Historija Naroda Jugoslavije I
March 2, 2017 | Author: starigrad77 | Category: N/A
Short Description
Historija Naroda Jugoslavije...
Description
REDAK C IONA KOM I S IJA
ANTO BABIC, Jr. I VAN BOZIC, FERDO GESTRIN, d •. BO CO GRAFENAUER . .I •. MIHAI LO D IN IC. dr. DRA_ GOSLAV JANKOVIC, JAGOS JOVANOVIC. UUBEN LAP[, DU SAN PEROVIC. Jr. JA ROSLAV SIDAK . ,I •. J ORJO TAD IC. dr. N IKOLA VUCO. J r. FRAN ZWITTER
H
ISTORIJA 'NARODA JUGOSLAVIJE
UZA REDA K CIJA
d•. BOGO GRAfEN A UER DU SAN PERO VI C Jr. J AROSLAV SIDAK
IZDA YAtKO PODUZECE •. SK OLS KA K NJ I GA
H
ZAGRE B
ZAGREB · MCMLIlI
PRE DGOVO R Rad na OV()j H is!or;ji na roda FNR.I "']'UCCO jc on inicijdtivu, koju jt g. 1949. dao Savjet za na uku j kulturu pri \lladi FNRj, {b sc U\ prelim: Jlotrebc historijske na.~tavc U Sl'cd njim skolama lundi udlhcnik, u kome hi lie prikazao histo.rijski rnzvita k oasih o jt; mjc:sto "U bihliografskom pregledu na kraju dotimog poglavlja , Zbog namjene knjige l irem krugu l italaca naubii aparat nije naveden \I biljdkam· schnittethn ik in de r Slavon ischen I\ultur, GZM XLIl, 1940.
26
Za r~nohronb"e nalaze usp . A. O r ~ ić· S I ft ,. e t i ć. B"banj, Mit teil. d. prl!his t. Ko mm. d. Akad. d. Wiss. IX , 1-2, Wien 1940. Za mat erijal te vrste u Zemun u usp. ll. l" ap3W3HItH , HU33)! paH or 6p01!38nOr ,D.06a H3 3e"YH3. MY3eju 3----4. 1949. Za ~tu ocjenu te kulture i njene vne s Makedonijom W. A. H e u r Ile y, Prehisloric Ma cedoHi ~, 1939, gdje je dali i ~intct i ~n i pregled neolitske kulture u toj oblast:, koja se može vezati i za Starčevo i Vinču u Srbiji. Z~ odgova rajub bug~rsh nalale usp. naročilO G. K a z a r o " '. Vorges~hichtliclle < au . Sveti K}'rillowo, P rJh . Zei tschr. VI , 1914 Za nalaze bro"tnno/i doba i h~lIstatt3 u Vojvod'ni usp .. Qsi", Sph",~. "utog dj ela Vulita i Grbića. jo! F. M ill e ker. Vo rl!e~ chicht~ des Banats. Cnp!lltap, 3. eep., XV. 1940. i M. r p O ~ h, npeHCTop!lCKO .."IoOa BOjBOI1H"~ ' Za od!l"o,.~rajute nalaze u Srbiji M. M. B a e H II. }KYT 6 p.no. CTap,,,,ap 1910-11, !l"dje ;ce r3spravlja i o pitanju tuvenog 1te Salonu, Forscirungen in Saioni I, 191-7; H. II y I. H h. npKIIO'H " HCTOPHjH AaHaWlbe CpOllje y P"NCKO Ao,,) I k , u E".plT '"I I prema Drat "O , u, pa tovIse l morem na Egejske oto e s,,'e ~Io Male Azije ; iz među Dunava i Balkanskog gorja prc~a Is to u ~o Anhiala na Crnom moru i uz njegovu obalu do ;a,ngra da; naJud tl Dalmacij u preko danaJlJje BosIJe i Klisa do :;neSIU poče,tku"vrr" st. najjače sc pokazuje bitna ra zlib izm u,. ave,na I nJIhOVIh $avezn;ka Avara tl odnosu na Bizant AI'arl I. dalje vri e samo pljačka!ke pohode, a slavenska plemen~ po~az~~u t~i~ju da sc ~ajzau nastane na osvojenom biuntskom teritoriJu. VI slavensk i pohodi imaju taj karakter i uglavnom ;u sam,o etape slavens ke kolonizaci je na Balkans kom poluotoku, dlav,,'", 1 su u masama preplavili sve pokraj inO liskh'ali s plodnih ral'niea u pla ninc, ali su se pone kad i povezivali s njima, tako da su sc. usp rkos veom a ošt roj suprotnosti u vrijeme mnogih napadaja i nasel j avanj a Slavena. i s tarosjedioci, bar djeloInicc, nes umnjivo uk lj uč ili u proces etnogeneze .J užnih Slavena. T i sc odnosi po kazuj u i u mnogim i ra7.ličitim mjes nim nazivima. koje su Slaveni pr imi li od starosjedilaca. T akvih tragova ima. dak ak o, najviše u primorskim krajevima. Konačn i r('Iultat dugotrajnih bo rbi sa starim da nol' nišll'om bio jc taj , da je veli k dio romans kih, iIirolfačkih i grčki h starosjedilaca istr ijebljen ili zarobljen, a znata n sC dio naselio u plani nama od Velebita do središ njeg i južnog di j ela Balkanskog poluotoka. gdje IC bavio polunomadskim s tocarstvo m ; njih $U Slaveni nazvali Vlasima. Mnogo $C Rom a na odrfalo II preos ta;im gradovima. nji hovu neposrednom uled u i po o tocima Jadranskog mora, a Gr ka u gradovima i n jihovoj o kolici na obalama Egej skog mora pa i u unu tr dnjOllti srednje i južne Grčk e. Djelomič n a simb ioza Slavena sa starosjedioci ma ogleda sc i u njihovoj materij alnoj k ultu ri. Slaveni su na Balkanskom poluo tok u preuzeli ne ke stare ilinke i tračke obli ke nakita. U ništenje gradova u unutrašnjosti i bezobzirno go njenje gradskog stanovnihva, o kome nas izvjcšćuje D imitrijeva legenda. ipa k su uglav nom spriječili da Sla ven; preuzmu i tehniku zanats ke proizvodnje. Bizantski ag rami zako n skraja VII . st. do kazuje i zna· laja n bizants ki utjeca j na unapredenje ttmljorad nje kod Sla,·c na. iako je u usporedbi s nekadaJnjim polobjcm zemljoradnj~ u bizants koj ddav i o na nesumnjivo bila na nižem nivou. Tako su S~ Tračani na is to k u i Il iri na zapadu (po jeziku ih je teš ko razli kovat i, j er ne pos toje i1l'0r; ) očuvali do danas II dva obli ka kao r omanizinmi Aro mun i (naziv od lat. .rom an us. ) i kao nero ma nizi rani Arbanasi (n azi\" potječe od starosrpskoga Rabl.nb < A rbaoum za anti k no AlbanOJ>ol;s. r mjesto 1 prema n o\'ogrčk om ili bizantsko m izgovoru: arbanaski sufi ks ·as odgo· " ara naJem - janin). I Aromuni i A rbanasi prema sl'ojim današnji m sjedi!tima nalaze sc na jugozapadnom dijelu one linije. koja dijeli g redzi ra!)i i rom a nizi ra!)i teritorij potkraj Vl. s t oljeća.
,
, Da je djeli vdiki teritorij sjeverno od te linije bio potpuno r omaniziran. i to upravo onako kao zapadna Romani;a, lo poka zuje razmatranje predslaven~ke toponomasti ke. Na Dunavu sc, na primjer. održao rimski Viminadum do danas II latinskom nazivu za rimsko utvrđenje c:a5tellum, prema đačkom ili tračkom izga"DTu latinske riječi castallum. :ta Kostol(ac), Ulpijana. izvedena riječ stvorena pomo':u latinskog sufiksa -anus od rimskog gc:ntilidja Vlpius. oču\'ala sc do danas II imenu Lipljan na Ko-
I
,
sovu. &:upi II Dardan;;i glasi danas prema latinskom izgo"aru Skopje, Dyrrhachium na Jad ranu očuvali su Slaveni prema vul_ garnom l:tti nskom izgovoru Duracium Drač, južno od tc linije, Vaiona. na primjer, jc grčki akuzativ od 'o:o).."'v, - -redin;, žena pak kod kuće s djecom samo aromunski, odnosno arbanaški. Taj biling"' itet oču,'ao sc kod njih do danas u NR Makedoniji. U Srednjem vijeku Arbanasi imaju i slavensk i onomastički siuem čak i u svojim vlasteoskim kucama, kao i u ku ći S kenderbegovoj i l. d. I jelini i drugi čine danas \I Jugoslaviji etni čk i adstrat. koji sc očuvao iz rimskog doba. Arbanasi su postali staloosjedioei tek u vrijeme turskog osvajanja. Tada silaze 5 planina i u doli96
nama I)Ostaju poljodjelci scleti se od upada na is tok sve do Ku ršu mlije i Skopske kotline. Aromu ni su danas slalnosjedioci i II Kru ~ev u. Mo!oviš tu, Magartvu i t. d., a u gradovima. gdje su prigrlili grč ku ku lturu. postali su trgovci. Ta S\I (h'a et ni čka adstrata u unutrašnjosti Balkanskog poluotoka nastala vet u rimsko doba. Na jadranskom primorju postoje tri et n i čka ads trata iz istoga ,'remena: dahnatinsk oroman· ski u primorskim gradovima bizantske teme Dalmacije i na olO ku Krku. istrol'omanski u zapadnoj luri i Puli, Rovinju , Vod njanu ; Piranu prije dolaska mletačk e vlasti. i furlanski II Trstu. Ta j I)osljednji ide dalje na sjcver i graniči na istoku ~ teritorijem slo,'e n.lk og jezika. Ta tri primorska adstrata na Jadranu r;:di kuju sc II topone'masliei znatno od ona dva kontinentalna. Vlaška pastirska kr ctanja ostavila su samo malo tragOl'a: tako u nazivu pla nine Durmitor. od lat. dormitorium ~poČi\·alilite. mjesto. gdje se stoka i pa· ~Iiri odmaraju, ]llandište«. a čis to je arbanaški toponim Kruja ~izvo r .. za starosrpski RabLn" (Arbanum). Naproth . tri ro)!la nska adstrata na Jadranu ostavile mnogobrojnije tra gove i u toponomastici i u leksikonu naših jadranskih dijalekata. Dubrovačkoromans ki adstrat, koji se održao sve do Filipa dc Diversis u XV. st" vidi se na pr, u nazivu naselja Cal'tat < lat. ci,·italem. u nazivu rta Kantafig < lat. Caput fici. _rt zvan Smokvica .. , u nazivu otoka Lokrum < lat. aerum ine. ~kiscl o ''O«:. ka o limun" i \. d" a u dubrOl'ačkom leksiko nu u riječi kimak ..stjenica .. < lat. cimieem i I. d. Iz spli tskoromanskoga neka posluži kao primjer imc Serm. »šoma" ili Scrranda ~šumska zabrana« za uzvišicu Marjan. Zn,ian < lat_ Junianum .• Junijev fundu s •. nar-iv koji je obraw\'an na isti nači n ka o gO TC Lipljan < Ulpiana: iz leksikona nazil' sudajma ~svctkovina sv. Duje« < lat. festa sanct i Domnii. Iz zadarskoromanskoga nuiv nas~lja Kopranj ili Kopralj < lat. eaprula , .kozieac i t d. h krčkoromanskoga nazil' naselj ~ Vanč ."Tbe" za hrvall;ki Vrbnik. Ir. istroromanskog;: nazi,' kanala tal. Leme. hrv. Limski kanal < !at, lama .• moČl'an_ II pluralu_ Iz staroga tršćanskoroman s k oga nazi,· Scorcola .Slraia~ < lat. seolea (možda gotska riječ).
-,
97
,. Od ta Iri adslTa!a adrtan sc do danas samo i~tr()romansk i, a dalma tinskOTomanski ,·rlo je rano likvidirala slavenska in{i!tracija II [)Timorske gradove; krčkoromanski odrfao sc II ribar -
skoj sredi ni II gradu Krku do kraja X IX , stoljeća. Istroroman~ ski odr!ao se do danas II gore: spomenutim naseljima. a tršćanskI jc venccijaniziran kao i istroromanski
II
Poreču.
Kod T rSla Slaveni izbijaju vrlo rano na dvije. tri tolke na Jadran: Skedenj. danas !T!la nsku predgrađe ScrvoJa < lat. silvula, _!umica •. kod ~abrcfi nt: _upravo na obali. i Bazovice (u sta rom !Titanskom Bituica. od bbz L _zova .. ). Od nazil'a za Ju!nc Slavene II tim etničk i m adstratima najinte resantniji je arbandk i naz;\' Shqa, plur. Shqe < sla\'u~. pre",.a vulgarnom lat. izgovoru Sdavus i stari arb, nazh' ~emlJe Shqlniqe < sdavinica za Makeduni ju. Nuiv sda\'~s u nmskom pluralu Schei očuvao sc i _na sjeve ru kod Rumunp u BraŠo\'ll. Sto sc zbilo $ predrimskim $Ups tratom na Balka nskom JX'lutotoku _ na pr. s antiknim Ma kedones. koji h se ju ik danas ne sma tr a da je identičan s grčkim. nego se misli. da je ])rijclaz i1.medu grčkoga prcmJ tračkoili rsk om ; nadalje s mnogim drugim plemcnimll tr"č k im (Moesi. Dardani i !. d. ). i ilir~ k jm C~'ar daci. I'irustae. Dalmatac. lapudes. Liburni i t. d. ;. I da II SIl ih Slaveni još latekli II neromaniziral1Om stanju, na to jc ~i IJnje teJko odgovoriti. jer nclatins ke rijeČi. iz naŠih. dalm~lm skih dokumenata kao derru$ Mlcško obradIva zcmlp~. gnppa .hrid .. i t. d .. koje su ušle i u naš dijalekahki leksikon n~ Jadranu , uJle su i II srednjovjekovni lalinski u toj o bjastI. pa s u ooatlc mogle ući i II na.:: jezik, a u Jugosla"iji sc nije oču~:ao nijedan toponomastički primjer. koj i bi sc moga o neS UmnjIV O interpretirati o nako kao hugarski P lov di v. koji tocn o predstavlja riječ P ulpudeva iz jezika tračkoga plemena Beui. kojih sc jClik joj govorio u VI. ~ t oljeću. Pulpudeva znači .. Filipo\" grad" i točno sc pokri,·a s grčkim na~i,·om Phi1 ipf'Ol'oiis (ocu'·ano u turskom Filihe). Treba spome n uti jo! itumrli sUl,erstrat grčki U Dalmacij i i Istri. dok su one bile pod Bizantom. l on jc ostavio ndto tragu,'a u toponomastici Ilil Jadranu: Lor ud < elaphopoda (ak uz. ) .jeIenova noga .. . Igalo < ";1' ~ )"'; ~obala«.
98
Ak o imamo pred oči m a današnje lingv is tičko učenje. po kome a n tikni Makćdones nisu govorili grčkim dijalektom, nego UJobilim !ivojim je2ikom. onda se mora uzcli. da oni predstavljaju nutal, ili medu Slavenima utopljeni elnički sups trat ne sa mo II Jugoslavenskoj. nego i II Egejsko; i Pirinskoj Makednnij i. Prema tome. da naln ji grčki superslrat \I Egcjsk oj Ma. kedoniji naSlao je tek od IX. st. dalje. kada se taj teritorij opet grecilirao. II topo n omastike Egejske Maked onije ncsumnjivo izlazi. Ila je u Porfirogenetovo doba i još mnog o kun ije ct. nička granica izmedu Slavena i Grka ii ia od P inda u Epiru. k oji se zvao Zagorje (grčki Zagorion) kroz Tesal iju. preko dana šnje Kardice (Gra dec) na Egej!iko more. Rijeka. koja sc u Slaro doba zvala Aliakmon. a protječe lim teritorijem. i danas sc II Kosturu love Bistrica. Porfirogenc!ova Serblia nalazi $e oko dana~njeg grada Servia - turs k i Scrfidfe (Srbica). Bl izu loga grada. gdje danas nema nijednoga Sl~vena, nalaze se Kobni, gdje da nas iSIO ta ko nema Slavena. E t nička granica i1.med u G rka i Slave na ide od Hrupiha i KosIura preko Kailara na J enidže- Vardar. Ostrol'sko jezero ispod K lljtnakčalana i SoIlin. ostavljajući Ber (tursk i K araferia ) bez Slavena. i dalje na K irečk(ly (g rč k i danas Asvestoh orion), Suho_ Scr (Sc rcz ) i t. d .. gdje sc vcie s Pi rins kum Mak edonijom. 10_ D ru štv en i tem elj i razvi tka Slaven a poslije njiho va na~e lj enja II n ovoj p()j; toj bin i. - Pošto su se Slaveni naselili na Bal _ kans kom poluo toku i u Istočnim Alpama. pojedina se 1)lemen~ nisu. dakako. odmah stalno smjestila u odredenim oblastima. Ci. njenica. da nase lja na Ba lkanskom polu otoku. osim \I primorju. "isu bila potpuno usta!je na joi dugo u doba feudalizma. pokazuje. da je naknadnih preseljav anja bilo vi§e. nOdručji m a J o ,. d a n luntro poslij. 552; izd. M(lmm~n u MG. AA, S, 1882): I" a n Efeski (umro poslije 585; izd. Brook&. 1935): Com~i Ma r cel. I i n u ~ (tivio u l. pol. VI. st. ; izd. Mommsen u MG. AA. 11, 1693): M alal. (fivio u VI. st.: Donnski Corpu~): Ch roni t(lll Ila.chale (o. 630 : DOlinski Corpus): G e o r I:' i j e P i. i d" (živio za vrijeme Hera, klija; Donn~ki Co rpus): h o m i I i j e (_ c rk ve ne pro\>Ovljedi) iz o. (;2, (izd. Sternbleh, 1900); M i, 1 e u I a S. D t m e I r j i (1. dio je ;z .... mena poslije 610, ll . iz 2. \>OI. VII. st~ izd. Ac ta pne!Orum Ott. IV, dj.lomitn(l A, Tou gard. Dt I'histoitc pr"f~n~ daM le5 letes grets des Bollandistts,
1814); ?s(udo-~\a"r;k ;J( (o. 630. Lzd. Schdfer. 1664); b i 1 a tl l J); ; a ft r a r tl i z. k n (dati ran je v3.ira od k raja VII. at. du sredine \Im. ~I.; iul. Ashb"rn". The Journal of Hdl. Stud_ 30. 1910; p re". V. Gorl ~" u Mjesečniku pra"n;fkot dru~tva LXVl, 1940); li o 1111 a n I i n P o' f j. r (I ~ u hi~l o, rij~, obj8\' ljeni Su u djelima: F. R ~ č k i, Documenta historia. Ooroa t ic"e l'~riodu", antiq uam jlius( rant ia. MSHSM VII. 1877 (I:" . fki teks!()\'i ~ latin· sk,"' p rij~~odom, dij~lo'" u iz .'odu n. IRtinskom juiku; uz t.k $tove histo· riJ~ki i to))O&:rafski komtntar); Fr . K os, GradiVO za u:odo~ino Slo,en. ~,. v ~r.dnjem ,·tku l, 1902 l. obzi rom na Slavtne zbirka ~ za \'1. st. o~vrce nJ cijeli Balltat\Sk; poluotok: »drbj odlomJIopularnog karak .. r • . H. C. !l ~ p lli • ft II H. C... autle 8 ~tB,toCTl!, 19.45. koji II sušti ni. osion doda,'anja neodr!;"ill hi!>Oteu II piianju e(no· lI"n.ze i nekih malobrOjnih novih n~zora o .I'o. O problemu tI"oll'e"tz~ \rcb~ joi ~pomenuti E. S e h "'. a r z, Die Fral!'e der sla ... ischcn Lan,jnah · nltz.il in Osl rermanien, MIOG XUll, 19'19 (hipo:rk rltično i djtlomitno te ndenciozno. a inate uspjelo rezimiranje stano"i!l, t. l". ~kr i titke' ;:kol e njemačkih hi~torič~ra) : H, C. D, ~p lli. B" ll. nPOIIC~O)Ol JleHH. ['), Ihe Prehi$IOT\' o f Ihe Slav., 1~~a I49. ~10 $t tiče mate rij.lne kultur~.
!O3
I
,
•
,
potre bn o je, osim o.."ovnih
r II t
Niede r leovih
Prol iv Kopila.Cl'. i Mik lo'itC\·a m i~lje "ja. da H""l i i Srbi p red · ~tavljaju ~kl;M izmedu Slovenac~ i Bugara. doku.l i lu u dru !:,oj pok".i,,, XIX. $\. D ii m m I e r i n.rotit o F. R a č k i (OQe'" SIarij ih ilvora za hrl'atsku i srpsku povijesI srednje!: a vijeka, Knji levn ik l. ]864; BijelJ Hrv31 ska i Bijel . Srbija, Rad JAZU 52. 1880; K G rol j T. Flonnskij o Konslantil1u Bapcno rod nom, Rad J AZ U 59, 1881), da naKij~nj, SI"'e n:l u upadnom dijelu Balkanskog poluotoka id~ " i5l0 dobi, k.d i njihovo naseJjenj~ u istočnom dij~lu Balkanskog poluOIOh i " iSIotn im Alpa ma. I. j. " drugo polov;nu VI. i pO« l ak VIl. 51.; V. J a ri t (Ein Klpn~I ...' dok,uo je USto. d a Hr... ati i Srbi čine ! juične ,I r.n e pr.ro:lan mOM ;,mI'.du Slo"enaca ; Bu~a ra i d a su prem . lOme n Uumnjivo i2. S n.seljenjem SI.,·t na nl BalkanSk om poluotoku i njiho vim odno· li ma S Bizantom i Ava rim a posebno se bave: M. C. II p II II o D (3aC tMH ll t IiUM ... c>"lI!lllI~ C .. Utll. Y p .1I0K
e,. e
°
0 njihovu miW enju doi li i o slobodioci d,lm .tinskih. SI.ven~. L. K i e d e r i e je naprotiv primio podatke o p r800movini. ali ie povezao h"'a ls ku i s rpsku seobu snaseljenjem 8 . lkan sko/: poluotoka Slavenima u Vl. s lolje6,. L. G u m" I o '" i t 1 (Di e I>olil,sche G:$=hiehlt der Ser,",n und I\roalen. Polit isth ·antropoloe-; selle Revue 1, 19(3). ~ "el; sa svojom leo rijom O J>O" tanku drhve k ao rnuh.lu t ora. da je jtdan n.,od I>oko rio d rugi, prihl"a lio je poda Ike o p radolT\(lvini ; " .e menu dostIj.e nja Hrvala . •]i ih Smat ra ~Ol$k;m plemenom. koje Je u O,lm a d j i po. l uklo Avare i pokorilo Slavtne; Jagitcvoj argumentacij i stavlj. prigO"or, d. razmje rno malobrojni doseljeniti nisu mOI!1i utjeca l i nl ju;čn! razvOJ otprije do.eljeni h Slavena. Dok jt leoriju o I:ot!kom porijek lu HrulI l j . R II S, Kralji dinaslijt- S,·evla dičt\·, 1931; Slov.n stvo in vislans k i H"'al; 6 do 10 ~tol., Elnolog Vl, 1933; J. K t I e m i n I. Goli nl D.lk an u. CZK XXVII. 1932) h isto rijska krilik . potPuno odb_tila, n l OSnol'U GumpIo·
,,
105
,
"
" 'i(ltve teo rije o PO$t.nku drt....e pokuSao je ~. t u p, n i t (Bel. Srbija, Narodna Starina I, 1922: Srbi Plinijn i PtOlomejo, UBllj"hea 360p"" K J. 1924, The Sett lcments in the M~ttdonian Town 01 Srpti'tc. EI11(l\o, ll. 1928: Prvi nO!iQd elničkih imen l Srb, Hrv .t, Ceh i Ant. na i. m.J da obrani Kon st antinov i,vjeUaj o doseljenju Srba, I da u Srbi ma ; Hrva· t,m a pron,de pn'obi tno k avkuka plemena. koja su .ok doselila med" SIJVene. Njemu se " pitanju itvjdloi" o doselje"ju Srba pridružiQ , P. S k '-' k (KonslantinO"I Srbica n. Bistriei u Grčkoj, rJ!ac CAti li6, 1938). o tkad Su l. B. B ur." (TIle Treati s De ~dminislra"do imperio. Dyz"n t. Zeitschr. XV, 1006. pre". II VZA X, 19(8) i G. ManojlO"ić (Studije o sl)i~u D~ adminis\rando imperio tira Konu~nlina VII Porr; · rOl!enila, Rad JAZU 182. 1910. 186, 1911, 187. 1912) dall analizi KOII.taj o seo~i Srba, ~ II njegovu izvjdtaju ostobi Hrv.ta upletanje HH31roblem do~ljenja Jutnih Slavena. Zbor· nlk radova Filozof, rak ., Zag re h 1951). B. G raf e " o u e r (Nek Dj vr>ra ;:.nj ... ; Prilog k rilici izvjdtaja I\o,mantin. Porfirogeneta o dosclJeniu
I
M~duljln.
m
)06
-
1"_") odbi,' . polaznu totku II.ul't, nonno,'ih "Otiolo~ ill li rvaIJ, HZ .,..,... S . bT kon~lrukcija "u vui $ druj!(lm stobom. dokazujUĆi. da .'" I~\'en' ." udru te ni S Avarin'" u plemenskom sa vuu. u "e robO,'1 po~ 3\'a~skLII: t(lspoda rima. p remda prihata njelr(lvc ruullalt o d"o,st rukOJ seob •..~' tanje stQbe lirvata i Srbi je p rem. to mc JO! i dana~ ,st~ on,ako ne nj~ ' .enO. kao Mo je bilo u vrijeme kad je dao p~elrled ovoo: p,tanja D. A" a · ~ I 3 S i j e v i Ć, koji je i ~am bio sklon da j)t1llU dvostruku SO'obu (Seoba S rb~ i Hrnta. Nn. cnc. IV. Im). Kod SrbJ l H r\"3U koncent riralo so' nMutno prou~IVlnje na~ljav •.nia Slavtn~ "a pitanje jedlle il; dviju .~oba. a historiji kolonludje poklanj~h se do m;e-radJ ~ u "ezi s Turcima 11I"0!,0 m."ja patnja. N.p rol;v. 1\~.'O~'.I.O de u1j an studij koloniudje, pon ajviSe u "ul I problemo~ ll"ermlnlUC'~' k.ddnjeg $Iovenskoll" etni~koe- (erilorija karakteriz,r. p,ouf.,.anJe ~:5eljenj" Sla"en~ u ISlofnim Alpama. Najznafajuije starije r.don. O Ion: pil"nju dali s~ O. K ammel, F, Kronc s i J, Strnn. dt, al, SI' .SV: stariji radov; () naseljenju Sla"cn a u I st(lčnim Al pama ,'(č,no m las tITJe!' poslije duto&" niza rado,.a M. 1\ I (prrll"le~. ruult~ta do 1933. u Z~~ dO"ma SI""ence" od nase lit ve do reformitIje 1933, .ttt ~ nlY.ed e,,,, slnriji rodovi d ru gih pisacu, Ija,'IJuju !C' II njemačkoj historior.lfiji raspra~. kOje bi trebalo da dokalu, klko Su SI.ve n; napreda" ali s.amo pod "odstvom A"ua i do tranka. oo kojih lu ih oni tjo:ul; (u$p. E. Seh,,·a r z. Die Frate d~' sl ...·isch~n Landnahmneit; E. K I r b r I. Langobarden. Baju,,·a ren. SI...·~e. Milto:il. d. Am,op. Guell. in Wien LXIX. 1!I39. i t. d.) i kako večin3 slavenskih ()krltii.vanjc pr ipada uglavnom u drugu polovinu IX. st. i u vez, je $ radom Cirila i Metodija. koji su s\I'orili bogoslužje na slavenskom jeziku i tako udarili jedan od temelja za bsnije formira nj e samostalnih slal'cnskih crkava. Slavenske ~u crkve u daljem razvitku jak oslonac ~la\'ens k im drhl':lma na Balkanskom poluotoku. a slavensko je bogoslužje PQdl oga za rl::lj; kul turni i književni razvitak . koji II obli ku glagoljaštva u H rvatskoj i slavenskog bogoslulja u Bosni prodire da leko preko granica pravos1a,'nih crkava u područje katoli čk e crk,·e. 3. Propadan je bi.zan tske i frana eke ,'lasti nad J ui ni m Slaveo ima o IX . i X _ 5t.; po ja" a nO"ih sila u susjedstvu J užni h Sla vena. _ Bizantsko-franačka p revla~t u Evropi ne~ta .; c u srtdini IX. sl. u vCli S unutrašnji m ratvitkom i navalam a sa strane. Moć Bizanta nad Balkanskim poluotokom u~ro.hvaju tad a !'clika osvajanja Bugara. koj i su se iz oblasli sjeverno od AW"sbg mora. uzmičući pred naletom Ha zara, naselili lO-tih gada Ril\'e nskog egzarhata (iS I), Venclski dukat. posljednji "slal~k bi~antsk~ vlasli u sjevernoj Italiji. ustaje napokon II IlOsjedu Bizanta na osnovu mirovnog ugQvora u Aach~nu (SI2). Ali upravo II to doba. kad Bizanl teško odoli j el'u Arapima i Bugarima. Venecija sc naglo razvija u samo§talnll državno čiju ekonomsku p.odlogu či n i sve jača trgo\'ina ;zm~du Istoka i Zapada. Centar Vcnctskog dukala prelazi na otok Rialto , na koji su g. 812 llrenijcte jz Aleksandrije moći sv. Marb. Tu su sc skupile najmocnije porodice, koje su, ostaj ući formaln o pod vrhovnom 1'la1ću Bita nla , birale na skupštini stanovnika (publicum placiIum ) duxa (doge, dužd). Iako je duB bio biran. njegova je vlasi bila spočetka u su(l$kim i vojnim Sll'arima vrlo velika, a njegova blagajna nije uopte bila odijeljena od državne.
!
I,, ,
, •
I •
,
US])n05 ograničenju
od strane skupštine stanovnika. kao i ufeg savjeta (curia), koji je bio sastavljen od članova imućnijih porodica. d.uMev je položaj bio ,'rIo sličan položaju monarha, I)a sc. hoviJe. pojavljuje kod pojedinih porodica tendencija. da zadrl e d"J.devu 1·lart u ~vojim rukama. Ta tendencija nutaje tek potkraj X. st" poslije ies toke bo rbe izm edu tih I)orodica.
! I
,
U 10 doba. u IX. i X. st.. razvIJa sc grad na Riahu. koji sc II potetku naz;l'a civitas Riaiti. a poslije civilas Venet iarum. U tJ. d"a stoljel:a razviJa se Venecija Kao gr.l.d i kao država. \·ct od 8~ O dužd istupa kao samostalna ugo,·aračka strana prema franačkom kral ju Italije u nizu ugovnra. kojima sc utvrduje samostalnost Venecije i njc~i ne trgovačke povlastice II 5jcvernoj Italiji. U dobrim O- feudalizacije II obliku bogumilstva. il II vezi s napredovanjem feudalizacije: stvara se 976. poslije- uspjelO!; ustanka Makedonaca. makedonska driava pod Samuilom. U svom najvećem opsegu la sc drlal'il bilil proširila po cijdom Balkanskom I'0loo\oku _ iZUZCI'ši primonk; pojas ud Carigrada do Soluna. srednju i juinll Grčku i I-'irv.lIsku - pa jc prema tome osim Ma kedonaca obuhvatala i Srbe i E::pr.rc:.
•
Njena organizacija sI'akako sc oslanjal.. na mjesne feudainc cle-
•
I •
mente, kojim3 jc bilO! !)(I"jerena uprava pojedi nih p,,\c:rajilla. Ali ])()slije propasti Samuil ove drZavc lO IS. Bizantu je opet po~lo ta rukum da nad Makedonijom obnovi svoju vlasl. koju vcć prijc jelino,!; stoljeća i 1'0 bijase il/)ubi o. Dalmatimka Hrva tska. već od 82& u dosta IabavlI obliku ncposre(lnQ podreden;: fnlnačkom kralj u Italije. imaia je - osim Makedon ije - najviie koristi od slabljenja franačke j bizantske moći. U I'rijeme borbe za Italiju izm eđu članova karolitlšk c ' i put osvaja dalmatinske gradovc. Uvodenj~ feudalnih url::daba na dvoru i uredenje drla"ne organ izacije s oslanjanjem na dvorsko plemstvo. kao i poja,'a serva -kmetO"a na kral jevskim i prh'atnim posjedima dokazuju. da s.c reudalni način proizvodnjc bio ve/; jako učvrstin . Nala~e/;i s.c II neposrednom susj~dslvu Bugara u doba porasta njihove snage II drugoj polovini IX. st., Srbi u Raškoj tdko su IC odupirali njihovim ponovnim navaiama. Bizant i Bugarska
II I
! ! •
i, !
