HR Pitanja s Natjecanja Iz Hrvatskog Jezika

Marina Čubrić - lvanka Dlaka - Marica Kurtak

I 00 I PITANJE IZ

HRVATSNOGA JEZINA SA ŽUPANIJSNIH I DRŽAVNIH NATJECANJA 3.

izdanje

Zagreb, 2009.

Izdavač Š kolska knjiga, d.d. Zagreb, Masarykova 28 Za izdavača Ante Žužul, prof. Urednica Dunja Merkler Recenzentica Neli Mindoljević, prof. Naslovnicu opremila Dubravka Rakoci

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2002. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

1. RAZRED Povijest jezika . 1.

Hrvatski standardni jezik nastao je na temelju: a) čakavskog, b) štokavskog, c) kajkavskog narječja.

2. Kojim se pismom zapisivao staroslavenski jezik?

3.

Koliko samoglasnika ima staroslavenski jezik? a) 10 b)

8

c) 13 4.

Najmanji slog sastoji se od

___

samoglasnika.

5 . Kojim su narječjem (uz hrvatsku redakciju staroslavenskog jezika) pisani prvi hrvatski jezični spomenici?

-------

Fonetika i fonologija 6. Znanost koja proučava jezik zove se: a) onomastika, b) lingvistika, c) etnologija, d) semantika. 3

7.

Koji bezvučnici nemaju zvučni par?

8.

Glasove prema otvoru dijelimo na: a)

-------�

b) ������ 9.

Zaokruži dvousnenike: t

p

nj

b

m

k

1 O. Ako se završetak sloga sastoji od dva suglasnika, to mogu biti samo:

_________

1 1 . Nastavi nizati fonološke opreke: piti kolač - -----dom - ------1 2. Š to proučava fonetika?

1 3 . Š to proučava fonologija?

1 4. Š to je alofon?

1 5 . Ispravno naglasi ove riječi: dar, snivati, voda, hajka, spavačica, iskopavati 1 6. Nenaglasnice se prema svom položaju u odnosu prema naglasnicama dij ele na: a) ------b)

�������

1 7. Kraticama z (zvučnik) i b (bezvučnik) dovrši i objasni iduće primjere: npr. vrab+ ci = vrapci z+ b = bb Rab+ ski 4

=

------

svjedoč+ ba = laž+ ca =

------­

-------�

nad+ čovj ek =

-------

1 8. Precrtaj neispravno napisane riječi: Kupila je dar Anci. (od Anka) U sjenki stabala stajala je sama. To je najednostavnije rješenje. 1 9. Kojim su pravilima dobiveni oblici: aj bezub

_______�

b) engleski c) praščić

_________

_________

d) zelembać

------

20. Označi alofone fonema /mi u ovim riječima majka

tramvaj

2 1 . Č ime su uvjetovani alofoni?

22. Zvonačnika u hrvatskom jeziku ima a)

4

b) 1 0 c)

8

23 . Prema mjestu tvorbe glasovi k, g, h zovu se 24. Visina i glasnoća govora ovise o

____________

------

25. Način tvorbe zatvomike (konsonante) dijeli na: aj b)

-------

_�������-

26. Š to su klitike?

5

27. Napiši ispravno sljedeće riječi: a) hin+ ba

=

-------�

b) stran+ putica

=

-------

c) prehran+ beni=

____________________

d) izvan+ blokovski=

------

Koja je glasovna promjena u pitanju?

_____________ _

28. Š to je hrvatska redakcija staroslavenskoga jezika?

29. Koliko je samoglasnika imao staroslavenski jezik?

30. Nabroji tri tiskare u Hrvatskoj s kraja 1 5 . st.

3 1 . Znanstvena disciplina koja obuhvaća pravila o izgovoru zove se

32. Artikulacijska i akustička svoj stva glasova proučava

3 3 . Imaju l i svi zvučnici bezvučni par? 34. Zaokruži zubnousnenike. a) m

d) č

b) a

e)

c) f

f) ć

V

3 5 . Nastavi nizati fonološke opreke.

6

stih-

------

kut -

------

_______

36. Ispravno naglasi ove riječi. piti, razumjeti, lov, rj ešenje, zagovarati 37. Mogu li zanaglasnice (enklitike) postati naglašene riječi?

_______

3 8 . Kraticama z (zvučnik) i b (bezvučnik) dovrši i obj asni iduće primjere. npr. vrab+ ci= vrapci a) iz+ kopati = b) pod+ činiti=

z+ b= bb

-------

_____________________

c) kob+ ca= ------d) od+ stupiti=

-----

39. Prepoznaj glasovne promj ene u ovim primjerima. a) glup - gluplji

_______ _

b) koristan - korisna c) mrziti - mržnja

__________

_

___________

40. Precrtaj riječi koje nisu pravilno napisane: Lij epši dar nije vidj ela. Stajala je uzanj . On je dobar spasioc. Biće bolje sutra. 4 1 . Koja j e riječ pogrešno napisana? a) predođba

c) patlidžan

b) vođen

d) leđa

42. Koja je riječ pogrešno napisana? a) jedanput

c) stranputica

b) stanbeni

d) prehrambeni

43 . Zaokruži pogrešno napisanu rij eč. a) najjužniji

c) iskopati

b) bezžični

d) superrevizija 7

44. Koja je riječ pogrešno napisana? a) bozi

c) siromasi

b) snahin

d) u jarugi

45. Koja je riječ pogrešno napisana? a) oraščić

c) mlaznjak

b) raščetvoriti

d) tobdžija

46. Jedan glas ne pripada nizu. Zaokruži ga i napiši ključ rješenja. m, n, nj , p, I, lj , r, v, j

47. Napiši zbirne imenice od zadanih imenica.

48. Precrtaj pogrešno napisan komparativ pridjeva. slasniji, strmiji, hromiji, ljupkiji, bolji 49. Ovim bezvučnicima pridruži njihove zvučne parove.

l :: l l 'I i l I k

p

ni

č

f

50. Prema tome imaju li riječi svoj naglasak razlikuj emo: a) b) 5 1 . Prema mjestu tvorbe glasovi b, m, p zovu se 52. Upiši oznake za naglaske. a) dugosilazni

___

b) kratkosilazni c) kratkouzlazni d) dugouzlazni 8

___

___

_ __

___________

5 3 . Ove riječi obilježi naglascima. crv, čokolada, kip, glagolj ica, zaokružiti, napisati 5 4 . Napiši zvučne parnjake bezvučnika p 5 5 . Zaokruži

nepčanike:

, ć

-

, s -

c, č, ć, đ, dž, s, š, ž.

5 6 . Zaokruži pogrešno napisane riječi: a) đungla

d) nagrađivati

b) piđama

e) cij edženj e

c) tvrđava

f) đeparac

5 7 . Zaokruži pogrešno napisane riječi: a) izvanbrodski

c) stambeni

b) činbenik

d) iznatprosj ečan

5 8 . Zaokruži pogrešno napisane riječi: a) naddržavni

d) izpresij ecati

b) bessadržaj an

e) potplat

c) naj adnij i

f) naj žalostnij e

5 9 . Zaokruži pogrešno napisane riječi: a) voj niki

c) nozi

b) strahi

d) Zrinki

6 0 . Zaokruži pogrešno napisane riječi: a) časćenj e

d ) išarati

b) besmislica

e) raščešlj an

c) iztraga

f) grozde

6 1 . Zaokruži što j e pogrešno napisano: a) Stari zavjet

c) Karlo Veliki

b) biblij ska priča

e) dalmatinska Zagora

d) Komatsko Otočje

g) Dugi Otok (otok)

62 . Na jednosložnim rij ečima mogu stajati samo

naglasci. 9

6 3 . Pojava glasa I u glasovnim skupovima pj, bj, mj, vj zove se

64 . Zaokruži praskavo-tjesnačne glasove (afrikate). c , č, ć , dž, đ, f, h, s , š, z, ž 6 5 . Nađi parove (npr. praskavo-tj esnačni - afrikate) među navedenim pojmovima i ispiši ih. usneni

dentalni

prednj oj ezični

vibranti

drhtavi

labij alni

tj esnačni

velami

zadnj oj ezični

frikativni

6 6 . Naglasci ne mogu staj ati na

______

slogu. dužinu.

6 7 . Osim naglaska neke riječi mogu imati 6 8 . Upiši naglaske. povjerenje, kukuruz, prst, rep 6 9 . Napiši naziv glasovnih promjena u ovim rij ečima. princ brz

-

brži žapca

žabac krčag

prinčevi

-

krčazi

7 0 . Upiši dž ili đ: pregra_ivati, promi

ba, u

__

__

benik, lu

ak, ča

__

a,

__

em, prire

__

en

__

7 1 . Zaokruži pogrešno napisane rij eči: ćekić, plićak, mokraća, cvj etaća, ćep, čarolija, čudo, ispeči, izreči, rečenica 7 2 . Sastavi riječi: pred+ postavka = 10

_________

iz+ ticati=

-------

pred+ životni nad + morski

=

=

bez+ smislen

_________

iz+ pleten=

-------

naj + južnij i

------

=

_________

bez+ razložan

= -------

=

7 3 . Napiši zadane pojmove u skladu s pravopisnim pravilima: bela

četvrti

sveti petar u šumi (mjesto) ulica

bana

velebitska hrvatski

mažuranića bura

ovčar

(vrsta psa)

7 4 . Štokavsko narječje isto j e što i hrvatski književni jezik.

DA

-

NE

7 5 . Napiši tri faze primanja i slanj a poruke: a) u

pošiljatelj a

b) u

primatelja

76. Slanje poruke od pošiljatelja i primanje poruke od primatelja zove se: a) govorna komunikacij a,

c) zalihost ili redundancija,

b) komunikacij ski kanal,

d) fonij ska struja.

7 7 . Višak obavijesti koji tu obavijest čini razumljivom zove se: a) buka u komunikacijskom kanalu, b) komunikacijski kanal, c) zalihost, d) odsj ečak ili segment. 7 8 . Po mjestu njihove tvorbe glasove dijelimo na: a)

-------�

b)

�� ��

7 9 . Zaokruži usneno-zubne glasove. a) b, p

c) c, z

b) v, f

d) g, k 11

8 0 . Zaokruži dvousnene glasove. a) l, n

c) v, t

b) ž, š

d) b, m

8 1 . Suglasnike po načinu njihove tvorbe dijelimo: a) na praskave, tjesnačne, nosne i drhtave, b) na usnene, prednj ojezične, srednjoj ezične

zadnj ojezične,

c) na zvučne i bezvučne, d) na suglasnike i samoglasnike. 8 2 . Napiši četiri zvonka glasa.

8 3 . Koja tri bezvučna glasa nemaju zvučnoga parnjaka?

8 4 . Zaokruži zvučne glasove. p, d, z, k, č, dž, š, ž, m, r 8 5 . Zaokruži praskavo-nosne (nazalne) glasove. a) b , p, d

c) m, n, nj

b) r, c, f

d) z, š , ž

8 6 . Popuni tablicu tako da upišeš naziv glasova koj i nedostaju, i to po tri glasa tamo gdj e ne­ dostaju glasovi. b, d, g bezvučni

8 7 . Podjela glasova na zvučne, bezvučne i zvonke podjela je: a) s gledišta mjesta tvorbe, b) s gledišta načina tvorbe, c) s gledišta položaja i rada glasiljki. 12

8 8 . Zaokruži pogrešnu tvrdnju o samoglasnicima. a) Samoglasnici su s gledišta zvučnosti neutralni. b) Samoglasnici, kao i suglasnici, ne mogu stajati samostalno. c) Glas r u određenim situacijama može se ponašati kao samoglasnik. d) Slog mora uvij ek imati samoglasnik, uključivši i samoglasno r. 8 9 . Definiraj fonem.

9 0 . Koliko ima fonema u hrvatskom jeziku? a) 2 8

b ) 29

c) 3 0

d) 3 1

9 1 . Napiši grafeme ovih fonema. a) I 31=

b ) 131=

c) lrl=

d) I ii=

9 2 . Može l i naglasak imati razlikovnu ulogu? 9 3 . Znanost koja proučava naglaske, kračinu/dužinu slogova i intonaciju zove se: a) semantika,

b) prozodija,

c) intonacija,

d) grafematika.

94 . Napiši tražene oblike prema uzorku. težak

ž. r.

ulazak

G jd.

rezak

ž. r.

mrzak

ž. r.

težka

teška

Koja se glasovna promjena dogodila?

z + b = bb

________________

Koja je promjena prethodila toj promjeni?

------

9 5 . Dovrši ove rij eči. iz + mij eniti iz+ ročiti

__________

------

iz + obličiti

iz + pričati

____________

iz + tumačiti

-------�

iz + kliznuti

-------�

U kojim je riječima došlo do jednačenja po zvučnosti?

------

13

9 6 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ. a) predstavnik

c) predprošli

b ) predvoditi

d) predturski

9 7 . Napiši riječima sve brojeve. 5

1 0 = 50

------

9x 1 0 = 90

------

6

------

X

X

1 0 = 60

9 8 . U ovim riječima ispiši glasove koji su se izjednačili i napiši polazne glasove: npr. beskrajan

sk

zk

kopc a žapca iskočiti

9 9 . Označi samo granicu prefiksalnog i korijenskog morfema i odredi predsj ednik

____

predškolski

___ _

podcij eniti

te

glasove po zvučnosti:

___ _

Jesu li ispravno napisane te riječi? 1 00 . Napiši rij eči i odredi glasovne promj ene. s + čepati

_____ ___

iz+ pustiti

_______

voz (iti) + nja

______

1 O 1 . Napiši traženu riječ i odredi redom glasovne promjene koje su se pritom dogodile. mraz +

čić

iz+ četkati

-------

-------

bez + zvučan 14

------

1 02 . Zaokruži pogrešno napisane rij eči. najači

(superlativ od j ak), besraman, bezstruj an, ižčupati, išibati, slobodština, pedeset

1 03 . Napiši izvedenice s prefiksom iz-.

čitati

-------

pomoć žvakati

----

------

1 04 . Zaokruži glasove koje obuhvaća j ednačenje po mjestu tvorbe. b, d, s, z, m , n, h, k, g 1 O 5 . Zaokruži pogrešno naglašenu riječ. a) nož

c) san

b) moj

d) kmet

1 06 . Zaokruži pogrešno naglašenu riječ. a) hladovina

c) pronositi

b) sloboda

d) dogorj eti

1 07 . Zaokruži pogrešno naglašenu riječ. a) prislonjenica

c) iskorištavati

b) republika

d) naglasiti

1 0 8 . Naglascima označi ove riječi. dug (imenica), dug (pridj ev), domovina, dol, raj , bol, j a, sne (imenica, mn

.), grud, duh,

uklopiti, označiti

1 09 . Napiši nenaglašene oblike aorista glagola biti.

1 1 O . Zaokruži zanaglasnice (enklitike). smo, bismo, na, ne, li, me, za, pred 15

1 1 1 . Upiši ije/je/e/i. prom

prom

na,

zda,

zv

niti

__

__

zv

__

proc

na,

zdica

b

mena

odr

__

__

proc

l, b

niti

__

__

lji

__

1 1 2 . Upiši ije/je/e/i. vr

__

me,

vr

__

__

d

l_p, l_pota

šiti,

te, d

__

odr

__

šenje

teta

1 1 3 . Upiši ije/je/e/i. iskor

niti,

__

razr

__

diti,

iskor

njivati

__

đivati

razr

pob

diti,

__

razd

1 1 4 . Napiši tražene oblike. lijep, komparativ

_ _ _____ ____

cijev, umanJemca

__________ _

cvijet, pridjev na -ast cio, pridj ev na -cat

__________

___________

cio, određeni pridj ev

__________

1 1 5 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ. a) svj etlokos

c) cj evovod

b) bijelokost

d) cvj etić

1 1 6 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ. a) mlj ekarica

c) cij evaš

b) sj enokoša

d) zvij ežđe

1 1 7 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ. a) mj esto

c) nedj elj a

b) dj ed

d) gnj ezdo

1 1 8 . Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

16

a) uvj et

c) razdijelj ak

b ) vj emik

d) razdijeliti

liti,

__

pob

đivati

__

razd

ljivati

__

1 1 9 . Napiši prezent za sva lica i oba broja glagola razriješiti. 1. 2. 3.

-------

-------

-------

1 2 0 . Zaokruži pogrešno napisanu rij eč. a) razrij editi

c) razrj eđivanj e

b) razrj eden

d) razrj eđivati

1 2 1 . Upiši dijakritičke znakove za č i ć. kotac , obuvaca, obucar, parošcic, pacici, pamucni, cuška, dorucak

1 22 . Zaokruži riječi u kojima j e glas č posljedica palatalizacije. kolač , zečevi, pečem, dugačak, plamičak, j unače

1 2 3 . Odredi glasovne promj ene. a) branilac - branioče b) stric - striče c) duh - dusi d) jak - jači

___________

------

------

--------�

1 24 . Upiši dijakritičke znakove za č i ć pazeći na značenje. spavacica - spavacica žena koja spava

košulja za spavanje

kopaci - kopac i ljudi koji kopaju

npr. pribor za kopanje

zgrce - zgrci se od gl. zgrtati

od zgrčiti se

1 2 5 . Upiši dijakritičke znakove za č i ć. cvrcati, ružicnj ak, copor, coravac, cvj ecarica, gnj eciti, pješcan_ik, pcelinje sace _ 17

1 2 6 . Odredi glasovnu promj enu. a) lažac - lašče b) pisac - pišče

-------

____ _____________

c) sudac - suca

__ ______________

d) hrbat - hrpta

______________

_

1 2 7 . Napiši tražene oblike

odredi glasovnu promjenu.

a) bog V jd. b) bubreg, N c) orah, N

mn

mn

.

.

______

_______

1 2 8 . Napiši tražene oblike a) glad, l jd. (-ju) b) brz, komp.

odredi glasovnu promjenu.

_____ _

___ ____ _

c) majka, D jd.

______ _

d) bijesan, komp .

_ _____

1 29 . Upiši glasove dž i đ. vi_ati,

k

(učenik), iscje_ivati, svjedo_ba, naru_ba, _ez, _em

1 3 0 . Zaokruži rij eči u kojima slovopisni slijed i+ j + e nije dvoglasnik ie (refleks jata). cvij et, pij em, nij e , brij eg, sagorij evati, higij ena, razbij em, rij eka 1 3 1 . Zaokruži rečenicu u kojoj je pogreška. a) Napiši primij er za j otaciju. b) Č ime j e uvj etovana promjena? c) To treba dobro razumjeti. d) Ona ima razumij evanja. 1 3 2 . Nastavi nizati fonološke opreke: a) huk - muk

------

b) kovač - kolač ---1 3 3 . Kako se zove glasovna promjena u riječima izlomljen, grublji, gluplji?

18

1 3 4 . Iz teksta ispiši proklitike i enklitike. Ne znam smijem li doći. Znam što mu je ona značila. Bilo mi ih je žao. Nasmijasmo se na kraju. proklitike

enklitike

1 3 5 . Pisani znak za fonem zove se 1 3 6. Alofon

je

1 3 7 . Napiši nazive za ove glasove prema podjelama. glasovi

s gledišta načina

s gledišta položaja i

s gledišta mjesta

tvorbe

rada glasiljki

tvorbe

b nj g s 1 38 . Upiši glasove u tablicu. b, g, z, ž, m, nj zvučni

usneni

nosni (nazalni)

1 39. Upiši u tablicu naglasnice i nenaglasnice. Ne čuva zemlja tragove. Suton je čekao da se oči sklope. na glasnice

nenaglasnice

1 40 . Zaokruži praskavo-nosne (nazalne) glasove. a) m

b) c

c) h

d) n

e) nj

t) lj 19

1 4 1 . U rečenicama podcrtaj riječ koja svojim značenjem privlači na se logički naglasak. To mu je savršeno j asno. Ako išta pronađeš, j avi mi. 1 42 . Podcrtaj rij eč u sintagmi na kojoj je logički naglasak. a) Jadransko more

b) Zvonimirova ulica

1 43 . Ako je u sintagmi Zvonimirova ulica logički naglasak na pridjevu Zvonimirova, kakvo je onda značenje te sintagme? a) Naziv ulice na planu grada. b) Ulica u kojoj stanuje neki Zvonimir. 1 44 . Š to proučava fonostilistika?

1 4 5 . Nabroj i funkcionalne stilove hrvatskoga standardnoga jezika.

1 46 . Poseban tip ćirilice koj i su rabili Hrvati u Bosni i na jugu Hrvatske zove se

1 4 7 . Zaokruži j ezični spomenik koji je pisan bosanicom. a) Vinodolski zakonik

c) Baščanska ploča

b) Poljički statut

d) Ljetopis popa Dukljanina

1 4 8 . U kojem se j ezičnom spomeniku govori o tragičnoj smrti kralja Zvonimira. a) Baščanska ploča

c) Lucidar

b) Ljetopis popa Duklj anina

d) Zapis popa Martinca

1 49 . Tip srednjovj ekovne enciklopedije koja je prevedena na hrvatski jezik u 1 5 . st. zove se

20

1 5 0 . Vinodolski zakonik sastavljen je: a) 1 1 88 .

c) 1 388.

b ) 1 288.

d) 1488.

1 5 1 . Ispiši bezvučne suglasnike: godište, žica, zemlja, saće: 1 5 2. Ispiši zvučne suglasnike: češće, godina, bodovi, žar: 1 5 3 . Ispiši zadnjojezične (velame) suglasnike: kuća, grah, otac, hod: 1 5 4 . S tim nepoznat

__

čovjek

__

ja ne že

__

razgovarati.

a) Dopuni rečenicu nastavcima radi prenošenja potpune obavijesti.

b) Š to je

u

prethodnom primjeru mogao biti uzrok nepotpunom prenošenju obavijesti?

c) Na temelju čega si znao/znala popuniti praznine u zadanoj rečenici?

d) Kako

se

takva jezična pojava naz iva u j eziku ?

______________

1 5 5 . Mogućnost neograničenog stvaranj a novih riječi naziva se: a) jezične inačice (varijante),

c) govomo priopćavanje,

b) jezična plodnost,

d) komunikacij ski kanal.

1 5 6 . Moj materinski jezik čije norme moram svjesno i stalno učiti naziva se j ezik. 15 7 . Pronađi točnu tvrdnju. a) Govor je sredstvo sporazumijevanja pomoću sustava znakova. b) Jezik ostvaruj emo artikuliranim glasovima. c) Govor ostvaruj emo artikuliranim glasovima. 21

1 5 8 . Dopuni mz. Ljudi se sporazumijevaju: govorom

1 5 9 . NOS, NOJ, NOŽ Kakvu ulogu imaju fonemi s, j i ž u prethodnim riječima?

1 60 . Iza mokrih njiva magle skrivaju kućice i toranj , sunce u ranama mre i motri kako mrke bivaju vrbe, cmeći se crnim vranama. Suglasnik r u kontekstu pjesme pojačava osjećaj mraka ne Suglasnik r ima u pjesmi

_____

sam

po sebi, nego u kontekstu pjesme.

ulogu.

1 6 1 . HRPA, RAME a) Koliko ima ukupno fonema u prethodnim riječima: b) Prepiši obadvije riječi i podcrtaj alofone: c) Ispiši iz prve riječi samo jednu, i to najmanju jezičnu jedinicu (prema vlastitom izboru):

1 62 . Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanj e ! ) a ) Ispiši riječi u koj ima Dobriša Cesarić odstupa od normi hrvatskoga standardnog jezika:

b) Ta se pojava naziva 1 6 3 . Odstupanje od normi hrvatskoga standardnog j ezika dopušteno je: a) pjesniku (pjesnički podstil), b) znanstveniku (znanstveni stil), 22

c) i pjesniku i znanstveniku.

1 64 . Pronađi netočne tvrdnje. Norme pojedinog (hrvatskog) jezika sadržane su u: a) zbirkama pjesama,

d) dnevnom tisku,

b) rj ečnicima,

e) pravopisu.

c) gramatici, 1 6 5 . a) Napiši ime i prezime autora te naziv udžbenika prema kojemu učiš neke pravopisne norme u prvom razredu.

b) Navedi kao primjer bar dvij e vrste pravopisnih normi iz svoga udžbenika:

c) Napiši ime i prezime te naziv knjige u kojoj su pravopisne norme sustavno prikua­ ne (nije udžbenik).

166 . Napiši idiome hrvatskoga jezika koj im govore: a) voditelji Dnevnika:

------

b) prodavači na tržnici: c) Podravci, Zagorci: d) Splićani :

-------

___________________ _

-------

e) manje skupine ljudi (đaci, vojnici, sportaši):

_ __________

16 7. Jezik određenog pojedinca, njegov jedinstveni dijalekt, naziva se: a) izvedenica,

c) idiolekt,

b) idiom,

d) istoznačnica.

1 6 8 . Ispiši iz zadanih riječi šumnike, i to samo zvučne: a) žabokrečina : b) čičak bode: c) godina: d) dobnik:

__ ____________________ _

___________ __________ _ _

-------

_ ______________________

23

1 6 9 . Ispiši iz zadanih riječi prednjojezične ( dentalne) suglasnike. a) nadzemni : b) broj iti : c) loza:

------

--------�

-------�

d) suprotnost:

------

1 7 0 . Napiši č i ć u poslovice. a) Cini dobro i meci u more, nece potonuti. b) Cega se covjek najviše boji, to ce mu najprije do glave doci. c) Koj i se kamen cesto premece, nece mahovinom obrasti. d) Macka se u vreci ne kupuje. e) Tko se rado tuce, batina izvuce. f) Tko cini racun bez krcmara, cini ga dva puta. 1 7 1 . Pronađi pravopisno pravilno napisanu poslovicu. a) Sljepac slij epca vodi. b) Slijepac slijepca vodi. c) Slijepac sljepca vodi. d) Slij epac slepca vodi. 1 72 . Uvrsti u rečenice prezent zadanih glagola. a) Tko to b) Gljive c) Koje ptice d) On

noću? (hukati) poslije kiše. (nicati) __

u šumi? (kliktati)

od radosti. (klicati)

e) Lokomotiva stalno

---

. (huktati)

1 7 3 . Pronađi pravopisno pravilno napisane rečenice. a) Razžalostit ću toga lašca. b) Ražalostit ću toga lažca. c) Ražalostit ću toga lašca. d) Ražalostiti ću toga lašca. e) Razžalostiti ću toga lažca. 24

1 74 . Ispiši pravopisno pravilan oblik. a) gradski - gratski:

_______________

b) potcijeniti - podcijeniti: c) otčepiti - odčepiti : d) odšteta - otšteta:

------

______________

-------

e) odćušnuti - otčušnuti:

___________ __

1 7 5 . Napiši umanjenice: a) Moj

__

je bijel. (stol) . (kamen)

b) Nosim svoj e c) Č ije su to

? (stvar)

d) Divan je to

. (grad)

1 7 6 . Napiši dijakritičke znakove. a) Luka je dobar crtac.

d) Luka pozna mnoge crtace.

b) Luka ima crtacki talent.

e) Luka gleda crtacev stol.

c) Luka ima crtaci pribor.

t) Luka gleda crtacicin stol.

l 7 7 . Napiši dijakritičke znakove. a) pecem, pecenjar, pecnica, ispeci b) sljepoca, slj epoocnica, naocale c) pacenik, pacenicki, s napacenošcu d) ribicki, ribarcic, ribicica e) pricvrstiti, pricvrscujuci 1 7 8 . Od dva ponuđena oblika u svakoj rečenici zaokruži pravopisno pravilan oblik. a) Š to je tebi priječe/prječe: putovanje ili posao? b) Nasmiješi/nasmj eši mi se. c) Govorio je o postotku rješenosti/riješenosti zadataka. d) Podjelit/podijelit ćemo djeci kolače. e) Dobili smo poziv za cijepljenje/cjepljenje našeg sina. t) Kraj hrasta sam ugledao brjestić/brij estić. 25

1 79 . Zaokruži slovo ispred niza s pravopisno pravilnim oblicima svih triju riječi. a) čimbenik, himba, prehrambeni b) odcjepljenje, predsoblje, nadčovještvo c) svjedočiti, svjedočba, svjedok d) bombon, obrazčić, stanbeni e) primjetba, domorotka, ispotprosječan 1 8 0. Istaknute riječi ispiši u skraćenom obliku tako da su u padežu kao u rečenici. a) Skuha 8 decilitara mlijeka.

------

b) Tomislav Tonković je ročnik Hrvatske vojske. c) Zaposlila se na Hrvatskoj televiziji.

___________

d) Razgovarala sam s doktorom Horvatom. e) Napisao sam: Za gospođu Posavac.

_______

_________

___________

1 8 1 . Podcrtaj riječi s pogrešno napisanim naglaskom: lopatica, moral, sin, sir, program, vino, produbljivati, bajka. 1 8 2 . Upiši u tablicu što je zadano. a) Dok se jednom ne smrkne, ne može drugom svanuti. b) Bolje je i sam, nego s lošim prijateljem. c) Drvo se savija dok je mlado. d) U kojega je miša samo jedna rupa, brzo glavu izgubi. e) Dobro se ne pozna dok se ne izgubi.

zanaglasnice (s naglašenom riječi)

26

prednaglasnice (s naglašenom riječi)

1 8 3 . Iz svake riječi ispiši samo naglašen slog. a) poskakivati b) provjeriti c) začiniti

__ _____ _

____ _____

_ ________

d) zamjeriti

__ _______

e) oplemenjivati

O proces

_ _ _____

_________

1 84 . Napiši naglaske na sljedeće riječi: moć, puž, sljez, mak, mir, rak, som, sol. 1 8 5 . Koja je rečenica napisana prema pravopisnim pravilima. a) Razgovarala si samnom nepovezano. b) Jeli to nepravedno prema tebi? c) Optužili su ga za ne promišljen postupak. d) Ne sjećaš li se što si rekao?

1 8 6 . Upiši ije/je/e/i: a) Često zal( b) Osv(

)vamo naš vrt.

)tli mi podrum.

c) Nastoj odol(

)vati kušnjama.

d) Treba li osv(

)tljivati sobu?

1 8 7. Upiši na prazno mjesto odgovarajući suglasnik. a) po(

)šišati (kosu)

b) po(

)piliti (drvo)

c) o(

)čepiti (bocu)

d) ra(

)čupati (kosu)

e) o(

)škrinuti

O obra(

)ben

1 8 8 . U riječima pas i pas razlikovno sredstvo je

_______

27

1 8 9 . u rečenicama: 1 . Govorim vam glasno. 2. Govorim vam glasno? razlikovno sredstvo je: a) naglasak,

c) dužina glasa,

b) inotnacija,

d) stanka.

1 90 . Brat čita novine. a) Ako se upitamo što čita brat, logički naglasak bit će na riječi

_________

b) Ako se upitamo tko čita novine, logički naglasak bit će na riječi

_______

1 9 1 . Podcrtaj riječi koje same po sebi privlače logički naglasak. a) Zašto trčiš pred mene?

c) Što se dogodilo?

b) Koliko je sati? 1 92 . Koja rečenica ima uzlaznu, a koja silaznu rečeničnu melodiju. a) Gdje ste se sunčali? b) Ana se danas sunčala? 1 9 3 . U kojoj je rečenici pravilno označena logička melodija? .__.#

_____

a) Kad sam se upisao u srednju školu, bio sam radostan. ---

b) Kad sam se upisao u srednju školu, bio sam radostan. ---

c) Kad sam se upisao u srednju školu, bio sam radostan. 1 94 . VESELIO SE NIJE PLAKAO a) Napiši rečenicu na dva načina1 s logičkom stankom, tako da uvijek dobije nov smisao.

1 9 5 . Hrvati su krajem 1 5 . stoljeća počeli pisati: a) latinicom,

b) bosančicom,

c) glagoljicom.

1 9 6 . Poseban tip ćirilice kojom su pisali Hrvati u južnoj Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini je

28

1 9 7 . Staroslavenski jezik hrvatske redakcije je staroslavenski jezik sa značajkama _______

jezika.

DA - NE

1 9 8 . Tropismenost se zadržala u Hrvata do 1 9. stoljeća.

1 99 . a) Kojim je pismom pisana Bašćanska ploča?

b) Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploča?

2 0 0 . Kojim su narječjem hrvatskoga jezika napisani: a) Vinodolski zakonik,

c) Ljetopis popa Dukljanina,

b) Bašćanska ploča,

d) Poljički statut. troslove (trigrafe) hrvatskoga grafemskoga sustava:

2O1. Napiši dvoslove (digrafe) a) dvoslovi b) troslovi

________

________

2 02 . Napiši tražene oblike glagola sjeći: a) 1 . lice prezenta

____________

b) 2. lice jednine imperativa

_

_________

c) glagolski pridjev trpni, m. r.

___ _____

2 0 3 . Ispuni tablicu Imperfektivni oblik golagola

Perfektivni oblik glagola zaletjeti se zaliti nasjeći

204. Zaokruži riječi u kojima je

r

samoglasnik:

strast

prst

krstarenje

priredba

carstvo

trljati

cvrkutati

strugati

hrvatski 29

2 0 5 . Stavi naglaske na riječi: car

kut

razgovarati

dubina

magla

baka

srce

sunce

2 0 6 . Zaokruži par koji ne može stajati u fonološkoj opreci: a) snimati - snivati

c) točiti - kočiti

b) majka - bajka 2 0 7 . Napiši kratku množinu sljedećih imenica:

a) snijeg b) brijeg c) korijen

2 0 8 . Označi kojim narječjima pripadaju riječi: a) roka b) črn c) kojn

d) san (gl. biti) e) znao

2 0 9 . Zaokruži točne tvrdnje: a) Naglasak je isticanje sloga jačinom i visinom glasa. b) Naglasak ne može uvjetovati značenje riječi. c) Višesložne riječi na prvom slogu mogu imati samo silazne naglaske. d) Nenaglašenu dužinu imaju nastavci u određenom obliku pridjeva. 2 1 O . Upiši ije/je/e ili i. vr

dan, bezvr

__

dan, vr

__

__

dnota, vr

dnost

2 1 1 . Upiši i odgovarajući dijakritički znak. poskocnica, poduzece, placenik, rucica, bocica, cucati, corsokak, buducnošcu 2 1 2 . Označi naglascima i dužinama riječi u ovoj rečenici. Taj čas, kao sama od sebe, otvorila su se vrata. 30

2 1 3 . Podijeli na slogove sljedeće riječi: a) rzati

orkan

seoce

odmor

b) Koje od navedenih riječi imaju zatvoreni slog? 214. Zaokruži

su

ga

_ _____ __

zanaglasnice: za

im

oko

iznad

se

ne

li

2 1 5 . Izaberi točan odgovor: Korijenski se slog ne krati: a) u komparativima i superlativima pridjeva, b) u augmentativima, c) u glagola izvedenih od imenica, d) u množinskim oblicima jednosložnih imenica muškoga roda. 2 1 6 . Ispiši sve glasovne promjene do kojih je došlo u riječima: a) lišće b) gozba

-------�

c) odresci

-------�

2 1 7 . Zaokruži točne tvrdnje: a) Velarni su glasovi k, g i h. b) S gledišta položaja i rada glasiljki razlikujemo zvučne, bezvučne i nazalne glasove. c) Drhtave glasove nazivamo i vibranti. d) Svi zvučni glasovi imaju svoj bezvučni parnjak. e) Glas f je dvousneni glas ili bilabijalni glas. 2 1 8 . U rečenici zaokruži sve usnene (labijalne) suglasnike: a) Moja dobra prijateljica voli fotografirati. b) Jesu li upotrijebljeni svi usneni suglasnici?

