I. Cremosnik, Ranoslovensko Naselje Jazbine u Batkovicu Kod Bijeljine

mM). CREMOSNIK

RANOSLAVENSKO NASELJE J AZ B IN E U BATKOVICU KOD BIJELJINIE

Lokalitet Jazbine sa tragovima slavenskih nastambi otkriven je 1968. godi.ne. Njive Jazbine Sc nalaze u selu Batkoviéu, sjcverno ml gra-

in potok Bistrik u zaseuku iClis I obuhvataju prostor od nekoliko Ihektara (katastarske 2311 do 2329 vidi P1. 1). Teren Se lagano od seoskog puta prema potoku a sa sjeveroistostrane se nalazj podvc,dnj teren zvan barec. Potok Bistrik u]ijeva U Savu, oil Icoje je lokalitct udaijen svega nekoLiko 'kilocia

metara.

PoIo±aj

-

-

naseija in bk velilcm rijeka ill njihovih pritoka, Upiëmi

je za sva tanoslavenska naseija. Ana'logije kod nas nalazimo u ranije otkrivenog naseija u kod koje le±i in rijeku Drinu].

je naseija in Moravu i Nitru u u Germaniji in Dnjepar I Dnjestar u Ukrajini2 I drugdje.

in Elbu

ISTORIJAT RADOVA

Ranoslavensko naselje otkriveno je pri-likom probnog iskopavanja srednjovjekovnog grobija u Jazbinama 1968. godmne. Na trag ovog grobija se prilikom vadenja p ijeska bio ovaj teren, Zaviöajni mtnej Ia Tuzli u sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu izvco je probno kopanje, Ha OSflOVU lojeg je ustanovijeno da Se sredn-jovjekovno grobije nalazi Ha terenu jednog ranoslavenskog naseija. U o9tacima sam-og grobija nisu nadeni nikakvi prilozi2.

IL. Crc m o i k, Istraflvanja it najstarijih siavenskth naseija kod nas 1970, str. 45.

I

Zabijaku i prvi nalaz XXV,

GlasTlik Zema]jskog

B. B i a I ak Dv a, Neue frUhsiavische Funde wig der Südslovakel,

Slavensika arheologija X— 1, 1962, str. 146. l Ovom

'5*

'priiikom otkiriven je objekat I do V (k.

2313 i 231-2).

227

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

ovog naselja, 1969. godine zahvaljujuói Zbog izvanrednog sredstvima Akadernije nauka I umjetnosLi BiH, zapoéeta Sn sistematska ispitivanja4. Tokom 1969, 1970. I 1971. godine izvedena su ispitivanja Ova ispitivanja su po.kazala da manjili razmjera (k. ó. se je pretpostavljalo. kompicksu nego naseljc prostire na su I miade rxastambc, p0 èemn Se moglo zakljuèiti liz starije prcma tome obuhvatalo i da Jo ow naseije bile dugotrajnije, pa zalivata dva veáa podruéje. Stoga su izvedena

dijelu Sc je javljaia crno obojena zenaija nastainbi. Hz zadnju grupu kutia ft. 2315) uz put, viasnici tvrde da su nailaziU na mrko obojenc kraj terena joS nije ispitan (vidi P1. fl. slojevo, medutim, ovaj naseija, objekte ranoslavenskog naseija put. Grobije pripada je kasnom srednjem vijeku, a grobovi su vedinom bez priloga objeicte II, III, IX 5 djelimièao samo jedan prsten). Grobovi su objokat take da su Sc oni samo djeliniièno mogli ispitati. Osi.m

je I kasnije groMJe, koje so prostire uz

godine.

1973.61

POVRSINA NASELJA

StRATIGRAFSKI PODACI 0 NASELJU I NALAZIMA

Na osnovu naprijod navedcnih ispilivanja, ustanovijeno it da so ranoslavensko nasefle prostriralo izmcdu .potoka Bistrika (istoNia seoskog pub (zapadna granica). Sjeverna Sn mu g.ranica) i flue ustanovgranica 1 2312, dok granica njive od njive Ic. ó. 2315, javijaju Sc tragovi Ijena, dosada je do Icoje je .dosada ispitan ovaj teren. U olcvim ovog otkriveno olw 50 objekata (vidi Pt. 2). pod obradivi.m njivarna am kodio ovog naseija Dok Jima sn so ukopani objekti saèuvali, zapadni die naseija zatazi pod naseija d-akle, na teren okuónice ispitati. Stoga Jo izgled naseija na njegovoj zapadnoj Ikoji se no granici neizvjestan. Sigurno su so anogli lcorntantovati tragovi crno obojene zemlje nastainbi u sjevernom dijelu (k. è. 2313), to u jauspjelo same Ujelimama gdjc Jo vaden pijesaic. 13 tim jamarna Sc all pojcdinaènh manji tragovi u V, I mióno ispitati objektc II, IV

Kako so naslje prostire na vrlo velikoin prostoru, sastav terena

javija nije svucta jednaic. Uz zapadnu graiñcu gdje it teren male se, .ispod humusa, na dubini od 0,40 do 0,60 iii, .piJosak koji ide i dubije od jednog •metra. Ti pijesak Sn akopani objekti VI, VII, X, XIII I sjenaslagania bib je vorni die objekta XVIII. U ovim granici, gdje odvajanje obojenog kulturnog sloja, osobito na je .ovaj sloj salno neprimjctno obojen. Medutim, na najvedem dijelu ovog terena je ispod humusa ilovada, a kojoj Se mnogo boljc ocrtavaju

I

tragovi crnog sioja gara

a to je dub.ina koja prcdstavlja Icoja Sn

Dir&toru Ce,itra za

tadanji five naI

Objekti su vedinom bili podignuti am nenastanjenom terenu. U oduvanom I otkrivcnorn dijelu naseija postoji samo jedan

•na torn

kas-

nijeg preslojavanja ill ukopavanja naladeg u stariji objekat. Jedino je kasnija zgrada na stabovima (objekat XVIII), akopavanjem stubova poluzemnnicu XI. Medatirn, izgleda da je bile prlmjera da su pojedini objekti, nastali u starijim faxama, kasnije dogradivani i da trajali. Ovo se am asnovn stratigrafsklh elemenata, moglo su ovoj •poluzemunici nadeno je uz ustanoviti Icod nastambe XXVII. na od pedene zemije, koje je ved sjeverni zid male znaèi da Jo :kasnije nadiujeflo. debelom crnom kulturnom sioju, I Ujedno se iz presjeka vidi da je tada, na nivou trajanja nam potvrduju period povrMna potuzemnice. Ovaj keramike. Kod ostalili objekata, koji su vedinom bcz i brojniji trajanje. Protibi uvijek ognjiSta, nije se magic ustanoviti ovakvo palijevine. Jedino precizna obrada kepokazuju jedinstven s]oj gara i ±e narn otkriti •dalje takve primjere. ramiëkih nabaza

istraTh'anja akademlku Alojzu

Ben c u, uz briga za finansijska sredstva, dugujem zalivalnost I na struánoj pH ovim pomodi, kao i dr. B. Co vi d u. Na i sljede&m saradnichna, koji su ml pomagaji 'pri •iskopavanju: I. 7cm. muzeja u Saranlk, dokurnentatisti i M. Gavrijoviéu, jevu,