, •
,
I , ,,I ,
i•
•• ••
126
•
pokušavaju da preko pojedinih člano"a vladarske I)()ro~ie~ pot!vr!,'TIu Srbiju pnd svoj uljecaj. i naj~ad je on~ . 92~ pTL~IJučena Bugarskoj. T ek poslije smrti cara ~imeona, SrblJll sc. ~~ e?,.,O ~a 5rOg!. VHl.), • takQdu i surije ta~l'r3ve o stoven~koj hi sto riji (osobilo radovi Fr. K osa). O "tlikoj I\aran t .niji vidi prijt $vega oPĆu literaturu o pol"n j'n~ m n, " arotilo Erllillle rungcn lOm hisIO ri sc hen Atlal (napose L. H I II P I m a n ll. cmslehllng ""d Enlv.'kklunl,[ lirnins). usto /0\. K O S, POSI~nel; in ro~V(> ' I\T~"jske, GMS X. 1929, O borbi lD inVeS1i!u.u nn slo.'cnsH oj zemlji ViD I'n i ~U .a\lol'i f . M. /0\. )' e r. Dit us!lichen AIr-enl511der lm In,·e$Iihlf~!reil< . 1$83. i LJ. H n u D t m 3 II n. G.o fovi Vi!lnjel/"orski, Rad JAZt · 2;;0. tOO-;. ; Hema i S\'~toJllul;. isto 256, 1936 ZI historiju kololliz~dje v rijede navodi lite ra ture .., n~scl)a"anju Sto ,'cnnco po I ~ to",,"n Alp,"" a (HSp. bibI. ut pO!!'1. 11tl. O nk" enoj dCl'e1in i i or::-~niuci.ii crkve "idi 1·1. F. S e n m i ... Die G","dlu!!,e und Grundl~{!en tler Ent".. k k lunl:" oe< k i.chlichen Zfhen! ' eet,· ' es auf 1''''3ti ~cl 'em BOden w~hr.nd de s Mittelalters. :>i;;ićel' 1.bornill. I!t..'!J; D;" E"mebun.or d el kirchlidlen Zthentreeh lC$ aul sl" "'i ok', " o po Č eC lloa crk vene 0 " ' _. . rs a "anJ u I'lrva t~ i amzacIJe II D I (. k . ' . ~ I Oje d"a Suprotna lIl i'Jjen'a p . ,a ma JUS oJ Hrvatskoj pu_ l VIII. st. nastoja njem Bi;~;t o J~Onollle.su ,:,rv~te j oš tl VI I. Ii n'atska što se t i če crk b~Ja po rs td, Timsk i svećenici. pa j I' skop ija je osno va na teJ' 1':64 I a podrcđena Splitu, a "'· inska biIi rvata prolle!i teJe F ' .;, po d rug~llle su lIl aSC"'nn krštenj", N" .aTlc. 10STlova l. /-I k . II J m u. k Oj a jc hila [Iod redc n a k 'I ,~a n 'ats u bIskupij I; ~':t.-0$1:10 mu vjdlt lidar .. za gradnju utv rda. Bo rn a je, medutim, opet pokorio Galane, a u ratnom vije ću franačkom 820 pomagao pri izradivan;u ratnog pla na , Te gudi n\: udaril e su na lIs tanike u isto vrijeme tri vojske, Poslije vi še sukoba l a Slovencima i Ljudev itom sastale sc sve tri vojske II Panonskoj Hrvatskoj, Narod sc ponI kao u šume, a Ljudevit se til tvo ri o u neki tvrdi grad. Franci su poharali i popalili sda pa sc pod jesen povukli. ali su na povratku pokorili Slove nce. id ule godine opet su tri franačke vojske jedna ta d rugom upadale orl proljet a do jeleni u teml;u Ljudevita i njeg ovi h saveznika. ali vojnički uspjeh nisu mogle postići. Kad je 822 krenula na Ljudevita de$Cta franačka vojska, po,'uče se on s jednim dijelom vojske k Srbima (valjda negdje u Bosni), pa su Franci pokorili cijelu Panonsku Hrvatsku, Videći, da je ustanak propao, pošal je Ljudevii poslanike k frana čk oj vojsci u Panoniji i po ruči. da (;e sc pokorili caru. Kako jc u lo vrijeme Bo rna bio vet mrla\' , a naslijedio ga Vladisla". krene Ljudevit u Dalmatinsku Hrv at sku, leleti valjda st upiti u pregovore s Franci ma. Tu sc nastani kod VladislavJje\'a uja ka Ljudemisia. ali ga ovaj, po s\'oj prilici na zahtje,' F ranaka , dade iz potaje ubiti (82S). Usprkos svemu bila je vlast F ranaka u Panoni j i ipak tnatno uzdrmana. Ubrzo su u Srijemu i u ravnoj Slavoniji zavladali Buga ri (827 ), a u ostaloj Panonskoj Hr"atskoj knn Ra tiOlir (829-8S8) ka o bugars ki vazal. T omu su int u prilog boroe medu flanovima franafke vladalafke kute. Kako su Bugari SO-ill godina biH zabavljeni osvajanjem Makedon ije, uspjd o je Fra nci ma da prOI jeraj u Ratimi ra (8S8). Panonska Hrvaiska ip:lk
"
.
' riala lolaj polu,' azalne kndc\'ine je do k~aJ,a .IX. S.I:. za.d 'i ~ o. 845 opet orluzet BIlgarima, ali je nJczm IstofmJI dll>, ;~J. J b ' d 57 4 uključen II ma rk'l a jedno s jellnim dijclo~~ TlJcma lU o grofovij u Donju Pa noniJu. k oo pOl p u ne drlavne n CTa3 U on Dalma tinske H rvats e .' 11'''1"1 , sp J"' d 'a Bugara l'rancl su raz l ,t~ II visnosti, - Uskoro pOS.I.JC na~a aj a 'e Dalmali oska Hrvatsk a Furlansku markgror"v'JlI (8 _8)'1" l J " Kako su se viie OIl l lj e . od " last ba J2I ta . dul l;:, lleposre d.,no P n b " K-.'l~"ića nep05 r'akav ... Sudeći 1'0 tom e. ~'" nUm ".'g ' · t saču,.ano \O . ... ' . k · a isto takO I po tome. sto J prevrat u I "In ats OJ. .. č'· da jc poshJe nJc· . Brani ll,irovilll .menom. 10' sc. . liko n,Hp,sa s . " T'pimirova najllllaocg sma . narud Izahrao za .neza d' U . d "",.",', kOJ' olll se \Ir e 10 o"e. SIlIrtl ' 89" _ ')10), Jc nOJ I " . . . 'Mut\l",ra (u. ,-. o.. bi ku li·c i Ninske biskup'Jc " erk" , spor i2medu ~Ilhtskc n .. ~l s. ~. J .mir .. božjom milusću kn cz " !'utalju ...Z"~(' ~e Ol~ .•. ka~' rJ~~ st~iju •. Po toj !ituli "idi se. H rl·ata. kUJI sJeth n;: OCIllS um \'TlJe r I Sl i da sc u I ~ ,.ik pretvarllo u orma no tl;! St: izbor nar~( a ~:.~ ,.. . ' -e isticala porijeklo s"oje H r\,'Hs~oj stvon[a d,.~aS.IJ.a: ktJ!a i;da .e dodu!e svoju isp ravu. \'lasti d,rek t"" 0.1 bo~~. I t~J ..knel.trni~'" i l) r1'aeim ,.hereze« , atati m jc bio protjeran iz Hrvatske i Dalmacije. U takvim prilikama dobo je IOi5. možda i pomoću svoga rodaka madarskog kralja Lad isla"a, dn pri jestolja bivši ban Zvonimir. te sc. ia k... izabran, nuvao ,.božjom milošću knez
Jedna od dviju ploča 5 na tpisom, u kom e sc spominje Je dan kon Hruta (Sve toslav) ZI Hljcme veIlkOJ:: koeu Ildl slna IX. st. ). "' aph ,,1 kod I(n lna
ZabDt nJd proluom oltarske prell:ude 5 natpilOm knna MudmIr. (cod. 8~ 5). ;z crkve 5V . Luke na U.. dol ]u
x:
•
l - o-I I
, I
•
o
UnUlratn jOSI eTku S\'. B arb ar t u Trolt:ir u t VIII . sq
!in-atske i Dalmacije•. U to vrijeme zastu pao JI' papa mi§ijcnje. da je papinska vlast iznad carske i kraljevske vlasti i da svi vlad ari moraju pr imiti krunu iz njegove ruke. Kak o jc Zvonimir preoteo p rijes tol je za konitom nas ljedniku i protiv sebe imao velik d io plemst va. a II primors kim gr ad ovi ma Mleča n e, sasvim je razuml j ivo. da sc ob ratio pal';. koji je osi m toga bio u llr~. vu u dobrim odnosima s Bizanto m tc: mu mogao pomoći da za dobije potpu ni suve renitet nad dalmatinskim grad ovima . Gra dovi su i po svoji m ekonomskim interesi ma bili upućeni mnogo vile na H rvatsku nego na Veneciju, te ih nije bilo td ko pn:dobiti da sc vrat e: H n·alskoj. Bizant je tad a bio zapleten u teške raIO\'e sa Sddtucim a. a kako mu je bila potrebna pomoc m oćno!:a pape, nije m oga o ni ht io pomoći Ve necij u, koja jc: bila saveznik papina protivnika cara Henrika IV. , niti je smio protestirati pro tiv upletan ja pape II hrvatske i dalmatinske posl ove. T ako je Vene cija ostala osamlj ena. pa je u gradov ima uspos tavljena di rektna ZI'onimirova vlast. a Zvonimi r se pos lije krunidbe II listopadu l OiS počeo naziva ti kral jem H rvats ke i Dalmacije ili kra ljem l·ln·ala i Dalmatinaca. kak o s u se već uostalom nati va li i St jepan D dislav i Pelar Kreši m ir. Med utim, za razliku orl n j ih. isticao je. da je kralj ne sam o po milosti boljoj nego i _darom apostolske stolice ... Papa je doduše podij elio Zvonimiru krunu. ali je pri krunidbi Zvonimi r p rimio oci legata osim zna kova dda"nt "lasti i papi nsku zastavu bo znak svo ga "azalnog odnos;! i polofio zakletvu. da će izv r!ivati sve, {to mu papa na redi: nadalje. da će pl aća ti godiš nj i danak od 200 biza ntskih zlat nika i dali za papine lega te samustan II Vrani blizu Biograda s posjeliom. crkvenim stvarima i namještajem; da će paziti. da se c rkvi plaća deset ina i ostale daće i da ce ~prcčavatj prodaju ljudi . I)rernda je dakle papa više nego inače podupro polit ičkc td n je Z I'o nimi rovc, ta okolnost nije ipak n i.ha bitno mijenjala u njegov u \" il. za lskom odnosu. Kao save7.ni k papin doho je Zvon imir ubrzo u sukob sa woji m sll~jcrlom \I Istri knez om Vecelin OlIl. Ilodaniko m cara Henrika IV .. koji sc spre ma o da proval i u Hrvatsk u. ali je papi us pjelo da izgladi (aj 5por. Ipak je Hrvatska na mnoga 5tolj,,'o gledišIc pristao je Lj , H a u p t m 3 rl n. potkrepljujući ga novim nokazima (podrijetlo I"val sko)!" plemstva, RAD HA 273, 194~, i H",.tsko p ra plemstvo. Ral.p ravc raH . Z3 zgod. i družb, ,'.de SAZU l, 1950: ",sp , ocjenu B. Gmfenauera u ZC V, 1951). Prema Hauplm.nnu je pr,"obilno plemstvo kod H,,'at;\ nastalo osvojenjem, a plemstvo d,·a · nae~IUO bratst. ,'a r31"'i lo Se iz njega nakn~dno od županijskih i dvorsk ih bs"ik., premda nije imalo "arotitih staleških prava . Pobijaj ući
lo mi';lje nje, M. B. r" d n, Postanal, h,,'at,kog plem· stva (CHP 3, 1943). odbacio jc tal.i S cr ~v e " im r~sl'olom (;. 863. U isto \,rijeme i n~ iMom mjestIl S, S n k a č je poku,"o da u r" spravi UJ~ovor P"P~ Agntoon i Hrvata p,oti nav "l ll o", entu (o . (;79) potlitnlljt odnosa hrvatSkIh "bdnrn prcm~ g-lal:"oIJaSWu i crkvenoj sa ", o< talnosti obradio je " cijelost i L j. K a r a m I n. O II01ititi h"'at!kih kralje"a prema hrv~tskoj narodnoj crkvi (HrvaIsko 1\010 Xl!. ]931). odv~j.jufi n~~elno pitanje 1:18l1o]jice od bo rbe U ~amOilalnu crkvu, nezav,snu od romanskHl i biul1Ukih padova. Prit om j~, kao i Barad: u spomen utoj raspra"i, dobo do uk1jufka. koji up,, ~uje n~ jo~ jedno neriješeno pitanje h r"~tskt historije do XII. SI.: d a u tom rnzdoblju nije (lagoljica bil. .nikada I1; t. Temelji drža"lloj.""a prava !lrvatskoga kr~ljevs l va (VZA XI , 1909; pro;i rc llo ujcm. izd. 19181 - da ~e u bili radi O aUlenti~norn dokumentu medU"D roonopravno~ 1,3(oktera. !;rukil! str~n~ t-oj~m~
•
,
-
(
u
M ne-ola i
' s kojim. su on; ; neslah. TIm e Je a, . b"ela i ~crvenac Hrvatska . . s. S; k. eII Pravo značenje. naZ,va • lj e ~:i~::~J XIX, 1938), da II tim imeni,ma rnln.ade ut.roi r.nske gtol:'rlhke
-"[" A'
zapadne i ju'ne. SIVO'"
,
lenlral·l\om1Ssion fijr Dtnkmalpflege 18H_19IB, Jalubuch de. l{unsl\li · storis,he~ I nSlitule~ der Zcntt"I·l\o1l\ m i.~ion 19O!i--1!HB. Alli e memo . ie della loc ini dal",a ta di stor ia pauia 1926--1~1. Arthivio slorko ptr la Dalmazia od 1926 dalje. Alti e mtmo r ie della societt Istrian. di a rcheo· lo~\a e .Ionn J)M';a od 1S83 dalje (posljednja tri časopisa rrO~tla ~~ "t ~to nek.ilitl"n. lalijan8Šlvom). Medu lborn,cima najvažniji su: Bulićtv - Sire na B. (1924), ; Hoffille·
zaključio, da Su nazive Crvena i Bijela Hrva l ~ka, ,II zn.a~e;j!l ,aTI.
nazi"~r~:~t. S~v:O;:~:~j:jt~ii/:\':~~s~~t~i~\;;i~l:'ralij i d;\&110, srpski
hi510ri~ari, Ilak?de r
\ K J' ,;
Č t
',',\ i
bilO.
napo$C o~,~"
k prelaz lh Su II pn"a-
t~kO 11\'1.00 odbacl\'a1i
ivaru"u srnske h,storije sa lut njom prt~o njt - d •.'- ." r . 1;" t . poo atak samo Jt "',. vu 'mi.ljenje o postojanju C. IL ,m,,\raJu I al .' . 't 10 im;: brOjnih fabuloznih eleme nata u Ljetopisu pOp. [)Ukl:anl1lD r::J~:m pri!,.ci po,-nano s izmi'ljenom pret~Slav~om o vre"'t."Sk'bne~.:: ~v ~U"BI.''' din' log "triIO.ija h.vIl$ko) dru v•. H. P l;l u l ~ " , . """ JU ' Xl XII BtKa (reH1l 11 h_o US9· Cp6e " ApKa TC R"3a1lT"~M1t K~TOP"UK K. . \lill \\129.30). jc i "je~ovu re cenziju Si'ićeva "đanja LctoP'sa u Slav.a '.,. Ouklje os.m 10J,:~, ~nalilirajuć~ Ul)()lrebu .'llh:;I;h imena ::,~:n~v.:~~'~O"in. z~ u k ljutio s ,·to",a ,"tlIkom ,·)trOJI.lnO'.ĆU. da su Srbe u:;L; Hr"a t i u vesli 5J>O menullh p.sac", " (Glosnik i ug. C H Medutim ll. 1; p o II ~ h. npOJ)l~OCT XtPucro.~" t . .". . da.it ta mnoKo ospor.,'ana . . p rof. d ruštva 1937), ilnio jt m" JtnJt, > . ..' vik Ig rt . doi sl~ J>OSlojlla, ali da $ U srpsk. ,)Iemena .~ un.ulrJ>IIJ?SI~:vim prepla. 5ivnoHi ivilalnosti. sub"aLa njcnt I:ra~ ict '. n8JJ>OSI\r n'e tak O, da j~ ., U , •• ,ro"";" fiOC11C L 1940. prec,zlrao Jt ovo m\ JC J . v.a«. n,. , ' .. U t kdcrHPDIlO)' in,~ C. H. og-ranifio na .dto j u!nc Dalmac'Ju. ( sp. ax~ 193i, p u 11 lipPt1l1 Xp.,Tck., 3anMe,, " • ~ Mh\~~:P::'~nj;B~:'jt tUlO itTnilo nt~.u~ni jnl(TU utjecao na r~:~~e; . . . . d neka mi illjenj3 poč,,"')U uglavnom 113 preIPos "o"Je \Ol'"" p.\anJa, a . .. . mn "ekima _ bio ~ak I "ula· o hT\'ntskom vladajućem slOJ U, kOJ' J~ - pre .' e II u venskog J>Orjj~kla. Poslije sviju t\OSlIda!njih J>Oku~~" • m t . ' S~~1!"3 koje je pop Dukljanill jedini ilvor i koje on uJ>Ou~blJ8V1 u vu' ~ r.Slu, d"3 ne sumnjiVO ;zmi!ljena podatk a .•"alja pokušal. "" drug' "a~ m~Čiti .ko je uop~l~ mog- uo!e~ (Ra(lojčić 1929). . ' . .. . aka umjttn,lk\1I spo· U mj e t nO!I.-Prirut n .c' s.n'm. und P1Uli k (1910· . ,. . , M l v t k o ,. i č. D.lmauens ArchlItktur .. mtn\"l;. - . 'čk' men. c, Dalm"' I l. tlrugo ild~nje pod n~$lov.omic ~~a:e"~lt.i'k'~~~~~\ d:r S~~n~t i" Dalma. rije. 1924>; vurl'lt: O" 8 . .' B . und "unstdenkmBle MI.en. 1210: rolnes.es·PI2n'le,g. a.u.. i d IO 1If\·at~kol: c. . , '" "~'G (d, · ,lo obub\"3Ča JuLijsku " raJ.n", \sIru ,,11 ~' C" c.n< . P rimoria). . . . . . Zoo, pomanjka nja iscrp',. '''MO''J~ Casop's, \ z born ,'" . . razvitku Htdnjo'jelp,irne sta riJC lilermure z~ S"aki pOjtdini 5po n,enil,. ZI l'tru J~ k".;iga G. p r i,,~. l5li ~ IHr; - F. S 8 m m ; a. VaTle ;n lSlril (All; e mem. d. s, ;Slr. XLVll, 1935. 1)0>. OI. 1937) _ \;ratak je i imena (quae natio ma!>nam Dalmatiae partem ob tinerc dicitur), tek II vezi s ustankom Ljudev;ta Posavsko!>a (822). Opširnijih \'ijesti II S rbimu lmll u spisima Konstantina Porrirogeneta iz sredine X. st.. koji iznosi historiju Sr ba od njihov .. doseljenja n ~ Balkansk i poluotok do to!>a '·remen::.. Porfirogenet vde loistoriju Srba za nekoliko oblasti, koje su kao političk e jedinice. Il medusobnoj zavisnosti jli samostalne, pos tojale u njegovo vrijeme. Srhija je. po njemu. obuhvatala ta da planinske predjele oko Lima, gornje D rine (5 porjcčje lll Pive i Tare). Ibra i Zapadne Morave (kasniji izv.)ri upotrebljavaju Zli te krajC"\'e i nl! ziv RaJka). dalje područje $01 (oko Tuzle) i 8 0SOI:, pod kojom se podrazumijevala samo oblast oko gornjeg toka rijeke Bosne. Osim toga. za doseljenje Srba na Balkanski poluotok Po.fir(>genet vde i ove oblasti: Zahumlje. koje sc pružalo obalom od D ubrovnika prema dolini Neretve. Travuniju s hona,.jima. primorje od Boke Kotorske do Dubro"nika s neposrednim zaledem. i Paganiju, primorsku oblast izmedu Neretve i Cetine
,
I
I
,
'4" "
li otocima Korčula , Mljet, Ilvar i Bra č. Duklju Porfirogenet spominje kao posebnu oblast, ali ne govor i ništa o njen oj plemenskoj pripadnosti. kao ito to ističe .ta druge oblasti. Danas sc ne mofe utvrditi. koliko tc Porfirogenetove \'ijC5 ti. tabiljdene puna tr i siol jeća posli je dosel jenja Slavena na Balka nlik; poluotok, odgo\'ara ju stvarnosti: vjeroja tno sc II njima odrafava političk i ruvitak lih oblasti od VII. do IX. sl.. kada sc kroz formu li rega plemenskog- save ~ a ~iril o i srpsko imc. Da je postojao stabilan srpski plemenski savez. bez sumnje dokazuje i go re spomen uta vijest frana č kih anal a iz 822. Svakako. proces formiranj a STp5h drlavc. koji je, prolazeći kroz više etapa . ko načno stvorio čvrstu političku forma ciju u drugoj polovi ni X II . st., u doba Nemanje. odigra\'ao sc ugla"nom na tom pod ru čju , u ključujući Dukljll. ali bez Bosne. koja se iz toga sklopa definitivIlO izdvojila na početku X II. st.. i bel Nere l!janske obluti. U tom su procesu igrale glavnu ulogu kasnija Ra~ka i Duklja, a Zahumlje i naročito Tra\'unija igral!,; su podr!';denu ulogu. O d r u ~tveno -ek o noms kom razvitku tih oblasti za periodu do stvaranja drbv!'; nema neposrednib podataka. I o dn'~tvenim odnosima i ddav[\01l1 uređenju u IX. i X . sl. Porfirogenet donosi t!'; k nekoliko vrlo oskudnih i \Izgred danih fragmentarni1, podataka . On i upu ć uju samo na najopćenitije za k ljučke o dru !tveno-ekonomskom osnovu tih oblasli i o stupnju razvi tka rlržavne org:lIlitacije. Tako Porfirog!'; net navodi u Srbiji les t " nastanj enih gradova,,: Des tinik. Ccrnavuski. Megiretu s. Dresnik. Salines i Lesnik. a u Bosni d\'a - Katera i l)csnik. Od njih može mo samo u Saline! Sa sigurnoiiču reči da su lo ka sni je Soli (dan. T uzla ), a Katera je vjerojatno Kotorae kod Sarajev a ; za ostale ne moiemo utvrd ili ni pravi oblik imena. jer se kasnije nigrI je ne spominju, osim imena .. Megirctus... koje sva kak o treba č it a l i M edurječj e . U Zahum!ju je nabrojeno "et grad o\'a: Ston, M okro. O!lje. D abar i Galumainik. koji je nepoznat. a u Tra vu nij i is to pet: Trebinje. Vrm. Ri sa n. Lukavete ; Zetli .. ;, za d"a poslj!';dnja st' isto tako ne zna, gdje su se na lazil i. Ne Zfla sc n i kakv a su karaktera bili ti .. nastanjeni gradovi_ o S"akako su u prvom redu bili tvrđave, voj n i i upravni centri. ali su poneki po svoj prilid mogli imati i neku ekonor.lsku ulogu. Udara
246
I I
I
u oč i razmjern o "eći broj .. nastanjenih gradova. u Znhuml ju i T ro:v uniji : te dvije oblasti bile su blife romanskim pri morskim j.:'ra dovi n,a. Ii kojima su rano do šle i u ekonoms ke veze. naročito , Dubrovnikom. pa sc proces ra sloja,·anja dru~h' a u njima morao vrši ti relativno brie nego u zagorskim oblastim'l . Već od dru!e polo vine IX . st. Dubrovnik je zah um skonl i travunijskom kne zu p lača o da nak. kasnije naz" an mog-oril od 1'0 s6 zlat nika ~a I.inograde iZ"an grad skih :z:idina na nji hov u ~ em lji~tll. Da postoji imovinska i d Tll~t"ena diferendjacija kao i obiljelja kl as nog društva. pokaz uju ncki uzgred ni podaci o već ustaljenoj \. I ada j ućoj klasi . koja jc nastala iz redo,'a rodo,'skoplemenskih starjeiii na i njihovih voj nih druži n a. 5 knezom na čel u . a to su: ojačala kncževs ka vlast s uvcrien im pra,'om nasl jedstva u jedn oj porodici (iako pravo nasljedstva prvorode. noga nije još postalo stalno). moć kne za. da uzdiže župa na za na sljedno g kneza-arh onta (primjer Vlastimir ov0 imenu des nog pritoka M orače. Graniu iznu::du Duklje i TravuIlije na zapadu isla je sredinom Boke Kotorske ..t.~ko ~a J.e sjeve rozapadna strana tog zaliva pripadal a T.raY~m!~. il Jug,~,stočlla Duklj ;' Dalje prema unutra!n j os ti gran~ca Je I sl~ od R,sn a prek u Kri"o~ija i Grahova do izvora Piyc. 1\a sJc~e rOls t~ku gra~ničila je Duklja s Raškom; granica je, ug lav 1l 0~1. l ~ l .. dol mum Zete. Pn:lIlH Bi zantu gra ni com j e bio $i rok. naJ ~dće n e~astanjell puju zem l.iiŠl;:: ta je grani ca poči njala od I1.VOl"a L'ma pa sc. prelazeći Yrhove Prokletija. zav r!ilvala na ušć u Boja ne. Porfirogenet naz iva stan ov nike Duklje terit orijal nim imenom ._ Di? klitai ... ( Di ok li ćan i). Drugi bizants ki pisci X l. i XII . ~ t . OS"~I .mena Di o kli ća n i i Srbi upotrebljavaju i stara etnička lIll ena IZ predsla Yenske per iode. a neki ide nti fici raju S rbe. od nos~o Duk lj~ ne. i H~vat~ ili .go,·ore o Dukl j i kao zemlji. u kojoj i~ve Hn·a !!. Arno Ide I m.?,\' Crvena Hrvatska II D ukljanina Z;] č,tav o J~~ciručje od Duvna do Drača, koje on nazi \'a i Gornjom DalmaCIJom. M edlIIiIH. ka ko Dukl ja nije nikada bila sas tav ni dio hrvat.ske dda ye, neS llmnjiv o ~ ll spo men uti bizants ki pisci sl~at:;] " 'mc »Hrvah ka o si nonim Zil » Dukl.ianin ~ odnos no .~rb ,n ~. n.,a d;] post~ji mišljenje, da je mužda među Dukl ja_ n"n~ b.J.a I neka sku pma naroda. koja se nazival a H rv atim a. ka o Šio Je b,lo Hrvata i medu Ccsi ma i Poljacima II X . stoljecu , . D o druge l'o Jo"i ne X. st. jedina poznata ličnost medu du~ IJans kim "Jadarim ... je knez Petar. koji se II grčkom natpisu na Jednom olo\'no ll1 pe~ato i7. IX. ili X. st. spo minje kao "arhont 254
D io kli je~.
Tek od "remena knela Vladimira. koji je vladao potkraj X. i na početku X I. st.. a pri jestol nica m u je bila II Kra jini kod ~ rk ve P rečis te Krajinske na laparinoj obali Skadarskog jezera. dopušta ju izvori, da donekl e utvrdimo historijski razvoj Duklje. Vij esti u knezn Vladimiru ver.a ne su za ličnost makedonskog cara Samuil a i njegovih na~lj cdnika , kao i 1.a Samuil OVI."" borbe 5 bi1.antskim carem Vasilijem II . U jednoj grč k oj povdji svetugors ke La vre iz 993 goyori sc o nekom srpskom poslanstvu. koj e su t ar obi li A rapi a utkupi o ga bizantski ear Vasili je II. Ak o imamo pred oči m a. da je Vasilijr _ d ... bi oslabio Sam"i IO\·u. II oja čao svoju prevlast II zapadni m obla.d i ma Balkanskog poluo to ka - upravu i obnmu dalmatinskih gradova po"jerio hT\'atsk om kra lju Stjepanu D rlislavu. o nda je \"Tlo vje rojatno. da je tc srpske poslanike po~ lao u Bi za nt Vladimir. Plašeći S~. da će ga napasti Samu ilo. on je il i SOl ili lelio utvrditi ]loliti č ke YC::te 5 Vasilijcm. glavn im neprij a teljem ca ra Sam"i l". ili mu je savC1. bio ponuden. Bojaza n Vl adimirova bila j e opravdana. jer je Samuilo. Yjeroja tnu !)!lll. provalio " D" klju. po t ukao Vladimira i pokorio cijelu Dukl ju osim uzanog primorja sjever n]> od uŠĆa Boja ne. Samuilu je Vlad imira odyeo ka o zarobljenika u Prespu. svoju prijestolnicu. ali ga je uskoro zat im učinio svojim zetom pa mu 1>O"ra tio Zetu na upravu. Taria se Vladimir ' T atio II Kraji nu. gdje je vladao do \OI G: Tra\"unijom i Zahumijem upravljao je nj~go,' brat ili stric Dragom ir. Za po rodicnih svada. koje su posl ij e Samu ilove smr ti (1014) izb ile II Makedonskom carstYo. njega j~ II P respI! na mami o h 'an Vladislav i n;;: prijevaru ga ubio 22..~Yibnj a 10 16. P uslije smrti h 'a na \'ladislava 10) 8 sasvim su se iz mij enile političke prilike na Balkanskom poluoloku. jer je Vasilije II. pokorio cijelu Sa lnuiloyu državu i uspo~t:lvin bizantsk u vlasi l' svim balkans kim zemljama pa i l, Duklji. Dragomir;: su pri pokušaju. da preuzme nasljedstvo \lladi1l1il"0\,0. na pr ijevaru ubili Kolnrani. Njega je naslijedi o njego\' sin Stefan Vojislav . koga Duklj an in nazi"a D obrnslavom . Poslij e smrti Vasilij;: II. ( 1025) počinje opadanje moCi i ugleda Bizanta . U nutrainje borbe, koje SIl prouzrokovalo:: ta kvu
TA BL ... 1.\'1:
stanj~,
odrazile su st:: i na obrambenoj moći driave. Na svim državnim granicama Bizant uzmiče, U takvim političkim prili-
kama
počeli
su
II
Zeti ustanci
2a
oslobođenje
I
I
skom primorju jedna bizantska lada s državnim novcem, koji Vojislav zaplijeni. Na care,' pozi,', da novac vrati, Vojisla,· nije uopće odgovorio. Sloga, po carevoj Zal)ovijedi, provali bizantska vojska 1042 u Duklju. ali bude potučena. I nače je i politička situacija u susjednim zemljama bila povoljna za Vojislava. Godine HHO -41 izbili su ustanci u J>omoravlju i I'ovardarju na čelu ~ Petrom Ddjanom. a u okolini Drača pod vodstvom nekog Sla"enn Tihomira. . Bizant Ilije mimo gledao na uspjehe dukljanskog kneza. Sloga car Konstantin IX. Monomah naredi dračkom patriciju Mihailu, da napadne Vojislava. Bi zantska vojska prO"ali u Duklju. op lja čka nizinske krajeve. ali je na pov ratku u planin!kirn klancima dočeka Vojislavljeva vojs ka i strahovito potuče, tako da je njezin ostatak predstavljao ~bijedan i suza dostojan prizor«, kako sliko"ito opisuje Kedren. Bizantska vojska Il1Je više uznemirivala Duklju. Ni pokušaj bizantskog stratega u Dubrovniku Katakalona. da na prijevaru uhvati Vojislava. ilije USpI O. Vojislava naslijedi Mihail o (1050-1082). jedan od njegovih sinova. Prema pri ča nju popa Dukljanina. Vojislavljevi sinol·i s majkom podijelile medu sobom Duklju i Tr.;wuniju. Ali II Travuniji izbi buna protiv dukljanske dinastije, i jeda n od bra će b i ubijen. Zbog toga ostala braca provale iz Duklje u T.avuniju i opet uspostave svoju vlast u njoj. Ne može sc I, tvrditi. koli ko je ta vijest točna . ali je sigurno, da je Mihailo sam zavladao Zetom i Tra\'unijom i da je oko dvadesetak godina vladao .potpuno mirno. On je u to "rijeme poboljšao odnose $ Bi256
,
od bizantske vlasti.
