IINTERNACIONALNI FAKULTET TRAVNIK

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK  EKONOMSKI FAKULTET

Odsjek: Marketing i trgovina Predmet: Komercijalno poznavanje roba

Tema: Skladištenje robe (seminarski rad)

Predmetni nastavnik: ________________________ ________________ Prof. Dr.Sc.Nikola kuvačić Mirnesa Gosić

Student:

Index

br.:75/09-I

1

Travnik, januar 2010.

Sadržaj:

Sadržaj ......................................................................................... .........2 Uvod............................................................................................. .........3 Skladištenje robe...................................................................................4 Vrsta zaliha robe....................................................................................7 Gubitci na zalihama skladištenja ..............................10

robe

za

vrijeme

Spriječavanje gubitka...........................................................................11 Manipuliranje robom skladištu.........................................................12

u

Komisioniranje robe.............................................................................13 Otprema Ekspidit.........................................................................14

robe-

Zaključak...................................................................................... ........15 2

Literatura...................................................................................... ........16

Uvod:

3

Po definiciji skladište je ograđeni ili neograđeni prostor,natkriveni ili nenatkriveni prostor koji se koristi za čuvanje sirovina,poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji su u funkciji odvijanja poslovnih procesa u firmi.

Skladištenje robe

Skladištenje robe vrlo je odgovorna zadaća jer nepravilnim skladištenjem upropaštavamo robu.Naprotiv,ako robu pravilno uskladištimo,čuvamo je od nepovoljnih uticaja,gubitaka i kvarenja.Pri uskladištenju robe treba dobro paziti na robno susjedstvo,tj. na odnos jedne robe prema drugoj.Kao što je poznati iz prakse jedna roba brzo privlaći mirise druge robe,neka roba ostavlja trag u dodiru sa drugom.Posebno treba obratiti pažnju na lahko zapaljivu robu.Ako se u skladištu nalazi roba štetna i opasna za ljudsko zdravlje,osobito uz živežne namirnice,da nebi došlo do zabune pri uzimanju,treba toj robi vidljivo označiti sadržaj. Skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom ili ambalažiranom stanju s namjerom da poslije određenog vremena roba bude ukljućena u dalji transport, proizvodnju,distribuciju ili potrošnju.Skladište je amortizer na onim mjestima u lancu kretanja robe gdje se taj proces iz bilo kojeg razloga prekida. Stanićna,pristanišna i lučka osobito na važan uslov za nesmetani i racionalni kombinirani transport robe svih vrsta.Određene vrste skladišta služe i za doradu uskladištenih proizvoda kao prepakivanje, sušenje, dezinsekciju, sortiranje i ambalažiranje u jedinici tereta za primjenu paleta ili kontenjera. 4

Skladišta se mogu klasificirati na više načina: Klasifikacija skladišta sa ekonomsko-eksploatacionog stajališta: 1) Po obliku robe: -skladište za rasuti teret, -skladište za ambalažiranu robu; 2) Po prirodi robe: -obična skladišta za nepokvarljivu robu, -skladišta za pokvarljivu robu s reguliranom temperaturom; 3) Po porijeklu robe: -Skladišta za domaću robu, -skladišta za stranu robu , -skladište za carinsku robu; 4)Prema imaocu robe: -skladište za vlastitu robu, -javna skladišta, 5)Prema privrednim djelatnostima: -poljoprivredna, -industrijska, -trgovačka, -opča skladišta;

6)Prema prometnoj djelatnosti: -željezničko-stanična, -pristanišna, -unutrašnja skladišta(cestovni promet).

Klasifikacija skladišta s tehničko-eksploatacijskog stajališta: 1. Otvorena skladišta za pretežno rasutu robu na koju atmosverlije ne utječu, 5

2. Pokrivena skladišta za rasutu i drugu robu na koju djelimično utječu atmosverlije, 3. Zatvorena skladišta namjenjena za ambalažiranu robu koja mora biti zaštićena, 4. Specijalna skladišta s posebnim uvjetima koje zahtijeva pojedina roba(silosi,hladnjaće itd...)

Klasifikacija skladišta po pogodnostii učestalosti robnih manipulacija: •

Manipulativna skladišta gdje se roba ne uskladištuje nego se obavlja pretovarna manipulacija i sortiranje,

•

Skladište gdje se roba duže zadržava čekajući daljnju manipulaciju,

•

Prizemna skladišta primjenjuju se tamo gdje se roba često zamjenjuje,

•

Skladišta na spratu gdje se roba duže uskladištuje.

U svakom je skladištu potrebno mjeriti temperaturu i vlagu.

