornog karaktera. Starenjem katalizatora rastu amplitude na drugoj lambda sondi. Kada vrijednosti amplitude premaše određene vrijednosti koje se nalaze u memoriji računara tada sistem samokontrole upali upozoravajuću lampicu (MIL). 51.Objasniti pojam:benzinski motor sa neregulisanim katalizatorom? Benzinski motori sa neregulisanim katalizatorom su motori koji imaju katalizator, ali nemaju kontrolu rada katalizatora u povratnoj sprezi. Za ovakve motore prilikom ispitivanja izduvne emisije primjenjuju se pravila kao za motore bez katalizatora 52. Na slici je prikazana šema paljenja kod otto motora sa konvencionalnim indukcionim kalemom. Objasniti  princip rada?

1)akumulator; 2)prekidač za starti uključenje sistema paljenja; 3)indukcioni kalem za pljaenje; 4)razvodnik paljenja; 5)kondenzator; 6)prekidač; 7)svjećice. Razlikuju se dva kola struje : primarno kolo (kolo niskog napona) i sekundarno kolo (kolo visokog napona). Primarno kolo polazi od pozitivnog pola akumulatorske baterije (1), i preko kontakt ključa-glavnog prekidača za uključenje sistema (2), ide preko balastnog otpornika primarni namotaj indukcionog kalema (3), a zatim preko  prekidača (6), na masu, čime je kolo zatvoreno. Paralelno sa kontaktima prekidača vezan je kondenzator paljenja (5).

Sekundarno kolo polazi od sekundarnog namotaja indukcionog kalema čiji je jedan kraj spojen sa primarom (u stvari preko primara sa masom), a sa drugog kraja se sekundarna struja visokonaponskim kablovima vodi do kape razvodnika paljenja i razvodi do centralnih elektroda pojedinih svjećica (7). Bočne elektrode svijećica su spojene sa masom tako da se preko varnice zatvara sekundarno kolo. Indukcioni kalem ili bobina je, dakle transformator koji se sastoji od primarnog i sekundarnog namotaja, namotanih na jezgro od mekog lameliranog gvožđa. Primarni namotaj ima manji broj navojaka deblje žice (250400 navojaka žice, prečnika 0,6-0,8 mm), a sekundarni više navojaka tanje žice (20.000-30.000 navojaka žice,  prečnika oko 0,1 mm). Odnos broja navojaka sekundara i primara, obično se kreće između 50 i 150. Jezgro i namotaji su međusobno izolovani, sve je postavljeno u kućište, zaliveno transformatroskim uljem i hermetički zatvoreno. Razvodnik paljenja (4), obavlja više funkcija. U njegovom kućištu postavljen je prekidač čiji se kontakti (platinska dugmad), otvaraju pod dejstvom bregova na vratilu razvodnika, čime se prekida kolo struje primara. Po  prolasku bregova kontakti se zatvaraju pod dejstvom opruge (najšešće fleksione) i tada se primarna struja ponovo uspostavlja. Broj bregova na vratilu razvodnika odgovara broju cilindara motora, odnosno, u toku jednog obrtaja vratila platinska dugmad se toliko puta otvaraju i zavaraju. Gornji dio razvodnika služi za razvođenje visokog napona na pojedine svjećice po redosledu paljenja i često se naziva-kapa razvodnika paljenja. Kapa je izgrađena od izolacionog materijala i u nju su periferno uliveni kontakti na koje su priključeni visokonaponski kablovi pojedninih svjećica. Visoki napon se iz sekundara indukcionog kalema dovodi, posredstvom centralnog priključka na kapi i grafitne četkice, na rotirajući pipak (razvodnu ruku), koji rotira zajedno sa vratilom razvodnika i razvodi struju na kontakte pojedinih svjećica. Između razvodne ruke i kontakata svjećica u kapi razvodnika ne ostvaruje se klizni kontakt kako bi se sprječilo trošenje, već postoji mali zazor koji se premošćuje putem varnice. Gubitak energije usled toga je zanemarljivo mali s obzirom na mali zazor  i nizak (atmosferski) pritisak u toj sredini. Kada su platinska dugmad zatvorena kroz primarni namotaj indukcionog kalema protiče struja koja obrazuje jako magnetno polje u gvozdenom jezgru bobine. U trenutku razdvajanja platinskih dugmadi, pod dejstvom brega na vratilu razvodnika, dolazi do relativno brzog smanjenja primarne struje, a time i promjene magnetnog fluksa, čime se izaziva indukcija visokog napona u sekundarnom namotaju. Visoki napon se odvodi na centralnu elektodu svjećice u cilindru motora koji je na paljenju, gdje izaziva varnicu i upaljenje smjese. Posle toga proces se  ponavlja, stim što se visoki napon odvodi na svjećicu narednog cilindra prema redosledu paljenja. 53.Šta mjeri lambda sonda? Sadržaj kisika u izduvnim gaovima. 54.Koje se vrste lambda sondi ugrađuju u vozila, obzirom na tip signala koji daju? Dvostepena-klasična; Širokopojasna lambda sonda. 55.Koji motor emituje više ugljen monoksida? Benzinski motor  56.Koji motor sadrži manje ugljen monoksida u izduvnim gasovima i zašto?

