ilijada i odiseja

HOMER: ODISEJA Bilješke o piscu: Tko je Homer? Na ovo pitanje ne može se pouzdano odgovoriti jer o Homeru nemamo iz starine vjerodostojnih vjesti. Njega učeni ljudi smatraju ne samo najvećim starogrčkim pjesnikom, već i začetnikom europske književnosti, jer su djela koja su se sačuvala pod njegovim imenom najstarija od svih u europskoj književnosti. On je svoju ličnost podredio svom umjetničkom cilju. Nije ovo usamljen slučaj u svjetskoj književnosti da je pjesnik nekog velikog književnog dijela ostao nepoznat. Upravo je zbog toga mašta čitalaca stvarala o Homeru različite konbinacije. To je uzrok da se ne može sa sigurnošću tvrditi gdje se Homer rodio i kada, a ni to je li uopće postojao pjesnik s tim imenom. Mnogi su gradovi polagali pravo na to da budu Homerova domovina. Sedam se gradova takmi da su rodno mjesto Homera: Smirna, Rod, Kolofon, Salamina, Hij, Arg i Atena. Po nekim podacima iz Odiseje, kojima se dodiruju neki događaji i političke i trgovačke povijesti, a koji sežu u 7. st. pr. n. e., moglo bi se zaključiti da je Homer starosti tih događaja ili nešto mlađi od njih. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja života. Po onome što predaja kaže mogli bismo Homera usporediti s našim narodnim pjevačima koji su išli od mjesta do mjesta, pjevali pjesme o junacima i tako zasluživali za svoj kruh. Iz Odiseje bi se moglo zaključiti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je prožet njezinim duhom i pogledima. Bilješke o djelu: Glavini lik ovog djela je Odisej. Njegova domišljatost i realističan duh vide se u Polifemovoj pećini. U mnogim prigodama u Odisejevu se značaju otkrivaju neke crte koje su glavno oruđe trgovaca, a to su: hladnokrvnost, proračunatost, rasuđivanje i laž. On se njima obilato služi i onda kada bi najhladnokrvniji čovjek izgubio svoj mir i podlegao nagonu srca, a i onda kada to ne zahtijevaju okolnosti. On zna npr. da će u kobnom susretu s Skilom morati izgubiti šestoricu drugova i da će njihova smrt biti na neki način zalog za spasenje ostalih. On to prihvaća jer drugog izlaza nije bilo, a od prijatelja krije taj strašan čas. Za razliku od Ilijade koja je ratni ep, Odiseja je mirnodobski ep. Odiseja je odraz grčkog društva na prijelazu iz rodovske zajednice u robovlasnički društveni sistem. Ona ima ogromno značenje za pručavanje tog perioda razvitka društva, njegova načina života i mišljenja. U Odiseji je vrlo vjerojatno odražena ta faza društvenog razvitka u svim odnosima. Da nisu sačuvane Odiseja i Ilijada, mi ne bi mogli u potpunosti shvatiti religiju starih grka, njihovu literaturu niti umjetnost. U Ilijadi i Odiseji najpotpunije je izražena grčka mitologija, koja je bila neiscrpno vrelo za grčku umjetnost. Tema: Život i pustolovine Odiseja

Ideja: Ljubav i borba na kraju uvijek pobjeđuju Kratki sadržaj: Odiseju, znamenitom grčkom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje zameo se svaki trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj ženi moleći je da pođe za jednog od njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski. U Odisejevu domu počinju svakakve nezgode. Prosci se goste i zabavljaju, i tako rastaču Odisejevu domovinu. To traje već četvrtu godinu. Konačno su se bogovi sažalili nad Odisejem i odlučili da prekinu njegova stradanja. U tome velika udjela ima božica Atena, koja uvijek uskače u pomoć Odiseju kad se nađe u nevolji. Na skupštini bogova Atena se zauzela za Odiseja. Odisej se zamjerio bogu Posejdonu što mu je zaslijepio sina Polifema. Zbog toga mu priječi da se vrati kući. Kako Posjedon nije bio na skupštini, bogovi odluče da se nakon 20 godina Odisej vrati kući. Atena odmah otiđe do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu skupštinu i da zaprijeti proscima, što Telemah i učini. Prosci ga izruguju i ne žele otići iz njegove kuće sve dok se njegova majka ne odluči za jednog od njih. Telemah kreće na put da sazna nešto o ocu Odiseju. Atena je preobražena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da nađe Nestora. Nestor nije mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi ponovno vijećaju. Atena je ponovno potakla pitanje Odisejeva povratka. Odlučeno je da se Odisej napokon vrati kući. Hermon, glasnogovornik bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i došao. Kalipsa pođe Odiseju saopćiti odluku bogova. Odisej je u prvi mah mislio da se radi o još jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori istinu. Odisej je u svom daljnjem putovanju imao još dosta poteškoća. Odisej je došao do feničana koji su priredili gozbu u njegovu čast. Odisej je feničanima ispripovijedao sve o svojim mukama i patnjama. Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kažnjen od boga Posejdona. Pričao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u svinje, a na kraju im povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali kod nje godinu dana. Tada im je ispričao o mrtvačkom carstvu gdje vidje majku za koju ne zna da je umrla. Ispričao im je o sirenama koje su svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda prođe. Govorio je o strašnoj Skili i Ohalijevom govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene na put u Itaku. Feničani ga usnulog odvedu do Itake. Atena je Odiseja prerušila u ružnog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga uputi kod Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znajući da je on njegov gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari o Odiseju. Odisej odluči da sada ovako prerušen sazna o odanosti sluškinja. Atena ode do Telemaha da ga obavijesti da brzo dođe kući. Telemah se vrati kući u tajnosti i tad prepozna svog oca Odiseja. Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju napad na prosce. Odisej odlazi prerušen u kuću gdje ga prepoznaje služavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak dođe do pokolja prosca, ali kraj je sretan jer Penelopa prepoznaje svog muža nakon mnogo godina.