I

gradena van objelcata.

sclja, na kome Se nalaze i it kod pojedinih poluzemunica gornji sIoj jame Uslijed oranja sa ostacima izgorene konstrukcije, a fragmenti Jijepa kcrarnike njiva. Kako su Sc na ovum nh?ou najazila i ognjifla, na dok Sn SC tragovi je dosta to moramo prctpostaviti da mogli Iconstantovati. 0 tome de Sc kasnije nekih ognjiSta raspravijati.

objekata. drugim jamama govore da je na ovom mjcstu bile i Objekat IX, do okudnice k t. 2314/L upuduje na to da je zapadno od ovog objekta, vjerovatno, bila jedna manja grnpa objekata, jer SC objekti na ovorn terenu jav]laju vedinom Li gruprnna od 2 do 4 na2314/3 nisu se viSe mogli ustanoviti stambe. Najnd, I na njivi k svi ostaci. Istoéno od otkrivcnili objekata vaden je pijesak u cijeloj

Mrini njivc, na dosta Sirokorn pojasu. Pa prióanju viasnice,

paijevine.

Ostaci objokata nalaze se na dubxni od 0,30 do 0,60 m pod dana-

1

I

i

S. Perovidu, kustosu Muzeja U TUZI1, S. Janjidu, preparatoru

arheologu •ii Banje Luke. Na crtaI Lidiji nju objekata rathli su sti,dexiti tehnike F.. B a 5 r a m cv I d, It I an 1k, i Z. B u dim ii Objekte na terenu Jo fotografisala M. Sever a geodetsica snimanja izveo je ing. Esad Drijevid. Muzeja a

1969. godine otkriveni sal objekti VI do IX, 1970. o?cjekti X do XVII,

j97j objokti XVIII do XX, na njivazna Soke, Nikolije I Blagoja Lazarevida. 1973. godinc otkriveni su objekti XXI do XXXIV. 1974. godine otkrivenl su objekti XXXV do L. 228

229

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor L

METOD ISKOFAVANJA

tipa, najcprije Se pretPo nalazima keramike razvijenog da de to biti jedno slavensko riasélje rnanjih razmjera, pa raditi sisternom kvadrata. Medutirn, uskoro Sc moglo uoóiti Sc da su stambeni drugi objekti razbacani, te da se Bede modi teren otvarati i ispitivati sistemom -kvadrata. Mjesta pojectinih nastam1,1 ustanovlljavana sii, zatim, probnini rovovima, a kada Sc je pokazalo hiljada kvadratnhli metara i da su pojedine da Sc naseije protSe na se ad 50 in, udaijenc I skupine objekata jer Se mjesta nastambi, u vidu tamnih ispitivati njiva. Tamnije obojena jut anrlja, nisu svuda nastambi na inanjem javijala so saino na mjestima gdje je bib I

mjzsta objekata, otvarane su su ma taj sonde nad pojedinim objektima. Na mjestirna gdje je nekoliko objepoluzeto sludaj kod kata ëini:1o jednu cjelinu,

munica XXI do XXX, otvorcn je u potpunosti say .prostor ikoji zahvataju objekti. Jsto je tako otvoren say prostor sa nastambama Ba stubovinaa, koje takode áine jednu cjclinu. NALAZI IZ PRAISTORLIS:KOG I RIMSKOG DORA

kome se je razvllo slavensko naseije Na prostoru na ostatke iz ranijih perioda, i to iz eneolita, latenskog doba I rimskog

ad •peóene zenilje promjera 1 in, nalazi se na sjeveroistokraju poluzemunice. U njoj je oadena dosta brojna latenska, fina i gruba, keramika. Unaolcola eve poluzemunice ma nekdliko jama za otpatke. Teren sjeverno ad ove poluzemunice sa dosta slabim tragovima iz tog doba nije ispitan. dijelu slavenskog naseija nadeiñ su, Rinisko doba. —. Na fragmenti on-cue rmmske najzad, I tragovi iz rimsicog doha. keramike nadeni su juno od poluzernenice L. Oko deset fragmenata poluzemunici XLVI, crvene rimske keramike riadeno je ix su brojniji u objektu L. Stoga izgleda da je neka rinmka gradevina a mogla postojati negto j.uThije od ovih objekata pod uz put. Vedina fragmenata potiae ad obiènih rimskih crvenih posuda, zatim ad crvenih posuda prernazanih firnhsom, koje su vrlo omlijene U Panoniji kroz cijelo riznsko doba. Naden je samo jedan fragment, obod lontida -koji spada U Il—Ill vijek. lIz naprijed navedenih perioda, prema tome, nalazi su rnalobrojni nadeni mi ostaci jedne urne Tragovi ft eneolita I vrlo same na jednom nijestu. Brojniji su tragovi iz latenskog doba, a uajjaèi su u sjeverozapadnom tight ispitanog kompicksa. Pojedinaëni IaS-U Ba cijeloj ispitanoj .povrMni. Sudedi p0 tenski nalazi pro. otkrivenoj poluzemunici XXXIV, U zapadnom dijelu i malestora nioglo je postojati manje latensko naseije. Po cc jedino pretpostaviti da brojnirn nalazima rimslke kerantike, li'ko

neispitanom •prostoru prema jugu rnogao postojati neki

Ba

riniski objekat.

doin

SLAVENSKE NASTAMBE I OSTALI OBJEKTI

Eneolit. — Donji dio jedne eneolitske urne naden je ma dubini

od 0,70 jfl u sjevernom dijelu objelcta X, a svuda u objoktu XVIII fragmenti eneolitske keramike, 'Icoja vjerovatno prisu

pada kostolaókoj kulturnoj grupi. Osim toga na ovom terenu SC Ba!lazilo ma acrelnene

Latensko doba. — Pojedinathi Iragmenti 'latcnske keramike nalaze se razasuti svuda na Jazbinama. U jami A naden je i fragment nekog

bronnnog ukrasa. Zapadno ad objekta XX1X nadena je mala jama sa 'dosta latenske keramike, a druga mala jasna nadena je u sjcverouglu objekta XLVI. Tragovi latenskih nastambi, inedutim. zapaieni su samo kod objekta IV I sjeveroistodno od poiuzemunice XXXI (Ic. a. 2312) (oznaaena kao poluzemunica XXXIV).

Ui objekat IV nadeni su tragovi jedne poluzernunice koja je biLa sasvirn raskopana, jer Se nalazi ma podruóju srednjovjekovflOg grobija. Uslijed toga se nisu mogli ustanoviti ojeni obrisi, all je nadeno dosta fine sive kao i grube, latenske kerarni-ke.

3/2,50 m, dubina jame 0,25 dO vedih •koji 045 m) je dipsastog oblika, sa redom stubova Ve20 cm) nego kod slavensklb poluzemunica. thmenzija Poluzemunica XXXIV

(vel.

