Ispitna Pitanja or Odgovori

I. POUZDANOST ELEKTRONIČKIH SUSTAVA PRIMJENA POUZDANOSTI 1. KADA SE I ZAŠTO RAZVILA TEORIJA POUZDANOSTI? - Razvila se 50-ih godina 20. stoljeća za potrebe vojske SAD-a nakon što je uočeno da je velika količina dopremljene elektroničke opreme tijekom korejskog rata bila neispravna. 2. ZBOG ČEGA JE POZNAVANJE POUZDANOSTI ZNAČAJNO SA STANOVIŠTA ODRŽAVANJA? - Zbog toga da bi se mogle držati optimalne zalihe rezervnih dijelova. 3. KAKO JE MOGUĆE DOBITI POUZDANIJE SREDSTVO? - pojednostaviti konstrukciju sredstvo ima što manje sastavnih dijelova - ugraditi pouzdanije sastavne dijelova - optimizirati način povezivanja sastavnih dijelova u sustavu 4. ZBOG ČEGA JE POZNAVANJE POUZDANOSTI POTREBNO PROJEKTANTIMA, A ZBOG ČEGA STRUČNJACIMA ZA ODRŽAVANJE SREDSTAVA? - Projektantima zato da mogu konstruirati što kvalitetniji uređaj od što je moguće boljih dijelova dok je stručnjacima za održavanje potrebno zato da mogu planirati najbolje i najefikasnije načina održavanje pojedinih uređaja. 5. ZBOG ČEGA JE POZNAVANJE POUZDANOSTI ZNAČAJNO SA STANOVIŠTA EKSPLOATACIJE? - Zbog toga da bi se moglo smanjiti broj neispravnosti uređaja koji dolaze do krajnjeg korisnika. TEMELJNI IZRAZI U TEORIJI POUZDANOSTI 1. ŠTO JE TO OTKAZ? - Otkaz je događaj na sredstvu koji dovodi do funkcionalne neispravnosti sredstva. 2. ŠTO JE TO POPRAVLJIVO SREDSTVO? - Je takvo sredstvo koje se postupkom popravka može iz stanja neispravnosti dovesti u stanje ispravnosti sredstva. 3. ŠTO JE TO MISIJA (ZADATAK) SREDSTVA? - Misija ili zadatak sredstva je opis funkcija koje sredstvo treba izvršiti prema svojoj namjeni. 4. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU TEHNIČKE I FUNKCIONALNE ISPRAVNOSTI. - Neispravnost može biti funkcionalna u slučaju da sredstvo ne može izvršiti zadaću ili tehnička u slučaju kada sredstvo usprkos neispravnosti može izvršiti zadaću prema namjeni. 5. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU TRENUTNIH I POSTEPENIH OTKAZA. - Trenutni otkazi su slučajni, nepredvidljivi i izazivaju potpuni ispad uređaja iz rada. - Tostepene otkaze je moguće predvidjeti praćenjem promjene karakterističnog parametra i oni ne moraju izazvati potpuni ispad uređaja iz rada. 6. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH OTKAZA. - Primarni ili nezavisni otkazi su posljedica slučaja ili rezultat određene degradacije, starenja, trošenja, vanjskog djelovanja. - Sekundarni otkazi su posljedica nekog primarnog otkaza u uređaju 7. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU KONSTRUKTIVNIH, PROIZVODNIH I EKSPLOATACIJSKIH OTKAZA. - Konstrukcijski otkazi nastaju kao posljedica sastavnih dijelova i materijala, tehnoloških postupaka proizvodnje, opterećenja dijelova. - Proizvodni otkaz je posljedica nepoštivanja tehnološkog procesa proizvodnje od strane kako neposrednih proizvođača, tako i kontrolora u proizvodnji, koji nisu uočili propust. - Eksploatacijski su posljedica normalne, redovite ekspoloatacije, ali i nepoštivanja propisa o uporabi i održavanju. 8. OBJASNITI RAZLIKU IZMEĐU POPRAVLJIVIH I NEPOPRAVLJIVIH UREĐAJA. - Popravljivi uređaj je onaj koji se postupkom popravka može iz stanja neispravnosti dovesti u stanje ispravnog. - Nepopravljiv uređaj se iz stanja neispravnosti ne može dovesti u ispravno stanje. TEMELJI TEORIJE POUZDANOSTI