•
Prvu bunu digao jc Vojislav 1035, ali ustanak nije uspi o: Voj islav je kao tala c bio odvede n u Carigrad, a upra"a u Duklj; po'-jerena bizanukom vojskovođi . \Iojl1Ia\·u pode l:a rukom da iduć a .. )' tl t " "l po ' 1l0C"0,y, f CH1l XV, 1935. U opsdn oj sludij i CP~CKH II.PlOCIBHH c.60p~ y cpUlbelol 8U)". H3,:1,. CA H I~O, N. R. d o j t i t je ohradio I nji hovo p l. 7.a pogl. VI), i F. S i'; i t u VL gl. uvoda j u komentarima l.Jetopi sa popa O"I1 a r k o· \ ' j Ć. Dukljan skobarska metropolija, tOO:!; M. f a b t r. Pravo bHSkih n3d. bi!kup. na n3 slov ~Pri m :tS Sr!>ijh. GZM XVII, 1906; T. 1 a H o j e B H h, Bopul .sa c" .. oeTl.''' OCT ,,", o.' H~K e UPICBt y He"au,M hcK oj .ll.PllC3H", !loeeO"a M3,:1,. ( AH, ]912: D. G r u h e r, O dukljunskoj i dubrovačkoj r.a;~k u pi ji do XIII. s toljetn . VZA XJV~X V, ]912- 19]3; M. $ u r r J a y. Die KiTChen zuSl~Jlde iIII oortiJr l boga,a . O prvom kontaktu doseljenih Slave n a na Balkanu fi b iza n tskom utnjtlno~t u iznio je podatke CT. (T a" O J e 1\ Mh. O jylOC"~" c.,oat, "" ... y VI, VII " Viil u., r ~ ac C!l H ]909; t>re~metc nljsturi ,i e s rpske umje tnosti . n aro~ilo nakl i keram iku, prvi jc pu~eo ,b ispi\1I je M fi" e" h, CTap nc!!"c~a HBJl3SHWT3 y Cp!5Hj .. , C,ap,,"'p. H. P. l. ]906, i Cl'~pOCPII' eKO n (.lc)' ])e, CT"!!" ""P, H. P. ll, 1907. dod "t~]C MM" ., F.i W II ij H h. OtH081< Cpt,ll 'bolju početn u studiju o tom mnte ri. jn lu napi sao je L j. K a r.", . n. O ~po"'c"icima VII. j VIII. s toljeća " Da lma ci ji, VHAD, N. S. XXII_ XXIll , 1941 _ 1942. od k~men e plnoli kt pot· pun o se stnski odvaja pečat Bodinova li n. , knj i j. p.onađe" i publicira" u Buguskoj (T. G e r a S i m O l', Un Ice3 U en plombe de Georg u filt du roi I3lOdll1e. Studia se rdice nsia l. HllS); p~čal Petr~. arhonta dukljansko!:,~ it X. SI .• $ grčkim oatpisom, .';eroj.too je srpski, i,ko M. L a ~ k' r i. oslavij. mO,l:utnost. da je biunuki (Influ ences bYtan tines dans la dip lo· mBl'Que bul,l:a rc. S(Idijeljene u posebne oblasti. udruživala u IIeee zajednice-plemenskc saveze pod vodstvom istak nutijih plemenski h knezova. Bizantski su his t oriča ri oblasti pojedinih plemena, kao i le vece plemenske sallele. naziv al i zajedničkim imenom .S kla vi n ije~ - umije slavenskih plemena. Sve do dolaska Bugara na Balkanski p.:>luotok i do osni· vanja lema u okoli ci Soluna i u Grčkoj od kraja VII. do sredine IX. st.. od nos prema tim Skl.l\'i nijama bio je za Bizant ne~um n jivo najveći problem na Balkanskom poluotoku. Slavenska plemenil. u stalnoj potrazi za nO\'im plijcnom i zemlj~ma. u b""eći sc usto i gusarstvom. nepres tano su se sp remala dn zauzmu Solun. posljednje uporište Bizanta na sjeverozapadnoj obali Egejskog mo ra: o n je kao tude tijelo u ared i!tu njiho"a teriiorija značio stalnu opasnost za njihov da lji raz vi tak. jer je evcntualno mogao biti polazna točka za poku.šaje B izanta . da nanovo oSlIoji izgubl jeni teritorij. D a su makedonski Slavcni uspjeli oS\'ojiti Solun. ne hi svakako tim bili samo zaohufili ~\'oj teritorij. nego i znatno učvr sti li svoj plemenski savez i ubrzali njeg ovo prel\'a ra nje u višu. držalInu formaciju . Da je postojao takall slalIenski plemenski savcz pod vodstvom kneza Pervunda, starjdine slavenskog plemen" Riol,ina - iZllor mu daje naslov rex _ $vjedoče podaci solunske legende sv. Dimilrij~ o slavenskoj opsadi Sol lina 4D-ih (i li mnžda .'iO-ih) godina V I I. stoljeća. Pod sumnjom, da priprema napadaj svih okolnih slalIenskih plemena na Solun. Pervunda je uh\'atio carski vojni namjesnik u Solunu i poslao ga oko\'a na u Carigrad, gdje je Pervund, usprkos zauzimanju R inhina i mjesnih solunsk ih vlasti, koje su željele da sa Slavenima žive u dobrim su~ j cclskim odnosima. poslije neuspjelog pokuh ja bijega bio ubijen. To je dalo povoda da se na Solun dignu Strumlja ni. Ri nhi ni i Sagudati. Oni su ga opsjeli sa suha i s mora i dria1i ga u opsadi č itav e dvije godine. Nji m a su sc pr idružili i ko ezo"i Drag-m·ita. Ta je
281
-
op.odun3.vsk e Bugarskr: pod b iza ntsku vlast i nastavila, t.atim, svoj život u Samuilo"u ca rstvu. ne mole se po tkrijr:pi li saču"a n im iz,'orima. Vjcroja tn ijr: je mišljenje. da su, pos!ijr: sloma centralne vlasti, kad jr: posljednji car Bo ri s l l. odveden u rops tvo u Carigrad. i mak edon!ke oblasti prizn ale vrhovnu vlast Bizanta _ jer svi izvori govo ~e o novom
-'9-,
•
•
•
KART.... Xli
ustan ku protiv bizants ke vlasti 9 76 kao o ustanku, kojim j e stvorena Samuilova država. Na početku 976, neposredno poslije smrti cara Iva na eim;sb. u Makedoniji izbija ustanak protiv Bizant;l, koji opet vode komi[opul i David, Mojsej, Aron i Samuila. Ustanak je i tad" izbio u brsjačkoj oblasti. sa središtem oko Prespe i O brida, ali on W:Ć II početk u dobiva široke razmjere i ob uh vaća cijelu Ma kedoniju. Prvi se napadaji zbivaju već daleko od centra i upravljeni su prema Trak;ji i oblastima na Egejskum moru. Već u početku ustanka jedan od hraće. Mojsej, pogiba kod opsade Sera, a najstarijega, Davida. ubili su neki Vlasi na put u izmedu Ko stura i Prespe. Treći brat, Aron . ne zna se kada ni u kakvim prilikama. ubijen je po Samui lovoj zapovijedi ; razlog lome je Aronova tdnja za sarnov!a;ćem ili njegova nakl onost prema Bizantu. Ta ko je Samuilo, možda vec u prvoj godini. ostao sam na čelu IlStanka i nove ma kedons ke države, koja se II borbi stvarala. J\"e zna se točno. kada Se on proglasio za cara ni kada je. u vezi ~ tim. uspostavljena patrijaršija. Njegova prij~stolnica bila j~ najprij e Prespa. a zatim Ohrid. koji je usto postao; sredi~te patrijaršije. Zbog fragmentarnosti sačuva n ih vijesti ne možemo u pojedinostima ni kronološki precizno pratili razvitak borbe izmedu Samuil OV!! države i Bizanta i ;irenje njenib gra nica. kao ni njezino kas nije uzmicanje do konačne propasti. Dugotrajne i ponavlja ne unutrašnje borbe u Bizantu i njegovi ratovi protiv vanjskog neprij atelja znatno so olakšali Samu ilovu akciju . jer su b izantske vojne .mage bile čeliće zaposlene na drugim mjestima. in'an Balkanskog poluotoka. Prvi S"muilovi napori bili su usmjereni prema jugu. prem;: Tračkoj i Makedonskoj temi, a osobi to prema Solunskoj oblasti i Tesaliji. Višegodi.lo na vainije položaje. nego je poticanjem ženidbenih veza izmedu slavenskih i grčkih feudalnih porociica, kao i postavljanjem slavenskjj] feuaalae;: fl;, ra1.ličile d\lžnosti I: Malu Aziju započeo proces grecizacije reudalne klase u Makedoniji.
302
,
; \,
, t •
bizantske uprave, na koja je pristao Vasilije ll ., nisu bila dugog vijeka. Na nanje II Makedoniji odrazile su sc promjene nastale poslije njegove smrt i 10 ~5. za vrijeme horbe izmedu prijestolničkoga činovn ičkog i po krajinskoga vojničkog plemstva. Gotovo do kraja X I. st. prevladuje utjecaj čino,'ničk og plemstva. koje u1.ilOa II zakup ubiranje !,ore1.ll po provincijama pa nj ihO" im I>ovećavanjem upropašćuje seljake i stra li ote i tako ih primorava da prelaze II kmetove-pa rike. US lO na nOVO upadaju barbarska plemena. 1)~čene1.i. nekada!nji bizanlski saveznic; II borbi protiv Bugara, poslije pada Samuilove drlave i dalje na"aljuju preko Dunava pa su 3O-ih godina XL Sl. više puta procirli do Egejskog mora. ča k i do Soluna (1034). Bijedu stanov ništva II to vrijeme poveć'lvaju i pl jačkanja. što ih podulimaju mak edonski Vlasi, a takoder i prirodne nepogode. koje su IOS7- 3~) UHokovale velik u glad II T rakiji i Makedoniji . Posljedice \·Iaaavim: činovničko g plems!\'a $ vremenom postaju sve iuazitij~. Zaku pnici po reza počeli su i II Makedoniji uvoditi bizants ki porezni sistem i zahtijevati plaćanje II novcu_ a u istu je "ri jeme matno oslabila potpora, koj u je BiZant imao II slavenskom sv~· Ćenstvu. jer je postavljen :l;a ohridsko g arhi epis kopa Grk i ....~on ( 1037). Kao rezult at svega toga , otprilike u isto vrijeme ka d i II nekim drugim krajevima Balkanskog poluotoka, izbio jt. I().lO II Makedoniji velik ustanak poe vodstvom Petru Deljana. k(! j~ se iz.davao za si na Gavrila Radomi ra , a Samuilova unuk a. K~ putu iz Ugars ke. gaje je prije livio, u Makedoniju, zauzeo ic Ni.; il !atim i Skoplje. U lo vrijeme. pod vodstvom nekog Ti nomirz.. lIstam:k je buknuo i u Dračkoj oblasti. Ali Deljan. koji nije hti" da dijeli vlast s Tihomirom. pozva ga u Skoplje. Ustanid su zbog njcguva STOldst.. a sa Sa1Jluilom izabrali za svuga , 'od u Pet:~ Deljana. a Tihomi ra ubili. Ostavši tal:o jedini voda ustanka, OcIjan krenu s USla fl ";l1na i~ Skoplja proti\' Soluna, ali ga nije zau~eo , pa sc ustanička vojs ka l! putila na više strana. Jedan dio, pod komandom Antima. bio je roslan na j ug, u pravcu H elade. Taj je odred uspio d~ ko ci Tebe razbije bizantsku vojsku. a ustanak sc II is tu vrijeme proširio i na okoli nu Naupakta u Epin:. Drugi dio ustan ika krenu o je na zapad, da zauzme Drač, a treći ostao s Deljano m kod Os trova u južnoj Makt.doniji.
303
~,, Bizant je tadll u Solunu počeo da prikupiju vojsku 7.~ borbu pro tiv ustanika. U to jc vrijeme prebjegao k pobunjenicima i drugi Samu ilov unuk. Alusijan. sin Ivana Vladislava. prije strateg t~me Te()(];uci Su JOil kot! M;lnzikerta U Armeniji potpuno razbili najllIllIličku bj~antsku voj~ku . a i sam je car pao u rop,!v o. 1\;.d" omalo Ul>, Je ,\.wenskOI: " R čk'I:~r~ktera, I) melita. r pon j~ i" prije (1)01!'1.1I1.) ~pomen"hm dJell~a, f. a ." ":'UI\ d Roč. Hos. Gradivo I. i 5t",,0;~"ić.Corol·lC, Odnbr"", ."'vo~" o. 'I~ i koj!' i r 1\0",,' (Gmdi\"o tl. 19(6) Stamp~ni ~" dijeiom i 11,"OTl za C"'M Melooij~ Po·tpun;;. je Zbirka 1'1 . 11 a" II O [) n. E~ •.'r"p[~" cnp">lll "3" ._a. izhoru " .. i ~ j.'lIo olk ri:. ~u~."r
I I I
i
° .
" ,
A.
I
J" "
..
d.,
320
'
, ",,-j
e
"
".
L i t e r a I ur a. Naučnt his to r ije makedon$ko2' "" roda ~ cjciil" dosada Jos n~ltIa, a is to l ako n i hislOrijske bib lio l:,afijc. Jll slo rij u do kraja XIJ. "'- obu ll'atio je u okVi ru h;storij~ bugarsko2' naroda B. H. 3.1 ~ ~. p. < ~ H, H nopH~ na t"""" Yjl c~ aTa .!I~'IJ>lCao a upt.J"h cJ>-l>mlllT1l Ut.MOl. H e., H nop HR Ila O"" ra pc~ll. I:apoJl'l> 1---11. 1943. U makedonsku his loriju poslije naseljenja zadiru mno" radovi spo. menuti u vezi, nu.. Jjn'·anjem SlaveIla n a Bal ka" $ki poluotok UZ pogl. m, a p rije ~vcg . L. N i e đ t r ie. Slo", ~ta,_ II. 2, 1910, ",dje !c ZI stanje makedon!I:;)1 Sla'·.na do kraja VIII. SI. i.kori~uju svi sačnuni i%vori. L; vel.1 5 postankom tema obraduje i odno~e Soluna sa Sla"en,m8 H. G e l. l e t. Gcne~i~ d. byza nt. Th~menverfassunJ,:, Abh . d. Kgl S$clls. Ge,. c. Wis~" P hil. lIisl 1\1. Nr, 5. 1899, Problem Sklavinija u Mak edoniJ; ohrA. duje r. fi a ~, III ~ e B, H a~CT' PHR e.UBRHeKa ll"'plll ua Ha 6u ~. nO.I. npil3'b VII " VIl! !111~, 192~. nji lIovu s tru k l uru l.j. H a u p I m a II n. Ukll:' Vclikomor3vs! lO m problemnikom: L. K. G O t t z. Ge$chkl>le der Slaven'POSle; Kons: ~ntl' nuS (Kyr;l!us) und Meth odi .. $.. 1897 ; F. P a s I r rl e k. D~jin)' (", go re): F. S II o P e k. Cons Iantin u •. Cy rillu s u. Methooi ~$.. dic SInenapos IC!. 19! 1; A. B r uckner. Di. Wahrh eit ilbe r die Sla vtn apO Slc:. 191~: V. J 31 i~, En!Sl ehunrsg~~hiell l t der kirclltnslavischen Sprache, 19l 3' (jot dan H osnovni rad o lom pitanju): 11. O r H e H ~ O. KOllnQHl1'" " Me;!>o . JlH~. '" )I(IrTHR n llH.JlbIlHCT~ l-tl, 192;- 1928: n. 11 a I p o B. K"pH~o T. MeToAHA y Unb>lo--CJlOnHHbCMO.,y t1HCh>le H t.CTĐ ll. 1928, a u nz; s p ro. blemlm a ma kedonske historije pr lje s~clla Fr. D v o r n I k. Les Sla"~. Byzance et Rome du IX. s itcIc , 1[l2(;, i Le~ Legendcs de Co n:;rani il! el de M~thodt vuu de Byunce. 1933. la OSllle radove USl!. oibJio l! '3fjJ~ A. 11 ~ h n H II O""'T C"c-r.;, " aTH~CCM OA KllpK.UO." CTO,," eBCKO r. OH ' 6JlHorpa"", 4Ia"_ l, CN(ln~ 19-18. a vllm IOI.'~, 110 sc tiče KHmcnlo,'. litnnrnog rada. N a h t i I: a 1 o '" e i G r i v č t I-e rasprave 1od ne Butorske 963, 1-3 Si!ma· nom n~ ~.l~. danas u nauci odba tena. od novijih općih djel. bave se Samuilo"om drh"om: G. S ~ h 1 u m b e r g e r. L 'epop~e b),untille II la fin du Xc ,itele ll, 1900. i St. R u n e j m II n. A History o f th. First Bul· raTlan Empire. 1930. Veti broj monog rafija i rasprava bave .e poj.dinim probl.mima S.muilove drlav.: o . n p o K H tl. !lOQ.T3K C3M)' ,,~owe 8.U)le, r.,ac CAll 64, 1901; flocn"aK juue CnOBeHCKC It8peOHll c )" M~I;C)loHHjH r X BeK)". isto i6, 1906; JOBaII CKI1.1H"8 K.O 113BOp ila HCTOPHjy 1131••. IIOHeKe c~oBeH~K • .liP"' ..... islO 84, 1910; np,H Ol< P""CKH .PXllenllCKon JOBaI;. ~11l &l. 1911; nOC"Ha~ Ol'., d rhvt . Oni Su i dana! utvaren; j ~ckaj u
na
I
I I
nau čno
.jelenje.
Ou redenj" Makodon,je poslije ,,,da $amuilo,-c drlln ",p. Z I a I a ,s ki. Is to rija II, i OSI ro gors k i Jie L H. n . 5~aroeB. nl'0)l3XQ.1"b H XapaKTtp"b )l a uapb C. "YH~OB.TI "'"bpJOlaBa. !"O.'HIUII)lK II. C04l . .l'IIM8. - IOpM.!!;. 41aKY.1T. XX. 1925. i KpHT""cc~H nor.1CIl." a"bp~.'" H3HCCTII~!3 Ha t-1 0~" ... CK)lJIHUa 3J npOll3X0J13 Ila Ilapb Ca")'H~08ara ,II"bjlJOlIB3. Ma~e.1.. nper .. e,s. II , 1926; r . 5 a.' lIU" e B, 6'h.111rapHW np"hn, "OClICJ1>lHT"i'> .i le' ceTrOAHIU"H" " OT"b X B., 1·11, 1m--1930: bUlle makedonski lo $lHena u XI. st. Obradio ~ prvi F. R . f k i u "ezi S OSIlIim borbama Južnih SI."e na II 10 d oba u znač.jnom r adu Borba Ju!nih Sll}ve na (". bibl. uz. POgl. VI) . • poslije njegl Z I I I. r S k i (IstOriji), koji je osim 10fl diO ; po~tbnll rasprl "u O pila nju Petr a Deija na: Wer war Peter ])e\jan. Almales Akad. seient. rennkae, se r. n Z7, 193:1. Z. navale Pe«n e&"a jo~ i da nu su osno",,; radovi; B. r , B. e ll .. b e 8 e K H~, BH S.H Ti~ II ne,,.IIT.r H. )KMHn Hi"', 1812 (i Tpy,,'" I, 1906), i J. M. r II u I r d I. O:stellropliische und Osi · I$i a tische Sl reir~ij&"e. 1903, • oKumanima D. A, R a s O" s k i j. raspr.ve II ~min. Kond allO ll" Ja, npH .10T )l CTOPH jH lttey.oUlt3". y Dllol'UT" )1I H Y J.I'''HO~''OR e''CNII'' ~ .. "' a..., N311.. DH3.1I 1". HHeT CAH 1%1 ; napolJe o po~ot~j" II Makedoniji u dOba Teofilakti Ohridskog O. A: X. I n ". 1 a I ~ S, Bel!r~gc Zur Wirt.ch.flS, un tl Sozial&"tschicltle Maked" . nt(ns lm " IlUelai ler, haup ldcblich luf Grund der Briefc dOli Erzbiscltofs Thenpby lak lOS VOn Acb rida, 1937. O h in()riji O hridske nadbiskupije i ~a mo~a Ohrida I)isali sU H. G e 1 z e r. IHr P U riarch at von Ach rid~. 1902, . "era~()Đ. 11 cTOPH~ ItS ONpHA. a px ~enHc~olm~ l, 1924. I OXp lt..ll., 1~3, I P . L e m e ~ 1 e. Phn;p~s et la Macedoine o rientale ~ repoo (Jue chretttn~e et byza~hnc, rechc rchU tI 'histoire ct d's reheo lo/:ie . 1945; O. T 8 fr a I " Teqelom(Jue du origines au XIV_ ti~cle, 1919.
-
D
I
o
e
E
T
v
R
T
I
I I ,
IX. I'OGLA VLJ E
UVOD 1. Drujlvcno ekonoms ki ul.Vi lak Evrope: od
i
xn. do
kraja XV. 51. - Do kraj;) X l. sl. gotovo u svim r.emlj ama Evrope prevladali su feudalni od nosi. Zemlja, u 10 doba gotovo isključivi izvor s redstava za život i U\·jet boga ts!\·a. bila je uglavnom prctvorena LJ feudalno vlasniš tvo, il dru~ lvo je. 5 malim izuzecim a, bilo uŠlr!) poclijdjcno na klasu feudalaca-velikih posjed nika i kla su uvisnih seljakodj ednako zahvatio sve zemlje, on je znatnih razmje ra, a naj brže ~e zbivao 11 oblastima velikih gradskih centara. Ta promjena nije bitoo izmijenila feudalni način proizvodnje niti ukinula feu dalni posjed, ali jt utl'rdivanjem stalnoga n ovčanog i~nosa seljačkih podavanja ograničila donek!: ekspluataciju od st rane fcudalaca i njihovih upravitelja, a osim toga pru.fila prve mogućnosti, da sc seljak ot kupi od frudalnih obaveza.. ka o i tcmelj za ekonomsku i socijalnu diferencijaciju među seljački m stanovni!itvom. . Grado"i daju temeljno obilježje promjenama tl toj fa~ i feudah,z ma. P o svom k?ra k te~~ oni sc bitn.o razlikuju od onOf: mal og brOja gradova, kOJI sc bijahu odria! 1 \I ranofeudalnoj periodi uglavnom kao administrativni, vojni i crkvcni (cntri. Oni sc tada pretvaraju u priv redne centre iJi postaju naseobine obrtnik:: i trgovaca, u kojima se usredotočuju obrtnička proizvodnja i trgovina i koji postaju nosioci r ohno-novčane l)rivred!!. Večim: evropskih grado"a nastaje u doba od X I. do sredine XIV. st.. a njiho" porast i ekonoms ki uspon tijesno su povetani s p orast~~ . obujma obr~ničke proiz,'odnje i trgovine. Najprije sc raZVIJaJU na morskim obalama (Sredolcmno more, zatim Sjcverno i Balti čko more) i na obalama većih plov nih rijeka (RaJ n;r., ~u nav i dr.), a zatim sc u doba općeg ekonomskog uspona šire l u unutrašnjost kopna. Veči je dio tih grado"a predstavljao lokalna tržišta, koja odgovarahu potrebama svoje de oblasti. a 10
329
-
•
tek manji dio cen tre med unarodne trgov ine. Pojedi ni od . ti~ ce"tarij ~asni>'al i su svo je t'konomsko wai':enje na v lastltu J obrtničkoj proizvodnji, a drugi s u illlilli važnu l'osr~dni č k o ulogu u medunarodnoj rumj eu; robe i~ raz~iči~ib ze.tn alJ~: C~ rigrad i druga ist očn a tdiha go be u tOJ penodi SVOJe prlJdo]: prvens tvo, a njihova uloga prelazi na talijamke grad ove (MleCI. Gen u,'a. Fi renza i dr. ), ZUli m nu flanclrij ske , naročito Brugge. i ha nzeatske, koji u toj period i do sti lu svoj najveći uspon. su tri glavna pooručja bila poveun" međusob no i s osta h m podru čjima k opnenim. riječnim i pomors k im putovi ma. . Najveći dio medunarodn e razmjene obavljao se pomo rskim pUlo"ima, brodovima od 200 do 600 lona. Pronalazak kOT~~a s~ oslobodio ih j e od lOga, da plove neposredno uz o balu. RIJečm saobraćaj popralIlja n je podizanjem brana i izg radnj om kanala II naprednij im oblas tima, II man j c jc iz građe no putova. pa se kop neni sao br aćaj obavljao konj illla ili kolima na dva ~o l:ka: Najllafniji su predmeti trt:0,·ine: mirodij,e i drugi p~OIZIIO~1 s Ist oka, obrtn ički proizvodi (naj višc razliČi te vrste tkanma ). ~I: rovine za obrt. li 10 iz ncrazvijenij ih 7.emalja, so i dr, Obbcl ra zmjene su sve rauJOvrsniji i usavršavaju sc s porastom opsega trgovine, U prilO "rijeme joi sc od ržava putu jući karakter međ u: narodne trgov ine. ali u mllo!:"o širem opsegu nego u prethod n.oJ periodi. U početku veliku v~žnost ima ju trgovci s Istoka. a ~a.tl ~ njihovu ulogu preuzimaju trgovci i7, tali j an skih gradova il~ IZ grado" a j užne Francuske. dok sc s vremenom II većem .raZ Ill.~eru n ije pojačal o učeio;'e dom a ćih ljudi. Povremen i sajm o'· I. kOJI ~e odrlavaju na IIažnim saobraćaj nim t očkama (najvafniji su 5aJm ovi II Ch ampa gniJ. u XII. i XIII. sl. sred i ~ ta 5U međunarodne razmjene na IIeliko. Da o bezbijede transpo rt robe. nastaju i prva društva trgo"a ca (gilde). a prij enos robe sc obavlja kar avanam~ k onja i konv ojimJ brodova. O d kraja XIII. st. postepe no slab i važn ost tih sajnlOlla. Bol ja organiza cija trgova č kih v c z~ i tran~' porta isk l j učili su poste pc no potrebu n.cposred,,~g sud ~elo\'a nJiI trgovaca pri prijenosu robe::. pa po neki g ra dOVI posta ju stal~~ sredi! ta , u kojima sc obavl j aju svi trgovački poslov i (najva!nlJI B ru,oge). °Uporcdo su sc izgradi val i i oblici platefnog i kr.editnag poslovanja, koji lU odgo"arali potrebama nO"čane pri vrede: pla -
-:3
,
330
tanje na da lji ro k. regldiranje dugova vi rmanom, kreditno sa· jamsko pismo. mjenica. Na hazi trgovafkog kredita stvaran a su trg o vačka dr uštva. koja su o m ogu ćib razvitak mcdun .. rod ne trgovine i pomorstva (komend a, druš tv o za pom orsko osigu> r anje). J av lja sc i reci lj udi , k nji sc pretci no bave novčanim po_ sIoIlima: najpr ije mje n jači. ko j i su zbog raz novrsnosti feudalnog novca ima li veliku ul ogu na med unarodn im sajmovima. zatim i bankari. Ti s u sc ra ~vi[i dijel o m iz redova mjenjača , a !)ona jvišc od boga tih trgovaca. koji su sc osi m trgovine robom bavili sve viie novča n im ope racijama. Na tom SII polju najzna menitije talija nske bankarske ku će . koje su stva ranjem svojih filijala u pojedinim evrops kim d rža,'ama razlIil e vrlo široko posl ovanje: davanje za j mo" a uz kamate vlad ari ma. krupni m feudakima . crkvi i gradOllima. ili zaku!, razl i čitiJ, dr!a"nih i crkvenih podava nja ( n aroči t o papinskih prihoda iz razli č itih ze m alj a ). Uz gradanske elemc nte hav ile su sc ban ka rskim poslovima i nek e crkvene U$tano\'e. Obrt nička sc proi zvod nja raz,·ila na bazi usavr$a"anja tehničkih sredstav a. koja su II toj o ['la ~ti postigla najveci nap redak. ! to je i omog ut il o specijalizaciju pojcdinih obr tn ičkih grana . Ob ri nosi karak ter sitne p roiz\'udnje i veza n je za ute. lokalno tržište. On je g radovima organizira n U cehove. koji su svoji m prOI)isima o reguliran j u proizvodnje i teinjom. da osi· g uraju monopol S"Ojilll čla n ovima, postavili u~t ":Jri feudalne o kvi re obrtn ičk oj prOizvod nji. M edu nar odn:! trgovina utjcca lJ je U neki m centrima (Flandrija. tal ijanski gra dovi ). da sc ra~biju ograni čenja si tnc proiz" odnje kod nekih grana obrta (proi~ vodnja tkanina ) i da sc on:! poveZe 1,a ši rc Irži.~~C. Bogatiji trgovci-podutetnici organiz iral i su. većinom na selu. poseban o blik 'i re pruizvocl njc. pri kojoj 5U si tn i ",ajsturi " roiz"odili za n j il:. U Firenzi sc pak l'oja"l jll j ll I p n'l oblici kapitalisti čke m anufak t ul"e. Grad i gra đ anska klasa ja\'JjJju sc kao no,' politi!'ki oblil:o odnos no ka o nova d ruštveno-eko nomska kalegorijn u struktur i feudalizma. Gradans tvo kao klasa. koja sc bav, ili nep osredno proizvodnj om za tržišt e il i t rg-ovačkim poslovima i finan· ( ijskim operacijama. nije sc moglo raz\'ijali na baz : postoiećih dr uhvenih od nosa i pravnih običaja i propisa feudalizma. niti je
°
331
-
".
I I
.
grad mogao postoja ti II granicama d~ladaš~ljih organizacionih feudalnih oblika. GradanSh'o se u borbI protIv feudalaca oslobodilo stega feudalne zavisnosti. izgradilo .gra?sku sanloup~.avu 5 vla~tilim orga nim a, stvoril u pravne propIse I sudstvo, k.oJI s~ odgovarali potrebama gradanskc djc!a~nosti i ~O\'JI JC u strahu od drugi h pretend ena ta progo nio sve preosta e čl :m ov~ carske porodice. Strez, vjerojatno Borilo .. bra t. k oji jc nosio i naslo,' stokra tora. prebjq::au je tad" Stefšnim predjelima sluiil(' su barc i lokv(' za na,·odnjavanje. Isprave su nekim manast irima osiguravale isključivo pravo. da sc koriu(' vodom. Na vodo\'ade manas tira $". Dorda skopskog nitko nij(' smio da postavlja kakvo baltins ko pravo. T aka\' zah tjev kalnjavaH $U novča n o m ka m om od iOO perpera u korist državne blagajne. A ko bi netko samo"lasno odvodio vodu s manasti rskog imanja. pl a ćao je ka znu od 12 perpera u korist manastira.
396
. Z~ m!je"enje ii ta slu!ili Su žrvnjevi i mlinovi (vodenic('). ko ~e J~ IJer~l~ : ekuća :oda . N a imanjima manasti ra \I Banjskoj. mimaTI $1.1 bIII obveza ni da sij('ku frvnj(' i grad(' manastirske mli. no~.c. ~ ravo. na ~lržan~e mlinova bilo je u Srbiji vatan privilegij. ~OJI. bl sebi. oSlgtJra.h. feu.dai ~ i p~~jednici. T aka,. su privilegij I~lah rnn"gl mamistITi. l\a lrnanjIIna Arhandelol'a manastira mI ko. nij~ smio osim manastira da posta,' i mlin. I'relubj su k a~nJavah novčanom kaznom od 500 perpol,," hi o \'a~na p rivredn:, g ~ana . r iiJar: Sll rib ,: izvozi];. :--:o.ipozna tiji izvozni centr i bil, su Drač. U lcinj; Skadar. Gu ste i ;~u, odne ~ um c.. l>1,)~-:lti pašnj,,~i. iivade i IUI>o\'i stvo ri li S\i povo:jne uv jete. d ~ h U Srbiji jako razvije ~ t "č o. r ~ I "e. O~im p()vuljn ih geograLi:o-ekonomskil: ln'je t;:. n" ra7.vit;:i: Slobrs!vu u:je~:.:.ln jl već .. moguf n o~t pocijel( rada na vl asteod::OlD ~ospoclar~! '·a. Pril,,::; H . i r",zvijeni Irg(.\'ač:,i odnosi l prl m orS;, tlli gr;,o(l\'im ... ;). ;m:;"" "iih l ~ u,iajj~r;; !I~ zem lj am a poveb-
-
l "vali interes stranih
trgovaca
~a
~ločars ko:
proizvode sro:dnjo-
\'jek ovllc Srbijc. Po tipu s t očarske privrede postojala jc razlika izmedu planin skog sločars !'"a i stnl:arstva na vel ik im vlasteoskim imanjima. Prije učvdćenja feudalnih odnosa II Srbiji planinsko je 5točarstvo
!I
I
imalo nomadski karakter. Ono se odliko"alo tinu:. ;:10
Vlas i, najrasprost ranjcniji
stočari ,
nisu bili nastanjeni na jed-
nom mjes tu, vel: su sc stalno kretali. Iražeći bolju ispasu za stoku i bolja trliha la svoje proizvode. Obično s jeseni Vlasi su silazili s planina pa stoku gonili II primorje i tu 5VOj (Iib,.,. ), a kao mjcra t. povrIo nu '200 h.drau"h .molah. (hai lJ.
I I
41 9
-
~Jukn().
izvrši vršidba. Osim tuga llleropah je bio dužan da ianje i plijevi po tri dan~ izviln svoga dijelil. Podije je prevladao ,istem odrcdivanj;: mcroIH•.' kc ",hote pu danima. Po D. z. mCfopah je bi" dužan raditi na zemlji svuga guspod ara dva dana u sedmici. Osim t0tii:. morao je nns ili sijeno i raditi u vinogradu po jedan dan u gOlIini (ako gos podar nije imao vinograd. mcropah je rad io druge poslove jedan dan ). Prema tome, mcropah je radio na imanju s\'oga gospod ara sto i lest da na u godin i. Osim toga. meropah je n}(Orao da daje i desetinu od S\'njil, proizvoda. koja nije uvijek morala iznositi ločnu jedno desetinu.
I
Al i osim radnih obavcza prema f(!uda!cu , meropah je no sio i druge terete. Od svak(: kuće uzimala j" ddava s oće. koje je iznosilo jedan perper godiš nje u novcu ili mjeric i iita. Na mcropha je padala lakoder i p r i s e l i e a. t. j. dužnost da smjdta. hrani i sprovodi :stne i ol> ... rii. i u~i!,e ~, ~ "rijeme Dejallo"iča povećana je rabou na tr i dana o ran,i:a : 0'- ,-
"")" _"
-
kupJ janja žitnice, Ipak je biJo zabranjeno, da sdjake pozIvaJu na rabotu u nedjelju i I.>lagda ne, Sdjad su morali sudjelovati u zidanju grad o'-a, mo~lov a i putova. a feudaldma su dovozili drv a , slamu, ratarske i stočar ~ke proizvode ; radi li su na tere tnim ladama kod prijevo.ta !ita I d ruge roiH:. a i ču,'ali grad ove. strabrili pred tam nieama. bili glason.ok. dava li pot ob, hranili gospodske pse i konje. prima li psare I ostale činol'ni h na obrok i priseliCIl. Driavna je blagajna u vcč'lI'ala svoje p rih ode i razli ~i t i m tak sama - taksom za pregled ča m aca, prolazni nom za lade. :aksom za so: ,caril~om od trgova i sajmova, mostarinom za pri Jd~z ?reko Tlj~ka , bara. Brojne su bile i sudske globe. koje su I c l ~ .. c~ - k~ ~ I ta kse - plaćali i u nahlri i u novcu. Osim toga seljac, su blj, obvezan i da daju svojim gospodarima i odrede ne poklone.
. 1!
nd. to bol~~m polofaju ~d ?arika bili su Vlasi i ~popov I)amo kruga Or.b~ _ VIllil IZ AnlJ evlce kod Zegl'go\'n dnvnli Sll desetim, od ol'~ca. no~ili po nos na Strumu, a n.iihovi primićur; trebalo je da bIJU konje za crkvene poslo,'e i da prate igu ma na. ka d on to zaldi. Po~ba n poJolaj zauzimaju u društ ve noj struktu ri i otroci. k ~ji su sc. p~ema ~zakonu podg rad ija .. , ho ga je H ilandar propIsa? za svoJe otroke u Stipu. dijelili na otroke s konji ma i be7. konj~. Pr vi, SlI bili dužni .. kbdi pohodi i na kotoru gode rllbotu. a om Sb nim na konch'" a da im koni ne uzimaju t1> ni pod" tovar da se ne podblagajutb, nl> sami $b nimi da pohodet na koji gode p05011> cr1,kvn i". a drugi .. «. ~od. Gorge ~trok sc javlja kao sudsko lice, a u vr ijeme des~ota UglJcše naziva sc dvoranin Kir Nikita Pedijasim nj e. govim otrokom. Na ~Iu Mak,ed.oni.jc od xru. do XIV, st. bilo je i robova, Ato dokaZU je spominjanje roba Po črnjc i roba Nikaije kod Ni kol e pčinjskog.