DA

-

NE

2 1 9 . Ispravi pogrešku u rečenici: Bila je to oprema talijanskih ronioca

-------

2 2 0 . Upiši glas koji nedostaje: tra

vaj, bo

__

bon, obra

__

beni, stra_putica

__

31

22 1 . Napiši koje su se glasovne promj ene dogodile u oblicima rij eči pogodak i dvonožac: a) G jd. pogotka b) N

mn.

pogoci

·

c) G jd. dvonošca

-------�

-------

2 2 2 . Napiši koje su se glasovne promjene dogodile u rij ečima: a) piščev b) Hrašće

2 2 3 . Zaokruži glagolske zanaglasnice (klitike): Sviđao mi se, ali je bacio oko na nju. Zove je često i to mi j e j ako bolno. 224. Zaokruži netočne tvrdnje: a) Standardni j e jezik ostvarenje jezika kao sustava. b) Standardni jezik stj ečemo u sredini u kojoj smo se rodili. c) Standardnim jezikom govore svi pripadnici jedne jezične zajednice. d) Svako ostvarenj e j ezika kao sustava nazivamo organskim idiomom. 2 2 5 . Nabroj i funkcionalne stilove standardnoga j ezika.

2 2 6 . Kojim su pismom napisani naj stariji zakonski spomenici na hrvatskome jeziku? a) Vinodolski zakonik b ) Polj ički statut

______________

_______________

2 2 7 . Popuni tablicu: pisanj e izgovor gramatičke norme leksičke norme uporaba j ezičnih sredstava u funkcionalnim stilovima standardnoga j ezika 32

22 8 . Kojim je tipom glagoljice napisana Bašćanska ploča?

2 2 9 . U kojem je stolj eću Ljetopis popa Dukljanina s latinskoga preveden na hrvatski jezik?

2 3 0 . Upiši odgovarajući dijakritički znak: cizmaricin, ceznuce, cistacicin, cušnuti, cuteci, coravcev, cacin, cvarkaca 2 3 1 . Upiši ije/je/je/e ili i : dvos( m(

)kli, izv( )šalica, kol(

)štavati, izm(

)šati, ode(

)diti, ras(

)cati, v (

)roloman,

)včica

2 3 2 . Prvi je službeni jezik Hrvata

_______

, a pismo

2 3 3 . Obilježi pravilnim naglaskom sljedeće rij eči: otvoriti, providan, boca, kandža, sunčati 2 3 4 . Podcrtaj pogrešno naglašenu riječ: nafta, jfilla, dramarurgija, predmet, tanjfir, momak, kolac 23 5 . Podcrtaj uljeza: a) brižan, padežom, vršak, količina, mladićki, otočje, knj ižni b) Obj asni: 2 3 6 . Koja je tvrdnja netočna? Glasovi c, h, f: a) imaju zvučne alomorfe b) ne uzrokuju zvučno j ednačenje c) nemaju fonemske zvučne parove .:!3 7. Zaokruži netočnu tvrdnju. a) Višesložne riječi mogu imati sva četiri naglaska na srednjem slogu. b) S promjenom naglaska riječ može dobiti drugo značenje. c) Na posljednj em slogu naglasak mogu imati samo riječi izgovorene u uzbuđenj�; J3

2 3 8 . Napiši 1 . lice prezenta sljedećih glagola: dospjeti ushtj eti umj eti

2 3 9 . Podcrtaj parametre rečenične intonacije: naglasak, modulacija, pauza, intenzitet, tempo, melodija.

240. Uz navedena pravila napiši po jedan primj er: 1 . Spb + Ssb 2. Spb + Spb 3 . n + Su

>

>

>

SsbSsb Spb

mSu

24 1 . Napiši 1 . lice prezenta (sve oblike) glagola: b�eti vreti

�-----�---��

-------

zreti (u značenju sazrijevati)

________________

242 . Napiši značenje riječi: čelo

--------�

ćelom ćud i

-------

-------

243 . Napravi glagolsku imenicu od glagola: letj eti leći

34

-------­

-------�

244 . Ispiši sve proklitike i enklitike iz teksta: Kad sam bio sasvim mali, činilo mi se da ni jedna osoba u Biblij i nij e doživj ela goru su­ dbinu od Noe, zbog potopa koj i ga je držao zatočena u arci četrdeset dana. PROKLITIKE

ENKLITIKE

24 5 . Prvo hrvatsko tiskano (datirano) latiničko djelo j est

2 46 . Napiši 1. lice prezenta slj edećih glagola: zgrčiti

_________________

skakati zgrtati

-------�

_________________

skakutati hukati

------

-------

24 7. Dovrši jednadžbe i napiši kraticama promjenu glasova. (z - zvučni + b - bezvučni = . . . ) a) pod+ cijeniti= b ) pod+ kralj = c) uz+ prkos=

_________________

-----

------

d) burek+ džija =

------

248 . Odredi glasovne promjene u sljedećim riječima. grožđe teški

________________________ _

------

cvij eće

-------

večerašnj i

--

--

249 . Nastavi nizati fonološke opreke Goš tri). a) kolač b ) huk

____________________

__________________ _

35

2 5 0 . Podcrtaj ulj eza. kosidba, narudžba, uljudba, glazba Objasni! ��

��

36

2.RAZRED Vrste rij e č i

2 5 1 . Iz teksta Pila je skakutala kroz j elovu dasku, ustrajno se probij ala naoštrenim zupcima, a na kvrgama je cviljela kao živa. Pilovina je u mlazu posipavala pod. Blanja se teško gu­ rala uzduž daske i izbacivala svuda oko sebe duge zavijutke blanj otine. Otac se za njom niz dasku protezao u velikim zamasima, i vidjelo mu se na licu kako se upinje: na čelu mu se i u kosama stvarao znoj . Kada bi se oko stola micao ili hodao po sobi, njegove su noge po razbacanoj blanjotini šuškate i nagrđivale mu kretanje. ispiši sve riječi u a) genitivu

----

b) lokativu

---

c) instrumentalu

-------�

2 5 2 . Odredi vrste rij eči u rečenici: Prvu noć nitko nije mogao ni oka sklopiti od umora, ali j e već sutradan sve bilo u najboljem redu. prvu

ali

noć

je

nitko

već

nij e

sutradan

mogao

sve

ni

bilo

oka

u

sklopiti

najboljem

od

redu

umora 37

2 5 3 . Podcrtaj u tekstu sve deklinabilne riječi u genitivu i akuzativu: Sigurno sam u taj čas odao poštovanje jednoj iskri što se otkinu od velikog ognjišta ljubavi, nečemu što izlazi iz beskrajne svemirske duše i što se bez skvrni razlijeva češće iz životinjskog negoli iz ljudskog oka.

2 5 4 . Odredi vrste riječi u sljedećoj rečenici: Zapravo je ipak čudesno da se u tako malom stvorenju ujedine sve fizičke i psihičke osobine predaka.

2 5 5 . Odredi sve riječi u rečenici prema tome kojoj vrsti pripadaju (im., pridj., zamj., gl., br., pril., prij., vez., uz., čest.). Dobro sam - reče on tiho, ljubazno, dok su mu ruke igrale po stolu sasvim nezavi­ snim životom, nespojive s njime, suhe i grabežljive.

2 5 6 . U donjem tekstu podcrtaj i kraticama (N, G, D, A, V, L, I) označi sve deklinabilne riječi. Kratice upiši iznad riječi koju si podcrtao.

Stajao sam na molu gladeći kamenog lava po hladnoj grivi. Lav je bestrasno promatrao

more; očito su mu bile dvije kamene loptice rastočene solju. Prema nama je plovio bijeli čamac, ljuljuškajući se na maestralu. U čamcu je bio samo poštar; polako je veslao prema

otoku.

2 5 7 . Odredi vrste riječi (piši ih na crte pored stihova redom). Sav svoj pelud nektar i ticala

------

�------

sve sam rasula zvijezdama i pticama zemlji i vjetrovima

�------�

i sve sam strunula klice

�------

da me nema među nama među vama

------

�------

da u sebi dišem 38

�-----

�-----

2 5 8 . Podcrtaj deklinabilne rij eči u akuzativu: Zašto meteori padaju mahom u crne šume i debela mora? Pa ipak možda izmolim čudesa, a ne sablazni i teške krivice, jer demon vodi i u nebesa, j er demon i sponu krivnj e stresa. {Tin Ujević) 2 5 9 . Podcrtaj pridj eve, priloge i veznike u sljedećem tekstu: Teče s visoke, Strme hridi Č isti mlaz; Tad prši ljupko U oblačnom valu spram glatke stijene I, lako dočekan, Prozračan, struji Tiho šumoreći . . . 2 60. Odredi glagolske oblike u slj edećem tekstu: Stvoriti nešto skandalozno, nešto avantirsko - nešto što će dreknuti, udariti, prasnu­ ti . . . Želio sam dijete! Htio! Ti - hoćeš li se sad smijati. Ti! Učenj ače! Sada govori! Prestani biti upitnik. Uspravi se! 26 1 . Odredi glagolske oblike u sljedećem tekstu: Oženi je. Odgoj i to dij ete. Sprovedi večer u svojoj obitelji, nj išući sinčića i drobeći sa ženom svagdašnji kruh, pelene i novosti. Budi pošten. 262. Zamjenicama u navedenom tekstu odredi padež {N, G, D, A, V, L, I) I pošao je k njoj , podigao je i odveo . . . Ne govori više pred njom. Š to me se tiče. Onda mi ga pokazali. „Nije moje! " kriknuh tri puta.

Koliko je deklinabilnih riječi u nominativu? Gdje je ta stopa, na ovoj planeti gdje vlada mir i sigurnost? Svijet u kojemu cvate nasilje, od udarca laktom u prolazu do noža u križima i bombe na ulici, svijet koji živi u stalnom strahu od rasta . . . 39

264. Podcrtaj usklike i napiši kako ih zovemo s obzirom na podrijetlo.

Tik tak. Tik tak. Uh! Ih! Oh! Ah! Oj monotono dobnik zbori, Oj mračno, mračno lampa gori. Din-don. Din-don. što plače to? Ha-ha-ha! Od strašnog se gušim stra: 2 6 5 . Koji su glagoli u aoristu?

Eto. Čovjek jedan zaostaje na trotoaru. Ispruži nogu i odmah je povuče. Pogleda tu i tamo i naglo zakoraca na prstima.

Morf, morfem, osnova i oblik 2 6 6 . Morfem koji je zajednički porodici riječi naziva se korijenski morfem ili korijen.

Točno - Netočno 267. Različiti morfi istog morfema nazivaju se alomorfi.

Točno - Netočno

2 6 8 . Što su supletivni oblici?

269. Kako zovemo navedene osnove glagola peći?

2 7 0 . Rječotvome morfeme još

zovemo

_ _________

2 7 1 . Koja je riječ rastavljena na oblikotvomu, a koja na rječotvomu osnovu:

a) drv-o

c) drvari-ti

b) drvar-nica

d) drv-en

2 72 . Odredi rječotvomu osnovu sljedećim riječima tako da je odijeliš okomitom crtom:

a) Hrvatica b) hrvatski 40

c) hrvatstvo

2 7 3 . Okomitom crtom odijeli oblikotvomu osnovu u sljedećim riječima:

a) orguljati

c) realnost

b) minutaža 274. Zaokruži točan odgovor.

Naziv morfem dolazi od: a) riječi morfologija i predstavlja skraćenicu te riječi, b) grčke riječi koja znači oblik, c) starohrvatskog naziva za gramatiku. 2 7 5 . Zaokruži točan odgovor.

Glasovi h, š, s u primjeru orah, oraše, orasi u svojem međusobnom odnosu predstavljaju. a) morfoneme,

c) alofone,

b) alomorfe,

d) morfone.

'116 . Prefiksom raz napravi tvorenice od ovih pridjeva:

pušten rađen

________

-------

'177. Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulte morfeme gdje je potrebno.

sreća

gradski

očev

potkoljenica

'178. Podcrtanim riječima napiši značenje gramatičkih morfema.

a) Livadom je trčala mlada srna. b) Vojniče,

stani.

�------

_________

c) Nije volio stajati u redu. d) Dugo je hodao poljima.

�------

_________

279. Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulti morfem gdje je potrebno:

predškolski

kosa

pjevač

škola

izrada

glazben 41

2 8 0 . Kako zovemo podcrtane morfeme u ovim riječima:

a)

----

ženi� radničl�

dječaklom trešnjlama

_______

b) Na crtu pored riječi napiši značenje podcrtanog morfema. 2 8 1 . Što znači nulti morfem u imenici čovjek?

282. Okomitom crtom podijeli zadane riječi na morfeme:

nadglednik

ispreskakati

pretpotopni

283 . Izdvoji oblikotvome morfeme u ovim riječima:

pčelinjak

zanaglasnice

____

nezavisnosloženih

----

284. Zaokruži riječ u kojoj nema prefiksa.

a) razvoj

b) raznosač

c) raščlaniti

d) razgradnja

2 8 5 . Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i upiši 0 gdje treba.

starac

vrt

podlost

podsuknja

2 8 6 . Okomitom crtom podijeli zadane riječi na morfeme:

književnik,

trn jak

šljivik,

2 8 7 . Morfem -ima označava D

mn.,

L

mn.

iI

mn.

Tu pojaw zovemo

_ _ ________

2 8 8 . Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulte morfeme gdje je potrebno.

sretnik

gradski

književnoteorijski

brodar

2 8 9 . Podijeli riječi okomitim crtama na morfeme i napiši nulte morfeme gdje je potrebno.

42

predsezona

riječ

djevojci

jarbol

lav

zapis

290. Podcrtanim riječima odredi gramatički morfem i napiši njegovo značenje.

a) Sletio je na jarbol. b) Kraljevi sada vode borbu. c) Petru je to bilo lako.

�-----

d) Skupila je osam mačaka. 29 1 . Zaokruži riječ u kojoj nema prefiksa.

a) raznorodan

b) raznosač

c) raščlaniti

d) razgradnja

2 9 2 . Podijeli ove riječi na morfeme:

višegodišnji

mlačnost

pretkazivost

kradljivac

2 9 3 . Odredi prezentsku osnovu sljedećim glagolima:

bosti, krasti, umirati 294 . U riječima iz prethodnog zadatka odredi korijenski morfem. 295. Morfeme koji kod glagola određuju lice, rod i broj zovemo

___ ___ ___ _

Imenice 2 9 6 . Ispiši sve imenice i napiši u kojem su padežu (N, G, D, A, V, L, I).

Baltičke noći, pustinjske oluje, I borna kola u zemlji Hrvata, To je ta zbilja nad kojom se hvata Ledeni mraz, i žarni vjetri huje. Ako je povijest krtica što ruje A ljudstvo hrpa gdje brat guši brata (Jer Antikrist je marksist od zanata), Grožnja i vapaj samo Rasap čuje. (A. Stamać) imenica

padež

imenica

padež

43

2 9 7 . Zaokruži pogrešan genitiv.

a) Čilea

b) žirija

c) Vemea

d) Dundeea (dandi)

e) Ariosta

t) Petrarke

2 9 8 . Napiši G

mn

.

a) bakrorezac b) izložba c) sidro

Ako ima više oblika, napiši sve oblike. -----

------

-----

2 9 9 . Koja dva padeža uza se nemaju prijedloge?

------

3 00. Napiši tražene oblike ovih imenica:

kobac

G jd.

nokat

G

kći

A jd.

Ine s

V jd.

mn

gospođa Radić V jd.

-------

.

------

-------

-------

-------

3 01. a) Napiši D i L jd. za ove imenice:

Hrvatska

-------

b) Pripada li taj dativni gramatički morfem imeničkoj deklinaciji ženskog roda?

___

3 02 . Koji oblik vokativa nije pravilan?

a) Marko

b) radosti

c) prascu

d) kukče

3 03 . Što si učinio krojačiću? U kojem je padežu imenica u ovoj rečenici?

------

3 04 . Razvrstaj ove imenice prema broju.

svijet, blizanci, naočale, igranje, grablje, lvana, Andrijevci, usta, med jednina

44

množina

3 O 5. Razvrstaj ponuđene imenice.

more, borba, smisao, granje, djevojče, leda, ljestve, momčad, braća, radost srednji rod

ženski rod

muški rod

306 . Zakruži imenicu koja ima drugačiji nastavak za instrumental jednine od ostalih.

a) plug

b) selo

c) kuća

d) zemlja

e) hmelj

f) polje

307. U kojima padežima imenice učiteljice imamo gramatičku homonimiju?

308 . Kako glasi dativ imenice Indijka?

309 . Imenica finale je:

a) muškog i ženskog roda, b) muškog i srednjeg roda, c) ženskog i srednjeg roda. 31O. Zašto imenica polje u I jd. ima nastavak -em?

311. Vokativ jednine imenica narezak, patak, pogodak glasi:

a) narešče, patče, pogotku, b) narešče, patku, pogotku, c) narešče, patku, pogodče. 312 . Koja od imenica znači podjednako mušku i žensku osobu:

a) voditelj,

c) sretnica,

b) skitnica,

d) biciklist. 45

313. Napiši sve padežne oblike imenice snijeg.

množina

jednina

314. Zaokruži imenicu koja ima drugačiju sklonidbu od ostalih:

a) mama

b) tata

c) zeko

d) gospoda

e) Lika

f) Hrvoje

315. Napiši G i I jd. te N i A mn. imenice hobi. ______�

N mn.

-------

_ _____ __

A mn.

-------�

Gjd. I jd.

316. Zaokruži imenicu koja ima drugačiju sklonidbu od ostalih.

a) litra

b) tata

d) večer

e) varalica

c) djeca

317. Zaokruži pogrešno napisanu riječ.

snijeg, snjegovi, snijezi, snježan, sniježe, sniježak, snjega 318. Upiši imenicu čovjek:

Samo jedan

_____

S petoricom

bio je dovoljan. krenuo je na put.

čekalo je u redu.

Tridesetak

U lift stanu dvadeset četiri Pričao je četvorici

------

______

46

319. U tablicu upiši ponuđene imenice:

gaće, Vinkovci, Mirkovci, Bijele stijene, leđa, kola, grablje, usta, Marko, Marija jednina

množina

320. U tablicu upiši ponuđene imenice:

ljestve, vrata, noć, selo, kola, dar, majka, jelen, doba, vojvoda, janje muški rod

ženski rod

srednji rod

321. Zaokruži pogrešan genitiv:

a) Perua

b) Croatie

c) defilea

d) Leopardija

e) radija

f) rezimea

322 . Napiši N

mn.

starosjedilac

poznavalac

letak

znalac

-------

-------�

probitak 32 3. Zaokruži pogrešno napisane riječi.

djevojci, Africi, spletci, majci, bitci, Gradišci 324 . Napiši G jd. ovih imenica:

Shakespeare Manet

------

Leopardi

________

------

47

325. U kojem je padežu imenica kćer?

____

Kako glasi ista imenica u N jd.?

_____

326. Napiši V jd.:

ko nj

pogodak

_____ _ _

škrtac

plašt

------

_ __________

------

327. Napiši dativ jednine:

kaciga

_______

liga

Zrinka

-------

alga

_________

_______ _

328. Napiši vokativ jednine.

gospođica Lukačić

__________

_

gospodin Bulić -----329. Što znači instrumental u rečenici ne tucite se s cvijećem!

a) cvijeće je sredstvo kojim se tuče b) cvijeće je sudionik tučnjave c) cvijeće je ono koje je tučeno 330. Navedi G, D i I jd. imenice radio.

I

D

G 331. Definiraj

zbirnu

imenicu.

__ ____________ _ _______

332. Pojavu istog izraza za više padežnih oblika zovemo 333. Zaokruži pravilne vokative:

a) Engleze

c) vezistu

b) doktore

d) gospodare

e) care

334. Napiši vokative sljedećih imenica:

a) predak

_________ _

b) klopotec 48

_______ _ _

c) svetac d) sudac

-------

___________

335. Zaokruži nepravilno napisane imenice:

a) Katolik

c) dvadeseto stoljeće

b) kršćanstvo

d) antika

336. Podcrtaj pogrešno napisane imenice:

izvatci, naresci, dohotci, dvonošci, metci 337. Ispuni tablicu:

kablom mač ekspertom dijelom žiri 338. Napiši sva tri lika G

mn.

sljedećih imenica: crkva, izložba, priredba.

339. Dekliniraj u jednini imenicu podne.

340. Napiši G jd. imenica zvonce i drvce. 341. Zaokruži nepravilni instrumental jednine:

a) plijesni

b) kaplju

c) noćju

342. U imenima drž.ava i naseljenih mjesta sve

se

d) solju

riječi pišu

____ ___ ___ __

osim

3-13. Zaokruži nepravilno napisanu riječ:

a) Svevišnji

c) Jahve

b) alah

d) Otac, Sin i Duh Sveti

344. Definiraj padež.

345. Zaokruži

uljeza: trčanje, vožnja, ljepota, skakanje. 49

Glagoli 3 4 6 . Iz teksta ispiši sve glagolske oblike. Stadoh na vratima, gledajući u salu, u kojoj se ništa ne bijaše promijenilo, u kojoj se nastav­ ljala večer od prije tjedan dana koja će, ne bude li kakva čudna obrata, ostati i dalje ista. Priđem biljaru, i već me prepoznaše kao žrtvu. - Hoćeš li igrati? - pitao me mali bezimeni čovjek. Odmahnuh glavom. - Škrt si - kaže mali. - Mogao bih ti, nemaš li dovoljno, po­ suditi tisuću. - Ne daj se pljačkati! - čuh glasove iza leđa. Pomislim da bi bilo najbolje otići, inače bih mogao povjerovati da je moguće nešto što se neće nikada ostvariti. infinitiv

perf ekt

-------�

_____________________________

imperf ekt

futur i. futur II.

____________________________

-------

-------

kondicional II. gl. prilog sadašnji gl. prilog prošli imperativ

_________________________

------

------

3 4 7 . Odredi prema vidu i označi kraticama (NS, SV, DV) ove glagole: poći

vidjeti

imati

zapjevati

prepoznati

telefonirati

---

---

3 4 8 . Zaokruži onu gramatičku kategoriju koja ne pripada glagolima: a) vid

b) vrijeme

c) način

d) lice

e) broj

3 4 9 . Napiši aorist ili imperfekt ponuđenih glagola (1. I. jd.). narasti, iskopati, kopati, dignuti, dizati, čitati, vikati aorist

50

imperfekt

t) padež

3 5 0. Odredi prelazne, neprelazne i povratne glagole: a) Ostavio je torbu na stolu.

__ _ _

e) Zatrčao se u ogradu.

b) Odrekao se nasljedstva. c) Pretrčao je livadu za čas.

d) Trčao je kao bez duše.

____

f) Jabuka se crvenj ela.

__ __

_

___

_ ___

3 5 l . Napiši rečenice u pasivu. a) Pozvali su ga na sastanak. b) Oboj ili su učionicu. c) Pronašli su vrijedan nakit.

3 5 2 . Načini tražene oblike od zadanih riječi: a) povrij editi, nesvr. gl. c) breskva, G e) klupko, G

mn mn

.

.

_____

-------

_____ _ _

b) prij eći, gl. prid. trp.

______

d) sjeći, l . l. jd. impf.

______

f) zlo, G

mn. ------

3 5 3 . Bijaše među vilama jedna mala vila, po imenu Kosjenka, koja bijaše prvi put sašla na zemlju sa oblaka. Učinilo se Kosjenki divotno j ašiti ovako na konjicu, a baš ona bijaše uhvatila najživljega vranca. Najbrži je od sviju. Sve po njemu pjena prska. A Kosjenki se htj elo još bržeg j ahanja. Mililo se Kosjenki ovo jahanj e. A najviše kad projuriše kraj jednoga kraja. I napokon dođoše do j edne ravnice, a s nje studen vjetar piri. Jurili bi oni i dalje da nije pala noć. Legnuvši na travu, usnuše. Sutra će opet jahati. Iz ovog teksta ispiši sve glagolske oblike: prezent

______________________ _ _

perfekt

_______________________ _

pluskvamperfekt aorist

_ ___________________

_

-------

imperfekt infinitiv

_______________________

------

futur i. ---

--

futur II.

------

imperativ

-----

kondicional I. kondicional II.

--------�

-------

glag. prilog sadašnji glag. prilog prošli

___________________

___________________

51

354. Iz teksta ispiši sve glagolske oblike. Ali mi i opet Gavran tužne usne u smij eh nabra; Dogurah pred kip i pticu moj naslonj ač prekrit plišem te u meki baršun padoh, povezivat mašte stadoh, Na razmatranje se dadoh - kakvu mi sudbinu piše Grobna, kobna drevna ptica - kakvu mi sudbinu piše Kada grakće: „Nikad više." Sjedah tražeć smiso toga, al ne rekoh niti sloga Ptici, čij e žarke oči srž mi srca opržiše. Predan toj i drugoj mašti, pustih glavu mimo pasti

U taj baršun ljubičasti, kojim svjetlo sjene riše. Sjest u baršun ljubičasti, koj im svjetlo sjene riše, Ona neće nikad više.

pluskvamperfe kt futur i. futur II.

_ __________ ______ ___ _

_____________________

_

------

imperativ

-----

kondicional I. kondicional l i.

-------

-------

glag. prilog sadašnj i glag. prilog prošli

__________________ _

_________________ _ _

355. Odredi glagolski vid ovim glagolima. zagledati zavikati vodati 52

___ _ _

-----

------

večerati sjedati

-----

_ _____

pogledati

____

povikati

_____

raskidati

-----

razgledati

____

_

3 5 6. Napiši 1. lice jednine ovih glagola. zobati, prezent

------

jaukati, imperfekt otići, aorist

________ _

-------

ići, imperfekt

___________

357. Od zadanih glagola napiši glagolski pridjev radni.

m. r.

ž. r.

s. r.

vidjeti sjesti plesti smjeti

358. Napiši imperative 2. I. jednine.

popiti zaliti

biti

__ _______

smijati se

--------�

dolaziti

-------

doći

------

__ _ __ ___

-------

359 . Zaokruži glagolske priloge sadašnje.

reći, probijajući, moći, doći, pjevajući, želeći, dolazeći, naći 3 60. Odredi značenje ovim perfektima.

a) Da nisi ni zucnuo. b) Ako ne održiš riječ, izgubio si prijateljstvo. 3 61.

__________

Podcrtaj sve glagolske oblike za prošlo vrijeme. jedem, mišljah, ljubljah, gledao sam, budem gledao, razmišljamo, hodajući, kupuj, postat ću, dignem, čuvali smo

362.

Zaokruži rečenicu u kojoj je pogrešno napisan

futur I.

a) Doći ćeš sutra?

b) Biti će nam lijepo.

c) Pojest ćemo sve kolače.

d) Vi ćete doći sami. 53

3 63 . Ispiši sve glagolske oblike: Vikah iz svega glasa, ali oni ne dođoše. Ne bih se bio zabrinuo da sam znao da su već rano jutros otišli. „Neka odu", pomislim u sebi, „i bolje je tako." Ako budu do­ plovili do onog otoka vidj et će otvorenu pučinu. I sad je teško reći, ali, Bože, daj da ih posluži dobro vrijeme.

pluskvamperfe kt

________________

futur I.

-------

futur II.

-------

kondicional I.

------

kondicional II. gl. pril. sad.

________________�

gl. pril. prošli

_________________

3 64 . Koji od ovih glagola nije u aoristu: a) dolažaše

c) rekoše

b) otpiše

d) biše

3 6 5 . Među navedenim glagolima označi prelazne: sjesti, pobijediti, poznati, oživjeti, pocrvenjeti, osloboditi se

3 6 6 . Svrstaj glagole prema vidu: večerati, dovršiti, kartati, umatati, pakirati, smišljati, skupiti, smlj eti, gledati svršeni

54

nesvršeni

dvovidni

367. Napiši rečenice u pasivu. a) Zamolili su me da održim predavanje. b) Prokleli su me.

------

-------

c) Djedov sat se pokvario.

-------

368. Zaokruži imperfekte: mišlj ah, digoh, kleh, pisah, lj ublj ah, čuvah, metnuh, kupih, kupovah 369. Odredi značenje ovim perfektima: a) Kamo sreće da te nikad nisam sreo.

------

b) Da nisi ni zucnuo. c) Ako ne održiš riječ, izgubio si prij atelj stvo.

__________

3 70. Odredi prelazne i neprelazne glagole:

a) Volim tebe i ljeto.

_______

b) Dobri ljudi se poštuju.

_______

c) Ne slušah ih. d) Uspavala je dijete kasno. e) Spavala je dugo. f) Ne govori o tome.

_______

3 71. Dopuni rečenice futurom I.

a) Ti b)

-���

_______

c) Do kraja 3 72.

do jutra (raditi).

samo ove stvari. (upotrebljavati, 1 . I. jd.) veselo. (biti)

U kojem se licu razlikuje naglašeni i nenaglašeni oblik aorista pomoćnog glagola biti? Napiši te oblike ! naglašeni oblik 3. l.

nenaglašeni oblik

mn.

55

373. Ispiši sve glagolske oblike iz teksta: „Jednom jedne strašne noći, ja razmišljah u samoći čitah crne, prašne knj ige koje staro znanje skriše; Dok sam u san skoro pao, netko mi je zakucao 'To putnik je', ja promrmljah, 'koji bježi ispred kiše, samo to i ništa više'. Ali Gavran sjede tamo govori riječ j ednu samo, Ko da duša mu i srce u tu j ednu riječ se sliše. 'Otići će i on kao nade što me ostaviše.' Tad će Gavran: 'Nikad više.'

pluskvamperfe kt

imperativ

________________

------

kondicional I.

-------�

kondicional II. glagol. prilog sadašnji glag. prilog prošli

------

-------�

374. Glagolske oblike uvrsti u tablicu: . . . pa rat, sijući naokolo smrt i pustošeći šume, polja i livade, pretvara sve naokolo u carstvo sivog, sinjeg, hladnog kamena. Iz kamenite dobe rat je izašao i u kamen se pretvara. glagol

56

glagolski oblik

375. Napiši nesvršeni oblik ovih glagola: leći

-------

odlučiti

------

razmisliti zamij eniti

------

____________

376. Koja je gramatička kategorija u opreci ucrtati : ucrtavati?

377. Može li se prezentom izreći budućnost?

378. Napiši glagolski pridjev trpni ovih glagola: zdrobiti

-------

zaprij ečiti

zapaliti

-----

napeti -------

-------­

379. Precrtajte pogrešno napisane glagolske pridj eve: vidila, sj eo, problij edila, htj eo, čitao, smj eo. 380. Među navedenim riječima zaokruži infinitive: podići, trčeći, brati, peći, psujući, buncajući 38 1 . Napiši infinitive slj edećih prezentskih oblika: zaspim

____________

zaspem

___________

382. Futur II. tvori se od 383. Zaokruži glagol koji nije u aoristu: dolažaše, otpiše, rekoše, biše 384. Razvrstaj ove glagole prema glagolskom vidu: poći, vidj eti, prepoznati, telefonirati, uspjeti, čuti, oprati, hodati svršeni

------

ne svršen i

-------

dvovidni

-------

385. Napiši 1. l. imperfekta glagola liubiti 57

386. a) Napiši 1 . lice prezenta glagola �· b) Napiši 1. lice prezenta i glag. prilog sadašnji glagola: smjeti žeti driješiti 387. Napiši imperativ glagola brojiti. 388. Koje glagolske oblike ima glagol velim?

-------

389. Od imperfektnih oblika navedenih glagola napravi perfektivne: dogorij evati zalijetati se

________ _

_ _________

primj enj ivati

__________ _

primj ećivati -------

390. Napišite glagolske imenice prema infinitivima: presij ecati

___________

opredijeliti

___________

unaprij editi cijeniti

-------

____________

391. Iz navedenih rečenica izdvoji imperativ. Neka blagost pobijedi ljutnju. Neka dobro svladava zlo.

___________

-------

Neka lažljivca nadigra istina.

____________

Neka mržnji preko ljubavi dođe kraj.

-------

392. Iz navedenog teksta ispiši glagolske oblike. On se nije rodio da izgine ovdje među nama. Umah tada rekoh ja to ljudima, kada sam se ono rasplakao poput ljute godinice od njegove divne prodike na groblju . . A tako ne proplakah .

čitavog svoga vijeka!

393. Koje glagole nazivamo bezličnim glagolima?

394. Nabroji 58

glagolske

načine.

Pridjevi 3 9 5 . Pridjeve iz sljedećeg teksta uvrsti u tablicu: U ovom muku punom Boga zalazi rujna epopeja; nutrašnja kavga i nesloga otkriva zelen niz alej a. Umire naša lijepa tuga, tuga od svile i baršuna; varava kao rosna duga, zlatna i plava kao luna. (T. Ujević)

Pridj ev

Padež

� 96 . Napiši pridj eve:

a) Dugi otok b) Sjeverna Am.erika c) Shakespeare

(odnosni)

� 9 .,. . Upiši odgovarajuće pridjeve od imenica.

a) To je bila

_______

b) Rodom je bio c) Volj ela je d) Dobri su e) Duge su f) Nosila je

zastava. (Hrvatska)

______

______

kuhinju. (Italij a)

______

_______

______

dij ete. (Zadar)

recepti. (Podravka)

rečenice. (Krleža) odj eću. (Dior) 59

398. Podcrtaj pridj eve u rečenicama i odredi određene i neodređene.

a) Seoskim putom vozili su sporo.

______

b) Iz župnikova pogleda izbijala j e radost. c) Vrućina j e izmorila i najbolje konje. d) Izvukao je deblji kraj .

------

------

-------

399. Zaokruži pogrešnu tvrdnju.

a) Komparativi pridj eva imaju samo određeni oblik. b) Kad je predikat pridjev, uvij ek je u određenom obliku. c) Pridjev kao dio vlastitoga imena uvij ek je u određenom obliku. 400. Zaokruži pogrešno:

mlađi, gustij i, slatkij i , zdravlji, mrči, tihij i , zeleniji, krotkij i 40 1 . Napiši komparative pridjeva:

suh riđ

-----

-----

lijen

______

vruć

čest

------

crven

------

------

402 . Zaokruži tri pridjeva koji imaju drugačiji nastavak za komparativ od ostalih. plemenit, dubok, kratak, crven, hrom, gluh, sladak 403. Napiši komparative.

a) žestok

_______

b) mio

c) ljubak

_______

d) trom

________

_______

404. Stavi pravilan oblik pridjeva:

a) Nema

sira. (zagrebački)

40 5 . Napiši točan oblik pridjeva:

a)

(jak) čovj ek može svašta.

b) Njegova bolest je

60

(j ak) razlog da ga se sasluša.

c)

(mrk) medvj ed živi i danas na Velebitu.

d)

(dobar) čovjeka teško j e naći.