Vlažnost zraka: Praktično razlikujemo dvije vrste vlažnosti.Apsolutna vlažnost

pokazuje koliko grama vodene pare sadrži 1 m zraka pri danoj temperaturi.Ako  je količina vlage u zraku maksimalna,za datu temperaturu,onda kažemo da je zrak zasićen.U praksi je važno znati koliko je zrak blizu pune zasičenosti,tj.koliko  još vlage može primiti pri istoj temperaturi.To je relativna(razmjerna)vlažnost, koja dakle pokazuje koliki se postotak vodene pare nalazi u zraku u odnosu na najveću količinu pare koju zrak može primiti na istoj temperaturi. ³

Za mjerenje vlažnosti u zraku služe specijalni aparati higrometri i psihometri.Tim se apatima kontrolira sadržaj vlage u skladištu jer vlaga iz zraka utjeće na mnoge proizvode,uređaje pa i na ljude.Vlaga osobito pogoduje razvitku mikroorganizama koji dovode do kvarenja hrane i mnogih proizvoda koji sadrže organske tvari.Na površini gotovo svih tvari ima uvjek vlage ili higroskopne vode.Tvari koje privlače posebno mnogo vode zovu se higroskopne tvari.U skladištu se temperatura mjeri  jednostavnim termometrima.

6

Uslovi skladištenja nekih prehrambenih proizvoda: Naziv robe Breskva Koraba Krompir Celer Luk crni Limun Šečer Cvekla Češnjak Kvasac sviježi Perad(smrznuta) Perad sviježa Dinje Grah Grašak Grožđe Kruške Hljeb Jabuke Šljive Trešnje Slanina nasoljena Slanina nesoljena Jaja Vino Kupus sviježi Kupus kiseli Kaša ječmena Smrznuto meso Sviježe meso Lubenice Mlijeko Brašno Mrkva Tjestenina Krastavci Peršun

Preporučeni ℅ rel.vlage 85-90 85-90 70 85-95 70-75 85-65 85-95 80-85 75 93-95 70-75 80-85 85-90 70-80 85-90 85-90 50-75 90-95 85-90 85 75-80 70-80 75-80 70-75 75 85-90 75-85 95-98 85-90 80-85 70-80 55-65 85-95 60 85-95 85-95 80-85

Temp.u °C 0-1 0-2 6-10 0-1 -2-2.5 3-5 Do 25 0-2 0-2 8-12 -18 0-5 1 0-2 0-2 0-1 0-1 6-14 0,5-2 0-0,5 0-0,5 -2 -10 0-2 7-14 0,5 0-3 10-20 -18 -1+-/-0 0-1 2-5 2-6 0-2 12 0,5-2 0-1

Vrijeme uskladištenja

Napomena

24 mjeseca Dobra ventilacija 4 mjeseca ““ 6 mjeseci ““ 4 mjeseca ““ 3 mjeseca ““ 2 mjeseca Ventilacija 2 godine ““ 3 mjeseca Dobra ventilacija 6 mjeseci ““ 7 dana U mraku 9-10 mjeseci 3-5 dana 2 mjeseca Dobra ventilacija 6 mjeseci ““ 6 mjeseci ““ 10 dana ““ 2 mjeseca ““ 7 dana Ventilacija 5 mjeseci Dobra ventilacija 1 mjesec ““ 7 dana Ventilacija 6 mjeseci 4 mjeseca 4 mjeseca Dobra ventilacija 24 mjeseca U bocama ili dem. Jedan mjesec Dobra ventilacija 6 mjeseci ““ 6 mjeseci ““ 9-12 mjeseci ““ 2-4 sedmice Na letvama 2 mjeseca 2 dana Podloga od drveta 3-4 mjeseca Dobra ventilacija 5 mjeseci Podloga od drveta 12-24 mjeseca Dobra ventilacija 3 mjeseca ““ 6 mjeseci ““

Zalihe robe: Zalihom smatramo ukupnu količinu materijala ili robe koja je u skladištu namještena do trenutka potrošnje,odnosno prodaje.Kontinuiranost proizvodnje i zadovoljavanje neprekidnih zahtjeva potrošnje u savremenom gospodarstvu i društvu nemože se ostvariti a da se ne stvore zalihe materijala odnosno robe.Stvaranje zaliha robe je nužno jer u proizvodnim firmama nije moguće uskladiti nabavu materijala i sirovina s njihovom potrošnjom u tehnološkom procesu.Stvaranje zaliha nužno je u trgovinskim firmama jer postoji nesklad između vremena proizvodnje robe i vremena 7

njezine potrošnje,a također je teško postiči objedinjavanje robe različitog asortimana i raznih izvora nabave na jednom mjestu bez stvaranja zaliha robe.

Postoje i drugi razlozi za stvaranje zaliha robe i materijala: •

•

•

•

Nabavljanje robe u većim količinama odjednom smanjuje troškove nabave, Pri neravnomjernoj opskrbi tržišta nekim proizvodima stvaranjem zaliha osigurava se neprekidnost proizvodnje odnosno potrošnje, Neki se proizvodi prije potrošnje moraju uskladištiti poradi ostvarivanja određene kakvoće(sazrijevanje voća i povrća,fermentacija,dobivanje arome i boje kod vina i alkoholnih pića,dozrijevanje sireva i sl.), Na mnogim proizvodima treba obaviti određene predradnje prije njihove potrošnje(sortiranje,klasificiranje,pakiranje,prepakivanje i sl.),što se obično obavlja u skladištima.