1. ŠTO JE POUZDANOST UREĐAJA (SKLOPA, ELEMENTA) I KOJI SU POKAZATELJI POUZDANOSTI? - Pouzdanost je vjerojatnost da će sredstvo (element, uređaj, sustav) izvršiti zahtijevanu zadaću u tijeku zadanog razdoblja vremena, ako se eksploatira u zadanim uvjetima okoline. - Pokazatelji pouzdanosti su : intenzitet otkaza (λ lamda), srednje vrijeme do otkaza (MTTF), srednje vrijeme između otkaza (MTBF), srednje vrijeme popravka (MTTR) 2. KAKAV JE MATEMATIČKI ODNOS IZMEĐU POUZDANOSTI I NEPOUZDANOSTI? - Odnos pouzdanosti i nepouzdanosti se mijenja u jedinici vremena tako da funkcija pouzdanosti pada, a nepouzdanosti raste. 3. O ČEMU GOVORI INTENZITET OTKAZA SREDSTVA, A O ČEMU FUNKCIJA GUSTOĆE OTKAZA? KAKVA JE RAZLIKA? - Intenzitet otkaza pokazuje relativnu brzinu pada pouzdanosti. - Funkcija gustoće otkaza govori o raspodjeli otkaza u pojedinom intervalima. - Razlika je u tome da intenzitet otkaza pokazuje vjerojatnost otkaza u trenutku t. 4. ČEMU SLUŽE IZRAZI ZA STATISTIČKO, A ČEMU ZA ANALITIČKO ODREĐIVANJE POKAZATELJA POUZDANOSTI? - Statistički se pouzdanost može odrediti eksperimentalno i služi za određivanje analitičkih funkcija – pokazatelja pouzdanosti: (R(t), f(t), λ(t), dok onda analitički izrazi služe za predviđanje pouzdanosti budućih sustava, bez da se provode skupi i dugotrajni eksperimenti. 5. OBJASNITI DIMENZIJE POJEDINIH POKAZATELJA POUZDANOSTI. - λ : Intenzitet otkaza elemenata je gustoća vjerojatnosti otkaza elemenata u trenutku t, pod uvjetom da do toga trenutka element nije otkazao. - MTTF srednje vrijeme do otkaza, srednja vrijednost vremena rada elementa do otkaza. - MTBF srednje vrijeme između otkaza, aritmetička sredina analiziranih vremena rada. - MTTR srednje vrijeme popravka, je statistička veličina koja govori o pogodnosti za održavanje uređaja. 6. OPISATI POSTUPAK ODREĐIVANJA POKAZATELJA POUZDANOSTI. - Prikupe se podaci o otkazima iz redovite eksploatacije ili posebnog eksperimenta - Izradi se histogram otkaza, - Nacrta se oblik funkcije gustoće otkaza, - Pretpostavi se analitički izraz za funkciju gustoće otkaza i odrede njeni paramteri, - Hipoteza se testira nekim od statističkih testova, - Ako rezultat testiranja nije zadovoljavajući ponavljaju se prethodna dva koraka. 7. KOJE ANALITIČKE FUNKCIJE SE KORISTE PRI OPISIVANJU FUNKCIJA GUSTOĆE OTKAZA I U KOJIM SLUČAJEVIMA? - Eksponencijalna: rabi se najviše u teoriji i praksi pouzdanosti, isključivo kod slučajnih otkaza. - Weibull-ova: rabi se za opisivanje zakona otkaza mehaničkih i drugih elemenata kod kojih do otkaza dolazi radi habanja i istrošenosti tj. na početku životnog vijeka elekt. elemenata. - Normalna: nalazi primjenu kod elemenata kojima na otkaze utječe proteklo vrijeme (starost), mehaničko habanje, zamor materijala, korozija. - Gama-funkcija se nekad rabi ako ima više uzroka otkaza istih elemenata, a svaki od njih ima eksponencijalnu raspodjelu. POUZDANOST ELEKTRONIČKIH ELEMENATA 1. OPIŠI ZAVISNOST INTENZITETA OTKAZA OD VREMENA ZA ELEKTRONIKU. - Intenzitet otkaza λ(t) je veoma slikovit pokazatelj pouzdanosti, jer govori o vjerojatnosti otkaza elementa u narednom kratkom intervalu ∆t, pod uvjetom da je isti ispravno radio u razdoblju od trenutka t=0 do početka intervala promatranja ∆t. 2. KADA VAŽI IZRAZ R(t)=exp(-λt) ? - Kod izračunavanja pouzdanosti u korisnom životnom vijeku kad je λ=const. 3. ŠTO JE SREDNJE VRIJEME IZMEĐU OTKAZA, KAKO SE IZRAČUNAVA ZA ELEKTRONIKU I POD KOJIM UVJETIMA? - Izračunava se mjerenjem razdoblja stanja u otkazu te izračunavanjem aritmetičke sredine analiziranih vremena 4. O ČEMU, SA STANOVIŠTA ODRŽAVANJA, GOVORI PODATAK DA NEKOM ELEMENTU NAKON VREMENA T RASTE INTENZITET OTKAZA? - Govori o količini potrebnih rezervnih dijelova za taj element.

