HOMER Ilijada

HOMER: ILIJADA Homer (grč. Ὅμηρος, Hómēros) je znameniti grčki pjesnik kojemu se tradicionalno pripisuju

veliki grčki epovi Ilijada(Ἰλιάς) i Odiseja (Ὀδύσσεια). Živio je između 8. i 7. st. pr. Kr. (?) Homerova Ilijada sastoji se od 15.696 stihova, daktilskih heksametara, a razdijeljena je u 24 pjevanja. Nazvana je po Iliju, drugome imenu grada Troje. Opisuje događaje koji su se odigrali u desetoj godini znamenitoga Trojanskoga rata. Temeljni joj je motiv srdžba tesalskoga kralja Ahileja, najvećeg grčkog junaka pod Trojom, kojemu je vrhovni zapovjednik Agamemnon oteo lijepu ropkinju Brizeidu, zbog čega Ahilej više ne želi sudjelovati u boju. To je težak udarac za grčku vojsku koju Trojanci potiskuju. No, kada najveći trojanski junak Hektor ubija njegova prijatelja Patrokla, Ahilej se ponovno prihvaća boja i u dvoboju ubija Hektora čijim pogrebom završava radnja Ilijade. Radnja se događa u vremenu od 51 dana. Unutrašnja povezanost radnje postignuta je motivom srdžbe, jer se oko nje odvijaju svi događaji u epu. Osim Ahileja, prikazani su i drugi grčki i trojanski junaci.

Budući da je Ilijada prvenstveno ratnička epopeja, obiluje opisima bojeva. Njezina je radnja produbljena i etički jer se temelji na čvrsto ocrtanim ličnostima koje pjesnik izgrađuje postupno. U braći Hektor – Paris stvoren je prvi primjer suprotnih karaktera, što će kasnije dokraja majstorski izgraditi tragičar Sofoklo. S profinjenim su ukusom ocrtani odnosi muškaraca i žena. Posebno valja istaći to da je ratnički duh grčkoga naroda sažet u liku Ahileja, junaka najsurovijih i najnježnijih osjećaja, velikog u ljubavi i mržnji, u osveti i sažaljenju. On je postao uzorom viteških vrlina, a podudarao se s predodžbom Grka o fizičkoj snazi i hrabrosti kao glavnim osebujnostima savršena junaka.

LIKOVI

-

Muze su boginje pjevanja i poezije; u Ilijadi je Muza sad jedna, sad ih je nekoliko (bez točno naznačenog broja). U Odiseji (pjev. 24., st. 60.) kaže se, da je devet Muza, pa tako se pričalo i u kasnija vremena, kad je svaka od njih imala i svoje ime: Talija, Melpomena, Uranija itd.

-

Ahilej, prvi junak u grčkoj vojsci pod Trojom, kralj Mirmidonaca, sin kralja Peleja i boginje Tetide. Sva se Ilijada vrti oko njegove dvije srdžbe; prva je srdžba na Agamemnona, što mu je uzeo Briseidu, - druga je srdžba na Hektora, što mu je ubio najmilijega druga Patrokla. Ali koliko je god Ahilej žestok i neobuzdan u svojim strastima, ipak se njegove obje srdžbe svršuju lijepo i na potpuno zadovoljstvo pjesnikovih slušača: on se s Agamemnonom poslije smrti Patroklove pomiri; to je u 19. pjevanju, a na svršetku 23. pjevanja izriče on veliku pohvalu i priznanje 1

Agamemnonovu junaštvu i tim dokazuje, da se s njim sasvim iskreno pomirio; u 24. pjevanju vidimo Ahileja, kako se dao suzama i molbama starca Prijama umekšati, te mu je predao tijelo Hektorovo, koje je bio odlučio baciti psima, da ga drpaju. Prije nego je Troja osvojena, pade Ahilej u boju smrtno ranjen od strijele brata Hektorova Parisa; sam se taj događaj ne opijeva u Ilijadi, ali je natuknut u 22. pjev. (st. 359, 369), gdje Hektor umirući proriče to Ahileju. -

Agamemnon je sin Atrejev, brat Menelajev, kralj u Mikeni, vrhovni zapovjednik grčke vojske pod Trojom. Žena mu je Klitemnestra (koja ga je sa svojim ljubavnikom Egistom ubila, kad se vratio kući ispod Troje); sin mu je Orest, kćeri Hrisotemida, Laodika, Ifijanasa (vidi u 9. pj., st. 142 do 145); Homer ništa ne zna o Agamemnonovim kćerima Elektri i Ifigeniji, o kojima su pričali kasniji Grci.