Analiza likova: Odisej Kralj Itake, glavni lik istoimenog djela. Odisej se odlikuje hrabrošću, domišljatošću i strpljivošću. On je vrlo hrabar i pametan čovjek i po tome je bio poznat u cijelom kraljevstvu i šire u svijetu. Mnogi su samo na izgovor njegovog imena osjećali strah. On je uz to bio i vrlo osjećajan čovjek velikog srca. Penelopa Odisejeva žena, izmorena od tuge i očaja zbog gubitka voljenje osobe. U proteklih 20 godina mnogo puta je bila u zabludi o povratku Odiseja tako da u prvi mah nije prepoznala svog muža. Ovog puta je htjela biti mudra i postavlja Odiseju zamku. Na kraju ipak u starcu prepoznaje svog Odiseja. Penelopa je bila uvijek čvrsta žena i nije dala da je prosci zavedu. Telemah Sin Odisejin i Penelopin, bio je vrlo mlad kad je morao postati glava kuće. Vrlo je neiskusan i slab da se suprostavi mnogim proscima koji su nemilice trošili njihovo imanje. Po Ateninu savjetu odlazi sam u svijet da traži svog oca za kojeg ne zna je li živ ili mrtav. Telemah dobro obavlja svoj posao, ponio se hrabro i odlučno i zajedno sa svojim ocem uništava prosce. Atena Bila je božica mudrosti. Velika zaštitnica Odiseja i njegove obitelji. Trudila se pomoći Odiseju i njegovu sinu u bilo kojoj situaciji. Na kraju se njezina velika ljubav i trud isplatila jer je Odiseju vratila obitelj i život. HOMER: ILIJADA Bilješke o piscu: O Homeru nemamo vjerodostojnih vijesti. Njega ljudi smatraju ne samo najve?im starogr?kim pjesnikom ve? za?etnikom europske književnosti. Dijela koja su se sa?uvala pod njegovim imenom najstarija su od svih europskih književnosti. Zbog ?injenice da o Homeru neznamo mnogo, mašta ?italaca stvarala je o Homeru razli?ite kombinacije. Ne može se sa sigurnoš?u utvrditi gdje se Homer rodio i kada, a ni to je li uop?e postojao pjesnik s tim imenom. Po nekim podacima iz Odiseje kojima se dodiruju neki doga?aji i politi?ke i trgova?ke povijesti, koji sežu u 7. st. pr. Kr. moglo bi se zaklju?iti da je Homer živio u vrijeme ili nešto prije tih doga?aja. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja života. Iz Odiseje bi se moglo zaklju?iti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je prožet njezinim duhom i pogledima. 1. pjevanje Radnja zapo?inje zazivanjem (invokacijom) muze da pjeva o Ahileju,

njegovoj ljutnji i ahejskim porazima. U ahejski tabor dolazi Hriso, koji želi otkupiti k?er koju su Ahejci zarobili prilikom osvajanja Tebe. Agamemnon odbija ponudu, a Hriso, sve?enik Apolonov, moli Apolona za pomo?. Apolon na Ahejce pošalje kugu. Desetog dana epidemije Ahejci vije?aju i vra? Kalhas kaže Agamemnonu da mora vratiti k?er Hrisovu. Agamemnon nevoljku pristaje, ali traži dar za taj postupak. Nitko mu ga ne želi dati, a on ljut na Ahileja uzima njegovu robinju Briseidu. Ahilej se jako rasrdi i napušta rat, a njegova majka, božica Titeda, moli Zeusa da ne dozvoli Ahejcima pobjedu protiv Trojanaca dok se ne pomire s Ahilejem. Citat: “Ako, Zeuse o o?e, med besmrtnicima tebi Djelom il’ besjedom kojom ugodih, izvrši mi želju: Mojega sina po?asti, od ostalih koji je ljudi Najkra?eg v’jeka, a sada junacima kralj Agamemnon Pogrdi njega, jer uze mu dar i ima ga sada. Nego oti?i i gledaj, da Hera ne opazi tebe, Dotle Trojancima snagu udjeljuj, dokle Ahejci Moga ne po?aste sina