5. KOJI UVJETI RADA ODREĐUJU INTENZITET OTKAZA ELEKTRONIKE? - okolina u kojoj rade, - električko opterećenje, - temperatura. 6. KAKO SE TEORETSKI DEFINIRA SREDNJE VRIJEME IZMEĐU OTKAZA, A KAKO SE PRAKTIČNO ODREĐUJE? - Kod popravljivih uređaja definira se analogno srednjem vremenu između otkaza kod nepopravljivih elemenata ili uređaja. - Praktično se određuje mjerenjem razdoblja stanja u otkazu. PRORAČUN INTENZITETA OTKAZA ELEKTRONIČKIH ELEMENATA 1. KAKO SE PRORAČUNAVA INTENZITET OTKAZA ELEKTRONIČKOG ELEMENTA? - intenzitet otkaza elementa u stvarnim uvjetima rada je umnožak temeljnog intenziteta otkaza elementa koji definira njegov proizvođač, te tri utjecajna čimbenika: sredine u kojoj uređaj radi –K1, električkog opterećenja-K2 i temperature-K3. λ = λb * K1 * K2 * K3 [otkaza/sat] 2. KAKO SE PRORAČUNAVA INTENZITET OTKAZA ELEKTRONIČKOG ELEMENTA PREMA PRIRUČNIKU MILHDB-217? - proračuni su različiti za razne vrste elemenata, ali načelno model za proračun intenziteta otkaza elemenata ima opći oblik: λ = λb • πE • πQ • f(πC, πV, πR,... C1, C2,...) [h-1]. 3. KOJE SU SUŠTINSKE RAZLIKE IZMEĐU PRORAČUNA INTENZITETA OTKAZA JEDNOSTAVNIM MODELOM I MODELOM PREMA PRIRUČNIKU MIL-HDB-217? - Jednostavni model ima svrhu razumijevanja problema određivanja intenziteta otkaza u funkciji nekoliko najvažnijih utjecajnih čimbenika (mehanički uvjeti radne sredine, električno opterećenje i temperatura u radu) dok se proračun prema priručniku MIL-HDB-217 temelji na detaljnim podacima o svim vrstama i podvrstama elemenata. 4. KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU PROGNOZE I PRORAČUNA POUZDANOSTI? - Prognoza služi u tijeku razvoja sustava kada se rade predprojekti, te služi kao orijentacija. - Proračun pouzdanosti sustava vrši se nakon izrade modela i prototipa sustava kad su poznati puno točniji uvjeti u kojima radi sustav. PRORAČUN POUZDANOSTI SKLOPOVA I UREĐAJA 1. ŠTO OZNAČAVA POJAM „SERIJSKA VEZA U SMISLU POUZDANOSTI“? - Otkaz bilo kojeg sastavnog dijela uzrokuje otkaz cijele naprave, odnosno onemogućava izvršenje njene misije. 2. KAKO SE PRORAČUNAVA INTENZITET OTKAZA ELEKTRONSKOG UREĐAJA? - Izračunava se temeljem poznatih pouzdanosti elemenata ili podsklopova od kojih je sastavljen.

3. OBJASNITI KORAKE PRI PRORAČUNU POUZDANOSTI UREĐAJA? 1. razložiti uređaj na sastavne dijelove (blokove, module, pločice, elemente) i provjeriti pretpostavku o serijskoj vezi sastavnih dijelova u smislu pouzdanosti, 2. prikupiti temeljne intenzitete otkaza za sve elemente, uključujući lemna mjesta, kontakte, 3. odrediti uvjete rada elemenata iz namjen euređaja (prijenosni, prijevozni, zrakoplovni, brodski i sl.), 4. izmjeriti ili izračunati električna opterećenja i temperaturu okoline svakog elementa, 5. prikupiti podatke proizvođača o dozvoljenim nominalnim opterećenjima elemenata, 6. izračunati stvarne intenzitete otkaza za svaki element, 7. izračunati intenzitete otkaza svih sastavnih dijelova (blokova,modula i sl.) i cijelog uređaja, 8. odrediti ostale potrebne pokazatelje pouzdanosti. 4. KAKO SE PRORAČUNAVA INTENZITET OTKAZA ELEKTRONSKOG UREĐAJA ILI ELEMENTA KOJI NIJE U STALNOM RADU? - pouzdanost uređaja koji radi povremeno biti će veća nego li uređaja koji radi neprekidno - intenzitet otkaza za vrijeme kada je element u radu - intenzitet otkaza za vrijeme kada element nije u radu Efektivni ili ekvivalentni intenzitet otkaza uređaja koji povremeno radi izračunamo formulom: λ ef =kE * λ + (−kE ⋅λ 1) * λ 2

5. KOD KOJIH ELEKTRONIČKIH ELEMENATA JE NAJVEĆE, A KOD KOJIH NAJMANJA RAZLIKA IZMEĐU INTENZITETA OTKAZA U RADU I INTENZITETA OTKAZA U MIROVANJU? - Najveća razlika u odnosu je aluminijski i elektrolitski kondenzatori, a najmanja žičani otpornici, žičani potenciometri i keramički kondenzatori. AUTOMATIZACIJA POSTUPKA PRORAČUNA POUZDANOSTI 1. KOJE SU PREDNOSTI AUTOMATIZACIJE PRORAČUNA POUZDANOSTI? - Proces proračuna pouzdanosti treba automatizirati da bi se mogao brzo i lako ponoviti u slučaju izmjene bilo kojeg relevantnog parametra. 2. NA ČEMU BAZIRAJU MODULI ZA PRORAČUN POUZDANOSTI PROGRAMSKIH PAKETA ZA PRORAČUN POUZDANOSTI? - Temelje se na bazi postupka i podataka iz priručnika MIL-HDB-217 (C, D, E ili F) 3. KOJI SU KORACI U PRIPREMI KORIŠTENJE PROGRAMSKIH PAKETA ZA PRORAČUN POUZDANOSTI? - Utvrditi strukturu (razlaganje) sredstva, stvarnu za postojeće sredstvo ili pretpostavljenu, ako je u pitanju neka od ranih faza razvoja sredstva, - Izraditi sastavnice za najnižu razinu razlaganja, koja ne mora u početku biti na razini elementa, već sklopova blokova, čiju pouzdanost se procijeni ili alocira, - Definirati i opisati u posebnoj upravljačkoj datoteci kvalitetu i klimo-mehaničke uvjete rada sredstva (točne, procijenjene ili interesantan raspon), - Izvršiti proračun aktiviranjem programa. 