-

Hris, svećenik boga Apolona koji dolazi Agamemnonu i ostalim Ahejcima kako bi molio (i zatražio, jer dolazi s prijetnjom) svoju otetu kćer

-

Apolon je bog svjetlosti i proroštva, zove se Feb. Sin je Zeusa i Lete, a brat Artemidin. Prijatelj je Trojanaca, a osobito prvog junaka trojanskog, Hektora. Poslije Homerova vremena postao je Apolon bog sunca (to je u Homera Helije).

-

Briseida - kada je Ahil osvojio grad Lemesu u Troadi, a to je učinio jer mu je bilo potrebno da hranom i drugim plenom namiri vojsku koja je bila pod Trojom, poslije bitke, u kojoj je ubio lirnejskog kralja Mineta, kao plijen, po odluci vojne skupštine Ahejaca, pripala mu je i njegova žena Briseida. Ahil se odmah zaljubio u nju. Briseida je uzvratila ljubav Ahilu, mada joj je on ubio muža, i živjela je u njegovom šatoru iščekujući dan kada će mu postati žena.

-

Kalhas, ahejski svećenik, prorok koji proriče iz leta ptica. „Tako im rekavši sjedne Ahilej, i med njima Kalhas Digne se, Testorov sin, pogadač u ptice prvi. On je sadašnjost znao, budućnost, prošlost je znao, On je Ahejcima put pokazivao, kad pod Ilij Brodiše, vračanjem svojim, dobivenim od Apolona. On im dobro želeći progovori i rekne ovo:...“

-

hekatomba je, žrtva, kad se u jedamput žrtvuje 100 ovaca ili goveda; ali slabo se kad toliko žrtvovalo, te hekatomba može značiti uopće oveću žrtvu.

-

Nestor, sin Nelejev, kralj u Pilu; mudri starac koji iako ne može više vojevati kao mlađi junaci, ali umije dobro svjetovati, i svi ga slušaju; često priča o svojim junačkim djelima iz mladih godina. S njim su pod Trojom njegovi sinovi Antiloh i Trasimed, a drugih pet sinova ostali su kod kuće; oni se spominju u Odiseji, gdje se spominje i Nestorova žena Euridika i kći Polikasta. Homerovu se Nestoru do danas sačuvala uspomena u svoj prosvijetljenoj Evropi, jer mi najstarijega i najpametnijega člana u kakovom društvu ili zboru zovemo "Nestor", kad hoćemo da ga odlikujemo.

-

Tetida, morska boginja, žena Pelejeva, mati Ahilejeva. Otac joj je Nerej, a sestre su joj Nerejke

2

-

Etiopci su narod, koji živi na krajnjem Istoku i na krajnjem Zapadu blizu Okeana, dakle su upravo dvoji Etiopci; jedni su i drugi vrlo bogoljubni, zato ih bogovi često pohode.

-

Hektor, sin Prijama i Hekabe, muž Andromahe, otac Astijanaksa, prvi junak i najvaljaniji vojvoda u trojanskoj vojsci; zato kad pade u boju, strašno žali za njim sva Troja i svečano mu sahranjuje tijelo.

-

Patroklo, sin Menetijev, najmiliji drug i subojnik (naše bi narodne pjesme rekle: pobratim) Ahileja, s kojim je u kući Pelejevoj živio od rane mladosti

-

Prijam, sin Laomedonov, kralj trojanski. U vrijeme, koje se opijeva u Ilijadi, on je vrlo star. Ima vrlo veliku porodicu: 50 sinova i 12 kćeri, a žena dakako nekoliko (ali zakonita žena samo je Hekaba), - dakle gotov harem po običaju istočnjačkih vladara. Po kasnijem pričanju, koje se nalazi u Vergilijevoj Eneidi, pogubio je Prijama Ahilejev sin Neoptolem, kad je Troja osvojena.