i dikom ne uzvise njega.” Zeus joj ispuni želju, ali se Hera zbog toga po?ne s njim prepirati. Dolazi Hefest i razveseljava ih. 6. pjevanje Hektorova žena Andromaha molila je Hektora da ne ide u boj. Na rukama je donijela njihovog malog sina i pla?u?i pri?ala o ocu i bra?i koje je ubio Ahilej. Bojala se da ?e ista sudbina zate?i i njenog muža. Hektor joj je odgovorio da bi bilo kukavi?ki da se ne bori, a i nju samu bi bilo sram da joj je muž kukavica. Na rukama je ljuljao malog sina i molio Zeusa da i on bude hrabar ratnik. Oprostio se od žene i djeteta. Andromaha se vratila ku?i i sa svojim sluškinjama oplakivala još živog Hektora. Citat: «Nesretni?e, zbog svoje ?eš hrabrosti stradat ne žale? Ludoga ?eda ni mene sirote; udovica brzo Ja ?u se nazvati tvoja, jer tebe ?e ubit Ahejci, Kada odasvud srnu; a meni bolje bi bilo Onda pod zemlju za?i, bez tebe kad budem» 16. pjevanje U 16. pjevanju Trojanci potisnu Ahejce do samih brodova i postoji opasnost da ih spale. Da bi to sprije?io Patroklo moli Ahileja da mu da oružje i vojnike, kako bi potukao Trojance. Citat:

“A ti pusti bar mene i vojsku mirmidonsku drugu Meni deder pridruži, da svane Danajskom rodu. Svoje mi oružje na ple?i daj, da se njime oružam, Ne bi l’ me držali Trojanci za tebe i od boja ne bi l’ Prestali, ahejski ne bi l’ odahnuli ubojni sini” Ahilej mu da oružje, ali ga upozori da na kre?e u napad nego samo obrani brodove i tabor. Kada su Trojanci vidjeli Patrokla u Ahilejevom oklopu pomislili su da se Ahilej vratio u rat i silno su se uplašili, te razbježali. Patroklo udari po njima i ubije Sarpedona, a onda zanemari Ahilejevu preporuku i krene na Troju. Uto do?e Hektor i ubije Patrokla. 18. pjevanje Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i stane tugovati za prijateljem. To ?uje njegova majka Tetida i do?e utješiti sina, te mu kaže da ne kre?e u boj bez oružja (Ahilej je oružje posudio Patroklu u 16. pjevanju, a uzeo ga je Hektor u 17. pjevanju), jer ?e ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje. Citat: “Stog ti pred koljena padam, kratkovje?nom mojemu sinu Ne bi li hotio ti udjeliti kacigu i štit, Nazuvke prekrasne ktom, što ih kop?e spu?aju kruto, I još oklop, jer onaj, što imaše, izgubi vjerni Ubiti drug mu, a on na zemlji žalostan leži.” Hefest pristaje i po?inje kovati novo oružje. Te no?i Trojanci još jednom pokušavaju oteti Patroklovo tijelo, ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplašili. Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci uplašeni bježe, pa Ahejci kona?no donesu tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se no? i Trojanci vje?aju. Pulidamas, prorok, predlaže da se preko no?i svi vrate u grad, jer bi ina?e bili previše izloženi, s obzirom na to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov pametni savjet, ve? su ostali vani. 22. pjevanje U 22. pjevanju Ahilej pobjedi Hektora i uzme njegovo tijelo u ahejski tabor. Svako jutro Ahilej žali Patrokla i vu?e Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaže da mora predati Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje Prijamu da mu kaže da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko no?i i ujutro se vra?a u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga spale na loma?i.