406. Napiši komparative ovih pridjeva:

dubok svet

gorak

-------

-------�

trij ezan

_ __________

�

___________

407. Tri pridjeva imaju drugačiji komparativ od ostalih. Zaokruži ih.

lak, bos, lukav, lij ep, bijel, oštar, mek, pust, loš 4 08. Napiši komparative ovih pridjeva:

a) zao

------

c) mrzak

b) truo

______

d) žut

-----

______

409. Pripada li pridjev određenom ili neodređenom liku? Piši kraticama O i N.

a) To je hrvatska zastava. b) Dječak je visok.

----

___

c) Uzela je Robertovu knj igu. d) Maja je najbolja učenica. e) Vidio je lijep stol.

___

____

___

f) Susreo je onoga smušenoga čovjeka.

____

410. Zaokruži rečenicu u kojoj nije upotrijebljen pravilan oblik pridjeva.

a) Vidio sam najpoštenija čovjeka. b) Vidio sam brza jelena. 411. Zaokruži rečenice u koj ima nije upotrijebljen pravilna oblik pridj eva.

a) To je taj lijep cvijet. b) Pametnijega čovjeka ne vidjeh. c) Naj sretniju natjecatelju stiže nagrada. d) Vila uleti kroz otvoren prozor. 412. Napiši komparative ovih pridjeva:

mrk

------

�13. Napiši komparative sljedećih pridjeva:

bij esan

_______ _

ljubak

________

61

4 1 4 . Ima li pridjev hrvatski neodređen oblik?

DA

-

NE

415 . Napiši komparative ovih pridjeva:

dubok

-------

416. Upiši pravilan oblik pridjeva:

Nema

sira. (zagrebački)

______

Nema

------

kaputa. (bratov)

Nema

------

hoda od tvoga. (lj epši)

Nema

------

čovjeka bez

_____

žene. (dobar) (dobra)

417. Napiši komparative ovih pridjeva:

bijel

________

418. Je li dobro upotrijebljen pridjev u ovoj rečenici? Taj glas mi se čini familijarni.

DA - NE

419. Napiši komparative ovih pridjeva:

strog

_______

smij ešan

______ _

ljut vruć 420. Koji od ovih pridjeva nije umanjenica?

a) plavičast

c) puncat

b) slabunj av

421. U sljedećem tekstu podcrtaj pridjeve i odredi im padež kraticama (N, G, D, A, V, L, I)

Kupa zelena u rano proljeće, kad se mala rimska nimfa budi u njezinu dnu pa se od njezinih brončanih osmj eha vinogradi šilje u najslađe, najvlažnije grudi. 62

422 . Zaokruži nepravilan oblik pridjeva: a) bešuman

c) gospodski

b) bezžični

d) razljućen

423. U tekstu podcrtaj pridjeve i odredi im padež kraticama N, G, D, A, V, L, I:

al u noć emu strši veličajno, strahotno, silno čudovište tajno; tajanstven div je, mermer-zagonetka, kamenita iz mora nikla spletka; sred vreve silne omijeh talasa nepojmljiv svijetu, tisućljetan zglob

424 . Podcrtaj uljeza: tatin, Hrvojev, čelični, sestrin . ..i2 s . Napiši G i D jednine pridjeva grub i grubi:

Genitiv Dativ

-i.:! 6 . Pridjev kao dio atributnog skupa uvijek je u neodređenom vidu.

Točno - Netočno

-i.:! 7 . a) Napiši ženski rod navedenih pridjeva: mastan

�-------�

koristan

-------

žal o stan

-------

b) Do kojih j e glasovnih promjena došlo u sva tri primjera?

.S..:!8. Stupnjevanje ili komparaciju imaju samo

pridjevi.

_____

-i.:!9. U kojem su rodu određeni i neodređeni vid pridjeva isti?

_____________

63

Zamjenice 430. Podcrtaj zamj enice i odredi im padeže.

a) Došao je s nama.

______

b) Kazat ću svemu svij etu.

------

c) Č emu težiš? d) Gledam ona polja. e) Tebi?

f) Poludio sam od toga. g) Tko je došao?

______

431. Zaokruži rečenicu u kojoj je pogreška.

a) Ono je moja sestra.

c) Volim i svoga brata.

b) Jako volim moju sestru.

d) U našoj obitelji vlada radost.

432. Razvrstaj ponuđene oblike zamj enica u tablicu.

on, nj ega, ono, taj , moj a, onolik, itko, štogod, nj , j e , nečij i , koga, čime, nj ihovih lične/osobne

posvoj ne

upitne/odnosne

433. Sklanjaj zamj enicu sebe u naglašenom

N G

_____

D

-----

A

__

V

-----

L

-----

1 64

-----

___

-----

-----

pokazne

nenaglašenom obliku.

neodređene

434. Kojoj vrsti zamjenica pripada označena zamj enica u rečenici Sluti li tko moje misli?

435 . Je li oblik zamjnice ona u rečenici Svi ju tuku pravilno upotrij ebljen? DA - NE 436. Š to je pogrešno u rečenici Posudi mi tvoj kaput? 437. Samo dvije lične (osobne) zamjenice imaju vokativ. Koje?

_____

438 . Zaokruži oblike odnosnih zamjenica:

meni, koj ima, ih, nikome, j a, nj , kakvu, što, čega, nj ihova 439. Podcrtaj zamjenice u rečenicama i odredi im padež.

a) Preda me je stavila prazan list.

____

b) Njezinim riječima ne treba vjerovati. c) Pojedi štogod, pa će biti bolje. d) Donio je samo sebi stolicu.

____

___

____

e) Svojoj sestri možeš reći istinu.

____

t) Nema je cij eli dan, već su zabrinuti.

____

440. Razvrstaj ponuđene oblike zamjenica u tablicu.

njima, naš, kojemu, ja, ikoji, što god, nama, ga, njezin, moga, naših, čemu, tko, kim, ovaj , ovoga, ove, neki, nikakav lične/osobne

posvojne

upitne/odnosne

pokazne

neodređene

441. Upiši gdje/kamo/kuda:

idete? ----

____

____

si stavio telefon? prolaziš kada ideš baki? stoj e duboki tanjuri? 65

442 . Ispravi pogrešku. Snimio je tri filma. U njegovom prvom filmu opisao je nesretnu ljubav.

443 . Ispravi pogrešku. No i drugim novinarima vraćena je vjera u značaj svoga posla.

444 . Posvojnu zamjenicu moj stavi u G, D i A jednine.

_____________ _

445 . Kako se zovu nenaglašeni oblici ličnih zamjenica u sljedećim primj erima: On ga je prepoznao.

____________

Mi te nismo pozvali. Nisam

je

pozdravio.

____________

________ ____

446 . Sve se zamjenice pišu malim slovom. Kod kojih se zamjenica i u kojem licu odstupa od tog pravila?

44 7. U kojem primjeru neodređena zamjenica nije pravilno upotrijebljena? a) Netko bi to morao znati. b) Ima li tko da to ne zna? c) Hoće li netko odgovoriti na pitanje?

44 8 . U sljedećim primjerima odredi vrstu zamjenice: Samo pokoji putnik ima kišobran. Po koj i si puta ovdje?

449 . Upiši na crtu prijedlog i odgovarajući oblik zadane zamjenice: a)

_____

(u, nikakav) okolnostima neću pristati na to.

b) Ne bih to napravio c) On se ne sklanja 66

_____

. (za, nitko)

. (pred, nitko)

i s o . Zamj enice iz slj edećeg teksta uvrsti u tablicu:

Zajedno su napustili dvorište na kojem je ostao njezin šal. Osjetila je nekakvu hladnoću oko vrata i vratila se po njega. Nešto joj je govorilo da ga ne smije izgubiti. imeničke zamj enice

pridjevske zamjenice

J51. Iz sljedećeg teksta ispiši zamjenice i odredi im vrstu:

Volim sve hrvatske rijeke. To proljetno zelenilo Kupe. Tko ga je položio u Kupu, u taj san. u tu bolest, u taj krevet lij epe bolesnice? (M. Peić) zamj enica

vrsta

t5 2 . Napiši slovima ove brojeve:

82 57. 1 000 034 845 L5 3 . Dekliniraj brojeve dva i peti.

!

N

G

D

A

V

L

I

G

D

A

V

L

I

dva N peti

67

454. Upiši tražene oblike iz teksta u tablicu.

Za doručak je mogao pojesti osam sendviča. No, kod devetoga već bi zastao i popio treću šalicu bijele kave. To je trajalo dvadesetak dana, dok nije stao s obje noge na vagu. Ka­ zaljka se nemilosrdno zaustavila na broju devedeset dva Od tada, zove i nas troje na doručak, pa svi četvero dijelimo ono što je naumio pojesti. Zamislite, jeo je za četvoricu. glavni broj

redni broj

brojni prilog

brojna imenica

brojni pridj ev

45 5. Napiši slovima ove razlomke. 8/23

-������

1/87

-������

456. Kako zovemo jezičnu pojavu navedenu u sljedećem primjeru:

Bilo je nazočno oko pedesetak liudi.

------

457. Kakvim imenicama pridružuj emo brojevne pridjeve?

45 8 . Brojevne su imenice po obliku imenice, a po značenju

___________

45 9. Redni brojevi se mijenjaju (dekliniraju) kao 460. Objasni pogrešku.

Dosada je trenirao oko petnaestak košarkaških ekipa.

46 1 . Upiši tražene oblike u tablicu

Dva momka čekala su sedmicu na zagrebačkom trgu. Desetak djevojaka vraćalo s e s Tuškanca. Već je bilo prošlo dvanaest sati. Nj ih dvojica su se odvažila i pristupila trima ' djevojkama koje su se odvoj ile. Prvi put je uvijek najteže, ali nisu se obeshrabrili. glavni broj

68

redni broj

brojni prilog

brojna imenica

62. U rečenici Desetak ljudi čekalo je u redu podcrtana je riječ po vrsti

Dopuni rečenicu točnim oblikom zadanih brojeva:

63.

Njima

___

(dvije) možeš zahvaliti što nisi pred onima

znajući ni jedan od tih

____

____

(četiri) ispao budala ne

(dva) jezika.

Koja rečenica nije pravilno napisana?

64.

a) Njih trojice (Filip, Jakov i Tomislav) danas nema. b) Vi troje (Filip, Jakov i Ana) možete ići kući. c) Vas dvoje (Filip i Jakov) ste uistinu pretjerali.

65 .

Brojevi složeni s riječju m!t ili puta mogu se pisati

66.

Dekliniraj broj četiri.

________

-------

rijedlozi 6 7. Zaokruži prijedloge koji otvaraju mjesto instrumentalu:

namj esto , usprkos, među, nad, s, za, iza, usprkos, na, o, u

68. Razvrstaj prijedloge u tablicu. kraj , usprkos, od, osam, u, na, k, zbog, o, nad, niz, za

genitiv

dativ

akuzativ

lokativ

instrumental

!

:

I 69

4 6 9 . Upiši prijedloge: po, oko, među, pred, nadomak, ispod, nad, pod, unatoč, pri padež

prijedlog koji mu otvara mjesto

genitiv dativ akuzativ lokativ instrumental

470. Zaokruži pogrešno napisane riječi: predase

sa mnom

uzanj

nada me

kroza te

47 1 . Iz teksta ispiši sve prijedloge: Stajala je na brodu gladeći visoki jarbol po izguljenoj kori drveta. Jarbol je ponosno pro­ matrao more, j edra su mu bila dva mramorno bijela krila navlažena solju. Pred nama je p�o­ vio bijeli brodić ljuljuškajući se na laganom jugu. U čamcu je bio samo jedan čovjek: olako je veslao prema otoku. Bio je dovoljno blizu kada prepoznah kapu koju sam mu kupila za prošli rođendan. Zašto se toliko žurio, Bože? Zar mi je još uvijek toliko stalo do njega, zar se još uvijek ne mogu odijeliti od prošlosti? Zar ću i ja poput tebe, j arbole, ostatak života provesti čekajući neka bolj a vremena?

4 7 2 . Prijedlog k(a) dodaj slj edećim riječima: baki

kući

zubaru

4 7 3 . Prijedloge nad, pod i pred napiši uz ličnu zamj enicu ja u instrumentalu.

474. Podcrtaj prijedloge: Zaviri u sobu i pođe prema vratima. Dugo gleda po sobi. Paketiće položi na stol i krene k polici s knj igama. 70

Prilozi 4 75 . Podcrtaj prilog u ovoj rečenici:

Dječak je trčao brzo, no i mače je bilo brzo. 476 . Gdje bi u živo trebalo pisati zajedno? a) Umetni to u živo tkivo. b) Gledate emisiju u živo. 4 77.

Zaokruži priloge: ne, za, ljetos, on, eto, bolje, iznova, nikada, dosta

� "' 8 . Podcrtaj priloge. a) Pisao je brzo i točno sitnim rukopisom. b) Lijepo si to smislio, ali ona se ne slaže s tim. c) To je bilo davno, ali još dobro sve pamtim. d) Jedva su stigli do prvih kuća potpuno iscrpljeni. .J -9. Odredi značenje sljedećih priloga:

a) dj elomice b) nizbrdo

__________ _

-------

c) neprestano d) noću

-------�

-------�

.L�O. Kojoj vrsti riječi pripadaju podcrtane riječi? a) Čim ga čovjek pogleda, shvati zašto se tako zove. b) Radio je više od njega

na

pilani više moje kuće.

____________ _

____________ _

ig l . Podcrtaj priloge.

Zahvaljujući dobrom, bogatom stolu signora Boncompagna, brzo i lako smo pripremili njegovu komediju. Dosta vremena smo provodili u korisnim i zanimljivim razgovorima .

.LS :! . Jesu li riječi

li i da prilozi? Dokaži svoju tvrdnju na primjeru.

71

4 8 3 . Podcrtaj priloge i odredi kojoj vrsti pripadaju: Potreba da se udari osobno pečat na j ezik, najjasnije se očituje u privatnoj sferi. Š to bolje poznajemo neku osobu, to nam se više čini da joj ne odgovara stvarno ime. 4 8 4 . Napiši komparative sljedećih priloga: rado, visoko, glupavo

Povijest jezika 4 8 5 . Ozalj ski književni krug čine (napiši tri predstavnika):

4 8 6 . Ivan Gundulić piše: a) čakavskim narječjem,

b) štokavskim narječjem,

c) kajkavskim narječjem.

4 8 7 . Rječnik Dizionario italiano. latino. illirco (Rječnik talijanski, latinski, ilirski) obj avio je 1 728.

godine

488. Pivu hrvatsku gramatiku objavio je 1604. godine

_____________

4 8 9 . Oko kojeg se grada u XVII. st. javlj a knj iževni krug koji stvara na trojezičnoj osnovici hrvatskog

j ezika?

4 9 0 . Napiši naziv gramatike, odnosno rječnika, ovih pisaca. a) Ivan Belostenec b) Bartol Kašić

------

-------

c) Juraj Habdelić

------

49 1 . Upiši ponuđene naslove u tablicu, ali tako da upišeš njihov broj . 1 . Postila, 2. Dictionarium quirupre nobilissimanun Europae linguanun, 3. Institutionum linguae illyricae, 4. Dizionario italiano, latino, illirco, 5. Zrcalo Marijansko, 6. Blago jezika. ilirskoga 1 6. st.

72

1 7. st.

1 8. st.

i92 . Koji pisac ne piše štokavskom ijekavicom: a) M. A. Reljković,

c) Filip Grabovac,

b) Vid Došen,

d) Ivan Gundulić.

i93 . Zaokruži pogrešno. a) 1 8. stoljeće obilježeno je leksikografskim radom. b) U 1 8. stolj eću pisci u književni j ezik unose književnu ikavicu. c) U drugoj pol. 1 8 . st. dokraj a se razilaze jezik hrvatskoga sjevera i juga. d) U 1 8. stoljeću djeluju Andrija Kačić Miošić i Filip Grabovac. '94 . Na kojim jezicima Hrvati pišu svoj e liturgijske knj ige do 1 6. stoljeća?

' 9 5 . Spoji autora i djelo:

t%.

1 . Zrcalo Marijansko

a) Antun Vramec

2 . Postila

b) Bartol Kašić

3. Institutionum linguae illyricae

c) Juraj Habdelić

4. Gazophylacium

d) lvan Belostenec

Prvi hrvatski tiskani rječnik objavio je

-------

L9 "'.' . Od kojeg je stolj eća latinica jedino hrvatsko pismo?

godine

____

_________

t9 8 . Rječnik Fausta Vrančića bio je:

a) troj ezični,

c) dvoj ezični .

b) peteroj ezični, t99. Rječnik Ardelij a Della Belle iz 1 728. g. bio je:

a) dvoj ezični,

c) četveroj ezični.

b) troj ezični,

73

J. RAZRED Sintaksa 5 0 0 . Blaga rij eč zove prijatelje. Ona miri neprij atelje.

Koje su jezične jedinice veće od rij eči: a) Blaga riječ zove prij atelje. b) blaga riječ c) -telj (u riječi neprijatelje) d) Blaga riječ zove prijatelje. Ona miri neprijatelje. 5 0 1 . Riječi su moja radost.

Koje su j ezične jedinice Tadijanovićeva stiha veće od morfema? a) radost

c) Riječi su moja radost.

b) moj a radost

d) r (u riječi radost)

5 0 2 . Riječi imaju čudesnu moć.

Kojom se sintaktičkom jedinicom prenosi potpuna obavij est pri sporazumijevanju? a) sintagmom: čudesnu

moć

b) riječima: čudesnu, moć

c) rečenicom: Riječi imaju čudesnu moć. d) fonemom: m (u moc')

5 0 3 . Lijepa riječ sva vrata otvara.

Koliko je u prethodnoj rečenici jezičnih jedinica manjih od sintagme a većih od morfema?

5 04 . Poredaj jezične jedinice od manjih prema većima:

rečenica, tekst, fonem, sintagma, morfem, rij eč

74

5 05. Upiši slj edeće jezične jedinice

uz

pojedinu granu j ezikoslovlja:

morfem, sintagma (spoj riječi), fonem, tekst, rečenica, riječ a) fonetika

i

fonologija:

b) morfologij a: c) sintaksa:

5 06. Biljke se sporazumijevaju mirisom i bojom, ptice i životinje neartikuliranim glasovima,

njuhom i dodirom, a ljudi govore i pišu riječi, rečenice i tekstove. Odredi broj sintaktičkih j edinica koje su veće od sintagme a manje od teksta.

5 0 7 . lvana, Ana, Maj a, čitati, pisati, pjesma, zadaća.

Od ponuđenih jezičnih jedinica odaberi jednu vršiteljicu radnje, jednu radnju i j edan objekt na kojem se vrši radnj a s obzirom na govorni čin i narav obavijesti.

�.

Dopuni tvrdnju (s obzirom na prethodno pitanje). Pri govornom činu govornik u svojoj svijesti, ovisno o govornoj situacij i i naravi obavijesti, najprije

______

�.

jezične jedinice koj ima će prenijeti potpunu obavijest.

Ako je govornik za prenošenje potpune obavij esti u svojoj svij esti od više jezičnih jedinica odabrao npr. jezičnu jedinicu Ana za vršiteljicu radnje, jezičnu j edinicu čitati za obavijest o radnji te jezičnu jedinicu pjesma za predmet na kojemu se vrši radnja, takav se postupak u sintaksi naziva

ili

� I O. Odnosi među jezičnim jedinicama s obzirom na odabir ili selekciju samo nekih od više

mogućih, koje su također mogle biti na njihovu mjestu, nazivaju se

-------­

odnosima.

�1 1.

Odaberi točnu tvrdnju. Sam odabir jezičnih jedinica Ana, čitati, pjesma a) potpuno je dovoljan za prenošenje potpune obavijesti b) nije dovoljan za prenošenj e potpune obavij esti 75

5 1 2 . Što

se

nakon odabira jezičnih jedinica događa u svijesti govornika da

se

npr. izbjegne sljedeće:

Anu pjesmama čitali smo. Ć itaj Anom pjesmo. Pjesmom Ani čitao bih. Govornik u svojoj svijesti

5 1 3 . Slaganje, razmještanje, kombiniranje jezičnih j edinica u niz (slijed) prema određenim jezičnim pravilima naziva se

5 1 4.

______

ili

_________

S obzirom na razmještaj jezičnih j edinica u niz (Ana, čitati, pjesma) postoje određeni odnosi među pojedinim jezičnim jedinicama. Svrstaj dvije po dvije međusobno ovisne j ezične jedi­ nice u određen jezični odnos (niz): a)

5 1 5 . Ako se u govornikovoj svijesti oblikovala npr. jednina (čita: 3. lice, prezent), time su pred­ određene gramatičke kategorije ostalih dviju jezičnih j edinica. Odredi ih. a) Ana:

_________

b) pjesma:

__________

5 1 6. Odaberi točnu tvrdnju: Slaganje u niz odabranih jezičnih j edinica, npr. Ana, čitati, pjesma (Ana - čitati, čitati -

pjesma) prema određenim pravilima najviše ovisi: a) o gramatičkim kategorijama glagola, odnosno predikata kao temeljnog člana rečeničnog ustrojstva, b) o subjektu kao vršitelju radnje, c) o objektu kao predmetu na kojem se vrši radnja. 5 1 7. Odnosi među odabranim jezičnim j edinicama s obzirom na njihov razmještaj u nizu

(npr. čita pjesmu) nazivaju se u sintaksi: a) j ezikoslovni odnosi, b) sintagmatski odnosi. c) paradigmatski odnosi. 76

5 1 8. Poredaj j ezične jedinice najveći, svjetski, je, ocean, ekosustav na sve moguće načine prema pravilima razmještaj a jezičnih jedinica u niz u hrvatskom jeziku. a) ����� b) ���� c)

�----�

5 1 9 . Poredaj zadane j ezične j edinice iz prethodnog pitanja u dva niza kakvi nisu uobičajeni u hrvatskom j eziku. a)

--

b)

��

----­

����-

5 � 0 . Poredak riječi u rečenici u hrvatskom standardnom jeziku je: a) posve slobodan, b) određen strogim pravilima bez iznimaka, c) postoje pravila, ali i izvj esna sloboda.

liječi u rečenici 5: 1 . Odredi padeže istaknutih riječi u rečenici i njihovu sintaktičku službu.

a) Č itam knjigu u vrtu. b) Za čitanje

vrt

je idealan.

c) Knjiga mi je ostala u d) U

vrtu

vrtu

.

_______

rado čitam.

O čemu ovisi sintaktička služba pojedinih imenskih riječi (zaključi prema primjerima u prethodnom pitanju)?

Ispiši imenicu u samostalnom padežu i odredi njezinu sintaktičku službu u rečenici. Na snj ežnom pokrivaču Bilogore procvjetala je ovih dana ljubičica.

77

5 2 4 . Odredi sintaktičku službu istaknute imenice u kosom padežu. Glumcima su pljeskali na svakoj predstavi.

5 2 5 . Odredi sintaktičku službu slj edećih imenskih riječi. a) poimeničenih pridjeva: Mladi se smiju, a stari su ozbiljni.

_________

b) imenica: Sušu smo trpjeli mjesecima. 5 2 6 . Kakvu sintaktičku službu imaju zamjenice u sljedećim rečenicama: a) Najvažniji si mi ti u životu.

_______

b) Poslala sam ti rođendanski poklon.

_______

5 2 7 . Odredi sintaktičku službu pridj eva u superlativu. Nebeske su širine najšire na svijetu.

_______

5 2 8 . Odredi sintaktičku službu istaknutih riječi u rečenicama. a) Glazba je zvonka radost. b) Glazba � zvonka radost. c) Nosim u srcu radost.

_______

d) Iza žalosti dolazi radost.

_______

5 2 9 . Ispiši lične glagolske oblike i odredi nj ihovu sintaktičku službu u rečenici. Tena kao da dosada nije mislila svojom glavom. Zadrhtala je na pomisao da je sada sav svij et njezin.

5 3 0 . Kakvu službu u rečenici ima infinitiv kao nelični glagolski oblik? Treba trčati i zimi i ljeti. a) dopuna uz fazne glagole b) dopuna uz modalne glagole c) dopuna uz glagole mišljenja, govorenj a i osj ećanj a 78

3 1 . Najčešća služba riječi u rečenici j e slj edeća:

a) lični glagolski oblici

su

_____ _ _

b) imenice i zamjenice u nominativu su c) imenice i zamj enice u akuzativu su

----

________

d) prilozi su 3 2 . Josip je čekao svoju majku.

Dora je čekala svoga oca. Dijete je čekalo svoje roditelje. l . Ispiši iz rečenica glagolske pridjeve radne:

2 . Mogućnost da se glagolski pridjev radni prilagodi u rečenici imenicama sva tri roda na­ ziva se: a) modalnost,

b) mocij a,

c) modifikacija.

.3 3 . Zašto su u sljedećim rečenicama glagolski oblici u prezentu i perfektu?

a) Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske.

b) Titanic je potonuo 1 9 1 2. godine.

: :�

_

Ispiši gramatikalizirane (službene) riječi. Oj , budi svoj ! Al brat ti budi braći, i radi za svijet, al ne slušaj pljeska.

ipoj riječi (sintagma) ·

. ...

Ispiši spojeve riječi (sintagme): lijepa knj iževnost; to je lijepo; svaka ljepota; koliko ljepote; pun ljepote; najlj epše; za ljepotu; gledanje lj epote; prelijepo; pjevati lijepo; vidj eti ljepotu; i lijepo; njena ljepota

79

5 3 6 . Ispiši nepunoznačne riječi. Na hladnoj kiši i mokroj cesti u gorem sam položaju nego da sam ostao bez svega. Oh, neka mi Bog pomogne ! Imam li sreće?

5 3 7 . Odredi vrstu gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi u Cesarićevu stihu Teče i teče, teče jedan slap: a) pridruživanj e b) sročnost c) upravlj anj e 5 3 8 . Istaknute sintagme razvrstaj prema vrsti gramatičke veze među njihovim sastavnicama. U blizini čujem šum vode, mek, zvonak kao dječji smijeh. Lij evo od mene protječe

Zrmanja. Korito j oj puno vode. Bistra voda se čas bij eli, čas zeleni. Pokušavam stajati mimo i slušati žubor, slušati stojećke sve što me okružuje.

c) pridruživanj e :

_______________________ _

5 3 9 . Preoblikuj sročne spojeve rij eči u upravljanje kao vrstu spoja riječi. Srok ili rima j e glasovno podudaranje na kraju stihova. Prilično bogatih tragova sro­ ka ima već u molitvama po židovskim sinagogama.

5 4 0 . Orao oštra oka poletio je prema zecu brzih DQgY. Preoblikuj istaknute sintagme u sinonimne spojeve rij eči.

5 4 1 . Ispiši riječi koje imaju upravljačka svoj stva. a) Trebaš li malo zemlje?

_______

b ) Otkad si nedostupan javnosti? c) Promatrao sam snimanje filma. d) Naučio je kositi travu. 80

i2 . Ispiši sintagme koje ne pripadaju nizu: jahta Sirena, brod Titanic, trajekt Velebit, lađa Barbara, jahta Odisej , barka Marina, barka Maestral

B . Zašto sintagme jahta Odisej i barka Maestral nisu kongruentne?

i4. Pronađi pravilne odgovore:

Gramatičke veze među sastavnicama spojeva riječi mogu biti: a) odabir ili selekcija,

d) zalihost ili redundancija,

b) sročnost ili kongruencija,

e) upravljanje ili rekcij a.

c) razmještaj ili kombinacij a,

ečenica i iskaz i 5 . Obrazloži pojam rečenice (za razliku od iskaza)

pomoću poticajnih pitanj a.

Pri proizvodnj i ekološki zdrave hrane primjenjuju se samo organska prirodna gnoj iva. a) Proistječe li prethodna sintaktička jedinica iz stvarne govorne situacij e (čina) ili ne?

b) Raščlanjujemo li spomenutu rečenicu kao jezičnu jedinicu u kontekstu ili izvan konteksta?

c) Je li rečenica izvan konteksta govorna ili j ezična j edinica?

d) Razumijemo li potpuno ili ne razumijemo obavijest u rečenici i značenje njezinih sastavnica?

e) Znamo li bez konteksta pravu narav značenja, npr. tko proizvodi takvu hranu, kada, gdje i sl.?

t) Zašto rečenica mora biti potpuna?

81

5 4 6 . Obrazloži pojam iskaza (za razliku od rečenice) pomoću poticajnih pitanj a.

Anica: Ćaće! Frano: Ti! Anica: Ne mogu više! Frano: Što ? Anica: Došla sam da dospije ovi naš veliki jad. Frano: A ko te muči da mi je znat? a) Proistj eču li jezične j edinice iz stvarne govorne situacije (čina) ili ne?

b) Raščlanjujemo li jezične jedinice u kontekstu ili izvan konteksta?

c) Jesu li j ezične j edinice u kontekstu j ezična ili govorna j edinica?

d) Razumiju li govornici ili ne razumiju na što se odnose poj edine riječi?

e) Može li smisao iskaza sam po sebi biti i nepotpun?

f) Odakle može proizlaziti smisao nepotpunih iskaza?

5 4 7 . Danas učim hrvatski jezik.

Postavi pitanje da je čitav iskaz općeobavijestan.

5 4 8 . Sestra zalijeva

vrt.

Postavi pitanje da je iskaz djelomično obavijestan. a) da je rema sestra : b ) da je rema zalijeva: c) da je rema vrt:

82

549 . Podcrtaj riječ na kojoj j e logički naglasak (a zatim izgovori iskaze): a) ako j e rema učenik: Učenik piše zadaću. b) ako je rema piše: Učenik piše zadaću. c) ako je rema zadaću: Učenik piše zadaću. d) Na kojem je dijelu iskaza logički naglasak?

------

5 5 0 . Pronađi netočne tvrdnje. Š to samo po sebi nameće logički naglasak u iskazu? a) nova obavijest

d) slučaj an odabir riječi

b) poznata obavij est

e) rečenični znakovi

c) iskaz kao govorna jedinica 5 5 I . Odredi rečenice prema priopćajnoj svrsi.

a) Gdj e su mi tenisice?

_______

b) Kako ti dobro plivaš ! c) Gledaš li rukomet? d) Moja sestra igra tenis.

______

e) Pobj eda! f) Kupio sam tenisice. Da ga iščupate? Č emu ! I bez njega mislit ću na njemu! (Pajo Kanižaj : Moj jezik) Kakav je odnos autora epigrama prema hrvatskom jeziku s obzirom na sadržaj obavijesti i upo­ rabu rečeničnih znakova?

� 5 3 . Pojačaj uskličnost rečenica najprikladnij im uzvicima:

a) Kakav vidik! b) Boli me želudac !

c) Da ostaviš svoju kuću, muža, djecu ! Š to će reći svij et!

________

d) Ponovit ću ti još jednom! 83

5 5 4 . Kojom je vrstom riječi poj ačana upitnost u upitnoj rečenici Spava? a) Tko spava?

_ ___ ______

b) Zašto spava? c) Kada spava?

------

________ _ _

5 5 5 . Preoblikuj izjavne rečenice u upitne pomoću j edne od upitnih čestica. a) Svi b) Ja

spavaju. sam

doista uspješan.

5 5 6 . Intonacija upitne rečenice Tko je došao ? je: a) uzlazno-silazna,

c) uzlazna,

b) silazna,

d) nema intonacije.

5 5 7 . Promijeni priopćajnu svrhu rečenice pomoću čestice li. Ja se zažarih poput makova cvij eta.

5 5 8 . Preoblikuj izjavnu rečenicu Tomislav uči u zapovj ednu pomoću zapovjedne čestice:

5 5 9 . Odredi rečenice u kojima je izrečena prava, apsolutna sadašnjost. a) Upravo se budim.

d) Sada se sunčam.

b) Autobus kreće za pet minuta.

e) U ovome trenu ne pada kiša.

c) Stalno mu govorim j edno te isto.

5 6 0 . Odredi modalnu uporabu prezenta. a) Sutra odlazim na more.

_______

b ) Mora i oceani stalno se gibaju.

_______

c) Da mi je bar more blizu! d) Slutila sam u blizini nešto neobično, taj anstveno i odjednom - vidim more.

84

5 1 . Koja se vremenska značenja izriču istaknutim oblicima perfekta:

a) Ako ne položim prijamni ispit, zatvorila sam vrata svoj im nadama.

b) Sada sam se prisjetila svoga sna. 61 . U rečenici Tresla se brda, rodio se miš perfektom je izrečena:

a) zapovij ed,

c) poslovičnost, bez pomoćnog glagola,

b) želja,

d) poslovičnost, s pomoćnim glagolom.

6 3 . Odredi modalnu uporabu perfekta u rečenicama.

a) Da si smj esta legao u krevet!

-------

b) Pobij edili ste samo ako se mi predamo.

_______

c) Nitko se nije obrazovan rodio. d) Da sam se bar u moru okupala! 54 . Kojom vrstom riječi je izrečena zapovjednost u slj edećim rečenicama?

a) Uđi u vlak!

b ) Mir!

c) Dolj e !

S 5 . Čudno vrijeme: jučer magla, danas kiša, sutra snijeg.

Kojom se vrstom riječi osim glagola također može u rečenici izricati obavijest o vremenu radnje? Ispiši te rij eči i kraj njih glagolska vremena.

�- Kojom se vrstom rij eči osim glagolskih oblika također može u rečenici izricati načinsko

svoj stvo rečenice? Ispiši tu riječ i napiši glagolski način. Brzo unutra, Tišina �

-

u

djeco moja!

razredu!

. a) Krivnju treba dokazati. b) Mora li se to dogoditi? c) Ja ipak hoću govoriti. Vremensko-načinska svoj stva rečenice mogu se izricati: a) glagolima koji ne označuju radnju: b) Kako se zovu takvi glagoli? 85

5 6 8 . Odredi točne tvrdnje: a) Glagolski oblici jedina su mogućnost izricanja vremensko-načinskih svojstava rečenice b) Glagolski oblici nisu jedina mogućnost izricanja vremensko-načinskih svojstava rečenice c) Vremensko-načinska svojstva rečenice mogu se izricati npr. imenicama, prilozima modalnim glagolima. 5 6 9 . Ispiši nesamostalne članove rečeničnog ustroj stva. Rani će mraz uništiti naše žute krizanteme. Š to će ubrati moja baka Marija?