4. KOJI SU SUVREMENI RAČUNALNI ALATI ZA PRORAČUN POUZDANOSTI I KOJE MODELE KORISTE? - PREDICTOR. - FMEA/FMECA (engl. Failure Mode and Effects Analysis; odnosno Failure Mode, Effects and Criticality Analysis) - analiza načina, efekata i kritičnosti otkaza, - FTA (engl. Fault Tree Analysis) - klasična analiza stabla otkaza, - BDE (engl. Block Diagram Evaluation) - analiza pouzdanosti složenih struktura, - MAINTAINABILITY - analiza pogodnosti za održavanje, gotovosti sredstva ili sustava. POBOLJŠANJE VLASTITE POUZDANOSTI (UPRAVLJANJE POUZDANOŠĆU) 1. KOJIM METODAMA SE MOŽE POBOLJŠATI VLASTITA POUZDANOST SREDSTVA? - Izbor i kontrola sastavnih dijelova, - Zaštita od sekundarnih otkaza, - Rasterećenje sastavnih dijelova, - Redundancija (rezerviranje, pričuva). 2. U ČEMU SE ODRAŽAVAJU EFEKTI SISTEMATSKOG PRISTUPA IZBORU SASTAVNIH DIJELOVA PRI RAZVOJU SREDSTAVA? - U povećanju pouzdanosti uređaja te olakšavanju održavanje uređaja. 3. GDJE JE PRIMJENJIVA METODE ZAŠTITE I KAKO SE NJENA PRIMJENA OGLEDA NA POVEĆANJU POUZDANOSTI? - Metoda zaštite bitna je za sekundarne otkaze, zaštitom od sekundarnih otkaza sprečavaju se veća oštećenja uređaja koja bi mogla nastupiti nakon nekog primarnog otkaza. 4. NA KOJIM ČINJENICAMA IZ TEORIJE POUZDANOSTI BAZIRA METODA RASTEREĆENJA SASTAVNIH DIJELOVA? - Na tome da opterećenje utječe kako na intenzitet otkaza tako i na životni vijek, zato se moraju koristiti dijelovi s većim nominalnim vrijednostima od neophodnih. 5. KAKVI SVE MOGU BITI REDUNDANDNI SKLOPOVI? - Aktivni pričuvni sklopovi, - Pasivni pričuvni sklopovi. 6. KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU OPTEREĆENE PASIVNE REDUNDANCIJE I AKTIVNE REDUNDANCIJE? - Aktivni pričuvni sklop radi istovremeno kada i temeljni sklop, te obavlja istu funkciju. Pri tome se koristi rezultat rada samo jednog od njih. - Pasivni pričuvni sklop uključuje se u rad, automatski ili ručno nakon što temeljni sklop otkaže. 7. KOJE SU PREDNOSTI, A KOJI NEDOSTACI REDUNDANCIJE, ZA KORISNIKA SREDSTVA I ZA SLUŽBU ODRŽAVANJA?

Prednosti su: - veća pouzdanost uređaja sa stanovišta korisnika, - moguće je održavanje uređaja u radu, - pogodna je za sustave koji moraju neprekidno biti u radu. Nedostaci su: - duže vrijeme razvoja uređaja ili sustava, - veća cijena, težina, volumen, složenost i potrošnja električne energije, - potrebno više vremena za održavanje. II. INTEGRALNA LOGISTIČKA POTPORA I ODRŽAVANJE POGODNOST ZA ODRŽAVANJE ELEKTRONIČKOG UREĐAJA (ElU) 1. KAKO SE DEFINIRA POGODNOST ZA ODRŽAVANJE? - Pogodnost za održavanje je svojstvo sredstva koje se odnosi na lakoću, ekonomičnost, sigurnost i ispravnost u provođenju akcija održavanja uz predviđenu potporu. 2. OD KOJIH FAKTORA SREDSTVA I OKOLINE ZAVISI POGODNOST ZA ODRŽAVANJE? - Pogodnost za održavanje zavisi od tehničkih osobina samog uređaja i organizacijskih čimbenika okoline (eksploatacije i održavanja). 3. ČIME SE OCJENJUJE POGODNOST ZA ODRŽAVANJE? - Vremenskim terminima akcija održavanja (frekvencijom i trajanjem), - Pogodnošću potpore (novoustrojene za određeno sredstvo ili prilagođenošću postojećoj), - troškovima održavanja. 4. NABROJITE KVANTITATIVNE POKAZATELJE POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE? - To je vrijeme aktivnog održavanja koje obuhvaća: - uočavanje otkaza i lokalizaciju uzroka otkaza, - tehničke zastoje (uključivanje, hlađenje, informacije o otkazu i njegovu uzroku), - popravak (rasklapanje, zamjena, sklapanje), - podešavanje i završnu provjeru. 5. NABROJITE KVALITATIVNE POKAZATELJE POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE? - Kvalitativni pokazatelji daju se opisno i njima se izražava težnja da se sredstvu poveća operativna gotovost, olakša i pojednostavi održavanje, poveća sigurnost pri korištenju i održavanju. 6. KOJI JE NAJZNAČAJNIJI POKAZATELJ POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE I ZAŠTO? - Vremenski termini su najznačajniji pokazatelji pogodnosti za održavanje a zavise od vremena aktivnog održavanja (ono je pokazatelj lakoće dijagnosticiranja, pristupačnosti, zamjene dijelova, ispitivanja i podešavanja uređaja. 7. KAKO OPERATIVNA GOTOVOST ZAVISI OD PERIODIČNOSTI PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA (ILI NEKOG DRUGOG POKAZATELJA POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE!)? - Preventivno održavanje je niz od m periodičnih radnji od kojih svaka i-ta radnja ima frekvenciju i trajanje pa se srednje aktivno vrijeme preventivnog održavanja računa kao upravo proporcionalna suma umnoška trajanja radnje i frekvencije te radnje, a obrnuto proporcionalna sumi svih frekvencija. 