S. Driavno u ređenje: nema nji ćke Srbije, U feudalnoj državi Ncm~njića d adar je ima o najveću vl a~t. Njegov a moć potjecala jc ot uda, ~to jc on, kao na jv iši II feudalnoj hijerarh iji. bio i vrhovni vlas nik cijeloga d ržavnog tcritočev od Duša nova zakonika, morale su biti pi ~menc i sastavljene II dv~ primjerka, od kojih jr jedan primjerak sud predavao onoj stranci, koja je dobila s]}()r. Izvršenje presude padalo je " po« tku na samu zainteresir a nu stranku. onu koja je dobila spor, a posli je j e izvršenje presude prdlo na pristave i gJobare. Prekini oblik porodične zaj ednice II s,'ednjovjekov noj S rbiji b ijaše jo; UI·ijek vdi ka porodica (poslije na ?vana: zad ru ga). ma da ima podatak;, o tomt, da su se velike porodice još II lo vrijeme raspada le. di j el ile na male. inokos ne JX>rodiee (sas tavl jene samo od roditelja i djece). Sto se tiče braka , oballe?an je bio i pravno vr ijed io jedino brak zaključcn u e rk"i i 1'0 crkve nim pro])isi ma. Ali ~ po svemu či n i. da je laj i čki brak. L j. brak zaključen izv:ln crkve. otmicom ili ku povanjem nevjeste, bio dugo veoma rasprostra nj en u sredn jo"jekollnoj Srbiji. iako su i vladar s vlastelom i napose crkyo$C"astokrator we sroske zcmlie-. N jegova sc vlast pr05tirala prema sjeveru po '''oJ prilici i na iupe Vranje. Inogoš: i Preševo. kojima je poslije
",
•-• • "& •
-
•
•• • ~
•
~
~
,
J
z"
•• ••
•
priznat posjed Mačve i Beograda, koji je b IO porušen jo~ Z3 bClr bi kn eza Latara protiv ligmunda uk" posjeda lih krajeva. pod uvjetom da bude vaza l ugars koga kra lja. Zbog nesn:denih od nosa II samoj Ugarskoj :ligmundu jc bilo stalo do savet .. s moćnim gospoda rom Srbije. Despo t Stefan ute Beograd za svoju prijestolnicu i ulo!; velike napore, da sc 8rad obnovi j raz,·ije. Obno..!;"n; Beograd bij aše jaka tv rdava s d"oslrukim zidi nam a i pet utvrdeni h ku la. od kojih su Iri bile na brdu. II dvije na Dunavu. Izmedu tc dvije kule nalazilo se lancima utvoreno pris tanište, Grad je branila artiljerija i " ajamnička vojska. Izvan grada nalazilo sc podg rade. II kome su fivjeli trgovci i obrtn ici. Despot je u Beograd u podigao crk-' u i bolnicu i nas tojao da tu na seli što veći broj Srba iz čitavc ze m lje. Uskoro jc Stefan sklopi o mir ~a Sulejmanom i s BrlmkuviCima. Za taj se mir zalagao i ligmund. a i Sulejman ga je la ko prihvatio. jer pred opasnoSću. da se T amerlan prebaci u E,·ropu. nije lelio da za leđima ima jačeg proti,·nika. Isk oristi,·. i su kobe medu svojim protivnicima. on jc uspio da sačuva Turcim,l posjede na Balkanu. ali S~ ubrz o su k ubio s braćom Musom i Muh ... medom. U Srbiji. i nakon sklapnnja mira. nisu izgladcni su kobi medu Brankovićima i L;lZarcvićima. Poslije maj čine sm rti (I~05) iz bio je svo m ohrinom su kob izmedu despota Stdana i njegova hrala Vuka . Vuk je posta,·io zah tjc,·. da s bratom podijeli zemlju. Sulejman je podupirao Vuk a. i turske su trupe u d"a maha pro' drle do Bcograda . strahovito p l j ačkajuć i zcmlju (1409). Pritisnut ~ilom. despot je m orao da ods tupi bratu južni dio Srbije. gdj c je. k ao i Branković. priznao i vrho"nu tursku vlast. Ka d je Musa prda o na Balkanski poluotok. uZ njega su II prvi mah pristali ; Laurcvići i Brankov ići za\'edeni njegovim obećanjima. Ali ga je Vuk napustio uoči same bitke sa Sulejmanom. a B rankuvi ći odmah posli j e poraza. ZbOG" toga su Musi ni ljudi ubili ,"ub. i Grgura. Kada jc Sulejman 1411 ubijen. Musa je postao jedini gospodljr II cvropskoj Tursk oj. ali je ubr?O došao u sukob ~ bratom Muhamedom. koji se borio za uspostavljanje j ake ce ntralne vlasti tL Turskoj. Kako se Musa oslanjao na one balkanske demente iz balkanskih oblas t; - a kindl ije II njegovo j VOJ5CI -
457
-
1, koji su bili spremn i da Le borbe i, koriste za oslobođen j e od feudalnog ugnjetavanja, napustili su ga svi halkanski saveznici _ knewvi i feud alei . Pred opa s n ošćll od Mu~e , des pot Stefan se potpuno pri b1ilio Zigmundu i dobio od njega veli ke posjede u Ugarskoj i ru darski centar Srebrnicu u Bosni. Despot Stefan je poslao voda pokreta proti,' Muse i okupio oko sebe vlanare i reudalec. koji su pred uj edničkom pogi bli zaboravili medu$obne političke suko be. Njemu su pr išli ~a ndfak- bego,'i Skopl ja i Custendila. izmirio se s njim ses tri ć Đurad . a za borbu protiv Muse spremili su čete i bosanski vojvoda Sandalj i 2igmund . ZaLO je Musa provaljivao u despotovinu i plja čka o zcmljll . Najveću pustoš p oči n io je 141 !1. kad su u njegovoj vojsci ostali samo ak indfije, p ljač k a!ki dio vojs ke. Despotova je vojska bila potu čena na Vrbnici, njegova če t iri tv rda grada oko Aleksinca i NiJa zauzeta. a njihovo stanovni!tvo zarobl jeno ili po bijeno. Uspomena na jednoga od " ojvoda. koji je branio Sta l ać . jedan od ta če t iri grada . sačuI' ana je u narodn oj pjesmi »Smrt vojvode Prijezde« . T ada sc na despotove pozive odazvao i Muh amed iz Male Azi je. Kad je zaobilaznim putem stigao u Kruševac. ondje su ga " cC: čekale srpske, Sandaljeve i ugarske trupe. p od zapovjed niJh'om Đurda Brankovića ta je vojska razbila Musine od rede kod sela Camorlu pod Vito!em u Bugars koj 14 13. T ako su krštaruki vladari pomogH da pobijedi centralna vlast u T urskoj . Za pruženu pom oć u borbi protiv Muse despot je od Muhameda dobio neke oblasti nil istoku Srbije. Da bi odd.ao dobre ,odnose s Muhamedom l. ( 14! 3-1421) i s njegovim nasljednikom Muratom Il. (1 421-\0151 ) morao je da pristane i na neke us tupke. da se iznova obvcf.c na plaćanje danka i slanje pomoćnih trupa. ali jc: zato u toj periodi Srbija u!iva.la čc1rnaest godina mira . što se odruilo u njezinu ekonomskom i kulturnom razvitku. Despotovini je 1421 pripojena i Zeta poslije smrti posljednjeg Balšića _ Balše I II. Ondje je despot morao da nastad već započet i fat s Ml ečanima oko zetskih primorskih gracio,'a i za vršio ga 1423 skl apanjem mira , po kome su Mle č ani 7.adržali gra· dove Skadar, Lj e!. Ukinj i oblast Paštrov i ća. U lo je doba despotovina imala najveći opseg, prubla sc od Save i Dunava do Zetskog Primorj ... na is toku je dopirala do 45S
oblasti T imoka, a na jugu do planinskih greb ena Sar-planine i Skop.~ke Crne go re; tada je bila na vrhuncu svoje mo ć i .
•
6_ Pri vred ni ra:tvi la k Srbij e u doba del;po la Stefana.. _ Godine čestih ratova na srpskom ter itori ju negativno su se odraz ile na osnovnu prh' reci nu granu srpskoga feudalnog društva - poljoprivn:du. naroči to na ratarstvo. Za vr ijeme turskih provala i opuda gra dova T urci SII pustoši li polja i vinograde, pJ j a ~kali sela. koja nislI bila ničim zaštićena. j er je naoružano ljudstvo pružalo Turcima otpor oko utvrdenih t očaka i na strategijski naj\'ažnijim komunikacijama . Posebni odred i konjanika. akin rllije. imali su jedini zada tak da pred turskom vojskom sve pljilčk aju i uni!tava ju. Osim toga. turske su trupe II masama odvodil e robl je. pa j e nenaoru!ano stanovn i!lvo moralo da napu!ta polja i skl anja sc u g radove ili da bjdi daleko ispred turskih čel a . Turci su, ka ko opisuje Konstantin FilozoL "jedne odvod ili. druge zaro b!javali. jedne plijenili. druge klali, kao oganj lomeć i i sve satirući". I ka da je kneginja Milica, u v rijeme poslije h: osol'sh bitke , obnavl jala posjede D ečansk og manastira. istakl a jc u daravnoj ispravi. kak o je u manastiru ,ve zatekla »od zločas tivih jezik izmailskih požc!eno i opovrfeno ... a njegove ,"erohe ,.bliz upustenija ... Ratarstvo sc dod u!e obna vljalo u (loba. ka da je des pot ST0pravljanjc po rušc nih gradova i ut vrden ja i podizanje novih. pa jc i drla"na vlast povećavala rabot e, tl \0111 slučaju . gradozidanije« , do neizdržljivosti. Danak Turcima, koji su plaćali Stdan Lazarev i ć i B ra nkovi ć i, takoder je padao na leda osnOl'nog proizvodača, Od njega JI! u oblasti B rank ovića odmah poslije priznavanja tu rske vrh ovne vlasti. a II S tefanol·im zemljama oo 1395 ubirana nOI'a daća - »turska pl ata .. ili »danak gosIloduva mi_. Kada j e despoi Stdan uveo stajaću vojsku, za njeno je u~dria vanje napla ćivan »voj!tatik. ili .vojnica .. . Od ,,"vojitatika_ i .danka_ ni8u bili oslobodeni ni sc::Jjaci na manastirskim posje. dima. Stov ik i za njih je II nekim slu čajevi lll3 bil" pred,·idcno. da moraju ići tl rat. na rabotc u Beograd ili na drugo mjesto. ako to desIlOtu bude potrebno. I druge or!a\'nc "pabirice male i I'elike:. bile su mn ogobrojne. Zhog tdkih obaveza, često se sc:ljati. i kada bi pro;la opasnost od osvajača. nisu vračali k starim gospodarilIla, od kojih su i iml če bjdali. Bl I(l je: seljaka, osobito seljač k e djece. koji su napuhali svoja sela i odla tili ne samo na zanat i pomoćne trgoI'ačke poslo"e izva n Srbije, već se uključivali u trgovačke poslove i po srpskim gradskim centrima. Taj je I.roce~ nametlluo dalji razvitak robno-nov čane priwede, Zato je despot Stefan, potvrdu jući 1407 monasima lal're SI'. Atanasija sa Svete Gore po' sjede II Srbiji, istakao u svojoj ispravi. da _imajut kalu ge rie lavrascii "saku oblast. gde koga člol'cka ot n jih nahodc da ga vra.štaju TI predrečenaa svoja $ela. ili hotel. ili ne hotet ... Zhog oskudice radne snage i vlas tela su otimala kmetol'e i od\·odila ih na svoje posjede, oso bito sa nezaštićenih manas tirskih ima nja. Kada jc 1405 despot Stefan nastojao da II Srbiji obnovi opustošene posjede rUJ1\'lIljsk ih manastira Tismena i Vod ice. ne samo dvo Brd o. ali Ml TlITci zauzeli Ni .~ i Krušcvac i u njima. pos lije po\'laČenj::t. oslovili ~"ojc garnizIme i ka o Il~ mj~snika Sinan-bcga. fl kOG Stalat r"(>v,, fink i d rl'~_l" ~e rl" !H!. Srbijsjede Branković;:.. Poslije njegove smrti despotica je vod ila poslove umjes!!) mal oljetnog Ivaniševa nasljed n ika - novog despota Stjepana Beris l avića (15 14-35). 2. Sud j elovanj e: Srba u Duninu ustank u. Kakav je bio polubj srpskih kmetova u novoj dom ovi ni. najbolje pokazuje činjenica. do. su i oni prišli velikom pokre tu ugarskih seljaka proti\' fwdal ne eksploatacije. I nj ih su pogadale ~ve teškoće . koje su pri tiskivale ugarske kmetove (joh agioncs ). Još 1492 kme tovi m a je ogran i čeno pravo. tla mijenjaju gospodara. a mnogo brojna podavanja nadilazila su njihovu privrednu snagu. Stoga je ogorčenj e km etova protiv feudalnih gospod ar a stalno raslo , tako da se svakog časa moglo pretvorit i u otvorenu po-
Poh ,-ala knez" Laza ru. le k ~t l vU monahinje Jelimlje. kraj XI\', SI.
i
I
481
-
1 bunu. Prilika st: za to pokazala. kada je objavljen pOZIV za krifarski rat proth· Turak:\ . Ka ko ostrogonski nadbiskup Toma Bakač nije uspio da budt: izabran za papu. morao se zadovoljiti papinom bulom. koja ga je ovlaUiva\a, da u Ugarskoj i1.vr§i pripreme za križarski rat. l ako su ga vladajući ljudi savjeto\'ali. neka nt: objavljuje bul:,. dok je zemlja u kOLIleŠ3njU. on ju je ipak objavio \514. Odazl\, kmetova hio je tako veli k. da je feudalnim posjednicima zapriJetila opasnost, da ostalIII uopće bez radot: snage. Kmetovi su sc od SUdjelovanja u tom ratu nadali oslouodenju i od mah su z.atrafili od svojih gospodara m:ke olakšice. Kad su im feudalni goIpodari zabranili stupanje u redove kribra, k~iiari ~u pod vo~ stvom osiromdenog plemića Jurja D6zst: ostah prol!\' feudalmh posjt:dnika i počeli da pale i pustoše njihove dvorce. a njih d.a zarobljava ju. U nekim krajevima već su vrlili i podjelu zemlje oduzete feudalcima. Srpsko plemstvo podrb\'alo je stav ugarskog plemstva. Ali su zato srpskim kmetov ima bile bliske patnje madarsk ih kmetova, jer je i njihov položaj postajao sve gori. Nasljednik Matijašev Vladislav II . (1490-1516) ukinuo je njihovo pravo da budu oslobodeni orl crkvene desetine. Zato 511 Srbi sudjelovali u odredima Jurja Dozsc. To je razumljivo, jer se 'ustanak ra!vijao U krajevima. gdje su Srbi bili naseljeni. Kad su pobjednici nad jednim Diminim odredom svratili u Nagylak. da s Pctrom Jaldićem proslave pobjedu. iznenadio ih je pred zoru D67.Sa sa svo jim odredima. ,.A s njima bijaJe II većini srpski narod:. zabilježio je suvremeni kroni čar Juraj Srijema~: :rada ~\l Srh~ ustanici iskalili svo ju mržnju na fe\ldake paleel I rušeć I Jakšl ~ ćev Nagylak. Medu njima su se naročito ist.akli !edan .~anadskl trgl)VaC i ncki Radoslav, koji je poslije pnbo Zapulji. pa ga je D6na ubio. Ustanak je u krvi ugušio erdeljski vojvoda Ivan ZailOlja. D6ua i vode ustanka bili su stavljeni na muke i umo reni, a sabor je donio odluku o vui,' anju kmetova !~ zeml.ju ~ utv~io .njihove obaveze. Potpu no I.ritisnuti. kme tOVI se msu mtereSlrah za sudbi nu zemlje.
."
!,
, •,
S• .. Car .. Jova n Nenada. Do stupanja Sulejmana II. na prijestolje s uko~i ~a tuuko-~gankoj granici imali su pr ija!nji karakter pogramčllIh sukoba I povremenih naleta n~ nep rija teljski tui torij. U tim Sc opcr:..:ijama isticao Ivan Zapolja u želji. da. yostigne uspjehe. koji bi mu pomogli da dode do ugarskog pTJJe.stolja. Ali je Vladislava naslijedio njegov sin Ludovik II. Sulejman II . je odmah po stupanju na prijestolje pripremio veliku ofenzivu protiv Ugarske. Već 15~1 osvojio je Sa ha e i sagradio most, da I.rebaei vojsku preko Save. Desl.otiea jc. ponudila sulta nu, da će mu se pokoriti, ali sc brzo predomislila i pobjegla II ..Ugar~ku: Turska je vojska osvojila i opustoši!;i Srijem. 1'0s!'Je dvomjesečne opsade zauzet je i Beograd i pretvoren u jako pog ranično ut vrdenj e. . U b? rb;una s Turcima. koje su se odigravale u Srijemu idu~'h god ma: I."edu Srbima su ~e nanKito istakli Radič Božić. koji Je reo.rgaIll ura.o ugarsku flottl. i Pade B akić , kuji je '$ čitavom porodIcom presao II Ugarsku 152.:j. Ka d je 1526 Sulejman l l. provalio u Ugarsku s velikom vujskom, Lu~ ovi.k lJ. je mogao da mu suprotstavi vrlo malu vojsku. Ugarski. Je bIla u rasulu. FeudaJc, su se borili. da osiguraju sebi sve \'~ća pra.va, ugnjeta"ani su kmetovi mrzili svoje gospodare. rudan se u sjevernoj Ugarskoj bunili zbog slabih nadn ica. nrvat_ sko je plemstvo pomišljalo na od(jepljenje, a odnosi sa zapadnim. drfa\'ama bili su takvi. da nijed na nije hljela pomoći U'j!arskOJ. Mala uga rsb vojska. u kojoj je bilo i 4.()OQ Srba pod vodst vom Radiča Bož ića i Pavla B ak i ća. unihena je n.. Mohilčkom polju za nepuna dva sata. ~I sam se L udovik utopio u blatnu poto ku. kad je pokušav;1O pohjeći. Sultan je tada ušao bez smetnje II Budim i strahovito opusto~io čitav u zemlju. Iako je on zbog ustanka u Maloj Aziji morao napustiti Uga rsku, to ipak bija;e njezin krilj. Ona jc postal:! poprište unutra~n jih horbi izmedu prista!a kralja Ferdinanda Habsbud koga i IVilna Zapolje. koji se odm .. h okrunio u Stolnom Biogradu. Srbi su u toj borIJi ponajvi.še priU i Zapolji. U doba opteS" rasula u Ugarskoj i borbe izmedu Ferdinandovih i Za poljini], pris taša. u doba strahovitog stradanja seljačkih masa i od turske vojske i od feudalnih gospodara ja\'io se II listopadu 1526 medu Srbima čovjek nepor.nata pori jek!::., aH iz-
' 83
-
l ,
"anrednih "ojnih i organizatorskih sposobnosti, vrlo oštrouman i r ječit - »~ar. Jovan Nenada, koga su zbog crne hojc kože nazivali j Crni lovjck. On sc pojavio propovijedajuci. da je njcgova misija spasa"anjc prave vjere i nepo~ tedna borba l'To!;\' Turaka. Odmah su k njem" prišli vrlo mnogi Srbi. si rotinja i be skućn ici. a i nclto Madara, pa je brzo stvorio veliku. dobro .. rganitiranu i jaku ,·ojsku. »5rbi su se k njemu stjecali kao k !>ovom svecu" (Juraj Srijemac). dolazil i su k njemu i iz T urske; od nj ega očekivali , da ćc ih izbaviti svih bijeda. pa ~e II .njcgn'·im odredima lako okup ilo oko 15.000 ljudi. a toliku ,·ojsku nije tada mogao skupiti n j Z .. polja ni Ferdinand. Zato su sc o bojica otimala o njego vo savezništvo. ,.Car« Jovan Nenada obećao je u početku vjernost Zapolji i krenuo u Bačku , gdje je bilo dosta napuštene sloke i nagomilane hrane, očistio j e od T uraka i sa svojom vojskom zaposjeo sve kra jeve. koje je ugarsko pkmstvo bilo napustilu bježeći od Tu raka. Za svoje sjedište uzeo je Suboticu. posjed ugarsk og 1'1",mi ća Valentina T oroka. gdje se okrufio svojim ~j aniČarima. i organi zirao dvor s r izničarom Subo tom V rliĆ",m. palati nnm i vojnim komandantom - čelnikom Rad oslavom. Kada je ugarsko plemstvo lKIkubIo da se vrati na svoje IKIsjede. pružile su mu J ovanove ~ete snažan otpor i odbile ga. l Valen tin Torok je poslije sukoba s J.,:,vanom Nenadom mogao spasiti preko Dunava samo malo vojnika. Tek 1527, kad je ca r .J ovan osvojio grad Comu na Mori!u. T orok je opel zauzeo Suboti cu. Ali je zato Jovan u tim borbama oko Come u Banatu odnio sjajne pobjede. ~l mnogi su plemići tamo poginuli II dvoboju s Carem j ovanom _ (Juraj Srijemac). Na oduzetim ,'IaSleoskim imanjima dijelio j e Car Jovan zemlju svoji m voj ni cima. Mada rsko plemstvo žalilo se Zapol;i i tra1.ilo. neka ih uitili od .poganske iivotinje". ali im je Zapolja odgovorio: ,.Kad ja ne m ogu da vladam vama. jer ste proti,. mene i odmetnici. nekma. Zato su tc mase u njegovoj vojsci vodile nepoštednu bOTbu
484
pr?t.i,' .ugn~eta:a~k?g plcm~t'.'a i t.ak.o davale pok~etu socijalno ol.>>lJdJc. I ost >S'nul! Sl! vel>k, uspJesI upravo zato. što su mase bile s"ijcsne:, koja je neposredna svrha bo~be , i ito su se za to potpuno zalagale. MedUlim. sam ca r Jovan Nenadil i vods tvo pok~cta: rllJeć~ svo.je protivnike iz redova plemstva. pokazivali su tdnJu da >skoTlste velike uspjehe svoj ih če t a.. kak o bi se i sam i ul/.digli u redove feudalac:a. . Izva.medoi lI~pjcsi .10v.anove vojske i nje:gova pomalo legend~rn~ hčnoSI zallllereslrah su turske. frarn:us ke i engleske iZ"jestlt.~IJ.e. a na PT\"OI~ mj.e-stu ~ a~noga Ferdinanda Habsburškoga. kOJI Je u..10~·~novo~ V?JSCI ~,dlO snagu. koju hi on mogao dobro up~tTlJCl.>ltl protiv Zapolje. Obećao mu je novaca. oružje, ne kad.dnJe despotskeyosjede Brankovi ća i svestranu pomoc pa je ~$PIO ~a ~a pre~o.hIJe ~a sebe. Tada mu je borba prOliv Zapolje I .~dvaJ3nJe mocfllh. prlsta~il od njega bil" glavno", ~vrhom. Jl:! Olje. mogao obr a ć:!!> pažnjU na klasni sastav vojske oko Crnog čO"Jeka: pogolo'.'u k.ad je taj bio sp rema n da sc It a vi u n jegovu slu!bu I kad s.e IspTIčavao "za žestinu i okrutnosti. koje je činio prema k ršćmllma«. jedino mu je Ferdinand II pismu istakao. k~ko ~ek uje. ~a će zadržati svoje: ljude. ~da se ni jednom plem:':u OI kr!ćanmll ne uči n i nikakvo nasilje",.
ii
Car j..,van se postepeno safivlja""o s nov om ulogom, Osim onl~ja trafio je od Ferdinanda i crvene tka nine. da odjene svoJe dvorane. zatim t rubače i bubnjara, podaćenu zastavu i ~ncko odijelo. koje ml, dolikuje ... Stovilie. nudio je To ruku. svom glav nom protivniku iz redova p1c:mst,·a. Tuku izmirenja. Medutim. iako je Torok bio Ferd inando,· pristaša. feli o je. da bude uništena ta vojska. od koje je lIgarsko plem~lvo pretrpjel o tolike gub itke. Podjed nak o je to ~e1je1o i ugarsko pJem~lvo okupljeno oko Zal)olje. S toga je Petar Pcre nyi pokrenuo ukribrski rat. P~Oliv Jovana Nellad e uga rsko plemstvo i popove iz kra;c:"\'a, kOJe Je jlokrel neposredno ugroiavao. J o\"an je pre,] bitku pOTUčivao , kak o bi bolje bilo, da 1.a jedno ratuju proti,' T uraka. ali njego"a poruka ni je bila prih.>aćena. U lipnju 152i jovano .. e su čete uni~tile tu plemić ku vojsku. U Ugarskoj sc pričalo da j e II toj bitki , koja je zapamćena kao »Hpski rat~. izginulo '"iše p1c:lfJ st"a nego na Mohaču. Pcrćnyija je ~pasjo Mark o jakliić ,
-
I
, koji jc bo preds tavnik srpskog plcmsh'a i~ klasnih in teresa po _ magao II toj borbi ugars kim feudakima.
raka. Z a to je Ferdinand post a vio Ba ki ća za deSpota, kad j e 1537 navalio na Turke, da bi opet os\'ojio izgubljene l)Osjede II Slavo niji. Ali v ijesIo tom imenovanju nije ni st igla do B akića , jer je on pao kod Go r jana u borbi protiv T ura ka. Posli j e njegove smr ti naslo\' despota nije više nikom e dav an.
Najzad je sam Zapolja mobilizi rao p~oti\' Jo\'al)a , koga na ·
I
ziva ..(lošijakom. lopovom i razbojni kom«, ugarsko i erddjsko plemstvo i uspio da u dva pohoda razbije Jovanovu vojsku. Qila jc tada. kad $U ciljevi bor be bili promijenjeni. kada je vujeva ):. prema Fudinandovu pla nu protiv Zapolje i svojom krvl ju trebala pridonijeti klasnom uzdizanju svoga vodstva. izgubila mnogo nekada šnje borbene snage. Car Aleksandru Velik om. koji je u srpskoj srednjovjekovnoj knj i!ev nos ti bi" tako mnogo prevode" i prcpi_ si"an. da je pre ko nje dospio i u rusku lito-alUn! pa ~ i LI dana. '~n j im rus kim udžbenicima spominje kao .srpska Aleksandrida •. Tako je: is lo bio vrlo poznat Toman 1,1 T roji, u kom e su an tikn i he. roji iz H omerova ep.. ob r~d cnj pn:ma s rednjoyjeko\'nim femlal_ nim uzorima. Zanimljivo je samo. da su la dva romana , kao j svj ,ostali. koji su k nama dolal;ili $a Zapada ili iz Bizant a (roman o Va rl aamu i o J oasafu. BOI'o oo. Antom:. Tristan i Izolda. i dr .) bili kod nas I)revo deni redovito u prozi, a ne u stihu. kak o su to radili bizantski i ~aradnoevropski književnici. T o se događalo stoga. što je u srednjo"jekovnoj srpskoj književno~ti poezija j inače vrlo sla bo zastup an a i svodi sc sam() na rcli gio1.ne himne be? rime i razvijenih met ri č k ih obli ka. Uporedo s ravnomjernim i stal nim usponom. koji je npska feudalna drhl'a imal a pod dinastijom Nemanjića. jal·ila se vrlo rano i potreba. da sc u srednjo\'jekovnoj ~rpskoj knji žev nosti osim prijevodne li terature p oč nu njegov at i i man je više o r i II inalni knjiiev n i rodovi. koj i Su imali du još mnogo blile i odredenije izraze sve specifičn osti razvoja feudalnoga srpskog drultva. Od tih origin alnih radova. koji su ne samo najranije počeli. nego se i dugo i pravilno razvijali. dolaze na Iln'O mjesto stare srpske b i o II raf i j e ili stari srpski životopisi. One su nastale uto. ho je mladoj ncmanjićkoj državi bilo potrebno, da 'Iu jače učvrsti autoritet sumostal ne srpske države i crh·e. Ka o knji iev na vrsla Slare su srpske biografije proizašle iz hagiografija. Opisujuči fivote vladara i arhiepiskopa srpskih. koji su obi~no usko ro poslije smrli bil i proglaii,.ani za svece. one su. osobilo u prvoj fu i svoga ruvoja. imale dobrim dijelom hagiografski karak te r. Kao i hagiografije. one 5U ob ično počinjale obaveznim teo loSkim uvodom, da zalim. uz mnogo citata i paralela iz Bi'blije i os talih religioznih spisa. izlože cijeli iiYot i rad pojedinih vladara i jlogla"ar3 c rk ve. tako da St sI'i nj ihovi ospjesi prikaiu
.512
•
;
I
;
Le sn ovo. kOlo. Husc ncij '
I~S.
pul ma. freska h J od. 134.
'fARL" LlI'
i
l •
,
!
I, !• I
Kral(l VO. r pd arskl cenlar U Sred nj em vIjeku. kula
kao posljedica njihovI: pravovjernosti i svetosti, a eventualni neuspjesi kao rezultat grijehova njihovih suvremenik a i suradnika. Na kraju bi . kao j u h agiografijama, dolazila uvijek retorska pohvala. a i ~udesa poslije smrti, ako je dotični v lad ar ili crk ven i poglavar bio već proglašen Zkozvani kronografi (s tarosta"ni ci, carostavnici . • knji!("e StaroslavnN), koje je 516
kako sc čini. prvi počeo sastavljati s rpski kaluder i'ahomijc za .. rijeme svoga boravka u Rusiji, a koji sn sc ka snije vrlo raširi li kod Srba i Bugara. U srpskoj ih je književnosti .Ionda pomato trinaest. Slavenska hislor ija 11 n ji m;;> uvijek počinje radom Ćirila i Mel odija. a srpska Nemanjom . Gradu za srp sku hist o riju kronografi su uzimali obično iz starih srpskih biugrafija. osobito iz Teoilosija. _ I u originalnoj knj ižev nos li lOga doba. hitnu je odlika postepeno. ali stalno jačanje hi storici zma. U tome je vrlo karakteri stična pojava novih historijskih vrsta. kojih II doba Nemanjića nije bilo. T akvi su najprije r o d o s lov i, to jest. genealoški pregledi čl anov a d inastije N emanj i ća: njihov puni razvoj pada u doba Stefana (iullcdu 1402 i H2i). koji je ne samo davao inici_ jali"1I za izradi,'anje rodoslo"3, već je vjeroj:.tno i sam sudjelovao 11 tom poslu. Osim rodoslo\·a. ilOVU historijsku vrstu čine i l j e t o II i s i, !ito nasIaju u lo doba. a po svo rn e su sadržaju vrl o hliski rodo slovi ma. Značajni su i stari srpski Z a p i s i. kojih doduše ima i ;z periode Nemanjića, ali koji ~u sc osohito razvili II to doha sudhonos nih dogadaja. O sim svoje hi storijske. dokumental'ne v rijednosti on i čestu imaju i književonih odlika. napose kada sadrže lirski: izlive boli i oč ajanja, ho s u ih u piscima ti h zapisa izazivali tragični dogadaj;' koje su proživljavali i bilježili. U to se doha javlja i jedna žena knji!evllica - m onahinja Jdimija (svjclovno imc J elena), udovica despota Ugljde, koja je poslije smrti svOgOl muža živjela "" ostoji nck o strogo j; različitih se rija knjil!c Dubrov~čkog arhil'n i sa~uvane djelomice samo u t.lijaMk!)m ili latinsko rr. pr;, jel·OOu. Vdna dpuna P"dčel'oj zb:rci je~~ (nO".1I1I11" CPllC~I : od K. J i r e č e k a (CnOMeIlIlK (AH ll, 1892). Posljednje ildanjc nih POZIl" lih dokumenata Dubrov3čkOl: .rhi,.. pisanih či ti!icom pri redIo it ]b. ( r O j a " l) Đ" h. Cn pe cpncHe nOaeAo. " nHC"a (360plllll: sa MJK CA.H III 1929, [12 1934). Za ovu periodu (lolui II obzir samo pn'c knji",.
533
S.p.ske ispr~"e, ponaj"i'e m3nasl irskc, saču .. ~oe ,z,'a ll Dubroyn ik D. n isu jo~ izdane II jednoj zbi rd. Neke su, kao ~IO je naJ)omClluto, u,l~ " itdanje Safaf ika i Mikloiič3. ~ t ale Su izdav~"e naj"iSe II r.ueIlMK) .acc II CYLl " CIl""CHI/K.,· CA H. V&1nije mlnJe zbirke nalaze ~C II GI """ ,Il, 1866, r aj zbOrll;k, ~adrti, 04im l\raćih na pom en" o Radolla,' u iVladislavu. biol.'r3fiJe kral ja Uro;a l. i kralja Drc!:"ul inl. Pr""b ilnq je 10 bila samo jed na !,lt oJ!..a(ija, OUjf " l;no,'" pa je pO'llije podijeljeni n. d" iJe, da b i se dobila i flQIebna u roieva (u njoj SC uSlnri !:"oyo," O mladost i Dra::u· Hnovoj i o "jeeo";m oonos;m a , ocem do pt euz;manja \'Ia,ti). Dalj(. u zborniku If nalau opis; i iv013 kra ljice Jelene, tene Uroga L, i k ralja Milu l ina. MilullnoV8 je bio~ra fij a osobi tO \'afna kao bi! torijski iZ\"or, jer s a a p"~. r.UCIIHK lleC ll, 1SS9). H u I" rl a Đ n o 8 II II. .'loIIahIl H3BOPH ~3 cpnc"y HCTOPHh'. .1l~0 lipa". It{IITIIH ~pa"b Cp..uCKblXh, l""acl/lI" C:ril, .1lP)"o Olle.'" 7, lls7;. p ri redio je svodno izdanj e bio grafija "lad a ra od Stefan~ NemanJe do S ttf~na Otčansl i njiho,·. biogr3r;j~ SL Nemanje).