Zalihe velikih količina robe čine golemu materijalnu vrijednost,a troškovi uskladištenja(troškovi korištenja prostora,opreme,troškovi manipulacije,gubitci i dr.)vrlo važnu stavku u ukupnim troškovima u tvrtkama i u cijelom gospodarstvu.No ti su troškovi ipak znatno manji od gubitaka koji nastaju neravnomjernom opskrbom proizvodnje,što dovodi do zastoja u proizvodnji,gubitaka,smanjene produktivnosti,pada dohodka i pada standarda stanovništva.Zalihama robe u skladištu treba upravljati racionalno,jer o tome ovisi ekonomičnost i rentabilnost poslovanja u tvrtki.Stanje zaliha treba poznavati i usklađivati sa zacrtanom poslovnom politikom firme.

Vrste zaliha robe

Veličina zaliha robe ovisi o nizu činilaca,među kojima su važniji raspoloživa novčana sredstva,vrsta robe,kontinuitet proizvodnje,kontinuitet potrošnje,mogučnost nabave i raspoloživ skladišni prostor. Prema količini robe koja se nalazi u skladištu razlikujemo ove vrste zaliha: 8

•

Minimalna zaliha,

•

Zaštitna zaliha,

•

Maksimalne zalihe,

•

Optimalne zalihe,

•

Prosječne zalihe.

Minimalnim zalihama smatramo one količine robe ispod kojih se zaliha ne bi smjela spustiti ako se želi održavati kontinuitet proizvodnje,odnosno opskrba tržišta potrošnje. Zbog značaja minimalnih zaliha za kontinuitet proizvodnje i poslovanja,produktivnost rada i ekonomičnost proizvodnje,proizvodna firma treba izračunati kolike su joj zalihe materijala potrebne za kontinuiranu proizvodnju.Trgovinska firma treba za robu koju je teže nabaviti i za robu koja čini osnovu asortimana izračunati minimalne,sigurnosne zalihe kako bi tržište bilo ravnomjerno opskrbljeno.Visina minimalnih zaliha zavisi upravo o navedenim okolnostima. Minimalna zaliha je najmanja količina robe koja smije biti u skladištu,a da ne dođe do prekida opskrbe.Kada se zaliha smanji na minimalnu,to je znak da se mora poručiti nova roba.Minimalna zaliha izračunava se tako da se prosječan dnevni promet neke robe pomnoži brojem dana koliko traje nabava te robe:

Minimalna zaliha=prosječni dnevni promet X broj koliko traje nabava robe Primjer:Neka je firma u jednoj godini prodala 152550 kg šečera u 305 radnih dana.Prosječni dnevni promet iznosio je 500 kg šečera.Uz predpostavku da je nabava šečera trajala 20 dana,minimalna bi zaliha iznosila 10 000 kilograma. Ako u sljedečem razdoblju uslovi nabave poboljšaju skraćivanjem roka nabave s 20 na 15 dana,potrebna je minimalna zaliha također če biti manja:7500 kg. Iako politika minimalnih zaliha omogučuje proizvodnju uz ulaganje manjih sredstava u zalihe,ne znači da su one uvijek i najekonomičnije jer zahtijevaju češče nabavljanje robe,a time i opskrbi tržišta,utvrđuje se koja je visina zaliha robe na skladištima najekonomičnija.Minimalne zalihe su vrlo povoljne za one artikle za koje su troškovi uskladištenja veliki,odnosno veči od troškova transporta i manipulacije,za proizvode za koje se očekuje pad cijena,i proizvode za koje se nabava robe vrlo brzo i sigurno realizira. Zaštitne zalihe.Nestašica materijala ili robe na tržištu može imati teške posljedice u poslovanju firme:sredstva za proizvodnju stoje neiskorištena,produktivnost opada,ne ostvaruje se realizacija pa prema tome ni dohodak,osobni dohodci opadaju kaoi standard stanovništva jer porastom potražnje neke robe rastu 9

cijene,gube se kupci,i to ne samo za onu robu koja nedostaje,već i za drugu robu.Zbog navedenih poteškoća do kojih može doći zbog nedostatka materijala ili robe na tržištu,firme nastoje stvoriti tzv. Zaštitne zalihe.Te su zalihe uvjek veče od minimalnih,a razlika ovisi o situaciji na tržištu i sigurnosti tvrtke u mogučnosti ravnomjerne opskrbe. Optimalne zalihe.Omogučavaju ravnomjerno i kontinuirano poslovanje uz najracionalnije troškove.Da bi zaliha robe u skladištu bila optimalna, robu treba naručivati pravovremeno i u dovoljnim količinama.Optimalne zalihe utvrđuju se analizom troškova nabave i troškova uskladištenja.  Troškovi nabave obuhvačaju sve troškove vezane za nabavu robe,tj. Fakturnu cijenu robe povečanu za troškove dopreme odnosno zavisne troškove.  Troškovi uskladištenja obuhvaćaju sve troškove koji nastaju od trenutka kad roba uđe u skladište do trenutka njenog izdavanja.To su ovi troškovi: •

Zakupnina skladišnog prostora,

•

Amortizacija,

•

Kamata na obrtna sredstva,

•

 Troškovi svih vrsta energija,

•

 Troškovi održavanja opreme,

•

 Troškovi rada,

•

 Troškovi manipulacije i

•

Administrativni troškovi.