Osnovni motivi: Dva osnovna motiva su Ahilejeva srdžba na Agnamemnona zbog otmice robinje Briseide i na Hektora zbog ubojstva prijatelja Patrokla. Postoji još par motiva ljubavi (npr. Ahilejeva ljubav prema Briseidi, Patroklu), ali oni nisu toliko bitni, jer samo stvaraju dva glavna motiva, koji su pravi pokreta?i radnje. Po?etni motiv srdžbe prema Agamemnonu je vrlo jak do 16. pjevanja, ali onda kao da nestaje, a pojavljuje se novi motiv – srdžba na Herakla, koja potpuno prekida prvi motiv. Na kraju i taj motiv nestaje. Analiza glavnog lika: Ahilej je bio najve?i gr?ki junak i kao takav je trebao biti savršen. Ipak, kao i obi?no u gr?koj mitologiji, gdje ni bogovi nisu bili savršeni, Ahilej je imao svoje mane. Bio je pošten i vrijedan, no njegove srdžbe nisu bile potpuno opravdane. Kada se ljutio na Agamemnona, nije trebao samo sjediti i gledati kako se stvari dešavaju (tako je ustvari i došlo do druge srdžbe), ve? se trebao suprostaviti Agamemnonu kao junak. U drugoj srdžbi je bio u neku ruku i sam kriv, jer da se on nije durio na Agamemnona i tvrdoglavo ?ekao da mu ovaj padne pod noge, nikada Trojanci ne bi stigli do ahejskog tabora i brodovlja. Drugim rije?ima, da nije bilo njegovog muškog ponosa puno manje bi ljudi umrlo, a njegov prijatelj Patroklo bi bio živ (iako je i sam pridonio svojoj smrti). HOMER: ILIJADA Bilješke o piscu: Homer je bio slijepi gr?ki pjesnik. Najvjerojatnije je živio u 12. stolje?u prije Krista u Smirni. Vrlo je vjerojatno da je napisao dva najve?a anti?ka epa: Ilijadu i Odiseju, iako mnogi osporavaju mogu?nost da je on autor tih djela. Iako veliki pjesnik, radio je kao dvorski pjeva? ili pripovjeda?. Novija istraživanja upu?uju na to je da je živio u 9. stolje?u prije Krista i bio zemljoradnik. Likovi: Ahilej, Agamemnon, sve?enik Hriso, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Zeus, Patroklo, Tetida, Hefest, Atena, Heraklo, Prijam... Sadržaj: I pjevanje Nakon devet godina ratovanja izme?u Ahejaca (grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i k?erku Apolonova sve?enika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio k?er. Nakon pogrdnog odbijanja sve?enik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god

je bio pogo?en umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za sve?enikovu k?er on traži Ahilovu robinju Briseidu, ?im je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomo?. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odlu?i kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke. VI pjevanje Ahejci ja?aju i pobje?uju Trojance koji su stjerani sve do zidina Troje. Hektor kaže majci Hekabi neka ona i druge žene idu u hram boginje Atene uz prinos potrebnih žrtava i neka je mole za pomo?, da ih obrani od Ahejaca, a posebno od junaka Diomeda i strašnog Ahileja. Stoga su one krenule. Na bojišnici, iz dviju vojska izlaze junaci, gr?ki Diomed i trojanski Glauk. Žele se boriti jedan protiv drugog ali se prepoznaju kao unuci dvojice junaka, pobratima. Stoga odustaju od borbe i prijateljski se razilaze. Hektor odlazi kod svoje žene Andromahe i oprašta se s njom prije nego oti?e u boj. Hektor i njegov brat Paris odlaze u boj. XVI pjevanje Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvo?ena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporu?i mu da se odmah odagnavši Trojance od la?a vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misle?i da je to Ahilej. Patrokolo je juna?ki s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. ?etvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povu?e od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi izme?u Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u le?a te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u le?a. Patrokolo teško ranjen jedva se dovu?e do svoje ?ete, te pade na pod i Hektor ga ubije. XVIII pjevanje Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i tuguje za prijateljem. To ?uje njegova majka Tetida i do?e utješiti sina, te mu kaže da ne ide u boj bez oružja jer ?e ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje. Hefest pristaje i po?ne kovati novo oružje. Te no?i Trojanci još jednom pokušaju oteti Patroklovo tijelo, ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplašili. Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci

uplašeni bježe, pa Ahejci kona?no donesu tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se no? i Trojanci vije?aju. Pulidamas, prorok, predlaže da se preko no?i svi vrate u grad, jer bi ina?e bili previše izloženi, s obzirom na to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov pametni savjet, ve? su ostali vani. XXIV pjevanje Svako jutro Ahilej žali Patrokla i vu?e Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaže da mora predati Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje Prijamu da mu kaže da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko no?i i ujutro se vra?a u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga spale na loma?i. Mjesto i vrijeme radnje: Okolica grada Troje oko 12. stolje?a prije Krista Analiza likova: Ahil Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu. Zeus On je u Gr?koj vrhovni Bog svih bogova i ljudi. U Ilijadi stoji na strani Trojanaca, ali samo zato što ga je za to zamolila Ahilejeva majka Božica Tetida. Zeus je mudar i pravedan, ali sputan svojim položajem ne može do?i do punog izražaja. Apolon Mladi Bog sunca, svjetlosti i proroštva. Veliki je prijatelj i pomaga? Trojanaca, a posebno Hektora, kojeg je osobno više puta spasio od Ahileja. Atena Božica mudrosti i rata, a bori se na strani Ahejaca. Povremeno u postizanju svojih ciljeva ne postupa najpoštenije, no u ve?ini situacija ipak postupa pošteno. Hefest Bog vatre i kova?kog zanata. Bio je jedan od rijetkih bogova koji se nisu izravno umiješali u Trojanski rat. U 1. pjevanju se dokazao kao mirotvorac bar nakratko pomirivši Zeusa i Heru. Hera

Zeusova žena, zaštitnica obitelji. Podržava Ahejce i udružuje se s Atenom. Tetida Boginja mora i majka Ahileja. Vrlo snažno se zauzima za svaku sinovu želju i dokazuje svoje poštenje pri svakoj pojavi u radnji, mada nekada daje prednost maj?inskoj ljubavi. Agamemnon Kralj Mikene i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom. Svojom škrtoš?u je izazvao bijes Boga Apolona i ustvari zapo?eo Ilijadu. Poslije u 18. pjevanju mijenja svoj stav prema Ahileju, jer je napokon uvidio što je u?inio. Lakom, voli nare?ivati. Hektor Najve?i trojanski junak. Bio je prili?no svojeglav (to ga je na kraju koštalo glave), ali se barem borio za ono u što je naj?vrš?e vjerovao - domovinu. Hrabar, glavna trojanska snaga. Patroklo Ahilejev najbliži prijatelj. Odrasli su zajedno i bili su nešto kao pobratimi. Njegova odanost domovini i Ahileju prikazana je u 16. pjevanju, gdje željan borbe za domovinu ipak traži Ahilejevo dopuštenje za odlazak u boj. Hrabar, borben, vjeran, prijatelj i suborac. Prijam Kralj Troje. Njegova ljubav i dobrota se najviše isti?u u 24. pjevanju pri molitvi Ahileju da mu vrati sinovo tijelo. Dojam o djelu: Kao obi?nog ?ovjeka, s malo interesa za ovakva stara književna djela, ne mogu re?i da me Ilijada iskreno oduševila. ?ak mislim da bi se mnogi složili sa mnom da je pomalo dosadna. Kao ratni ep ve?inom se temelji na mržnji i ubijanju. Dugi opisi borbi pogotovo u 16. pjevanju i dalje prili?no su dosadni i vrlo razvu?eni. S druge strane nije sve baš tako crno, jer ipak se pojavljuje i tra?ak ljubavi, a to se najjasnije o?ituje u 24. pjevanju gdje Prijam s poštovanjem prilazi ubojici svoga sina Ahileju, a on potpuno zaboravlja na srdžbu prema Hektoru i Trojancima i ugoš?uje Prijama. Isto tako postoji i maj?inska ljubav za sina koju Tetida iskazuje u molitvama Zeusu i Hefestu. Sve u svemu Ilijada me višestruko nadilazi svojim stilom, koji još uvijek nisam u potpunosti usvojio i protuma?io, pa zbog toga ni ne mogu biti potpuno objektivan u vrednovanju djela.