8. KAKO EKONOMIČNOST ODRŽAVANJA ZAVISI OD AKTIVNOG VREMENA ODRŽAVANJA (ILI NEKOG DRUGOG POKAZATELJA POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE!)? - Što je veće vrijeme aktivnog održavanja veći su troškovi održavanja, jer aktivno vrijeme je ono vrijeme koje se neposredno naplaćuje, to je utrošak radnog vremena neposrednog radnika-održavatelja.. 9. KOJE UVJETE OKOLINE TREBA DEFINIRATI UZ DAVANJE PODATAKA O POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE? ZAŠTO? - U uvjete okoline spadaju potrebe za održavanjem uređaja, ograničenja za pristup radi održavanja, uređaje za održavanje i postojeće resurs (oprema, organizacija, osoblje, obuka i dr.) Posebno se sagledavaju ograničenja u održavanju : ukupna cijena održavanja, dozvoljena vremena za održavanje po razinama održavanja, zahtijevana gotovost, osposobljenost i broj osoblja, oprema (pokretljivost, količine, cijene), pričuvni dijelovi (asortiman, cijena, gabarit), uvjeti organizacije održavanja i drugo. 10. KOJE TEHNIČKE OSOBINE ELU UTJEČU NA POKAZATELJE POGODNOSTI ZA ODRŽAVANJE? - Složenost uređaja i sustava, pristupačnost elementima i sklopovima, udobnost servisiranja i popravka, mogućnost neposrednog uočavanja neispravnosti (ugrađeni mjerni elementi za nadzor), modularnost

konstrukcije, mogućnost zamjene blokova (sa ili bez podešavanja), standardizacija i unifikacija sklopova i elemenata, lako pakiranje i montaža. EFEKTIVNOST I EKONOMIČNOST ELEKTRONIČKIH UREĐAJA 1. ŠTO SU TROŠKOVI ŽIVOTNOG CIKLUSA I ČEMU SLUŽE? POJAM „LEDENOG BRIJEGA TROŠKOVA“? - Troškovi životnog ciklusa su ukupni troškovi za nabavku i posjedovanje sustava ili uređaja u tijeku svekolikog životnog ciklusa. - Pojam "ledenog brijega troškova životnog ciklusa" prikazuje vidljive i nevidljive troškove u fazi donošenja odluka u svezi s opremanjem sredstvima. 2. KADA SE VRŠI ANALIZA TROŠKOVA ŽIVOTNOG CIKLUSA I ČEMU SLUŽI? - U vrijeme kada su stvarni troškovi mali (faza planiranja i programiranja), donašaju se odluke koje određuju najveći dio ukupnih troškova životnog ciklusa. - Služi optimiziranju kasnijih troškova. 3. PREMA KOJIM SE KRITERIJIMA MOGU OPTIMIZIRATI TROŠKOVI ŽIVOTNOG CIKLUSA, A KOJI JE NAJPOVOLJNIJI ZA VELIKE ORGANIZACIJE? ZAŠTO? - Minimalna cijena sredstva, - Minimalni troškovi eksploatacije, - Minimum ukupnih troškova životnog ciklusa. - Za velike organizacije je najpovoljniji kriterij minimalnih troškova životnog ciklusa, zbog toga jer se iz istih novčanih sredstava plaćaju svi troškovi životnog ciklusa sredstva, pa je to najpovoljnija odluka. 4. POJASNITI DEFINICIJU, POJAM I ELEMENTE UČINKOVITOSTI (EFEKTIVNOSTI). - Učinkovitost ili efektivnost sredstva je vjerojatnost izvršenja zadaće prema namjeni i uvjetima uporabe, a izražava se kao produkt pojedinačnih vjerojatnosti funkcionalne pogodnosti FP(t), gotovosti A(t) i pouzdanosti R(t). 5. ŠTO JE DJELOTVORNOST (EKONOMSKA EFEKTIVNOST) I ČEMU SLUŽI? - Je opće mjerilo za ocjenjivanje sustava ili sredstva, to je odnos efektivnost/troškovi, izraz je: ET=efektivnost/troškovi životnog ciklusa , to govori da postojanje bilo kojeg sustava koji daje određene efekte, uzrokuje i određene troškove. 6. ŠTO JE GOTOVOST (SPREMNOST, RASPOLOŽIVOST) UREĐAJA I KAKVA SVE MOŽE BITI? - Gotovost (raspoloživost) sustava ili sredstva je vjerojatnost da uređaj može započeti s izvršavanjem zadaće u trenutku kada to zatreba. Gotovosti mogu biti: - vlastita gotovost, - dostižna gotovost, - operativna gotovost, - gotovost kontingenta, - borbena gotovost. 7. ŠTO JE VLASTITA (INHERENTNA) GOTOVOST I KAKO SE ODREĐUJE? - Je vjerojatnost da će u slučajno odabranom trenutku sustav biti ispravan, ako se popravlja samo u slučaju kvara, a održavanje je idealno, bez zastoja. 8. ŠTO JE DOSTIŽNA GOTOVOST I KAKO SE ODREĐUJE? - Uključuje u vrijeme zastoja, pored vremena popravka, i vrijeme preventivnog održavanja, oboje u idealnim uvjetima, određuje se pomoću srednjeg vremena između održavanja MTBM uzevši u obzir i preventivno i korektivno održavanje. 9. ŠTO JE OPERATIVNA GOTOVOST I KAKO SE ODREĐUJE? - Uzima u obzir cjelokupno vrijeme zastoja zbog održavanja pa je na taj način jedan od pokazatelja valjanosti sustava održavanja, operativna gotovost prvenstveno zavisi od organizacije održavanja sredstva, a manje od tehnologije. 10. OD ČEGA NAJVIŠE ZAVISI OPERATIVNA GOTOVOST I ZAŠTO? - Od srednjeg ukupnog vremena zastoja(MDT) zbog održavanja koje u sebi sadrži sva vremena od uočavanja neispravnosti ili uzimanja sredstva iz uporabe radi preventivnog održavanja do vraćanja sredstva u operativnu upotrebu tj. predaje korisniku. 11. KAKAV JE ODNOS VRIJEDNOSTI VLASTITE, DOSTIŽNE I OPERATIVNE GOTOVOSTI NEKOG UREĐAJA? - Gotovosti su međusobno zavisne jedna o drugoj, jer svaka slijedeća obuhvaća prethodnu.