Na terenu Jazbmna iskopano je oko 50 sondi sa ostacima razlièitih objekata, i to: nastambi-poluzemunica, jama, poluzernunica-radionica

I ukopanih objekata koji six slujili za preradu Sljeine rude. Objektivremenskom periodu Ukopani u ovom naseiju pripadaju jednom objekti prtpadaju tipu plidili zemunica, poznatih pod nazivom zernunica< 2,50 rn dub. jarne oil 0,25—O,75 m). Stubovi su bill vedeg promjera: 15 do 20 cm. Na •dnn Sc trag jame poluzemunice, oil centra prema sjevernoj .straiii, udaijen ad sjeverne strane polupalog centralnog stuija. Metar I oil crvene zernunice, naden je dosta slab trag malog izrnedu poluzernunica XV I XVI zemlje, iste veliáine kao 1

Zjc,

ZQII7jO

fl crncnl ffIIEF—Zc'/a .reinf a SI. 2. — Poluzemunica XV sa ognjtftem 236

I brus.

(diam. 70 cm). 01cc njega su poredane jarne niza stubova, koji su

Isti Takav primjer pokrivenog dñali 'konstrukciju 'krova nad nz samu poluzemunicu ustanovljen jc ved Iced poluzenninice I. liz keramiku naden je I komad troske. XXII. Ovaj objekat (vet. 2,75x1,50 m, dub. jamc oil 0,20—0,5Gm) je odmah uz objekat XXI, all je plidi manji oct njega. 237

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

saino jedan red stubova aiw poluzernunice I nfl sa takode bill vedih vrlo slabo U torn sloju dirnenzija. Kulturni sloj ii jami bio je nadeno I manje fragmenata keramike. Sudedi -pa dimenzijama, ova poluzernunica je vjerovatno stufila objcktu XXI kao nelca radna prostorija. IJz keramiku naden je i fragmenat strane ova dva objeicta lei duguijasta I vrla plitka Sa 0,30—O,60 m) u obliku vel. 2,lOxl20 rn dub. jarna (XXIIa elipse. Oko Jame su nadena tn stuba. U jarni Jo nadeno mjerno dosta kesrarnike. I ova janla, sudS! po stub-ovima, anogla je biti I neki radni objekat.

XXII!. Ovaj objekat, iako rnanjih dimenzija, predstavlja nastamhu-poluzemunicu (vel. 250x170 rn dub. jame od 0,25—0,70 in), U kodijarnetra 60 cm, izrajoj je pa prvi put •nadeno I zemije 1ñi na dnu poluzernunice na samoj zdravici, dono je od jc i mala jama koja je bila puna peaz njen zapadni zid. liz pela. Oko ova poluzemwñce No je sarno jodan red stubova. Uz keraa

milcu, naden je u njoj i jedan cijeli I jedan fragmentarni fbi XXIV I XXV. Ova dva objekta kTh neposredno jodan uz drugi i éine jednu cjelinu.

Objekat XXIV je nastamba-poluzemunica (vel. 3x1,75 m, dub. ognjthe. jarne od 0,30—0,90 m) I takode Eta a na zdravici, uz sredinu sjezenhije (dijam. 70 cm), je od vernog zida poluzemunice a uz njega Se produbijuje jama. Hz ognjisu dva stuba a unacicolo poluzemunice je bia jedan red smbova. Osim keramike nije bib drugih nalaza. Objekat XXV (ye]. 3x1,5 m, dub. jame oct O,25—O,50 rn) svojirn zapadnirn dijelorn dodlinije poluzemunicu XXIV, vrlo je izdunjegavih obaju i plidi je od te poluzernunice. Na strana, na samoj lyle! jarne, nalazi se pa jedan stub a okolo je jedan red stabova. U tamno obojenorn s-loju sa lijepom U jami Jo nadeno i plitki objokti pojavljuju se dosta keramike. Ovi vrlo rude) èije ostatke nalazimo ii ovoj grupi uz objekte za obradu nastambi (objekat XXVIII), te I ovaj vjerovatno treba smatrati radnom prostorijom ii vezi sa ovoni zanatskom granoxn. jarna (veT. XXV!. U ovoj sondi nadena je manja 2,I0x1,20 m, dub. jame od 0,25—0,80 rn), olco koje nije nadeno tragova stubov. Juthi dio jame je bio pun gara 1 mrka obojene zemJje, •dok je sjeverna palovina hila puna arnorfnog lijepa. U ovom lijepu nisu detalji, koji bi nas upuéivali na Se inogli uoólti neki to od kakve kanstrukeije ovaj lijep potièe. Kako Sc jama nalazi U fle(objekat XXVIII), to je posrednoj blizini redukcione pSi za U ornom sloju nasigumo njena Bamjena u vezi •sa obradorn deno Jo fragrnenata keramike.

XXVII. Ovaj objdkat predstavlja nastambu-poluzemunicu (SI. 3) (vel. 5x2,70 m, dub. jame ccl 0,30—1 m) eJtpsastog obllka veéih dimenzija. Jama je bila puma mrko obojene zemije, lijepa 1 kerarnike. !

238

239

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

-OF

0

0 0

0 a

0

0

C

0

b b

0

0

0

0

C

0

00

U

0 0

0

0 0

0 0

b

82. 4. — Obje/cat XXVIII

U sradini sjeverozapadnog zida jame .poluzemtrnice naaeno je oci peóenog lijepa, 60 cm promjera. U profilu jame Se lijepo vidi da tek u jednum kasnijem 'dobu eve nastambe, je ave SL 3. — Poluzemunica XXVII

jer je leblo na 'dosta debelom crnom Iculturnom sloju. Kttturni sloj ii u jami je, inaëe, sac bio istog sastava, jer ihje bile prekida ovoj uastam'bi. Sude±i po detaija cia je zapadni dia 'pohizemuriice nmogo dublji, a

240

£&

XV/13

Sc nalazi na .nivou pli&g dijela poluzemunice. 241

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

F

prema so zakljuëiti da so ova polluzemunioa kasnije dijelu prema istolcu. 13 njenoxn plitkom i poluzenunice je pa jedan red nadeni su tragovi od dva stuba. Olco stubova, samo na sjeverazapadnom jugoistoánom kraju su pa Uva sjeveru

I

povedavanje .poluzemunice. je, reda. Raziog ovoj velikih jama od stubova (do 30cm sjeverne strane poiuzemunice Jo niz so kasnije raspravpromjera). Njthova fumkcija nije jasna i o tome Uz dosta .mala jama za ijati. Na sjeverozapadnoj strani je tanko I fragmenat ±rvnja, veprov zub, brojnu keramiku, na&n je alatijika I obradeni vrh roga. XXVIII. (SI. 4: T. 1, 5) Ovaj objëkat so sastaji iz dvije plide centralne p. lltke i jednu dubije jame, koje su medtxsobno povezane. Ododvaja so prema od O,25—O70 m) jame (vel. dijam. 1,50 rn dab. jame 2X1,20 m, dub. jame ad 0,25— sjeveru duguijasta dubija jarna (vol. dub. plitika jaina (vel. l,60X1,70 ni, 1,10 rn), a prema zapadu jedna piléc jama je red stubova. flak su janae od 025—0,60 m). O.ko]o ovih sarno tamnije obojen kulturni sloj sa fragnlentim2 jame keramike, duboka sjeverna jama je bila puma veHkih komada fljepa Komadi Ijepa aim imali neke odredene karakteSn ristike, pa kojima bi Se moglo suditi a obliku konstrilkeiie kojoj slave!? analognim nalazima ii drugim pripadali. 'Ovaj lijep, sudedi pa peel. U crnoni skim naseljima, pripada gornjoj lconstrukciji redukcione i strelica. Zapadno od sloju nadeni su same fragmenti keramike plitka jama bez nalaza. duboke jame nalazila so je

XXIX i XXX. Ova aba objata Doic je objekat XXX dublj'i, objejim istoènirn dijelom so i objekta fline sliënu grupu iao naprijed kat XXIX je plitaic. to ova ,dva 1

navedeni ob5ekti XXIV i XXV.