O biorr.flj.ma je mnogo pisano. Z. h iSloričllre Sn tl3jv3tnije r31. p rve: 1-1. n a. ~ O B II h. XpoKO.'OWKC 6e~~luKe ce. Cnf o Cn4l.H)· Hc" a. IbK, r",CIIIII( CY 47, 1879; n. n o n o,," h, O xpoH o.Tor Hjll Y Ile.l"", CB. ClBe, r~le CA H, 112. 19'14; 5. 11 o p o B II h. nKTalbc o XpoKo.TorHjK Y .II. C.lK"1 eB. Caae. rOIlKW'~ltLU H4 49, 1940; CT. CT'"OjC."I,. O (KlOn}' He >talbHHe 6ltOrpa4lKj.t: Oil CTe4lalta np808CHQa"of. r.Tae CAll 49, I ~; A. r •• p K.IL O. II h. nllTl_ o eM~OlI)' He"3"'""~ 6HorpalIorp'4IHja Kpa.'''a I>\IIILYTHHa, Jlno· n KC MC 183, 1895; CT. e T a" O j e B" h, DelLewH o e~JloT!Y n31111J10n3 POIlOCAO~'. isto; B. T, o p o B "h. nO .. eHTlljaH lt naHHJlo. I"1pH.10311 sa Iolll enuli prtdgovore nz prijevode L. Mirko· viča: O Domentii' ~ lI od V. Ć O r O" i t a; oDanilov .. zoon'iku od N. Ra. d, Alba n ia, Serbia, Bul,",ria, RUlhenia, Ungar;a. PQlonia. Bohcmia, ..,nQ MCCCVJl! exa rala. 1916. i izd. G. Popa-Zissunu, 17.VQar~le illorid Rom~lIiIQr, ll, 193-4.); us!>. B. "fl o P o ft /I h. Je..u" HOIIM H3BOP l:! c!>nc~y ~cToplljr "3 no~tT~. XIV. He~a. np lI.103)! la KH1 4. 1921 . BarSki n.dbisk up, francuski domin ikan a c G u i II a u m e A dl m, sasI3v'" jc 1332 Direclori("" ad passagi u m facicnd um in Te rr am SanCL1m, II kome dosta govo ri o pril;k3m~ u Srbiji n. k raju XIII. i u poteIku XIV. $\. (iz~. Recucil des hisloriens des ( rQiudu, Documents armenielIS JI 1!lOli; ,', M.
538
,
!
Su f f I n}'. fls.:udobrocardU $. Reh a biluaciJa "dllo!:' iZ"ora za povije,t D.lkana II IHVOJ polnvini XIV. "., VZA 13. 1911). Zanimljive "ije'ti ocart, Du~al1" OSlovio je Phihpp~ de M Ć z ić ,~&. neko vrijemc k ance lar ciparskog Ilr"U~ . Odlo mak O DU,DIl " obja\'io jc O. Il n n i Č i Ć. r~ aC H" " ,llCC 21. I R6i. O Hrsu ima nepo~r~"ih pOdataka kod njcl:ova suvrtmtnikĐ N i k i 1 ~ II O n i j a: 3 1\. J'o/.'l VJI; njego'· j':ol"'''!ni I:'o"o r o cuu A lek~iju Iz 1201 izd. C. S a I h • J... BibI. ~ncca medii ae"i l, ]872). Mul3f~ije>' povezuje g Hrsom i neke podMk~ t. z''. A" sb e r 1 D (, . go re). a u Qbzir dolui i pismo D i m i t r j j" H o m ~ I i J a n a (". gorel iz l?,;!) O sudskoj parnici 0);0 umljišnog posjed ~ izmedu Lju t iooja i H rS()ve rodake (izd. J. B. P i Ira. An"lut" Sacra ct clas~ica specilcj.'io s..le~mellsi porat" 6. 1891; ~rp. prUevod A. e o,, o B j e II. Cp em " " " aaIlT HCKO "pa»o y Cl(on",)' no~eT"O.' XIII u., reH!1 1;;. 16, 1936. Os"o,' n i su izvori 7.a Snen S I e r a n P r vo,' j e n (O" i, Domcntija" i Teodosijt (biOJ:rafija S". Sa,·e). a osim nJih i 09' n i l o (v. gN e); napole Strezorn bavi u Z II i j t k n e l a Sl rO /;. n" (i1.d, J. 1("" e T a "T "" O n. r.,aCUIlK !lCC 8. 18.56; kaQ izvor bez .-rije(ll1otli). t>,'eke vijesti Q Strezu l3~u "a]e SU se u pismu cara H.., r ika pap i looceneiju 111 (izd_ J. A. B u e h CI n, Recherchcs et malt'''.ux .... 1811) i u podalku ~Ie ". que fuil d~ Slracu_ u ugQvoru izmedu Baldu;na lJ. i l.. an. Brije. "Ua 122S 2'- (S. L j u b j Ć. MSHSM 3. 1872); Q BQ,ilu i Sla,'u najvatnij; je izvor G . A k r o J' O l i I (,._ gore). Zn bogumiJs l"o na podrueju Makedonije " O,'om razdobljn n~ma drugih iZ"ora oop oBK h U Lucy CAH 136. 1919, u z ras· pravu: C H"r, H ~ lIa ltll-1 o II. la upozn",..nje prilika u Srbiji i Osman sim m (aT$lvu u srto;ni ; u dru\/,oj po lO>'in i XV . $I. dragocjen je " a poljskom jetiku sač u"ani sp i! 1\ O " S t a" l i n 8 J 8 " i ~. r" zarobU e nOIi: Qd Tu raka pri o~"ajanJu No· Vo !:, !lrda 1455. ]\ritički e-' je izdao J D n Lo s, Pami~tnik i jalliez",". 1912. I a p K", JltTonHcII "IHSO.M. 113 OctpBnlle, r.1le" "~ c:yn 18. 1865. BOllatu g radu Mle t atkog a rhiv. kod na. Je najp rije obrnlji "IO J. Wa 4' a p II~, Cpn cN" "cToplljeKH eIlO ... "HUH "JI( THKor 'P~ H B3, r .1a. C"H~ J1~15. 185S-62. sakuplj e nu posebno u dvije knji\."c: Act . arhivi Ve neli (v. sprijed a ). J)akumcntl St pon3jvi.ic odnose na ovu tIt· riodu, lt zbirke, koju Je objav;:a o IICCUOT)' 'b)'p l)), II 6pIH"08"~)'c. Cno,.e""N CAH ~;, IM Buduti dD K histOTij~ Srba. kad su se naselili ujuinoJ Uurskoj, PO"Uala I hislo rij om madarskog n .. roda. sve madarske zbirkt ;lvora n d ruJIu pOlovinu XV. i prve decenije XVI. SI. sadrte pOdIIke i u Jrpsku hIStoriju. Ul već nav"de ne zbirke neobifno je vdan A. T h e f n r r. V •. ler D monumtn ta h isto rica II. 186(1. zatim zbi rka V. F r I k n o i. M6ty's "ir Aly Levelei I-II. 1893 i 1895. kao i knjj(:"a izvjdujll papin skih legata V. Fra k fl O i. Rela1 iones orato rum pont iricorum !524-1526. 188-1. Dosta je dokumenata objavljeno u pojedi n im e-od,§)iml MatY8f n\n~.
543
•
I' I
I
neiOl' T§r (1861. !8i~. 1878, 1885). Tu je ,,~ro~iIO vdan Karol}'; A t JJ ~ d, A lJal!y,' .ađi bćke ok'n"n)'~i. TOr!. T~r 1878, kao ikorespolI' d~ncija u >'ui S pojavom _ca rac Jo"nnn Nenade. koju je obja,·;o S ze" ,. k I ~ • a}' J e n 6, Levelek CiII'! rnoevicc t'l:en6d Ivan CUr 8 ~ fe kele em~r. l u rlenel~hez. Tvrt. Tor 1&15. Podnlaka za Ovu periodu ima; II .bi te; tf II rm" 1. n lc i, Documente 11.:.\. Od mađarskih histo ričan naj,-a}.nij i je J II r a j S r i J e m a e iz Kamcni«,. k oji je lnaO s rpski juile i imao čestih i bliski h "eu 51 S . bim~ \ G e" r e- i i S i r m j e n s i $ Epi stola de pcrdilione regni HungarOTum, MI IH. SS I. 1857). Važnn Su iz\'o, ; spisi II n 1 II n B V r a II Č i ć a, Siben. huina, koji sc. uzdigao II ugar~koj crkvenoj i driavnoj hijerarhiji do čin, osnogansko!,'" nadbi.kupa i uj;arsko!: palatlllD (1569). l'\j~l!o,·a je djtl, objavila UllĐu ka akademija u 12 knji"a: Memorio rt rum Qu ~e in Hun . Il"ri" a nalO rege l.udovico ullimo 3cciderunt. qui fuil ultim", Ladi51a l filius, 18[,7-1 875. P ojed ini Il! sci objavljeni su u Sch"·andlOtlovoj zbi rd. SS. re r. Hun /::. II. 17~(i. Izmrnu v, ijednost imaju I pojedin; Sia ri m.dusk, hi storičari kao N i c. I , t II , .• n f f i. Rellni hungarici histor ia, 1685. b p,olltav""j~ polotaja ~elj aka j uopte dru'tvenih odn05a i pTOvnih U$13no'·D u Ua::a .skpj u o,"oi period, vrlo je pOlreb np izdanje pgarskor zakonodavstv, - CorJ"'~ juris Hunl:'riti . E. - Domaća diplomatička "radp objavljena Jt u zbirkama, .to lu n v \"~dent u p,,·om dijelu ove bibliog rafije (Pucit, M;klo~ič, Stoj.no,·iĆ). Pojedini ak l ' nisu ni sačuvani u orij':inalnon, telm" ... eć u talijanskim ili latinskim prijevodim. medu mlelačkinl dokumentima. Malob rojne Su Isprave uču,"ane n~ s rpskom juiku. Vranj,nsk e isprave. koje SU in.če $I,mnjivc vrijednOSI i i koie dana~ vi;;e ne postoje, posebno je izdao 11 8. J a c T P e 6 o II. l1 penHc XI'HC09yJl,a Ha UUHH,y o .. aHaCTH PY CI. B HHo., e ll. Bpa",,,,,,,. fJl3CHHN C:r II ~;. 1879. Vidi ; H. II Y'I " h, Bp,. IbHII3 )' 3UH " XpIICOĐy.1.e Ila UUH ...}·. f.1aCHIIN CYLl Z7, 1810. SrP5ke lspr~ve il vr~mena Crnojevi~a objavio je zajedno S ml"l aek;m matui· jalom J. T o " H li , np1M0311 '8 ".:-rOPHj.,' UP,,,,jeuII~a II Uplle rope 1 48~ -1536. Cno .. eH"" CAH 47. 1909. N,""oliko lih isprl\'a s ispravom celinj· skom m'''aSli ru iz ". 1485 obj,vio je ; n. Poa'n,C1< HA. 4ep"oropH~ I. Vidi takoder M. II II a rOĐ H h. K,,,,coaYib HlhaJI H roeno.,.p' UpHOI·opeNora 11B8Ha UpllojesHha. 1885_ Teksto,oi ili .el'esti dom."e grode uz SIranu dani su u publikaciji ThaI16ny_Ji r eče k_SuffLay, Atu cl diplomata res A!bani&e mediae aet.ti. ilLust ran t ia J-ll, 1913, 1918. To jt jedna o d na.ikrit itkijt izd a nih zbirki, koja sadrži dragocjenu ~rađu ; U letsku hiSlo riju zbo.J: .. ea iZmedu zetskih i albanskih kri jeva. Donekit je njezin nastavak lbirka dpmaćih i SIranih dokumenata o Skende rbcgu: J. P a ll, o H II t. . "I>ypalf KaCTp" OT C1!CKe ,>6".c.,." xrv he~)' I, uap Creuu ,'lyu'al1 (f.'3C CAl! YI. 1&13); np~"el1 )" np"oj flO.. " XIV Ae", (isto 80, 19(9); lIe""3Ib,,h,, ~ npeCTOHHUf.. Pac. n.'·HH. He· POtiH M.ba (isto 88. 1911): A. n o " o ft H h. fll~x.,a6-1;f.1acHua 'I II!""H"';. n()(~o(, .. ~ HU. CAH. 193;. nastojao jt dokuut;. da Su I(lk~lnici bili ~niti fmoyn;c,. koji .11 im~li za dužnost da ubiraju liln i du~lak sote; d. e-a tra n",''''' tuju do mall'acin3 ($Okuk,) . O"i lu. dalje. ima l; da .ukuj u ~kniuma , rot.m. koj. jt U njima bilo $md le" o. Upot reblj eni rri sudjj8m~. y";ili . u služb u iZ"ršn;h o rll'.na po prcdme t lma, koji Su ~~. pod nosili Ila (]unak •oteo. Proti~ tOJ: sh..at'anja A. CO.tOBjta , COKa.tHHU .. H OTI'01111 ) ynopC/lHo· "CTOP"C Koj C~el'~OCTII. rCHLl I ~. 1938. USP. odgovor E, l'u!)j· KO" "". , JolU >!~K O~ "K O pe'uI O CO K "~U HIl"" a, 1941. O agra",i", ud",,,;,,,. ,'dne ." sludij~ M . V I aj i" e D. Di~ a):tarrechllichen VcrhHIIII" ~. dc ' ",itlel.llerlichen Se rbi ens. 1903: 5r,~(j3 II 3 ..oaUHua. rCH ll ll. 192;: :1 rou H--1H K)'~)'~e 'l>l: BaH .. eCTa CTlIUO". H~. CE .'I6op" ,, ~ CAIi. 1932. T. H o Ma· K" R" h. npoHlljapM " OaIlIT """I1H (CII .XMje H ~HT~y ~·caXH r, .. je '. ['~ac CAH l. 1887_ lisp_ i nje):o"" ra~prayu 5aurTH"a II '''Molil' )' j"r\lC,1uHC'" CKOj Tep .. ""o"ur .. j " epe lUbCN! IItn. ,SlO 9'2. \9 13. PlIanjt p rnu ,!e " a".3nlu ; ",pskim zemljama ob r.d;o je r. OCTPOrOI'e"" nrOl,,,j3. IIPILW~ HI'''0C.10fttHCMH'' .......' .... a. "34. BII3aHTO.l0,uKor HIIc..'o" .,.~ i. 19JO; JI"""a Đ.1I aeTe~HIICTlla cpn eMMx IIpueMHx npeTCT3 I1M H ~1 ). XI\' II X\ ' Be~) . r CHA 13. 1934. kdino s:istem atsko djelo p.avlloj his,or;ji s rednjo,'jekovne srp~k~ drh,·t. i to urn o ZI periodu Nem.nj ;t .. jtst T . T l p ' H olc ~ or.
°
C.'"
i I
I
e
JlP"".""
H .. lo r;j\lm
voj~d,"im
pra"".
J: ran~mn
prl"D i p ra'-nom uSla" O· >3m~ u ~ redn;Ovjekovnoj srp~koj (Irb " , I>osthno Ih: bavf 0\'; rad" .. ;: (' T. li" ~ 8 ~ O "" h. 're.il'heH~"oH"1 Cp(lIlja H pll .. CKI' npaHO. Ap""" nllH l. 19()1;: A. (" ~"H j ~ B. :'IH.~aj ft" .... "TMOCOr npaH. H ~ 5a ,,~ a "' _ J'04"""LHUD 115. i 9. 1857: l t. A.l H .. U H h. Ynp~R"~ B~3CTH .1 cnpuj epucl(oj u~p~' ~""". 1U21: B. Ii a" II H e ~ H, Ha',pl' poa"oj. C\'IICT1" , CI'CJl'bell~ "O"uoj (]1I';"jll. A]1xltĐ n JiH 22. 1922; e T. Il n H 8 1( O "" l•. B"3aHTHj,"" ', ,," OH H " TIITy.lI: )' epne" " .. 3C""""3 XI·_XV Hel(,. rMC CAll ;0. l!la!'i. " (:~.,' * 6a ~OrOTtT3 l M .. " Be~ .. I(O!· .."rOTen) r 1 He308>1l1jc. r~aCH'''( HlIHC 5, 1932; CpnCK" apx~ ~n"CKOnH 0'- CaBe lJ .110 !la>1l1na II (I2G3--r326). r,,"C CAH 153. 193.3: M. n y p K o o H II, CpncKH narp1l japC1I Cpe.ll'''er aeKa. rCH!l 15--16, )936; CpnCKH en1leKOllH II IIHTpon,:.nHTH Cpe.ll'bera HeK" . XP1I",baI1CKO 3, 1937. Općih radova o privrednom razvitku "crna, Osim prij~ !\3vcdeHo!!', J i r e č e k o v a djela; stu dije S I. I'< o \' a k o v i Ć a o Nomm Brdu važnije su rasp,"". o rudarstvu: Jb. K O 8 a ~ C B H II, Tpr OpCKORO " ,"",ync 6PCKUB cKa II Jby60B"kcKa, r.l!ac CAH 30. 189l: B. T, o p o B H k, bpcKono. rM ' CH!ili "eorp. /l.P)'UITBa 20, 1934; B. CK. P" II, erapo py;tapCKo np"1!o I< rCXHHKa .v Cp6.,j>1 II 60CI!" .e"lI (3CiopI1HK BII3aH1'OJl. 11l1cTHTyra CAH l , 1952). V O j S I, D, Starija s!udila, popularno p is3nn, e T. H o D a "O o 11 k, CTap~ epne". Il rpa.;\OOl1 y Cplillj!f, Upuoj ropu ~ MaXe.llOHHj", 1950,
lI"sau~jll
JIe.'"
" ""
548
i
Od djela, koja su "a~na za veci dio ovo!:'a razdoblja. treba !la"esti za .'ezu izmedu Srt>ije i Bizan!a: CT. 1-10 B a" o O H h, B"3~l1T~CKH ""HOUH H THTY.I!C -" Cp1rCX"'" 3e.,Jba.,a XI .lU XV bC~a, r.l!ac CAH i 8, 1!"!.l8: M, J]" e K II p" c. BH33"TllcKe np>lo> YpOll; J Be.,,,KH . 1897; I3j" "3"CI)~' CpGP-j c " YrapcKe 1331.110 J355 (J]eTon"c MC 2"21-223,1903); J. Pall"""h , O Jl.eCUOT)' Juoal"TOBOj ", CHII AnI! Mapl!jl! (rJl3C CAH 9'., 1914); A, H u be r, Ludwig l. von Ungarn und die ungar;schcn V~,aller.. I;;rrdcr, 1881. "ra k edu n i j • . - Za historiju Makedoniie od kr~ j . XII. sl. oceK, (6op",,,, Ila 5'hJ1r. AK. "" l!3 YK. 1. 1913; B. 3~"T"PCKH , AHc(;eptOBH"T ')I(ynaH H~H .caTpan >la 5'b~r. p,, 0« He e 61. 1S.1G; P. rp)' j II k. Ka~( ie H"".,
IbHII .""rK no XkCpH . ('rrapcKJ< llap KOllCTO"THH TH X, >Iorao B,IalJ,aTII ,.
;
CKoncKoj OCiMCT", j,10 12. 193;\. Z" dolla od Milulin,,";!' o SI' aj.n j a pa do pad " "' nkcdu'lije pod tur' !", \' 18~t, m31'tdon~ku .ic hi.torij a u )lau~" "j lik," ,,, ri \'rllJ tijes,,,, [,ove?"'" 'o
",PeT"".
d,,,
s,,,.kom hi~t"rij "m. i'criod i, sad rži vi ,;~ manj~ ; rorlnti,. o M.'I,~do · ni.", te o j a ravo.lnl')lo mOrl a,tvo i m""a. kr al Vlkašin . " DubrnvČ.lli'. 11\00; B. M a p ~ u Đ H h. O~UIOCH !1y6po,,~ana ea C['O HjO," OA 135..~ JlO !36~ rOlW"C. J\CTO''''C MC 241 . 1937; M . 3 C" e H M II. P"Toa",L~ Bu jHc.,aH~ HojH" oĐHt.a ea 1l.v6Do"n HKO " , 1901>; M. D. I< HHh. O HMKO,1" Ano",· 1I0BHh.,·. no,c6,, ~ > ; 3(;op",,~ pa,10H" 1l,,~""'. ""CT. CAH 2, 1%:1 . I\' "j_a~\\i.ia litc ralur " o bitki nu I\ o~ovu : F. R " I: lt i. Boj ..., Ko~ovu. Ra d JAZU 97. 188'j: N. Radojčić. Kosovski \x>j. Nj,v~ , !921 : rp,t~" " SHOI'" 3. 1\0eollcK)" ('j"TK),. r C HD. 7-S. 1930: .le;.. " I!pcUHhcIl ,.p~"" cn""eu l{oeoucKc ('jH'r... e. is lO l j , 1932; ,\ , () JI e C H H II K ... T.'·pCk" aJkUP" o h:O~O"CKO" 60j)". isto 14, 1934; r JI . E.,. ~ o" WI.. ooj ". Koto,,)' 1;189 rOol"" e Y Hc mp HjM M)'.,. H Mex,"","a He"'DH .ic. 5p.CT~() 31 . 1940; M, ll"" II I,. XPO"HK:t CCH ' lle"HCKOr K"Jlyl)epa "a O ~3B Op ." 60jeMe "a Koco~ )' II POBH" a ." '. IlPIIJlOJH 1 Ji. 193;. K!}!'O,·,k " bitku ~ voj ll iHCKOj ~c,. ... · P" .'" 0yp a 1i KaCTp"OT CKeHJ\epOCr, !IeTOH!!, MC 212, 191 2; F. R. č k i. Odno,aj srp,k;I, despota; doseliea naprama k runi u Kraljev;n; h rv.tskoj i "ga rskoJ g. 142f,-1504, Književ"ik 2, 1865 (III j e i'l.veden ne;wral-nn zaključak o zal';snost; Raške od .hrvatsk c kraljevine.); CT , HOBaKo"lI!.. LlecnOT 'f:,ypa~ 6paHKoBRh 11 OnpaOK" uapllrpa'!leKor rpa!la 1418 r .• r.nc CAH 22. 1890; 4 _ M po j a T O B " h, nail UaPH ' rp a!la 1453. rO,1 " """ ",,n 1-14 3. 1879: H _ K P CT" I;, ooj 110;1 5 eorpa!lolO y ""II"RI! 1456, r.,a'''R)( CYD 19, IS6tI; e T. H O". K u u II ~ , U apRn. Mapa, !IeTO"'" M C Ji4, 1893 (p,e~,"mpano u .Ba lkanslrvolll dijclu Ove bibliog rafije , Z~ his1O,iju srpsl,c "ojske " ovoj periodi važna je "',P""Y" M. Il" "" t, a. np~"03" 3n lICTOPRjy BaT I,us' Albanije. ,\1 . sum.), je " ~vojl'" ~lllđiiĐ m ., morau d" (\; epno r eo,p. IlP),lIlTU 3, 1914, ZD histo riju C rnojulća Olnovnu je T~""UU n~piJllo J. T o .. " 10 . UpHojeĐ"hH lt UPll3 r opa (1479--1528). 1-.u t CAH 58, 60. 62. 1!lIII. M anje su \,D!ne r~ sp rD"c : r. M i k 1 O I i t a, Di e scrbis.;he l' 1))' ''~ Sh''l Cmoje"ić, ISll6 (S. B. W. Ak ad. ); JJ , T O.' .IIoBllh a, 111t~" UP't(}Jc" "h , rOtll Oilap 3 ne~II , 19(X). i O HUH )' UPll ujt,,"hy, 1903: ).1 ". p ." "~P" nIIH~OU"'" K o(ijal1J lloe lto)' H3Bc pa cpIICMe HCTc p.tie (u }' pa,,' liJIH;' " '&ypa!UU" h H). r .. acHHK CYll H . 18ro i.11O~otovu. kad SU uklj učci . owdje i,veden~ POl!rt:.~n;). !'>I cgu se dl; r ~1i ; tl~IIti H. J 3 e T P' li c B a. (l H,," H, ' Uplle rcpe, r"aC IIH K (Y,U 4S, 1880, i \v i I I i D n. n M i II e r o. Th. r""'Hter of MonlCll cllro. EIllIIis )) H i~l. Re"i"'" ~n, 1\1\1) Za pilolIja IIntllra~nje~ !ivotn i uredenj. Kctor~ dc 1 ~2l 1 OSll(\",'" j e djelo studija 11. C MH.l fl l< B. 1\:0",·lIa.'HO ),pehelLe 1(010". C!l ilI",r. nOJlO(lllHe XII AC nC" "'" XV CTc.'leh o. HU. H eT. ""CT. CAH. 1950. MI •. l a~k " periodu obradic je 1:30 dokIC .. k" lrw A. I)a b ino ,·i(. 1\lUa (XV-XVII BUt.), ).1croPIlCXlI 3a"",CH 6 , 1950. Za prouča,'a nj~ prcblem. posta"k a crnc!!,orskih I,lemena, u, . ~t cit iran e Surf!Qyeve rodo"t i drug. opca djela, za ovu se periodu IIIC!!U lI avesli prilozi A JI . Cc" ( I . j t . a, 3ertKI npecy.:l.B H3 144" ","HH C,
AP):H 8 n .aH 23,1931. br . 1-2. ; 10\ , 1l ~K noBK"a. f.i"je~ x naftu. H croPHCKH sanlle" I. 1948. Za hiSloriju pravoslaync crkve, osim djela vet na\'e r"~a iz .. ednjo \'jc · kOY"~ HP'lkc krojitc"lIooli ' 13l11pallih dc 1'. l!lO!! daje J I. OJ O n o ft II h. n"er~e.:t. CP!!"''' ~1"lI l1CeRHOeTH, 1909. 1931· (bibl ioi!'r. fij3 se ".Ini sam" " IIrv~ tr i izdanja). Gl avni POIlis sta r ih ;:tampanih knji~~ i rukcpis.' da i" P. J. S a f a ~ f k. Ge sc hidll e tier silds lavischcn Lil erat ur lli, Jb: e T {) j a "c ~ " h. l\aTaJlor HaPOIlH C (jH(jJl"CTC~e )' Eecrpus IV (p) •. Ko ,,,, e,, " eTa p e "'TI" "~lle ~1"Krt). 19(13. Ii li.U,I or pylCU. CnpIIIIIP. !II ctp . li. )931: 'L, r; O Ul ~ lJ" II IL. 1I1' ~.1 pa.lo>L Ha oe llryp auall>J J;all.c}(t. Cnp" " ap. lU ~cr .. 1:1. I!~I~. lj . n , oe.'''-III'', ta n,,.,,· M.Ib, tJl~c"oRol. CT3 P"".p. II I ~,,-r., •• 1!C2: IK. T aT "lo. 6u".,,,~ ~ j' flca ' lII. rO·!.1 5. 1929: n. n o II o II " lo. 3~n~llll11 311;:' 11f\J(Be P~Ka"HII' JlP"001'10rOI>OII""C " CO"O.'IIUII rO.1l (ycle~ ;c"nut:ralllLiquc' tl'"I' III ~culp( \l rc m~di~,ale .... Atti ,tel \ CQI\'::'~,''''' Inl~r"aliol\"l~ tli Sl udii Il,~" n ti n i. Il , 19~O, Na,iol"i rll i.i" lile'n lu ra " "ta.oj ~rl'~ .. ~ CIC )' }b Y' >01CII.'·, rCHil 2. 19'27: N. l, k \III e,', les"o'·o. L'a rt by,__ thu Ic~ SI.vn L 2. 19JO: 1:,. M H 11".311 e II . HOlm na"~ II !I". (UpIlII'lj). ul "er .. I! - 9. 193:J·;I~ : T, . C II, I' a.ll" J " ~"II. M a~"p",;~. "'"I"" "" C~ lI J1'~ ... OCTH I"C , CTa l'H llap . H. C. 1. 1!lJ\(I: JI. M III' ~ O" II h. p.".'.' II ""~. IlnH"O.'l1l 11.111 II, 1931. 19311: S
I
°
O,,"
I i
I
o
tOj:a mQnu m entaln,,~ ;;likar· P el" " \" ; f. »Loz. f'edeset t ovim i . ~ s~svlm ltll~e.lno preku stotinu. i to kaci .~lI prenusili su (14211 i ~ l~ lt: II Dubro"n,ka u P udvisuki jedna karal'ana soli od t!OO kOlija l)
l J amuč nill
Od
,I ,
I ,i
I
, ! I
Rar.vita k unutr aiinjeg trž išta Bosne i sve !ivlja vanjska t rgovina imati su kao posljedi cu jačanje ro bno- novčane pri"red~. Name tala sc potreba. da se strani n ovac zamijen i domaćim . U Bosni je d o poče t ka X IV. st. bio u optjecaju ug lav n om mletački. pa vjerojatno i ugarski i srpski novac, a zatim prel-Jaduje dubrol- ački. A li već Pavao Bribi r ski poč i nje kova t i svoj srebrni novac, k"ji je, kao ho na tpisi svjedoče, smatran i za bosanski: dux Paulus i banus Mladen u! iz vreme na, ka d je nj~gov brat upravljao Bosoom: dux P aulus i banus Mladenu5 Secundus iz vre mena. kad je Pavlov sin zamije nio njegova bra ta. Kao uzor za laj hn'3ukohosanski novac služili su m letačk i ma tapan i. ier su ooi bili najpoznat iji i na p ri morju i u BO$n i. Mati broj sačuvanih primjeraka toga novca dokazuje, da je kovan u neznatnim količi n a m a . Iskl j učivo bosanski n ovac kuje le k Stjepan Kot r omanić. Bosanska je kov n ica u njegovo vrijeme bila vrlo aktiv na . Njego\'a je novca s ač u van o iz dv adC1~tak r azličitih emisija , ŠIO svjedoči n~ u rn o o ops~žnosti njezina rada, nego i o tome, da je Kotromanić čestom zamje nom novca htio i n a taj način pove'::ali svoje prihode, izdavajući usto nOl-ac sv~ manj e tefi n~. Novci iz v re m~lla Stjepana K otrom anića radeni su p o ugledu na mletačke, d u brovačk e i srpske (n a n~ki m a je ča k i lik sv. Vlo ha.. dubrovačkog zaštitnika). T im prilagodivinjem bosanskog novca onome, koji je u zem lji već p riman kao platežno $redstvo. postizavalo ~ lak!e uvodenje n ovoga novca u promet i potiskivanj~ imitiranoga i omogućivalo, da bosanski novac prodr~ j u susjedne zemlj ~ . Sve to pokazuje, kol iko j~ robno-n ovčana pri. vreda II Bosni već bila uzelo ma ha. Ali i stari nači n pla ćanja tl naturi nije bio potpuno i$č~zao, uglavnom n a sel u. Kovanje bosanskog nov ca nastavljeno je i u drugoj poJo\' in i XIV, s toljeća, T vrtko l. je dobavljao kal upe za kovn icI.! l-Z Dubrol'ni ka i njegovi su no vci sličn i dubrov a čk i ma. Vje r ojatn o u povodu krunisanja za kr alja on je dao izraditi čak i velike zlatnike ( če t vo rostruke duka te). T o je jedini poznati zlat ni novac u na~i1O sred njovjekovnim zemlj a ma. 5, Us pon BosDe u d oca T vrtka L - J a čanje bosanske feudalne države nastavlja se i poslije bana Stjepana "Kot romanića pod vladom njegova sinovca T vrtka I. (1353- 1391 ), kad on a do-
5i r;
Ii •
5H
najveći j ačom učini
us pon i svoj najveći opseg. T vrlko je uspio da još centralnu vlast. slom ivši otpor fe udalaca. koji su bili privremeno oj ačali na početku njego ve vlade, i da uskladi interese vlasteit' sa svojim tdnjama. da Bosnu što više proširi na raču n susjednih zemalja. U takvoj su ga politici poma~ali fell . d alci, kojima j e to bilo isto tako korisno kao i vl ad a ru. Prilike u susjednim zemljama bile su uveli ke u prilog takvoj politi0hodi, koji su htjeli da stvore smetnje i pripreme: tere:n za trajna osvajanja. U jesen 1386 manji broj tu rskih četa poplavio je Hum. Dv ij e godine: kasn ije provalila je veća turska voj ska pod Sahinom. jednim od naj istaknut ij ih tu rsk ih vojs kovod a toga vremena. Kra lj Tvrtko bio j e p r imoran da uputi na j ug svoju glavn u vojsku s vojvodo m Vlatkom Vukovićem . Kod B ileće je Vla tk o potpuno potukao Turke (27. kolovoza 1388). B ojeći se: da-
582
I
•
t ••'
lj ih napadaja Turaka i ~hvaćajući sv u opasnost za Bosnu. ako Srbija podlegne, T v rtk o je knezu La zaru. os kojim je stal no bio u savezu, pomagao u boj u na Kosovu. Bosanska j e vojska povučena iz Dal macije i poslana pod vo jvodom V latkom u Srbij u, iako je time odložena već gotovo kraju pri ... edcna preda ja daJmatinskil, gradova. O djelovanju te vojske u samom boju maio ;mamo. Neka su bosanska vlastela pala za vrijeme borbe u turskI) rops tvo pa su od ... edena u Mal u Aziju; tek poslije Angorske bitke saznalo se, da su jo! u životu. Vlatko Vuk o vi ć je uspio da ~e bez zna tnih gubitaka pov u če s glavnim dijelom svoje vojske. Poznato je, da je: kralj Tvrtko još nekoliko nedjelja poslije: boja ~lao iZ\'jdlaje: u Trog ir i F irenzu (I ~\' ojoj veli koj pobjedi nao Turcima i primao odatle čestitk e. SU7.bi janje samovol je i plja čkaških prohtjeva feu dalaea , poj ačavanje eks pl oatacije rudnika, naročito uključivanje: primorskih g rad ova u bosansku driavu znatno je: oj a ča l o ekonomsku moc Bosne za ... lade: k ralja T vrtka I. S tim se: javlja i tdnja, da se Bosna oslobodi ekonomske zav is nosti od stranaca, u prvom redu Dubrov ni ka. T v rtk o je u p rvim godinama svoje vlade ra vori zirao dubrovačku t rgovi nu. Na početk u 1375 tak je Dubro ... čane: oslobod io od p l aća n j a svake ca rine bilo uvozne bilo izvn7.ne. Ali uskoro je njegov postupak počeo da (ciko ugrožava dubrov a č k u trgovin u s Bosnom. a sv rha mu je bila da umanji po~ red ni čku ul ogu Dubrovnika. Da bi nado kn adio gubitak Orijeva na u šću Ne retve. koja je morao ustupi ti Uga rsk oj. T"rtko je na ulazu u Boku Kotorsku, u lupi Dračev i c i , podigao g rad Novi. današnj i H ercegnovi. NarcK:it o je krnj ilo intere:s dubrovač kih trgo ... aca, što je u N ovom otvorena slanica za p rodaju ~oli toliko potrebne s točarsk im krajevima zaleda. P o vrlo sta ri m sporazumima, u oblasti izmedu Neretve i Bojane mogla se: so p rodavati samo na četi r i mjesta: u Drijevima . Dubrovniku. Kotoru j kod Sv. Srda na Boj ani. Kako u to vrijeme ni Drije\'a ni Kolor nisu još bili pod Bosnom, T ... rtko je ukinuo dotadašnj u praksu, da bi Bosna dobila jedno tržište soli pod svojom neposr ednom vlašć u . Du brovčan i su vrlo odlučno i5tupali, da bi sač uv al i svoj povlaheni poloŽiloj u trgovi ni solju (osim toga što su sc Vlasi zbog razvi jenosti karavanske: trgovi ne o bi čno sna bdijevali solj u u Dubrovniku, Dubrovčani su uglavnom držali u $"0-
583
jim rukama i Drijeva i S" . Srd): obustavljali su t rgovinu s Bolnom. postigli, da Ugarska naredi , da ni tko iz H rvatske i Dalmacije: n e smije: uvoziti so i vino u Novi, a njihovi su ratni brodovi krstarili po moru i hl·atali sve lade. koj e su išle u Novi. Kralj T vrtk o je n aj~ad na navaljivanje Dub r ovčana pri stao da ukine slanicu u Novom. ali tek pošto su Drijeva iznova do!la pod njegovu vlast. Osim Novoga Tvrtko je bli~u u šća Ne re tve pod igalO i grad Brštanik. gdje je osnovao i jedno malo brodogradilište . 6. Društveni odnosi u Bosni XIl.-XV . stoljeća. - S e I j a e i . Položaj seljaka u bosanskoj feudaln oj ddavi mnogo nam je manj e pozna! nego onaj u Srbiji. Nema o tome nikakvih zakonskih propisa. koji bi odgovarali propisima Du!anova zakonika ili mnogobrojnih manastirskih isprava. Očuv ani su neki fragmentami podaci. iz kojih sc mož~ dobiti samo p riblifna slika tl !'''lobju seljaka u različi tim etapama razvoja feudalnog dru!tva. S učvršćivanjem feudalizma smanjivao se sve više broj slobodnih seljaka. New31an d io uspi o je svakako da se uzdi gne do reda vlasteličića, a ostali su postajali zavisni od feudala ca. Cini se ipak. da slobodno seljaštvo n ije potpuno iščezl o, kao ni u Srbiji. Još u XV. st. nailazimo u du br ovačkom zaledu na ljud e. koji su ozna čeni kao .slobodni" - homo libe r ili h omo sui iuris. Zavisne seljake nazivali su u Bosn i kmetovima ili kmet itima. Oni su mogli pripadati vladaru ili .. lasteli ...e rha bosanska .. nije ima la feudalnih posjeda. pa prema tome ni zavisn ih seljaka. Ka tolič k a i pravoslavna crkva su svakako imale u periferijskim oblastima nešto posjeda s km etovima. Ne može se točno ustanoviti , kada su bosanski km etovi vetani za zemlju. Iz podataka XV . st. vidi se, da je ta da postojalo veliko ogran ičen je slobode kretanja zavis nih seljaka. Ban Stjepan K ot romanić obećaje u jednoj ispravi knezu Vukoslavu Hrvatiniću "da ne će prijeti. neke njegove ljude. T vrtko L se obvezuje Vlatku Vukodaviću (o. 1353). da ne može ,.prijeti nikore. .. Vlatkova človi ka , n i sam ban Tv rtk o ni njegov brat knez Vuk bez volje kneza Vlatka •. Iz kasnijih vremena imamo podataka, da pojedin i bosanski feudald protestiraju kod Dubrovčana . što prima ju n a svoj teritorij njihove pobjegle ljude.