HOMER: ODISEJA Bilješke o piscu: Tko je Homer? Na ovo pitanje ne može se pouzdano odgovoriti jer o Homeru nemamo iz starine vjerodostojnih vjesti. Njega u?eni ljudi smatraju ne samo najve?im starogr?kim pjesnikom, ve? i za?etnikom europske književnosti, jer su djela koja su se sa?uvala pod njegovim imenom najstarija od svih u europskoj književnosti. On je svoju li?nost podredio svom umjetni?kom cilju. Nije ovo usamljen slu?aj u svjetskoj književnosti da je pjesnik nekog velikog književnog dijela ostao nepoznat. Upravo je zbog toga mašta ?italaca stvarala o Homeru razli?ite konbinacije. To je uzrok da se ne može sa sigurnoš?u tvrditi gdje se Homer rodio i kada, a ni to je li uop?e postojao pjesnik s tim imenom. Mnogi su gradovi polagali pravo na to da budu Homerova domovina. Sedam se gradova takmi da su rodno mjesto Homera: Smirna, Rod, Kolofon, Salamina, Hij, Arg i Atena. Po nekim podacima iz Odiseje, kojima se dodiruju neki doga?aji i politi?ke i trgova?ke povijesti, a koji sežu u 7. st. pr. n. e., moglo bi se zaklju?iti da je Homer starosti tih doga?aja ili nešto mla?i od njih. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja života. Po onome što predaja kaže mogli bismo Homera usporediti s našim narodnim pjeva?ima koji su išli od mjesta do mjesta, pjevali pjesme o junacima i tako zasluživali za svoj kruh. Iz Odiseje bi se moglo zaklju?iti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je prožet njezinim duhom i pogledima. Bilješke o djelu: Glavini lik ovog djela je Odisej. Njegova domišljatost i realisti?an duh vide se u Polifemovoj pe?ini. U mnogim prigodama u Odisejevu se zna?aju otkrivaju neke crte koje su glavno oru?e trgovaca, a to su: hladnokrvnost, prora?unatost, rasu?ivanje i laž. On se njima obilato služi i onda kada bi najhladnokrvniji ?ovjek izgubio svoj mir i podlegao nagonu srca, a i onda kada to ne zahtijevaju okolnosti. On zna npr. da ?e u kobnom susretu s Skilom morati izgubiti šestoricu drugova i da ?e njihova smrt biti na neki na?in zalog za spasenje ostalih. On to prihva?a jer drugog izlaza nije bilo, a od prijatelja krije taj strašan ?as. Za razliku od Ilijade koja je ratni ep, Odiseja je mirnodobski ep. Odiseja je odraz gr?kog društva na prijelazu iz rodovske zajednice u robovlasni?ki društveni sistem. Ona ima ogromno zna?enje za pru?avanje tog perioda razvitka društva, njegova na?ina života i mišljenja. U Odiseji je vrlo vjerojatno odražena ta faza društvenog razvitka u svim odnosima. Da nisu sa?uvane Odiseja i Ilijada, mi ne bi mogli u potpunosti shvatiti religiju starih grka, njihovu literaturu niti umjetnost. U Ilijadi i Odiseji najpotpunije je izražena gr?ka mitologija, koja je bila neiscrpno vrelo za gr?ku umjetnost. Tema: Život i pustolovine Odiseja

Ideja: Ljubav i borba na kraju uvijek pobje?uju Kratki sadržaj: Odiseju, znamenitom gr?kom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje zameo se svaki trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj ženi mole?i je da po?e za jednog od njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski. U Odisejevu domu po?inju svakakve nezgode. Prosci se goste i zabavljaju, i tako rasta?u Odisejevu domovinu. To traje ve? ?etvrtu godinu. Kona?no su se bogovi sažalili nad Odisejem i odlu?ili da prekinu njegova stradanja. U tome velika udjela ima božica Atena, koja uvijek uska?e u pomo? Odiseju kad se na?e u nevolji. Na skupštini bogova Atena se zauzela za Odiseja. Odisej se zamjerio bogu Posejdonu što mu je zaslijepio sina Polifema. Zbog toga mu prije?i da se vrati ku?i. Kako Posjedon nije bio na skupštini, bogovi odlu?e da se nakon 20 godina Odisej vrati ku?i. Atena odmah oti?e do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu skupštinu i da zaprijeti proscima, što Telemah i u?ini. Prosci ga izruguju i ne žele oti?i iz njegove ku?e sve dok se njegova majka ne odlu?i za jednog od njih. Telemah kre?e na put da sazna nešto o ocu Odiseju. Atena je preobražena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da na?e Nestora. Nestor nije mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi ponovno vije?aju. Atena je ponovno potakla pitanje Odisejeva povratka. Odlu?eno je da se Odisej napokon vrati ku?i. Hermon, glasnogovornik bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i došao. Kalipsa po?e Odiseju saop?iti odluku bogova. Odisej je u prvi mah mislio da se radi o još jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori istinu. Odisej je u svom daljnjem putovanju imao još dosta poteško?a. Odisej je došao do feni?ana koji su priredili gozbu u njegovu ?ast. Odisej je feni?anima ispripovijedao sve o svojim mukama i patnjama. Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kažnjen od boga Posejdona. Pri?ao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u svinje, a na kraju im povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali kod nje godinu dana. Tada im je ispri?ao o mrtva?kom carstvu gdje vidje majku za koju ne zna da je umrla. Ispri?ao im je o sirenama koje su svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda pro?e. Govorio je o strašnoj Skili i Ohalijevom govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene na put u Itaku. Feni?ani ga usnulog odvedu do Itake. Atena je Odiseja prerušila u ružnog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga uputi kod Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znaju?i da je on njegov gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari o Odiseju. Odisej odlu?i da sada ovako prerušen sazna o odanosti sluškinja. Atena ode do Telemaha da ga obavijesti da brzo do?e ku?i. Telemah se vrati ku?i u tajnosti i tad prepozna svog oca Odiseja. Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju napad na prosce. Odisej odlazi prerušen u ku?u gdje ga prepoznaje služavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak do?e do pokolja prosca, ali kraj

je sretan jer Penelopa prepoznaje svog muža nakon mnogo godina. Analiza likova: Odisej Kralj Itake, glavni lik istoimenog djela. Odisej se odlikuje hrabroš?u, domišljatoš?u i strpljivoš?u. On je vrlo hrabar i pametan ?ovjek i po tome je bio poznat u cijelom kraljevstvu i šire u svijetu. Mnogi su samo na izgovor njegovog imena osje?ali strah. On je uz to bio i vrlo osje?ajan ?ovjek velikog srca. Penelopa Odisejeva žena, izmorena od tuge i o?aja zbog gubitka voljenje osobe. U proteklih 20 godina mnogo puta je bila u zabludi o povratku Odiseja tako da u prvi mah nije prepoznala svog muža. Ovog puta je htjela biti mudra i postavlja Odiseju zamku. Na kraju ipak u starcu prepoznaje svog Odiseja. Penelopa je bila uvijek ?vrsta žena i nije dala da je prosci zavedu. Telemah Sin Odisejin i Penelopin, bio je vrlo mlad kad je morao postati glava ku?e. Vrlo je neiskusan i slab da se suprostavi mnogim proscima koji su nemilice trošili njihovo imanje. Po Ateninu savjetu odlazi sam u svijet da traži svog oca za kojeg ne zna je li živ ili mrtav. Telemah dobro obavlja svoj posao, ponio se hrabro i odlu?no i zajedno sa svojim ocem uništava prosce. Atena Bila je božica mudrosti. Velika zaštitnica Odiseja i njegove obitelji. Trudila se pomo?i Odiseju i njegovu sinu u bilo kojoj situaciji. Na kraju se njezina velika ljubav i trud isplatila jer je Odiseju vratila obitelj i život. HOMER: ODISEJA Bilješke o piscu: Homer ili Homeros živio je oko 800. g. pr. n.e. Homeru se u antici pripisalo autorstvo Ilijade i Odiseje, kao najpoznatiji i zapravo jedini spomenici tog vremena. Sumnja se da je Homer napisao potpuno oba spjeva jer je bio slijep i jer se vide vidljivi ispravci drugih pjesnika na samim djelima. Osim Ilijade i Odiseje Homer je pisao niz "kikli?kih epova" s trojanskom ili tebatanskom tematikom, zatim tkz. homerske himne bogovima, šaljiv spjev Batrahomiomahija (Boj žaba i miševa), ali na kraju su mu poricali sve osim Ilijade. O Homerovom životu nema pouzdanih podataka ali zna se da najvjerovatnije potje?e iz Smirne u Maloj Aziji, i da je živio izme?u 900. i 700. g. pr. n.e. Krajem 18. st. razvila se sumnja za njegovim postojanjem zbog tzv. "homerskog pitanja", a taj problem do dana današnjeg nije potpuno rješen. Prevladava mišljenje o tzv. unitarizmu tj. da je jedan ljudski genije u to vrijeme spojio sve dotadašnje pri?e u ta dva epa, i to Ilijadu u mla?im danima, a Odiseju u