Jo Objekat XXIX (vol. 7,50x2,50 ni dub. jame ad 025—0,50 in) dbjeobjekat XXV I nekoliko drugib sliènog duguljastog oblika kao I

kata, 7a koje smo veC redcli da prate radionice za preradu sjcObjekat Se nalazi do redukcione pet1 na ju2noj straiai, dok je na vezi. XXX, 5a lcojorn je u neposrednai vernoj strani do njega nastamba jedan red stubova. Tragovi stubova nadeni su I u Oko objekta je objekta, I to èetiri smba u njegovom zapadnom dijelu. I plitkih objekata Jo dat ZajedniCka odlika svih ovih unutrathjflsti objekta. O.sim fragmeuvijek Imaju i tragove stubova U nata keramike, naden je i jedan XXIX-a. Mala .plitka jama

jugozapadni kraj objekta XXIX

sarno I ragmeute grube latenake keranhike. silCnu grupu objekata kao Objekat XXX sa objeictom XXIX objdkat XXIX 's]uio kao radionica, objei XXIV I XXV. Dok je plitki poluzenlunica (vol. 670 x,3 m, dub. jame od

kat XXX }e nastamba nje0,25—0,80 in) i dublji je od radionice. To potvrduje i trag peCi Uostao nom sjeverozapadnom uglu. U torn 0gm U stijeul poluzeinuflice, zenilje na dnu i na botnim je o&ivan trag 2 cm debele erveno adgovara tragovitna jedne mastijenama (promjer 60 do 70 cm),

1)30 pedi od

u ugIove zemunica.

— Istotno ad ovog kompicksa objekata, all u njegovoj neposredaoj blizlni, nadena su I tn mania od peöene zemije, slabo saàuvana. Na jecinom od njth Jo naden I fragmenat slavenske Ista takva grupa od tn od petene zemije nadena je I isto&io ad kompleksa zgrada sa stubovima (sonde X I XVIII), a zatlm I uz vet sondu XX. Dvi Barn nalazi Sn rijetki nalazi u nastanthama, .su bila I izvan nastam;bi. Ovakvih agnjilta Jo bib I siguldo kako su mnoga ill piiflkom obrade zemije, a uz to nfle otvarana ni sva povrMna oko ovih veonm nastam'bi, ona so nisu

mogla sva konstatavati.

fame A, B, C.

Zapadno ad kompleksa objekata XXX—XXX na-

done su tn jame, ad kajih su jame B I C u neposrednoj blizini ovog kompleksa a jama A so nalazi Izmedu ovog koxnplelcsa i poluzemunica XV do XVII. Dok jame B C zbog blizine pnipisati ovom Ikornpleksu nastanibi, janaa A fe se inoti odrediti tek poslije analize I

nalaza U njoj i U ostalim okolnim objekilma. fama A (vel. 1,50/1,60 rn, dub. jame od 0,30—1,10 m) imala Jo

kruga. U gornjirn slojevima, do :dubine od

ol,lik

70 cm, zemija U jami je bila slabije obojena, Na dubini ad 70 cm van Jo tamniji trag drvene daske, koja Jo pokrivala donje slojeve. Ispod nivoa daske jarna Se za 15 do 20 cm .i u ovom u stijenk jarne, naden je poredan veti braj dobro saèuvanih slavenskih lonaca, Ovaj oblik je karaktenistitan za jame koje su za ostavu. Osim keraniike naden je tho brusa, kuka, a fragmenat Iatenske keramike I fragmenat bronzanog ukrasa. I

fama B (vol. 3,50/1,50 in, dub. jame od 0,25—0,75 in) nalazila so zapadno od zemunice XXI I duguljastog je oblika. U zapadnom dijolu

jama je dubija. Ovakvj duguljasti objekti nadeni su uz radionice za preradu to je vjerovatno I ovaj objekat tome Nadeno je malo fragmenata siavenske keramike.

Jama C (ye]. 1,50 in ipromjera, dub. jarne ad 0,30—0,70 in) i je oblika. Sloj zemije turntar jame je vnlo slabo obojen i u njemu nije bib nalaza. fame ovaicvih

dimenzija javijaju so, takode, uz objekte za prcradu

XXXI. Ova poluzemunica spada u krug grupe objekata VI do XL Nastambapoluzeniunica (vol. 4,20x3,l0 m, dub. jame od 0,25—0,5Q m> dipsastog Jo oblika, Jo vetih dimonzija 1 plitka. U njenom jugo-

istotnom uglu nadcn je slab trag crveno petene zemlje od (promjer 60 crn), kojo Jo sliëno ostallm U ovom naseiju. 16*

242

a ave su se vetinorn I

Ova je dosada jedini primjer pea naden ma ovom terenu. Nastamba sjevene I je i veéih dimenzija I strafe jame je plitki banak. Oko nastambe su primijedeni tragovi ad po dva reda stubova. Osim brojnih fragmenata keramike, naden it Jodan I dvije perle.

243

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

_________

XXXVI. Ii ovoj sondj naden je, jedan •dugf I objekat (vel. 3,60x2 m. dub. jame 0,30—0,75 m), koji zbog nalaza fine keramike prije upuéuje na to da je ovo bila nastamba-poluzemunica nego radionica. U jan11, koja je dubija na istoènoj strani, Taden je kc.mad Uz keramiku je naden jedan vedi I jedan

UIaz je. Oko pohnemunice su bila dva reda siubova, promjera IS jer je na toj strani samo jedan red stuIzgleda, No naspram bova. Nadeno je dosta fragmenata keramike, fragmenat brusa, jedan kilnac i teljezni Urn. XXXII. Ova nastamba-poluzemuniCa (vet 3,10X2,25 m, dub. jame

mariji noL

od 0,25—O,55 in) spada pa polo±aju u grupu objekata I—Ill. Eiipsastog je obilka I sadr±i tragove nekog Jijepa u jugozapadnom uglu, za Uokolo su bila se nije nioglo ustanoviti da Ii pollee od na dnu poluzemunice se cmi je dva reda stubova. pojavila ,umjesto zdravice, slabo obojena .siva zemija u kojoj je. na dubini ad 60 do 70 cm, naden skelet bez priloga. Kairn grob nije poluzemunicu, to on pripada nekom ranijem periodu, vjerovatno tb Iatenskom dóbu. Osijn fragmenata keramike nije nadeno clrugih pred-

XXXVII. Ovaj objekat je elipsastog oblika (vel. 320x2 in, dub. jaine ad 0,30—O90 in). U njegovorn sjevernom uglu je •kruTha jama (djain. 70 cm), prerna tome spada u radionice Sa jamama, za Jcoje

meta U fljOj.