584
N:upls sa crkvI' " .. Un a b~n~ Iz o\\ .. lIdlnovlćl {Zemalj ! kl Inuze ), Sarajevol
,
TA IH .II L X
, -=-P ~
•·'
~1 1 ' r .' H~ p ' : 'i J.• t, ,n : . . . . . . ,,,.-:... . . . . " -,' '~'. ;,'-~.. ;..:; ." ;:·t.:;, l __ ::· t I
! ', ~ ;,
•
' ~ '. O:'. ~ -'
'
,
f l ••
~
.
~
l
:: "i~~ .' ,"I ~ 't : '-. , -_. '. ', ·, ~J !l
_i ....: 1,:· :..:
nrr ~H ~ t
n· ~i;n~r1 . , .~ , . ! . ,
I
:;. ,~. ~ :~ ':. ... '
. . • ,-";-t • .• ,. ! . , .... : , : ." :.. l:'·,r' '': ~l ,l~·. .,' - ;'' ,. ' . . l' · ' ·· ..... t .... _ · "' ~, "" ;"" " 't"' ~ :; '. t "" " i ' " ' . ,: - - . ,- , ' ;- . " ' - ' t... ' ~ l '
-,. . . .
• .,
..
• •
'. "
.
--." .' ..; >•. ; :1
·t . ". " - . "
• • : '" •
•
I·· -"; '
• o
~
•• • : -, .
• ,
• •
••' oo - '
o •
• • • • • • : :
·...i.· .. ·· .. . ,. · .. · ·,...} ,· · · i· - ' ,·.~. l' "~. · i· .: ::··~ · .· · ·. · : "
.:. . • l " ' ; J _ :- <
-...,.ii.
••
• . :"; :-': ",: ::,, , .:-: ., " t:.!-: ~' "" 0., , -.'':- ' ...... - .
.. . •
o
•
,
~ .'
•
•
~
_
... 'l '' 1 _ ' :o'. ~I~ ' ;
· ,.~ · :.· - -·: ·
: ! " n. ";i '
' !• , ".I~o. . ' : :'"o ' " 0" " ':' ,
'r';' ',~ i ',; ' ,,_. ' : "'
~ i -::' ,_ _0-
>
•
~
!:,~",: . :,. :- , l: " ; ," · :"::-_ · ;. ;' : I.·, .; ~ t'f": ~ ' .• . " , !~:. ... . o... . .. ., . .• ..•. j. · ... ; , i" ;";"" ',~ ' " . • ~
.
" ..
". r "'"
'o ~"' . .".,, o " . .
_ . , . "~,. o
,
.'
"" 0" , ·, '.
k·r.,;"
,
' "~ o
•
•
,~
•
\
l
I
:
•
•>
• o
•
S tečak
Iz Donje
Z rO$če (Ze malj ~ k l
muzej Su aj evo )
I ~--
--
T"IIl.A l.X!!
Seljač k o
se stanovništvo dijelilo na zemljoradn ikc i stočare Vlahe. Tih posljednjih je bilo mnogo osobi to II j užnim krajevima bosanske d ržave, u H umu. Trebinj u i gornjem Podrinju. Nije poznato. dokle su njiilova naselja - katuni - dopirala prema sjeveru i da li ih je I.>ilo na cijelom teritoriju srednjov jeko\' nc bosanske drbl'e. Položaj Vlaha bio je svakako, ka o i u Srbiji i H rval.skoj, nešto povoljniji od polobja kmetova. Nema podataka o tome, da li je med u kmetovima bilo različitih kategorija. kao Ito su II Srbi j i bili meropsi i sokalniei. Podavanja i droge obaveze seljaka djelomično su poz.nate. Svaka ~"U ća p l ać al a je godi§ nje vlada ru jedan dukat, o če m u imamo potvrde iz vre mena kralja Tnlka I.. il ta j su duka t 1)0slije mnogi fcudalei prigrabili za sebe. Sc:Jjaci su morali n eS Ulllnjivo graditi i popravljati g radove kao i u drugim srednjovjeko vnim ddavama. Obaveze prema feudal n im gospodarima nislI nam u pojedinostima poznate. One su se, kao i o drug im zemljama , nesumnjivo sasto jale iz. davanja jednog dijela pr oizvadlI i iz rada na posjedima gospodara. Polofa j seljaka bio je nesumnjivo vrl o težak potkraj sam" stal nosti Bosne. Obaveze prema ft:m11l1dma mura le su bil'ali ~ve tete već i zbog turske opasnosti. Celite provale pljačbš ki h odrc:."da Tu ra ka s jedne strane, a stalna gloženja i krvava obraču n ~\'anj~ med u vlastelom s druge strane bijahu uzrokom osim toga. da se .. ljak nije nikad osjećao , da je njegovo ni ono, !tu IllU je preostajalo posli j e nego je ispunio obaveze. Naravno da su i sami T urci isko r illCivali taj elemenat nestabilnos ti, da i s te strane po .. driju otpornu snagu feud alne Bosne. pa su obetavali seljacima potpunu slobodu, ako prijed u k njima. Premda nije poz.nato. koliko su u lome uspjdi, seljak je svakako pokazivao malo interes~ da brani državu i poredak, koji mu nisu mogli pruti ti n i osnovnu sigurnost.
,,
Or.d BI.uj II Mercerov;nl
•
R o b o v i. O d naši h srednjovjekovn ih zemalja trgovd su naj\'ile roblja izvozili iz. Bosne. Roblje, kojim su trgo"ali u na .. Jim primorskim gradovima, na roči t o u Dubrovn ik u, bilo j e ponaj \'ik porijeklom iz Bosne. J ol u početku XV. st. Bosna je bila ozloglašena ka o zemlja, koja .. prodaje ljude .. i t rguje »Ij udsk im mesom ... Robovi, koji su 5ti23li iz Bosne na ra zličita trl iIla.
mogli su biti razli či ta pori jekla. Neki su već u Bosni bili robovi. T ako je ban Prijezda 128 1 poklonio svoga roba Radovana nekom dubrovačkom vlll5 telinu. Za neke bosanske robove proda_ vane u Dubrovniku izričito se naglašava lo, da su pripada li robo,'skom rodu - de gene re servurum Bus niensium - kao ~t" je bio pri kraj u X I V. ~t. neki Radova n. koga je prodao njego\" gll spodar (dominus). Ima slučaj eva. koji pokazuju, da je ropstvo bilo nasljedno i da sc iz njega moglo izići oslobodivanjem. Neki Vlah iz katuna Ugarčića tražio je od Dubrovčana, da mil i zruče neku Bosanku, jer je ona bila njegova robi nj a kao i njezina mati i njezina haka. Ona je pak dokazala, da nije više njegova robinja. jer ju je on poklonio kralj u Ostoji, a taj ju je oslobodio ropstva. i da je kao slobudna doi la u Dubrovnik. Sve roblj e porijeklom iz Bosne. a p rodavano na trii!itima . ni je moralo bit i rop~kog porijekla u samoj zemlj i. Dobar je dio nasiljem padao u ropstvo. Kao patareni Bosa nci su mogli slobodno biti prodavani po kat olič k im zem ljama. Samo kad bi se dokazalo. da su to katolici. mogli su biti oslobodeni. Tako S\l~. 1393 tri Busanke bi le oslobodene na dubrovačkom sudu, jer sc utvrdilo, da nisu patarenke. nego katolikinje rođ ene od roditelja katolika, iako j e njihov vlasnik dokaz ivao, da ih je kupio ka o patarenkc:. V l a s t e I a. Cini ~e. da dastela u Bosni uglav nom polječu od rodovsko-plememkih starjelina. Neke crte rodovskog uredenja odrfavaju se kod vlas tele i poslij e. U ispravama se navude svjedoci ponajviše ~sa brali j om .. , što zna či , da oni istupa ju kao p redstavnici svoga roda. a ne samo lično u svoje ime. I posjed jed ne vlas teoske porodice smatran je $vakak o zajed ničk om svoji nom . koja se nazi va karakterističnim imenom .. plem e n ito~ ili ~ plemenštinh . Sluča jevi. kada vla dar izričit o naglaJ uje. dil neke posjede daje samo pojedincu. pokazuju da je tom prilikom r i ječ o nečem izuzetnom. što odska če od općeg pravila. T ako ban Stjepan K o t ro mani ć daje knezu Vukosl aVII H rvatiniću dv ije ZU I}!! .. u djedinu i u iskla!1 u vjeki jemu i njegovu posljednj emu .. . a ni jednom u jegovu bratu ne dasmo ni sinovclI jegovu razvje kn ezu Vukoslavu ... Velika m oć i uljecaj vlastele nisu dopu.štali, da se II Bosni udomaći sistem p ronija, koji pretpostavlja ja ču vladarevu vlast.
•
•
i •
I ••
I
Vlas tela su se u Bosni dijelila na velmože. vlastel u i vlasteličiće. Svi su bez razlike nazivani knezov ima. Ponekad 511 i najmoć niji feudalc i, kao k nez Pavao R adin ović, imali samo taj naslov. koji Sll nosil i i običn i v las tel ičići. Preds ta vnici velikih vlasteosk ih rodova bili su obično voj vode ili velike vojvode _r u_ saga bosanskoga ... Poslije smrti starjcšine roda naslo\' jc prc!aziu na onoga, koj i jc zauzimao njegovo mjesto. Vojvoda jc bilo više u isto v rijeme. U jednoj is pravi podjednjega bosanskog kralja poimenično se nab rajaju kao svjedoci njih osa m . .Jo ~ se veći broj vlas tele javlja s naslovom lupan, koji sc u Bosni odd.a vi! sve do njezine propasti, a poj edinc i sc na~ iv aj u i _velik im k ne~om bosanskim". U Bosni s tako moćnom vlastelom bila je, osobito od kraja X IV. st.. jasno izražena feudalna hijerarhija. Krupni vdmoh' imaju pod sobom či t av ni z većih il i manjih feud a laea. U Podrinju je bila utjecaj na porod ica Dinj i čića . ali ona je za,·isila od Zlatonosov i ća. koji su bili njihova .. gos poda .. i bili su njima .volni zapoviditi ... Stara vlastela Nikolići. potomci Nemanjina brata Miroslava. zavisil i su II Humu od Sandalja Hrani ća. Vel može često ističu u svojim ispravama pravo. da od svojih posjeda _daj u i udjeljuju s luga ma i plemenitim lj ud ima na svoju volju, daj u ći i za pisuju ći u bahinu i u pkmenihH'. Kao njihovi ljudi navode se knezov i. župan i j vojvode. G r a d a n i. U Bosni. kao i II Srb ij i, gradanska !le klasa sporo raz vijala i do kraja njezine sa mostal nosti nije stekla toliku moć, da bi mogla igrati ma kakvu ul ogu u polit i č.kom životu. Tuđ inci. u prvom red u Dubrovčani. ostali su stalno važan č ini!.:: c II unutrašnjoj i va njskoj trgovi ni Bosne. Ali ne smi jemo umanjiti ni ul ogu domaćeg elementa. Uporedo s ekonomskim na predovanjem Bosne j ača l o je i d o maće gra đanstvo. naroč i to od sredine X IV. st., kada se razvija ruda rstvo. Uza sve važnije gradove ra zv ija se t. zvo podgrađ e (s uburbium ), što se obi čno ogleda i u na~ivu mjesta: Bo ra č P odborač. Ku čl at Podkučiat. Zvonik _ Podzvonik , Visoki - Podvi soki, Kreševo - Podkrešcvo. Olovo _ Pod olovo i t. d. U tim je podgradima pravih tuđ inaca bilo razmjerno sve manje. Sasa je i i nače bilo sasvim malo. i oni se više ne spominj U u rudarskim mjestima II prvoj polovini XV. st. 58i"
.
- u ono doba, kada je ru dars tvo dostiglo najviši stupan j svoga raz vi tka. Dubrovč an i, vik manje stalno nas tanjeni po gradovima. činili su samo nc:.z natan postotak njihova stanovništva, saIvim nerazmjerno s ekonomskom ulogom, koju su igrali. Ostali tud inci. iz dalmatinskih g ra dova. Ve necije i t. d., javljaj u se samo pojcdinačno i nigdje nema ju svoj ih ko lonija. koje bi mogle brojno neilo z n ači ti . Medutim se sve jasni je pokazu je uloga Bosana.ca u trgovačk om poslovanju. Iz dubrovačk ih arhivskih knjiga vidimo, da njihov bro j ne samo stalno raste. nego da postaju sve valniji i poslovi, koje oni preuzimaju. U vrijeme pada Bosne Srebrn ica je brojila oko 700 kuća. od kojih ru t ud inei či nili sasvim neznatan d io. Osim ljudi iz rudarskih eenta ra (Ol ovo, Krcševo, Fojnica i d r.) ili iz poznatijih gradova (Vi soki, B o rač, Višegrad. Prača. Go ralda. Foča i t. d. ) nalazimo i iz man j ih mjesta dosta ljud i. koji se bave trgovinom. iz Ja jea. Rogatice. J eleča. Cernicc . P rozora i t. d. 7. DdavDo urede nje. _ Kao ; II drugim naši m dri'.av
~::i o~
:=-" "
o ;;:. "
O'
o"•
-"• •" ON > .
•
Z
S vladom Jelene Grube (1395-98) nastaje u Bosni dub per ioda, kad je vla~t vladara bila gotovo iščezla, Bosanska vlastela uspjela su ne samo oslabiti centralnu vlaSi, nego su i njezine nosioce postavljala i skidala po svojoj volji. Princip nasljednosti nije ni prije bio u Bosni potpuno prevladao. ali se ipak osjeeala neka stabilnost položaja jednog vladara, koji je $ pristankom vlastele dobo na prijestolje. Sada su se na \0 malo obaziral i. Za četvrt stoljeca izmijenile se na vlasti četiri ličnosti, od kojih su dvije po d,'a puta dolazile na kralje\'sk i polofaj. Jedino. na Jlo su vlastela pazila, bil o je to, da kraljeve biraju iz dinas t ije Kotromanića, i to svakako najviše zbog zavist i velikaša, koji nis u dopuštali. da jedan od njih preuzme kraljevsku vlast. Izmedu vlastele se i s tiču moćni pojedinci, koji okupljaju oko sebe manje utjecajne feudalct i s pomoću drfavnog sabora stanka - namecu svoj u volju či tav oj zemlji, ako SlI 10 nesred ene prilike uopee dopuštale. Sudbina Bosne zavisila je uglavnom od tri porodice: H rvatinića. K osača i Pavlovi ća. Hrvatinići su bili stara vlasteoska porodica, koja je imala najviše svojih posjeda u sjeverozapadnoj Bosni, u Donjiln Kr ajevima na Vrbasu. Njezin predstavnik bio je Hrvoje Vukčie_ veliki vojvoda ,.r usaga bosanskog « već od vremena kralja Tvrtka I. Poslije Tvrtkove smrti njegov utjecaj sve ,·ise ras le i izvan Bosne. Za vrij eme loorb i ir-medu Zigmunda i Ladislava Napuljskog on p roširuje svoju vlast i nad jednim dijelom I-!rvatske i Dalmacije (od 1402 nosi naslov hC':rcega splitskog) i igra sličnu ulogu, kakvu je jed no sto l jeće p rije ig ra o Pa vao Bribirsh O d n jegova je drfan ja mnogo godina najviJe zavisilo, kak o će se razvijati odnosi u samoj Bosni i kakva če biti njezina "anjska politika. Kosače su pripadale medu one "lasteoske porodice. koje su se uzdigle u prve redove u d oba napredovanja Bosne pod T vrtkom l. Vlatko Vukovi ć, poznati vojskovoda, kome je Tvrtko darovao veli ke posjede u novoosvojenim oblastima, položio je temelje moći te kuće. Vlatkov sinovac i nasljednik Sandalj Hranie Kosača (1392-1435) pro~iruje i zaokružuje svoju oblasL Potkraj njegova života ona ćC': obuhvatiti prostrano područje od Prijepol ja, Pljeval ja i Nikšića do Cetine. Sandalj j: po 5\'0-
38
H Wlortk..........ta J u .... lu)Joo I.
593
I joj moći i utjecaju malo zaostajao za Hrvojem Vukčićem, a posli je njegove smrti (1416) ostaje najmoćnija ličnost medu bosanskim feudalcima. »Plemc:nito~ treće porodice, Pavlov i ća, nalazilo se II istočnoj Bosni. Njezin je uspon počeo s knezom Pavlom Radinovićem pri kraju vlade Tvrtka 1. On je ddao krajeve oko rijeka Krivaje i P rače. U njegovoj su sc vlasti nalazili rudnik Olovo i grad Borač na Prači. Odatle širi na kraju XIV. st. svoju vlast i nad jednim dijelom Primorja (Trebinje, Vrm s Klobukom, polovina Konavata s Cavtatom, Bileb. Fatnica). Za vrijeme slabljenja centralne vlasti II Bosni velmože su prigrabile dobar dio vJadarskih prihoda. Oni ubiru za sebe danak od jednog dukata po kući (što odgovara soću II Srbiji ili »podimnom dukatu« u Hrvatskoj). Prisil javaju ča k i Dubrovčane stalno nastanjene po trgovima, da ga i oni plaćajU. Sandalj Hranić je čak za vrijeme kra_ ljice Jelene zahtijevao od Dubrovčana, da njemu isplaćuju svetodmitarski dohodak od 2.000 perpera godišnje, što su ovi odlučnI) "dbil i, bojeć i se daljih prohtjeva bosanskih feudalaea. Prihodi od carina idu isto tak o uglavnom l'lasteli. Učestale žalhe Dubrovčana pokazuju, da je broj mjesta, gdje se ubirala carina, stalno rastao, a da je carinsk a stopa poviša\"ana. i vazali pojedinih velmoh postavljali su carine u svoju korist na mjestima, gdje ih prij e nikada nije bilo. Zakupnina carina pojedini h t rgova rudnika ne plaća sc ,-iše vlada ru, nego feudakima . Oni se ponekad nagađaju , da prihode podijele izmedu sebe. Prihode od Drijeva dijelili su u početku XV. st. izmedu se be Hrvoje Vukčić i Sandalj Hranić. Poslije je Sandalj uzimao jednu polovinu, a drugu je prepuštao Pavlov ićima i humskoj vlasteli Radiv ojevićima. To je bio velik izvor prihoda za tc vel ikaše, j er se zakupnina za trg Drijeva kretala tada od 3.200 do 3.600 duka ta na godinu. Pal'l ov i ći su sa svoje strane ustupali Sandalj u jedan dio carina u Olovu. Pojedini feuda1ci vode svoju posebnu ekonomsku p olitiku. Sandalj Hranić pokušava, kao prije kralj Tvrtko 1., da sc oslobodi posredništva Dubrovnika u prodaji soli. On otvara d"a puta novu solanu u Sutorini kod Novoga. Dubrovčani su ulagali protest i traiiii, da se l u "50 ne prodaje ni donosi, nu da Vlasi gredu po mjeskh starch gdjeno jest zakono da se pro-
594
dava~ ,
,
i tad je vojvoda odustao od svoje namjere. Ali je i poslije od vn:,nt'11a do vremena nastojao da poveća svoje prihode od prodaje soli : naredio je, da u Drijevima pojedinci ne mogu prodavati neposredno so, nego da se ona može kupovati samo i~ skladišta wkupnika drijevske carine. U momentima, kad su odnosi s Dubrovnikom bili z::.tegnuti. zabranj iv ao je svojim Vlasima da silaze u grad po so. Dubrovčani su se morali više manje boriti. da se od de »krasni zakoni i slobodštine" o prodaji soli. D ubrovčani su brzo osjetili. da više n isu dovoljni samo trgovački uguvori s kraljem Bosne i da je važnije za njih , da osiguraju svoju trgovinu sporazumima s pojedinim velmobma. Već dva mjeseca poslije smrti kralja Tvrtka dobili su od Radiča Sankovića ispravu, kojom im je osiguravao slobodu kretanja i poslol'::.nja po cijelom svome »vladaniju «. Slične ugovore sklapaju kasnije s Pavlovići ma , Kosačama i drugima. Otimanjem prihoda, koji su prije pripadali vladaru, i sudjelovanjem u trgol'ini mnogi su se fcudalei brzo obogatili. Kakvim su sredstvima pojedini od njih mogli raspolagati , pokazuje ovaj primjer: kada je umro dubrovački I"lastclin Marin Kabužić, našlo se u njegol'oj ost datirani w:ćci s natpi sima pojavlj uju se tek u X IV. stoljeću. N ajv eć e nl" kropvie steć aka u Bosn i j H ercegovini veći nom su iz XV. i XVI. s tul jeća . Tako je. na primjer, u čuven oj Radimlji kod Stoca na j"iie s teć aka iz XV I. st oljeća. Ve ć i sam taj fakat ne dopust:. nam da početke s t ećak a veže mu za »erkvu bosan sku .... Jedno ]Qtječtl iz nje1.ini h redova, n ijedan ne tIlate S '~I( · ma . ~k t ni n ino učenje j ob rede nili prikazuje potpuno njClino ur eden) ~ Od n io l"u naj va"n,ji: f ra)::me na l Batal ova eyandelja iz 1393 li zd )b . eTO · J I Ho . Il I, Jella!! npHllo, " nOJHaBa lhY 60eaucKHjex 60ry.,,\.,&. SL:rine JAZ U XV1!l . IfI96). rukopis k rst jan ina Hvala iz 1404 (u~fI . D. D a n i Č i f . H ~ Rlol ruk'.IP;~, iSlo 111. 1871. i F. R a č k i. Prilozi 11 poviut lIo.an~kih palat~n •. ' ~ H) I. 1869). Nikoljsko evanđelje iz istol!: vremen. (ild , D ~ " ,. l 18(4). ~fetkovitc vo evandelje, vjfrojalno iz pO.a po\"i~" Eu)(tl1o IV. le,,"ltl Tomi hvar. .,kom i, 14~5 (Il.tl. Pnrlnti IV): pi~lI\o 11'.1110 Id Ri biča, GZM XVII, 1905. Sistematski pregled s osvrtom na prija~n" , ilte ra ,uru dao je L R e II g j e o, Noyci bosanskih banova i k raljeva (ist o LV, 1943). Usp, takoder M, lJ II li Mh. Be.llll~ " 6ol:aHcKK :IJIaTlIH K. Hl! Ill , 1%1,52, i re pliku l. Rcng jela u Numilmatj k~ V, 195J. unutarnje u rede nje : IC J i r e če k. BOAAa i Herec~ovin. za ~ I ~.·· Cftropis Cuk~ho Musea Lill. 1879; C. Tr I/ h e I k a, Drh vnn , uStrojstvo Bosne II doba prije Turaka. GZM XIII. 1904 (prer~. Nap retk()Yoj Povijesti B. i H.; isti. Hi~lorička podlol::u a/! r arno .: I'i'anj~ " Bo.l a MH· uUllja 6oClle, God'!nj ak h to dr. B. i H. 11. 1949: 4'~· HJl3jaj KTK. naTepuKlI .. t(YAYr CpH )OI BIISI IITHeKIIM IISBOP"M8. JOOP" H': IIUOU XXI . BllaaHTu' .. OfIlK H KllcTln'YT I, 1952. BibliOi!' rafij u litcratu re za _crkvu boS.t nskuc do 1940 V. J. S; d a k. Crk VI bosanska (1940). a za kasn ije vrijeme i I t i. Oko pilanja ... (1 9501 Usp. takoder A. S e II m a u s, Dcr Ncu man ieh 5ismus auf dem B ~ lk3 n. Saecul um 11. 1951.
P remda je B. T, o p o n II h (0 0
•< •
~
<
o.
-o
••
.~
I
o, < >
••• •
o o
-
,-• •
I
poznata j gradnja kamenih zgrada. naročito crka"a {X . - Xl. stoljeće}. U XI $l. iuaduju sc: 1,1 Dubrov niku emajli. či ja jl: IZra db a bila jedan od flajsavršen ijih zana ta onoga vremena. S:l cenlrom II Ca rigradu.
I i
I
I
Obrt nička
pro i~vodnja
Dubrovnika. ekonomsko podizanje
zc",:.1j:. (I Iljq;o\'u susje.istvu. neplodno 1.cmljište n jegovI' oblasti i geografski polnbj samoga g rada potical i su Dubro\ čane vrlo rano, da sc bave trg o,·inom. Ko pnena i pomorska trgovina povcz .. le su Dubrovni k najprije s našim primorskim mj~_ stim:c i s oblast ima 1,1 zaleđu , zatim 5 prekomorskim zemljama. u prvom redu s Italijom i zapadnom o balom Balkansko!; puluotoka.. Stojeći pod vrhOl'nom vJašCu Bizanta, Dubrovčan i su sc nesumnjivo koristili i njegovom zaš titom i priyikgijima. ka" i njegovim privrednim ustano"ama i urganizacijom. a isk"~lv;, ,ostalih bizantskih podanika svakako su preno ~ena i u Dubrovnik. Sve je to pridonijelo. da se Dubrovni k do XIII. st. .::zl" i" " vc oma jako pom ors ko.lrgo ,'ačko središtc na našcm prinw rju. Dubrovčani su stajali u pri\Tednim vczama s či t~"im nizom ta· lijal15kih primorskih gradova. a od polovine X II . st. sklopili su , nekima od njih i ugovo re o prijateljstvu i medu so lmo i 1.a.~tili sta noynika. Ti ug-o,·o ri. koji su omogućili još večl n;,predak trgovin~ Dubrovnika. sklopljeni su s ovim gradovima: MoHetta ( JI4S), Pisa (11 69). Fano ( 1199). Ancona ( 1199). MonoJwli (1201 ). Ilari ( 1201). T erm oli ( 1203) i Bisceg1ie (121 1). kao i Rovinj u Istri ( 1190). U nizu tih ugoyora zn>lčajan jc lI ~()\,O' sk lopljen s Pisom, velik im trgo,' ačkim centrom na Tirenskum moru. čiji su ljudi preku Ancone mnogo trgovali 5 Carigradum. pri če mu im je Dubrovnik složio kao baza na plltu za hwk. U istu je vrijeme Dubrovnik razvio t.go,·inu i s balkanskim zemljama. O tomc najbolje svjedoči ispra"a bosa nskog bana Kulina iz g. liS!), kojom jc Dubrovčanima dopustio da slobodno trguju po djelo; Bosni i u koj oj je pry; ]lut zapisano sla ve nsko imc Dubrovnika. Na trgovinu Dubrovnika s Imlltra~njo5ću upu· ćuje j mirovni ugovo r s i\em.lnjom (1 186). koji jc Dubn.!yča nima dopustio da slobodn o trguju po eijdoj njegovoj zemlji. A 1'0 \'ijest im"
°
"" •"
-•• ,• <
.-o• "" ••"> "" ",•"
•• ••
,•>
•, "
prvom redu ;7, Italije. Običnu radnu snagu davala S\I ~da ~ dubrol'ač k "g teritor ija i iz neposrednog zaleda. Poloiaj lih rarl n ;!;a hin jc dosta težak. jer "U nadnice bile male. a radn o je "r;jenle trajalo od Tanog jutr a do kasno l j noć. Radnike su mno go ;7.rabljiva1 ; majstori i vlasnici većih radionicu. zbog čeg" ~U izbijali sukobi i sporovi, osobito II vez i s ispla~ivanjcm nadnicvo ~I'i h medi teranskih zemalja. pa i Du br ovčani su Sa svoj im brodovima išli II mnoge tll de ze mlje. n ajv i ~e u važ nije luke Jadransko/!a i J onskog lllora. a u X IV. st. po nekad i do Male Azije. S,ri je. Egipt:s i Tripoiisa. U XV, st. jače sc povez uj u s.a za l)adnom Ita· lijom i ~ I)anjol s k o m. idu čak do Engleske i Fl andrije. :I na Lc,'antu održavaj u redovite I'eze s istočnom Grčko m . Trakijom i usobito s Aleksa ndri jom, važnim centrom za trgol·inu kolonijalnom robolll . Poljoprivreda; ri bo lo,'. Na du br ovačk om leriloriju poljoprivredom ~ I'; bil"io veći dio stanol'ni';ll'a. Agrarnil proizvodnja podmiri"" l .. je sa mo maH dio doma6 h potreb;! .•1 pogotovu jI.'" bil n mal o žit;lTica. Zbog loga sc clubrovačb I'lada staln o brinula za d o\'o~ žila. česlo i iz vrl o udal jenih zemalja. U većoj k ol i či ni uzgajali su JOI maslinu i vi novu lozu . zati111 razl ičito južno '"oće: i po vrće_ Dosta je do bro bilo razvijeno s toč;!rstvo. naroči:.., uzbuj.:njt bil ne sto ke. Nju su seljaci umo gu držali u oblastima dui: kopn ene !;ranice. ali ipak domać" stočarstvo n ij~ Uloglo da pod mi ~i potrebe Slanol'ni!;tva_ pogotol'u jer SI' ono mnog o hranil o mesom. Zato se stoku l.a klanje uvoziia u velikom broju. i \0 najviše: iz kraj eva is t oč n o od Dubrovnika. l{ibolol' je Slaro zanimanje Dubr ovčana, i ono j~ bilo I'ažna privredna gran a primors kih sela. osobit" na otocima. Dubr,,"ačk i 5U ribari i.;li n.: ri banje i izvan sl'oj ih teri torijalni;) v"da. o»ol>ito u podmčj r Oloka Visa bogato t. ZI'. plavom ribom. koje preko ljcla 101'e u golemim ko1i':inama. a zatim sole. Ribari. osobito oni s otoka K ol očep.: . va di li su iz mOra koralje ne samo u dub rol'ački m vodama. nego često i " Egejskom moru i Kod otoka Mall~ . Taj je lov bio obilan i unosa n, tak o da je Dubrol'nik izvozio u !tali j u. Francusku. pa čak i na Lcl'ant na 5toti n ~ kilograma koralja_ 6, D ru h vcui odnosi, -
I
I
V l a s t e l a. T eri torijalnim proši renjcm Dubrovačk e republike i njer.i nim ekonomskim napretkom od X II I. do X V. Sl. najvi~ e su se koristila vlastela. K ao vodeb.