I jedni i drugi troškovi djeluju na visinu cijene koštanja materijala odnosno robe,pa je njihovim analiziranjem potrebno utvrditi pri kojim veličinama se ti troškovi smanjuju na najmanju mjeru.Kako se ti troškovi različito odražavaju kod zaliha raznovrsnih roba,tako ih za svaku vrstu robe treba posebno analizirati.Po pravilu su troškovi nabave manji kad se nabavljaju veče količine. No tek će se analizom koja uzima u obzir troškove uskladištenja tih količina utvrditi postiže li se ušteda nabavom većih količina.Ako su uštede veće od troškova koji nastaju zbog njihova uskladištenja,onda maksimalna zaliha robe postaje optimalna.U praksi poduzeća česta su odstupanja od optimalnih zaliha,iako su one najracionalnije.Razlozi mogu biti različiti:pomanjkanje skladišnog prostora,nedovoljna finansijska sredstva,uvjeti tržišta i sl.Odstupanja su nužna kada je riječ o materijalu ili robi koje na tržištu nema dovoljno ili ćija ponuda oscilira.Tada su firme prisiljene obezbijediti se večim kolićinama radi kontinuiranog poslovanja.Roba se u većim količinama nabavlja i onda kad cijene 10

pokazuju tendenciju porasta,a u manjim količinama kad pokazuju tendenciju pada. Prosječne zalihe čini ona količina robe ili materijala na skladištu kojom ono prosječno raspolaže.Prosječna zaliha se u praksi izračunava tako da se stanje zaliha krajem svakog mjeseca zbroji i podijeli s 12.Naravno,što je veći broj provjera stanja zaliha,to je točnije utvrđivanje prosječne zalihe.Utvrđivanje prosjećnih zaliha služi kao kontrola jer se tako može utvrditi odstupanje između stvarnih i planiranih zaliha.U skladištima gdje se svakog dana pojavljuju velike oscilacije u veličini zaliha,roba se može osigurati na temelju izračunatih prosječnih zaliha. Robu na zalihama možemo podijeliti i prema tome jeli potrošnja,a stoga i prodaja,robe veća od potrošnje neke druge robe,pa roba na zalihama može biti: •

Kurentna,

•

Nekurentna i

•

Srednje kurentna.

Kurentnu robu na zalihi čini ona roba koja se na skladištu kratko zadržava jer ima dobru prodaju na tržištu.To je roba koja svojim izgledom,kvalitetom,dizajnom,upotrebnim i drugim svojstvima potpuno odgovara zahtjevima potrošnje i kupovnoj moći stanovništva.Zalihe takve robe ne iziskuju veća materijalna sredstva,a i troškovi uskladištenja su niži jer se roba ne zadržava u skladištu.No u određenom trenutku konkuretna roba može postati i manje konkurentna ili ne konkurentna,a uzrok tome može biti prestanak potražnje,loša politika zaliha ili sezonske oscilacije potražnje.Zadaća je skladišne službe da zajedno sa službom nabave i prodaje neprekidno prati kretanje zaliha i istraživanjem mođuovisnosti troškova i nagažiranih sredstava izabere optimalnu zalihu robe. Nekurentna roba na zalihama ima slabu prodaju na tržištu,što znaći da se zalihe te robe dalje zadržavaju u skladištu.Roba je najčešće nekonkurentna zbog: •

Loše kvalitete robe,

•

Visokih cijena,

•

Sezonskih oscilacija,

•

Zastarjele tehnologije ili nove metode,

•

Pada kupovne moći stanovništva.

Dobrim vođenjem politike zaliha moraju se predvidjeti razlozi koji mogu dovesti do nekonkuretnosti,a manjim stvaranjem zaliha izbjeći će se angažiranje velikih finansijskih sredstava u nekonkurentnu robu,što uzrokuje nerentabilno poslovanje.Stvaranjem zaliha nekonkuretne robe rastu troškovi uskladištenja i povećava se rizik od poslovnih gubitaka. 11

Na smanjenje zaliha nekonkurentne robe može se utjecati: •

•

Sniženjem cijena robi Otpisom nekonkurentne robe ili disponiranjem robe na druga tržišta na kojima postoji mogućnost da bude konkurentna.

Ispravno vođenje politike zaliha uveliko utjeće na uspješnost poslovanja preduzeća u cijelini,na povećanje dohotka i fondova te zadovoljava potrebe potrošnje odnosno proizvodnje.Između konkurentne i nekonkurentne robe nalazi se srednje konkurentna roba.To su zalihe one robe čija potražnja oscilira,pa se roba nekad prodaje dobro,a kasnije se dugo zadržava u skladištu.Pravilnim držanjem tih zaliha možemo smanjiti troškove njezina uskladištenja.