XXXIH. Sjeverno ad nastambe XXXI, uz manje jams za otpatke, otkrivena je i jedna .piitka duguijasta jama (vel. 4>çl,60 rn, dub. jame pomenutim duguijastim plitkirn ol,jektima oct 0,25—0,45 rn) sliCna ovog objekta nadeni su nastainbe XXIV I XXX. I U stuba. Prema tome ova jama spada U grupu objekata tragovi ad tn koji Sc javijaju uz peói za preradu Grupa objekata XXXV—XXXVIII. Ova grupa objekata, gusto 20. redanih jedan do drugi, Cmi izgleda, opet jednu zasobnu cjeiinu. Medu tim objektisna samo poluzernunice u saudi XXXVITI I XXXVI karakter nastambe, dók uiz objekata, koji se redaju u jednom redu od istoka •prenia zapathi, pokazuje .karakter radionica za preradu mestanovuici nastambi U saudi XXXVIII tala kojom su Se sigumo i XXXVI. Tab. I, 3) OvEtj objekat Se sastoji iz dva dijela. XXXV. (SI. 6

= 0 :414

11

34f¾

nalaze dva mala udubijenja. sjeverozapadno od Oko ova jan15 bio je red stubova. Dnigi dio plitak (vet ove jam; u njenoj neposrednoj blizini. On je a po obliku liCi na objekat 6,10X2,50 rn dub, jams ad 0,40—0,80 rn) XXIX. Kao svi ovi dugi I uski objekti ima stubove I u dijelu objekta. Oko sjevemnog dijela objekta u su .dva recta stubova, a oko ju±nog dijela objekta, gdje su stubovi U objekta, po jedan red. Frema tome, ovaj objekat VCC se nalazi tumasmatrati radionicoin. PG tipienom obliku tenje za plitku jamu sa dva manja udubijenja. PoLpunu analogiju ovUm tumaCe kao pee za livenje bronze. Nadena is kera. objektu u mika,

XXXV-a. Sjevemo ad izdu2enog objekta nadena je jedna duboka rn, dub. jams od 0,30—110 in). Zenilja ijevkasta jama (vet je nab unutar ove jame bila je samo malo sivo obojena. U opruga i kl±nac. I ova jama neMo fragmenata keramike, neka za obradu 11C1, pa obUku I dimenzijama. na jame koje su teijeza. 244

0

I4H

a C

F

dijelu

klinac.

F

C

-

Prvi dio predstavija plitku jamu (vel. 2,20x160 ni, dub. jame ad

030—O60 cm), u èijem

tH

-1-ft

4 --

+4-

1-f

Zn

+=

H

0

-1.4-I-

C

4-*-

ft —

--

-—.

Al

—+1+

i-I-i—

ff1-

tf = 1-F-

t4

C

0.

H4*+

I__________ 0

.

b C)

I-

. .

I.. 0

.

-

Si. 6. — Objekat XXXV 245

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

____I

_____ _______ ______ _____ _____

Se smatra da su bile ognjiUa (Ausheizherd) za rastapanje koniada. Nadeno je fragmenata keramike. XXXVHI-a I •b. Ovdje su otkrivene dvije poluzemunice koje kao poluzernunice XV I XVI, nairne, irnaju medusobni

osi im se sijeku pod pravirn uglom (ye!. sjevenle poluzemunice in: ye]. juthe pcluzcmunice 3,10— 3,50x2 in, dub. jame ad

2,30

dub. zame ad 0,35—0,90 rn). Oko paluzernunica je bio pa jedan

fragmenata :kerarnike. Sudedi p0 red stubova. Nadeno je Samo obliku objekata po nalazima finijekerarnike, ove poluzemunice su I

slu2ile kao nastambe.

I, 4) Ovaj objekat pripada .gmpi radionica na ju2uoj granici sjevernog dijela naseija na Jazbinama. On ima ved ob]ik radionice, au je veóih mispomenuti dub. jame ad 035—090 in). U Bjegovom in, mjera (vel. 6,20>ç2,50 istoánom kraju je udubljenje 1,30 in dubine a •u njegovoj sredini na dnu je naaia jarna 50 cm promjera. Sa jutne strane udubijenja su dva XXXIX (Si. 7

0

I.

Tab.

H--H -f44. —

S

C

4444-

objekta. Oko objekta je jedan red stubova.

stuba u

44- j-4-

dijelu ovog objekta nadeno je nrnogo ugijenisanog drveta I gara. Uz [ragnaente keramike nadena it I troska Prema tome, i ovaj objekat spada •u objekte sa jamom (Ausheizlierd) u kojoj SU SC rastatroske potvrduja da Mi ;komadi. Ovdje kornadi pal!

0

U

-4-4-44

4-444. 144-H 4-444

I

takvi objekti

kao Tadionlce.

0

A

0-

XL. Objekat je elipsastog ciblika manjih dimenzija (vel. 3,10/2 rn, dub. jarne ad 0,30—0,70 m). Naokolo je No red stubova, a ulaz je vie-

44

rovatno sa sjeverne strane, gdje u sredini nije bib stubova. Izvan ugia, slajala je manja jarna objekta, u blizini njegovog (60 cm promjera), Osim kerarnike, u avon' objektu je naden jedan no2 i komadi troske.

pa

4

o

vjerovatno je ovaj objekat slu-

4-

kao radionica.

XL-a. Ova janla je sliónih razrnjera kao jame XXVa 1 XLVa (ye1. 2x1,80 m, dub. jame od 0,25—0,60 cnn). Za razlilcu ad jame uz objekat mnogo komada ugljentsanog drveta, XXXV ova je jama a na sjevcrnom zidu jane je zemija crveno peèena. U jarni je nadeno malo fragmenata keramike i osarn kornada Iroske i polovina prHjena sa tn urezane paralelne tnije. Prerna tome, i ona spada u objekte koji su sltdih za prcradu ±e!jeza.

m, dub. jame XLI. Objekat je istog izdtftenog oblika (vS. m) i u torn pogledu o4ovara onim pod brojevima XXIX, objekta rtadeni su tragovi XXXIII, XXXV, XXXIX. U od tn stuba. Oko objekta je bio red stubova ]coj.i je samo pojaóan sa pt, nekim stul,oni. Pri duu jame objekta zemija je bila keraniiku nadeni su dijelovi srpa, f ragintenzivno cr•no obojena. komada troske. Sudeôi pa nalazima, objekat menat I od

je 246

4444-

-4-4-

44-J-!

=1

N-f

0

-444

C

4t-4-

44-f -4-44

ci!

A H

8?. 7. — Objekat XXXIX

kao radionica. 247

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor j

____________

_____

XLII (SI. 8 Tab. I, 2). OvaJ objekat ima potkoviëast oblllc. Krakovi su mu duboko ulcopani, dok je na sastavu jarna pilitka rn dub. jame od 0,30—D,90 in: sjeverni krak vol. krak vel. 3,80x2,50

siabije sivo obojena, samo polcoji grurnen zernije Jo bin tanmiji. U jamf Jo nadeno malo keramilce. Po svojim dimenzijama I ostalim karakteristikama ova jama odgovara jarni XXXVa.

rn, dub. jame ad 0,30—110 m). Oba kraka bib su puna

jako crne zemije I gara 1 'fragmenata lijepa. U sjevernom kraku Se na udubijenje (vel. lx 1,10 m). U juThom kraku so uz dnu nalazi od tn stuba, a na samorn dnu kraka tragovi obod jame nalaze tn manja stuba. Oko objekta nalaze Se tragovi ad idva reda stubova. 1ostiju, ovdje je naden Osim fragmenata kerainike I najvedi broj komada troske. Po svojim detaijirna, objekat odgovara za preTadu

17

C

rude.