12. POJASNITI RAZLOGE TAKVOG ODNOSA POJEDINIH GOTOVOSTI. - Iz vrijednosti pojedinih gotovosti i njihovog međusobnog odnosa procjenjuje se doprinos proizvođača, službe održavanja i korisnika, poduzimaju se mjere za povećanje gotovosti itd. III. ODRŽAVANJE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA I SUSTAVA OTKAZI I OŠTEĆENJA ELEKTRONIČKIH UREĐAJA 1. POJASNITI POJMOVE TRENUTNIH I POSTUPNIH OTKAZA, TE NJIHOV ODNOS KOD ELEKTRONIČKIH UREĐAJA. - Trenutni: Otkaz sastavnog dijela izaziva trenutni prestanak rada - funkcije. - Postupni: Neki parametar sastavnog dijela se mijenja s vremenom i izlazi iz svojih tolerancija, a time i funkcija postupno degradira i izlazi iz dozvoljenih granica, sve do prestanka izvršavanja funkcije. - Kod elektroničkih uređaja značajan broj otkaza biti će postupan. 2. KAKVA JE VEZA OBLIKA ODRŽAVANJA I VRSTA OTKAZA? - Pravovremenim uočavanjem postupnog otkaza moguće je spriječiti (preventivnom zamjenom ili podešavanjem) prekid rada ili čak naknadni trenutni otkaz uređaja, kada se parametar sastavnog dijela toliko promijeni, da izazove sekundarni otkaz još nekog elementa. 3. KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU POJMOVA “OTKAZ” I “OŠTEĆENJE”? - Pod otkazima se podrazumijevaju neispravnosti uređaja i sustava koje su posljedica nepouzdanosti sredstva i nastala u normalnoj eksploataciji, prilikom uporabe prema namjeni, tj. tijekom eksploatacije kakva je predviđena projektom. Oštećenja su posljedice nepredviđenih, najčešće izvanjskih djelovanja na uređaj ili sustav. MODELI I SADRŽAJI PREVENTIVNOG I KOREKTIVNOG ODRŽAVANJA 1. OPISATI OSNOVNU IDEJU MODELA KOREKTIVNOG ODRŽAVANJA. - Ako je sredstvo popravljivo, uzrok i posljedice otkaza se otklanjaju, pa se sredstvo može opet koristiti. 2. PREDNOSTI I NEDOSTACI KOREKTIVNOG ODRŽAVANJA. - Prednosti: - Cijena održavanja najniža moguća (ako je l = konst.; u suprotnom može biti izuzetno skupo!) - Iskorištenje resursa tehničkog sustava najveće - Nedostaci: - Planiranje održavanja otežano (samo vjerojatnosno) - Otežano planiranje i osiguranje potpore (radna snaga, pričuvni dijelovi, oprema...) - Ne utječe na pouzdanost misije i sigurnost 3. ŠTO JE TO PREVENTIVNO ODRŽAVANJE? - Preventivno održavanje čine planirane akcije, koje imaju za cilj doraditi, servisirati i održavati tehnički sustav ili uređaj u propisanim karakteristikama pouzdanosti i sigurnosti (za ljude i opremu), a izvode se prije nego dođe do otkaza funkcije. 4. KOJI SU OSNOVNI RAZLOZI ZA PROVOĐENJE PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA KOD ELEKTRONIČKIH UREĐAJA? - servisiranje - kontrola stanja (iz niza različitih razloga) - uočavanje degradacije prije nastupanja postupnog otkaza. 5. NA KOJE OTKAZE SE MOŽE A NA KOJE NE MOŽE DJELOVATI PREVENTIVNIM ODRŽAVANJEM ELEKTRONIČKIH UREĐAJA? - Preventivno održavanje je pogodno za sustave od kojih se traži visoka pouzdanost u dugom vijeku uporabe i visoka sigurnost opreme i osoblja, čiji životi i zdravlje zavise od ispravnosti sredstva (uređaji na zrakoplovima, u borbenim sustavima i sl.). 6. PREDNOSTI I NEDOSTACI PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA. - Prednosti: - Olakšano planiranje (radni i/ili vremenski resurs) - Čuva pouzdanost i sigurnost (od degradacijskih otkaza) - Obuka održavatelja jednostavnija (postupci dobro definirani) - Nedostaci: - Smanjuje raspoloživost tehničkog sustava - Niže iskorištenje potencijalnih resursa

