Ihtiologija i Ribarstvo Slatkih Voda

Ihtiologija i ribarstvo slatkih voda

Voditelji: Izv. prof. dr. sc. Perica Mustafić Izv. prof. dr. sc. Davor Zanella Dr. sc. Zoran Marčić

Pregled kolegija Predavanja: 1. Uvod i osnove morfologije i anatomije riba 2. Sistematika riba 3. Kretanje kod riba 4. Ekologija i rasprostranjenost 5. Razmnožavanje i briga za mlade 6. Starost i rast 7. Prehrana riba 8. Uzorkovanje ribljih populacija 9. Ugroženost riba 10. Antropogeni utjecaji i mjere ublažavanja 11. Dinamika ihtiopopulacija; Osnova upravljanja ribljim populacijama 12. Slatkovodna ihtiofauna Republike Hrvatske 13. Monitoring riba u Hrvatskoj 14. Utvrđivanje ekološke kakvoće voda ribljih zajednica (Europska direktiva o vodama) 15. Ihtiološke značajke pojedinih vodotoka u RH

Praktikum: 1. Morfologija i meristika 2. Morfometrija 3. Rast i određivanje starosti 4. Razmnožavanje 5. Mrijest zebrica 6. Prehrana 7. Uzorkovanje (teren) 8. Određivanje skupina 9. Cyprinidae hrvatske ihtiofaune 10. Ostale porodice hrvatske ihtiofaune 11. Analiza zajednice 12. Osnove akvaristike 13. Izrada zbirke riba Seminari: Razne teme i znanstveni članci iz ihtiologije

Što je riba ? • • • • •

poikilotermne vodeni svitkovci tjelesni privjesci u obliku peraja glavnina disanja preko škrga ljuske (Berra, 1981)

Ribe su vodeni kralješnjaci sa škrgama tijekom cijelog života i tjelesnim privjescima u obliku peraja. (Nelson, 2006)

Riba nije taksonomska razina koliko prikladna imenica koja obuhvaća različite organizme poput sljepulje, paklare, morske pse, raže, dvodihalice, jesetre, mnogoperke i ostale zrakoperke

• ribe su najbrojnija i najraznolikija skupina kralješnjaka • dominiraju vodama svijeta čudesnom raznolikošću morfoloških i fizioloških prilagodbi te prilagodbi ponašanja • više od 33000 vrsta • oko 200 vrsta se opisuje svake godine

Gdje žive ? • •

• • •

površina zemlje 70% oceani, slatke vode 1% volumen: 97% oceani 0,0093% jezera i rijeke 58% riba su morske 41% su slatkovodne 1% koriste oba staništa

• najveća raznolikost je u tropima • Indijski ocean, zapadni Pacifik i Crveno more su najraznolikiji za morske ribe • jugoistočna Azija, Južna Amerika i Afrika najraznolikiji za slatkovodne ribe Ribe mogu živjeti u svim vodenim staništima koja imaju tekuću vodu cijele godine uključujući: termalne izvore, alkalne izvore, hipersalina jezera, špilje, anoksične močvare, privremene lokve, bujične rijeke, velike nadmorske visine, velike geografske širine

vrući izvori pokraj jezera Longmu u Tibetu na 5200 n n/m

Triplophysa stolickai

Orestias sp.

jezero Titicaca 3812 n n/m najviša negrijana voda

8320 m u jarku Puerto Rico

Abyssobrotula galatheae

Notothenioidei 8 porodica 43 roda 122 vrste • u vodama Antarktika • imaju antifrizne proteine koji im omogućavaju preživljavanje na temperaturama -1,9°C nižim od temperature smrzavanja tjelesnih tekućina por. Channichthyidae nemaju crvene krvne stranice

Dissostichus mawsoni Trematomus hansoni

Zanimljive ribe • dvodihalice mogu živjeti do 4 godine na suhom u stanju „suspendirane animacije” • antarktičke ribe mogu živjeti na temperaturama nižim od točke ledišta njihove krvi • dubokomorske ribe mogu progutati plijen veći od njih samih, a neke ženke mogu biti 10 puta veće od mužjaka • ribe rastu tokom cijelog života i mogu u razvoju promijeniti ekološke uloge nekoliko puta pa su ličinke nekih opisivane kao različite svojte • raspon duljine života riba je od 1 godine do 150 godina • promjena spola je česta kod riba • ribe imaju vrlo raznolike reproduktivne strategije: od običnog gnijezda do čuvanja mladih u ustima ili „placente” • ribe mogu detektirati i proizvesti električno polje • ribe mogu proizvoditi svjetlo (autogeno i u simbiozi) • iako ih se smatra „hladnokrvnim”, neki morski psi, sabljarke i tune imaju temperature tijela više od okoline • postoje ribe specijalizirane na hranjenje ektoparazitima, fecesom, krvlju, perajama, ljuskama, mladima i očima drugih riba • ligamenti na glavima i ustima omogućavaju ribama da povećaju volumen usne šupljine i do 40 puta