XLIII. (SI. 9 —. Tab. I, 1). Objekat pod ovirn brojem je najsioobjekat u redu radionica. Sastoji so iz dvi-je kmThe jame In

koje so nastavlja velika duguijasta jama. Na ujenom drugom kraju

C

El

V

jama, velika pribliTho kao p rethodna (diani. so ponovo nalazi straifi od O,30—0,50 rn) Oct dviju jama na 1,50 rn; dub. (dijarnetra 1,90 rn dub. jame oct 0,3&—0,70 m) Jo plida objekta

u I direktno vezana sa duguijastom jamom, a na •prelazu iz duguljastu jamu nalaze so tragovi dva stuba. Zapadna jama (diametra drni je trag malog 1,30 rn, dub. jame 0,30—1 m) je dubija i na udubijenja. Na istodnom obodu nyc jame ostao je trag jedne mrke iinije, debijine ok 5 cm. To je sigurno trag asnove pletera gornje drkao pod. Gomja vene konstrukeije ove jame, koja je, äzgleda, konstrukcija takvih pedi bila je od pletera, oblijepijenog lijepom. Ovo

0 A.

je jedini oduvani trag gornje konstrukcije kod ovakvih objekata U vidu jama na Jazbinama. Intenzivno cr110 obojeni sloj imala jo dubija zapadna jama I istoëni dio velike duguijaste jame. Oko cijelog cibjekta

C

C

C)

naden je trag od jednog reda stubova samo oko sjeverne strafe su

bila dva recta stabova. U zapadnoj jami nadeno je dosta keramike a tt u&ió. fragmenat crne stavelikoj duguljastoj jami .kenunika, kiene brazletne. NI u ovom objeictu nije nadeno troske 'kao iii u objektu da spadaju ojthovom obflku sigurno XXVIII jako Se rude. u red objekata za preradu

A C

XLIV — XLV. Ova grupa od tn objc1tta nesuznnjivo &ni jednu eje-

hnu, jer objekti

ii neposrednoj

Objekat XLIV (vel. 3,80x,2

jedan do drugog. (T. I, 6).

dub jamc ad 0,30—i na) je

na radiotako da na jednom kraju je a Ba drugom nicu nego na nastambu. UnutaT objekta naden je trag ad tn stuba koji Se obiéno nalaze u radionicama. Unaokoio Jo blo iccian red stubova. Samo najdonji sloj u objektu XLIV bin je intenzivuo erno obojen. U istoàaom ojegovorn dijelu, na dnu ukopane jame, pojavin Sc objedio groba, odnosno glava skeleta. Kako ovaj skelet nije kat, znaëi da je iz 'ranijeg penioda, slitno iao I nadeni skelet U

opruga. starrtbi XXXII. Uz lceramiku jo nadena niala XLIV-a. Zapadno ad objekta je jama (ye]. i,50X1,S0 m, dub jame bd 030—1 m) koja spada u duboke Same vedih di.menzija. Ma njenom

thu je nadeno main udubijenje kao ad stuba. Zernija u jami je bib 248

SI. 8. — Objeicczt XLII

ob5ekat XLV. Zapadno od objekta XLIV nalazi se manji (vol. 4x175 in, dub. jame od 030-—•0,90 rn), slidan objektirna XXXIII,. XLI. U sjevernom dijelu jame pnimijedeni su tragGvi ad tn stuba, a u tn manja stuba. Unaokolo Jo blo sredini objekta Jo bio trag od 249'

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor LI

njoj odgovaraju nalazima nastambi-poluzemuflica. Uz vrlo brojnu keI eljezna spona. naden je XLVII. Objekat je manjih dimenzija (veL 3,50>ç2,20 m, dub. jane od 025—0,75 ni) I po svom elipsastcnn obliku odgovara nastambarna. -poluzemunicam-a. ljnaokolo su txagovi od dva Teda stubova (sonda Sc "a zapadnu I juthu stranu). iz telrniókih razioga nije Na istoânoj ivici sonde, u maloj jami, nadeni su fragmenti sive lawnske keramike, a uz sjevernu stranu gruba latenska keramilca. U nastambi su nadeni fragmenti slaveuske keramike I jedan

jame dubiji. Zemija je bila jedan red stubova. I ovdje je sjeverni intenzlvno crno obojena. U objektu je nadeno keramike I koinad trogke.

-

S

XLVIII. Objekat je rnalih razmjera (vet. 3x2,20 m, dub. jarne

od 0,30—0,80 m) I nSto nepravilnog eIi.psastog obiika, jer Se na jugoza gotovo 1 metar. Uz fragmente kerakraj-u jama fragmentirana strelica I dva komada mike nadeni su zubi

'5

0

p0 jami i nalazu troske, objekat spada u ra±onice sa nada. za daiju preradu

troske,

(Ausheizherd)

XLIX. Objekat je elipsastog oblika (vel. 3,80/2.30 m, dub. jame 0,30—0,70 m) sa posebnim udubijenjem (dijarn. I m) u sjeverozapadnam uglu, te spada u vrstu radionica sa jamama kao I prethodna. U objektu je nadeno samo keramike. L. (SI. 10). Ovaj objekat prerna nalazima u njemu Be pripada periodu dosada opisanih objetata a, vjerovatno, ovom kasnijein periodu pripadaja t objekti XLVIII i XLIX koji su u njegovoj neposrednoj zini. (Ova grupa objekata je vrlo udaijena ad ostale grupe objekata.) U njemu je nadena -keramika rnnogo razvijenijih oblika, sa vertikalnim trakastim obocli-ma, iz perioda XI do XIV vijelca. Objekat ima u oblik eipse, èiji se sjeveroistoáni i sjevcrozapadni kraj (vel. 4,60/ polukrug, tako da se dobiva donekie potkovièast oblik, jame od 0,30—O,70 m). Objekat je vrlo plitak. Unaokolo 280 rn u zapathaom dijelu jame, otkrije blo red stubova, a u veni Sn tragovi ad dva stuba. Osim keramike naCen je samo komad

od

I

A

C

d

trosike.

a

b

A

NALAZI KERAMIKE

Nalazi keramike u Jazbinania mogu Sc, uglavnorn, podijeliti u

ttpa, i U dvije grupe: •stariju grupu, tzv. kerarnike razvijenog miadu grupu, Obje grape se mogn jasno razlikovati PG fakturi, telinici izrade intenziteta peëenja. Na osnovu fakture i tehnike obrade marazlikovati I pojedine varijante ovih grupa. Tako yea kod starije varijante — vrste, dok su kod railikovati keramike brojnije. Ove pojedine vrste oznaáiáemo sa a, miade grupe one c, d ltd.

II

E

I

r

— SI. 9.