6" 644
-
klasa bila su, U:l crkvu, najveći posjednici zemlje u D ubrovniku. U isto vrijeme. vlastela su financirala i vodila sve grane dubrovačke pril·rede. naročito vanjs ku trgovi nu i pomorstvo. Kak o Ml pritom u svojim rukama imala i političku vlast. mo gJa su da is koriste svaku priliku. kak o bi s uspjehom zaštitila svoje ink, rese. I:r: vlasteoskih redova popunja"ala su sc gotovo sva činov, nička mjesta II Republici. Prema tome su vlastela imala done kle: obilje!ja i trgovačke bu rlaazije i feudalaea. Ona su bila glav ni nosilac privrednog :života Dubrovnika, kao !to je to biJa grad~n ska klasa na Zapadu. a u isto vrijeme posjedovala su go luvu svu zemlju i imala poli tičku vl ast kao pravi feudalci . Otuda dubrovačk oj vla~tcli specijalni karakter, čime se iz jed na ču j e s patricijatom Venecije i nekih drugih gradova, a to je mnogo utjecalo i na oPĆi razv itak Dubrovnika. I)rvib decenija X IV. st. u Dubrovniku je bilo najviJe oko 200 punoljetne muške vlastele, II drugoj polovini taj je broj pao na oko 150: II XV. st. popeo sc na oko 250~.'~OO. Medulin:. za g. 1~2:; pouzdano sc zna. da je u Dl1hrovačkoj repuhli ci uku!)oo bile mušk e vlastele 39 1, g. 1~2i 414 , a g. 1442 S.'j3. Svih članQva njihovih porQdica ulOglo je biti dvaput tuli ko. G r a d a n i. U XII I. sl. znatno se proširilo područje samng grada i pO"e(ao broj njegQvih stanovnika. Oni su bili obrtnici, trgovci. pomQfci. radni ci, ribati. nQsači i sl. Kad a su se meduti m vlastela u prvoj polovini X IV. st. zatvorila u SVQj uski krug. a Dubrovni k se počeQ jačc eko nomski razvijati. nastala je i medu ostalim nje gQvim sta nO"n iitvQm znatna imovinska i društvena ,iifercncijadja. Bogatiji izmedu njih postepeno su sc odjeljiva1i od ostalih pučana i sh'arali posebnu dru!tvenu skupinu gradana. koji su PQ svom l.)Qptstvu i privrednoj d jelatnosti biJ i ravni vla_ steli. Posjedovali su dosta zemlje. organizirali velika trgo,oačka. obrtnička i manufakturna podu!eća. ulagali I'elike svote novca u brodQve il i dava li II zajam i uopće PQslovaJi kao i vlastela : nitk o izmedu njih nije bio obrtnik ni trgovac na malo, a vjenča njima su sc povezl\'ali samo u SVQme krugu. Oni su hratov.Hinu SI'. Antuna os nOl'anu u XIV. st. pretvorili u svoju korporaciju. po čemu su prozvani antun inima. S vremcnom su se dru~tveno odijelili od os tal Qg stanQvniš\va. a ekonQmski se sasvim prih1iJili
646
I
l
vlasteli. U svemu su, da kle. podsjecali Ila bogatu burioaliju zapadnQev ropskih graduva. sa,Uvaćk oj cr kvi na Uan č am a
U m j e t n 1,1 s t. Razvoj IJmjctnosti lt Dubrovniku je po sVoJ,m osnov mm karuk tcristikama dio QPćeg razv oja umjctltosti u Dulmaciji. U cijelom Srednjem vijeku taj razvoj pokreću i omogućuju II suiitini iste ekonomsko-društvene snage, a usto je i dubrovačka umjetnost vezana mnogim vezama s umjet noŠĆu u Dalmaciji; u nj oj se opažaju i utjecaji srednjovjekovne umjetnosti Bizanta i Srbije, odakle su neki slikari i prelazili u Dubrovnik. U nekim razdobljima i na nekim PQdručjima umjetničke djelatnosti Dubrovnik sc osobito ističe, a pri kra ju XV. i u prvoj polovini XVI. sl. , kad se u Dalmaci ji već osjeb opće na zadovanje. Dubrovnik je jo~ uvijek snažna podloga za fazvĐJ
657
I.
II I I
•
umjetnosti, koja ta da pos tile u njemu svoju kulminaciju. U to se vrijeme jedino u Dub rovniku na stavlja širi ra zvoj domaćih um jetničk ih radi oni ca, pa sc II njl~t el e i7.van grada. Samo neke gradske palače sacLiI'alc SIJ nakon potresa l6G 7 svoj prijašn ji oblik, ~ sa ~uv a n; ljet: niko," ci it XV. i prve polo"jne XVI. st. na Lapadu. u Grozu l Rijeci. poka7. uju zanimljivu ~pajanje got ičkih i renesa nsnih elemenata. U XIV. j XV. sl. procvao je i um j et nički obri, osobito 11~ tarstvo. Domaći m a jstori izrad uju r askol no srebrno posude, kOJe
Dubrovča n i šalju na d ar stranim vl adar ima, a osim t oga i druge
ukrasne: i crkvene predmete (na pr. spome nu ti kip sv. Vlaha ). Najzad se u XV. st. ističe i dubrm'ačka slikarska škola, koja je dala nit vrijednih imena i djela. Ti majstori pOlječu čes l o iz slikarskih porodica, koj e iz generacije u ge neraciju nastavljaju svoj zanat (Ugri nović. Dobričević, Junči ć, Božidarović i drugi). Medu prvim majstorima, koji se u lO doba ističu i od kojih su ostala sigurno sačm'ana dj ela. nalati se 1.vro Marinov Dobričević iz Kotora (slike u domi nikanskom samostanu i slika na g lav nom oltaru crkvice na Dančama) i Matko Ju nčić. Dubrovačka slika rska ikola postiže vrhunac u rad ovima Nikole Božidarovi ća, koji 151S sli ka za porodicu Durdevića jednu .. svetu konverzaciju .. (Mariju sa četiri sveca; slika se sačuvala u dominikanskom samostanu), . Navjcšte nje« na Lopudu (1513) i t r iptih na Dančama (15 17). Nikola Božidarov i ć, sin slika ra. hij ak najzreliji domaći majstor, u čijim se slikama napok on razbija ukočena she:ma svetačk ih sl ika i koji svoje likove: osobi to njdne ljepote postavlja II ~j rok kski pejzaž. U isto vrijeme radi još j ed an istaknuti majstor. Mihailo Hamzić , od koga je ostao triptih sv. Nikole: na oltaru domini kansk e crkve: i. vjerojatno. "Kr!tenje Kristovo . iz Kndeva d\' ora. Ka o iz O.'l ta le Dalmacije:, tako je nesumnjivo j s dubrovačkog područja odlazio ponek i umjetnik u inozemst vo i postao poznat po svo me umjetničkom radu. Mofda sc neki krij e pod općim nativom Schia vo ne i sl. Jedan od najranijih umjetn ika, koj i je: iz naše zemlje otiho II Italiju, svakako je kipar Šimun Dubrov ča nin , k ome j e ime (Si meon Raguscus) II X II I. st. uklesano u portale crkve u Barletti i M ontesantangeiu (o.: južnoj Italiji). U XV. st. spominje se: kao pomOćnik D on atellov u Padovi medaJjer Pa,'ao Dubrovčanin -Pa ulo de Ragusio (142G-i4?), koji je vjerojatno r adio i u dubrovačkoj kov nici novca.
i i
IZV ORI I LlT ERA T URA
I :r.,' ori. Za najsla~iju povijul Dubrovnika e-lavni je izvor KonSI an I i n Po rfi ro e-enel, ~ adminiSlrando imperio (Bonnski Corpus), tiji su odjeljak o Dubrovniku donijeli F. R a č k i, Documenla (tl origi· nalu i l:linskom prijevodu), CT. CTallo j eB Hh . BB. nOPOIIH h, O,a,i!Oplllll 119BOPH U epneKY HCTOPHj y l (sa srpsko·hrvltskim prijevo· dom) i F. S i lić, O hrvatskoj kraljici Mare-areti (rcvija »Dubrovnik. I, lm,i posebno.19lO,u prijevodu), u kojoj je raspr3"i Siiiit dao t~ kode r prce-led ~vih najstarijih dub rovačkih kroni čara. Za kasniju historiju Dub rovn ika veoma Su vafne 1;~line, koje je obja· vio T. S m i Č i k I a s u Codex diplomatieus COS. zatim F. M i k 101 i Č. Mo· num enta serbie3. M. nYUHh. CnoMcnnUH ep(:icKII. i lb. CtojaH~B "h, CpncKe nonCJbC H nn eMa, 1~1I, Jl)'(:iPOB HH ~ H eyeC;!.H IbCrOUII, 19~ 11934. Za mletačko.dub r ovačke odnose glavni je izvo r zbirka V. M a l,u. ~ e ,', Isprave za odno~aj Dubrovn ika prem~ Veneciji (sreelio i obinvic- ,M. Sufflay). Starine JAZU 30 i 31 (1902 i 1905). Za odnose i~meel" D"brov,,,l,. i U~arske (1358---If>26) glavna je Zbirka G. Gelcich-L.. Th~116ezy,
~:;)~~~r~~~ro~:~:~~~~~k::~~~~~ai~Dra~~:~:ee-r~~~ ur:.~~~ci ~~.lg~;:~ 30~ l1hD ,
TYPCl4CHIIUII 1- 11 (l348--15'2ll). 1940, 1952. Z~ odno,e su gradu B, M, KY lU e B, HeToPl1: ((IceAI1Io1X 11>4 HapollOI1 1 (1874) l HCTOPlljCl~sti (isto sa i 54, 1880). O odnosima Dub rovnika prema Ugarskoj raspravlja B. C ,. j e t k O ,. i~. Dubrovnik i Ljudevit Velik; (l3.=;S 1382), 1913. O Odnosima I Turskom pilJIO je dos ta Slabo JI. B o j" o B III" llv6pOBHKK H OCMallcKO UDI>t:TBO I. 1898. I istu temu. na osnovu nove arhivske I:'rade, obradio je "rl o dobro' H. 6 O)IC H II, .!lY6POH II HK II TYPcK, l' XlV " XV BeKy. izd, HeToP. "Hct. CAH 19&2. O po rijeklu i uopčc o itanOvn;;I\'~ D~bro"n;l," pisali su: K J j t t. ~ e k odlič nu studij u D'e R OIll~',cn in den Sladten [hTmat ien~ \l'fihrend de. M;lI cJallC r!i (Dcnkschriftcn Akad. n~II I dubrovačka otočita (Oaku, S,., Andrija i Ruda), 1935. Za drbvno urede"je Dub rovn ika još uvijek su got ovo jedi ne r~spT3ve I{ O S I e Voj n o v i t. (i.ko su radene be~ dubljeg pozna,·anj. bogate arhivske I:'nde): O (\rbvnom ustrojstvu republike dubrovačke. Rad JAZU 103 (1891); Sudbeno uS!rojstvo republike dub ro,·afke. isto lo.;. 108. 114. 115 (189]_1893); Crkva I drbv8 u dubro"ačkoj ,"publici, isto 119, 121 (1894, 1895); Drhvn ; r i zničari republike dubro"ačk e, iS1(o 12; (1896) i
StariH JAZU 28 (1896); C~rinski sust av dubro,'ačke republike. lbd JAZU 129 (1896). V rIo su dobre kra~e studije: M. R e l e t a r a, Dub rovačko veliku .. Uefe. revija .Oubrovnike I (1929): G. e r e m o I II i k l, OdliO' Dubrovnika llfema Mlecim~ do g. 1358. NS 12. ]933. i M. Re .. e l a r~, .DruKovi. mletačkih knezn'" u Dubrovniku. is.o 12. 1933: I u ekonom· sko_dru~h'enc odnose H. 6 O lli rt II l, Ewollololc,," " JlPYLUT1Ie" " plSlI"nK 1l.)6pUB.m~a y XV " XVJ 8U)'. Hr 111, 1948. Tribute. koje je Dubro'Tlik plač..:.> susjedn,,,, vladarin,a. najpot punije ~ obradi", M . .rl" H"~. ,Qv6po· "'~KII Tp"('),T". [.... ~ CAH 168, 1935; J. T a d i Č. O dru~.venoj strukturi Da]macije i J)"brO"n ika u ~ reme Renesanse, ZC &-7. 1952'3. Ni o jednoj j!'r.ni dubrovač k e privrede nema jo~ i~rl'nc idolIce monol: ralijt. Za opti p regld dubro\'3čke t rJ:'0.ine jos uvijek je nljboljJ rasJ,ravI K. J i r e Č t k. Die I'lede ut unl:' von Raguu in der Handds, I:'e~thithte des ",;ue\~lteT$ (Almanach Akad. nauko u Beču 4';. 1899; p re,·. B. Cvjetković 1915), Na dubro"ačku trgovinu, rio SC mnogo odnOSi I dru~i odlični rad J i r e č e k a, Die Handels~tras~en lInd IlcrJ:'wcrke "on Scrbien lind B O$ni~n wahrend des MiUdalter s (Abh~"dlunl:c" Ceil O TprOn~KI . .1 erat uree· . . lwman,zm ll su J"s~lI' FRa ~ k i PrOo z'
pov,est humanilIn" i rCllaissBncc u Dubrovniku' O·, ... .' )~ I '.a Rud JAl U 74 1885 i Iz " .. . , a mae'JI I -,rv3181. da će promijeniti svoj u pol itiku pod uvjd om, da mu preda na (ldgoj svoga mladeg bra ta Belu i u istu mu vrijeme izruči njegovu . bai tinu _, t. j. H rvatsku i Da lmaciju. koju mu je več otac Gejza !I . bio nami_ jenio. Stjepan prihvati po nudu. ali usp rk os tome nije iskreno mislio. da Sl' odrek ne !-I n'a tske i Dalmacije u kori st Biza n!a. Ma lo PQslije nego je skl opljen ugovo r, uputi se u Dalmaciju, da ondje učvrsti svoje pozicije. Da bi prinud io Stjep;ana na pu~ti villljC pn:u7.etih obaveza. uda ri Manuel ! I&! preko Srijema na Ug:Hsku. i Stjepan se pun""o ubveie, da će caru predati Belinu .baiti nu •. Manuel up ut i na \0 v(\jsku, koja je zauzela ne samo H rvatsku i Dal maciju. nego i Bosn u. Druga je vojs ka osvojila u to vrije me Srijem, Stjepan poku ša još jednom 1166 da se 0ilrc
6i6
Manuelu, pri cem su ga pomagale i druge drla"c. ~,apoSl' Vene· '.. k '~ 'e nu ado gledala j a čanje bizan tske vl as\1 ,na .Iadra.~u. np. OJ J S·· II t k I Dal maCijU ~tjepanovc vojs ke 1.allzeSe ponovo TlJ.em. : Tva S " . k ' . Odluk a u tom dugom ratova n ju pala Je najzad l. 16 1 \~ k OTI S. I ant sk(l cara. U bit ki blizu Zemuna ugarsk... Je VOJ S II pret.r~ "ljela tda ' k- )IOraZ, pa ,e ' S,,',piln III . m(lrao 1\'! anuc!lI ođstupllL . _. d II :Iio Dalmacije. Bosnu i Srijem. Od hrv atski h .~mal)a. n~~e ~~.: d bizantsku " last sre dnjovjekovna SlavolII)a d" Im~~t, J. ~doe od Iloka do uŠĆa Bosuta na istok u, i sjeve.rn ll Dal~\laeIJ.:: ulJ)~' li ke do rijeke Krk e. G rađ o"e Zada r i T rog ' ]', kao I "tuh B rač, Ih'ar i Vis zad ri ali su i dalje Mlečani.
h<
I
I
Trinaestgodis nje bizantsko vlada nje nije os t;~vilu. dublji~1 tr~: gova u Hr-'ats koj i Dalmacij i. U ime e~rll vl a o a ~. Je naIllJ~sm\; " Split u l)(Id imenom duxa. a Hrv ats ka. Dalmael.Ja o7.nac':~I;ltl Sl' ili bo kr aljevstvo-regn um ili kao duca tus, OsubIlu. se prl\n"~" riržala biUlOlska vl aSI pre ma crkvi i na!l la u nadb lsku]>u sJ)hl.. cOVJt • . ka " kakav . 'j(l, . .ic bi ,o potreba n.kDobre "ri· · s k om R a)oerlJu ., .. ' l' _ \Ose s bizanlskom vlaUu isko n šc uJc Ra jnerIJe nil . '~ .. S! SJ' ,\ cr kv e i sebe s,o plemstyo razliko,·ah. se u poče tk u od plemstva. koje" je bil" roduvsko g p orijekla . a li jc ta ra zlik a s "remeno m ,ye \'i ,~ i.\četa val:, i najza d sc slvoril3 jed instvena k l a~a plemi';a. u koju su ul azili i 1)05jed n ic i slarib " pl emenšt; na .. , ka o i p osjednici kr a ljevskih do nac ija. S";)ki jc dona cio n 31noplemi ćk i posjed (;ura posse» io n aria ) čini" jednu posebn o orga nizi ra n u upravnu . sudbe" " i ek onomsk u cjdinu. k ()j~ je bila izuzeta ispod vlast i k"aljcvsk ih Žup~n" . Posljedi ca loga procesa bijak sla bljenje .. las ti župana. a dosljed n o i kralja. u imc koga su župani upravlj;)li pujed in im iLlpanijama . T o jc bio početak ras padanja staroga žu p;mijs!:."g I1 rOOen; ... jer su tada i drugc org aniziran e jedinice (pkllli ćk~ i /!:r" d sk e " pć in e ) na SIojale da se oslohode hipanove "lasIi, Za ra~voj k as nije hrvat ske povijes ti vain u jc. da SI." pOl kraj XII . i na poče tk " X II I. sl. po~inju na illo!e n im točkam;t z::ml j e o rganizirati "ladanja m oćni h p orod ica . Vladari su im. bez o bz iTil na njiho\'o po rij ekl o. da\' al i (lonacije ili I)o tvrd ivali njilu"c I'leme ll,ke baštine kao do n ar.ionaJ n e posjed e. T e ~ " pOJ"odin 1'". stepeno wc .. iiic 'i rile $\'oju vlast no"im donacijama inasilni tl ' pr isvajanjem t ud il, ze mal j a. tako da su neke od nj ih " la da!.: pO pIIt malih d inasta . Bili su 10 knel""; K rč k i. ka sniji Fran kllp:l11 ~01"; ~k;h i ,'ud i čkih knezova. porodic" Cisingovaca. nje'T1a č koS I'"ri j~k l., kuja je ste kla velike posjede II Slavoniji i Ugarskoj. i PQr,,(h~:. G ut · Kekd. koj oj je pripada ... onaj ban Stjepan, šIo mu je BcL· [V. povje r io rcviziju zemljišnog posjeda II Hrva tskuj nakun I" v,tJe Mongola. Te Su burbc bik "rlu kr va ve i p"prima ic su ka dkarl; karakter krvne os,'ete. Dakako da jc II lim l",r l> ll11 :' bij, o,;m kmet ova izloieno i mal o plemstvo. koje nije ,ungl .. 011 ~t hrani od na silja tih m og ućnika pa jc zbog tog a trdil o sl' a' l. zajedničk oj o rganiza ciji. /\ zlo sC ""eć al" i time. i to Su pnl"";' nici n"lIdenih pororlica dolazili kao palatin i. bano vi. iup.. n; , \'isoki dvo rski slulbeniei na naj v;;e polofaje u rl r!avn .. i 11l)f;I\· pa Su II lome svojs tvu i dalje nasilnički pustu pa li. M .. I" pIe r. . stvo na stoji da organ izirano brani svoje interese i sa$la!e se ~aCi toga porl banovi m pr"'dsjedanjen' na sa bo re. a ]lIII! pretis)eci:"! . njem župana u županijske sku pšti ne. T ako. na pr, tvrda v ni sl,,· fb", ni ci grada Zag reba. koji su imal i svoj'" j>Usj",de 11 Tu rnl"') l\.. I..raj Z 3greba. dob;"aj" na saboru II Zagr~hu 12iS svojli l""
~bnu
I
I
nile općin e Tu ropolje., Borbe slavonskih velikaša IK.Js la!e su j oš oštri j e. ka l1 su s," " njih upleli tak oder knezovi Krčki, Pa ni tad a. kao su ti vd j· kaši 12$0 skl opili mir. anarhija i ralovanj"vcza nost feudalnog posjeda PVk3ZIIJlJ l razbijena \'Iasteli n ~tva . A ko je vlastelin imao u nekom sci " najmanj e desct seliš ta. lIlog ao jc nad ti m ~v o jim kmet ovima postavi li svoga činovnika. koji sc nazi vau ves nik . vi llicm il i lupan. Dužnost mu je bila d" ~" k uplj a date od kmet o'·a. a o n je sam bio od nj ih osl obodell Takl·a sc ,,!>ravna j edin ica na7.iva kukad II il,\,or;ma 511panatu~ . Yl"ln icatus il i kne~ealUS . . Kad jc kralj. usim su(l..ke vla st i i "I,ravnih funkcija . a " feudaleima i druga svoja pra'·a . g ubi o jc potpuno vlast nad d,, · ""'anom zeml j om . Sto sc lite is k ori;ći\lanja. dijc:le se veli ki feudalni p",jedi " XIII. 51. Il t ri di jela . Bilo je feuda laca. koji su d io 5"Oga po ~j ed .. davali" feud mali m plemićima . Zagre b ačk i kap lul. na pr .. );addao je ,.d svi h svojih posjeda II Z agrebač k oj ill l'a niji na 1'0.'etku XJ V. st. " neposred nom 1)05je(lu sam o nekoliko scla p"d Med"ednicolll i ta je da vao pojedinim kan onicima na uiil'anj e (prc bende ) ili bi ih 7.adržao k,,,, 1.aje dnič k a ci jelom kanoni č kom zl'''I"lL Sve j e "K ta le posjede davao II feurl. Ti crkveni \"azuli. na · n· .. n; P" fe l,du ili prediju prcdijal,s tima. davali SI' kapt o lu u"n~ za kupnine godiinji cell5u ~ i neb I,odavanja u naravi. D ru gi sc di,. feuel aki iskorištivali sam i ~ pomoću radne snage svojih kn'e· tm'a u obli k u tla h . T aj di" ni.ic bio svuda j ednak . kako poka . zujo poda ci () o psegu tla ke. koji su i s"više osamljcn i. da bi (10pu;wli neke opće zak ljučke. Redovita tlak.. kmet ova topuskog o pal a izn osii ll je na poče t ku X III. sl. .k~t dana godi~nje. ~ km etonI na p" sjedim~1 ~.abrebač k og k"pl"l a " sredini X IV. st. IZ-Z" dana. lak u it osi'" te red ovite tla ke postojala i ne redovita . IJO sjed. koji j~ feud"l ac neposred"u isk or i šći vao. ~.ijc po l.i n: pod.acima moga o biti I·elik. j er nereduv ita tlaka "'Je l)IInaJv l ~e b,la I·czana z;, 1,,,ljske rall(>I'e. Bel ob~ira na 10. kada sc ika k". formiliw feudal ni vd ik i posjed II Slavo" iji. ti podac i" razmj erno mal"j tlaci _ n aroči t o .ie bila ma lena tla ka topu skih kmelov a. k"ju je 1.ajed no ~ o rganiza cijom I.osjeda i k.mctsk im oha~.e za",~ ba;'tinio topu ~ k i op" t od hercega - do ka ZUJU. da Je vel ,ka '"etin a fe ll dalnoga ,"clikog posjeda bil;j p"dijeljena II mala gO~I)f ,· d::rs tv3 ; dudijeljena II posjed i ,", iskori~ćil anje kmCl(Wnm,
i Ol
-
}>rtma lome je oTg:lni.tacija feudalnog-a velikog posjeda II Sla_ voniji II XIII. st. bila II suš t;ni na i ~ t om stupnju kao i ona n~ Zapadu poslije propasli ~ istcma pridvornag gospodnrst\'a II XI. i XII. st., iako nije ~igu rn o. da li jc i II Slavoniji prije prevla-
I
di"ao taj sistem. Stru,ktura . kmetskih ob.wua II XIJ . i X III . ~ I . II Slavonij i p kazuJc, naime. n cke oso bitosti. koje bi mogle proizlazi ti iz 'lrukčijeg stvaranja feudalnog društva, pri j e svega kr aljevim d.:ui v anjc ll1 prihuda od puluslobodnih seljaka p ojedini m fcudalcmlbi,'a1e kako crkv cne ins titu cije-. u,k u i svjeto,'ni feud,Jci, Zagre baCki biskup i kaplol sabirali su sa svojih direktnih I,osjeda čitan] marturinu ... osim lo!!,a su imal i I f JI m a~ t \lrine na području zagrebač k e bis kupije: ako je crkva dala svoJu zemljU " feud. njezini 511 v~za1i, predijalisti. m.imali ka l> vlasnici posjeda}S martu rine od kmeto,'a. a e rl"'a je ka o dominu.1 tenae dobival.. 2'.i. Od plemića su na pT. Babonići bili oslobodeni od pia· en nja za ~VC sl'oje p~jede. XII , st. ... nilročilo II X I H, st.. kalla .Ie I,odižu gradO\'i, zbiva sc i postepeni prijelaz od tl;,ke inat ura lnih podal'anja n:l r1l'l'čana I, .. davanj ... Zbog we vcće po trebe Z" novcem. I'l astelin zahl ijeva tive "iše novčana IxxI:l\'anj~. a 10 sili i km ~la. da prirod svoje zem lje proda na Irgu. Razvoj II tom prOlveu i1. ao je d"st~, po!ag:l n(). Il"ema nesigurnom pur!;l\ku iz XTlI. st.. već .ie kral j K ohuna" zahtijevao martu1"inu S""'O II nov,u. a neslmllljivo se t ~ kr" lie"s k.. daća stvarnu p laćala 11 ,1(I,'CO \'tC 11 dn'goj ]lolo,.ini Xli. s t oljeća. U XIl!. Sl. slijede kralje~' primjer " h .. i plemstvo, Godi nt" 1229 dubi" je za grebački bi~kllp pravo Tihod. jer kupuju ili uzimaju u zak up velike posjede II Zagr~ hačkoj županiji. Pravo iskorišćivanja i kopanja ruda vladar je takodt:r zadržao za sebe. U rudarstvu je Slavonija mnogo zaostajala. tako da se lu nisu razvila rudarska naselja nit i posebna daća (urb"ra ). koju su dmgdje plaćali mdari u obliku 7s dobivenol> prihoda. Jedan od najunosnijih regala bilo je pravo carine (ius tri buti ). Svi trgovci , koji izvoze ili uvo>,c robu , plaćaju pograničm, carinu. koja se nazivala tridesctinom zhog toga. što sc plaćao trideseti dio od vrijeduosti robe. Tridesetničke su postaj~ loi],: najprije na pograničnom teritorijU (S . na ~V?Jltr: 1)(1sjedima ca rinske postaje. tražeći od trgovaca da~u. Kak o J.e to bilo protiv privilegija. trgovci su se .potu~ili. kralJU. ~~ La.dLs!a.,· IV. zabranjuje 1290 podizanje no",h m,tmca , trazl uk,dan., e samovol in o postav] jenih. l j e v s k e d a ć e. koje se javljaju pod vrlu različitim nazivima. dij ele iC na redovite i jZ"anrednc Kral j naime kao
Kr,;
70i
-
vrhovni vla,nik (d ominus natu ra li!) či tav~ z~mlj c t) po rezuje ne sa mo neslo bodne:. nego i slQ bod ne ljude na svojoj. plemit koj i crk venoj zemlji. Jedin o servi. koji su u privatnoj d asti .u ljs kih Anžuvinaca nil ugilrsko- h rv atsko prijelitoije nije puna dv a desetljeća (do 1322) n i u če mu uljeeilo na razvoj p ril ika u hn'atskim krajevima 5jel'erno i južno od Gyo!da. Premda je taj ranoj u osnovu teka o istim pravce m i uspo redo s ra~vojem u Uga rskoj. on pokatuje u hrvaukim kraje vima n ~ka posebna obil ježja , pogotovu u Hrvatskoj j užno od Gvozda. odnosno u .. kral je";ni Hry a tskoj i Dalmaciji .. (regn um Croat iae et Dalmati3c). kak o se ona naz ivala do 1359. 709
,
I
I , I
Kao i drugdje u dda vi Arpadovi ća , u hrvatskim je krajevim a od 70- tih godina X i Ii . st. vlast veli kih zemljišnih posjednika tolikQ porasla. da se u Slavonij i može govori ti o gotovo neognničenoj vladav ini ve likih feudalaca do 1326-2;, a " H rvaukoj dQ sredine X IV. s tolj eća . U !lepeekidnoj mcdusobnoj bor bi ul.di zale su se pojedine veli kaške porodice do najviše vlani. banske, na stoj eći da jc učine nasljednom i. po mogućnosti , ravnom hen:dkoj (duJO ). Na sjever od Gvozda bilc su to porodice tudeg porijekla, donatari bez korijena u zemlji, osim Babonića u Pokupiju i Pou nju, a u Hrvatskoj su svi oni ~ osim možda knezova K rčkih - bili potomci staroga rodovskog plemstva Zhog toga su oni, napose knezovi Bribirski , i bil i politi čki nosioci trad icija Slare hrvatske države. premda nisu svijesnQ ini za njezin om Qbnovom. Bribirski knezovi iz bratstva $u bi Ća . kQj e sc spominje !Id 1182. poloiiii 81,1 temeJj svojoj ka sni joj mQ';; u borbi s DomaI dom iz bratstva Sna čića. pr"im izrazitim feudalcem u Hrvatsko j na početku X II I. st.. i u čv rstili sc tada na pod ru čj u između Kr ke i Zrmanje. Oko 12i3. kada Pavao 1. preuzima čas t »primorskog ba na «, koj u knezovi Bribirski drže punih pcdesd gvdina, oni su podlQžili ~VQme utjecaju gradQve Sibevik. T rogi r i Split. Isk ori šćuj ući bQ rbu za prijestolje, oni su 1292-93 od obQjice takmaca dobili u vladanje (dominium ) či t av o područje od istočni h gra nica Ga cke županije dQ Huma, s na sl jednom ban. skom čas t i , 128i pos tali neposred ni gQspoda ri Omiša. a od 1299 dQ 1304 zavladali i Bosnom do Drine. Usprkos tako i irokoj teritorijalnoj podlozi i jakim upori!tima na mQru nisu knezO\,i Bribi rski mogli dQ kra ja svoje vladavine razvi ti po morsku snagu, pot rebn u da probiju Qbruč. koj im je Venecija sapela hn'atsku obalu. Godi ne 1294 bili su, !toviše, prisiljeni da se odre kn u ptava plovid be na sjever od crtc, kQja ~aja otQk Unije (bli~u južnog r ta h tte) s Anconom na ta!ij anskoj obali, a uzalud na borba ZlI posjcd Z ad ra postala je zametkom n jihove b liske prQpasti. Sjeve rno od vladanj a knezova Bribi rskih prosti ralo sc pod ručje, koje sc nalazilo pod vl asti knez QI'a K rčkih . Osim svoje d jedovine, otoka Krka , na kojem se spomin ju Qd 1133, oni su U početku X I V. st. posjedovali na susjednom kopnu župan ije ModruJu , VinodQI i Gacku (s Otočcem) i imali kneievsku čast u 710
,•
,
I I
Senju (od 1302). Kao gos podar i Modru;'e i Senj~ on.; ~ u .driali jedini prirodn i izlaz iz Pokuplja na more. kOJIm Je vec _tad~ kretao jedan od najvainij ih trgm' ačkih putova u H l"vats~oJ ..AI, je njihQ" polit i čki položa j bio Qsohi t ~o tome, Uo 511 001 " . ~ ~t~ nijeme bili podložni dvojicI reuda lmh gospoda ra : Vene~IJI ~ "garsko-h T\'a tskom kralju. interesi kojih su . sc .SllkoblJa vah zbog posjedovanja obale i " lasti na mor~' . : "" .' m .It d'.'Ollt l·\I ~ a zavisnost prufala m Offuć no s t. da u znatno} mJen oSIf(ura.111 ~""J~ • • • samos talnost. premda ih je Veneci ja nas tojala Ito tJe~ nJe ,'czall uza sc prisego m vjernosti i podavanjim u u nQVcu. Od Kranjske do granice današnje Bosne i od Save do Gv ozda prostiralo se u početku XIV. st. vl ada n je velikaške j)orodice. koja se najčešće nazi vala po knezu Ba ~negu. Poja~l j ~je se u izvori ma od kr aja X II. st., a u sredini X III. s\. spomm)e sc zajedniCiI petero bratstava (generati Qne s). kojQj !e i. ona pripa~a~a : S,-a su ta bratst va živjela tada oko grada S t cnlč nJaka II GO TI čko) l upaniji u J' okuplju. Poto mci Babol1e1(ovi (za kuje ~e II n~"ije vrij em .... uobi čaj il o prezime Babonići) no ~;li su tast bOlila ~čl:~ve Sl~vu ni.i c~ gotoV \! bez prekida od sred im: XH!. ~t. .do !!~:3, ink(> ino nasljedno pravo na tu čas t nij e bilo pr i1.nnto nl\ 1 SI.! .Ic sa mo "ni uživali. U isto je "rijeme. od 12G7 du 1309. banska bs( " S\a"l~nij; gQtovo trideset godina ostajala s kra ćim pre ki~im ~ \J pO~Jed ' l ]lorodice Gisi ngovaca . Oni su imali prostra ne posJ~(1c zal'~dn"J Ugarskoj i. u krajevi ma izmedu Save i Drave. all '.1'0.1 pO'JeIJ u Slavoniji nisu razvili do teritor ijalno više man je j)Qvelanog ,·ladanja. Sjede ći ponajv iše II Sk radinu na rijeei Krk i. bio je han Pa,' ~~ _ koji sc na SVQ j im novcima. ŠlQ ih je kovao PQ uzor" ~Ielačklll srebrnih groševa. nazi .. ao i dux (he rceg) - do 1.~ 1 3 pra" 1 vladar. Po njcmu se datiraju is pra,-e: kao. ~Qspoda~ ~viju ~b~.r~na ... ~ zala. varoši tvrdava i sela .. u SVOJOJ banOVim. on ,Ual I plem Icima. pa i ~'eli ka šima. koj e spreča va da ojačaju oa itctu I~o j ih slab ij ih bratstveni ka. Sam je, medu tim. ]lr isl'aj.~o t v~c.ie .S".r ao ov~. ]lodcfavaQ gusarenje Omišana. koj~ su svoj ~lIJen dijeh!. "I Brlbi r, kima . a pravo. da ubire kral Jcvskt pn hode. u. m!e t~čkom Z adru. pretvo rio je u unQSIlO vrelo stalnoga g~dl ~IlJ.~g P~I~lo~a. Knezo.. i Bribirski pomagal i su dodu!e gradove. 17. kOJIh su 11."1 .. -
I:
i II
KAr-T A XXI
" čili najviše gotova novca, ali nisu u tome bili dosljedni. Ta ko su Splićane obdariti prljvom. da svagdje u njihovu vladanju slo-
,
bodno trguju (1302), II Skradinjnnirna su priznali gradansk u slobodu (130~ ) za godišnji dohodak od 2.600 libara. kolik o jt: iznosio i prihod it Zadra, ali su u isto vrijeme dopuilali da nji. hovi podanici Omiilan; plijene stanov nike primoukih gradova. kao što 5U to i prije tin ili. A upravo ta opasnost za nesmetani razvoj gradova naj"ik je pomogla Veneciji II njezinoj leinji. da se šlu više učvrsti na nnio; obali. Venecija je: tada držala II svojoj vl asti sve otoke duž na.k ob.. ]e. od Krka do Korčule. Jo š nedavno. 1278, predala joj SlO zbog zaštite od Qmiških gusara opći n a hv arska (koja je osi m otoka Hvara obuhvlltala takoder Brai' i Vis ). Ali su Zadrani ttiko podnosili ograničenja. koja im jc Venecija nametnula poslije njiho"a neuspjelog ustanka 1242-43. Kau uvijek dotada. nastoja.li su da sc na bilo koji na.čin oslobode njeline 1·lasti. Ta im sc prilika ponovo prulila poslije 1309. kada jc pa pa prokleo V~ neciju zbog prisvajanja grad a Ferrar~ i taku udrijdio njezine p(ldani k ~ obavc7.c vj~rnosti . Us k uro s u s~ pojavili prvi 2naci otpora prot;\" mletačke "lasti na otocima Krku. I-Ivaru i Pa!:"ll . a 1311 pobunio sc i Zadar. p" svcmu se č ini. da su ti događa ji bi li u najuioj vez i s akcijom km:;r;ol'a Bribirskih proliv Venecije. S potporom Omibna. plemićka porodica Sla\'ogosta digla jl' 1310 ustanak. na Hvaru i preuzela vlast. ali je Venecija ustanak odmah ug'\Isila. O tpor je Zadrana po trajao doduše od lSI! do 1313, ali ni moralna p" njegove društv ene i politič ke 11106 . Ka ko su sc tc prOmjeIle od nosile podjed nak o na plemstvo u Ug;.rs koj i Sl~voniji. one ~u lIlatno utjeeal~ i na zbli ženje tih 7.(' ma ija. pa će Ic ist ovjetnost kla $nih i s tald ki h interesa 5ve više odraziti i n nj ih ovim d ržavnoprav nim od nosima. Usprko~ tome 7. l>l iže nj u. slavo nsko sc plem5t'·o nije odrical o svoj ih Ilosebnil, pra'·a. koja su z na čila neki suvi!ak II odnosu prema povlasti cama ugarskog plems h 'iI _ Ta ko mu je pri kraju X IV. $1. prizna tl' pravo da b"!lu ka o predstavni k u kraljevske vlast i Sllprot~ta\'i izabranog pro tono((lra. tuv.Ornog utjecaja moćn ih fcudalaca. pa je. na primjer. bratstvo krba\'skih Gusića. barem jednim svojim dijdom. izgu· bilo" XIV. st. svoje plcmen!tinc i postalo podložno kne1.Ovima Krbavskim. koji su se iz njega izdigli i zamijenili ,.plemensk i~ sud svojim. I treca 05nO"na snag a feudalnog poretka uz kralj a i plem stvu. crkva, imala je značajan udio u promjenama. koje su dr\! 'tvo i drbva doživjeli u XIV. stoljeću . U doha premoći velikih feudaJOlea ona je mn ogo izgubila od svoga j!olemog materi jaln o/i boga tstva . pa je zbog toga i pomagala kralja u teinji. da ojača svoju vlast. Ali je kralj i sam nastojao da iskoristi njezin o h(. gastvo pa je svoju pomoć pri sakupljan;\! crkvenih prihoda na plaćivao udjelolll II tim prihodima. Kako sc u iSlo vrijeme ri_ s kali~am papinskog dvora u Avignonu razvio u čitav sistem ek~ pJoatacije. pritisak ukve na vjernike postaja o je sve osjetljivij i. Povrh ~vega. svećenstvo je svojim nači nom života i sve livljim učclćem u trgovini i lihvarsivu samo obaral o ugled. ko ji je crk va dotad uži'·ala. Ono je. prema riječima biskupa Kafotića iz p .. četka X IV. st., slulilo da"lu mjesto Kristu. a jedna glagolja~ ka
'"
I
I
I
pjeltll:l iz kraja istog stoljeća. kada je crkv o na Zapadu uzd rmala vdi ka shizrna, osuduje svećenstvo, od kard inala na niže. da slllii samo svome "prevtilom trbuhu~ i da sva koga iskrenog sljedbenika Kristova -u pokori i uboh"'i" osuduje kao here tika. Ne z a čud uje dakle značajna pojava. da je erkva u cijelom X IV. st. uzalud upotrebljavala nekacI moćna sredstva ekskomuni kocije i in!erdikta. da vjernicima nametne svoju volj,,_ U dugotrajnoj i često žestokoj borhi izmedu tagrebačkog kaptol" i ;r"d cčkih gradana za različite izvore materijalnog blagostanja, svećensil'O se služilo nasiljima na jgore vrste. uli ni gradani se nisu !aCOlli cla pri kraju g. 139G 7.asl>U katedralu streli cam a i d;) j~ biju lumbardama. Od 1280 do 13-10. a osobito poslije 1318. na podrulju Zagreba č ke !.iskupije vodili su ogorčenu borbu protiv crh'ene desetine svi slojevi stanov ni itva. od bana j vlastele do gradana. predijalista i kmetova. U to se dnba. u nejednakom razmjer" kod različitih proitvoda. plaćala deseti na na s" e domaće živ otinje osim goveda. na sve vrste iiia i sočiva. na proizvode I'l:elarstva. lan, konoplju i vino. pa čak na oporuke i prihode od mitni c;). mostovine. brodarine i kunovine. Godine 132& zagre· bački je biskup stekao najzad pravo na puni iznos desetin~. koja se mole otkupiti no\'cem, a otpor plem stva nastojalo se ublaž iti na taj način , da mu sc za pomoć pri sakup!janju desetine prizna pravo na njezin šes naesti dio. Otpor je. međutim. i dalje potrajao. naročito ondje. gdje se u njemu Ilokatal a tdnja bi sk upskih predijalista, da svoj "azalski odnos prema biskupu zamijene potpunom plem ićk om siobocIom. Ta borba. koja sc od 1337 vodila i $ upotrebom oružja. dokrajčena je 1340 porazom prcclija!ista. U tome je dragocjenu pomoć pružio crkvi sam kral j . koji je ionako clobivao svoj dio ml crkvene deseti ne ka o na gradu la pomoć njego"ih sl užbenika pri njezinu sakuplianj". Od toga je vremena otpor protiv desetine imao samo mjesno i • • povrem eno l,oacenJe. 12. A utonomija dalmatinskih gradova i njiho,' un \1 traš nj i raz voj od X II . JI. do pada pod Venecij u. _ Auto nomija. koju je Koloman priUlao grad skim općinama u bizantskoj lemi Dalmaciji. ostata je svrhom i za njih i za druge gradove jufno oJ Velebita.