- Veći troškovi održavanja nego kod korektivnog modela - Moguća oštećenja kod izvođenja održavanja 7. KOJI SU MOGUĆI ZADACI (SADRŽAJI) PREVENTIVNOG ODRŽAVANJA ELEKTRONIČKIH UREĐAJA? - Opsluživanje (čišćenje, podmazivanje, kontrola i zamjena izvora električne energije učvršćivanje mehaničkih dijelova, zamjena dijelova koji se troše tijekom rada itd.), - Preventivna zamjena dijelova podložnih starenju (elektroničke cijevi raznih vrsta i tipova, elektrolitski kondenzatori, četkice elektromotora i sl.), - Podešavanje parametara kod kojih se uočavaju postupni otkazi uslijed degradacije (podešavanje može biti promjenjivim ili izbornim elementom), - Verifikacija (redundandnih dijelova i malo korištenih funkcija vrste rada, temeljnih parametara po cijelom frekvencijskom području kod radio i radarskih uređaja, režima rada, načina upravljanja elektroničkim uređajima te ugrađenih mjernih elemenata, instrumenata i sl.), - Kontrola parametara radne sposobnosti (mjerenjem ili funkcionalnim provjerama, radi uvida u stanje elektroničkih uređaja), - Kontrola načina i intenziteta eksploatacije radi korekcije posluge (dopunska obuka) ili upućivanja uređaja na višu razinu preventivnog održavanja u slučaju isteka radnog ili vremenskog resursa (ako su definirani), - Popuna individualnog kompleta pričuvnim dijelovima i potrošnim materijalima, koji su potrošeni tijekom eksploatacije. 8. ČIME JE U PRAKSI POVEZANO PREVENTIVNO I KOREKTIVNO ODRŽAVANJE? - Povezano je preko kombiniranog održavanja. - U slučaju uočavanja otkaza tijekom rada uređaj se popravlja u grani korektivnog održavanja. Ako se tijekom preventivnog pregleda na uređaju ustanovi neispravnost, on iz grane preventivnog održavanja prelazi u granu korektivnog održavanja. POPRAVAK (KOREKTIVNO ODRŽAVANJE) ELEKTRONIČKIH UREĐAJA 1. KOJE FAZE SADRŽI POPRAVAK ELEKTRONIČKIH UREĐAJA? - Uočavanje otkaza (10%) - Lokalizacija uzroka otkaza i otkazanih dijelova (defektacija) (40%) - Rasklapanje, - Zamjena neispravnih sastavnih dijelova, (20%) - Sklapanje - Podešavanje (30%) - Kontrola parametara 2. PROBLEMI UOČAVANJA OTKAZA I DEFEKTACIJE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA. - Najviše vremena prilikom popravka elektroničkih uređaja troši se na defektaciju (lokalizaciju uzroka i mjesta otkaza). 3. OSNOVNA IDEJA METODE POSTUPNOG PRIBLIŽAVANJA. - Metode postupnog približavanja se sastoje u pojedinačnom provjeravanju svih sastavnih dijelova uređaja, po unaprijed utvrđenom redu, te nije nije bitno detaljno poznavanje načela rada uređaja. 4. KOJI KRITERIJI OPTIMIZACIJE SE PRIMJENJUJU KOD METODE POSTUPNOG PRIBLIŽAVANJA? Prvo treba ispitati one dijelove koji često otkazuju i koje se može brzo i lako ispitati. 5. OSNOVNA IDEJA METODE GRUPNIH PROVJERA. - Kontrolira se jedan ili više parametara grupe sastavnih dijelova, čime se ustanovi da li je ta grupa ispravna ili nije. Kad se ustanovi koja grupa je neispravna, ta grupa se dijeli na manje grupe (sklopove, podsklopove) i proces se nastavlja dotle, dok se ne pronađe neispravan sastavni dio koji treba zamijeniti, popraviti ili podesiti. 6. KOJI KRITERIJI OPTIMIZACIJE SE PRIMJENJUJU KOD METODE GRUPNIH PROVJERA? - Naći takav program traženja greške (sa koje ispitne točke početi provjeru i kakvi moraju biti koraci nakon analize rezultata ispitivanja), da bi vrijeme defektacije bilo minimalno. 7. ČEMU SLUŽE I KAKO SE KONSTRUIRAJU DIJAGRAMI DEFEKTACIJE? - Dijagram defektacije je vizualni način prikazivanja rezultata primjene bilo koje od metoda grupnih provjera, te predstavlja grafički i logički prikaz postupka (algoritma) defektacije. 8. OSNOVNA IDEJA KOMBINACIJSKE METODE DEFEKTACIJE. - “Izvrši izabrani skup testova i iz rezultata, kombiniranjem, zaključi što nije u redu.”