-

Paris ili Aleksandro, sin Prijamov, brat Hektorov. On je odveo Helenu (vidi kod "Afrodita") i tim uzrokovao trojanski rat. Da je njemu suđeno bilo ubiti Ahileja (s pomoću Apolonovom), to proriče Ahileju Hektor umirući (pjev. 22., st. 359, 360.). Homer prikazuje Parisa kao lijepa, mlada čovjeka, prijatelja doduše više ljubavi i svirke, nego rata, ali ne kao kukavicu. Po kasnijem grčkom pričanju zaglavio je Paris kratko vrijeme prije osvojenja Troje od strijele, kojom ga je smrtno ranio Filoktet

-

Hermija je osobiti bog, koji je glasnik bogova i pratilac duša u podzemni svijet, a i na ovome svijetu prati Prijama u čador Ahilejev i iz njega (u pjev. 24.). Iz ovoga se razumije, zašto ga pjesnik zove "skoroteča" (tj. brzi glasnik, iz crkvenoslavenskog jezika) i "provo- đač".

-

Hekaba, žena Prijamova, mati Hektorova, osim kojega je rodila još osamnaest sinova; tko joj je otac, a tko brat, kaže se u 16. pjev., st. 717, 718.

-

Helena, najljepša žena na svijetu, kći Zeusova (pjev. 3., st. 199. i 426.); mati joj je Leda (koja se spominje u Odiseji), a po materi je sestra Kastoru i Polideuku (pjev. 3. st. 237.) i Klitemnestri. Bila je žena kralja Menelaja, od kojega ju je odveo Paris (vidi kod imena "Afrodita"), zbog čega je nastao trojanski rat. Pošto je Troja osvojena i razorena, vratila se s Menelajem u Spartu (Lakedemon), kako se vidi iz Odiseje.

-

Andromaha, plemenita, a nesretna žena Hektorova, kći Eetiona, koji je kraljevao u Tebi, gradu pod gorom Plakom, trojanskoj državi na jugu. Ondje življaše narod, kojega Homer (pjev. 6., st. 415.) zove Kiličani: te Kiličane treba dobro razlikovati od stanovnika Kilikije, zemlje na jugoistočnoj obali Male Azije, koje zemlje Homer nigdje ne spominje.

3

-

Irida je upravo personifikacija nebeske duge, koja veže nebo i zemlju; tako je lako mogla postati boginjom, koja donosi poruke od Zeusa bogovima i ljudima. U Odiseji se Irida ne spominje.

PRVO PJEVANJE Zaziv Muze: -

„Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina, Pogubnu, kojano zada Ahejcima tisuću jada, Snažne je duše mnogih junaka ona k Aidu Poslala, a njih je same učinila plijen da budu Psima i pticama gozba2; a Zeusu se vršaše volja, Otkad se bjehu onomad razdvojili poslije svađe Atrejev sin, junacima kralj, i divni Ahilej.“

1. dan. Agamemnon vrijeđa svećenika Hrisa. -

Agamemnon je kriv što je Apolon kaznio Ahejce bolešću, tako što je uvrijedio njegova svećenika Hrisa koji je došao k ahejskim lađama kako bi otkuio svoju zarobljenu kći On ih ucjenjuje i prijeti Apolonovom kaznom. Neki Ahejci govoraše da mu treba vratiti kći na što se Agamemnon usprotivi. Otjera starca koji se prestaši. Hris zamoli Apolona da kazni Ahejce što on i učini.

2-9. dan. Apolon šalje kugu -

Apolon prvo „strijelama“ (ustvari, kugom) napao mazge i pse, a zatim poče i ljude gađati