-------

_ __________

5 7 0 . Č lanovi rečeničnog ustrojstva mogu biti: a) nesamostalni b)

(nabroji

____ _

ih) :

(nabroji

ih) :

5 7 1 . Č lanjivost rečenice je mogućnost podjele na: a)

��������­

b)

��������-

članove članove

5 7 2 . Koja riječ ne pripada nizu? subjekt, priložne oznake, objekt, pridjev, apozicij a, predikat, atribut 5 7 3 . Koja gramatička svoj stva rečenice nedostaju? a) vremensko-načinska (modalna) svojstva b) obavijesno ustroj stvo iskaza c) d)

-------

___________

Gramatičko ustrojstvo rečenice a) Predikat 5 7 4 . Nadopuni rečenicu imenicom u nominativu kao dij elom imenskog predikata. a) Matej je b) Lovro j e c) Nikola je 86

; 1 s . Nadopuni rečenicu imenicom u instrumentalu kao dijelom imenskog predikata.

a) Prozvali su ga

_________

b) Jučer je imenovan c) Nazivao se ' 7 6 . Nadopuni rečenicu odgovarajućim kompariranim pridjevima kao dijelovima imenskog predikata. Rijeka je

_______

,

jezero je

_______

,

more je

_______

• � 7 . Nadopuni rečenicu tako da je dio predikata a) redni broj : Na natjecanju sam

_______

b) zamjenica u nominativu: Knjiga je c) mjesni prilog: More je

_______

_______

: - g . Ispiši predikate.

a) Prvi je kupac najbolj i.

_________

b) Starije je jutro od večeri.

___ ____ _

c) Naj slađe je zabranjeno voće. : - 9 . Odredi predikate.

a) On je pametan i u starosti. b) Zašto si sij ed u mladosti?

______ _

_______

: �o . Upiši na pripadajuće mjesto glagolske i imenske predikate iz sljedećih rečenica.

Vladimir Vidrić pjesnik je hrvatske modeme. Operite ruke prije jela, naš je objed gotov. Tek što su se za Markom zatvorila vrata, primakne Lucija svjetiljci pismo. Oči joj se ovlažiše. Ne očekuj pomoć od svakoga! Privikni se na posao ! Nikad nije dan tako dug da ne bi došla noć. a) glagolski predikati izrečeni glagolskim vremenom: b) glagolski predikati izrečeni glagolskim načinom:

c) imenski

predikati: 87

5 8 1 . Nadopuni rečenicu zadanim predikatima u perfektu.

Petorica (doći) na sastanak, dvoj ica (ispričati se), a jedan (zakasniti).

5 8 2 . Nadopuni rečenice zadanim predikatima u futuru prvom tako da pritom ne mijenjaš red

riječi u rečenici. a) Prijatelj (pozvati) mene u berbu.

b) (pozvati) me prijatelj u berbu.

5 8 3 . Ja bih se tome vjerojatno nasmij ala.

a) Odredi predikat: b) Odredi gramatičke kategorije predikata: lice

------

broj

________

način vid

-------

------

5 84 . I tebi baš što goriš plamenom

od ideala silnih, vječitih . . . a) U Kranjčevićevim stihovima odredi predikat: b) Odredi gramatičke kategorije predikata: naziv kategorije

kategorija

5 8 5 . Koje gramatičke kategorije nema glagolski predikat?

a) kategoriju vida

e) kategoriju broja

b ) kategoriju načina

t) kategoriju vremena

c) kategoriju padeža

g) kategoriju lica

d) kategoriju roda 88

; s 6 . Odredi predikat i njegovo leksičko značenje. a) Kumordinar Žorž je sluga u Meceninu dvoru. b) Ivica Kičmanović je darovit. a) b)

----���

__�-�����������������������

I) subjekt ' 8 7 . Nadopuni rečenice tako da su subjekti

a) posvojne zamjenice: b) pokazne zamjenice:

su u ka.za/ištu. _____

c) neodređene zamjenice:

mi je prijetio, a

_____

_____

je pokucao na vrata.

me štitio.

_____

se ne javlja.

• s s . Nadopuni rečenice tako da je subjekt poimeničeni određeni pridjev.

a)

-----

su iskusni, a

-----

b)

putuju svijetom, a

c)

grade svijet, a

neiskusni.

_______

ostaju kod kuće.

ga uništavaju.

• s 9 . Nadopuni rečenicu tako da su subjekti

a) glavni broj :

je broj po vrsti riječi.

b) poimeničeni redni broj :

će dobiti vrijednu nagradu.

;90_ Nadopuni rečenice tako da su subjekti

a) glagol u infinitivu:

____

b) sastavni veznik: c) uzvik: :91

_

nije lako.

je sastavni veznik.

je uzvik po vrsti riječi.

Subjekt je u rečenici najčešće: a) poimeničeni određeni pridj ev, b) imenica u nominativu, c) imenica u akuzativu, d) zamj enica, e) prilog. 89

5 9 2 . Odredi točnu tvrdnju. a) Subjekt može biti samo imenica. b) Subjekt može biti svaka vrsta rij eči. c) Subjekti mogu biti samo promj enljive vrste rij eči. d) Subjekti ne mogu biti nepromjenljive vrste riječi. e) Subjekti mogu biti samo punoznačne riječi. 5 9 3 . U svakoj surečenici umjesto skrivenih subjekata napiši subjekte izrečene ličnim zamjeni­ cama u nominativu. a) Ispeci pa reci. b) Znam da ništa ne znam. c) Ne dirajte psa dok spava. d) Ne govorimo o lanj skom snij egu. 5 94 . U rečenici Dolazimo li na trening? a) subjekta nema b) subj ekt je skriven c) subjekt je izrečen 5 9 5 . U rečenici Danas se smračilo vrlo rano subjekt je: a) izrečen, b) neizrečen, c) nema ga. 5 9 6 . Videl sem jo snočka. Mala, drobna. Kak točka. V kmici se vužiše, iskri se čas dalje, čas bliže. Da su u stihovima pj esme Ivanjska iskrica Miroslava Dolenca Dravskog izrečeni subjek­ ti, to bi bili: a) u prvoj kitici: b) u drugoj kitici: 90

_______

5 9 7 . Sljedeće rečenice upiši na pripadajuće mjesto. a) Neprestano puše vjetar.

c) Za je prijedlog.

b) Priđi mi bliže !

d) Cvijeće ćemo zaliti.

- rečenice s izrečenim subjektom

- rečenice s neizrečenim subjektom

------

5 9 8 . U rečenici Ruže mirišu u mojoj sobi. odredi a) gramatička obilj�a subjekta: b) gramatička obilj�a predikata: 5 9 9 . Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivo . . . U stihovima Vladimira Vidrića odredi: a) subj ekt

______ _

b) subjektni

skup

_ _____

c) gramatičke kategorije subjekta naziv kategorije

kategorija

600 . Naše drage gore snivaju pod bijelim pokrivačem. a) odredi

subjekt:

_______

b) odredi leksičko značenje subj ekta: c) odredi predikat: d) odredi leksičko značenj e predikata: 60 1 . Uvrsti uz subjekte zadane niječne predikate. a) Grožđe još

______

b) Zrnje još c) Grožđe i zrnje j oš

. (pobrati) (pokupiti)

______

. (dovesti) 91

602 . Uz subjekte uvrsti glagol rasprodati kao predikat. a) Jesu li već

------

b) Jesu li već

Krležine drame i romani? Krležini romani i drame?

603 . Ispiši što je zadano. a) Vatra vatru ne gasi. b) Ptica ptici pjeva. c) Vrana vrani oči ne vadi. a) izravni obj ekti

b) neizravni objekti

604 . U rečenici Haljina joj je modernog kroja. zamj enica joj je: a) izravni objekt,

b) neizravni objekt,

c) unutrašnj i objekt.

605 . Nikad ne pitaj , draga, za povratak moj . Objekt je prema obliku: a) besprij edložni,

b) prij edložni,

c) unutrašnj i .

6 0 6 . Popij žličicu sirupa. U rečenici je istaknuta riječ izravni objekt: a) u slavenskom genitivu, b) u dijetnom ili partitivnom genitivu. 6 0 7 . U rečenici Popij žličicu sirupa zamijeni dijetni genitiv objektom u akuzativu.

608 . a) U kojem je padežu objekt u rečenici Nisam pio čaj?

__________

b) Preoblikuj prethodnu rečenicu tako da je izravni objekt u slavenskom genitivu.

c) U kakvim se rečenicama izravni objekt u akuzativu može zamijeniti slavenskim genitivom?

92

6 0 9 . Ispiši što je zadano. Rekla je ocu da požuri jer je ona dobro znala kako će joj on pomoći. subjekti

6 1 0.

predikati

objekti

Se zvezdi su sjale Kad san te rodila; Tice su kantate Kad san te dojila; A kad pere sahlo I magla nas krila, Ja san te va čmu Zemlju položila . . . Iz Nazorovih stihova ispiši: a) subj ekte: b) obj ekte:

c) Priložne oznake 6 1 1 . Ispiši priložne oznake i odredi njihove vrste. Najveći je dio Zemlj e pokriven vodom. Vodom su ispunj ena jezera, voda teče poto­ cima i rijekama i usmj eruje se prema morima i oceanima. U poslj ednj e vrijeme govo­ ri se vrlo mnogo o značenju čiste vode za ljudski opstanak.

93

6 1 2 . Podcrtraj priloge i odredi njihovu sintaktičku službu u rečenicama. Večeras su djeca tiho ušla u kuću čim ih je baka ljubazno pozvala. Nedavno je bilo mnogo problema jer su se djeca zaigrala podalj e od kuće. prilozi

sintaktička služba

6 1 3 . Uvrsti u rečenicu priložnu oznaku dopuštanja. Vozimo se trajektom na otok Pag

_________

6 1 4. Uvrsti u rečenicu priložnu oznaku sredstva. Otišao je na službeni put

_________

6 1 5 . Uvrsti u rečenicu odgovarajući prij edlog

zadane riječi (Marija, Zrinka, Ksenija; svi)

kao priložne oznake društva. Na ljetovanje sam putovao ______

svima sam se dobro slagao.

d) Atribut 6 1 6 . Za božićne i novogodišnje blagdane, kad se u našem vrtu nije moglo naći svj ežeg cvijeća, u našoj su se kući izrađivale umjetne ruže · s dva zelena lista za božićna drvca. a)

Ispiši

atribute:

b) Svrstaj atribute iz rečenice prema vrstama rij eči:

6 1 7. U rečenici To je domaći lijek za majku atribut je uvršten uz

94

a) imenski predikat,

c) neizravni objekt,

b) subj ekt,

d) glagolski predikat.

6 1 8 . U rečenici Zaogrnu/a se plavim plaštem atribut je uvršten uz

6 1 9 . Uvrsti odgovarajući atribut

uz

objekt u sljedećoj poslovici.

Lijepa riječ vrata otvara. 6 2 0 . Uvrsti u rečenice diferencijalne atribute. a) Moja sestra ima

_______

sok.

b) Martina pije c) Zašto pišeš tako

kosu.

-------

rečenice?

62 1 . Upiši u rečenice relativne atribute. a) To je

_______

prevarant.

b) Očekuj em c) To zna

_______

posao. dijete.

622 . Nobelovci su dali svoj doprinos napretku čovj ečanstva. U spoju riječi svoj doprinos atribut je: a) kvalitativni,

c) relativni,

b) posesivni,

d) diferencij alni .

62 3 . Očekuj emo od vas bar nekakav napredak. U spoju riječi nekakav napredak atribut je: a) relativni,

c) kvalitativni,

b) posesivni,

d) diferencij alni,

624. Ispiši što je zadano u stihovima Petra Preradovića. Da te pustim u daleko more, U moru se ne bi rastopila, Morska vila dragocj enost tvoju U biser bi predragi salila. a) atributi i imenice prema osnovnom redu riječi:

------

b) atributi i imenice prema obilježenom redu riječi: -----95

62 5 . Badnja noć. Svijeće od leda okitile moj niski krov. U toploj sobi miriše kruh od kuku­ ruza i medeni kolači. Kuglice od stakla svjetlucaju na mojem boru kao sjajne iskrice. Ispiši nesročne atribute i preoblikuj ih u sročne.

e) Apozicija 6 2 6 . Uvrsti apoziciju Poznaješ

li

uz

objekt.

Katarinu?

6 2 7 . Uvrsti apoziciju uz subjekt i priložnu oznaku vremena. Krk i kvarnerski otoci bili su u granicama hrvatske države u vrijeme Zvonimira.

62 8 . U rečenici Odvela sam danas baku Mariju u bolnicu apozicija je uvrštena

a) predikat,

d) priložnu oznaku,

b) subj ekt,

e) neizravni objekt.

c) izravni objekt, 629. Preporučujemo vam ulje Zvijezda i čokoladu Kraš. U spoju riječi ulje Zvijezda i čokolada Kraš apozicije su: a) kongruentne,

b) nekongruentne.

630. Zašto je gorio vlak uspinjača? U spoju riječi vlak uspinjača apozicija se s imenicom ne slaže: a) u broju, b) u rodu, c) u padežu, d) u rodu i padežu, e) u rodu i broju. 96

uz :

3 1 . Podcrtaj imenice s nesročnom apozicijom. čokolada Kraš, zvijezda repatica, stolni tenis, planet Zemlja, roman Bijeg, očeva košulja, selo Mikanovci, hotel Gacka, šegrt Hlapić, kavana Mir, tržnica Dolac, cvjećarnica Orhideja

3).. Ispiši atribute iz sljedećih rečenica, a apozicije podcrtaj . Vrijedni vinogradari već rade u svoj im vinogradima. Moj prijatelj Josip također je vino­ gradar. Ovih je dana doznao da je vinogradar Kovačić prodao svoj vinograd. a) atributi:

3 3 . Va morsken svete rodila se jena lepa školjka. Morska zvezda Morena približila se staremu koralju Črjenku, taknula ga vrhom levega kraka i pitala: - Zaš more tako duboko diše? Iz proznog teksta Tatjane Jendriško-Pančelat ispiši : a) atribute :

3 4 . Iz Š enoinih stihova ispiši što je zadano:

Lagunom lebdi mir; Lagunom dršće zlatna mjesečina; Lagunu tamna pokrila tišina. Još gdjegdj e lUkom svj ećica tumara.

b) predikati : -----

c) priložne oznake mjesta: d) obj ekti : e) atributi :

� ""

-------

-----

--------�

Odredi članove rečeničnog ustrojstva i upiši ih u tablicu. Učitelj Đuro bij aše djeci uvij ek dobar, no brzo bi ga obuzimala neka samoća. predikat

subjekt

atribut

apozicija

objekt

pril. oznaka

97

Rečenice prema sastaw 6 3 6 . Odredi vrste j ednostavnih rečenica: a) Mrak se rano uvukao u šumarke.

_______

b) Mrači se. c) Mrak nestaje. d) Mrak polako nestaje. 6 3 7. Ljudi putuju. a) Odredi članove rečeničnog ustrojstva jednostavne rečenice. b) Proširi subjekt atributom kao članom rečeničnog ustrojstva.

-------

c) Proširi predikat priložnim oznakama vremena, sredstva, mjesta i načina. Napiši čita' rečenicu.

d) Kako se zove jednostavna rečenica koja je nastala proširivanjem, i to članovima s1 bjektnoga i predikatnog skupa?

6 3 8 . Već se dani. Grmi. Kiši. a) Po kakvim se glagolima prepoznaju neraščlanjene rečenice?

b) Zašto se u neraščlanj ene rečenice ne može uvrstiti subjekt?

6 3 9 . Ispiši iz teksta besubjektnu rečenicu. Ispod bij ele maglice nazire se rano sunce. Sviće. Divan izlazak! Sve se budi.

640 . Ne ometajte me ! Učim. Odaberi istoznačne točne tvrdnje. Subjekt je u drugoj j ednostavnoj rečenicY. a) zalihostan (redundantan),

d) nepoznat,

b) izrečen,

e) podrazumijeva se.

c) skriven, izostavljen, 98

64 1 . Ne želim gubiti vrijeme. Č ita mi se. Piše mi se. Istaknute riječi u jednostavnim rečenicama su: a) izravni obj ekti,

c) logički subjekti,

b) neizravni objekti,

d) subjekti u nominativu.

642 . Odredi vrstu sindetskog sklapanja (povezivanja) rečenica. a) Sjetio se što mu je rekla majka.

________

b) Vratila se kući, ali nije bila sretna.

________

643 . I danju su nad našim glavama zvijezde. Treba ih samo vidj eti. Dvij e jednostavne Krležine rečenice preoblikuj u složene pomoću sklapanja: a) bez veznika

b) povezivanj em

644 . Odredi vrste sindetskog sklapanja u sljedećim rečenicama: a) Knj iga nije hrana, ali je poslastica.

________

b ) Ako zatvorim prozor, u sobi će biti zagušljivo. c) Otišla je lij ečniku j er ima temperaturu.

________

________

645 . Preoblikuj jednostavne rečenice u složenu asindetsku, i to u kombinaciji sklapanja bez veznika i s veznikom. Rastopite čokoladu. Pjenušavo pomiješajte maslac s osam dekagrama šećera. Umiješajte žutanjke i bademe. Istucite snijeg od bjelanjaka s preostalim šećerom. Dodajte ga oprez­ no čokoladnoj smjesi.

Nezavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske) 646 . Uvrsti u rečenice (poslovice) odgovarajuće suprotne veznike. a) Preči je bliži susjed, b) Ljubav je lij epa,

____

____

udalj en brat.

je slijepa. 99

64 7 . Obalni je pojas Hrvatskog primorja uzak i kamenit, i u najvećem se dijelu krševiti pla· ninski obronci dižu ravno iz mora. Povezivanje surečenica veznikom i izražava 648 . Mnogo je zvanih, a malo je odabranih. Povezivanje surečenica veznikom a izražava 649. Poveži sljedeće jednostavne rečenice veznicima kako je zadano:

a) zaključnim veznicima: Kiša pada danima. Očekujemo poplave.

b ) isključnim veznicima: Sav se snij eg otopio. Na Sljemenu ga ima još malo.

650. Ništa nije j eo, a bio je bolestan te nije čudo što je napokon tjelesno klonuo.

Postao je razdražljiv, samo što je to pomalo skrivao. Pomoć mu je bila potrebna, sto ga valja nešto ozbiljno poduzeti. Ispiši veznike i odredi vrste nezavisnosloženih rečenica.

6 5 1 . a) Koliko ima surečenica u sljedećoj rečenici? Latinicom, glagoljicom i hrvatskom ćirilicom Hrvati su pisali od srednjeg vijeka � 19. stoljeća, ali vezivanje hrvatske nacionalne kulture za srednjoeuropske izvon rano je otvorilo put latinici i u rukopisnoj tradiciji i u tiskanim knjigama te od kraj• 15. stoljeća Hrvati sve češće rabe latinicu kao svoje pismo. b ) Odredi vrste veznika koj ima su povezane.

6 5 2 . Zaokruži uljeza među veznicima. tek, samo što, jedino, prije nego, jedino što, samo, tek što 1 00

15 3 . U koj im se surečenicama radnja druge surečenice ne događa istodobno s radnjom prve surečenice? a) Muljika sjedi kraj izvora i zamišljeno gleda u vodu. b) Ana ustane odlučno pa pokrije lice rukama. c) Ušli su u mračnu sobu i otvorili sve prozore. d) Promatram noćno nebo te razmišljam o vječnosti. e) Pozvali su vatrogasce te počeli gasiti požar. 1 5 4. Zaniječi rečenicu Čitam i pišem jednim od sastavnih veznika tako da glagol ostane u je­

snom obliku.

5 5 . Zaniječi rečenicu I njoj i njemu se putuje brodom u Dubrovnik.

5 6 . Jednim od sastavnih veznika zaniječi sljedeću rečenicu, u kojoj nema glagolskih predikata.

Snijega zimi, kiše ljeti. 5 7 . Jednim od sastavnih veznika zanij eči sljedeću rečenicu, koja ima glagolske predikate.

Ima snijega zimi, ima kiše ljeti. 5 8 . Odredi rečenicu s pravilnom uporabom suprotnog veznika.

a) Nismo prodavali božićna drvca, nego smo ih kupovali. b) Nismo prodavali božićna drvca, već smo ih kupovali. 5 9 . Odredi vrste nezavisnosloženih asindetskih rečenica.

a) Gledaš - ne gledaš? b) Moji su plakali, tvoji su se smijali. c) Popij čaj , prehlađena si. 60 . U kojoj sastavnoj asindetskoj rečenici nema neke određene značenj ske veze među

surečenicama? a) Operi ruke, prlj ave su ti. b) Zimska je noć, oblaci viju se nebom, vjetar huji po dolu, crni mrak pokriva svijet. c) Popio je sok, žedan je. 1 01

66 1 . Zaokruži netočnu tvrdnju: Nezavisno složene asindetske rečenice mogu biti: a) suprotne,

d) sastavne,

b) isključne,

e) rečenični niz.

c) rastavne,

Zavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske) 6 6 2 . a) Djeca se vole voziti na prednjem sjedalu automobila, ali im roditelji to brane. b) Iako se djeca vole voziti na prednjem sjedalu automobila, roditelji im to brane. a) Koji veznik pripada jednoj od surečenica i kojoj ? b) Koji veznik ne pripada nijednoj od surečenica?

------

_______

6 6 3 . Podcrtaj u tekstu glavnu surečenicu. Ako ne namj eravate tortu poslužiti odmah, možete je bez ukrasnih ružica ostaviti hladnjaku osam sati. Izvadite je trideset minuta prije posluživanja pa je tada ukrasi 664 . Koje rečenice nisu zavisnosložene? a) Ne pitaj što mu je danas. b) U svakoj nesreći i sreće ima. c) Tko se kaje, pola mu se prašta. d) S kim si, takav si. e) Jedna riječ rađa drugu. 6 6 5 . Ispiši atributnu surečenicu. Č ovj ek pretjerano iskorištava prirodne šume i nadomješta ih stranim drvećem kc brzo raste, a u takvim se šumama ne može razvijati ni prirodna fauna.

6 6 6 . Odredi rečenicu s nepravilnom uporabom veznika. a) Izađi na dvorište pošto napišeš zadaću. b) Nisam pročitao knj igu pošto sam se razbolio. c) Nisam pročitao knjigu jer sam se razbolio. 1 02

6 6 7 . Odredi vrste priložnih rečenica. a) Moj ih knj iga nema ondje gdje sam ih ostavila.

_______

b) Snijeg je toliko padao da se nismo mogli skijati. c) Š to više vježbam, to više znam. d) Otišla je u vrt da nabere cvijeća.

_______

_______

-------

6 6 8 . Odredi vrstu subjektnih rečenica. a) Govori se da dolazi gripa.

_______

b) Pitanje je što od mene očekuješ. c) Tko čini dobro, bolje dočeka.

_______

_______

6 6 9 . Odredi vrste zavisnosloženih rečenica. a) Danas nije sretan kao što je očekivao. b) Sretan je jer je dobio glavni zgoditak. c) Č ovjek koji je sretan mlad j e u duši.

-------

_______

____ ___

d) Tko rano rani, dvije sreće grabi. e) Da imam sreće u ljubavi, ne bih bila tako osamljena.

_______

6 7 O . Odredi vrste zavisnosloženih rečenica. a) Tko nije probao zlo, ne zna što je dobro. b) Gledam s obale kako sunce zalazi.

_______

_______

c) Ma koliko se trudio, nije položio ispit.

_______

d) Hodali smo dugo uz j ezero tako da su nas noge boljele. e) Svima bi nam bilo bolj e da sam ja učitelj ica.

_______

_______

"..' "" I . Odredi vrste zavisnosloženih rečenica.

a) Ni voda nije što je nekad bila.

_______

b) Tko se boj i vrabaca, neka ne sije proso. c) To je dječak koj i piše lijevom rukom.

_______

-------

1 03

6 7 2 . Predstava je odgođena zbog bolesti glavne glumice. a) Kao član rečeničnog ustrojstva podcrtani dio rečenice je

___________

b) Preoblikuj zadanu rečenicu u uzročnu.

6 7 3 . Preoblikuj što je zadano. a) suprotnu rečenicu u dopusnu:

Nisam

ustao,

a ipak

sam

to želio.

b) rastavnu sindetsku u rastavnu asindetsku: Govoriš ili ne govoriš?

6 7 4 . Preoblikuj proširenu rečenicu Zimi se šuma prepušta snu u vremensku.

6 7 5 . Preoblikuj zavisnosloženu rečenicu u jednostavnu. Naselja na obali bit će potopljena jer se digla razina mora.

6 7 6 . Preoblikuj jednostavnu rečenicu u zavisnosloženu,

to objektnu.

Govorio je o pomirenju.

6 7 7 . Preoblikuj apozicijsku rečenicu u atributnu. Rudari, koji kopaju ugljen, uvijek

su

u opasnosti.

------

6 7 8 . Preoblikuj atributnu rečenicu u apozicij sku. Učenici koj i mnogo uče malo spavaju.

6 7 9 . Koje rečenice ne pripadaju zavisnosloženim asindetskim rečenicama: a) Kupit ću „Večernj i list". b) Osjećam, nema više povratka. c) Rekla sam ti: „Kupi mi novine." d) Tako je to: pomiri se sa sudbinom. e) Pijem lijek da ozdravim. 1 04

8 0 . Odredi vrste zavisnosloženih asindetskih rečenica. a) Savjetujem ti: jedi više voća. b) Kažem ti: „Nemoj plakati. "

________ _

_ ______ _

c) Dogodilo se baš ono: nisam položila ispit.

_________

d) Poznato ti je: sunčanj e može biti opasno. 18 l . Pronađi netočnu tvrdnju: Zavisnosložene asindetske rečenice mogu biti : a) rečenice s upućivačkim rij ečima,

c) koordinirane rečenice.

b) izjavne rečenice, i 8 2 . Odredi pravilne odgovore. Asindetskim sklapanjem nastaju a) zavisnosložene rečenice,

d) nezavisnosložene

b) proširene rečenice,

e) rastavne rečenice.

rečenice,

c) surečenice, 5 8 3 . Preoblikuj što je zadano:

a) atribut u atributnu surečenicu: svježe

mlijeko

b) atributnu rečenicu u jednostavnu: Pronašao je psića koji se izgubio. S84. Preoblikuj upravni govor u neupravni.

Petar reče Ani: „Poslušaj svoga brata! " Odredi vrstu zavisnosložene rečenice koja je nastala preoblikom upravnoga govora u neupravni.

68 5 . Zaokruži pravilan odgovor. Subordinirane rečenice su: a) nezavisnosložene

rečenice,

b) raščlanj ene rečenice,

d) rečenice s neizrečenim subjektom, e) sve složene rečenice.

c) zavisnosložene rečenice, · 1 05

Ustrojstvo teksta 6 8 6 . Morske pijavice opasne su za jedrilice ako u tom trenutku plove na vjetar. Na sreću, pij avice su u Jadranu malih promj era pa se lako izbj egavaju. a) Ispiši rečenični prilog kojim su dvije rečenice povezane u tekst.

-------

b) Odredi vrstu toga rečeničnog priloga. c) Koji mu je rečenični prilog suprotan po značenju, a ne nalazi se u ovome tekstu?

6 8 7 . U vratima vozača i suvozača električnim se prekidačima prilagođava naslon na prednjim sjedalima. Dakle, ugodnost vam je zaj amčena u automobilu marke Mercedes. a) Ispiši rečenični prilog kojim su dvije rečenice povezane u tekst.

_______

b) Odredi vrstu toga rečeničnog priloga. c) Kakav je taj rečenični prilog prema značenju?

_______

6 8 8 . Podcrtaj rečenični prilog koj i ne pripada nizu: naime, prema

tome, unatoč

tome, vjerojatno, inače, naprotiv, međutim

6 8 9 . Koje je vrste podcrtani rečenični prilog kojim se sljedeće dvije rečenice povezuju u tekst? Ovih je dana voda poplavila mnoga polja i sela. Uglavnom, sve su to zabrinjavajuće vijesti.

690. Š to je uglavnom kao član rečeničnog ustroj stva u sljedećoj rečenici? U vrtiću su sada djeca uglavnom zdrava. 6 9 1 . Poveži dvije rečenice u tekst jednim od vremenskih konektora. U staklenku ulij hladnu vodu i u nju stavi dvije vrećice čaj a od kamilice. Staklenku dobro zatvori i ostavi je na j akom suncu tri do četiri sata.

692 . Bašćanska ploča je najpoznatiji hrvatski epigrafski spomenik. Ustroji prethodnu rečenicu u tekst od tri rečenice s još nekim podacima o Bašćanskoj ,ploči.

1 06

93 . Hrvatski jezik je moja glazba. Ništa mi tako blisko, toplo i veličanstveno ne zvoni kao prva molitva, koju me majka učila. Slušao sam Očenaš i

uz

glazbu majčinoga glasa vidio

sam sunce nad vinogradom, slušao more i vjetar. Majčine rij eči mirisale su na kruh. a) Od koliko se najvećih sintaktičkih jedinica sastoj i tekst Tina Kolumbića? Kako se one nazivaju?

b) Najkraći tekst (općenito) sastoj i se od najmanje jezične j edinice. c) Može li se priloženi tekst Tina Kolumbića (i svaki tekst) proširivati novim rečenicama?

i94 . Riječima možeš razveseliti Riječima možeš rastužiti Riječima možeš ljubiti Rij ečima možeš mrziti Riječima možeš ratovati Riječima možeš miriti Rij ečima možeš optužiti Riječima možeš osloboditi Rij ečima možeš prokleti Riječima možeš blagosloviti Riječima možeš moliti Riječima se možeš pokaj ati Riječima koje je Bog dao Samo reci riječ I ozdravit će duša moja (Bemardica Despot: Riječima)

a) Po čemu su rečenice kao sintaktičke jedinice poredane u nizove na moderan način?

b) Kako se zove dio stilistike koj i proučava funkcionalnu uporabu sintaktičkih jedinica?

1 07

Red riječi 695 . Podcrtaj riječ koja ne pripada nizu. U hrvatskom j eziku postoj e sljedeće vrste reda rij eči u rečenici : osnovni, automatizirani, slobodni i obilj eženi 6 9 6 . Zaokruži rečenicu s osnovnim redom surečenica.

a) Gledala je u namreškanu morsku pučinu da odmori oči. b ) Da je gledala u namreškanu morsku pučinu, odmorila bi oči. c) Gledajući u namreškanu morsku pučinu, odmarala je oči. 6 9 7 . Zaokruži točnu tvrdnju. U osnovnom redu surečenica: a) zavisna surečenica nalazi se ispred glavne, b) glavna surečenica nalazi se ispred zavisne, c) nij e važan suodnos glavne i zavisne surečenice. 6 9 8 . Koja je rečenica napisana prema pravilima o osnovnom redu rij eči? a) Nebom plove oblaci. b) Oblaci plove nebom. c) Plove nebom oblaci. 6 9 9 . Zaokruži rečenice s osnovnim redom članova rečeničnog ustrojstva. a) Nenadmašni pjevač Orfej volio je Euridiku. b) Volio je Euridiku nenadmašni pjevač Orfej . c) Otrovnica ujede Euridiku. d) Zmija otrovnica ujede Euridiku. e) Euridiku otrovnica zmija ujede. 7 0 0 . Napiši slj edeće jezične jedinice prema pravilima osnovnog reda riječi a) Veliki

su

b) Č itaju

neki

učenici.

možeš,

dođi

c) Ako 1 08

tvoji

planovi.

surečenica.

__________________

odmah.

_________________

70 1 . Stihom Ja domovinu imam dokaži da subjekt, predikat i objekt mogu u svim mogućim kombinacijama u rečenici zamj enj ivati svoja mjesta. S-0-P (subjekt-objekt-predikat)

Uzorak. Ja domovinu imam. a

d)

_____________

... 02 . Stilski obilježen red rij eči preoblikuj u osnovni red rij eči. a) Pada kiša tiho. b) U šumarku lipe mirišu.

-03 . Iz Matoševih stihova ispiši skupove riječi s obilježenim redom atributa i imenice.

Nisam plako. Nisam. Zapanjen sam stao U dvorani kobnoj , punoj smrti krasne . . .

- 1::4 . Odredi osnovni i obilježeni red riječi s obzirom na poredak priložnih oznaka i predikata.

a) Brzo sam došla. b) Došla sam brzo.

c) Otišli su u suprotnom smj eru.

_______

d) U suprotnom smjeru su otišli.

_______

e) Doći će večeras. f) Večeras će doći.

•)5 . U kojoj je rečenici zanaglasnica li na odgovarajućem mjestu u rečenici? Zašto? a) Znaš joj li se nasmij ati? b) Znaš li joj se nasmijati?

c) Znaš se joj li nasmij ati?

1 09

7 0 6 . Volim te oduvijek. a) Ispiši zanaglasnicu. b) Na kojem se mjestu u rečenici nalazi zanaglasnica? c) Napiši tu zanaglasnicu

na

prvom mjestu u rečenici.

_______

____________ _

d) Š to možeš iz toga zaključiti o mjestu zanaglasnica u automatiziranom redu rij eči?

7 0 7 . Vratit će mi te. a) Od više zanaglasnica (kao u prethodnoj rečenici) na prvom mjestu nalazi se _______

zanaglasnica.

b) Odredi padež zamjenice mi.

_______

c) Odredi padež zamj enice te. d) Na temelju zadane rečenice odredi redoslijed zamjeničkih zanaglasnica prema padežu.

7 0 8 . Poslao mi ga je. Ako

u

rečenici ima više zanaglasnica,

na

posljednjem

se

mjestu nalazi zanaglasnica je ako je to glagola

biti.

7 0 9 . U kojim rečenicama nisu dobro napisane prednaglasnice? a) Pod nikakvim uvjetima ne pristaj em na to. b) Sada ne mari ni za što. c) Nij e se odvojila od nikoga. d) Nezna se kud to vodi. e) Ne bježi ni od čega.

/ Interpunkcijski znakovi u rečenici i tekstu 7 1 O . Napiši zarez gdje j e potrebno i objasni zašto se piše. Kada se cvjetovi amarilisa otvore listove više ne treba prskati mekom i mlakom vo­ dom. Č im cvjetovi počnu venuti treba ih lagano odstraniti.

110

7 1 1 . Upiši zareze gdje je još potrebno. a) Najznačajnija softverska kuća

na

svijetu, Microsoft traži programere

b) Microsoft najznačajnija softverska kuća

svijetu, traži programere

na

za

nove kompjutorske igre.

za

nove kompjutorske igre.

7 1 2 . a) Napiši zareze gdje je potrebno. Donijela si mi kako veli naša drevna pjesma sunca u njedrima a u rukama sjajne mjesečine. b) Zašto

se na

tim mjestima pišu zarezi?