9. KOJI KRITERIJI OPTIMIZACIJE SE PRIMJENJUJU KOD KOMBINACIJSKE METODE DEFEKTACIJE? - Optimizacija se kod kombinacijske metode ogleda u izboru takvog skupa testova, koji uz minimum utroška jednoznačno daje informaciju o neispravnosti bilo kojeg dijela. 10. ŠTO JE TO "POTPUN SKUP TESTOVA" I KAKO SE PROVJERAVA POTPUNOST SKUPA TESTOVA KOD KOMBINACIJSKE METODE DEFEKTACIJE? - To je takav skup testova koji omogućuje da svi sastavni dijelovi imaju kodne oznake različite od nule i da su sve kodne oznake međusobno različite. 11. ŠTO TREBA URADITI AKO SKUP TESTOVA NIJE POTPUN? - Dodati toliko testova da bi svi sastavni dijelovi imali kodne oznake različite od nule i međusobno različite. 12. ŠTO JE TO "MINIMALAN POTPUN SKUP TESTOVA"? - Iz kojeg se isključivanjem bilo kojeg testa dobiva nepotpun skup testova, tj. ne može se isključiti niti jedan od preostalih testova. 13. ŠTO JE TO "OPTIMALAN POTPUN SKUP TESTOVA"? - Kada se utvrdi koje je sve testove moguće isključiti iz potpunog skupa testova bira se optimalan skup testova koji čine skup uz minimum troškova. ODRŽAVANJE PREMA STANJU (Nema u skripti, učiti iz prezentacije i drugih materijala!) 1. OBJASNITE TEMELJNU IDEJU ODRŽAVANJA PREMA STANJU. - Pratiti degradaciju, zamjenu dijela pripremiti prije otkaza, a sastavni dio planski pravodobno zamijeniti. 2. KOJI SU TEHNIČKI PREDUVJETI ZA PRIMJENU ODRŽAVANJA PREMA STANJU I NA KOJE VRSTE TEHNIČKIH SUSTAVA JE PRIMJENJIVA? - Otkazi nastupaju postupno
degradacijom (habanje, zamor, starenje materijala, korozija, ...) - Postoji mjerljiv parametar koji pokazuje degradaciju (zagrijavanje, trošenje, emisija, vibracije, mikro-pukotine, čestice ...) - Postoji oprema za mjerenje dijagnostičkog parametra (termovizija, vibrometri, RTG-aparati, UV-dijagnostika,...) - Primjena uglavnom za strojotehniku! 3. KOJI SU ORGANIZACIJSKI UVJETI DA BI SE ORGANIZIRALO ODRŽAVANJE PREMA STANJU? - Na koje dijelove primijeniti održavanje po stanju (utvrditi primjenjivu politiku održavanja) - Koje dijelove treba imati pod nadzorom - Tipove i načine mogućih otkaza - Mjerljive dijagnostičke parametre - Mjernu opremu za kontrolu parametara te verifikaciju mjerne opreme (periodično) - Granice otkaza: signalne i maksimalne granice izabranih parametara, granice alarma - Program inspekcija (periodičnost mjerenja svakog od izabranih parametara) - Postupak s podacima (obrada i odlučivanje). 4. KOJE SU PREDNOSTI A ŠTO SU NEDOSTATCI ODRŽAVANJA PREMA STANJU? - Prednosti - Sigurnost opreme - Visoka gotovost - Veća djelotvornost i kvaliteta - Povećano zadovoljstvo u radu - Nedostaci - Ograničenja na vrste tehnike - Dijagnostička oprema - Razina organiziranja održavanja PRIČUVNI DIJELOVI ZA ODRŽAVANJE (Nema u skripti, učiti iz prezentacije i drugih materijala!) 1. ŠTO SU PRIČUVNI DIJELOVI ZA NEKI TEHNIČKI SUSTAV I U ČEMU SE RAZLIKUJU OD POTROŠNOG MATERIJALA? - Specifičan sastavni dio koji služi pri korektivnom održavanju. Razlika: - Moguće procijeniti vrijeme kad ih treba zamijeniti, a potršni služe kao pomoćni ili za izradu ili dorado. 2. ŠTO ZNAČI POJAM ASORTIMAN, A ŠTO KOLIČINA PRIČUVNIH DIJELOVA I ŠTO ODREĐUJE SVAKI OD TIH POJMOVA?

Asortiman pričuvnih dijelova: - Pregled specifičnih dijelova koji se zamjenjuju u procesu održavanja određenog tehničkog sustava Količine pričuvnih dijelova: - Količine pojedinih stavki iz asortimana koje osiguravaju efikasno održavanje tehničkog sustava 3. KAKVA JE BITNA RAZLIKA IZMEĐU ODREĐIVANJA KOLIČINA PRIČUVNIH DIJELOVA ZA PREVENTIVNO I KOLIČINA ZA KOREKTIVNO ODRŽAVANJE? - Određivanje količina pričuvnih dijelova za preventivno održavanje je jednostavan deterministički zadatak dok je za korektivno složen problem koji se rješava stohastičkim metodama. 4. OD ČEGA ZAVISI POTRAŽNJA U MODELU ZA PRORAČUN PRIČUVNIH DIJELOVA ZA KOREKTIVNO ODRŽAVANJE? - Pokazatelja pouzdanosti (kako često otkazuje?) - Broja jednakih dijelova u tehničkom sustavu - Broja tehničkih sustava na održavanju, za koje se nabavljaju pričuvni dijelovi - Zahtjeva za raspoloživost tehničkog sustava - Vremena za koje se zalihe nabavljaju - Prihvatljivih troškova zaliha pričuvnih dijelova - Lokacija mjesta i strukture (razine zaliha) gdje će se čuvati pričuvni dijelovi - ... i dr. 5. KOJI RAZLOZI GOVORE U PRILOG A KOJI PROTIV CENTRALIZIRANOG ČUVANJA PRIČUVNIH DIJELOVA? -