Povijest ihtiologije

Silurus aristotelis Aristotel (384. – 322. p. k.) — razdvojio ribe od kitova i imenovao 117 vrsta riba • nakon njega 2000 godina ničega (vjerovalo se da je on sve riješio)

Povijest ihtiologije Pierre Belon (1551.) - Histoire de la nature des estranges poissons marins (1553.) -De aquatilibus • prva moderna rasprava o sistematici riba (osnova za modernu ihtiologiju) Hippolito Salviani (1554. - 1557) - Aquatilium animalium historiae • prvi regionalni ihtiološki rad

Guillaume Rondelet (1554) - De Piscibus Marinis • prvi udžbenik iz ihtiologije

Povijest ihtiologije Georg Marggraf (Marcgrave) (1648) – Historia Naturalis Brasiliae • posthumno objavljena knjiga • nisu samo ribe

John Ray & Francis Willughby (1686) Historia Piscium • opisali 420 vrsta od čega 178 novih i organizirali ih u smisleni klasifikacijski sustav

Povijest ihtiologije Peter Artedi (1705-1735) “Otac ihtiologije”

• • •

kritički je pregledao svu prethodnu literaturu o ribama i predložio standard za mjere i brojanja koji je služio kao osnova taksonomije riba umro je prije nego je objavio svoja djela koja je otkupio i posthumno objavio 1738. njegov prijatelj Linneaus Artedijeva klasifikacija riba (prilagođena i promijenjena) dio je i Linneausovog djela Systema Naturae (1758) u kojoj je razvio binarnu nomenklaturu

Povijest ihtiologije Marcus Elieser Bloch (1723-1799) (1801) Systemae Ichthyologyae • ribe Njemačke i svijeta • uredio i posthumno izdao 1801. J. G. T. Schenider • standardna referenca za ihtiologiju u to vrijeme Geogres Cuvier (1769-1832) i Achille Valenciennes (1828-1849) Histoire Naturelle des Poissons 22 vol. • sakupili i klasificirali do tada sve poznate ribe • napravili mnogo istraživanja o ribljoj anatomiji • u 19. stoljeću glavna su ihtiološka djela bila opisi regionalnih fauna: Samuel L. Mitchill, Constantine Rafinesque, John Richardson, Louis Agassiz… pisali o ribama Sjeverene i Južne Amerike Agassiz – pisao i o fosilnim ribama – položio temelje evolucijskih radova u ihtiologiji – protivnik evolucije

Povijest ihtiologije Johannes Müller (1801-1858) • revidirao Agassizijeve ideje o klasifikaciji riba i postavio skupine koje i dan, danas stoje

• njegove su ideje kasnije razvili Ernst Haeckel, Thomas H. Huxley, Edward D. Cope, Theodore Gill na koje je jako utjecao Charels Darwin

Albert Günther (1830-1914)

Catalogue of the Fishes of the British Museum • >6,800 vrsta opisano (drugih 1,700 spomenuto) • jedan od vodećih ihtiologa doba – protivnik evolucije

Povijest ihtiologije David Starr Jordan (1851-1931) (najveći ihtiolog svog vremena) • • •

napisao je 650 djela i knjiga o ribama iz cijelog svijeta, ali najviše iz Amerike najpoznatiji je udžbenik iz ihtiologije Guide to the study

of Fishes

odbio mjesto kustosa u Britanskom muzeju i postao prvi dekan tek osnovanog sveučilišta Stanford

• Charles T. Regan, Lev Berg, Carl L. Hubbs…

Lev Semenovič Berg (1876-1950) • Ruski paleontolog koji je proučavao ribe i fosile • (1940) Classification of Fishes, Recent and Fossil • prvi je unio koncept “iformes” za kraj reda kod riba radi eliminacije zabuna

Povijest ihtiologije na našim područjima

Rudolf Kner (1810-1869) Johann Jakob Heckel (1790-1857)