Svađa Ahileja i Agamemnona -

-

-

-

Ahilej i Agamemnon traže od Kalhasa, proroka, da im kaže zašto se Apolon srdi na njih i zašto im šalje kugu. Kalhas traži od Ahileja zaštitu na što mu ovaj odgovara da će ju imati pa makar i samog Agamemnona „optužio“ za Apolonovu srdžbu. Kalhas govori da Apolon neće odvratiti kugu s Ahejaca dokle god Hris ne dobiju svoju kćerku, Hriseidu, natrag. Na to ustaje Agamemnon i kazuje da mu je Hriseida draža i od same Klitemnestre, njegove žene, ali zbog svojega naroda vratit će Hrisu njegovu kćer. Ali, zauzvrat traži darove od ostalih Ahejaca. Agamemnom prijeti i traži dar ili od Ahileja, Odiseja ili od Ajanta (u Ilijadi je Ajans) (odnosne hoće njihove žene) na što mu Ahilej govori da će dobiti, kada bude raspodjela zaplijenjenog blaga, više darova od njih. Ahilej prijeti da će otići, vratiti se kući na što mu ovaj govori da ide i govori mu da će poslati svoje ljude u njegov šator i uzeti mu Briseidu.

4

-

-

-

-

Na to se Ahilej ražalosti i razmišla hoće li izvaditi mač i napasti i ubiti Agamenmona. Dok je to razmišljao, stiže Atena, poslana od same Here. Ahilej se iznenadi i govori joj da će ubiti Agamemnona na što mu ona odgovara da je poslana da ga odgovori od tog čina. Govori mu da će zbog ove „pogrde“ u budućnosti dobiti (od Agamemnona) triput toliko darova. Ahilej pristaje, jer ne valja se protiviti bogovima, i Atena se vraća na Olimp Ahilej, i dalje ljut, proklinje Agamemnona i govori mu da će mu biti žao kada mu Hektor ubije najbolje ahejske junake zbog toga što nije poštovao najboljeg među Ahejcima (samog Ahileja) NA to ustaje Nestor, najstariji i najmudriji među njima, i govori im da je on s najboljim Ahejcima živio (samim Tezejem i drugima) te da ga poslušaju: Agamemnonu govori da ne uzima Ahileju, a Ahileju govori da se ne ljuti na Agamemnona Ahilej i Agamemnon se ne mire te Ahilej na kraju govori kako se neće boriti s Agamemnonom zbog djevojke te mu zaprijeti da će ga ubiti ako mu uzme bilo što drugo iz njegove crne lađe.

Odisej odvodi Hriseidu ocu. -

Odisej na lađi odvodi Hriseidu, a Agamemnon zapovijeda narodu da se ritualno čisti i da izvrše hekatombu.

Ahilej gubi Briseidu. Razgovor s Tetidom -

-

-

Agamemnon svojim vojnicima naređuje da idu do Ahileja i da uzmu Briseidu. (dva vojnika). Ahilej ih i prima i ne ljuti se na njih (kriv je Agamemnon, ne oni) i govori Patroklu, svome najmilijem drugu, da im da Briseidu. Ahilej zaplače i zazva svoju majku, Tetidu. Majka ču njegov plač, izleti iz morske dubine i sjede pored njega te ga upit što mu je. Tek tu doznajemo što se ustvari dogodilo i prepričava majci ono što smo mi dosad pročitali. Ahilej prepričava majci kako se razorili grad Tebu te kako je Agamemnon dobio Hrisovu kći, Apolon poslao srdžbu na njih itd. i moli svoju majku da ga zaštiti i da ide do samoga Zausa (tu doznajemo da je Tetida spasila samoga Zeusa od drugih bogova koji su ga htjeli vezati (Hera, Posejdon i Atena)) i da ga zamoli da pomogne Trojancima kako god je moguće da sasjeku sve Ahejce kako bi silni Atrejev sin, Agamemnon, uvidi svoj grijeh štono nije poštivao najvećeg međ Ahejcima. Na to mu Tetida govori kako su Zaus i ostali bogovi otišli kod Etiopaca te kako će se vratiti za dvanaest dana kada će ona otići do Zeusa.