XLIII

I. Keramika razvijenog prtthkog tipa

elipsasti oblik nastambe,

XLVI. Objekat inn dimenzija (vel. 5x3,20 m, dub. jame 0,25—0,70 rn) Unaokolo je hia jedan red stubova, au je mogao postojati I drugi red, jer Sc sonda I nalaii ii (zbog razioga nije iz

grupa starije terarnike, I po fakturi I p0 tehnici, odgovara nalazima slavenske keramike koja je poznata pod imenom tip", odnosno tip Korèak Zitomirski. 251

250

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor V

je najgrublje abrade. Radena je rukoot sa jakim dodatVrsta peëena I lako so rastvara U vrio je korn zrnaca rjeOnog

&

vodi. Obod posuda je samo lako izvijen Ha van. Bez ukrasa je. (Tab. III, 4

-l

0

44-.

0

F

•

III, 1—3 IV, 5—8) urn -manju primjesu Vrsta

koji je i sitniji. Obod pajaki t-ragovi sude je radon Ha ruènom vitlu a Ispod oboda so javija Na ovoj vrsti so je Izvlaóenja prstima. (Tab. III, 4—6 IV, i paralelnih linija. valovnice ornament 3,4:11,7). so razilkuje ad prethodnih pa dodatku ved us.itnjenog Vrsta

-

4--K-

+44

kvarcita I pa jaáem -peeenjth Obod posuda je veOinom radon na

nikon. I na vitlu, all so nade I po-koji primjer ave vrste koji je njima so pojavijuje ukras ad valavnica i parajelnib linija. CT. IV, 1: V, 2,4: VI, 7: VIII, 7). svojoj fakturi razlikuje od prethodnih. Na proVrsta Se lomu je erne boje I ima dodatak -boije isitiiljenog kvarclta -tailco da -keramike Sc, pa tome odgovara fakturi miade -keramike. Od nerazvijenim eblicirna oboda, :IoMjOj tehnici obrapak, razilkuje pa peôenju. Osim toga, ova vrsta je nadena samo u poluzernude i nicama VI I VII, ix kojima nema nalaza miade kerarnike. Pa tome ovu

4. -H-

4-1-4-

444 -1-4-

4 -4-4-4-

-F'-

0

o

smatrati vrstom koja stoji na prelazu iz starije u keramllrn miadu gnapu keramulce (T. V, 1, 5). -posudama su zastupijeni isti obodi Sta so t-iêe oboda. I na kao I u drugim najstarijim oblicima slavenske keramike. To Sn sijedeáe vrste oboda (vidi Si. 11, 1-4):

---C-E

-II

C

•0

!;-!

H

HI

Ill

H:! H,

!II ii

2. SI. 10. — Eotuze,nunica L

4-

SI. 11. — Vrste oboda start/c keramike (1—4)

Medutim, imajudi a vidu pojedine tokatne elemeute, -koji Se I kod ave keramike ponegdje ispoijavaju, potrebno je i za nalaze dat! analizu fakture, oblika ukrasa, Keramika ave gntpe pa fakturi I tehnici izrade mo>e podijeFiti u ëetiri vrste a, b, e. d. Ova podjela ima I vrijednost, pt-i óernu it principu, vrsta "a" na/sEaH/a) a vrsta ,,dw najm/ada u okvin, ave grupe, pa ova grupe i faze a—d. !

1

3

1

obod, slabije iii jaèe izvijen, krrñno zaobljen obod, malo izvijen,

2 — ravno

obod pri vrhu utanjen, malo izvijen, ill jaic-o izvijen, izvijen abod, koso obod, 7 S — koso odsjeéeni obod, èiji je donji rub prstenasto 4

516—

zadebijan. 253

252

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor 1'

U najstarijim objektima n Jazbinama u kojima Se javija samo

tabclu zastupije-

tipa, dobijamo

keramika razvijenOg

arapskini brojevima su tipovi oboda, .rimskiin brojevima objekti, a slovima a) b, c, d, oznaëena je vrsta nate keramike na kojoj se ovi obodi javijaju).

nosti pojedinih vrsta oboda (vidt tabelu

1:

Tabela 1. ZAsUrpUEN0ST VRSITA KERAMIKE I TIPOVA OBODA LT NAJSTARIXIM RASTAMB.flIA.

Objekat

I

2

3

6

5

4

7

8

.1

b

:iY'

aa

a,b,c

Ylil

a

b

XIX

a

ad

VII

a

Jamafl

a

d,d

a,b

a,b,b,b b,b

a

'a

Zaobljeni obodi javijaju se i kod najstarije vrste (a) i kod onih kod vrste b, dakie miade ,nladih (/, i c) a koso odsjeèeni kerarnike ovog tipa. Prema tome, sudedi p0 oblicima oboda, kod nas tipa, •dolk je ranija zakasnija faza je preteino stupijena samo pojeditiim primjerima. keramike razvijenog oblika Sto se

tipa (koli'ko

suditi p0 rekonstrukcijaTna, jer su narn se rijetko saöuvali Se manje land sn zastupijeni jajoliki lonci, cijeli oblici). u gornjenl ill srednjem dijelu. Lend uskog dna sa otvora javijaju Se rijetko, i to samo a grupi starije kerami'ke I ovog tipa, koja se javija u 8. I 9. vijeku i predstavlja daiji ±ivot eve de kasnije biti govora (vidi tabelu 2 na najstarije kerami.ke, a kojoj je data zastupljenost obli'ka a pojodinim poluzemunicama I pri tome jeozna&na I vrsta.keramike I tip oboda), I kod ohoda, ponovo se je bio Kod obrade oblika, kao obiici ne odgovaraju najstarijoj fazi morn podvuái da loncima nisu ZaZitomir. Medu tipa, odnosno tipa stupijeni oblici najstarije faze, sa obodima zavijenim unutra, Hi lonci sa skoro potpuno nerazvijellim obodom 'visokih I vitkih oblika. Oblici I puniji, sa razvijenim •obodom, a takvi Se Ilonaca Sn

npr. U Tete— tipa revki I gumskuT° i u Runrnniji, icrajem prve i U drugoj fazi razvijenog nisu zastutipa. Ovdje moramo podvudi da ta

javijaju u miadim

pijeni ml bikoniöne posude, koje pripadaju kulturi Penkovka, a ovatakode, najstarijoj slavenskoj kulturi i pojavijuje se u Ruinuniji".

a,b

b

Iz ove tabele Se vidi da su kod nas flajvise zastupljeni kngno je donji nib obodi, zaobljeni obodi (5), a zatin, koso prstenasto zadebljan (8), 'dolt 9u vrlo malo zastupijeni ravnO odsje-

obodi.

Potpnno iste vrste oboda javijaju Se na najstarijoj slavenskoj

keramici u sjevernoj Rumuiliji (Ciurel, Sipot, Suceava)8 s kojim keramika pokazuje osobito mnogo sliënosti, a zatim 1 U Bteznu u knd Dbodl su U nalazinia iz Btczna ravno kog tipa najstarije faze, zaobljeni obodi su jednako zastupljeni i ti a koso odrezani samo u 'kasnijoj fazi ovog nalaza, 'dolazimo do siiônih zakijutipa. Ako pogledamo

grupe posuda razvije.nog Ste se bee ornamenata vrsle tipa, ved je ranije istaknuto da sri posude ove vrste radene ketek rukom i da su bez ornamenta. Ornament Se javija ramici vrste 'b", na lcojoj je chad ved raden na ruënoni vitl&. Ukras valovnica iii paralelnili linija, iii od se sastuji od snopova

kombinacije snopova valovnica medu snopom paralelnih linija. Koliko vidjeti, ovim ukrasont fragmentima Sc po nadenim je ornamentisan vedi dio povrMne posude, kao kod nekih drugili grupa siavenske keramik&2, a ne samo ranjena posude.