Dizel motori, zato što mu se radni proces odvija sa većom količinom vazduha (višak vazduha).

III-POZNAVANjE VOZILA 99.Na kojim pogonskim osovinama se obavezno upotrebljavaju sinhroni (homokinetički) prenosnici? Sinhroni zglobni prenosnik (homokinetički prenosnici), se obavezno primjenjuju kod pogona upravljačkih točkova. 100.Iz kojih podsistema se sastoji kočioni sistem? U opštem slučaju, kočni sistem se sastoji od sledećih podsistema : -podsistem za radno kočenje; -podsistem za pomoćno kočenje; -podsistem za parkirno kočenje; -podsistem za produženo (dugotrajno) kočenje; 101.Šta je pomoćna, a šta parkirna kočnica i kako se konstrukciono rješava na putničkim vozilima? U slučaju otkaza sistema za radno kočenje, pomoćno (rezervno) kočenje mora da omogući da vozilo može da se zaustavi na razumnom rastojanju. Pri tome se smatra da u sistemu za radno kočenje, u bilo kom trenutku nema više od jednog otkaza. Parkirno kočenje mora da omogući zadržavanje vozila u mjestu, na podužnom nagibu ili usponu, čak i ako vozač nije u vozilu. Pri tome se radni dijelovi u blokiranom stanju zadržavaju čisto mehaničkim putem. Kod putničkih vozila prenosni mehanizam je mehanički s djelovanjem na zadnje točkove.  Najčešće se parkirna kočnica može aktivirati i pri kretanju vozila i u tom slučaju parkirna kočnica preuzima i ulogu pomoćne kočnice. 102.Šta se podrazumjeva pod pojmom sistem za dugotrajno kočenje i na kojim vozilima se ovakav sistem koristi? Kočnica za dugotrajno kočenje (usporač), je namjenjena blagom, dugotrajnom kočenju pri kretanju vozila na dužim padovima. Njeno obavezno postojanje je propisano za vozila većih ukupnih masa (preko 5 tona). 103.Na slici je data šema pneumatske kočne instalacije. Objasniti princip rada?

a)snadbijevanje energijom (sabijanje vazduha);

 b)rezervoari; c)kočni ventili; d)uređaj za kontrolu i napajanje priključnog vozila; e)regulatori kočne sile; f)izvršni organi (kočenje točkova); 1. kompresor; 2. regulator pritiska; 4.četverokružni zaštitni ventil; 5.rezervoar komprimiranog vazduha; 6.spojnička glava napojnog voda; 7.drenažni ventil; 8.nepovratni ventil; 10.ručni kočni ventil; 11.prikolični komandni ventil; 12.spojnička glava komandnog voda; 14.prednji točkovi; 15.automatski regulator sile kočenja u zavisnosti od opterećenja (ARSK); 16.zadnji točkovi; 17.kočni ventil radne kočnice; 18.kočni cilindri prednjih točkova; 20.kočni cilindri zadnjih točkova (tristop); 26.ventil puno/prazno; 27.drugi potrošači.