Hriseidu predaju ocu. Žrtva pomirnica -

Odisej dolazi u Hrisov grad, lađom. Vežu lađu, izlaze na obalu i izvode hekatombu Apolonu Febu Odisej predaje Hrisu njegovu kći i on zamoli Apolona da prekine mučiti Ahejce. Naprave žrtvu, sve ispeku te naprave gozbu te se svi pogostiše, napuniše vrčeve vinom

11. dan. Odisej se vraća od Hrisa 5

-

-

-

Apolon mu posla ugodan vjetar kako bi se dobro vratio među Ahejce Kod lađa sjedi srdit Ahilej, nije išao u rat, a bio ga je željan! Tada su se vratili bogovi na Olimp i Tetida i uhvati Zeusa (kada se nekoga moli, rukom ga se uhvati za podbradak) i stade ga moliti da udijeli Trojancima snagu. Zeus šuti, Tetida ga hvata za koljenja i moli ga. Zaus joj govori da ga je dovela u nepriliku s Herom jer je ona na strani Ahejaca, ali joj govori da će joj pomoći. Zeus joj namigne obrvama te joj tako potvrdi da će joj uslišiti molbe. Hera je, ipak, vidjela Tetidu i napadne Zeusa te ga pita je li ono bila Tetida. Zaus se na nju naljuti te joj zaprijeti: Neka je, kako si rekla, al' meni tako je milo! Nego de sjedi i šuti i riječi poslušaj moje: Pazi, da ne bi ti svi pomoći olimpski bozi Mogli, kad pristupim k tebi i rukama udarim krutim. Hera se prepade i drugi bogovi ozlovoljiše. Dolazi Hefest majci svojoj Heri te joj govori kako udovolji Zeusu, jer ipak on je najjači među svim bogovima, kako bi im svima bilo dobro. Hefestu ju je urazumio te pjevanje završava gozbom bogova.

DVADESET I ČETVRTO PJEVANJE

Od 30. do 38. dana. Mrcvarenje Hektora -

-

Ahilej od silne tuge nije znao što bi. U jednom trenutku ugledao je brzonoge konje i upregao ih za svoja kola, a za njih privezao Hektora i vozio kolima oko Patroklova groba Apolon se smilovao i zaštitio je mrtvo Hektoro tjelo od raspadanja tako što ga je pokrivao „Egidom zlatnom“ Na to se sažališe bogovi te poslaše Hermija (Hermesa, božanskog glasnika) da ukrade Hektorovo tijelo. Jedino se nisu sažalili Hera, Afrodita te Posejdon (Hera i Afrodita nisu jer je Paris izabrao Afroditu kao najljepšu.

39. dan. Predaja trupla. Skupština bogova: Hektor treba da se izruči. -

-

Apolon govori bogovima da je Hektor uvijek pridonosio žrtve i nikada nije zaboravio na bogove i da Ahileju neće biti ništa bolje u srcu ako i dalje bude mrcvario Hektora. Hera na to odgovara: Kako vam može Hektor biti jednak Ahileju? Ahilej je božanskog podrijetla, a Hektor smrtnik, Ahilejeva majka je božica koju je sama Hera odgojila i dala je Peleju, a svi su bogovi bili na piru. Zeus se nadovezuje i kaže da neće jednako gledati na njih dvojicu, ali Hektor je bio najmiliji Bozim od sviju što žive u Troji, uvijek je prinosio darove. Ali, kaže da ga ne smije ukrasti Hermija nego kaže da mu pozovu Ahilejevu majku da joj kaže da urazumi Ahileja te da primi Prijama i od njega uzme dare. Na te riječi Irida se skoči i ode do Ahilejeve majke i kaže joj da ju treba Zeus i da dođe na Olimp. 6

-

Zaus joj govori da svađa među bogovima taje već 9 dana oko tijela Hektorova te da mora ići do Ahileja i javiti mu da se bogovi srde te da mora dati tijelo Hektorovo njegovu ocu, Prijamu

Tetida dolazi Ahileju, koji joj obećava da će izručiti Hektora. -

Tetida dolazi do njega i govori mu da je izaslanica Zausova. Ahilej pristaje.