Prema tome, svi cvi podaci nam ilustruju veliku slidnost materijalne kuliure Slavena ii najstarije doba13. Ovom priikom treba spomestarijoj kerainici koja to isto povtrjednu pojavu na nuti duje. Naime, na loncu vrste ,a< iz poluzemunice VII (Tab. III, 2) 1 II. H. P y c a H OR a, Kepaxrnca pauiteCitaernHGICUX nOCCJTCUUÜ XCuro — sI. 2. Arch. Roz. XX, 5, 1968 str. M. C o m s a, Directions et étapes dc Ia pénétration des Slaves vers -

péninsule balcanique aux VI —VIP siècies, Balcanoslavica 1,

M. C o m a, La presence des Staves SM,

Ia iu,nière des recherches archeologiques,

veche X, 1, 1959, P1. 1.

Studil

Ic

territoire Roumain a

cercetäri do istone

I. P Ic i n a r ova, 7w' relativen Chronnlogie dc, Kera,nik von Prager Typus auf Grand dc, Siediung B.'ezno bel Louny, Ariieologické rozhledy XX 5, 1968, str. 647, sI. 4.

str. 17, sI. 5.

u ucc1wôooa-

B. K F o 'j q a p as, 4yrc, Pawcoseqicasi: nu.g no apxeoiwzuu CCCP, 108, 1963, 310—315. 12

Ii Gh. T e o do r, La pénétration des Slaves dans les regions du S-E archéologiques des regions Orientales dc

de i'Europe d'après les

Ia Rownanie, Balcanoslavica 1, 1972, Beograd, str.

sI. 5. 255-

254

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

Tabela 2.

ZASTIJPLIENOST OBLIK% STARIJE GRUPE KERAMIKE Ti OBJEKTIMA

JVI VII

C,. d1, d1

ionou vrste

iz poluzemunice XXXII, javijaju se •kao ornament sasvim tanko urezane vertikalne linije, koje od oboda idu skoro do dna lonca. Ovaj Se ornament pojavLjuje Ha nizu tipa Koräka-ZitoTikrajini, u mir, ii Rumuniji, a Poljskoj, u Cehoslovaëkoj i u Bugarskoj, pa ëak i u .slavenskom u Olinipiji prirnjerima su osobito shone •posude sa nalaziiz Rumunije". Kerami'ka radena rakom vrsta 'a") TazvijeII.og praMcog tipa, odnosno pojavijuje Sc i kasnije. Tako U Ukrajini keramika radena rukom tek ti 10. vijelcu16, a u Poljskoj I Rumudo 9. vijeka!7. Daiji 2ivot ovih grupa najstarije slavenDiii SC ske keramike pratiti I na

Grabo ndena keramika fskturc, tehuike I obl'i!ka kao vrsta starije keramike tzv. razvijenog tipa, javija Se a maloin broju u pñuzemunicama XV (T. IV, 3), XVII, XXI, XXII, XXVII, XXXI i XXXVI, gdje ona vetinom predstavija najstadje nalaze tTh nastambi. Meduthn, u veáena broju se ova keramika javija u o1jekXXXV, xxxvitr, XXXIX, XL. XLI, XLII (T. IV, 2), XLIII (T. III, 4), XLIV, XLV kojft su rude za preradu tahehi 2,). Ona so ovdje nalazi sa keraitikoin radenom am vitlu, ft je oëito da i aim spada u kasnije doba. je vjerovatno kao gruba radna keramika u ovim radionicama. Obod ovth posuda je vedinom veO raden na vitlu, a I inaëe je ova keramika nije tehnike, je odlika kasnijeg doba. Taka su stijene posuda vej5 tanje I rijetko Se javijaju posude sa zadebijanim dnom, to je karakIa stariju keramiku. Dodatak kamenih zrnaca je obilxñji. all su zrnca manja, •tako da faktura shièi fakturi vt-ste. Na dnu lonca kod ova gmpc veó Se pojavijuje otisak osovine, koji riije na starijoj keramici. Otisak osovine se I u drugixn slavenskim oblastima javija tek kod keramike. Osim hoijeg peëenja i fakture, ovi 'af€ cia Ovi objekti se mogu •datirati u drugu polovinu 8. iii na kraj 8. vijeka. svrstati objekte I, III, XXVI, XXVIII, XXIX Ti sedinu grupu koji sa razvijenim pojavijivati vrsta U kojima Se pripisati Sc pojavijuju pa prelazu iz 8. u 9. vijek. Ova grupa Sc poóetku 9. vijeka. Osmu grupu ëine objekti XXIII, XXX, XXXVIII svrstati U pflu u kojima preoviaduju fragmenti vrste 'h, te iii pdloviau 9. vijeka. Slióan raspon od 7. do polovine 9. vijeka pokazuju objekte u kojinia se

I

H o

I

H

I

uz

naseija koja se nalaze jedna do drugog1 Lug II Makarov Ostravt49 (Ukrajina). tn

j

to Tjasmine, Lug I,

1

Posebnu grupu áine objekti XLVIII dQ L, koji su I inaëe izdvojeni, L je nflodnosno udaijeni od ostalih grupa objekata. U izradena kerarni.ka na brzom vitlu, sa dena tehiiióki oblikovanlin obodjina, koji su \'eé karakteristiöni za kasniji srednji vijek (12. do 13. vijek). Ostala dva abjekta, s'Jdeëi p.o vedinom grabu bile su radionice. One jamama i sa obodima 9. vijeka (koji Se, medutim, keramilcu, all jako zadñavaju i do 13. vijeka), te su magic biti yrenienski bliske objektu naseiju nerna nalaza i.z vrernena ad 10—12. vijeka L. Kako na koji bi ëinhli prelaz ka ovoj grupi objekata, to ovi objekti vjerovatno ogr&iak druge, kasnije grupe nastainbi, koja Se mogla prostirati put i prema jugozapadu, dakie prostorn na kome se nalazi

I

—

kuée.

I

I

svojiin nalazima izdvajaju •Od ostalib objekata XXVII I kompleks sa nadzemnim objektima (sonde

poluzemunice XVIII). ft

fragmenti U poluzemunici XXVII zastupijeni su starije keramike (vrsta "ct), zatim vrlo brojun vrsta "eq 'f1 ht, dok nalazima, smatrati nalaze vrste 4" koji spadaju susjednim kasnijim objektima (XXIX, XXX). Ipak, radug period spun od prve polovine pa skoro do kraja 8. vijeka je i La kontpleksorn nadzemnih nastambi za jedan objeicat. Isti je 1

I

g

—

!

I—

k

>H ><

149

A. T.

Milk 108, 1963, ctp. 192. 285

284

PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor

u kojima je zastupijena keramika ad vrste

'e