-------

7 1 3 . Napiši navodnike i ostale rečenične znakove. a) Koliko je sati upita Giga b) Marko odgovori Mislio sam da spavaš c) Razmišljam o tvojem povratku uzvrati Giga i uzrocima našeg sukoba 7 1 4 . U svaku rečenicu upiši odgovarajuće rečenične znakove. Na crtu napiši kakva je svaka rečenica prema priopćaj noj svrsi (ciljnoj usmjerenosti). a) Jesi li čula Fanny zvijezde kako pjevaju b) Oh Bože Bože moj kako si lijepa Fanny

__________

_________

c) On ne vidi ništa ali osjeća oči dva oka dva topla oka

_ _____ ____

7 1 5 . Večer se gnijezdi u žitnom klasju slavonskih ravnica I zora se ogleda u prozirnoj vodi Plitvičkih jezera I podnevno se sunce prosipa na morsko ogledalo oko j adranskih otoka. Odvoj i surečenice na označenim mjestima interpunkcij skim znakom koji je hij erarhij ski niži od točke, a viši od zareza.

7 1 6 . Upiši rečenične znakove. Rij eka Drava milenij ska je granica sastavnica razdjelnica most suradnje dviju država i dvaju naroda Hrvatske i Mađarske Hrvata i Mađara 7 1 7 . Prijavi za natječaj treba priložiti sljedeće: ovjerovljenu presliku diplome, prijepis ocjena, dokaz o poznavanju stranog jezika, ovj erovlj enu presliku domovnice i rodni list. Zarezi u prethodnome tekstu zasnivaju se: a) na načelu isticanja,

c) na načelu naknadnog dodavanja,

b) na načelu usporednosti,

d) na načelu suprotnosti. 111

7 1 8 . U kojoj rečenici nije potreban zarez? a) Ružmarin je našao mjesto u svakodnevnom životu ne samo u sredozemnim kraj evi­ ma već i u unutrašnjosti. b) Ružmarin je našao mjesto u svakodnevnom životu ne samo u sredozemnim kraj evi­ ma, već i u unutrašnjosti.

7 1 9 . Naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osobine naše zemlje: buran kao senj ska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao krška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Š to je u Matoševoj rečenici najavljeno dvotočjem?

_____________

7 2 0 . Zašto se ispred riječi u rečenici nalazi crtica? a) Prvi uvj et za besmrtnost je - smrt. b) Kada ti auto prijeđe brzinu od 1 00 kilometara na sat, tada se ne voziš nego gađaš.

7 2 1 . S obje strane Bola,. u dužini od desetak kilometara, nižu se šljunčane i pješčane plaže, od kojih je najzanimlj ivija Zlatni rat, koji svoj šljunčani rt pomiče sad na jednu, sad na drugu stranu, prema tome kako vjetar puše i valovi udaraju. Umj esto koj ih bi se zareza mogla pisati crtica kao rečenični znak?

722 . Napiši što je zadano. a) Tko se zadnj i smije, naj slađe se smije. b) Č esto uvečer plače tko se ujutro smijao. a) Najprije napiši glavnu surečenicu, a zatim zavisnu. b) Najprije napiši zavisnu surečenicu, a zatim glavnu. 7 2 3 . Dubrovačkim zelenim otocima na najdostojnij i način završava ogrlica naših otoka, koji su, bez sumnje, u cjelini čudesna ljepota kojom je priroda obdarila Hrvatsku. Zarezima odvojen izraz bez sumnje je: a) dometanje, naknadno objašnj enje, b) umetanj e , 112

c) usporednost.

724. Velebit je po veličini i prirodnim ljepotama najznačajnij a i najzanimljivija hrvatska pla­ nina. U svijesti naroda je pojam i legenda. Često je i maštovit izazov, tj . pjesničko do­ moljubno

nadahnuće.

Zarez se u prethodnoj rečenici piše prema načelu: a) umetanj a,

c) suprotnosti,

b) dometanja, naknadnog objašnjenj a,

d) usporednosti .

725 . Samo je jedna osoba ozlijeđena, i to izletnik koji je nastradao nakon iznenadne erupcije lave. Zarez se u prethodnoj rečenici piše prema načelu: a) isticanj a,

c) umetanj a,

b) suprotnosti,

d) dometanja, naknadnog objašnjenja.

7 2 6 . Živjela j e u svijetu glazbe, sama. Svirala je violinu, čudesno. Zarez se u prethodnim rečenicama piše prema načelu: a) naknadnog dodavanja,

c) nizanja.

b) suprotnosti, 7 2 7 . Jenpot tak pitam mamo Reči mama kej je - mrak

Veli ona Tak i tak! Tak i tak! Zamazani to je zrak!

Napiši ostale rečenične znakove u stihovima Miroslava Dolenca Dravskog. 728 .

Napiši rečenične znakove u sljedećem tekstu. Ne žalite ne tugujte za očima lijepa Izabelo Čovjek vidi da ne vidi i žali što je vidio. Kada hoću gledati zatvaram oči kao vi i gledam u tminu u sebe

729.

Riječi su kao ljudi: rađaju se, rastu, putuju, prelaze međe općina, pokrajina i država, prilago­ đuju se, preoblikuju se, mijenjaju narodnost i državljanstvo, razmnažaju se, stare i umiru, a za razliku od ljudi, slično bogovima - mogu i uskrsnuti. Mrtve, pokopane duboko u zaboravljenim rječnicima, knjigama i spisima, mogu jednog dana oživjeti i ponovo uskrsnuti. U tekstu dr. Stj epka Težaka objasni uporabu rečeničnih znakova.

113

Hrvatski jezik u 1 9. stoljeću 7 3 0 . Koji su podaci netočni? U razdoblju ilirizma Š ime Starčević napisao je pravopis Nova ričoslovnica ilirička.

7 3 1 . Odredi netočnu tvrdnju. Filološke škole u Hrvatskoj u drugoj polovici 1 9. st. jesu: a) Zadarska filološka škola,

d) Zagrebačka filološka škola,

b) Splitska filološka škola,

e) Ozalj ski jezični krug.

c) Riječka filološka škola, 7 3 2 . Dopuni što je zadana. a) Autor Ilirske slovnice je b) Autor Slovnice hervatske je c) Autor Slovnice hervatske za srednja učilišta je

____________

7 3 3 . Koji najznačajnij i jezikoslovci nedostaju u razdoblju ilirizma? a) Antun Mihanović

c)

b) Ljudevit Gaj

d)

7 3 4 . Odredi točnu tvrdnju. Glas ć prihvatio je Ljudevit Gaj a) u Kratkoj osnovi horvatsko-slavenskog pravopisa nja, b) u članku Pravopisz. 7 3 5 . Odaberi točnu tvrdnju. Stari glas jat Ljudevit Gaj u članku Pravopisz piše kao : a) ij e,

d) e ,

b) j e ,

e) e.

c) ij e/je, 7 3 6 . Napiši imena i prezimena hrvatskih jezikoslovaca u čij im je gramatikama gotovo do­ sljedno provedena Gajeva reforma latiničkog slovopisa.

114

3 7 . Odredi točnu tvrdnju.

Dijakritičke znakove predlagao j e prije Ljudevita Gaj a u raspravi O ilirskom pravopisu : a) Antun Mihanović,

c) Pavao Ritter Vitezović.

b) Š ime Starčević, 3 8 . Ispiši ime i prezime jezikoslovca koji ne pripada nizu.

Adolfo Veber Tkalčević, Bogoslav Š ulek, Fran Kurelac, Vatroslav Jagić

3 9 . Tko je od predstavnika Zagrebačke filološke škole bio protiv pisanja samoglasnog r kao er (perst) i protiv pisanja tj umjesto ć? 4 0 . U članku Pravopisz Ljudevit Gaj predlaže umjesto d, g: a) dj , gj (s točkom),

c) đ, dž.

b) dj , gj (s kosom crticom bez točke), '4 1 . U članku Pravopisz Ljudevit Gaj mij enja tildu u kvačicu pri pisanju grafema: a) č, ć

c) č, ž, š

b) č, ć, ž, š

d) ć, š

'42 . Gajeva Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja odnosila se na pisanje palatala:

a) u štokavskom slovopisnom sustavu, b) u čakavskom slovopisnom suštavu, c) u kajkavskom slovopisnom sustavu. -·B . Odredi točnu tvrdnju.

U nedostatku hrvatskoga jezičnog blaga Bogoslav Šulek je za svoj Hrvatsko-njemac1co-ta­ lijanski rječnik znanstvenog nazivlja : a) preuzimao riječi iz drugih slavenskih jezika, osobito iz slovačkoga i Češkog, b) preuzimao rij eči iz njemačkoga i talij anskoga jezika. --44 . Odredi točnu tvrdnju.

Najbolji hrvatski leksikograf u 1 9. stolj eću je: a) Franjo lveković,

c) lvan Broz,

b) Bogoslav Šulek,

d) Vjekoslav Babukić. 1 15

745 . Skladnja ilirskoga jezika za srednja učilišta (Beč, 1859.) Adolfa Vebera Tkalčevića je: a) prva znanstveno utemeljena sintaksa hrvatskoga j ezika, b) prva znanstveno utemeljena gramatika hrvatskoga jezika, c) prvi znanstveno utemelj en rj ečnik hrvatskoga jezika. 746 . Koja se filološka škola zalagala za umjereni,

tzv.

etimološki pravopis?

a) Rij ečka filološka škola b) Zagrebačka filološka škola c) Zadarska filološka škola 7 4 7 . Za ikavski govor kao osnovu hrvatskoga književnog j ezika zalagao se: a) Pero Budmani, b) Ante Kuzmanić, c) Ignac Kristij anović. 74 8 . Najveća je zasluga iliraca: a) svi su se južni Slaveni ujedinili u zaj edničkom jeziku i slovopisu, b) svi su se Hrvati ujedinili u zaj edničkom jeziku i slovopisu, c) svi su se kajkavci ujedinili u zajedničkom književnom jeziku i slovopisu. 7 4 9 . Autor prvoga pravopisa prema fonološkom načelu (Hrvatski pravopis, 1 892.) je: a) Franjo lveković, b) Ivan Broz, c) Bogoslav Šulek, d) Pero Budmani.

116

4. RAZRED Leksikologija 7 5 0 . Ako kažemo da je jezik sustav znakova, kojoj znanosti onda pripada lingvistika?

7 5 1 . Nepunoznačnice

imaju:

a) gramatičko i leksičko značenje, b ) samo gramatičko značenje, c) samo leksičko značenje. 752. Osnovno značenje leksema isto je što i prvotno ili ishodišno značenje.

DA - NE

! 5 3 . Zaokruži par koji mJ e antonimski. a) bez - sa

c) kod - pri

b) prema - od - 5 4 . Kojoj od ovih skupina riječi ne možemo nikako pridružiti antonim? a) riječi koj e označuju kakvoću b) osobna imena c) negirane riječi Samo punoznačne riječi imaju svoj stvo antonimije? -5 5 . Napiši ojkonim od kojeg su nastali ovi etnici. Babogredac

__________ _

Starigrađanin

__________ _

Starograđanin

__________ _

Koj i je od tih ojkonima sraslica? 117

7 5 6 . Koj e prilagodbe prolazi posuđenica pri ulazu u hrvatski j ezik?

7 5 7 . U tvorbenim dijalektizmima osnovni dio izraza pripada standardnom jeziku. Po čemu je takva riječ dijalektizam?

DA - NE

-------

7 5 8 . Zaokruži egzonime. a) Beč

c) kibuc

b) Rim

d) gilj otina

7 5 9 . Nabroji leksičke slojeve razgovomoga stila.

7 6 0 . Kojoj vrsti toponima pripadaju ovi nazivi? a) Velika Voda b) Dilj-gora c) Donja Stubica 7 6 1 . Kako se zovu dijalektizmi bevanda, štrukli, zvizdan?

Možemo li ih zamijeniti standardnojezičnim leksemom?

_____

762 . U sinonimski par mogu ući i riječ iz standardnog jezika i riječ iz žargona.

DA - NE

7 6 3 . Nabroj i sastavnice koj e čine narav jezičnog znaka.

Koje od sastavnica jezičnog znaka pripadaju j eziku?

7 6 4 . Koj a riječ ne pripada nizu? a) tiskač

c) računalo

b) pisalo

d) pisač

Kako se zove odnos preostalih triju rij eči? 118

-------

7 6 5 . Kako se zovu ovi leksemi s područj a ojkonimije? a) Iločanin, Babogredac b) ivanićgradski,

________

dubrovački

_______

7 6 6 . Što su patronimi?

7 6 7 . Pridjev repast (sličan repi i sličan repu) jest a) oblični homonim, b) leksički homonim? 7 6 8 . Kiša je u mom srcu.

-

Leksem kiša u ovoj rečenici ima:

a) denotativno značenje, b) konotativno značenje. 769 . Kako se zove leksičko-semantička pojava u poslovici Sit gladnu ne vjeruje?

7 7 0 . Koj i su razlozi nastanka novotvorenica?

77 1 . Homonimija je pojava kad se u jeziku: a) izj ednače značenja dvaju leksema različitih izraza, b) izj ednače izrazi dvaju leksema različitih značenja, c) izjednače izrazi i značenja dvaju različitih leksema. 7 7 2 . Odredi historizme (h) i arhaizme (a). vreteno pramalitj e (proljeće) lipost jur (j oš)

_____

kubura 119

7 7 3 . Jesu li leksemi bob (jednogodišnja mahunarka) i bob (sportska disciplina i saonice s više sanjkača) homonimi ili je to višeznačna riječ? Objasni.

774. Zaokruži punoznačnice. a) netko

e) često

h) bistar

b) ako

t) bez

i) hvala

c) oh

g) li

j ) deseti

d) skočiti 775 . Koj i od slj edećih parova leksema stoje u hiponimijsko-hiperonimijskom odnosu? a) riba - srdela

d) sjever - jug

b) esej - ogled

e) umjetnost - kiparstvo

c) tjedan - nedjelja Objasni nezaokružene parove.

776. Zaokruži stupnjevite antonime. b) istina - laž

a) vruć - hladan

c) dječak - djevojčica

777. Zaokruži sufikse koj ima se mogu tvoriti umanjenice. -ana, -ica, -ača, -ak, -čica, -ašce, -lo, -aš, -ina, -urina 778. Leksiku na prijelazu ne pripadaju: a) zastarjelice,

c) nekrotizmi,

b) oživljenice,

d) novotvorenice.

779. Odredi kojoj vrsti leksičko-semantičkih odnosa pripadaju ovi parovi leksema. a) taman - mračan b) taman - taman

___________

c) taman - svijetao 1 20

___________

------

7 8 0 . Zaokruži riječ koja ne može imati antonim. Ana

sreća

lij ep

7 8 1 . Označi bliskoznačnice (b)

upis

dolaziti

pravda

istoznačnice (i).

cm - garav

muzika - glazba

muk - tišina

kompjutor - računalo

klatno - nj ihalo

lančić - kolajna

netopir - šišmiš

razgovor - intervju

7 8 2 . Zaokruži riječi koje ne mogu imati sinonime. a) barun

c) hiža

b) škuda (stari novac)

d) tišina

7 8 3 . Luzitanizmi su posuđenice iz: a) portugalskog jezika, b) češkog j ezika, c) španjolskog jezika, d) mađarskog jezika. 7 8 4 . Kojoj vrsti pripadaju ovi dijalektizmi? lancun (plahta) nosek zvizda

_

--------�

-------

pri pet avanj e črv

________

___________

------

7 8 5 . Zaokruži

bicikl

intemacionalizme. balet

džez

gazda

disciplina

kultura

šunka

moda

farba

'7 8 6 . Kojem stilu pripadaju žargonizmi?

1 21

7 8 7 . Zaokruži posuđenice za koje nemamo prave zamj ene? Za ostale posuđenice napiši hrvatski leksem. a) singular

-------

b) hamburger

c) šminka

_______

d) štamparij a

e) salveta

O španga

_______

______

_ ______

________

7 8 8 . Prijenos značenj a po asocij ativnom dodirivanju ili povezanosti stvari i pojava u prosto­ ru

i vremenu zove se

7 8 9 . Koja imena predstavljaju najmlađi dio antroponimije?

7 9 0 . Zaokruži višeznačan leksem. Pogledaj u rj ečnik. a) naočale

b) naplatiti

c) namočiti

d) napalm-bomba

79 1 . Naglasi riječi tako da znače ono što je napisano. opustiti - postati pust opustiti - pustiti da slobodno visi 792 . Puristi će zasigurno izbaciti riječi: a) darvinizam

b) bremza

c) ananas

d) rajngla

e) efikasan

n alegorij a

7 9 3 . Podcrtaj fonološke dijalektizme. Kao da se vrime zaplelo u švere Ni lita ni zime ne dotiču mene. Sta je svit otkad znam da više tvoj ne mogu bit. 7 9 4 . Iz niza odredi j edan hiperonim cvij et

pčela

hiperonim 1 22

trava

_______

trn

njemu pripadajuće hiponime: planina

kohiponimi

ljubičica

runolist

7 9 5 . Objasni višeznačnost leksema dar. Sva značenja potraži u rječniku.

7 9 6 . Prepoznaj dijalektizme i odredi kojoj vrsti pripadaju. Č a je jubav tvoja, srića, bevanda ili san? dij alektizam

vrsta

7 9 7 . Za koj e tuđice nemamo prave zamj ene? a) cirkus

b) mozaik

c) mazurka

d) plural

e) muzika

f) mašina

7 9 8 . Navedi četiri najčešća izvora prezimena u Hrvatskoj i

razvrs

taj ova prezimena: Marković,

lvančić, Svirač, Cmić, Bosanac, Njemčević, Bačvarić, Pisarević, Stipišić, Picek, Horvat. izvor prezimena

prezime

7 9 9 . Zaokruži žargonizme. a) Kolika je bila reza na tekmi u subotu? b) Popravlj ao mu je tutač, no to je bila živa prevarancija. c) U fušu j e radio mnogo više nego na svom poslu. d) Na svojoj je singerici sašila košulja i košulja. 1 23

8 0 0 . Ponuđene riječi upiši u tablicu. marinizam, votka, zatreskati se, papaja, žilet, sendvič, šljaga, kanu, kinta, nikotin, pa­ elja, pončo, nogač, bendžo, škvadra, birc, falš, platonizam, aligator, giljotina egzotizmi

eponimi

žargonizmi

8 0 1 . Homonimi istupiti (učiniti tupim) - istupiti (izaći) nastali su:

a) tvorbom rij eči, b) posuđivanj em, c) postupnim značenj skim udaljavanjem, d) glasovnim promj enama u prošlosti. 8 0 2 . Označi istoznačnice (i) i bliskoznačnice (b): dar - talent

_ _ _

ime - naziv

---

lj ekarna - apoteka

__

laž - obmana dažd - kiša

---

gramatika - slovnica

8 0 3 . Riječ kubura je: a) arhaizam,

c) zastarj elica,

b) historizam,

d) oživlj enica.

8 04 . Naziv Ivanj ski Bok je:

1 24

---

a) oronim,

c) oj konim,

b) hidronim,

d) ktetik.

__

8 0 5 . Podcrtaj posuđenice. Krema od ananasa U 1 litru mlijeka staviti četiri žlice nekog sladora, kad z.akuha dodati dva razmućena pudinga. U mlaku smj esu umutiti maslac, 3 lista želatine, komadiće ananasa i sok od papaje. Uliti u čaše i ukrasiti šlagom. Napiši egzotizme.

8 0 6 . Odredi vrste leksičko-semantičkih odnosa.

nada - beznađe nada - ufanje

------

__________

8 0 7 . Za koju tuđicu imamo pravu zamj enu? a) ordinacij a b) valcer c) lektor d) elisa 8 0 8 . Pogledaj u rječnik i zaključi je li leksem partija višeznačan leksem ili je u pitanju ho­ monimija. Objasni.

8 0 9 . Zaokruži hidronime. a) Mrzla Vodica

d) Dobra Voda

b) Babin potok

e) Crna mlaka

c) Ž ivi Bunari

t) Didina Rika

8 1 0 . Zaokruži pogrešnu tvrdnju: a) Hrvatski standardni j ezik

=

ukupnost funkcionalnih stilova.

b) Svaki stil oblikuju dva čimbenika - čovjek i jezik. c) Stil je izbor između različitih mogućnosti. d) Funkcionalnim stilovima bavi se stilistika. 1 25

8 1 1 . Potvrdi ili negiraj tvrdnju. a) Nej ezične kodove kao sustave znakova proučava fonostilistika. b) Veza između izraza i sadržaj a je proizvoljna. c) Izvanj ezična zbilj a dio je j ezičnog znaka.

DA - NE

DA - NE

d) Izraz i sadržaj jezičnog znaka podložni su promj enama. 8 1 2 . Odredi denotativno

DA - NE

DA - NE

konotativno značenje riječima.

leksem

denotativno

konotativno

puž

zec

8 1 3 . Zaokruži riječ koja nema izvedenih značenja. a) nebo

b) krov

c) na

d) brod

8 1 4 . Kako zovemo ovaj leksičko-semantički niz? novac - pare - šoldi - lova - kinta - šuška

Kojem sloju razgovomoga sloj a pripadaju posljednja tri leksema?

Kojem sloju leksika pripada leksem šoldi?

8 1 5 . Iz teksta ispiši žargonizme: Stvar je u tome da će stari pošiziti ako ga nogiraju. Ili će nekom sprašiti sačmu u trbuh. Meni se fućka. Kuća je i tako samo na rashod. Ja u nju i ne dolazim, osim kad moram. Ali senilac je zabio u glavu da neće van, nego mene pumpa da ja nešto smunđam. Ćista šiza.

8 1 6 . U ovom nizu kohiponima jedan leksem to nije. a) dj ečak

b) čovj ek

c) muškarac

Kako z.ovemo taj zaokruženi leksem? 1 26

d) žena

8 1 7 . Kojoj vrsti leksičko-semantičkih pojava pripadaju ovi parovi? a) radost - tuga b) tuga - žal c) žal - žal

______ ___

__________

___________

8 1 8 . Kojoj vrsti pripadaju ove posuđenice? banka

_____________

boršč

-------

kvisling viza

----

------

džihad

-------

Mogu li se te posuđenice zamijeniti hrvatskom riječju?

_____

8 1 9 . Kojem dijelu antroponimije pripadaju imena: Eskim, Slavonac, Senjanin?

8 2 0 . Je li riječ ledina (u značenju livada) tvorbena rij eč?

DA - NE

8 2 1 . Pročitaj stihove. „samo što ljubav ne ide u vino nego ravno u ocat. " (Slamnig) Jesu li riječi vino i ocat pravi antonimi? Kojoj vrsti pripadaju?

8 2 2 . Koja riječ ne pripada nizu? a) glosar

b) slovar

c) blago

jezika

d) leksem

Kako se zove leksičko-semantički odnos leksema glosar - slovar - blago jezika?

8 2 3 . Riječ sladopek j e zastarjela i danas se upotrebljava riječ slastičar. Kojoj vrsti pasivnog leksika onda pripada sladopek?

1 27

8 2 4 . Jesu li ovo sinonimi: luk - kapula DA - NE

j astuk - kušin - vanjkuš

Kojem leksiku pripadaju leksemi kapula, kušin, vanjkuš?

8 2 5 . Tamo gdje je moguće, umjesto posuđenice napiši standardnojezični hrvatski leksem. Gdje nije, stavi crticu - . politika

_____________

maj stor

_ ____________

komšij a sorta

____________

------

printer

-------

opozicij a

----

8 2 6 . Upućuje li izraz jezičnog znaka svojim fonemskim sastavom na sadržaj?

DA - NE

Kako zovemo tu osobinu jezičnog znaka?

8 2 7 . Koj i par nije antonimski? a) pisati - napisati

b) pismen - nepismen

8 2 8 . Navedi načine nastanka homonima.

8 2 9 . Je li jezični znak uvijek jedna riječ? DA - NE Objasni!

8 3 0 . Iz teksta izdvoji nepunoznačnice: Eto divan spomenik svakomu junaku duha. Divna li spomenika, reći će netko.

Koliko ima leksema u tom tekstu? 128

-----

8 3 1 . Kojoj vrsti arhaizama pripada leksem cesar? 8 3 2 . Pripadaju li svi štokavizmi automatski standardnom jeziku? 8 3 3 . Napiši sinonim ponuđenom leksemu. a) plav -

c) godina -

_____

b) autor -

d) crn -

8 3 4 . Odredi historizme (h) a) horugva b) vlastelin c) lipost

_____

------

arhaizme (a).

__

__

d) vreteno e) jur

---

__ _ _

---

835. Iz Gundulićevih stihova izdvoji antonimske parove. Kolo sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje. Sad vrh sablje kruna visi, sad vrh krune sablja pada, sad na carstvo rob se uzvisi, a tko car bi, rob je sada.

8 3 6 . Kojem leksiku pripadaju zastarjelice

pomodnice?

83 7 . S obzirom na područnu raslojenost jezika, koji leksemi zauzimaju najmanje područje? 8 3 8 . Kojem stilu hrvatskog standardnog j ezika pripadaju ovi tekstovi: U vezi s dopisom od dana 8 . ožujka 1 996. godine, molimo gore navedeni naslov da se javi u Mihanovićevu ulicu 3 u Zagrebu.

Svitalo je kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor. Dvadeset i tri godine nije ga za­ pravo i bilo u ovom zakutku, a znao je još uvij ek sve kako dolazi : i truli slinavi kro­ vovi i jabuka fratarskog tornja„.

1 29

8 3 9 . Koja od ovih rij eči nije eponim? a) baraba

c) petrarkizam

b) pončo

d) nikotin

8 4 0 . Značenj ske posuđenice proširuju temeljno značenje hrvatskih leksema.

DA

-

NE

84 l . Utvrdi iz kojega su jezika posuđene rij eči: pašticada pašteta pasoš patlidžan pat Koju je rij eč moguće zamij eniti hrvatskom riječju? Zašto za ostale riječi nemamo zamjene?

______

-------

842 . Tuđice su riječi:

a) koje pišemo izvorno kao u j eziku iz kojega potječu, b) koje se ni poslije prilagodbe ne uklapaju potpuno u hrvatski standardni j ezik, c) riječi koje su stranog podrijetla, ali

su

se potpuno prilagodile hrvatskom standardnom jeziku.

8 4 3 . Koji je sinonim za jezični purizam?

8 4 4 . U hrvatskoj antroponimiji razlikujemo tri vrste imena: a)

�� ���

b)

�� ��

c)

------

8 4 5 . Kojoj vrsti toponima pripadaju ova imena? a) Hrvatska Kostajnica b) Gvozd c) Solin d) Medvednica 1 30

8 4 6 . Č etiri su najčešća izvora hrvatskih prezimena. Nabroji ih i razvrstaj prema njima ova prezimena. Franjić, Bosanac, Živković, Kovač, Kuharić, Marinković, Klepo izvor

prezimena

84 7. Ispiši metafore iz stiha. Život si moj posuo ružama da trnje sakriješ.

U kakvom su leksičko-semantičkom odnosu te metafore?

Možemo li im taj odnos pripisati i izvan ovog stiha?

____

Kako ih onda zovemo? 84 8 . Jesu li knjiški leksemi dijelom rezultat purističkih nastojanj a starih hrvatskih leksikogra­ fa? 849 . Ističu li se posuđenice u pismu drugom vrstom slova?

______

8 5 0 . Koja je vrsta posuđenica paralelna s etnografskim dijalektizmima?

8 5 1 . Nabroji vrste dijalektizama.

8 5 2 . Opiši pravopisnu prilagodbu riječi docent (prema njem. Dozent).

131

8 5 3 . Zaokruži oksimoron. c) Znam da ništa ne znam.

a) Sit gladnu ne vjeruje. b) To je strašno dobro.

8 5 4 . Što je karakteristično za znanstveni stil? a) kategorija individualnosti i osobnog iskaza b) koriste se termini, stručni nazivi c) često je humorističan d) pokriva svakodnevnu komunikaciju 8 5 5 . Napiši j ezike prema nj ihovom nazivu posuđenica u hrvatskom j eziku. grecizmi

-------

polonizmi galicizmi

______

______

bohemizmi

------

hu ngari z mi

__ ____ __

hispanizmi

________

8 5 6 . Ove riječi izvedenice su od ojkonima. Kako se zovu? a) požeški b) Vukovarac c) zadarski 8 5 7 . Mogu li kajkavizmi postati dio standardnoga jezika? 8 5 8 . Kako zovemo podcrtane lekseme? Brane koje brane (brane srušit ću sve)

Koja su vrsta? 8 5 9 . Nabroji ogranke leksikologije?

1 32

____

8 6 0 . Zaokruži riječi koje mogu imati sinonime. a) sarce

b) škuda

d) horugva

e) kubura

c) b arun

Obj asni zašto j edne mogu, a druge ne mogu.

8 6 1 . Zaokruži leksikaliziranu ili okamenjenu metaforu: a) Bio je lav u borbi. b) Ona j e prava mimoza. c) Bolj elo ga je nepce. 862 . Navedi denotativno i konotativno značenje leksema pokisnuti. denotativno konotativno 8 6 3 . Odredi bliskoznačne (b) i istoznačne (i) sinonime: a) dodir - kontakt

__

b ) tiskara - štamparija c) otac - pape

__

__

d) objed - ručak

__

864. Označi vrstu ovih antonima (prema podrijetlu): a) blizu - daleko

___________

b ) pošten - nepošten c) dobar - zao

________

_

-----

d) vruć - hladan

__________ _

8 6 5 . Odredi vrstu ovih homonima (prema podrijetlu): a) polj ski (polje) - poljski (Poljska) b) kos (ptica) - kos (prid.) c) bar (mjera) - bar (kafić) 1 33

8 6 6 . Napiši norme koje čine opću standardnojezičnu normu.

8 6 7 . Leksiku na prij elazu (granica između aktivnog a) zastarj elice,

d) oživlj enice,

b) pomodnice,

e) novotvorenice,

c) nekrotizmi,

f) historizmi.

pasivnog) pripadaju:

8 6 8 . Koje j e najčešće hrvatsko prezime? 8 6 9 . Hrvatsko jezično područje dijeli se na tri narj ečja po kriteriju upitne zamj enice: a) qui,

c) quae,

b) quid,

d) quod.

870. Označi kojoj vrsti pripadaju ovi dijalektizmi (s obzirom na razlike prema standardu). a) peharček b) kaj c) lip

------

��������-

_______________

87 1 . Koja od ovih riječi nije egzotizam? a) ananas

c) rupija

b) šerif

d) nikotin

8 7 2 . Koje od ovih posuđenica ne možemo potpuno i uvijek zamijeniti hrvatskom riječju? a) portret

d) dozvoliti

b) autor

e) muzika

c) supa 8 7 3 . Kojem području leksikologij e pripadaju egzonimi?

1 34

8 7 4 . Zaokruži onomastičke historizme. a) Jakin

d) Beč

b) Atena

e) Mleci

c) Solun 8 7 5 . Odredi vrstu homonima. a) luk - luk b) lađa (auto) - Lađa

_________

c) pravo - pravo d) grad - grad 8 7 6 . Razvrstaj ove lekseme pasivnog leksika s obzirom na razloge zastarijevanj a. a) žezlo b) sfoieg c) plavca d) pramalitje 877. Jezični purizam „ne izbacuj e " ove vrste posuđenica: a) tuđice,

c) eponime,

b) egzotizme,

d) turcizme.

8 7 8 . Kojoj vrsti arhaizama pripada leksem sfoieg?

8 7 9 . Potraži u Rječniku stranih riječi definiciju ovih pojmova i zaključi koji je eponim. groš, gril , katastrofa, makadam, ekran 8 8 0 . Odredi denotativno leksem

konotativno značenje leksemima. denotativno

konotativno

obraz ovca riba

1 35

8 8 1 . Iz niza riječi odredi hiperonim i njegove kohiponime. žito, žuna, živac , životinj a, žir, žigice, žirafa hipernonim

_____________

kohiponimi 8 8 2 . Imenice rijeka i Rijeka su: a) hipokoristici,

c) hologrami,

b) homo foni,

d) homografi .

8 8 3 . Napiši traženu vrstu leksema. a) brod - čamac

hiperonim

b) knj ižnica

sinonim

c) sinj - modar

sinonim

_______

________

________

8 8 4 . Odredi točnost i netočnost tvrdnje. a) Označitelj ili izraz znaka, materijalna j e strana znaka koja se u govoru ostvaruj e kao utvrđeni niz fonema, a u pisanju kao niz grafema. b) Sadržaj jezičnoga znaka zove se i označenik. c) Po

stupnju

višeznačnice.

određenosti

DA - NE

DA - NE

svoga značenja riječi

se

dijele

na j ednoznačnice

DA - NE

8 8 5 . Kako nazivamo istaknuti leksem s obzirom na postanak prenesenog značenja? Marko je dugo bio na čelu te tvrtke.

8 8 6 . Zaokruži par koj i nije antonimski. a) od - do

b) straga - odzada

c) iza - ispred

8 8 7 . U sinonimski par mogu ući i riječ iz standardnog jezika i dijalektalna riječ. 8 8 8 . Homonimija je pojava kad se u jeziku: a) izj ednače značenja dvaju leksema različitih izraza, b) izjednače izrazi dvaju leksema različitih značenj a, c) izjednače izrazi i značenj a dvaju različitih leksema. 1 36

DA - NE

8 8 9 . Zaokruži tvorbeni antonim. b) istina - laž

a) istina - neistina

c) dječak - djevojčica

8 9 0 . Odredi vrstu općeg značenj a leksema kuća u ovim rečenicama. a) Cijela je kuća izgrađena od kamena.

________

b) Naša je kuća složna. Kako zovemo tu vrstu prenesenog značenja?

______

8 9 l . Obj asni razliku osnovnog i prvotnog (ishodišnog) značenja na leksemu brod.

8 9 2 . Navedi vrste stilističkog značenja.

8 9 3 . Nabroji grane onomastike.

8 9 4 . Zaokruži

punoznačnice.

a) čestice

b) imenice

c) glagoli

d) uzvici

e) pridj evi

t) prij edlozi

8 9 5 . Odredi metonimiju i metaforu. a) Krleža je imao oštro pero. b) Njezin pogled ga je ranio. c) Taj konj je bio pravi labud.

__ _ ____

_______

______

8 9 6 . S obzirom na podudaranje opsega sadržaja sinonimi mogu biti:

137

8 9 7 . Zaokruži binarni antonimski par. c) div - patuljak

b) rano - kasno

a) muško - žensko

8 9 8 . Navedi jedan primjer za oksimoron.

8 9 9 . Odredi homofone i homografe. a) višnja - Višnja

________

b) grad - grad c) plaviti - plaviti 9 0 0 . Odredi j ednoznačnice panorama pamtlj iv

višeznačnice. Pogledaj

u

rj ečnike.