Gubitci na zalihama robe za vrijeme skladištenja

Za vrijeme skladištenja može doći do razlićitih gubitaka.Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi same robe,uvjetima skladištenja,nesvjesnom ili neispravnom manipuliranjem robom,otuđivanju i slićno.Svi gubitci koji nastaju na robi za vrijeme uskladištenja mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: 1. NORMALNI-prirodni gubitci su kalo kvar,lom i rasip,no oni su samo do određene granice,koja je utvrđena pravilnikom o dopuštenim gubitcima.Dopuštena granica ovisi o vrsti robe,o vremenu uskladištenja,uslovima uskladištenja i opremljenosti skladišta.

a) Kalo je gubitak koji nastaje na robi zbog sušenja i isparavanja,a odražava se u težini,površini i obimu.Nastaje pri normalnoj manipulaciji,a proizilazi iz specifićnih svojstava same robe(npr.suhomesnata roba kalira zbog sušenja,pri čemu roba gubi na težini,ali dobiva na kvaliteti)isti je slučaj i sa ugljenom i drvetom.No ne događa se uvjek da roba dobiva na kvaliteti zbog gubljenja vlage.Voće i povrće,npr. Zbog smanjenja vlage gube na težini i kvaliteti.Za benzin kaliranje nastaje evaporiranjem,odnosno isparavanjem ćime se smanjuje težina i volumen.To je slućaj i sa alkoholom,kolonjskom vodom i ostalim lakohlapljivim materijalima.

b) Rasip je gubitak koji je također neminovan,osobito u robi koja u skladište dolazi u rifuznom stanju.Može nastati prilikom prepakiranja,razlijevanja prilikom pretakanja ili mjerenja, topljenja zbog odmrzavanja i sl.Taj se gubitak može smanjiti pažljivim rukovanjem.

12

c) Kvarenje nastaje u onoj robi koja se zbog svojih prirodnih svojstava kvari ako na nju utjeću fizički,hemijski ili drugi procesi.Kvarom se mogu smatrati oštećenja na robi kojima ona gubi djelomično svoju vrijednost.

Najčešče se kvarenje robe pojavljuje u živežnih namirnica.Pokvarenim namirnicama smatramo one namirnice koje su promijenile prirodna svojstva(organoplastička svojstva):boju,okus,miris,građu i sl.Pokvarenom robom se smatra i ona živežna namirnica kojoj je prošao rok trajanja iako nije promjenila svojstva.Uzroci kvara na robi mogu biti:ambalaža,pakiranje,skladištenje i transport robe.

d) Lom je prirodni gubitak na robi koji nastaje na lomljivoj robi:staklu, porculanu, keramici, raznim vrstama obloga, ploča,keksa i dr. 2) NASILNI-neprirodni gubici nastaju zbog nepažljivog,nesavjesnog i neodgovornog manipuliranja robom ili kao posljedica više sile kao što su poplava,požar,potres i sl.Otuđenje robe također se smatra neprirodnim gubitkom.

Spriječavanje gubitaka

Normalni se gubitci na robi nemogu izbijeći,ali se racionalnim poslovanjem mogu znatno smanjiti.Kako oni čine prilićno veliku stavku u materijalnim troškovima,skladišni radnici moraju nastojati smanjiti ih,a to će se postići stalnom kontrolom robe,temperature,vlažnosti zraka i robnog susjedstva te pažljivom manipulacijom,održavanjem maksimalne čistoće skladišta.Za robu koja je osjetljiva na temperaturu treba stalno pazitida temperatura bude odgovarajuća,bilogrijanjem ili hlađenjem skladišnog prostora.Kako visoke temperature utječu na razvoj mikroorganizama,treba posebno paziti na temperaturu u skladišta u kojima su skladištu živežne namirnice.obično u takvim skladištima postoje izrađene tablice sa optimalnim temperaturama za skladištenje pojedinih vrsta živežnih namirnica.Osim temperature,veliku važnost ima i vlažnost zraka u skladištu.U pogledu lakopokvarljive robe novoprispjele količine treba smjestiti iza starih,kako bi se roba izdavala po redoslijedu prispijeća.Stalnom kontrolom robe lako se može uočiti pojava kvarenja.Dio robe na kojemu se pojavilo kvarenje treba odstraniti kako bi se zaštitila zdrava roba. Gubitke koji nastaju djelovanjem glodavaca ili insekata vrlo je teško suzbiti pa treba nastojati da se oni i ne pojave.Ako glodavaca ili insekata već ima treba ih uništiti.Posebno je važno naglasiti da to ni u kom slučaju nemože obavljati samo skladišno osoblje,već posebne stručne ekipe za deratizaciju skladišta.Skladište je o poduzetim mjerama dužno obavijestiti sanitarnu inspekciju. 13