Irida donosi Prijamu glas o odluci bogova. 143-187. -

-

-

Zeus govori Iridi da prenese Prijamu da mora ići do Ahileja sam, jedino s jednim starijim „oglasnikom“ da mu vodi mazge i upravlja s kolima kojima će vratiti hektorovo tijelo natrag u grad Ilij (Troju). Također, dobit će božanskog „skoroteču“ (glasnika) koji će mu pomoći da stigne do Ahileja. Irida dolazi u troju i tamo zatiče veliku tugu i kuknjavu: svi plaču i nariču, a sam starac Prijam sav je imao praha po tijelu i glavi zbog toga što se od tuge valjao. Svi su plakali za poginulim junacima trojanskim. Irida mu prenosi sve upute i govori mu da se ne boji te da ga Ahilej neće ubiti jer on nije nesmotren niti grešnik (da bi se usprotivio bogovima i Zeusu)

Prijam kod Ahileja. Spremanje na put. -

-

Prijam zove svoju ženu Hekabu da joj kaže što mu nalaže Zeus i pita ju što ona o tome misli. NA to ona odgovara da kako može tamo ići onom čovjeku koji je ubio njegova najboljeg sina te da će ga, čim ga vidi, ubiti (Ahilej Prijama) Prijam joj govori kako mora ići, da su mu to rekli sami bogovi! Pokloni koje je odlučio dati Ahileju: Prekrasnih poklona otud starina izvadi dvanest, Dvanest jednogubih struka i isto toliko sagova, Plašteva krasnih toliko, toliko i košulja jošte. Zlatnih talenata potegnuvši deset iznese I dva tronoga sjajna iznese i četiri kotla, Također prekrasan kondir, što Tračani dadoše njemu.

-

-

Spremaju se za put, uprežu konje i spremaju kola. Dolazi do njih Hekaba s krčagom vina da ga žrtvuju (tako da ga proliju). Govori da žrtvuju Zeusu i da mu se moli i traži od njega ptića kao znak da mu je molitva uslišena (molitva da sigurno ode i vrati se). Prijam se moli i prolijeva vino. Moli se da mu se Ahilej smiluje i da mu da Hektorovo tijelo i traži od Zeusa božanski znak  da mu se ukaže ptica s desne strane (na nebu) Zeus je čuo njegovu molitvu i pošalje orla s ogromnim krilima. Kad su ga ugledali, svi se razveseliše i svima se razgali srce.

Hermija prati Prijama k Ahileju. -

Svi ispraćaju Prijama. Zaus zapovijedi svome sinu Hermiji da povede Prijama k Ahejskim lađama i da ga pri tome nitko od Ahejaca ne zamijeti.

7

-

Hermes obuče „potplate krasne“, „zlatne ambrosijske“. Hermesov izgled: A na gospodičića po licu bijaše nalik, Koji je najljepše dobi, i brada niče mu prva.

-

-

Hermija i Prijam se susreću, Prijam ne zna tko je to. Hermija mu govori da je on Ahejac, Mirmidonac (kao i Ahilej) da mu se otac zove Poliktor. Prijam pita Hermesa: ako si ti stvarno ahejac, reci mi, je li hektorovo tijelo i dalje kod ahileja ili ga je raskomadao i bacio ga psima. Hermes mu kaže da je tijelo i dalje tamo, govori mu da mu tjelo Ahilej vuče kolima. Hermija skoči na kola i snagu udahne konjima i mazgama te hitro krenuše. Kada su došli do tabora, Hermija učini da svi stražari pozaspu te tako oni prođoše. Hermija mu se otkriva i govori da je on Hermija i da ga je poslao otac – Zeus.

Prijam kod Ahileja. -

-

-

-

Hermija ode na Olimp, Prijam ostavi Ideja kod kola (Idej je starac koji je krenuo s njima) te uđe u Ahilejev šator. S Ahilejem su Automedon i Alkim. Prijam se baci na Ahilejeva koljena, ljubi mu ruke. Prijam moli Ahileja da se sjeti svoga oca te mu govori kako je imao 50 sinova, ali zaključujemo kako mu je Hektor bio najvažniji i govori Ahileju kako je došao da mu otkupi tijelo. Obojica plaču sjetivši se, Prijam svojega sina, Ahilej svojega oca i Patrokla. Ahilej pita Prijama kako se usudio doći do njega, čovjeka koji mu je ubio sina i kaže mu da ima gvozdno srce. Ahilej govori da prestanu plakati jer im plač neće pomoći. Govori da dvije bačve leže u Zeusovu domu: iz jedne daje darove zle, a iz druge dobre. Ahielj govori Prijamu da sjedne na što ovaj odgovara da mu Ahilej što brže da Hektorovo tijelo da može otići i sahraniti ga. Na to se Ahilej malo naljuti što je Prijam tako navalio da odmah da Hektorovo tijelo. Prijam se malo poboji te sjede i umiri se. Ahilej i dvojica mu drugova uvedoše Ideja te počeše vaditi darove koje je Prijam donio. Uzeli su sve osim dvije tkanine i jednu krasnu košulju u koju će umotati mrtvaca. Robinje su oprale i namazale mrtvo tijelo, ogrnule ga, a Ahilej ga je postavio na kola. Ahilej izgovara sljedeće riječi: "Nemoj se na me ti, o Patroklo, srdit, kad doznaš U Aidovu domu, da Hektora divnoga mitom Ocu na otkup dah, kad mi dade ucjenu krasnu; I to ću s tobom ja podijeliti, kako i valja."