______________

-----­

padobranac paprenj ača 90 1 . Semantika

-------

______________

proučava

902 . Konotativno je značenje neutralno značenje, ono j e izravno i obavij esno. 9 0 3 . Odredi denotativno leksem

konotativno značenje leksemima. denotativno

konotativno

kuga gnjida labud

9 04 . Napiši sinonime i antonime ovim riječima. leksem djevojka j ednina hladno

138

sinonim

antonim

DA - NE

905 . Dva leksema čiji se izrazi podudaraju, ali imaju različite sadržaje zovu se: a) antonimi,

c) sinonimi.

b) homonimi,

9 0 6 . Odredi vrstu ovih arhaizama.

(1. Gundulić, Suze sina razmetnoga, Dubravka) mješte ((u)mjesto) muka (brašno)

___________ _

stražnik (stražar) suhor (suhoća)

_________ _

--------�

-------

voljan (slobodan) j edovito (otrovno)

________ __

__________ _

9 0 7 . Zaokruži sadržajni arhaizam. a) tmast (taman)

c) nemoć (bolest)

b) tojaga (toljaga)

d) zatiok (zatiljak)

9 0 8 . Leksemi zastarijevaju zbog dvaju čimbenika. To su:

909 . Kojem funkcionalnom stilu hrvatskog jezika pripadaju ove rečenice? S obzirom na priložene dokumente u dosjeu 8/ 1 996, odbij amo gore navedeni naslov. Svi dokumenti bit će vraćeni u propisanom roku.

Uzdužni presjek kroz traheju ispunjenu tilama - vidi se povezanost tile s njezinom izvornom stanicom.

9 1 0 . Morfološki

fonološki prilagodi ove strane riječi hrvatskom jeziku.

fixieren to step rancho cognac 1 39

9 1 1 . Eponimi su: a) posuđenice koje se nisu morfološki prilagodile hrvatskom j eziku, b) posuđenice koje su opći pojmovi nastali od vlastitog imena, c) leksemi koji označavaju specifičnost nekog naroda, d) riječi koje imaju isti izraz, a različit sadržaj .

Tvorba riječi 9 1 2 . Odredi način tvorbe ovim riječima. krojač potporučnik najbolj i uzglavlje cjevovod

913. S obzirom na motiviranost, odredi vrstu tvorenica nastalih: a) sufiksalnom tvorbom b) slaganj em

-------�

______ _________ _

c) prefiksalno-sufiksalnom

tvorbom

_ __ _____

9 1 4 . Koje su od ovih riječi tvorbene (zaokruži točne)? a) blatina (vrsta grožđa)

d) bistrica (vrsta šlj ive)

b) crvenac (vrsta luka)

e) blatan (pridj ev)

c) bistrica (voda)

9 1 5 . Š to je pogrešno u tvorenici srednjeeuropski? 9 1 6 . Zaokruži tvorbene nastavke za tvorbu priloga. -aš

-ke

-nj i

9 1 7. Riječ pravopisni je: a) složenica, b) izvedenica. 140

-an

-ast

-ki

-imice

-ba

9 1 8 . Navedi samo dva tvorbena nastavka koja imaju isto značenje kao sufiks -ac.

Kako zovemo tu pojavu? Koje je značenje tih sufikasa?

9 1 9 . Kojom su tvorbom nastale složenice: a) ribolov b) tamnoplav c) književnoteorij ski

9 2 0 . Koliko naglasaka imaju: a) složenice

_ _______

b) polusloženice c) sraslice

______

________

92 1 . Mogu li posuđenice biti tvorbena osnova?

DA

-

NE

9 2 2 . S obzirom na motiviranost tvorenica, odredi kojoj vrsti pripadaju. a) j ednorog

_________

b) glagoljaš

__ ______

c) velesaj amski d) velesaj am

________

________

9 2 3 . Podudaraju li se potpuno tvorbeno i leksičko značenje?

____

924 . Zaokruži sufikse koji imaju značenje obilja i opskrbljenosti čime. -ast

-iv

-ičan

-lj iv

-an

-at

-cat

-it

-evit

925 . Razvrstaj ove lekseme po tvorbenim porodicama i prema motiviranosti. pamjača, pamjačin, parničenje, parnički , parnica, parni , para, parica, parničarov, parničarka, parničiti se, parobrod nemotivirani leksem

motivirani leksemi

1.

2. 141

9 2 6 . Riječ vodogrijački je: a) izvedenica, b) složenica.

9 2 7 . Odredi tvorbene (t.) i netvorbene (nt.) riječi. bakalar

plakaonica

bakalarski

bakar

pčela

tvor

tvorben

plakati

__

__

9 2 8 . Ponuđene sufikse upiši u tablicu. -anje

-ice

-evan

-ki

-ač

-an

imenice pridj evi prilozi

9 2 9 . Ponuđene lekseme upiši u tablicu. nadlaktica, oslijepiti, bezimen, krilat, kuhača, bezemlj aš, olako, namočiti, slijepiti, pra­ djed, prijateljstvo, ludovati, prevelik, cvj ećar prefiksalna

sufiksalna

prefiksalno-sufiksalna

9 3 0 . Razvrstaj imenice po tvorbenim porodicama. plah, plahost, plahta, plahtica, plahovit, plahovati, plahtin, plahovitost, plahovanje, plahtetina nemotivirani leksem

142

motivirani leksemi

9 3 1 . Jedna imenica ne pripada nizu. Objasni. kava, kavij ar, kavotočj e , kavomat, kavin, kavica

9 3 2 . S obzirom na motiviranost tvorenica, odredi kojoj vrsti ove pripadaju: križarski nobelovac debelokožac udavača

9 3 3 . Koliko tvorbenih šavova imaju ove riječi? udesno podvodan simfoničar parobrod

9 3 4 . Kojoj vrsti tvorenica pripada riječ s/adopek?

Kako se zove vrsta tvorbe kojom je ta riječ nastala?

9 3 5 . Odredi tvorbene i netvorbene riječi. hlad trešnja

(glagolska

imenica)

_______ _

ovčar kuća

9 3 6 . Odredi vrstu podcrtanih riječi (riječi u zagradama služe za pomoć pri određivanju). časno (djelovati), lakše (pričati), brže (dotrčati), luđački (raditi)

Od koje su vrste riječi nastale?

-------­

Kako zovemo taj tvorbeni način? 1 43

9 3 7 . Š to je tvorbeni šav?

9 3 8 . Podudara li se tvorbeni šav s morfemskom granicom?

____ _

9 3 9 . Koji j e najplodniji način tvorbe glagola? Koj i je najplodnij i način tvorbe imenica?

-------�

9 4 0 . Kojim su tvorbenim načinom dobivene ove riječi. mirnodopski

_____ _

brodovlasnik

------

dokolj enica

_ ______

94 1 . Koji od nabrojenih sufikasa za tvorbu etnika nema istu vrij ednost kao ostala tri? a) -ac

b) -anac

c) -lija

d) -anin

Zašto? Kratko obj asni.

942 . Navedi dva sufiksa za tvorbu etnika (muški rod).

943 . Kojim su tvorbenim načinom nastali ovi pridj evi. kozj i

__________________

prebogat nevj ešt

_ _______________

_ ________________

944 . Mogu li u tvorbi rij eči nastati glagoli od glagola?

_________

94 5 . Kako se zove sufiksalna tvorba u ovim primj erima: obećati - obećavati klizati - kliznuti

-------�

kucati - kucnuti

-------�

pasti - padati 144

-------

___________

946 . Tvorbena osnova isto je što i korijen leksema.

DA

-

NE

94 7 . S obzirom na tvorbenu porodicu zaokruži riječ koja ne pripada nizu. plakati, plakat, plačlj iv, plačlj ivko, plakaonica, plakanj e Objasni u čemu j e razlika.

_____________________

94 8 . Koji sufiks daje pridjevu značenje sličnosti? a) -iv

b) -ski

c) -ast

d) -nat

949 . Odredi način tvorbe: mravinj ak

------

potpredsj ednik podvodan

________

__________

9 5 0 . Riječ pravobraniteljski je:

a) izvedenica b) složenica,

a riječ pravobranitelj je:

a) izvedenica b) složenica.

95 1 . Mogu li pravim tvorbenim načinima nastati i prij edlozi?

____ _

9 5 2 . Koji od sufikasa ne može tvoriti mislene ili apstraktne imenice: a) -ost

b) -stvo

c) -oća

d) -ana

e) -ma

d) -ota

9 5 3 . Razvrstaj značenj ske skupine imeničkih tvorenica koje znače osobu (m. , ž., m./ž.). a) plesačica

b) lutalica

c) nogometaš

d) trčkaralo

e) plavuša

f) krivac

____

____

9 5 4 . Zaokruži parove leksema koji ne stoje u tvorbenoj vezi. a) kuća, okućnica

b) grom, gromada

c) star, prastar

d) okupacija, okupati

e) čajna, očajna

f) devet, devetnica 1 45

9 5 5 . Mogu li se tvoriti glagoli od usklika?

_____

Navedi dva primjera.

Povijest jezika 9 5 6 . Koji od ovih jezikoslovaca nij e bio urednikom Akademijina Rječnika? a) Đuro Daničić

e) Slavko Pavešić

b) Pero Budmani

f) Matija Valjavec

c) Tomo Maretić

g) Stjepan Musulin

d) lvan Broz 9 5 7 . Tko je bio urednik Hrvatske enciklopedije od 1 940. do 1 945 .?

9 5 8. Navedi dva autora jezičnih savjetnika napisanih u 20. stoljeću.

9 5 9 . Č asopis Jezik počinje izlaziti: a) 1 9 5 0 . ,

b) 1 95 2 „

c ) 1 96 0 . ,

d ) 1 96 7 .

960. Zaokruži rječnike koji su nastali u 1 8. stoljeću: a) Njemačko-i/irski slovar Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića b) Dizionario Ardelija Della Belle c) Gazophylacium lvana Belostenca d) Njemačko-hrvatski rječnik Bogoslava Šuleka 9 6 1 . Prvi hrvatski slikovni rječnik jest: a) Calepinus trium linguarum,

c) lnstitutionum linguae illyricae,

b) Liber de simplicibus,

d) Grammatica latino-illyrica.

9 6 2 . Tko od nabrojenih jezikoslovaca nije sudjelovao u pisanju pravopisa:

146

a) Milan Moguš,

c) Dragutin Boranić,

b) Ivan Broz,

d) Stjepko Težak.

9 6 3 . Tko je autor prvog priručnog jednojezičnog rječnika hrvatskog jezika?

964. Koji rječnik nij e nastao u 1 8. stolj eću? a) A. Della Bella, Dizionario

c) F. Sušnik, A. Jambrešić, Lexicon latinum

b) I. Belostenec, Gazophylacium

d) F. Vrančić, Dictionarium

9 6 5 . Nabroji pet hrvatskih pravopisaca u 20. st.

9 6 6 . Spoj i autora s njegovim rječnikom (npr. 8f): 1 ) Ardelio Della Bella

a) Dizionario italiano, latino, illyrico

2 ) !van Belostenec

b) Blago jezika slovinskoga

3 ) Juraj Habdelić

c) Dikcionar

4) Jakov Mikalja

d) Gazophylacium

Rješenja: 967 . Navedi dvije gramatike hrvatskoga jezika nastale od 1 950. do 1 990. godine.

96 8 . Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika potpisana je: a) 1 95 7 . ,

c ) 1 96 7 . ,

b) 1 964 . ,

d ) 1 97 0 .

969. Zaokruži rječnik koji je nastao u 1 9. stoljeću. a) Blago jezika slovinskoga Jakova Mikalj e b) Hrvatsko-talijansko-latinski rječnik Joakima Stullij a c) Dikcionar ili reči slovenske Jurja Habdelića d) Gazofilacij Ivana Belostenca

Leksikografija 970. Kako se zove rječnik u kojem su natuknice složene abecednim redom zdesna nalijevo?

1 47

9 7 1 . Nabroji vrste odrednica u leksikografskoj j edinici.

Odredi sastavne dij elove leksikografske j edinice.

fokolada im. ž. r. (meks. šp. chocolate) knjiž. jez. ekspr. poslastica, obično u pločama, od kakaove mase i raznih dodataka 2. napitak od čokolade 3 . žarg. fam. onaj koji je sladak, drag, mio 9 7 2 . Ove riječi napiši u kanonskom obliku: dolazim pri

-----

________

prstima

lj estvama lij epa

_____

______

______

Koja od ovih rij eči ne može biti natuknica? a) rj ečica

b) pilana

c) stepski

d) nalij em

Zašto? 9 7 3 . Zaokruži rij eči koje ne mogu biti natuknice ovako kako su napisane: mjestašce, gledajući, ribariti, kod, dobra (prid.), nebom, igrači 9 7 4 . Zaokruži netočnu tvrdnju. a) Enciklopedijski se rj ečnici po opsegu dijele na enciklopedij e i leksikone. b) Jezični se rječnici dij ele na općejezične i specijalne. c) Po opsegu se jezični riječnici dijele na terminološke i priručne. d) Po broju j ezika rječnici mogu biti j ednojezični, dvojezični itd. 9 7 5 . Na ovoj natuknici odredi sastavne dijelove leksikografske jedinice.

objed im. m. r., glavni obrok u danu, po običaju u sredini dana; ručak 9 7 6 . Na ovoj natuknici odredi sastavne dijelove leksikografske jedinice.

koplje im. s. r., 1 . pov. etn . dugo i zašiljeno oružj e za borbu ili lov kojim se bode udarom ili bacanj em, 2. sport. disciplina lake atletike, 3 . motka, stijeg za zastavu 148

9 7 7 . Koji od ovih leksema mogu biti natuknice ili leme. a) ali

b) ustima

c) ljubav

d) dođi

e) lij ep 9 7 8 . Kako zovemo oblik u kojem leksem kao lema ulazi u rječnik?

9 7 9 . Odredi dijelove ove leksikografske jedinice.

aorist grč (aoristos - neomeđen, bez roka) gram. prošlo svršeno vrijeme .

9 8 0 . Akademijin Rječnik ima a) 200 000 b) 250 000 c) 300 000 d) 350 000 natuknica?

9 8 1 . Nabroji sastavne dijelove leksikografske jedinice:

Frazeologija 9 8 2 . Je li ispravno zamjenjivati posuđenice u frazemima?

DA - NE

9 8 3 . Kako zovemo ovu vrstu frazema: A on oko nj ega cici-mici.

Imaju li te sastavnice leksičko značenje?

___

9 8 4 . Frazemske inačice razlikuju se: a) u jednoj sastavnici,

c) u svim sastavnicama.

b) u dvjema sastavnicama, 1 49

9 8 5 . Frazeme iz stranih jezika treba: a) prevoditi doslovno, b) zamijeniti jednakovrijednim frazemom, c) ostaviti u originalu.

986.

Ispiši frazeme. Nakon svega ipak je došao na zelenu granu. No, sve će ga to mož.da stajati glave jer mu je sve palo s neba A zna se, tko visoko leti nisko pada I onda će mu žena popiti krv na slamku.

9 8 7 . Pronađi u tekstu iz prethodnog zadatka dva antonimij ska para u frazemima i objasni ih. antonimij ski parovi

a) po podrijetlu

__________

b) po naravi značenj ske opreke

______

9 8 8 . Podcrtaj frazeme i odredi im sintaktičku funkciju. a) Držala se kao pokisla kokoš.

-------

b) Takav posao je kula od karata.

-------

c) Glava u torbi njegov je životni stil.

___________

9 8 9 . Napiši jedan frazem kojemu je temeljni leksem vjetar.

9 9 0 . Kako se zove istaknuti slijed leksema? To objesi mačku o rep.

Koja je sintaktička funkcija toga slijeda leksema?

99 1 . Napiši frazemsku inačicu za frazem bio je hladan kao kamen.

150

9 9 2 . Izgledao je kao da su mu sve lađe potonule. Koja je sintaktička funkcija frazema u rečenici?

��������-

9 9 3 . Napiši jedan frazem kojemu je temeljni leksem noga.

994 . Napiši jedan frazem kojemu je temeljni leksem glava.

9 9 5 . Ispiši frazeme iz teksta. Tko rano rani, dvije sreće grabi. Ustanem rano, prebacim grablje preko ramena i put pod noge. Šutnem put da mi ne smeta i počnem grabljati. - Š to to radiš, čovječe? - upita me zbunjeno prolaznik. Pa vidiš da grabljam dvije sreće ! - Sreća se grabi, a ne grablj a - pouči me prolaznik. Sutra ću uraniti i srušiti onaj grab pred kućom.

Napiši rečenice koje pokazuju da ranoranilac ne zna za semantički frazemski uvjet.

9 9 6 . Frazeme iz prethodnog zadatka rasporedi po sintaktičkom ustroj stvu.

(podjela)

(frazem)

997. Objasni postoji li tvorbena veza (grabi - grablja i grabi - grab) na zabuni iz teksta u pretho­ dnom zadatku.

9 9 8 . Zaokruži frazem biblijskog podrijetla. a) Gordijev čvor

b) Judin poljubac

c) prijeći Rubikon

d) Kolumbovo jaje 151

9 9 9 . Napiši frazemski antonim frazema živjeti na visokoj nozi.

1 00 0 . Može li frazem imati više značenja?

DA

-

NE

1 00 1 . Pokušaj prevesti ove frazeme. Morgenstund hat Gold

nn

Mlllld

The early bircl catches the worm. You get what you pay for. Man soll Perlen nicht vor die Zane werfen.

152

������

RJEŠENJA

I . RAZRED Povijest jezika 1 . b) 2 . glagolj icom 3 . c) 4 . j ednoga 5 . čakavskim

Fonetika i fonologija 6 . b)

lingvistika

7. c f h 8 . a) otvornike (vokale, samoglasnike) b) zatvornike (konsonante, suglasnike) 9. p b m 1 0 . st, št, zd, žd 1 1 . npr. liti - šiti - miti - biti kovač - kotač tom - mom 1 2 . Artikulacijska-akustička svojstva glasova. 1 3 . Funkcionalna svojstva glasova. 1 4 . Govorni ostvaraj fonema. 1 5 . dar, snivati, voda, hajka, spavačica, iskopavati 1 6 . a) prednaglasnice (proklitike/prislonjenice) b) zanaglasnice 1 7 . rapski

z+ b

=

( enklitike/naslonjenice) bh

svjedodžba

b+ z

lašca

=

z+ b

nadčovj ek

=

zz

=

zb

bh

z+ b

odstupanj e

1 8 . Anci sj enki naj ednostavnij e 155

1 9 . a) gubljenje suglasnika b) zvučno jednačenje i gubljenje suglasnika c) mjesno j ednačenje d) mjesno jednačenje

20. (IIJaika)

(traipvai) -

2 1 . mjestom, tj . položaj em u govornom lancu 2 2 . c) 2 3 . velari (zadnjonepčani) 2 4 . o brzini i jačini treperenja glasnica 2 5 . a) zvonačnike (sonante) b) šumnike (konsonante)

2 6 . riječi bez svog naglaska 2 7 . a) himba b) stranputica c) prehrambeni d) izvanblokovski - jednačenje po mjestu tvorbe

2 8 . Prodor hrvatskih jezičnih sredstava u staroslavenski jezik. 29. 1 3 3 0 . kosinj ska, senj ska i riječka 3 1 . pravogovor/ortoepija 3 2 . fonetika 3 3 . imaju 3 4 . c), e) 3 5 . stid . . .

put, žut, ljut

3 6 . piti, razilmjeti, lov, rješenje, zagovarati 3 7 . ne mogu 3 8 . a) iskopati

z+ b

=

b) podčiniti z + b

=

c) kopca

=

z+ b

d) odstupiti z + b

=

bb zb odstupanje bb zb odstupanje

3 9 . a) jotacija (i epentetsko 1) b) ispadanje suglasnka i nepostojano a c) jednačenje po mjestu tvorbe 156

4 0 . Lij epši, uzanj , spasioc, Biće, 4 1 . a) 42 . b) 4 3 . b) 44. d) 4 5 . c) 4 6 . glas p ; ostali su zvonki, a glas p j e bezvučan 4 7 . braća, lišće, telad 4 8 . strmiji 4 9 . b , z , g , dž ,

-

5 0 . a) naglasnice (toničke) b) nenaglasnice (atoničke, klitike)

5 1 . dvousnenici 5 2 . a ) "' ,

b) ",

c) ' ,

d) ,

5 3 . crv, čokolada, kip, glagoljica, zaokrllžiti, napisati 5 4 . b , đ, z 5 5 . č, ć , đ, dž, š, ž 5 6 . a), b), e), t) 5 7 . b), d) 5 8 . b), c), d), f) 5 9 . a), b) 6 0 . a), c), t) 6 1 . d), e), g) 6 2 . silazni 63 . epenteza 6 4 . c , č, ć , dž , đ 6 5 . usneni - labijalni; prednjojezični - dentalni; drhtavi - vibranti; tjesnačni zadnjojezični - velarni

frikativi;

6 6 . zadnj em 6 7 . nenaglašenu I zanaglasnu 6 8 . povjerenje, kuk:Uruz, prst, rep 6 9 . palatalizacija 157

j otacij a nepostoj . a , j ednač. p o zvučnosti sibilariz. promidžba

7 0 . pregrađivati udžbenik

luđak

čađa

džem

priređen 7 1 . ćekić, cvj etaća, ćep, ispeči, izreči 7 2 . pretpostavka

isticati

predživotni

ispleten

nadmorski

najjužnij i

besmislen

bezrazložan

7 3 . Bela Č etvrti Sveti Petar u Š umi Ulica bana Mažuranića velebitska bura hrvatski ovčar (vrsta psa) 7 4 . NE 7 5 . a) psihološka b) fizička

>

>

fiziološka

fiziološka

>

>

fizička

psihološka

7 6 . a) govorna komunikacij a 7 7 . c ) zalihost 7 8 . a) usnene 7 9 . b)

V,

b) j ezične

f

8 0 . d) b, m

8 1 . a) na praskave, tjesnačne, nosne i drhtave 8 2 . m, n, nj , 1, lj , r, v, j (dovoljna su samo četiri) 8 3 . f, c, h 8 4 . d, z, dž, ž 8 5 . c) m, n, nj 86.

zvučni

b , d, g

bezvučni

p, t, k, s, č, ć, š, f, c, h,

zvonki

m, n, nj , 1, lj , r, v, j

- dovoljna su samo tri glasa 15 8

8 7 . c) s gledišta položaja i rada glasiljki 8 8 . b) Samoglasnici, kao i suglasnici, ne mogu staj ati samostalno. 8 9 . Fonem je najmanji odsj ečak glasovnoga lanca koji ima razlikovnu ulogu. 9 0 . d) 3 1 b) r - samoglasno

9 1 . a) đ

c) dž

d) j

9 2 . Može. 9 3 . b) prozodij a 94 .

težak

ž. r.

težka

teška

z+ b

ulazak

G jd.

ulazka

ulaska

z+ b

=

bb

rezak

ž. r.

rezka

reska

z+ b

=

bb

mrzak

ž. r.

mrzka

mrska

z+ b

=

bb

=

bb

- j ednačenje po zvučnosti - prije j ednačenj e nestalo je nepostojano a 95 .

izmij eniti ispričati izručiti ispričati, istumačiti, iskliznuti

96.

c) predprošli

97.

pet

x

deset

=

istumači ti

izobličiti

iskliznuti

pedeset

devet x deset = devedeset šest x deset = šezdeset 98 .

99.

sk

zk

kopca

pc

bc

žapca

pc

bc

iskočiti

sk

zk

npr. beskrajan

predsjednik - ds - z b predškolski - dš - z b podcijeniti - dc - z b Riječi su ispravno napisane iako se glasovi nisu izjednačili po zvučnosti, jer postoji iznimka u pisanju u slučajevima kada se d nalazi ispred c, č, ć, s, š.

1 00. ščepati - jednačenje po mjestu tvorbe ispustiti - jednačenje po zvučnosti vožnj a - jednačenj e po mjestu tvorbe 1 0 1 . mrasčić - mraščić - jednačenje po zvučnosti, jedn. po mjestu tvorbe isčetkati - iščetkati - jednačenje po zvučnosti, jedn. po mjestu tvorbe bezzvučan - bezvučan - gubljenje udvoj enoga glasa 159

1 02 . naj ači, bezstrujan, izččupati, slobodština 1 0 3 . izobličiti, izmučiti, iščitati, ispomoć, ižvakati 1 04 . s, z, n, h 1 0 5 . d) kmet 1 06 . c) pronositi 1 0 7 . c) iskorištavati 1 0 8 . dug (imenica), dug (pridjev), domovina, dol, raj, bOI, ja, sne (imenica, lopiti, označiti

) griid, dilh, uk­

mn. ,

1 09 . bih, bi, bi, bismo, biste, bi 1 1 O . smo, bismo, li, me 1 1 1 . promj ena, promijeniti, procjena, procij eniti, zvijezda, zvjezdica, bijel, bjelji 1 1 2 . vrijeme, vremena, odrij ešiti, odrješenje, lij ep, ljepota, dij ete, djeteta 1 1 3 . iskorijeniti, iskorjenjivati, pobijediti, pobjeđivati, razrijediti, razrjeđivati, razdijeliti, razdjeljivati 1 1 4 . ljepši, cjevčica, cvj etast, cjelcat, cijeli 1 1 5 . b) bijelokost 1 1 6 . c) cij evaš 1 1 7 . d) gnj ezdo 1 1 8 . c) razdij elj ak 1 1 9 . razriješim, razrij ešiš, razriješi razriješimo, razrij ešite, razriješe

1 20 . b) razrj eđen 1 2 1 . kotač, obuvača, obućar, paroščić, pačići, pamučni, ćuška, doručak 1 22 . zečevi, pečem, junače 1 23 . a) vokalizacija I/o, palatalizacija

b) palatalizacij a c) sibilarizacij a d) j otacij a

1 24 . spavačica - spavaćica kopači - kopaći zgrće - zgrči se

1 2 5 . cvrčati, ružičnj ak, čopor, ćoravac, cvjećarica, gnječiti, pješčanik, pčelinje saće 1 2 6 . a) nepostojano a, jedn. po zvučnosti b) nepostojano a, j edn. po mjestu tvorbe c) nepostojano a, ispadanje glasa d d) nepostojano a, j edn. po zvučnosti 1 60

1 2 7 . a) bože - palatalizacija b) bubrezi - sibilarizacija c) orasi - sibilarizacija 1 2 8 . a) glađu - jotacija b) brži - jotacija c) majci - sibilarizacija d) bješnj i - ije/je, jedn. po mjestu tvorbe 1 2 9 . viđati, đak, iscjeđivati, svjedodžba, narudžba, džez, džem 1 3 0 . pijem, nije, higijena, razbijem 1 3 1 . a) Napiši primijer za jotaciju. 1 3 2 . a) huk - muk - buk - ćuk b) kovač - koljač - kotač - kolač 1 3 3 . j otacij a, a umetnuto 1 epentetsko 1. 1 34.

enklitike

proklitike ne, na

li, mu, je, mi, ih, je, se

1 3 5 . grafem ili slovo. 1 36. - različit ostvaraj istoga fonema uvjetovan mjestom, pozicijom u glasovnom lancu. 1 37.

138.

1 39.

s gledišta načina tvorbe

glasovi

s gledišta položaja i rada glasiljki

s gledišta mjesta tvorbe

b

praskavi

zvučni

usneni

nj

nazalni

zvonki

srednjojezični

g

praskavi

zvučni

zadnj ojezični

s

tjesnačni

bezvučni

prednjojezični

zvučni

usneni

g, z, ž

b, m

naglasnice

nosni (nazalni) m, nj

nenaglasnice

čuva, zemlja, tragove, suton

ne, je, da se

čekao, sklopi, oči 1 40 . a) m

d) n

e ) nj

1 4 1 . savršeno; išta 1 61

1 42 . a) more

b) ulica

1 4 3 . b) Ulicu u kojoj stanuje neki Zvonimir. 1 44 . Proučava stilističke vrijednosti, one koje upućuju na individualne osobitosti izgovora govornika. 145.

-

znanstveni, administrativni, novinarski, književnoumj etnički, razgovorni

1 46 . bosanica ili bosančica 1 4 7 . b) Polj ički statut 1 4 8 . b) Ljetopis popa Dukljanina 1 4 9 . Luci dar 1 50. b) 1 288. 1 5 1 . š, t, c, s, ć 1 5 2 . g, d, b , d, ž 1 5 3 . k, g, h, h 1 5 4 . a) S tim nepoznatim čovjekom j a ne želim razgovarati. b) Smetnja, buka u priopćajnom kanalu. c) Na temelju prethodnog znanj a i konteksta. d) Zalihost ili redundancija. 1 5 5 . b) 1 5 6 . hrvatski standardni j ezik 1 5 7 . c) 1 5 8. pismom, gestama, mimikom, vizualnim i akustičkim znakovima. 1 5 9 . Imaju razlikovnu ulogu, utječu na promjene značenja riječi. 1 60 . stilističku 1 6 1 . a) četiri b) HRPA, RAME c) h {r, p, a) 1 62 . a) ko, niko, niko b) pjesnička sloboda 1 63 . a) 1 64 . a), d) 1 6 5 . a) Npr. : Josip Silić: Hrvatski jezik 1 b) č, ć; smj enjivanj e ije-je-e-i (glasovne promjene) c) Babić-Finka-Moguš: Hrvatski pravopis 1 62

1 66 . a) hrvatski standardni jezik b) (raz)govomi c) kajkavsko narječje d) čakavsko narječje e) žargon (šatrovački govor) 1 6 7 . c) 1 6 8 . a) ž, b

c) g, d

b) b, d

d) d, b, k

1 69 . a) n, d, z, n

c) 1, z

b) t

d) s, t, s, t

1 70 . a) Č ini dobro i meći u more, neće potonuti. b) Č ega se čovjek najviše boji, to će mu najprije do glave doći. c) Koji se kamen često premeće, neće mahovinom obrasti. d) Mačka se u vreći ne kupuje. e) Tko se rado tuče, batina izvuče. f) Tko čini račun bez krčmara, čini ga dva puta. 1 7 1 . b) 1 72 . a) huče

b)

niču

c)

klikću

d) kliče

e)

hukće

1 7 3 . c) 1 74 . a) gradski b) podcijeniti

c) odčepiti

d) odšteta

1 7 S . a) stolić

b) kamenčiće

c) stvarčice

d) gradić

1 7 6 . a) crtač

b) crtački

c) crtaći

d) crtače

e) odčušnuti

e) crtačev

f) crtačičin

1 7 7 . a) pečem, pečenjar, pećnica, ispeći b) slj epoća, sljepoočnica, naočale c) paćenik, paćenički, s napaćenošću d) ribički, ribarčić, ribičica e) pričvrstiti, pričvršćujući 1 7 8 . a) prječe

e) podij elit

b) nasmij eši

f) cij eplj enj e

c) rij ešenosti

g) brj estić

d) podijelit 1 7 9 . a), b) 1 8 0 . a) dcl (dl) b) HV-a

d) dr. e) gđu

c) HTV-u 1 8 1 . lopatica, sir, program 1 63

1 82.

zanaglasnice

prednaglasnice

dok se

ne smrkne

bolj e je

ne može

drvo se

i sam

dok je

s lošim

koj ega je

u koj ega

dobro se

ne pozna

dok se

ne izgubi

1 8 3 . a) ki

d) za

b) pro

e) nj i

c) či

f) pro

1 84 . moć, pUž, sljez, mak, mir, rak, som, sol 1 8 5 . d) 1 8 6 . a) zalijevamo b) osvij etli 1 8 7 . a) podšišati

c) odolij evati d) osvj etlj ivali d) raščupati

b) potpiliti

e) odškrinuti

c) odčepiti

f) obramben

1 8 8 . naglasak 1 8 9 . b) 1 90 . a) novine

b) brat

1 9 1 . a) zašto

b) koliko

1 92 . a) silazna

b) uzlazna

c) što

1 9 3 . b) 1 94 . a) Veselio se, nije plakao. Veselio se nije, plakao. 1 9 5 . a) 1 9 6 . bosanica (bosančica) 1 9 7 . hrvatskog 1 9 8 . Da. 1 99 . a) glagoljica (prijelazan tip s oble na uglatu, hrvatska glagolj ica) b) staroslavenski j ezik hrvatske redakcij e 2 0 0 . čakavsko narječj e 1 64

20 1 . a) dž, lj , nj b) ije 202 . a)

siječem

b) sijeci

c) sječen

2 0 3 . zalijetati se, zalijevati, nasijecati 2 04 . prst, krstarenje, hrvatski, trljati, cvrkutati 2 0 5 . kllt, car, razgovarati, dubina, magla, baka, srce, siince 2 0 6 . točiti - kočiti 2 0 7 . a) snij ezi

c) korij eni

b) brij ezi 2 0 8 . a) kajkavskom b) kajkavskom i čakavskom

d) čakavskom e) štokavskom

c) kaj kavskom 2 0 9 . a) i d) 2 1 O. vrijedan, bezvrijedan, vrednota/vrjednota, vrijednost 2 1 1 . poskočnica, poduzeće, plaćenik, ručica, bočica, čučati, ćorsokak, budućnošću 2 1 2 . Taj čas, kao sama Od sebe, otvorila su se vrata. 2 1 3 . a) r/za/ti, or/kan, se/o/ce, od/mor; or-, -kan, od-; mor 2 1 4 . su, ga, im, se, li 2 1 5 . c) 2 1 6 . a) jotacija, j ednačenje glasova po mjestu tvorbe b) j ednačenj e šumnika po zvučnosti, ispadanje (gubljenje) suglasnika c) nepostojano a, sibilarizacija, jednačenje šumnika po zvučnosti 2 1 7 . a), c) i d) 2 1 8 . a) m, b, p, v, f, f b) da 2 1 9 . ronilaca 2 2 0 . tramvaj , bombon, obrambeni, stranputica 22 1 . a) nepostojano a, jednačenje šumnika po zvučnosti b) nepostojano a, sibilarizacija, ispadanje c) nepostojano a, jednačenje šumnika po zvučnosti 222 . a) nepostojano a, palatalizacij a, jednačenje po mjestu tvorbe b) jotacij a, jednačenje po mjestu tvorbe 2 2 3 . Sviđao mi se, ali � bacio oko na nju. Zove j e često i to mi � jako bolno. 1 65

2 2 4 . b) i c) 22 5 . znanstveni, novinarski, razgovorni, administrativni

književnoumjetnički (beletristički)

2 2 6 . a) glagoljicom b) ćirilicom (bosančicom)

227.

pisanj e

pravopisne norme (ortografske)

izgovor

pravopisne norme (ortografske)

morfologija i sintaksa

gramatičke norme

riječi (leksik)

leksičke norme

uporaba jezičnih sredstava u

stilističke norme

funkcionalnim stilovima standardnoga jezika

2 2 8 . prijelaznim tipom glagolj ice s oble na uglatu 2 2 9 . u 14. stoljeću 2 3 O . čizmaričin, čeznuće, čistačičin, ćušnuti, ćuteći, ćoravčev, ćaćin, čvarkača 2 3 1 . dvosjekli, izvještavati, izmij ešati, odcijediti, rasijecati, vjeroloman, miješalica, kolijevčica 2 3 2 . latinski, latinica 2 3 3 . otvoriti, prividan, boca, kandža, sunčati 2 3 4 . juha, predmet, momak 2 3 5 . a) mladićki,

b) ostale riječi imaju palatalizaciju, a mladićki ispadanje suglasnika

2 3 6 . b) 2 3 7 . a) 2 3 8 . dospijem, ushtijem/ushtj ednem, umijem 2 3 9 . naglasak, pauza, tempo, melodija 2 4 0 . 1 . praščić

2. ruski

3. stamben

24 1 . bdijem, bdim; vrijem, vrim, zrijem, zrem, zrim

242 . N jd. imenice čelo I jd. imenice ćela G jd. imenice ćud 2. i 3 . lice jednine aorista glagola čuti 243 . Lijetanje, lijeganje, nazrijevanje, podlijeganj e 244 . PROKLITIKE: da, ni, u , od, u ENKLITIKE: sam, mi, se, ga, je 1 66

245 . Lekcionar Bemardina Splićanina 2 4 6 . Zgrčim, skačem, zgrćem, skakućem, hučem 24 7 . a) podcijeniti z + b b) potkralj + b

zb - odstupanje

bb

=

c) usprkos z + b

=

=

bb

d) buregdžija b + z

=

zz

24 8 . grožđe - jotacij a, j ednačenje po mjestu tvorbe teški - jednačenje po zvučnosti, nepostojano a cvij eće - j otacij a večerašnji - jednačenje po mjestu tvorbe 2 4 9 . a) kovač, kopač, kotač, koljač . . . b) muk, ćuk, luk; hum . . . 2 5 0 . uljudba, nema glasovne promjene, ostale imaju jednačenje suglasnika po zvučnosti

2 . RAZRED Vrste riječi 2 5 1 . a) genitiv: daske, sebe, blanjotine, stola b) lokativ: kvrgama, mlazu, velikim

:zamasima,

licu, čelu, kosama, sobi, razbacanoj, blanjotini

c) instrumental: njom 2 5 2 . prvu noć nitko nij e mogao m

oka sklopiti od umora ali je već

broj

(redni)

imenica zamj enica glagol glagol veznik imenica glagol prij edlog imenica veznik glagol prilog 1 67

sutradan

prilog

sve

prilog

bilo

glagol

u

prij edlog pridj ev

najbolj em

imenica

redu

2 5 3 . akuzativ: taj , čas, poštovanje genitiv: velikog, ognj išta, ljubavi, beskrajne, svemirske, duše, skvrni, životinj skog, ljudskog, oka

2 5 4 . imenice: stvorenj a, osobine, predaka zamjenice: se pridjevi: čudesno, malom, fizičke, psihičke glagoli: je, ujedine broj evi: prilozi: zapravo, ipak, tako, sve prijedlozi: u veznici: da, i uzvici:

2 5 5 . imenice: ruke, stolu, životom zamjenice: on, mu, njime glagoli: sam, reče, su, igrale pridjevi: nezavisnim, nespoj ive, suhe, grabežlj ive brojevi : prilozi: dobro, tiho, ljubavno, sasvim veznici: dok, i prijedlozi: po, s L A A L L N A 2 5 6 . Stajao sam na molu gladeći kamenog lava po hladnoj grivi. Lav j e bestrasno promatrao more; N D N N N I L N N oči su mu bile dvije kamene loptice rastočene solju. Prema nama je plovio bijeli čamac , L L N N ljuljuškajući se na maestralu. U čamcu je bio samo poštar; polako je veslao prema otoku.