Princip funkcionisanja pneumatskih prenosnih mehanizama : Podsistem za pripremu komprimiranog vazduha predstavlja osnovu svakog pneumatskog prenosnog mehanizma.  Najvažniji dio ovog podsistema predstavlja kompresor (1). Zadatak kompresora je da sabija vazduh do radnog  pritiska prenosnog mehanizma. Najčešće se upotrebljavaju klipni kompresori, jedno ili dvocilindrični, sa vazdušnim ili vodenim hlađenjem. Rad kompresora-pritisak u instalaciji reguliše se regulatorom (2). Po dostizanju nominalnog pritiska regulator spaja potisnu granu kompresora sa atmosferom, dok kod savremenih konstrukcija sa usisom kompresora. Čim pritisak padne ispod propisane vrijednosti kompresor ponovo počinje punjenje instalacije. Prečistač i sušač vazduha se kod novih konstrukcija izrađuju jedinstveno sa regulatorom pritiska. Pravilnikom ECE br.13 je propisano da pneumatski prenosni mehanizmi imaju više nezavisnih grana sa ciljem obezbjeđenja propisanih preostalih performansi u slučaju da dođe do otkaza u jednoj od grana (npr.pada pritiska usled kidanja cijevi). Na poziciji (4), prikazan je četverokružni zaštitni ventil koji omogućava održavanje pritiska radnog medija kod četverogranih prenosnih mehanizama u slučaju da u jednoj od grana dođe do pojave otkaza. Zaštitni ventili se izvode i kao trokružni za trograne prenosne mehanizme. U ovom je slučaju jedna grana rezervisana za napajanje sistema ručnog kočenja (10), dvije za radno kočenje (17), dok je četvrta grana rezervisana za druge potrošače (27). Sabijeni vazduh se pohranjuje u rezervoare (5). Rezervoari moraju biti dimenzionisani tako da poslije osam aktiviranja komande radne kočnice (puni hod), preostali vazduh obezbjedi ostvarivanje performansi najmanje na nivou propisanih za pomoćno kočenje. Rezervoari moraju biti postavljeni tako da svi vodovi budu nagnuti prema njemu, kako bi se omogućilo sigurnije odvođenje kondenzata uz pomoćnih drenažnih ventila (7), u posljednje vrijeme skoro isključivo automatskih. Kada se ukaže potreba za kočenjem vozila vozač pritiskom na pedalu kočnog ventila (17) propušta vazduh u kočne silindre prednjih i zadnjih kočnica, kao i prema komandnom ventilu priključnog vozila (11), usled čega dolazi do aktiviranja kočnica. U cilju  povećanja bezbjednosti omogućeno je aktiviranje komandnog ventila prikolice iz obe grane kočnog sistema vozila. Veza između vučnog i priključnog vozila je obavezno, dvovodna. Napojni vod (crveni), služi za stalno napajanje instalacije prikolice, dok se komandnim vodom (žuti) dovodi sabijeni vazduh samo u toku kočenja. Kočni cilindri se izvode kao klipni ili membranski.Membranski cilindri su kompaktniji, a omogućavaju i konstrukcijsko povezivanje sa opružnim akumulatorima, u tzv. tristop cilindre, pa se u novije vrijeme izuzetno mnogo koriste. Na zadnjim kočnicama se koriste automatski regulatori kočnih sila (15). Istovremeno se utiče iz automatskog regulatora sile kočenja (15) preko komandnog voda ventila puno/prazno (26), koji je obično integrisan u kočni ventil motornog vozila. Time je kočni pritisak prednje osovine prilagođen stanju opterećenja vozila (pretežno kod teretnih vozila). 104. Na slici je dat kombinovani ili tristop kočni cilindar. Objasniti princip djelovanja? a)Kočni sistem radne kočnice : Pri aktiviranju kočnog sistema radne kočnice, sabijeni vazduh struji preko priključka 11 u prostor A, opterećuje membranu (d), i potiskuje klip (a), suprotno dejstvu sile potisne opruge (c), na desno. Sila nastala preko klipnjače (b), djeluje na kočnu polugu sa podešavanjem, a time i na kočnicu točka. Pri pražnjenju prostora A, pritisna opruga (c), vraća klip (a), kao i membarnu (d), u njihovu polaznu poziciju. Membranski cilindar tristop-cilindar je po svojoj funkciji potpuno nezavisan od opružnog dijela.  b)Kočni sistem parkirne kočnice : Pri aktiviranju kočnog sistema parkirne kočnice, prazni se preko priključka 12, djelimično ili sasvim prostor V, koji je pod pritiskom. Pri tome djeluje sila otpuštajuće pritisne opruge (f), preko klipa (e), i klipnjače (b), na kočnicu u točku.

