Index

Koeficijent prolaska topline

1

Koeficijent prolaska topline Koeficijent prolaska topline (oznaka: U) je količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine, kod razlike temperature od 1 K, izraženo u W/m2K. Koeficijent U je bitna karakteristika vanjskog elementa konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka (kWh/m2), a time i potrošnji energije za grijanje. Što je koeficijent prolaska topline manji, to je toplinska zaštita zgrade bolja: [1] Φ = A × U × (T1 - T2) gdje je: Φ - količina prenešene topline (W), U koeficijent prolaska topline (W/m2K), T1 – viša temperatura s jedne strane strukture (K), T2 - niža temperatura s druge strane strukture (K) i A - površina kroz koju toplina protječe (m2).

U pasivnim kućama su obilato koristi toplinska izolacija i gubitak topline je vrlo malen.

Koeficijent prolaska topline za većinu zidova i krovova se može izračunati prema standardu ISO 6946, a ako postoji metalni toplinski most, onda se može izračunati prema ISO 10211. Za podove se može izračunati prema ISO 13370. Za veliku većinu prozora koeficijent prolaska topline se može izračunati prema ISO 10077 ili ISO 15099. ISO 9869 opisuje kako se koeficijent prolaska topline može izmjeriti pokusom. [2]

Neke vrijednosti koeficijent prolaska topline Tipične vrijednosti koeficijent prolaska topline U za uobičajene strukture zgrada: [3]

Neizolirani vanjski zid od šuplje opeke debljine 19 cm ima koeficijent prolaska topline U 1,67 W/m2K, dok izolirani zid od opeke 19 cm sa 10 cm stiropora: 0,31 W/m2K

• jednostruko staklo (4 mm): 5,9 W/m2K; • dvostruko staklo (4 + 8 + 4): 3,0 W/m2K; • dvostruko izo staklo (4 + 16 g + f4): 1,1 W/m2K; • trostruko izo staklo (4 f + 12 g + 4 + 12 g + f4): 0,5 W/m2K; • neizolirani zid od šuplje opeke debljine 19 cm: 1,67 W/m2K; • izolirani zid od opeke 19 cm sa 10 cm mineralne vune: 0,32 W/m2K; • izolirani zid od opeke 19 cm sa 10 cm stiropora: 0,31 W/m2K; • slabo izolirani krov: 1,0 W/m2K; • dobro izolirani krov: 0,15 W/m2K; • dobro izolirani pod: 0,2 W/m2K; • slabo izolirani pod: 1,0 W/m2K;

Koeficijent prolaska topline

Izvori [1] (http:/ / www. pasivna-kuca. info/ gradnja/ 37-gradnja-pasivne-kuce/ 137-obicna-niskoenergetska-ili-pasivna-kuca. html) "Obična, niskoenergetska i pasivna kuća", Marko Grđan, dipl.ing.stroj., Energo Consult, www.energo-consult.hr, 2011. [2] (http:/ / www. eihp. hr/ hrvatski/ pdf/ Prirucnik_HEP_T. pdf) "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011. [3] (http:/ / fasade. hr/ hr/ za-investitore/ fizika-zgrade/ 161-ime-se-bavi-fizika-zgrade?start=2) "Čime se bavi fizika zgrade - Fizikalne veličine", fasade.hr, 2011.

2

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Izvori rabljeni u članku i suradnici Koeficijent prolaska topline  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=3161684  Doprinositelji: Mmarre

Izvori, licencije i suautori slika Datoteka:Passive house shema hr.svg  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Passive_house_shema_hr.svg  Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported  Doprinositelji: User:Vanja Škurić Datoteka:Concrete wall.jpg  Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Concrete_wall.jpg  Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 Unported  Doprinositelji: Oula Lehtinen

Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/

3