2 5 7 . Sav svoj pelud

_.pridjev, zamjenica, imenica

___

nektar i ticala

imenica, veznik, imenica

sve sam rasula zvijezdama i pticama

_.prilog, glagol, glagol, imen., veznik, imen.

___

imenica, veznik, imenica

zemlji i vjetrovima i sve sam strunula klice

veznik, prilog, glagol, glagol, imenica

da me nema među nama među vama

�prijedlog,

___

da u sebi dišem

veznik, zamjenica, glagol, prijedlog, zamj enica zamjenica

veznik, prijedlog, zamjenica, glagol

2 5 8 . crne šume, debela mora, čudesa, sablazni, teške krivice, nebesa, sponu 1 68

2 5 9 . pridjevi: visoke, strme, čisti, oblačnom, glatke, dočekan, prozračan prilozi: tad, ljupko, lako, tiho veznici: i 2 6 0 . Infinitiv: stvoriti Futur I. : će dreknuti, udariti, prasnuti, hoćeš se smijati Gl. pridj ev radni: htio Perfekt: želio sam Imperativ: govori, prestani biti, uspravi se 2 6 1 . Imperativ: oženi, odgoj i, sprovedi, budi Gl. prilog sadašnji: njišući, drobeći 2 6 2 . njoj - dativ; je - akuzativ; nj om - instrumental; što - nominativ; me - akuzativ; se - akuzativ; mi - dati; ga - akuzativ; moje - nominativ 263 . šest 264. Tik tak Tik tak tik! Ih! Oh! Ah! Oj . Oj Din-don. Din-don. Ha-ha-ha! - onomatopej ski 265 . ispruži, povuče, pogleda

Morf, morfem, osnova i oblik - rješenja 2 6 6 . Točno 2 6 7 . Točno 2 6 8 . Oblici s različitim supletivnim morfima, oblici različitog korijena, ali istog osnovnog značenj a (npr. čovjek - ljudi). 2 6 9 . aloosnove 2 7 O . afiksalni 2 7 1 . Rječotvoma osnova: drvarnica, drven Oblikotvoma osnova: drvo, drvariti 2 7 2 . Hrvatlica, hrvatlski, hrvatlstvo 2 7 3 . orgulj alti, minutažla, realnostl0 2 7 4 . b) 2 7 5 . b) 1 69

2 7 6 . raspušten,

ražvakan

razrađen, raščupan 2 7 7 . sreć/a, oč/ev/0, grad/sk/i, pot/koljen/ic/a 2 7 8 . sm/a

-

N jd. im. ž. r.

vojnič/e red/u

-

V jd. im. m. r.

-

D jd. im. m. r.

polj / ima

I

-

mn

im. sr. r.

.

2 7 9 . pred/ škol/sk/i, kos/a, pjev/ač/0, iz/rad/a, škol/a, glazb/en/0 2 8 0 . a) gramatički, oblikotvomi morfem b) žen/a radnič/e

-

-

N jd. im ž. r.

V jd. im m. r.

dječak/om trešnj /ama

___

-

-

I jd. im. m. r. D, L, I

mn

.

2 8 1 . N jd. im. m. r. 2 8 2 . pret/potop/n/i, is/pre/ skak/a/ti, nad/gled/nik/0 2 8 3 . zanaglasnic / e nezavisnosložen/ih pčelinj ak/0 2 8 4 . a)

2 8 5 . star/ac/0, vrt/0, podl/ost/0, pod/suknj / a 2 8 6 . knj iž/ev/n/ik/0, š/ljiv/ik/0, trnj /ak/0 2 8 7 . sinkretizam (gramatička homonimija) 2 8 8 . sret/n/ik/0, grad/sk/i, knj iž/e/vn/o/teorij / sk/i, brod/ar/0 2 8 9 . pred/sezon/a, riječ/0, djevojc/i, jarbol/0, lav/0, za/pis/0 2 9 0 . jarbol

-

kraljevi Petru

-

mačaka

A jd. im. m. r. -

N

mn

.

im. m. r.

D jd. im. m. r. -

G

mn

.

im. ž. r.

2 9 1 . a) 2 9 2 . više/godi/šnj /i, pret/kaz/iv/ost/0, mlačn/ost/0, krad/lj iv/ac/0 2 9 3 . bod, krad, umir 2 9 4 . bos, kras, umir 2 9 5 . oblikotvomi/flektivni 1 70

morfemi.

im. ž. r.

Imenice - rješenja 296.

imenica

padež

noći

N

ljudstvo

N

oluj e

N

hrpa

N

kola

N

brat

N

zemlj i

L

Brata

A

Hrvata

G

Antikrist

N

zbilj a

N

marksist

N

mraz

N

zanata

G

vjetri

N

Grožnj u

A

povij est

N

vapaj

A

krtica

N

Rasap

N

imenica

padež

2 9 7 . d) Dundeea (dandi) 2 9 8 . a ) bakrorezaca b) izložbi, izložba, izložaba c) sidra, sidara 2 9 9 . nominativ, vokativ 3 0 0 . kopca, nokata/noktiju, kćer, Ines, gospođo Radić 3 0 1 . a) Hrvatskoj , Grčkoj b) Ne 3 02 . c) 3 0 3 . dativu množina

j ednina

3 04 .

svij et, igranje, Ivana, med muški rod

3 05 .

smisao

blizanci, naočale, grablje, Andrijevci, usta ženski rod borba, leđa, ljestve,

srednj i rod more, granje

momčad, braća, radost 3 0 6 . f) 3 0 7 . N, A, V množine 3 0 8 . Indijki 3 0 9 . b) 3 1 O. zato što je u imenici polj -e nastavak, a ne pripada osnovi. 1 71

3 1 1 . c) 3 1 2 . b) 3 1 3 . j ednina: snij eg, snij ega, snij egu, snijeg, snij eže, snijegu, snijegom množina: snjegovi, snjegova, snjegovima, snjegove, snjegovi, snjegovima, snj egovima 3 1 4 . f) 3 1 5 . G jd. hobij a

N mn. hobiji

___

I jd. hobij em

A mn. hobije

3 1 6 . d) 3 1 7 . snj ega 3 1 8 . čovjek, ljudi, ljudi, čovj eka, ljudi 3 1 9 . jednina: leđa, kola, Marko, Marija množina: gaće, Vinkovci, Mirkovci, Bijele stijene, grabulje, usta 320.

m . r. dar, jelen

s. r.

ž. r. lj estve, vrata, noć, kola,

doba, selo, j anj e

maj ka, voj voda 3 2 1 . b) 3 2 2 . starosj edioci, leci/letci, probici/probitci, poznavaoci, znalci, znanci 3 2 3 . spletci, bitci 3 2 4 . žirija, Maneta, Shakespearea, Leopardij a 3 2 5 . akuzativ, kći 3 2 6 . konju, škrče, pogoče/pogodče, plaštu 3 2 7 . kacigi, ligi, Zrinki, algi 3 2 8 . gospođice Lukačić, gospodine Buliću 329. b) 3 3 0 . radija, radiju, radijem 3 3 1 . Imenice koje su naziv za skup bića ili predmeta iste vrste koje se uzimaju kao cjelina 3 3 2 . sinkretizam (gramatička homonimija) 3 3 3 . b), c), e) 3 3 4 . predče, klopotče/klopoče, svetče/sveče, suče 3 3 5 . a) 3 3 6 . izvatci, dohotci 3 3 7 . kabao, mačem, ekspert, dio, žirijem 1 72

3 3 8 . crkava, crkvi, crkva; izložaba, izložbi, izložba; priredaba, priredbi, priredba 3 3 9 . podne, podneva, podnevu, podne, podne, podnevu, podnevom 3 4 0 . zvonca/zvonceta;

drvca/drvceta

3 4 1 . c) 3 4 2 . velikim početnim slovima osim veznika i prij edloga 3 4 3 . b) 344. Padež je morfološka kategorija imenskih riječi koj a pokazuje različite odnose i službe u rečenici. (Izriče se različitim oblicima u deklinaciji.) 345 . ljepota

Glagoli 346. infinitiv: igrati, posuditi, pljačkati, otići povjerovati prezent: ne bude, priđem, hoćeš, si, kaže, nemaš, pomislim, je perfekt: se nastavljala, pitao imperfekt: aorist: stadoh, prepoznaše, odmahnuh, čuh

pluskvamperfekt: se ne bijaše promijenilo futur I . : ć e ostati, neće ostvariti futur II. : kondicional I.: mogao bih, bilo bi, mogao bih kondicional II. : gl. prilog sadašnii: gledajući gl. prilog prošli: imperativ: (ne) daj se 3 4 7 . Poći SV, vidjeti DV, imati NS, zapjevati SV, prepoznati SV, telefonirati DV 3 4 8 . f) padež 3 4 9 . aorist: narastah, iskopah, dignuh/digoh imperfekt: kopah, dizah, čitah, vikah 3 5 0 . a) prelazni,

b) povratni,

c) prelazni,

d) neprelazni,

e) povratni,

f) povratni

3 5 1 . a) Pozvan je na sastanak. b) Učionica je oboj ena. c) Pronađen je vrijedan nakit. (Vrijedan je nakit pronađen.Nrij edan nakit je pronađen.) 3 5 2 . a) povređivati/povrj eđivati, b) prij eđen, c) bresaka, d) sij ecah, e) klubaka, f) zala 1 73

3 5 3 . prezent - je, prska, piri perfekt - učinilo se, se htjelo, mililo se, nij e pala pluskvamperfekt - bij aše sašla, bijaše uhvatila aorist - projuriše, dođoše, usnuše imperfekt - bijaše futur I. - će j ahati futur II. infinitiv - j ašiti imperativ kondicional I. - jurili bi kondicional II. glag. prilog sadašnj i glag. prilog prošli - legnuvši 3 5 4 . infinitiv - povezivat, pasti prezent - piše, piše, grakće, riše, riše perfekt aorist - nabra, dogurah, padoh, stadoh, dadoh se, rekoh, opržiše, pustih imperfekt - sjeđah pluskvamperfekt futur I. sjest neće futur II. imperativ kondicional I. kondicional II. glag. prilog sadašnj i - tražeć glag. prilog prošli 3 5 5 . zagledati - nesvršeni zavikati - svršeni vodati - nesvršeni večerati - dvovidni sjedati - nesvršeni pogledati - nesvršeni povikati - svršeni raskidati - svršeni razgledati - svršeni 3 5 6 . zobljem, jaukah, odoh, iđah 357.

1 74

m. r.

ž. r.

s. r.

vidj eti

vidio

vidj ela

vidj elo

sj esti

sj eo

sj ela

sjelo

plesti

pleo

plela

plelo

smj eti

smio

smj ela

smj elo

3 5 8 . popij

zalij

budi

smij

dolazi

se

dođi

3 5 9 . probij ajući, pjevajući, želeći, dolazeći b) futurski perfekt

3 60 . a) imperativni perfekt 361 .

mišljah, ljubljah, gledao sam, čuvali smo

3 6 2 . b) Biti će nam lijepo. 3 6 3 . infinitiv - reći prezent - pomislim, posluži perfekt - sam znao, su otišli aorist - ne dođoše imperfekt - vikah pluskvamperfekt - ne bih se bio zabrinuo futur I. - vidj et će imperativ - neka odu, daj kondicional I. - budu doplovili 3 64 . a) dolažaše 3 6 5 . sjesti, pobijediti, poznati, oživjeti 3 6 6 . večerati DV, dovršiti SV, kartati NS, umatati NS, pakirati DV, smišlj ati NS, skupiti SV, smljeti SV, gledati NS 3 67 . a) Zamoljen sam da održim predavanje.

c) Djedov sat je pokvaren.

b) Proklet sam. 3 6 8 . Mišljah, kleh, pisah, ljubljah, čuvah, kupovah 3 69 . a) optativni/željni perfekt b) imperativni/zapovj edni perfekt c) futurski perfekt 3 7 0 . a) prelazni

d) prelazni

b) neprelazni

e) neprelazni

c) prelazni

f) prelazni

3 7 1 . a) Ti ćeš raditi do jutra. b) Upotrebljavat ću samo ove stvari. c) Do kraja će biti veselo. naglašeni oblik

372. 3 . l . množine:

biše

nenaglašeni oblik bi

3 7 3 . prezent - je, bježi, govori perfekt - sam pao, je zakucao aorist - skriše, promrmlj ah, se sliše, ostaviše 1 75

imperfekt - razmišlj ah, čitah futur I. - otići će gl. prilog sadašnj i - sjedeć 3 74 . sijući - gl. prilog sadašnji pustošeći - gl. prilog sadašnj i pretvara - prezent izašao je - perfekt pretvara se - prezent 3 7 5 . ležati, odlučivati, misliti, razmišlj ati, zamjenj ivati 3 7 6 . kategorija vida 3 7 7 . može (futurski prezent) 3 7 8 . zdrobljen, zapaljen, zapriječen, napet 3 7 9 . vidila, htj eo, smjeo 3 8 O . podići, brati, peći 3 8 l . zaspati, zasipati 3 8 2 . dvovidnog prezenta gl. biti

glagol. pridjeva radnog

3 8 3 . dolažaše 3 84 . svršeni: poći, prepoznati, uspjeti, oprati nesvršeni: hodati dvovidni: vidj eti, telefonirati, čuti 3 8 5 . ljublj ah 3 8 6 . a) spim, supletivni oblik smijem, smijući žanjem, žanjući driješim, drij ešeći 3 8 7. Postoj e dvojaki oblici: broji, brojimo brojite broj , brojmo, brojte 3 8 8 . prezent, glag. prilog sadašnj i i imperfekt 3 8 9 . dogorjeti, zaletjeti se, nadjeti, primijeniti, primijetiti 3 9 0 . presij ecanje, opredjeljenje, unapređenje, cijenjenje 3 9 l . Imperativ: neka pobij edi neka svladava neka nadigra neka dođe 1 76

3 9 2 . se nije rodio - perfekt izgine - aorist rekoh - aorist rasplakao sam se - perfekt ne proplakah - imperfekt 3 9 3 . koji dolaze samo u 3 . 1. bez subjekta 3 94 . indikativ, imperativ, kondicional, optativ

Pridjevi 3 9 5 . punom (L), rujna (N), nutrašnja (N), zelen (A), lijepa (N), varava (N), zlatna (N), plava (N) 3 9 6 . a ) dugootočki b) sj evernoamerički c) šekspirovski 3 9 7 . a ) hrvatska

d) Podravkini

b) zadarsko

e) Krležine

c) talij ansku

f) Diorovu c) određeni

3 9 8 . a) određeni b) neodređeni

d) određeni

3 9 9 . b) 4 0 0 . gustiji, slatkiji, zdravlji 40 1 . suši, ljeniji, vrući, riđi, crvenij i, češći 402 . plemenit, crven, hrom 403 . a) žešći,

b) miliji,

c) ljupkiji, d) tromij i

404 . zagrebačkog 40 5 . a) Jaki

b) j ak

c) Mrki

d) Dobra

4 0 6 . dublji, svetiji, gorči, trezniji/trjeznij i 407 . lak, lijep, mek 40 8 . gori, truliji, mrskiji/mrži, žući 4 0 9 . a) O

b) N

c) N

d) o

e) N

f) o

4 1 0 . a) 4 1 1 . a), c) 4 1 2 . mrkiji/mrči, smeđiji 1 77

4 1 3 . bješnji/bjesniji, ljupkiji 4 1 4 . NE

4 1 5 . dublji, svetiji, gori, žešći 4 1 6 . zagrebačkog, bratova, ljepšeg, dobra, dobre 4 1 7 . bjelji, svetiji, suši, samij i 4 1 8 . NE 4 1 9 . stroži, smješniji, ljući, vrući 4 2 0 . c) 42 1 . zelena (N), rano (A), mala (N), rimska (N), brončanih (G), naj slađe (A), najvlažnije (A) 422 . b ) 423 . emu (A), veličajno (N), strahotno (N), silno (N), tajno (N), tajanstven (N), kamenita (N), silne (G), cmijeh (G), nepojmljiv (N), tisućljetan (N) 424. čelični 4 2 5 . Genitiv:

gruba, grubog

Dativ:

grubu, grubom

4 2 6 . Točno 4 2 7 . masna, korisna, žalosna; nepostojano a

gubljenje suglasnika

42 8 . opisni 4 2 9. ženskom rodu

Zamjenice 4 3 0 . a ) nama

instrumental

e) tebi

dativ

b) svemu

dativ

f) toga

genitiv

c) čemu

dativ

g) tko

nominativ

d) ona

akuzativ

43 1 . b) Jako volim moju sestru 432.

posvoj ne

upitne/odnosne

pokazne

on

moj a

koga

ono

itko

nj ega

nj ihovih

čime

taj

nešto

ono lik

štogod

lične/osobne

ono nj je 1 78

nečij i

neodređene

43 3 . N G sebe, se D sebi, si A sebe, se VL sebi I sobom

4 3 4 . neodređena 43 5 . NE 4 3 6 . Tvoj, treba svoj 43 7 . Ti, Vi 43 8 . koj ima, kakvu, što, čega 4 3 9 . me (A), njezinim (D), štogod (A), sebi (D), svojoj (D), je (G) 440 .

lične

njima, ja, nama, ga

posvoj ne

naš, njezin, moga, naših

upitne/odnosne

kojemu, čemu, tko, kim

pokazne

ovaj , ovoga, ove

neodređene

ikoji, što god, neki, nikakav

44 1 . Kamo idete? Gdj e si stavio telefon? Kuda prolaziš kada ideš baki? Gdje stoje duboki tanjuri? 442 . svoj em 443 . nj ihovog 444 . mojeg(a), moj em(u), moj eg(a), mog(a), mom(e), mog(a) 445 . enklitike 446 . Kod lične i posvojne zamjenice za 2. 1. jednine i 2. 1. množine u izravnom pismenom obraćanju nekoj osobi. Ti, Tvoj , Vi, Vaš 447 . c) 44 8 . pokoji - neodređena koji - upitna 449 . Ni u kakvim . . . . . . ni za koga. . .. ni pred kim. 1 79

4 5 0 . Imeničke: se, njega, nešto, joj , ga pridjevske: kojem, njezin, nekakvu vrsta

zamj enica

45 1 .

sve

neodređena

to

pokazna

tko

upitna

ga

lična

taj

pokazna

tu

pokazna

taj

pokazna

Brojevi 4 5 2 . Osamdeset (i) dva, pedeset sedmi, milijun trideset (i) četiri, osamsto četrdeset (i) pet 4 5 3 . dva, dvaju, dvama, dva, dva, dvama, dvama peti, petog(a), petom(e), petog(a), peti, peti, petom(e) (u), petim 454.

gl. broj

redni broj

osam

devetoga

dvadeset dva

treću

br. pridjev

br. prilog

br. imenica

dvadsetak

obj e

troj e

četvoricu

četvero

4 5 5 . osam dvadesettrećina jedna osamdesetsedmina dvadeset osam dvadesetina 4 5 6 . pleonazam 4 5 7 . Imenicama koje nemaju jednine (pluralia tantum) i imenicama koje znače kakav par ili kakvu cjelinu. 4 5 8 . broj evi 4 5 9 . određeni pridjevi 4 6 0 . Ne treba oko jer sufiks -ak u petnaestak ima to značenje. 4 6 1 . glavni broj : dva, dvanaest, trima redni broj : prvi brojni prilog: desetak brojna imenica: dvojica 4 6 2 . brojni (brojevni) prilog 1 80

463 . dvjema, četvero, dvaju 464. c) 4 6 5 . sastavlj ena kao složenica i rastavljena kao dvije riječi 4 6 6 . četiri, četiriju, četirima, četiri, četiri, četirima, četirima

Prijedlozi 467 . među, nad, s, za 4 6 8 . genitiv: kraj , od, osim, zbog dativ: usprkos, k akuzativ: na, u, na, niz lokativ: u, o instrumental: nad, za 4 6 9 . genitiv: oko, ispod dativ: nadomak, unatoč akuzativ: po, među, pred, nad, pod lokativ: po, pri instrumental: među, pred, nad, pod 4 7 0 . predase, uzanj 4 7 1 . na, po, prema, na, u, prema, za, do, od 472 . k baki k zubaru ka kući 4 7 3 . nada mnom, poda mnom, preda mnom 4 7 4 . u, prema, po, na, k, s

Prilozi 4 7 5 . Dječak je trčao brzo, no i mače je bilo brzo. 4 7 6 . b) 4 7 7 . ljetos, bolje, iznova, nikada, dosta 4 7 8 . a) brzo, točno b) lij epo

c) davno, dobro d) jedva, potpuno 1 81

4 7 9 . a) količinski b) mj esni c) načinski d) vremenski 4 8 0 . a) zašto tako

=

b) više više

=

=

uzročni veznik (može biti upitni prilog)

prilog prilog

=

prijedlog

4 8 1 . brzo, lako, dosta 4 8 2 . j esu; Jesi li ga vidio? Da, bit ću tamo. 4 8 3 . najjasniji (prilog načina), bolje (prilog načina), više (prilog količine) 4 8 4 . radije, više, glupavije

Povijest jezika 4 8 5 . Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan i lvan Belostenec 4 8 6 . b) 4 8 7. Ardelio Della Bella 4 8 8 . Bartol Kašić 4 8 9 . Ozalj 4 9 0 . a) Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih imena b) Institutionum linguae illyrice libri duo c) Dikcionar ili reči slovenske 49 1 . 1 6. st. - Postila, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum ( 1 ., 2.) 1 7. st. - Institutionum linguae illyricae; Zrcalo Marijanska; Blago jezika ilirskog (3 ., 5., 6.) 1 8 . st. - Dizionario italiano, latino, illirco (4.) 4 9 2 . d) 4 9 3 . c) 494. latinskim, staroslavenskim (crkvenoslavenskim) 4 9 5 . 1 - c; 2

-

a; 3 - c; 4

-

d

4 9 6 . Faust Vrančić 1 595. godine 4 9 7 . Od 1 7. st. 498. b) 4 9 9 . b) 1 82

hrvatskim j ezikom

3 . RAZRED Sintaksa 5 0 0 . a),

b),

d)

5 0 1 . a),

b),

c)

502. c) 5 0 3 . pet 5 0 4 . fonem, morfem, riječ, sintagma, rečenica, tekst 5 0 5 . a) fonem

c) riječ, sintagma (spoj riječi), rečenica, tekst

b) morfem 5 0 6 . tri 5 0 7 . Npr. : Ana, čitati, pjesma 5 O 8 . bira, odabire 5 0 9 . odabir ili selekcija 5 1 O . paradigmatskim 5 1 1 . b) 5 1 2 . slaže, razmješta, kombinira jezične jedinice u niz (slijed) prema određenim jezičnim pravilima. 5 1 3 . razmještaj ili kombinacija 5 1 4 . a) Ana - čitati

b) čitati - pjesma

5 1 5 . a) nominativ, jednina

b) akuzativ, jednina

5 1 6 . a) 5 1 7 . b) 5 1 8 . Najveći svjetski ekosustav je ocean. Ocean je najveći svj etski ekosustav. Svjetski najveći ekosustav je ocean. 5 1 9 . Npr. : a)

Je ocean ekosustav najveći svjetski.

b) Svjetski najveći j e ekosustav ocean. 5 2 0 . c)

Riječi u rečenici 5 2 1 . a) akuzativ, objekt 1 83

b) nominativ, subjekt c) nominativ, subjekt d) lokativ, priložna oznaka mj esta

5 2 2 . Ovisi o gramatičkim svojstvima pojedinih oblika, najviše o padežu. 5 2 3 . ljubičica - subjekt 5 2 4 . neizravni objekt 5 2 5 . a) subjekti

b) objekt, priložna oznaka vremena

5 2 6 . a) subjekt

b) obj ekt

5 2 7 . dio imenskog predikata 5 2 8 . a) dio predikata b) predikat

c) izravni objekt d) subj ekt

5 2 9 . nije mislila - glagolski predikat zadrhtala je - glagolski predikat

5 3 0 . b) 5 3 1 . a) predikati b) subj ekti

c) izravni objekti d) priložne oznake

5 3 2 . 1 . je čekao, je čekala, je čekalo

2. b)

5 3 3 . a) izrečena je svevremenost (prošlost, sadašnjost i budućnost) b) radnja se dogodila prije vremena govorenj a

5 3 4 . oj , al, i, za, ne

Spoj riječi (sintagma) 5 3 5 . lij epa književnost, svaka ljepota, pun ljepote, gledanj e ljepote, pjevati lijepo, vidjeti ljepotu, njena ljepota 5 3 6 . na, i, u, nego, da, bez, oh, neka, li 5 3 7 . b) 5 3 8 . a) sročnost: dječj i smijeh, bistra voda b) upravljanje: šum vode, puno vode, slušati žubor c) pridruživanje: staj ati mimo, slušati stoj ećke

5 3 9 . podudaranj e glasova, sinagogama Židova 5 4 0 . Oštrooki orao poletio je prema brzonogom zecu. 5 4 1 . a) malo b ) nedostupan 1 84

c) snimanj e d) kositi

542 . jahta Odisej, barka Maestral 5 4 3 . Ne slažu se u rodu. 5 4 4 . b),

e)

Rečenice i iskaz 5 4 5 . a) Ne proistj eče iz stvarne govorne situacije. b) Izvan konteksta. c) Jezična jedinica. d) Razumijemo potpuno. e) Ne znamo. f) Zato što nije u suodnosu s drugim rečenicama ni s govornom situacijom. 5 4 6 . a) Iz stvarne govorne situacije. b) U kontekstu. c) Govorna j edinica. d) Govornici razumiju na što se odnose pojedine riječi. e) Može. f) Iz drugih iskaza s koj ima čini cjelinu u govornom činu. 54 7 . O čemu je riječ? 5 4 8 . a) Tko zalijeva vrt? b) Š to radi s estra u vrtu? c) Š to sestra zalijeva? 5 4 9 . a) učenik

c) zadaću

b) piše

5 5 0 . b),

d),

d) na remi (dij elu koji sadrži novu obavijest) e)

5 5 1 . a) upitna

d) izj avna

b) usklična

e) usklična

c) upitna

f) izj avna

5 5 2 . izrazito emocionalan 5 5 3 . a) oh (ah, eh) b) j ao (ah, aj , oh) c) obo (hm, j ao) d) halo (hej, ej) 5 5 4 . a) upitnom zamjenicom b) uzročnim prilogom c) vremenskim prilogom 1 85

5 5 5 . a) Zar svi spavaju? (Spavaju li svi?, Da spavaju svi?) b) Zar sam ja doista uspješan? (Jesam li ja doista uspješan?, Ja da sam uspj ešan?) 5 5 6 . b) 5 5 7 . Zažarih li se ja poput makova cvijeta? 5 5 8 . Neka Tomislav uči ! 5 5 9 . a),

d),

e)

5 6 0 . a) futurski b) svevremenski 5 6 1 . a) budućnost

c) željni d) pripovjedački (historij ski) b) sadašnj ost

5 6 2 . c) 5 6 3 . a) zapovijed b) futurski perfekt 5 64 . a) glagolom

c) svevremenski (poslovični) perfekt d) želj a c) prilogom

b) imenicom 5 6 5 . vremenskim prilozima: jučer Ge bila), danas (pada), sutra (će padati) 5 6 6 . Prilogom unutra, što znači: uđite! Imenicom tišina, što znači: šutite! 5 6 7 . a) treba, mora, hoću 5 6 8 . b),

b) modalni glagoli

c)

5 6 9 . Atributi: rani, naše, žute, moja Apozicija: baka 5 7 0 . a) atribut, apozicij a b) samostalni: predikat, subjekt, objekt, priložne oznake 5 71. a) samostalne članove

b) nesamostalne

članove

5 72 . pridj ev 5 7 3 . c) priopćajna svrha

d) članjivost rečenice

Gramati&o ustrojstvo rečenice a) predikat 5 7 4 . npr. dječak, učenik, sportaš, plivač, učitelj , liječnik itd. 5 7 5 . npr. čudakom, ravnateljem, iscjeliteljem, stvarateljem, predsjednikom itd. 5 7 6 . npr. duboka, dublje, najdublje (široka, šire, naj šire itd.) 1 86

5 7 7 . a) prvi (drugi, treći itd.) b) moja (tvoja, naša itd.) c) daleko (blizu, podalje, ondje itd.) 5 7 8 . a) j e najbolji

c) naj slađe j e

b) starije j e 5 7 9 . a) je pametan

b ) s i sijed

5 8 0 . a) su se zatvorila, primakne, se ovlažiše b) operite, ne očekuj , privikni se, ne bi došla c) je pjesnik, je gotov, nije dug 5 8 1 . su došla, su se ispričala, je zakasnio 5 8 2 . a) će pozvati b) pozvat će 5 8 3 . a) bih se nasmijala b) lice - prvo; broj - jednina; način - kondicional prvi; vid - svršenost 5 84 . a) goriš b) lice - drugo broj - jednina vrijeme - prezent vid - nesvršenost 5 8 5 . c},

d)

5 8 6 . a) je sluga: osoba koja nekome služi, obavlja u kući uslužne poslove b) je darovit: koji ima dara, urođenog smisla za nešto, koj i je talentiran

b) Subjekt 5 8 7 . a) Moji - tvoji

c) Netko - nitko

b) Ovaj (taj) - onaj 5 8 8 . a) Stari - mladi b) Bogati - siromašni c) Pametni (razumni) - glupi (nerazumni) 5 8 9 . a) Jedan (dva, tri itd.) b ) Prvi (drugi, treći itd.) 5 9 0 . a) Kopati (orati, graditi, stvarati, učiti i sl.) b) I (pa, te, ni, niti) Oh (ej , joj i sl.) 1 87

5 9 1 . b),

d)

592. b) 5 9 3 . a) Ti ispeci pa ti reci. b) Ja znam da ja ništa ne znam.

c) Vi ne dirajte psa dok on spava. d) Mi ne govorimo o lanj skom snijegu.