Maksimalna sila kočenja opružno akumulacionog dijela postiže se pri potpunom pražnjenju prostora V. Pošto se kočna sila u tom slučaju dobija isključivo mehanički od pritisne opruge (f), opružni dio se smije primjeniti za kočni sistem parkirne kočnice. Za otpuštanje kočnice, prostor B se preko priključka 12 ponovo puni. c)Mehaničko otkočivanje (otpuštanje) : Tristop-cilindar je opremljen za nužne slučajeve mehaničkim otpuštanjem opružno-akumulacionog dijela. Pri  potpunom gubitku pritiska na priključku 12, može se odvrtanjem vijka (g) kočni sistem ponovo otkočiti 105.Na slici je data šema hidrauličnog i mehaničkog prenosnog mehanizma kočnog sistema. Objasniti princip rada? Sistem kočenja sastoji se iz radne kočnice koja je hidruličkog tipa. Radna kočnica ima dvije nezavisne grane A i B. Grana A djeluje na prednje točkove, dok grana B djeluje na zadnje. Osnovna suština posebnih cirkulacionih krugova je da ukoliko dođe do otkaza u sistemu (pucanje jednog od hidrauličkih crijeva), ostaje da funkcioniše drugi krug sa smanjenim performansama. Ovo je propisano ECE Pravilnikom 13. Na zadnjoj osovini može se primjeniti ventil opterećenja koji reguliše silu kočenja na zadnjim točkovima u funkciji opterećenja. Ovi sistemi su hidrostatički i kod njih se komanda dovedena na pedalu kočnice u glavnom kočionom cilindru pretvara u hidrostatički pritisak. Ovaj pritisak se potom vodovima (cijev, crijevo), prenosi do kočnih cilindara. U kočnim cilindrima, a kao rezltat dejstva pritiska na klip, stvara se sila koja aktivira kočnice. Uglavnom se hidraulički prenosni mehanizam izvodi sa servo dejstvom. Prenosni mehanizam parkirne kočnice je mehanički i djeluje samo na zadnje točkove. 106.Koje su osnovne geometrijske veličine upravljačkih točkova? Osnovne geometrijske veličie upravljačkih točkova su : -ugao nagiba točka; -ugao nagiba osovinice rukavca; -ugao zatura osovinice rukavca; -ugao konvergencije. 107.Koji elementi čine električnu instalaciju na vozilu?  Najznačajniji elementi koji čine električnu instalaciju na vozilu su: 1.generator; 2.baterija; 3.električna instalacija;

-kablovi; -električne spojnice i osigurači; -prekidači i releji; -davači; 4. električni potrošači; -elektromotori (posebno važan elektropokretač); -ostali potrošači (grijači, lampe, komunikacioni uređaji itd); 5. elektronski potrošači -senzori; -mikroprocesori; -releji; 108.Šta je to klirens vozila? Klirens vozila je normalno rastojanje između horizontalne podloge i najniže tačke na vozilu. 109.Koje vrste spojnice se koriste u transmisijama vozila? U transmisijama vozila koriste se sledeće spojnice: -frikcione; -hidrodinamičke; -elektromagnetne; 110.Koji su sastavni dijelovi hidrodinamičkog pretvarača-mjenjača? Sastavni dijelovi hidrodinamičkog pretvarača-mjenjača su : -pumpno kolo; -turbinsko kolo; -stator (reaktorsko kolo);

111.Koja je uloga mjenjača na vozilu? Mjenjač kao element transmisionog mehanizma ima veoma odgovornu i značajnu ulogu : 1. omogućava racionalno i ekonomično iskorištenje snage motora zavisno od uslova eksploatacije; 2. transformiše/pretvara obrtni moment motora prenoseći ga dalje preko transmisije na točkove, te tako omogućava savlađivanje otpora kretanja i uspona; 3. omogućava izbor brzine kretanja vozila po želji, a u okviru raspložive snage motora i uslova eksploatacije; 4. omogućava dostizanje maksimalnih ubrzanja u svakom stepenu prenosa-omogućava lako manevrisanje vozilom naprijed i nazad; 5. omogućava prazan hod, odnosno razdvajanje pogonske veze motora sa točkovima i pored uključene spojnice. 112.Koji su sastavni dijelovi transmisije? Sastavni dijelovi transmisije su : -spojnica; -mjenjački prenosnik; -zglobni prenosnik; -glavni prenosnik; -diferencijalni prenosnik; -pogonska vratila; 113.Kako se dijele razvodnici pogona prema načinu rada? Prema načinu rada razvodnici pogona se dijele na : -za stalno razvođenje obrtnog momenta; -za povremeno razvođenje obrtnog momenta. 114.Koji su glavni podsklopovi pogonskog mosta? U sastav pogonskog mosta ulaze : -glavni prenosnik;