starijim danima. Po detaljnjoj tematici, po preciznosti likova i njihovih osje?aja i mišljenja, po njihovom dotadašnjem mišljenju na svijet i na bogove, Ilijada i Odiseja pripada najve?im kulturnim i umjetni?kim tekovima ?ovje?anstva. Te knjige su kasnije imale i veliki utjecaj na razvoj anti?ke i europske književnosti. Ostale su nenadmašene uzorom na ostalu epsku literaturu. Oba epa su pisana heksametrom. Ilijada sadrži 15 696, a Odiseja 12 103 heksametara. Aleksandrijski su ih filozofi podijelili na 24 knjige prema broju slova gr?kog alfabeta. 1. pjevanje - “Kikonci i Lotofazi” Odisej je kralj kršnog otoka Itake u Jonskom moru. Od svih Grka Odisej je najviše lutao na povratku ku?i. Odisej je sa svojih dvanaest brodova krenuo iz Troje ali ga je odmah jaki vjetar odvukao prema sjeveru na tra?ku obalu. Tamo je sa svojim ljudima provalio u kikonski grad Izmar. Muškarce su pobili a žene i ostali plijen su podijelili. Odisej je htio da odmah otplove ali ga njegovi ljudi nisu poslušali. Pobjegli kikonci sa svojim susjedima navale na Odisejeve ljude. Odisejevi ljudi brzo usko?iše u la?e i po?evše bježati. Iz svake la?e umrlo je po šest vojnika. Nakon toga jedno dulje vrijeme mirno su plovili morem, kad odjednom jedna velika oluja sa sjevera polomi im jedrenice i jedra im rastrga u komade. Morali su mukotrpno veslati kako bi stigli do kopna. Trebalo im je dva dana da poprave brodove. Nakon toga razapeli su nova jedra i otplovili prema jugu. Odmah kraj rta Maleja tj. blizu Itake zapuha jak vjetar koji ih je odveo daleko od domovine na otvoreno more. Devet dana ih je bura nosila, a tek deseti dan dospjeli su na obalu Latofaga. Tamo su živjeli ljudi koji su se hranili lotosovim plodom. Taj lotosov plod bio je sla?i od meda, i imao je ?arobnu mo?. Ta ?arobna mo? nije bila dobro?udna nego zlo?udna jer svatko tko ga okusi nije se više želio vratiti ku?i nego samo ostati u toj zemlji. Odisejevi ljudi su okusili taj plod. Odisej je morao silom odvesti svoje ljude la?ama, a oni su se opirali i plakali. 19. pjevanje - "Odisej i Penelopa - Pranje nogu" Odisej osta u dvorani da ?eka Penelopu. Penelopa si?e iz svoje sobe i sjedne na stolicu kraj ognjišta. Došle su i sluškinje da raspreme stolove i pobrinule su se da ponovo bude svjetla i topline. Sluškinja Melanta stane po drugi put grditi Odiseja. Ona ga stade tjerati iz dvora. Na to Odisej odgovori “Kako bi ti bilo kad bi i tebe bogovi kaznili”? Kad je Penelopa ?ula razgovor izgrdi sluškinju i stadoše razgovarati o svome mužu kojeg ?eka ve? mnoštvo godina (nije znala da taj muž kojeg tako dugo ?eka stoji ispred nje). Odisej joj po?ne opisivati nestvarne doga?aje kao ugoš?ivanje na otoku Kreti. Opisao je vrlo detaljno njegovu odje?u. Penelopa je samo plakala. Penelopa tako ugosti svog prijašnjeg muža ne znaju?i zapravo da je to on. Ona mu ponudi i pranje nogu ali on prista samo pod uvjetom da to bude jedna starija sluškinja. Pri pranju nogu stara dadilja prepozna Odiseja po ožiljku iznad desnog koljenom. Vepar je zadro zubom u meso Odiseju ve? u mladim danima. Odisej je zamolio dadilju de ne oda njegovu

pravu li?nost jer bi moglo do?i i do ozbiljnih problema. Starica uzme novu vodu i ne proizusti ni jednu rije?. Nakon toga Odisej ponov zapo?e pri?ati s Penelopom koja mu govori o jednom snu u kojem vidi skori dolazak muža. Kraljica na kraju razgovora zaželi strancu laku no? i ode u svoje odaje. 21. pjevanje - "Napinjanje luka" Penelopa uze lijepi mjedeni klju? s bjelokosnom drškom i ode uz pratnju sluga po Odisejev luk i tobolac (Spremište za strijele). Penelopa izjavljuje da ?e oženiti samo onoga koji ?e uspjeti nategnuti Odisejev luk i ?ija ?e strijela pro?i kroz svih dvanaest sjekira. Prosci stadoše gledati luk sa zaprepaštenjem. Antinoj predlaže redoslijed kojim ?e prosci pokušati nategnuti luk i ?ija ?e strijela pro?i svih dvanaest sjekira. Odisej priznaje smo govedaru i svinjaru svoju pravu li?nost kako bi od njih dobio pomo? da pokuša i on to u?initi. Niti jedan prosjak nije uspio izvršiti zadani zadatak. Odisej moli jedan pokušaj ali mu se svi protive. Na kraju Odisej svojom lukavoš?u i pomo?u njegova sina Telemaha uspijeva dobiti jedan pokušaj. Niti jedan prosac ne vjeruje u njegovu snagu i uspješnost. Odisej bez ikakve ve?e muke nategne luk uz veliko o?aranje prosaca, postavi strijelu i razapne ju kroz svih dvanaest sjekira. Odisej namigne sinu da do?e do oca s oružjem kako ga nitko ne bi mogao napasti. Odisej tako zapo?inje ve?eru. 24. pjevanje - Pošto je Odisej ubio prosce Hermija ih vodi u podzemni svijet k Aidu - Oni nalete na Agamemnonovu i Ahilejevu dušu - Amfimedonova duša govori Agamemnonovoj kako se Odisej vratio ku?i i pobio prosce - U to vrijeme Odisej ode do svog oca Laerta u nadi da ?e ga prepoznati - Kaže mu da je to on i da je pobio prosce - Zatim odu u ku?u na ru?ak i svi se pozdrave ali Eupid digne ustanak zbog ubijenih prosaca - Nakon što Odisej rani Eupida Atena prekine rat i pomiri Odiseja sa njegovim narodom