5 94 . b) 5 9 5 . c) 5 9 6 . a) ja, ona (iskrica)

b) ona (iskrica)

5 9 7 . a) Neprestano puše vjetar. Za je prijedlog. b) Priđi mi bliže. Cvijeće ćemo zaliti. 5 9 8 . a) ruže: imenica ženskog roda u nominativu množine b) mirišu: 3 . lice množine prezenta, nesvršeni glagol 5 9 9 . a) mjesec b) nebeski putnik mjesec c) rod - muški broj - j ednina padež - nominativ 6 0 0 . a) gore

b) planine, uzvišeni dio Zemljine površine c) snivaj u d) nisu budne, sanjaju 6 0 1 . a) nije pobrano

c) nisu dovezeni

b) nij e pokupljeno 6 0 2 . a) rasprodane

b) rasprodani

6 0 3 . a) izravni objekti: vatru, oči

b) neizravni obj ekti: vrani, ptici

6 0 4 . b) 605 . b) 606. b) 6 0 7 . Popij sirup. 60 8 . a) U akuzativu.

c) U negiranim rečenicama.

b) Nisam pio čaja. 6 0 9 . subjekti: ona, on predikati: rekla je, je znala, će pomoći objekti: ocu, joj 6 1 0 . a) zvezdi, tice, pere, magla, ja b ) te, te, nas, te 1 88

c) priložne oznake 6 1 1 . vodom, vodom - priložna oznaka sredstva potocima i rijekama - priložna oznaka mjesta prema morima i oceanima - priložna oznaka smjera u poslj ednje vrijeme - priložna oznaka vremena vrlo mnogo - priložna oznaka količine 6 1 2 . večeras - priložna oznaka vremena tiho - priložna oznaka načina ljubazno - priložna oznaka načina nedavno - priložna oznaka vremena mnogo - priložna oznaka količine podalje - priložna oznaka mjesta 6 1 3 . unatoč (usprkos) buri (velikim valovima, uzburkanom moru) 6 1 4 . autobusom (vlakom, zrakoplovom i sl.) 6 1 5 . s Marijom, sa Zrinkom, sa Ksenijom; Sa (svima)

d) atribut 6 1 6 . a) božićne, novogodišnje, našem, SVJezeg, našoj , umjetne, dva, zelena, božićna b) pridjevi: božićne, novogodišnje, svježeg, umjetne, zelena, božićna; zamjenice: našem, našoj broj : dva 6 1 7 . a) 6 1 8 . priložnu oznaku sredstva 6 1 9 . Lijepa riječ sva (svaka, gvozdena) vrata otvara. 6 2 0 . a) kratku

b) hladan

62 1 . a) neki

b) nekakav

c) duge c) svako

622. b) 623 . a) 624. a) duboko more, morska vila

b) dragocjenost tvoju, biser predragi

62 5 . svijeće od leda - ledene svijeće kruh od kukuruza - kukuruzni kruh kuglice od stakla - staklene kuglice

e) apozicija 6 2 6 . Poznaješ li učenicu (studenticu, sportašicu itd.) Katarinu? 1 89

62 7 . Otok (Krk); kralja Zvonimira 62 8 . c) 6 2 9 . b) 6 3 0 . b) 6 3 l . čokolada Kraš, planet Zemlj a, selo Mikanovci, hotel Gacka, kavana Mir, tržnica Dolac 6 3 2 . a) vrij edni, svojim, moj , svoj b) prijatelj , vinogradar (u poslj ednjoj surečenici) 63 3 . a) morsken, jena lepa, morska, staremu, levega b) zvezda, koralju c) školjka, Morena, Č rjenku, more 6 3 4 . a) mir, mjesečina, tišina, svj ećica c) lagunom, lUkom, gdjegdje

b) lebdi, dršće, pokrila, tumara e) zlatna, tamna

63 5 . predikat: bij aše dobar, bi oduzimala subjekt: Đuro, samoća atribut: neka apozicija: učitelj objekt: djeci, ga priložna oznaka: uvij ek, brzo

Rečenice prema sastaw 6 3 6 . a) raščlanj ena b) neraščlanj ena

c) raščlanj ena d) raščlanj ena

6 3 7 . a) subjekt i predikat b) npr. poslovni ljudi c) npr. danas, zrakoplovima, na sve strane svijeta, udobno Poslovni ljudi putuju danas udobno zrakoplovima na sve strane svijeta. d) jednostavna proširena rečenica 6 3 8 . a) po bezličnim glagolima koj i npr. označuju prirodne pojave (verba meteorologica) b) nepoznat je, nema ga; nije ga potrebno isticati 6 3 9 . Sviće. 640 . a),

c),

e)

64 1 . c) 642 . a) uvrštavanje b) povezivanj e 1 90

643 . a) I danju su nad našim glavama zvijezde, treba ih samo vidj eti. (I danju su nad našim glavama zvijezde: treba ih samo vidjeti. I danju su nad našim glavama zvijezde; treba ih samo vidjeti.) b) I danju su nad našim glavama zvijezde i (pa, te, a, ali) treba ih samo vidjeti. 644 . a) povezivanjem

c) uvrštavanj em

b) uvrštavanj em 645 . Rastopite čokoladu, pjenušavo pomiješajte maslac s osam dekagrama šećera, umiješajte žutanjke i bademe, istucite snijeg od bjelanjaka s preostalim šećerom i dodajte ga oprezno čokoladnoj smjesi.

Nezavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske) 6 4 6 . a) nego

b) ali

64 7 . sastavnost 64 8 . suprotstavljenost sadržaj a 649 . a) Kiša pada danima, stoga očekujemo poplave. b) Sav se snij eg otopio, samo ga na Sljemenu ima još malo. 6 5 0 . a - suprotna te - sastavna samo što - isključna stoga - zaključna 6 5 1 . a) tri surečenice b) ali - suprotni veznik te - sastavni veznik 6 5 2 . prije nego 6 5 3 . b),

c),

e)

6 5 4 . Niti čitam niti pišem. (Niti čitam, niti pišem.) 6 5 5 . Ni njemu ni njoj se ne putuje brodom u Dubrovnik. 6 5 6 . Ni snij ega zimi, ni kiše ljeti. 6 5 7 . Niti ima snijega zimi, niti ima kiše ljeti. 6 5 8 . a) 6 5 9 . a) rastavna

b) suprotna

c) sastavna

6 6 0 . b) 6 6 1 . b)

Zavisnosložene rečenice (sindetske i asindetske) 662 . a) iako, zavisnoj surečenici

b) ali 1 91

6 6 3 . možete j e bez ukrasnih ružica ostaviti u hladnjaku osam sati 664. b),

e)

6 6 5 . koj a brzo raste 666. b) 6 6 7 . a) mjesna b) poslj edična 6 6 8 . a) izrična

c) poredbena d) namj erna c) odnosna

b ) zavisno upitna 6 6 9 . a) načinska b) uzročna

d) subj ektna e) pogodbena

c) atributna 6 7 0 . a) subjektna b) obj ektna

d) poslj edična e) pogodbena

c) dopusna 6 7 1 . a) predikatna

b) subj ektna

c) atributna

6 7 2 . a) priložna oznaka uzroka b ) Predstava je odgođena jer je glavna glumica bolesna. (budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što) 6 7 3 . a) Nisam ustao iako sam to želio. (mada, makar, premda, unatoč tome što, i pored toga što, usprkos tome što itd.) b) Govoriš - ne govoriš? 6 7 4. Kad dođe zima, šuma se prepušta snu. 6 7 5 . Naselja na obali bit će potopljena zbog dizanja razine mora. 6 7 6 . Govorio je da će se pomiriti. 6 7 7 . Rudari koji kopaju uglj en uvijek su u opasnosti. 6 7 8 . Učenici, koj i mnogo uče, malo spavaju. 6 7 9 . a),

e)

6 8 0 . a) izjavna b) izj avna

c) rečenica s upućivačkim riječima d) izj avna

6 8 1 . c) 6 8 2 . a),

d)

6 8 3 . a) mlijeko koje je svježe b) Pronašao je izgublj ena psića. 6 8 4 . a) Petar reče Ani da posluša svoga brata. 6 8 5 . c) 1 92

b) objektna rečenica

Ustrojstvo teksta 6 8 6 . a) na sreću

b) modifikator

c) na žalost

6 8 7 . a) dakle

b) konektor

c) zaključni

6 8 8 . vj eroj atno 6 8 9 . modifikator 6 9 0 . priložna oznaka 6 9 1 . poslije (toga), nakon toga, iza toga, zatim 692 . Npr. : Pronađena je na otoku Krku. Pisana je glagoljicom. 6 9 3 . a) Sastoj i se od četiri rečenice.

c) Može .

b) Od dvije rečenice. 694 . a) Nema rečeničnih znakova.

b) sintaktostilistika

Red riječi 6 9 5 . slobodni 6 9 6 . a) 6 9 7 . b) 6 9 8 . b) 6 9 9 . a),

c),

d)

7 0 0 . a) Tvoji planovi su veliki.

c) Dođi odmah ako možeš.

b) Neki učenici čitaju. 70 1 . a) Imam ja domovinu. S - O - P b) Domovinu imam ja. O - P - S

c) Domovinu ja imam. O - S - P d) Imam domovinu ja. P - O - S b) Lipe mirišu u šumarku.

702 . a) Kiša tiho pada. 7 0 3 . dvorani kobnoj , smrti krasne 7 0 4 . a) osnovni

d) obilj eženi

b) obilj eženi

e) osnovni

c) osnovni

f) obilj eženi

7 0 5 . b; Ako je u rečenici zanaglasnica li i još neke zanaglasnice, tada zanaglasnica li stoj i na prvom mjestu. 7 0 6 . a) te b) na drugom

c) Te volim zauvijek. d) Zanaglasnice ne mogu biti na prvom mjestu u rečenici. 1 93

7 0 7 . a) glagolska b) dativ

c) akuzativ d) Zamjenice u dativu dolaze ispred zamjenica u genitivu ili akuzativu.

70 8 . 3 . lice prezenta glagola biti, kraći oblik 7 0 9 . a) , c), d) 7 1 O . Kada se cvjetovi amarilisa otvore, listove više ne treba prskati mekom i mlakom vodom. Ć im cvj etovi počnu venuti, treba ih lagano odstraniti. Rečenice su u inverziji.

7 1 1 . a) Najznačajnija softverska kuća na svij etu, Microsoft, traži programere za nove kompju­ torske igre. b) Microsoft, najznačajnija softverska kuća na svijetu, traži programere za nove kom­ pjutorske igre.

7 1 2 . a) Donijela si mi, kako veli naša drevna pjesma, sunca u njedrima, a u rukama sjajne mjesečine. b) umetnut dio rečenice; suprotnost

7 1 3 . a) „Koliko j e sati? " upita Giga. b) Marko odgovori: „Mislio sam da spavaš. " c) ,,Razmišljam o tvojem povratku" , uzvrati Giga, „i uzrocima našeg sukoba. "

7 1 4 . a) Jesi li čula, Fanny , zvijezde kako pjevaju?; rečenica je upitna b ) Oh, Bože, Bože moj , kako si lijepa, Fanny ! ; rečenica je usklična c) On ne vidi ništa, ali osjeća oči, dva oka, dva topla oka. ; rečenica je izjavna

7 1 5 . točka sa zarezom (;) 7 1 6 . Rijeka Drava milenij ska je granica, sastavnica, razdjelnica, most suradnje dviju država i dvaju naroda - Hrvatske i Mađarske, Hrvata i Mađara. 7 1 7 . b) 7 1 8 . a) 7 1 9 . nizanje surečenica, usporednost 7 2 0 . Crtica se piše ispred riječi koj om je izrečeno nešto neočekivano, suprotno prvom dijelu rečenice. 72 1 . - u dužini od desetak kilometara - stranu - prema tome . . .

722. a) Najslađe se smije tko se zadnji smije. b) Tko se ujutro smij ao, često uvečer plače.

7 2 3 . b) 724. b) 7 2 5 . a) 7 2 6 . a) 1 94

72 7 . Jenpot tak

Veli ona:

pitam mamo:

„Tak i tak!

„Reči, mama,

Tak i tak!

kej je - mrak? ! "

Zamazani to je zrak! "

72 8 . Ne žalite, ne tugujte za očima, lijepa Izabelo ! Č ovjek vidi da ne vidi i žali što je vidio. Kada hoću gledati, zatvaram oči kao i vi i gledam u tminu, u sebe. 7 2 9 . dvotočje (pojašnjavanje); zarezi (nizanje, usporednost; suprotnost, umetanje); crtica (odvajanje umetnutih dijelova pri posebnom isticanju umetnutosti); točke ( dovršenost izj avnih rečenica)

Hrvatski jezik u 1 9. stoljeću 7 3 0 . Prethodio je razdoblju ilirizma. Djelo nije pravopis nego gramatika. 73 1 . b), e) 7 3 2 . a) Vjekoslav Babukić

c) Adolfo Veber Tkalčević

b) Antun Mažuranić 73 3 . c) Vjekoslav Babukić

d) Antun Mažuranić

7 3 4 . b) 73 5 . d) 7 3 6 . Vjekoslav Babukić i Antun Mažuranić 7 3 7 . c) 73 8 . Fran Kurelac (Riječka filološka škola) 7 3 9 . Vatroslav Jagić 740. b) 74 1 . c) 742 . c) 743 . a) 744. b) 74 5 . a) 74 6 . b ) 747 . b ) 74 8 . b) 749. b ) 1 95

4. RAZRED Leksikologija 7 5 0 . semiologij i 7 5 1 . b) samo gramatičko značenje 7 5 2 . NE 7 5 3 . c) kod - pri 7 5 4 . b) osobna imena

NE

7 5 5 . Babogredac - Babina Greda Starigrađanin - Starigrad Starograđanin - Stari Grad sraslica - Starigrad 7 5 6 . grafijsku i pravopisnu, fonološku, morfološku i značenj sku (semantičku) 7 5 7 . DA, po tvorbenim elementima, prefiks i sufiks su iz dijalekta 7 5 8 . a) Beč

b) Rim

7 5 9. kolokvijalizmi, žargonizmi

vulgarizmi

7 6 0 . a) ojkonim (ekonim)

b) oronim

c) ojkonim (ekonim)

7 6 1 . etnografski dijalektizmi I Ne možemo. 762 . DA 7 6 3 . označitelj (izraz) - označenik (sadržaj) - predmet označitelj i označenik (izraz i sadržaj) 764. c) računalo - sinonimija 7 6 5 . a) etnik (etnici)

b) ktetik (ktetici)

7 6 6 . - prezimena nastala od očeva imena 7 6 7 . a) oblični homonim 7 6 8 . b) konotativno

značenje

7 6 9 . antonimij a 7 7 0 . društveni (nove poj ave), individualni (u književnim djelima), puristički (da s e zamijeni posuđenica) 7 7 1 . b) izjednače izrazi dvaju leksema različitih značenja 7 72. vreteno - h,

pramalitj e - a,

lipost - a,

jur - a,

kubura - h

773 . To su homonimi, jer nijedno od tih dvaju značenja nije nastalo od onog drugog, tj. saonice nemaju nikakve značenjske veze s biljkom, a višeznačnost nastaje značenjskim proširivanjem 1 96

(izvedena mačenja). Osim toga bob u mačenju „saonice" je posuđenica. I treći razlog: u rječniku svaki leksem ima svoje mjesto kao natuknica, a višemačnice se objašnjavaju po jed­ nom natuknicom i mačenja su omačena brojevima koliko ima mačenja ta riječ. 7 7 4 . a)

netko

d) skočiti

77 5 . a) riba - srdela

e) često

h) bistar

c) tjedan - nedjelja

i) hvala

j) deseti

e) umjetnost - kiparstvo

Esej i ogled su sinonimi kao književnoteorijski pojmovi, a sjever i jug su antonimi i ujedno kohiponimi hiperonima strane svijeta. 7 7 6 . a) vruć - hladan 7 7 7 . -ica, -ak, -čica, -ašce, 77 8 . c) nekrotizmi 7 7 9 . a) sinonimi

b) homonimi

c) antonimi

7 8 0 . Ana 7 8 1 . cm - garav

b

muzika - glazba

muk - tišina

b

kompjutor - računalo

klatno - njihalo

b

lančić - kolajna

b

netopir - šišmiš

b

razgovor - intervju

b

7 8 2 . a) barun

b) škuda (stari novac)

7 8 3 . a) portugalskog jezika 7 8 4 . lancun (plahta)

- leksički

nosek - tvorbeni zvizda - fonološki pripetavanje - izrazni črv - fonološki 7 8 5 . balet, džez, disciplina, kultura, moda 7 8 6. razgovornom stilu 7 8 7 . b) hamburger

c) šminka

a) singular - jednina

d) štamparija - tiskara

e) salveta - ubrus

f) španga - ukosnica

7 8 8 . metonimij a 7 8 9 . prezimena 7 9 0 . b) naplatiti 7 9 1 . opustiti - postati pust opustiti - pustiti da slobodno visi 7 92 . b) bremza

d) rajngla

e) efikasan

7 9 3 . vrime, lita, Sta, svit 7 9 4 . hiperonim - cvijet

kohiponimi - ljubičica, runolist 1 97

7 9 5 . Leksem dar ima dva značenja: predmet ili vrij ednost koja se kome daje, poklon; i prirodna sposobnost za što, talent. Ovo drugo značenje mogli bismo opisati i kao izvedeno iz prvoga - npr. Božj i dar. vrsta

7 9 6 . dij alektizam

ča - leksički, jubav - fonološki, srića - fonološki, bevanda - etnografski b) mozaik

7 9 7 . a) cirkus 798.

izvor prezimena

prezime

osobna imena

Marković, lvančić, Stipišić

zanimanj a

Svirač, Bačvarić, Pisarević

nadimci

Cmić, Picek

imena pokraj ina, zemalja i gradova

Bosanac, Njemčević, Horvat, Pisarević

b) tutač, prevarancij a

7 9 9 . a) reza, tekmi 800.

c) mazurka

c ) fušu

d) singerici

žargonizmi

eponimi

egzotizmi

zatreskati se

marinizam

votka

šlj aga

žilet

papaj a

kinta

sendvič

kanu

nogač

nikotin

paelj a

škvadra

platonizam

pončo

birc

gilj otina

b endžo aligator

falš 80 1 . a) tvorbom riječi laž - obmana b

8 0 2 . dar - talent i ljekarna - apoteka i

ime - naziv b

dažd - kiša b

gramatika - slovnica i

8 0 3 . b) historizam 8 0 4 . c) oj konim 8 O 5 . Krema od ananasa U 1 litru mlijeka staviti četiri žlice nekog sladora, kad zakuha dodati dva razmućena pudinga. U mlaku smjesu umutiti maslac, 3 lista želatine, komadiće ananasa i sok od papaje. Uli­ ti u čaše i ukrasiti šlagom. egzotizmi: ananas i papaja 806. nada - Nada

1 98

homonimija

nada - beznađe

antonimij a

nada - ufanje

sinonimij a

8 0 7 . d) elisa 8 0 8 . Leksem partija obrađen je tri puta kao natuknica svaka za sebe, znači da je to homonimija. Partija 1 ima dva značenja, partija 2 ima 3 značenja, a partija 3 samo jedno značenje. 8 0 9 . b) Babin potok

e) Crna mlaka

8 1 O . b) Svaki stil oblikuju dva čimbenika - čovj ek i jezik. 8 1 1 . a) NE 8 12.

b) DA

c) NE

leksem

d) DA

denotativno

konotativno

puž

životinja

spor čovjek

zec

životinj a

brz čovjek; plašljiv čovjek

8 1 3 . c) na 8 1 4 . sinonimski niz; žargonu, dij alektizmima 8 1 5 . stari, pošiziti, nogiraju, sprašiti, fućka, senilac, pumpa, smunđam, šiza. 8 1 6. b) čovjek - hiperonim ostalim trima riječima 8 1 7. a) antonimija

b) sinonimij a

c) homonimija

8 1 8. banka - internacionalizam boršč - egzotizam kvisling - eponim viza - internacionalizam džihad - egzotizam Ne mogu.

8 1 9.

etnonimi

820. NE 82 1 . NE, to su kontekstualni antonimi. 822. d) leksem; sinonimski niz 823 . arhaizmima 824. DA; dijalektizmima 8 2 5 . politika-, maj stor-, komšij a - susjed, sorta - vrsta, printer - pisač, opozicija - oporba

826. NE, proizvoljnost ili arbitrarnost 827. a) pisati - napisati 8 2 8 . posuđivanjem, tvorbom riječi, glasovnim promj enama, udaljavanjem značenja istog leksema 1 99

8 2 9 . NE, j ezični znak može imati i dvije riječi, npr. divlj a svinja, slobodan pad i sl. Jer je u tim slučajevima predmet označen izrazom koji ima dvije riječi. 8 3 0 . eto, li; 1 0 8 3 1 . fonološki arhaizam 8 3 2 . NE 8 3 3 . a) plav - modar, sinj

c) godina - ljeto

b) autor - pisac, stvaralac i sl.

8 3 4 . a) a

b) h

c) a

d) cm - garav d) h

e) a

8 3 5 . doli - gori, car - rob 8 3 6 . leksiku na prijelazu 8 3 7 . lokalizmi 8 3 8 . administrativni knj iževno-umj etnički

8 3 9 . b ) pončo 8 4 0 . DA 8 4 1 . pašticada - talijanski; pašteta - talijanski; pasoš - njemački; patlidžan - orijentalni jezici, pat - talijanski - pasoš - putovnica - to su egzotizmi ili intemacionalizmi (pat)

842. b) koje se ni poslije prilagodbe ne uklapaju potpuno u hrvatski standardni jezik 843 . jezično čistunstvo 844. osobna imena, nadimke i prezimena 845 . a) ekonim,

b) oronim

8 4 6 . izvor

c) ekonim

osobno ime

prezimena Franj ić, Ž ivković, Marinković

nadimak

Klepo

zanimanj e

Kovač, Kuharić

mjesto, pokrajina

Bosanac

d) oronim

84 7 . ruža - trnje; antonimski odnos; ne; kontekstualni antonimi. 8 4 8 . DA 849. NE 8 5 0 . egzotizmi 8 5 1 . leksički, semantički (značenj ski), tvorbeni, fonološki, etnografski 200

8 5 2 . U hrvatskom jeziku imenice se pišu malim slovom, a u njemačkom velikim. 8 5 3 . b) To j e strašno dobro. 8 5 4 . b ) termini, stručni nazivi 8 5 5 . grčki

češki

polj ski

mađarski

francuski

španj olski

8 5 6 . a) ktetik

b) etnik

c) ktetik

8 5 7 . Mogu. 8 5 8 . homonimi, oblični 8 5 9 . frazeologija, tvorba riječi, onomastika, leksikografija, terminologija 860. a) sarce

d) horugva

Arhaizmi mogu imati sinonime u standardnom jeziku jer su oni zastarjeli, promijenili se na neki način zbog unutarjezičnih razloga, ali historizmi su nestali iz jezika kada se iz izvanjezične zbilje „povukao " predmet ili pojava koju su označavali. Š kuda je škuda, i jednostavno je ne možemo zamijeniti bliskoznačnim leksemom. 8 6 1 . c) Boljelo ga je nepce. 8 6 2 . denotativno - biti mokar konotativno - biti loše volje c) b

b) i

8 6 3 . a)

b

8 6 4 . a)

raznokorijenski

d) i

b) tvorbeni

(istokorij enski)

c) raznokorijenski

d) raznokorij enski 8 6 5 . a) oblični (morfološki)

b) leksički

c) leksički

8 6 6 . pravopisna, pravogovoma, gramatička, stilistička, leksička d) oživlj enice

8 6 7 . a) zastarjelice

e) novotvorenice

b) pomodnice 8 6 8 . Horvat 8 6 9 . b) quid 8 7 0 . a) tvorbeni

b) leksički

c) fonološki

8 7 1 . d) nikotin 8 7 2 . a) portret

b) autor

8 7 3 . onomastici 8 7 4 . a) Jakin

e)

Mleci

8 7 5 . a) homografi

b) homofoni

c) homografi

d) homografi 201

8 7 6 . a) historizam

b) arhaizam

8 7 7 . b) egzotizme

c) eponime

c) arhaizam

d) arhaizam

8 7 8 . grafijski arhaizam 879. makadam

-

vrsta

ceste s nasutim mrvljenim kamenom; po imenu škotskog inženjera McAdama denotativno značenj e

leksem

880.

konotativno

značenj e

obraz

dio lica

čast, poštenje, ponos

ovca

životinj a

netko glup

riba

životinj a

ženska osoba, zgodna

8 8 1 . hipemonim - životinj a kohiponimi - žirafa, žuna 8 8 2 . b) homofoni 8 8 3 . a) plovilo 8 8 4 . a) DA

b) biblioteka

c) plav

c) NE

b) DA

8 8 5 . okamenjena metafora ili leksikalizirana metafora 8 8 6 . b) straga - odzada 8 8 7 . DA 8 8 8 . b) izjednače 1zraz1 dvaju leksema različitih značenj a 8 8 9 . a) 8 9 0 . a) osnovno (glavno) znacenJe b) izvedeno (sporedno) značenj e - metonimij a 8 9 1 . Osnovno značenje leksema brod jest plovilo na razne pogone, ali prvotno ili ishodišno značenje tog leksema bilo je „plitko mjesto na rijeci gdje se moglo prijeći na drugu stranu" . To je ostalo vidljivo i danas u nazivima mjesta: Brod na Kupi, Slavonski Brod. 8 9 2 . denotativno i konotativno značenje 8 9 3 . antroponomastika

I

toponomastika

8 9 4 . b) imenice

c) glagoli

e) pridj evi

8 9 5 . a) metonimija

b) metafora

c) metafora

8 9 6 . bliskoznačnice

istoznačnice

8 9 7 . a) muško - žensko 8 9 8 . strašno dobro, užasno lijepo, mladi starac i sl. 202

c) homografi

b) homografi

8 9 9 . a) homofoni

pamtljiv - jednoznačnica

9 0 0 . panorama - višeznačnica

paprenj ača - j ednoznačnica

padobranac - višeznačnica 90 1 . sadržaj jezičnog znaka 902. NE 903 .

904.

denotativno značenje

leksem

konotativno

značenje

kuga

bolest

dosadan, užasan čovjek

gnj ida

j aj ašce uši

čovjek bez karaktera, gad

labud

ptica

netko elegantan, netko bijel, netko duga vrata

leksem

sinonim

antonim

djevojka

mačka, riba, cura

mladić

j e dnina

singular

množina

hladno

mrzio, ledeno

vruće, toplo, vrelo

9 0 5 . b) homonimi 9 0 6 . mješte ((u)mjesto) - fonološki muka (brašno) - izrazni stražnik (stražar) - tvorbeni suhor (suhoća)

- tvorbeni

voljan (slobodan) - sadržajni j edovito (otrovno) - sadržajni 9 0 7 . c) nemoć (bolest) 9 0 8 . izvanjezični i unutarjezični razlozi 9 0 9 . administrativni stil znanstveni stil 9 1 0.

- fiksirati, stepati (vrsta plesa), ranč, konjak

9 1 1 . b) posuđenice koje su opći pojmovi nastali od vlastitog imena

Tvorba riječi 9 1 2 . krojač - sufiksalna potporučnik - prefiksalna 203

najbolji - prefiksalna uzglavlje - prefiksalno-sufiksalna cjevovod - slaganj e 9 1 3 . a) izvedenice,

c) izvedenice

b) složenice,

c) bistrica (voda),

9 1 4 . b) crvenac (vrsta luka),

e) blatan (pridj ev)

9 1 5 . - spojnik, treba biti -o9 1 6 . -ke, -nji, -ki 9 1 7 . b)

izvedenica

9 1 8 . -ač, -aš, -ist, -nik, -telj ; tvorbena istoznačnost ili sinonimija; vršitelj radnje 9 1 9 . a) slaganje

b) srastanj e

c ) složeno-sufiksalna

9 2 0 . a) jedan

b) dva

c) j edan

tvorba

92 1 . DA 9 2 2 . a)

b) izvedenica

složenica

c) izvedenica

d) složenica

9 2 3 . NE 924 . -iv

-ljiv

92 5 .

nemotivirani leksem

926.

-at

-it

929.

parnjača, parnjačin, parni, parica, parobrod

2. parnica

parničenje, parnički, parničarov, parničarka, parničiti se

a) izvedenica bakalar - nt.

plakaonica - t.

bakalarski - t.

bakar - nt.

pčela - nt.

tvor - nt.

tvorben t.

imenice

-anje, -ač

pridj evi

-an, -ki, -evan

prilozi

-ice, -ki

prefiksalna

sufiksalna

prefiksalno-sufiksalna

olako

prijatelj stvo

bezemljaš

namočiti

ludovati

nadlaktica

slijepiti

krilat

bezimen

pradj ed

kuhača

prevelik oslijepiti 204

motivirani leksemi

1 . para

9 2 7 . plakati - nt.

928 .

-evit

930.

motivirani leksemi

nemotivirani plah

plahost, plahovit, plahovati, plahovitost, plahovanje

plahta

plahtica, plahtin, plahtetina

9 3 1 . kavij ar Ostale su riječi u tvorbenoj vezi, dakle imaju izraznu i sadržajnu vezu. 9 3 2 . križarski - izvedenica

nobelovac - izvedenica udavača - izvedenica

debelokožac - složenica 9 3 3 . udesno - j edan 9 3 4 . složenicama,

podvodan - dva

simfoničar - jedan

parobrod - dva

složeno-sufiksalna

9 3 5 . hlad - netvorbena

trešnja - tvorbena

ovčar - tvorbena

kuća - netvorbena 9 3 6 . prilozi; od pridjeva; preobrazba ili konverzija 9 3 7 . - granica između tvorbenih sastavnica 9 3 8 . DA 9 3 9 . glagoli - prefiksalna; imenice - sufiksalna 940. mirnodopski - složeno-sufiksalna brodovlasnik - slaganje dokoljenica - prefiksalno-sufiksalna 94 1 . c) -lija

To je posuđeni sufiks, turskoga je podrijetla i stilski je obilježen.

942 . -ac, -anac, -anin, -čanin 943 . kozji - sufiksalna

prebogat - prefik.salna

nevješt - prefiksalna

944 . Mogu. 94 5 . obećati - obećavati

imperfektivizacij a

klizati - kliznuti

perfektivizacij a

kucati - kucnuti

perfektivizacij a

pasti - padati

imperfektivizacij a

946. NE 94 7 . plakat Ostale su riječi u tvorbenoj vezi, izraznoj i sadržajnoj , a riječ plakat ima s osta­ lim riječima samo izraznu vezu. 94 8 . c) -ast 94 9 . mravinjak - sufik.salna podvodan - prefiksalno-sufiksalna

potpredsjednik - prefiksalna sjedećke - sufiksalna

9 5 0 . - pravobraniteljski a) izvedenica, a pravobranitelj je b) složenica 9 5 1 . Ne mogu. 205

9 5 2 . d ) -ana 9 5 3 . a) plesačica - ž. d) trčkaralo m./ž. 9 5 4 . b ) grom, gromada

b) lutalica - m./ž.

c) nogometaš - m.

e) plavuša - ž.

f) krivac - m./ž.

d) okupacija,

okupati

e) čajna, očajna

9 5 5 . Mogu. Mukati, šuškati, hukati, cijukati . . .

Povijest jezika 956. d) lvan Broz 9 5 7 . Mate Ujević 9 5 8 . Stavko Pavešić, Ljudevit Jonke 9 5 9 . b) 1 9 5 2 . 9 6 0 . b) Dizionario Ardelija Della Belle c) Gazophylacium Ivana Belostenca 9 6 1 . b) Liber de simp/icibus 962 . d) Stj epko Težak 9 6 3 . Vladimir Anić 9 64 . d) F. Vrančić, Dictionarium 9 6 5 . Babić, Finka, Moguš, Anić, Silić, Boranić 9 6 6 . l a, 2d, 3c, 4b 9 6 7 . Težak-Babić, Pregled gramatike hrvatskoga jezika Priručna gramatika hrvatskog književnog jezika, skupina autora 9 6 8 . c) 1 9 6 7 . 9 6 9 . b ) Hrvatsko-talijansko-latinski rječnik Joakima Stullija

Leksikografija 970. odostražni rječnik ili odostražnik 97 1 . gramatička, stilistička, etimološka, normativna natuknica odrednica

gramatička

etimološka

stilistička odrednica

odrednica

čokolada im. ž. r. (meks. šp. chocolate) knjiž. jez. ekspr. poslastica, obično u pločama, od kakaove mase i raznih dodataka 2. napitak od čokolade 3 . žarg. fam. onaj koj i j e sladak, drag, m10 stilistička odrednica tri definicije 206

972. dolaziti

ljestve

pri

prst

lijep

d) nalij em Zato što nije u kanonskom obliku, a to je infinitiv za glagole. 973 . gledajući, dobra, nebom, igrači 974. c) Po opsegu se jezični riječnici dijele na terminološke i priručne. 9 7 5 . natuknica

gramatička o. definicija

objed im. m. r. , glavni obrok u danu, po običaju u sredini dana; ručak 9 7 6 . natuknica

gramatička o.

stilistička o.

koplje im. s. r. , 1 . pov. etn. dugo i zašiljeno oružje za borbu ili lov kojim se bode udarom ili bacanjem, 2. sport. disciplina lake atletike, 3. motka, stijeg za zastavu stilistička o. tri definicij e 9 7 7 . a) ali

c) ljubav

e) lij ep

97 8 . leksikografska j edinica 9 7 9 . natuknica

etimološka

o.

aorist grč. (aoristos - neomeđen, bez roka) gram. prošlo svršeno vrijeme gramatička odrednica definicij a 9 8 0 . b ) 2 5 0 000 9 8 1 . natuknica, odrednice, definicij a Frazeologij a 982. NE 9 8 3 . frazemska sraslica; nemaju 9 8 4 . a) jednoj sastavnici 9 8 5 . b) zamijeniti jednakovrijednim frazemom 9 8 6 . doći na zelenu granu, stajati (nekoga) glave, pasti s neba, tko visoko leti, nisko pada, po­ piti krv na slamku. 9 8 7 . antonimij ski parovi: leti - pada a) po podrijetlu: raznokorijenski

visoko - nisko raznokorij enski

b) po naravi znač. opreke: binarni stupnjeviti 9 8 8 . a) Držala se kao pokisla kokoš. - priložna oznaka b) Takav posao je kula od karata. - imenski predikat c) Glava u torbi njegov je životni stil. - subjekt 9 8 9 . dati petama vjetra, niz vjetar, vjetar u leda i sl. 9 9 0 . frazem; predikat 99 1 . hladan kao špricer, hladan kao led 992 . priložna 207

993 . živjeti na visokoj nozi, biti na ratnoj nozi, biti jednom nogom u grobu, dočekati se na noge, ustati na lijevu nogu . . . 994. (Nosio j e) glavu u torbi, kao muha bez glave 995 .

Tko rano rani, dvije sreće grabi, put pod noge. - šutnem put da mi ne smeta - ustanem rano i prebacim grablje preko ramena

996. frazem sintagma put po noge frazem rečenica Tko rano rani, dvije sreće grabi. (podjela)

997.

(frazem)

Grabi nema tvorbenu vezu s rij ečima grabljati i grab, j er postoji samo izrazna veza, a ne i sadržajna. Grabiti znači brzo, pohlepno nešto uzimati, a grablj ati - grabljama kupiti nešto (sijeno).

998. b) Judin poljubac 999. živjeti na kruhu i vodi, biti kao crkveni miš 1 000. DA 1 00 1 . Morgenstund bat Gold im Mund. - Tko rano rani, dvije sreće grabi. The early bird catches the worm. - Tko rano rani, dvije sreće grabi. You get what you pay for. - Koliko para, toliko muzike. Man soli Perlen nicht vor die Zane werfen. - Bacati bisere pred svinje.

Grafički urednik ŽELJKO BRNETI Ć Korektorica BOŽENA PAVI Č I Ć Kompjutorski prijelom -- - Zagreb Tisak Č GRAFI KI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o., Zagreb Tisak dovršen u svibnju 2009. 208