Die Süßwasserfische der Österreichischen Monarchie, mit Rücksicht auf die angränzenden Länder bearbeitet • (1858) važno djelo za našu faunu

Franz Steindachner (1834-1919)

• preuzeo mjesto Heckela u Bečkom prirodoslovnom muzeju • opisao stotine vrsta riba i desetke vodozemaca i gmazova

Povijest ihtiologije na našim područjima Juraj Kolombatović (1843. – 1908.) • otkrio 9 novih vrsta riba Mijo Kišpatić (1851. – 1926.) Ribe (1893) • prvi doktor znanosti s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1881.) Tonko Šoljan (1907. - 1980.)

Ribe Jadarna (1948.) Tihomir Vuković (1933. - 1989.)

Slatkovodne ribe Jugoslavije (1971.)

Sistematika riba Fishes of the world

2006. 1984.

1994.

1976. California Academy of Sciences Eschmeyer Catalogue of Fishes http://www.calacademy.org/scientists/projects/catalog-of-fishes

Brojevi • • • • • • • •

ukupan broj kralješnjaka ≈55000 broj riba ≈30000 515 ukupni broj porodica - 62 reda 9 najvećih porodica (Cyprinidae, Gobiidae, Cichlidae, Characidae, Loricariidae, Balitoridae, Serranidae, Labridae, Sorpaenidae sadrži oko 9300 vrsta (33%) 64 porodice su monotipske sa samo jednom vrstom 33 porodice imaju samo 2 vrste u jedan ili dva roda 67 imaju 100+ vrsta 3 imaju 1000+ vrsta

Sistematika riba

Nelson, 2006

PERAJE

PERAJE

a – meka šipčica b – meka šipčica pretvorena u bodlju c – bodlja PERAJNA FORMULA: D II(III)+(61/2)71/2(81/2), A II(III) + 51/2, P 8-9, V I+(5)6(7), C I+14+I

Položaj usta

završna terminalna

podzavršna subterminalna

donja inferiorna

gornja superiorna

Važnije kosti glave

Pmx = praemaxillare – predčeljusna kost Mx = maxillare – čeljusna kost Dnt = dentale – zubna kost Art = articulare – zglobna kost Smx supramaxillare – nadčeljusna kost Vo = vomer – ralo Pa = palatinum – nepčana kost

Zubi kod riba 1 kaniniformni: veliki stožasti zubi poput očnjaka, obično u kutovima ustiju 2 villiformni: tanki, dugački stožasti zubi, slabi 3 valutičasti, molariformni: znažni zubi zduženi u ploče ili individulano poput kutnjaka 4 kardiformni: mali, oštri, poredani kao u češlju za vunu 5 sjekutićasti: veliki zubi sa ravnom površinom za rezanje

Ljuske

Morfometrija totalna dužina (TL), standardna dužina (SL), predorzalna dužina (PreD), postdorzalna dužina (PostD), dužina glave (HL), dužina gubice (PreO), promjer oka (PO), dužina zaočnog prostora (PostO), dužina leđne peraje (DL), dužina prsne peraje (PL), dužine trbušne peraje (VL), predtrbušna dužina (PreV), preanalna dužina (PreA), dužina podrepne peraje (AL), visina repnog drška (h), dužina repnog drška (RD), dužina baze podrepne peraje (ALB), dužina baze leđne peraje (DLB), dorzalna dužina glave (DHL), najveća visina tijela (H) i međuočna širina (IO).

Škrge

BS = branhiospine – škržni nastavci Šl = škržni listići

Šo = škržna opna Rb = branhiostegalne šipčice – škržnokožne košćice Op = operculum – škržni poklopac

Meristika perajne šipčice

škržne šipčice

A - broj ljusaka u bočnoj pruzi (središnji lateralni niz); B – transverzalni niz ljusaka između bočne pruge i središnjeg lateralnog niza; C – transverzalni niz ljusaka između bočne pruge i sredine trbušnog dijela u razini tri ljuske ispred baze trbušnih peraja; D – transverzalni niz ljusaka između bočne pruge i početka podrepne peraje; E – cirkumpedunkularne ljuske; F – predorzalne ljuske; strelica označava zadnju ljusku na trupu i prvu na repnoj peraji.

Građa škržnog luka pharyngobranchiale

epybrachiale

ceratobrachiale

hypobrachiale basibranchiale

Hvala na pažnji