Do čestih gubitaka na robi dolazi zbog tzv. Robnog susjedstva,tj bliskog smještaja dviju vrsta robe čiji je međusobni utjecaj negativan.Robu koja npr. Ispušta mirise treba odvojiti od robe koja upija mirise jer na taj način gubi kvalitetu,odnosno u težom slučajevima postaje neupotrebljiva.Kafa je naprimjer napitak koji ima karakterističnu aromu,no ona vrlo lahko upije mirise.Skladišimo li sapun pored kafe,ona će izgubiti vrijednost jer će poprimiti intenzivan miris sapuna i postati neupotrebljiva. Roba sklona koroziranju(željezo,strojevi,alati i sl.) mora biti prije uskladištenja zaštićena od utjecaja vlage.Neka roba može zbog djelovanja vlage izgubiti upotrebnu vrijednost.Na primjer izolacijski materijal gubi izolacijsko svojstvo,drvo i papir se deformišu i sl. Higroskopnu robu(hemikalije,umjetna gnojiva,vapno,cement i sl.)treba čuvati na suhom mjestu jer se zbog vlage takva roba zgrudnjava,čime se smanjuje njezina uotrebna vrijednost ili se čak potpuno gubi.Lakozapaljivu i eksplozivnu robu treba skladištiti odvojeno od ostale robe i posebno čuvati.Za uskladištenje takve robe postoje i posebni propisi kojih se svako skladište mora pridržavati.Radnici u skladištu moraju biti upoznati s tim propisima i pravilima,stručno osposobljeni za rukovanje takvom robomi zaštićeni od eventualnih opasnosti.

Manipuliranje robom u skladištu Manipuliranje robom na skladištu obuhvača poslove koji se moraju obaviti prilikom uskladištenja robe kao što su istovar,kretanje robe unutar skladišta,smještaj robe i utovar.Troškovi što ih uvjetuju poslovi čine znatnu stavku u ukupnim troškovima uskladištenja i u proizvodnim i trgovinskim poduzećimabpa ona ulažu napore da ih smanje.To se može postići smanjenjem operacija pri manipulisanju robom,pri čemu se smanjuje i količina potrebnog rada i potrebno vrijeme za njihovo obavljanje.Manji broj operacija postići će se dobrom organizacijom rada,mahanizacijom i automatizacijom radnih operacija te oblikovanje skladišnjih jedinica po dimenzijama,obliku i težini robe da bi se na taj način njima lakše rukovalo.uz to če se racionalno manipuliranje robom u skladištu postići ako se pridržavamo sljedećih pravila:

14

•

•

Manipulirati treba sa punim paletama jer je tad potrebno manje opreme i manje vremena za tu radnju.ako su palete samo djelimično pune,paletu nije moguče standardno složiti,a to znači da se njome nemože rutinski manipulirati,što zahtijeva više rada i više vremena,  Treba nastojati uspostaviti paletni lanac između pojedinih skladišta od proizvođača do konačnog potrošaća po načelu:Transportna  jedinica=jedinica uskladištenja=jedinica otpreme=prodajna jedinica.Danas su palete sve prisutnije u velikim prodavnicama za samoposluživanje,supermarketima,hipermarketima i sl.Ipak,kod nas se rijetko uspostavlja paletni lanac pa je često potrebno robu depaletizirati,čime se povečavaju troškovi manipulacije sa robom.Radnici koji rade na analizama poslovanja skladišta zbog toga trebaju izračunati najpovoljnija pakiranja pojedine robe na paletama.

U skladištima trgovinskih firmi veći dio robe otprema se sa skladišta u manjim količinama od pune palete pa je teže organizirati otpremu po sustavu“puna paleta u skladište-puna paleta iz skladišta“.Palete treba slagati u regale po kraćoj stranici(što znaći da je dulja stranica palete usporedna s hodnikom skladišta),tako da je roba dohvatljiva do dna palete.To omogućuje lakšu i bržu manipulaciju sa robom,pogotovo u donjim etažama koje služe kao radne zone s kojih se roba prikuplja u skladu spojedinim naruđžbama.Prikupljanje robe na temelju narudžbe(komisioniranje) najčešće se obavlja ručno,pomoću skladišnih ili paletnih kolica.Jednom zahvaćenu robu netreba ispuštati dok se ne završi manipulacija,obrada i smještaj robe,jer ponavljanje operacija povećava troškove.Robu treba prenositi po ravnoj liniji,u jednom smijeru.Vračanje robe istim putem,križanje pravca kretanja robe te obilaženje uglova i zavoja usporava kretanje robe i povećava mogučnost oštećenja i nezgoda.Oprema skladišta treba biti prilagođena robi koja se skladišti i velićini skladišta. Kako je oprema vrlo skupa,treba temeljito analizirati koja je najracionalnija.Većina moderne opreme može se koristiti na više naćina(npr. Viljuškari mogu koristiti na četiri razlićita načina)pa treba upotrebljavati takvu opremu koja se prilagođuje razlićitim potrebama.U poslovanju skladišta treba uskladiti broj radnika s opremom.U skladištu treba biti zaposleno toliko radnika koliko je potrebno za određen posao i potrebno za postojeću opremu.Oprema takođe mora biti prilagođena veličini skladišta i opsegu poslovanja.Racionalnost korištenja opreme doći će do izražaja tek onda kad se oprema bude stalno koristila.Ako se strojevi iskorištavaju manje od njihovih kapaciteta,manja je i ekonomičnost poslovanja,što se neposredno osječa u stvaranju dohotka firme,a time i plačama uposlenih.Radne operacije treba standardizirati,pronalazeći najbolje načine za njihovo obavljanje.Treba utvrditi najpovoljnija pakiranja pojedinaćne robe s obzirom na mogučnosti komisioniraja i uskladištenja.kontrolu robe treba povezati sa procesom manipuliranja u skladištu.To je pogotovo moguče ako se podatci obrađuju pomoču računala,a skladište je visokoregalno uz primjenu paleta.U disk-memoriji računala nalaze se sva skladišna mjesta,šifra paleta,regala i slobodnih mjesta.Računalo vodi evidenciju o zalihama robe na skladištu i mjestima uskladištenja putem ekranskih terminala.Operater na ekranskom terminalu izravno komunicira s računalom,upisujući podatke iz prijamne dokumentacije 15