-

-

Ahilej se vrati u šator, govori Prijamu priču o Niobi te mu kaže da se prihvate hrane. Ahilej zakolje „prebjelu ovcu“. Ispeku meso, donesu kruh. Nakon što su se najeli i napili, stali se prijam i ahilej jedan drugome diviti, sve gledajući jedan u drugoga. Ahilej naređuje robinjama i drugovima svojim da naprave postelje. Ahilej upita Prijama koliko dugo misli sahranjivati svojega sina: Nego deder mi kazuj i reci mi istinu pravu: Koliko dana misliš pokapati Hektora divnog, Dotle da ni sam ne vojujem ja i da narodu ne dam. Prijam: Mi bismo devet dana u sobama tužili za njim, Deseti dan bismo njega sahranili, gostili narod, A grob jedanesti dan načinili bismo njemu, A dan bi dvanesti zašli u borbu, ako bit mora.

Ahilej to prihvati i reče mu da će toliko dana odgađati boj. Rukovaše se i odoše spavati. 8

Povratak s Hektorovim tijelom. -

Svi već spavaše, jedino Hermija nije mogao jer je razmišljao kako će provesti starca i kola a da ga stražari ne vide. Hermija upregne konje i mazge te ih nitko nije vidio. Kad su došli do rijeke Ksant, Hermija se povrati na Olimp.

40. dan. Oplakivanje Hektora Dolazak trupla. -

Kada su dolazili u Troju nitko ih nije spazio jedino Kasandra koja stane vikati: "Trojci i Trojanke, pođ'te i Hektora vidite divnog, Ako se ikada njemu veseliste, kad se iz borbe Vraćao živ na veselje i narodu i gradu svemu."

-

Svi izletiše van, narod počne plakati

Hektor na odru i plač Andromahin, Hekabin, Helenin -

Stavili su Hektorovo tijelo na odar, žene plakahu, pjevači naricahu. Prva do tijela dolazi Andromaha, njegova žena i plače jer: A ja tužit i jadovat najvećma imam, Jer mi umiruć n'jesi sa odra pružio ruke Nit' si mi mudru riječ izustio, da bih se vazda Sjećala nje, po danu, po noći roneći suze.

-

Do odra dolazi Hekaba, njegova majka, a zatim Helena i govori da joj je on bio najdraži svekar. Govori da je u 20 godina, koliko se već nalazi u Troji, uvijek je Hektor branio pred drugim i da joj je kao otac uvijek blag bio. Govori da joj u Troji, otkako je on umro, više nema prijatelja.

41-50. dan. Lomača. Spaljivanje. -

Prijam naredi Trojancima da odu kupiti drva za lomaču i govori im da se ničega ne boje jer mu je sam Ahilej rekao da ih neće napasti 12 dana. 9 su dana gradili lomaču, a 10 dana Hektora stave navrh i zapale lomaču

51. dan. Nasipanje grobnog huma. -

-

U zoru probudiše se ljudi pored Hektorove lomače. Vinom ugasiše vatru te Hektorovi prijatelji i braće počeše skupljati njegove bijele kosti. Nakon što su ih skupili kosti staviše ih u zlatni kovčeg te ga položiše u jamu. Jamu su nasuli kamenjem, a nad time su nasuli humak. Kad su nasuli hum, vratiše se svi i gozbom se gošćahu slavnom.

9