-diferencijalni prenosnik; -pogonska poluvratila; -bočni reduktori (ako su ugrađeni); 115.Koja je uloga diferencijala na vozilu? Diferencijal je uređaj koji omogućava dijeljenje obrtnog momenta izlaznog pogonskog vratila. Diferencijalni  prenosnici se izvode kao asimetrični kada razvode obrtni moment nejednako i simetrični kada razvode obrtni moment u jednakim dijelovima na jednu i drugu stranu. 116.Koji elementi čine sistem za upravljanje vozila? Sistem za upravljanje vozila čine : -poluga upravljača; -podužna gurajuća spona; -poluga glavčine točka; -poprečna spona (jednodjelna); 117.Koji su glavni elementi sistema upravljanja?

 poluga upravljača (6);  podužna gurajuća spona (7);  poluga glavčine točka (8);  poprečna spona (jednodjelna) (9); glavčina točka (10); hidraulička pumpa (11); rezervoar ulja (12); točak upravljača (13);  prenosni mehanizam (14);

uređaj za pojačanje sile zakretanja (15); 118.Šta znači skraćenica ESP (Eletronic Stability Program) kod vozila? Elektronska kontrola stabilnosti je računarom upravljan sistem na vozilu čiji je osnovni zadatak da obezbijedi sigurno upravljanje vozilom i spriječi zanošenje. Kada ESP detektuje gubitak kontrole nad upravljanjem on automatski nezavisno koči pojedine točkove vozila u cilju održavanja željenog pravca kretanja. 119.Kako se izvodi prenosni podsistem kod sistema kočenja? Prenosni mehanizam je dio kočnog sistema koji ima zadatak da impuls aktiviranja prenese od komande do kočnice. Prenosni mehanizam se dijeli na : -mehanički mehanizam; -hidraulički mehanizam; -pneumatski mehanizam; -kombinovani mehanizam; 120.Šta je ABS (Anti Block Braking System) sistem? ABS sprečava blokiranje točkova. Vozio sa ABS-om zadržava pravac i upravljivost. Čak i u uslovima paničnog kočenja pri uslovima smanjenog koeficijenta prianjanja između pneumatika i podloge. Zaustavna putanja je kraća nego kod blokade točkova. ABS sistem se sastoji od senzora ugaonih brzina točka koji šalju signal CPU (centralnoj procesorskoj jedinici), a ona formira izlazni signal prema izvršnim organima koji formiraju silu kočenja. 121.Kakva je uloga ARSK ventila kod vozila? Automatska regulacija sile kočenja u zavisnosti od opterećenja vozila. 122.Kako se izvode trajni usporači na vozilima? -motorski usporači; -elektrodinamički; -hidrodinamički. 123.Šta su kontrolno-signalni uređaji i koji kontrolno signalni uređaji se koriste na putničkom vozilu? Kontrolno-signalni uređaji se nalaze na instrument tabli, a njihova je svrha da vozača informiše o stanju pojedinih komponenti vozila. Njihov broj i raspored zavisi od vrste vozila i od nivoa opreme kojom to vozilo raspolaže. Na