pomoću tipkovnice kao ulaznu informaciju.Na osnovu tih podataka dobiva informaciju o slobodnim mjestima u skladištu. U praksi naših skladišta,koja su često u starim i neprikladnim prostorima,mogučnost racionalizacije je vrlo ograničena.U velikom broju skladišta primjenjuje se samo slaba i spora mehanizacija. Komisioniranje robe

Pod pojmom komisioniranje razumijeva se pronalaženje robe i uzimanje robe sa mjesta uskladištenja te kompletiranje pošiljke po naruđbi kupca ili pojedinih prodavaonica u istoj firmi.Taj posao iziskuje mnogo vremena i radne snage jer je automatizacija u komisioniranju velikog asortimana uz male naruđbe gotovo nemoguća. Kako bi se osigurao što brži i što lakši način komisioniranja potrebno je: Ispravno rasporediti robu u skladištu, Pregledno oznaćavati mjesto uskladištenja pojedine robe, Izabrati najpovoljniji sustav uskladištenja na načelu najkraćeg puta. Komisioniranje je svojstvena zadaća u kojoj skladišni radnici koji se kreću određenim smijerom pokraj uskladištene robe sastavljaju naručenu pošiljku prema nalozima za izdavanje robe sa skladišta.Razlikujemo tri vrste komisioniranja: Kružno komisioniranje Radijalno komisioniranje i Automatsko komisioniranje. Kružno komisioniranje je takav naćin prikupljanja robe po naruđbi u kojem skladišni radnici počinju prikupljati robu na jednoj strani skladišta i nastavljaju prikupljanje krečući se redom svim hodnicima u skladištu do suprotne strane.Svaka se naruđba posebno komisionira,što znaći da za svaku posiljku treba obilaziti cijelo skladište,pa se taj način može primjeniti samo u skladištima koja imaju sustav uskladištenja robe po vezanim mjestima ili u manjim skladištima u kojima ukupna dužina hodnika ne prelazi 200 metara.Često se takav način komisioniranja primjenjuje u skladištima trgovinskih firmi.Radi lakšeg komisioniranja,potrebno je naloge sastavljati prema redosljedu uskladištene robe.U praksi često se primjenjuje i tzv. Grupni način kružnoga komisioniranja.Komisioniranje se ne obavlja pojedinaćno več za grupu artikala po naruđbama,odnosno nalozima za izdavanje robe koja se nalazi na ogranićenom prostoru skladišta.Tako prikupljena roba prenosi se do mjesta otpreme,gdje se pošiljke kompletiraju prema naruđbi.Prednost tog sustava je što se pojedini skladišni radnik na svom prostoru lahko snalazi,memorira mjesta smještaja robe i pri radu se manje zamara.U prikupljanju robe postiže se veća brzina i tačnost,a kompletiranjem pošiljke ostvaruje se ponovna kontrola prije otpreme robe.Naruđbe odnosno nalozi za otpremu robe moraju biti sastavljeni prema grupama artikala na način kao što je grupirana u skladištu.Radijalno komisioniranje je način komisioniranja u kojem skladišni radnici dovoze robu koja  je naručena određenog dana na mjesto otpreme.Njime se skupljaju naručene robe može provesti: • • •

• • •

16

-Po dostavnim linijama,kada se pošiljke dostavljaju na utovarnu rampu gdje se formiraju pošiljke prema linijama isporuke, -Po jedinicama transportnog sredstva,kada se pošiljke dostavljaju na mjesto otpreme prema vrstama transportnog sredstva kojim če se pošiljka otpremiti, -Po planiranim dnevnim isporukama u slučajevima kada se pojedine naruđbe često ponavljaju u određenim planskim intervalima. Za radijalno komisioniranje naruđbe se moraju sumirati po artiklima,pri čemu se primjenjuje jedan od navedenih načina.Taj način komisioniranja iziskuje mnogo vremena jer se komisije sastavljaju u otpremnom odijelu.Pri tome treba paziti da se ispune svi potrebni uvjeti za otpremu robe.Automatski naćin komisioniranja primjenjuje se u skladištima koja nemaju velik asortiman robe, a roba je s obzirom na dimenzije, oblik i težinu standardizirana.Nalog za otpremu prenosi se na perforiranu karticu za automatsku obradu.Ubacivanjem kartice u računalo dobivaju se instrukcije na temelju kojih se roba iz regala transportnim kanalom automatski slaže na palete po pojedinim komisijama.U skladištima gdje je velika frekvencija ulaza i izlaza robe može se dogoditi da se istodobno pojavi potreba za istovaranjem robe i komisioniranjem.U tom slučaju prednost treba dati komisioniranju.Poštujući načelo da se roba prije treba otpremiti iz skladišta kako bi se oslobodio skladišni prostor,a da se tek onda nova istovaruje i smiješta. Otprema robe-Ekspedit