 putničkom vozilu kontrolno-signalni uređaji su : brzinomjer, mjerač temperature rashladne tečnosti, mjerač nivoa goriva; mjerač pređenih kilometara, lampica dugog svjetla, lampica nivoa ulja u motoru. 124.Koja je osnovna uloga glavne spojnice u sistemu prenosa snage na motornom vozilu? Da spoji ili prekine tok snage između motora i ostalih sklopova prenosnika snage. 125.Koji je osnovni zadatak mjenjačkog prenosnika (mjenjača)? Osnovni zadatak mjenjačkog prenosnika je da pri prenosu snage izvrši promjenu njenih parametara (obrtnog momenta i broja okretaja), dovodeći ih na nivoe koji odgovaraju trenutnim potrebama pogonskog mosta, odnosno trenutnim vrijednostima otpora na pogonskim točkovima. 126.Šta je osnovna karakteristika asinhronih zglobnih prenosnika (kardanska vratila)? Osnovna karakteristika asinhronih zglobnih prenosnika je promjenljivost ugaone brzine. Ova promjenljivost ugaone brzine je veća ukoliko je veći radni ugao. 127.Opisati oznaku pneumatika 175/65 R13 82 H? 175-nazivna širina pneumatika; 65-odnos visine i širine pneumatika H/B = 65%; R-radijalni pneumatik; 82-indeks nosivosti (475 kg); H-slovna oznaka za maksimalnu brzinu (210 km/h); 128.Prilikom jednakih gabaritnih i težinskih parametara vozila, vozilo sa prednjom vučom u odnosu na zadnju vuču ima? a)mogućnost da savlada veći uspon;  b)može da savlada veći uspon; c)nema uticaja koji su točkovi vučni, bitna je jedino raspodjela masa.  Nema uticaja koji su točkovi vučni, bitna je jedino raspodjela masa. 129.Koja je funkcija ugla zatura osovine točka?  Nakon izlaska iz krivine vraća točkove u položaj za pravolinijsko kretanje. 130.Šta čini noseću strukturu vozila?

Okvir (šasija, ram) i karoserija. 131.Objasniti pojam samonoseća karoserija? Kod nekih vozila funkciju okvira u potpunosti preuzima karoserija i na sebe preuzima sva opterećenja koja se  javljaju pri kretanju. Ovakve konstrukcije nazivaju se samonoseće karoserije. 132.Koji su osnovni zadaci sistema upravljanja? Osnovni zadatak sistema upravljanja je da omogući promjenu pravca kretanja vozila. Pored ovog osnovnog zadatka sistem upravljanja treba da ispuni i druge zahtjeve : -dobre manevarske sposobnosti; -male vrijednosti sila na točku upravljača; -što manje bočno klizanje točkova; -spontano vraćanje točkova u neutralni položaj; -što manje prenošenje udara sa upravljačkih točkova; -visoka pouzdanost i dug vijek. 133.Sistem oslanjanja se sastoji iz tri osnovna podsistema. Navedi ih? -mehanizam za vođenje točka; -elastični oslonci; -elementi za prigušenje 134.Koji su osnovni zadaci sistema oslanjanja? Osnovni zadaci koje treba da zadovolje sistemi oslanjanja su : -obezbjeđenje kinematike vođenja točka koja omogućava malo habanje pneumatika i dobro upravljanje vozilom; -posjedovanje takve elastičnosti koja pomjerljivim elementima daje određen dinamički hod koji ne smije da remeti konstruktivne zahtjeve projektanta karoserije, a sa druge strane, obezbjeđuje odgovarajuću oscilatornu udobnost; -obezbjeđivanje prigušenja oscilovanja kako nadgradnje, tako i točkova (tzv.oslonjene i neoslonjene mase); -pouzdanost prenošenja sila i momenta od točka do karoserije, odnosno do sistema za upravljanje;

-obezbjeđivanje stabilnosti pri kretanju u krivini, intezivnom kočenju, bočno nagnutom ili klizavom putu i sl. 135.Šta se podrazumjeva pod pojmom aktivna bezbjednost vozila? Aktivna bezbjednost vozila se bavi proučavanjem mjera koje treba preduzeti da ne dođe do saobraćajne nezgode.  Napomenimo da je od izuzetnog značaja za aktivnu bezbjednost ispravnost sistema na vozilu koji direktno mogu da dovedu do saobraćajnih nezgoda (pneumatici, sistem upravljanja, sistem kočenja). 136.Šta se podrazumjeva pod pojomom pasivna bezbjednost vozila? Pod pojmom pasivna bezbjednost vozila podrazumjevaju se svi sistemi na vozilu čiji je zadatak da ukoliko dođe do saobraćajne nezgode treba da zaštite posadu (vazdušni jastuk, pojas, ...) i druge učesnike-pješake (oblik  karoserije, spoljašnji dijelovi glatki, zaobljeni i napravljeni od elastičnih materijala).