Otprema robe ili ekspedit je služba neposredno vezana za skladište ili transport.Osnovna je zadaća te službe da robu složenu po komisijama pakira i preda na prijevoz vlastitoj transportnoj službi ili javnom transportu,i to izravno ili putem špeditera. Osim pakiranja robe ova služba ekspedita obavlja i sljedeće poslove: -prikuplja popratne dokumente, -konrolira ambalažu i utvrđuje jeli pakiranje ispravno i zadovoljava li uslove transporta, -Pri otpremi robe kontrolira sadržaj otpreme prema nalozima, -odabire najpovoljniji transportni put i naprikladnije transportno sredstvo u vanjskom i unutrašnjem transportu,vodeći brigu o tome da se transportni troškovi smanje na najmanju mjeru, -Zakljućuje ugovore o prijevozu robe(željeznićki tovarni list,auto-tovarni list,konosman i dr.), -dokumentaciju o otpremi robe šalje mjerodavnim službama poradi uvođenja u evidencije i ispostavljanje računa. Velike uštede u transportu mogu se postići smanjivanjem troškova utovara,istovara i pretovara,što se postiže skraćivanjem vremena za njihovo obavljanje.To osobito dolazi do izražaja pri prijevozu robe na manjim udaljenostima,gdje je vrijeme prijevoza često znatno kraće od potrebnog vremena za utovar,istovar i pretovar.Da bi se te operacije ubrzale potrebno je: -pripremiti robu za transport pakiranjem,paletalizacijom ili slaganjem robe u kontenjere, -obaviti pravilan izbor mehanizacije,što će ovisiti o tome je li utovareno mjesto opremljeno rampom ili nije, -urediti i opremiti mjesta utovara odnosno istovara.Najčešće se ta mjesta opremaju rampama.

17

Rampa je postolje ćija je visina prilagođena visini kamiona.Na izlaznim vratima za otpremu robe izrađuje se do visine rampe kosa staza kojom se dovozi roba pomoću ručnog viljuškara na rampu.

Zaključak 

Pravilno skladištenje robe je jedna od najvažnijih aktivnosti kojima se bave logističari,te im ti poslovi najčešće oduzimaju najviše vremena i zadaju najviše problema.Također,troškovi skladištenja su relativno veliki u odnosu na ukupne troškove tvrtke.Po definiciji skladište je prostor za uskladištenje robe u rasutom stanju ili u ambalaži s namjerom da poslije određenog vremena roba bude uključena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potrošnju. Skladište može biti ograđeni ili neograđeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za čuvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, te čuva od raznih fizičkih, kemijskih i atmosferskih utjecaja. Prema načinu gradnje skladišta se dijele na otvorena (u njima se čuvaju materijali i robe koje su neosjetljive ili vrlo malo na kemijske i atmosferske utjecaje), zatvorena (roba osjetljiva na vremenske utjecaje), natkrivena (robe kojima je potrebno stalno provjetravanje). Postoji još podjela robe na klasična skladišta (u kojima razlikujemo niskomehanizirana i visokomehanizirana skladišta, ovisno na koji se način rukuje predajom i otpremom robe – ručno ili strojevima poput viličara i sl.). Automatizirana skladišta (poslovi se u pravilu obavljaju bez prisutnosti djelatnika), specijalizirana skladišta (ili namjenska skladišta sa točno definiranom robom ili materijalom poput silosa, hladnjača, tankova i sl.). Skladištenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladištenjem se upropaštava roba,povećavaju se troškovi poslovanja,mogući su problemi sa raznim inspekcijama. Za vrijeme uskladištenja može doći do različitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe(lako topljiva ili hlapljiva roba,roba koja gubi vlagu), uvjetima uskladištenja, nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladišti, čuva se od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja. Važan dio procesa skladištenja je i optimizacija skladištenja,odnosno svi oni procesi koji su potrebni da bi se roba najekonomičnije preuzela u skladište,pravilno posložila u skladištu i isporučila krajnjim korisnicima.Dakle u najboljem cilju oćuvanja robe potrebno je obezbijediti pravilno skladištenje zbog čuvanja robe i finansijskih sredstava.

18

Literatura:

1) Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom,T.Lazibat,2005 2) Razne vrste enciklopedija, 3) Google pretraživać 4)Wikipedija 5)Biblioteka ekonomskog fakulteta u Travniku

19