729
-
I
I
Oni. koji ~ U jc vei; imali. nast ojali su da je zadrle ili č ak i pro. ~irc. a druSi su tdi li 1.iina mornara sv. Nikole od Zdorija, osaovana 1349 7.bOI; z!lštite interesa brodovlasnika. kapelana i mornara. U vezi s pomorstvom imil od ~ana t a osobito značenje brodof'r~dnja. koja se II dalmatinskim gradovima razvila vrlo rano. Već u XIIl. st. imaju Split i Trogir svoja brodogradilišta. u kojima S~ gr!lde d(Ista ,·elike Jade. Ratujući proti,' Omi~an;l . Splićani su 1239 mogli u svoje lade smjestiti odjednom 1200 ljudi: Ulme li se, da su to bik samo osrednje lade. od kojih je svaka mvgla da ponese oko 30 ljudi. Spl i ćani su tada raspolagali sa oko 40 lađa. Svoja su brodogradilišta imali nadalje Zadar. Hvar. Sibenik i Korčula , čije je hrodogradilište bilo na glasu već u XV. stoljeću. Postojanje posebne bratovštine .kalafata« u Rabu
i34
UpućuJe
takVl1er na postoj:lJlje b rodogr~dil i ;ta . Razvijen()j bn,· dogradnji bila je potrebna i proizvodnja konopa. koj" je bil" napose jaka" SjJlitu . zatim proizvodnja platna za jedra i katr~n!l 7.a mazanje brodova. Ne mol.e sc utvrditi. da li je inan D"brovnika posto pia veĆi! l'rnizvodnja tka ni na II još kojem dalmatinskOlIl gradu. ali je poznata jedna l)Qjadisaoni~a tkani n" II Sl'litl'. Kož" se oaproti,· ~trojila posvuda. a dokumentarno jc to utvrdeno za Zada". Split. :;ihenik, H"ar, K orčulu i neka druga mjc.~"l. ~ ibanlvo jc. naravnO. bilu ra~vlJeno jj g";'ll .Irica Talov;.ca _ M at ko. h ·an. franko i Petar - kOJI su sc prozvali tim imenom tek 1434. b d ih je kralj obdario imanjem Topol ovccm II Podravini. stekli su u sl užbi ZigmUl~da i. boga tsIvo i moć. Oni su otad" dvad eset godina odlu/:no utj ecali na razv Itak dogadaja. a posljedice toga osjećale su se i kasnij::. !'~eu7.evši U7. ostale časti i bro j ne posjede \J Slavoniji ta koder ba!ilmu Nelipčića i časl hn·atsko-.I.:llmatinskog bana. Talovci SII Ip~ije!.!u. Na slavonskom ~abof\l sudjeluj,! u XV. st. samo predstavllici županija Zilgrebačke. Vl'raždinske. K rižcvačke i Virovitičke. čije granice nisu prelazile širu okolicu gr~da Virovitice II Podravini . I sa m poj'IIn Slavonije ili Slovinjl\ _ koji 5e izraz pri kraju XV. st. sve čdć(' upotrebljava II saču\'an i m vrelima _ \Izmiče na jugozapadu pred hn'atskim ime nom. pa se krajevi izmedu Kupe i G\'ozda II upra,.i 5\'C "iše uhrajaju II Hrvatsku te podlijdu vlasti hrvatskog bana i sabora.
75 1
l I
,I
Od sreriine XIII. st. sve do 1,1 drugu polovinu XV. st. oba su upravna područja bila samo za vrijeme Matka Talu" ca podreden.. zajedni č kom hanu , II od če trdese tih godina porasl e: su razlike medu njima jol i po tom e ..~to jc: sa bor Slavo nije: p oče o na ugarski sabor slati svoje p n:([s t,wnike (nuncii . oratorc:s rc!; n i Sdavonic:). Oni su zastupali kral jevinu Slavon iju kao cjd inu. a ne: njezine: !>vala i borbe s Turcima. _ Anar_ hi ia je u hrva tskim zemljama imala pogoto,'u teške poslj ed ice. jer su sc ont od propasti bU,"lns ke dd;w e H G.!! pret vo ri le II nt .."sreo_ nu područje i prohodi;;te turskih akimUi j a. Pitanje ob"am' ud njihm'ih pljačka;; kih pro"ala i najzad pravih osvajačkih puhnda postalo jc već iada iivot nim pitanjem hrvats kog naroda. Premda su Turci već neposredn" poslije svoje pobjedc nad 2ig,nllnd(llll kod N ik opoljli na donjem Duna"u ( 111%) prvi pul ['rovalili u hrvalske krajeve iWlI::du Drave i Save. a poslije 1414 ulijeta li sc poneki put II Pok uplje i jui"u lIn-atsk". ra7.dnblie veli kih i učestalih pruvaJa ro~inje tek I4GR. Do tuga vrcmcn;, I)uduze lc ~" vcč bile i pTve mjere ubramuene prirude. kuje su vcći di" hrva"kih zem al ja učinile najzad" XVI. sl. pravim voj ničkim lugu ri.~It:OI Vojnl>m Krajinom. T a k.. jc: 2i,l!"mund za, n"'ao 14 5:? svuj sis It:'" "brane. kuj i je U.'l5 bi" s lI .. kim promj:::nama i uzakonjen : dul granice prema Vr.neeij, i Bosn i u~"''''a na utvrd,II11 .. : t~k ak .. lt sna!,e nisu hile d""oljnt_ mnra" ic priskučit, II p"muc cijeli lahor. a ~.ali m. na kra j u _opii ustana k. (imurckcija )_ u kujem Iri nn .'1.'1 kmel" oll' a" P" jedan "premlieni konja nik . Taj je ubram beni s;~tem uio pu ~liie p;ula Busne \lč\'l"" h" jul i "snivanjen) Ja j a čke i Srcbrničke britom na plaćanje harača. Usprkos slIe",u. slavonsk i ,~1I ~c stald.i oglušili banovu pozivu. da p!'iteknu II pomoć Hr"'lt.~koj. Neka je prorlljen.. nasl .. la. tek k .. d je kralj e,' kancelar i vespriltuki biskup Petar Berislavi ć imenovan za bana 1513. 1\.r02 punih sedam godina. do svoje smr t i 1520 kod Ko reni ce. uložio je on sve 5\'oje snage 11 obranu zemlje. koju je sretno zap&eu pobjedom na d T urci ma kod Dubice 1513. Pomognui osobito od pape 103'·a X .. koji je iz bojazni. da Tu rci ne zaprijw~ hali ji. ako osvoje H "'atsku i ulv rs!e sc na istolnoj nbali Jad ranskog mo ra. snabdijcvao H rvatsku hrano m. ond.iem i novcem. ba n Petar je l5l!> prdao II Dalmaciju. ali je bio suzbijen kud Novi grada. Premda sc .l a jce tada odrb.lo 1'0gla"i to njegO VOItl bri,Itom. nij e mogao s prij ečiti. da sc Turci ne u čvrs t e u nekim twdim gradO"ima II sjevernoj Dalmaciji i . Nastavljaju(i svoja osvaj.,. njao koj., su 1.;13 započeli na hn'atskom zemljištu. TUT(; 5U pod .sultanolll Sulejmanom II . u kolov01.11 1526 osvojili Hok na Dunavu i Osijek na Dravi. a zatim kod Mohača II juinoj Ugars].;"j uni.stili znatno slabiju ugarsku ,·ojsku. Kra[j Ludovik jc na bi· jegu s bojištu zaglavio II jednom POto].;u. i kaku nije ostavi" po· tomka . ogarsk".hrvu!sko prijcstulje bilo j~ ispražnjeno. r.;adv".i' vuda Ferdinand nije dodll~c lOol,:au spriječili. dil ugarsko srednje i niže plemstv u. II sklad u s.. ~akJ .iLlčko m sabora od 1505. izaherc i "kr"ni kraljem .Iumaćeg velika';a [yana Zapni ju. knji ga j( 1514 spasi" to su Vi ncenc iz Kastva i Ant o n iz Pndove (zaselak kraj sela K aiiCcrge) - poznati i po imenu. Prvi je oslikao 14H crkvicu sv. l\h rije na Skriljinam a kod Bcnna. a dmgi 1535 crkvicu sv. R oka II Draguću i ostavio S\'oje imc II glagoljs kom zap isu. U crkvi ci sv. Marije n a Skril jinam" ~ačU\' alu sc nekoliko tipičnih srednjov jeko\'nih prizora' pohod triju kraljeva. kolo sreće i na da5n~ zanimljivi p ri kaz ~ Mrt \· a čkog plesa_o u kojem smrt odvodi predstavnike I"ih drujj tvenih slojeva: car~ ; kralj a ... itcza i biskupa, trgov ca i prosjak a. Na svoji m sl ikari j ama donose ti do m aći majstu ri istarski !}Cjtaf i motive bliske pu č kom ukus u. a u gotičko ~ I ikarst'·o !stre unose slo bodIl lo kalnih majst ora. koje ne ograni čavaju sahlone suvremenih slikarskih škola. Naročito .~U vrijedne freskto na spomenutom svodu fupne crk ve II J>a7.;nll iz konca X " . st. kao i freske u Oprtlj u od majstor a Cle reginusa it Kop ra il istug vr emena . [ " mnogim drugim mjestima (Bozje Polje kod Vir.inaue. lbk oto1c. Sveti V in čenat . Lindar i l. d. ) nal nc se gotičkt zidn e sli kar ije. Ne sa mo u unutrasnjosti. nego i u gr ad o"i ma na obali ukra š; val e SII one unutraš"jost star ijih c rkvi ( P ortč, Pu la ). Spo menike Istre pra ti još jedna osobitost tuga kraja: natpi si i 7.al)isi pisani glagoljico m. O"a živi u Istri od XII . st. (Yalun. Plom i,,) pa $Vc do na iih dana. Glagol jicom sc piiu crkven e knj ige, vode mati ce i račun ski dnevni ci, pisu opomke I .tal'n e isprave i kldu natpi si na spo menicim a. Mnogi od glagoljskIh ru kop isa krasan je pr imje r sitnog sl ikarsh 'a (Beram ). Iz Dalmacij e je potekao i niz um jetnika. k oji su djelo,· al i i li drugim :temI jama. Razvij aj u ć i svoj glavni fad izvan domovine i ostavljajući u ino",cmstvu s" oja na jUlačajnij a djela. oni su ušli u hi storiju umjetn osti zemalja, u kojima su radili , ali su uz raz,'oj umjetnosti II na šoj zem lji nesu mnjiv o vezani činj~ ni eorr:. da se mn ogi od njih školuju prije svo g odla ska u domaćim ra -
79 i 7%
r-I dionicama (Cu iinol' ;ć. oba Laurane, Dalmata - Duknović) i da neki podržavaju stalan dod ir s rodnom zem ljom ili sc "raćaju u nju ( Duknović, Ćulinov;ć), Napokon. djdatnOSI mnogih naših istaknutih umjetnika" tndini upućuje na velike sh'aralačkc moguć. nosti. koje SIJ oni posjedo,'a li. a koje često nisu mogli razI-iti II novim prilikama ~to su nastal e u nj ih o"oj domovini, neg" su mogli naći svoj puni izraz tck II razvijenij im ~redinama_
U cijel"m Srednjem vijeku po~I,)jale su usk e veze izmed" dalm"t;nsk;h sradol'a i g radov a na su protnoj ohali Jadrana. ali sc djelatn ost naših majsto ra II tudin i može sa sigurnošću us taIlovit i tek onda. kada sc otkriju konkretne ličnosti, koje sc skrivaju pud karakteri stičnim imenom Schiavone, Schi:wo. Schiavo n, Dalmata ili pod imenom umjetnikova rodnog grada. U XV. st. sve su brojniji dalmatinski majstori. koji sc spominju u Ital iji. Tako Vasa ri navodi. da je \·diki firentiruk i arhitekt BrunetIeschi imao ~ slavens kc učenike~. a na ])očetku Kvat ročenta radi u rirenci. uMasoJinovoj radioniei. Paolo Stefano Badaloni - Paolo Schiuvo, čiji nadimak govori II nj egovu slavenskom porijeklu. U XV. st. radi u Venedji ni z istarskih majstora. a potkraj i~ t og stoljeća velika grul)a dalma tinskih majstora u Budimu . Najzn ačajniji su medu majstorima. koji su u XV. st. djel ovali iZ"an Dalmacije. F rancesco i Luciano Laurana. Franjo Vranjani" (F rancesco Laurana ). Vrane II okolici Zadra (").120 -25:>. t 1502) hio je istaknut graditelj. kipar imedaljer . keji jc radio u NiIpulju (tr ijumfalni luk Alfonsa Arago nskogil) i II Provell ci. Nje govo su djelo poznate biste Ikatr;c!: Aragonske i Katarine Sforza. Lu cija n Vranjanin (Lucia no L aurana), takoder iz V rane (" 1420-25:>. t14i9) ista kao se kao graditelj najprije u Napulju na g rad nji trijumfalnog luka. a zatim dvora u U rbinu za Federiga Montefcltro. jednoga od najznačajnijih gradevnih $pomenika Kl"a tročcnta u Italiji. Slavenskog j c porijekla bio moida i I)oznati kipar Nicculi) delJ'Arca , koji 1463 izraduje u Bologni dramatično oplakivanje Kr ista i grobnicu (Arcu) sv. Dominika, po kojoj je dob io svoj nadimak. Ir. Trogira je oti!;ao u Rim Iv an Dukno\'ić Gio,'ani Dalmata ( 1440-!509?). On radi zajedno s po zn atim ta lijanskim majsto rima A. Bregnom i 5 Minom da Fiesole na nadg robnim spomenici ma (s-robnica pa pe Pa vla IL ). Osim u Rimu djelovao je Duknović na dvoru Matijaša Kon' ina
u Budimu. a zatim po novo u Italiji. Ka o slikar ista kao sc u Ita· liji J uraj C ulin ović - G iorgio Schiavone (1433 ili 143G-15(4). koji je nakon rada u domaćoj radionici I)Ostao dak poznalog sh kara Sc]uarciom.:a u Padovi. Mantegn ina u~itclja. Vrati" ši se u sibenik. r:lelio jc za katedr:llu dvije sli ke, koje nisu s;)čuva n e. a više njegovih slika (veĆinom likovi bogorodice) sačuvalo sc u "azličitirn svjetskim galerijama. Squarcioneol' je učwik hio i istarski sli l;ar Be rn ardu Parentino. koji umire II Vincenzi ka o redovnik. ostaviv.i \I Italiji niz slika.
I
iz
798
•
I
•
799
T (;'.vn d31\ j~ Olje l_Il, ]91)4. 05 ("p ra,-" idu od 1~'2" do 1526) ; L. T h a 116 e z Y _ A. tl o T v ~ I h. Code x
IZVO RI I UTER:A TURA 1 Z \. O r I. Prc l:lcd objD~lje nc IZ vo rIl C građe hislo 'i o .... afskill ;z,·o.o 7.0 cijelo OVO razdvb!jc dao je V. ){ I D i f u P.ilo zi m. svoje P ovjesl i l\t ,·~ta I i ll. 1-3 (l 899- I ~). l;) XII. ~I. .ii; ~ I f. Povije!1 tI.v.la ZI k ralje\'a il doma A. padovita (] 9-t ~). Za hT\'a l ~ ku poYUe~1 mole ko risno posl uži t i ta kođe r p r~g led Izvo.a bosonske pOvijesti, ko j i je .iii~i1' do .11 III. 1."l59' i G W r n l e;. A dD extera . Mag-yaf diplom,cziai cmlt'ktk az Anjou.korMI I_III. IfI7~-7G Idol'''~ do 1 39.~). Za doba k . aljn Z'!lmullda jedIIlom j t 1.birkom i d ana, Codex diplomalicus Hun!: .ri.e eccltsiu\icu, af dvi!i. od G)' F e j ~ r". u 42 ..... 1829--44, Na ~pornen"I O doba (1382- 1439) otP~d ~;n v ol. X. (s 8 .!'o•• ) i XI (u 1 $v.), Gradu Z3 rndobljc Hu n;~ dij~"ac3 sad rtava djtlo J T t l e k l. Hu· n~·lIdi"k kora "bl.'yMors.z3g0n X- XII. 1853-.51. i zbirkt I. N 3 e , - . A. N v 1\ r .'-. Magy .. dil>lomaczi.i emU kek M't}·j, kir;!l )" ko rth61 l_I V.
ISi5--;"1l (donekle ~ mOŽe smatra t i nast~"kom l...jubi((v. zhi . I'~J : v . Frak ""i. Maly;l, kir'ly l~velei I-Il. 1893--95: i 51 3r;je djelo St. I\ a· p r i n. i j I. Hu nC"aria d iplomatic . Itnll)o .ibu! Mathl3e dc Hunyd reC"" liun!:3n nc II (Conspec tus dip loma t"''' ahorumQllc documenlOrumi. 1171 (ubuh'·" t~ U tnO godil". 1457-.-61). 17. vremena ",I \~58 do 1526 in'" '·romn ","O!lO i,p rova la h,,·a ts ku povij es I II II ~,.. ~hirk. C. VarjUa. Okl~v~lIar a Tou".) ,,~m1.CI ~l.!he1i Losonc!i I) ~nrfl" c"al~d Iiirl~ "et~lel (19211), kn ;; ;., ~veuk ure diO U. IvAnyi. DQb" .Ia!!~ lo'·iča l"edIRe l jt au~lrijsk~ zbi rkr F •. Fir n II" b e r~. B~ilrli l.! e .u r Geschichte Unl{. rn ~ unler 1533_ Uk oliko.., la I! rada odno~i na h rvat sku 1)()\";;(5t do 11)26. """ Jt ob.iavIJen" u Arki vu ~3 jUJ:oslave n .• ku I>ovjutnicll V. Vl. V11I ; XII ( 1rijt TOI": 1I 3 rod~n ja , I' a jt zalo t aj dio _ uSI)rko s različilim k Orl s"im poda CIm" -manje ,'rijeda" nc(:o dalje &"Ia v~. koje j~ Tom~ napis.o ka" "",",c m "ik Ol'i.~nill ""gadaja. Me dut im. k ~o predsta vn ik one ~truje u t "OIll ro(Inlificum. Una .it: n" . s umnji,-o nastila prije Tomina djel. (ide do 1185). a 1II01da joj j c auto_ rOm bio la m Toma . ( Usp. o n joj izvo re i literaturu za hrvatsku povijest rve te,,·rti XVI. s tQljeca. Medulim. k~k" KI3i ć izla~ povijul hrvaukol-: narodn u okviru dina.litke hi'iori; e. Qn. na ravno. ohraća mnogo p31nj. i vanjskQj pnlilici l>ojed;nih ,'Iada ra. b l ' i dol!adajlmn II U~arskoj. pa j~ 10 znatno IIIj",alo i n" J>Ol ; pra"na povije st I Qf je od h rv 3bk,h lIi~iorobu radio Dant G r II h e r. Glavni ." nlU radQv; O lom doha:
"'eh l'if. knt' cel in ski i kninski . 1886; San Mikit "'ihIlkvit 1132.5-1.1-42) NVj XXXII. Im; Vojeo-auje Lju(levita 1 " Dalmaciji la hr"3l "ki"" veinlO' hmi i SlO Mlcl ~an; od potetk3 nje~ova vladanj~ fl' do ol-l,nJ:"Otli{u,eJ.."~ pmulrj. "~ Mlclhni (I3-1Z-IJ.l8). 18!tB; Borba l.udov;k a l " "'khnl n •• ~" D~I",aciju. Rad JAZl' 152, 1903; Dalmacij~ za Ludoyika I (I:\5f-I3112·, iSlo 166. 1906. Od !>riloga drugih. h.iSloritara ,""lniji su: \. j. K l a i .'. I!rva lsl", herceri i bani U Karla Roberta i l.judevita I (]301 - 138:!). Ra ti J .... ZU 142. ]900: F. S i;: i t. Studije i~ historijt .n'-uvinskr dina~lijc. V7.A III. 1901; i. I i. Pad bani Mladen~ Suhića. bana hn'ltskOl!a i l>o~an.ko~:, eZM XIV. 19(Y.!; e. Novak. Pavao Bribirski, ban Hrvata i I-:os!>"d,,n j a t~. Cetin~ki BotIle. 1932 (pQ$. OI. iz ~Jadranske S1raŽe4): S. knu Ivan I Nelipic, Kaltnd~r Na!>redak Zs, 1938: l. T k a I č i č. Odpor i hu,," udi de.~lint II hiskupiji Z3greba čkoj II XIV v .• Rad JAZ l.. ~. IR7ll
e"
o
~". 25·j.1(>4. 19311, R07.doblju Ja!l'"lo>'ifa u tij~lost i posvel;O j~ s,'o.ic j.1lavne r~oJl>"~ M . M ~ ~ i f. To ~u: li"'ati Ila izmaku XV. i na počeiku XV!. vijcl, a, I:elip ita); l.. T h a II (> c 1'·.• liHn' Titko ist rat"'anja o plemeII" goričk ih i "odičkih kn,,~ova. CZM IX, 11197; ;$ I i Dic o..ochichte der Groftn .. un Blaga),. 1898 (pr~li:led PO,ije'li ! ~ porodice. 5 ostalim p ri loz ima. dao je J. Sidak u HE II, Jo " . BaooniW; M. p e r O j e ,. i t. Tnlo\"cl - cel"'ski i kli'k i klle"""i. K al~"dar '~'I""dDko 1937; M. M e 5 i t. Ple me B-e risla,·ić., Rad JAZU 8, 1869. Olno"no /:"".ealo~kn djelu za h rvaisko plemSI\'V je 1. B O j n i t i t. !)er Adet "on IlIlyricum sacrum •.. ., supl. Bulletll110 dl nl(h(olo1,:i" ~ d i MOr i" d,lmata 19(12·09 (pos. 19()9). Na p roilo" poj~I""ih bi skupij a i rcdm'a odnosno Sr ontov311j" neka djelu st"IlI" his1()riogra l ijt, ka" , B. II'" 111;' n, (",~ . $(hichte de~ UIIll:3risd,ell Mlt1el a lters I i II , 19411 i 194:; (pre,', ~ "'",I. ~. i I I i. Gli AIIll:ioini di Napoli ill Un(l' heria 1290-I~OO, l!llll (r>f~ \' s m"d rukopisa): ,I. "IC II b a e h, Ge""hkble K~iser $ij!ismunds l_ IV. 1~4,~; G. B ~ e k III a" n. Dtr i\nm r>f I\al>(r Sill:", "nd.< geg-eli die werdcndc Wchn'a ,11\ der OsmDnCII. 190~; V. Fr D k n 6 i. Mntlli a.' Co",inus. I\oni!: '"011 UII!l"arll. 1891; i ~ 1 i. A Hunyadi"~ ,,~ ~ Jar:dl"k koro. 189i>; A. li" II e r. G~· schkble OtsTcrrcich. I-Ill. 188.5·88; ~l. 1\ r e LS e h m a)' r. Ge.Ollc~lo 10stario, .Ii ,"Iormath'an prCele" ,:ait E, L a" •. ~ k i. Hrvatske povije.ne J: •• de,·ine . . , (1902).• I. H ~ n ~ b t r (:" Lički J,!" radovi prolli ~ stoljeta (5. a .). daje prej1led profanol( !:,,,,,Iilelj""'n n" jednom rumjeTno .1.1>0 istraženom području. Za najznDbjniJi a r hi!d"on~ki "~>omen;k .jc"crn~ Hn·ahke. kah'dr~11l II Za!:,rebu, jo;: '''iJek "rij~đ; monoj!ralija Weis.a (",Dnj~ prije llfec:radnjc) ; , adnvi liukuIJt v;t a. Tkalčiča. S,.aba ; l. rranita (Slara k.ted"l. " ZaJl"rebu . • Za!:r .. b« 193-1·351. Mnnumentalno zidno Slikarstvo ",j~ JO'· ,scTim;j .. obradeno, a ilum;n; rane rukopiS'
,,~-.,
,, ~.
_.-
al: _ ••~..
_-.... ....
venskih zemalja prodru do mora. Tako je na slove nsk om tlu ~a počela vladavina Ha hsburgovaca, koja je II muškoj i i.:o:nskoj liniji potrajala gotovo šest sto lj eća i pt,. Ipak su H absburgovci morali isp rv a da dijele vlast i s goričko-tirol!;kim grofovima. koj i su bili glavni ratn i i politič k i savewici R udolfa Habsburškoga u borbi protiv Pfem}"sla Otakara. Njemač ki ih kralj poslij(' pobjede nad češ kim kraljem nij e mogao mimoići . Zbog tog" Su sinovi kralja Rudolfa dobili kao državni feud samo A!lstriju i Stajersku (1282). a Koruš ku je kao državni feud i Kranjsku sa Slovenskom kraj inom primio" zalog grof Majnhard Tirolski . Majnhard je bio iz porodice grofova Goričkih. čiji su posjedi IZi! bili podijeljeni izmedu dviju vladajućih loza. goričkc " užem smislu riječi . koja je dobija zem ljišni posjed u Goričkoj. Furlaniji. Istri , na Krasu. u K ranjs koj i Koruš koj. i goričk o-ti rolske loze. koja je nasljednik vladavine tirolskih grof",'a \I do lini gurnje Adiže i II T irolu. Prema tome. oko po sto l jeća poslije lik vidacije češke vlada vine u Istočnim Alpama dijdc glavnu političku vl"st na slovenslom tlu Habsburgovci i goričko-tirolski grofovi. Njihova se vlast nije lako \, čvršćivala Pl-cmyslovci nisu mogl i da za bora ve svoju nekadašnju vL::davinu u Istočnim Alpama. " I".ncki crkveni kn ez i feudalni gospodin bili Su tada ta koder proti\' Habsburgovaca. No oni su ipa k umjeli spretnom politikom konaC I\ i 14 t 1). Po svome opsegu i posljedicama bile su mnogo "ainije
turske provale u drugoj polovini XV. st .. kada su propast srpske despotovine ( 14 59) i kraljevine Bosne ( 146.5) otvorile Turcima ši rom put preko Dunava, Save i Une na ugarsko, hrvatsko i slovensko tlo _ Naroč i to od 1469 do 148.5 zalijetali su sc Turci svake godi ne u slovenske pokrajine. ne namjeravajući da ih prisvoje. već da se dočepaju šio višt: roblja i blaga. Ratov e i turske navale prate tdk e priv redne krize, k oje .slovt:nske zemlje pro!ivljavaju II velikom broju u drug-oj polovini XV. stol jeta. J edna od nj ihovi h posljedica $U ustanci slovenskih seljaka. od kojih je u XV. st. buna u Koru škoj ( 14.78) bila naj veća. Ratovi, politi čke i privredne krize povećavahu politi čki utj«aj plemstva. visokoga klera i zastupnika gradova i trgo"išta, organiziranih II !talcfe i to s radoga. što je umaljski kne z u doba privrt:dnih, ratnih i političkih nevolja bio sve više i više uvisan od njibove po moći . U XV. st. oni su postali utjea, a fcudalac sc na neodredeno vrijeme odricao pral'a na neposredno iskori~ći" anje tc zemlje. Nasljedni sc zakup razlikovao od privremenoga uglavnom po znatno manjem podava nju pri smjcnji"anju gos poda ra. Bai; to nasljedno pravo puticalo je vlasnika . da pnbolji:: l,emljiste; on je. naime. znao da radi za sche i $"oje 1'0lomke. Dobil'anje Ilasl.i~dnog zakupa (.kupnog przlVa« ) bilo je veći n om u vezi s visokom otkupni nUIlI (od 1 5~/. do či t ave vrijednosti imanja). Vlasnik j e mogao im a nje ostaviti svome nasljedniku. a s posebnim feuclalčel'i", dOIIU;lenjem mogao ga je čak i prodati. Obli oblika zakuplI bila su. dakako, opterećena o bi čnim godiš njim pod~,van.ii"'a i rabotom. Do XV!!I st. najveći dio kmetskih gOSI)oda rSI:Ll'a postojao je u ollliku I'ri,>rcmenog zakupa. Već u XV. st.. a joi više u XVI.
koja je bila vcć vcoma smaoJcna u vezi s raspadom pridYornog gospodar"v;), o na sc odnosila na obrađivanje tcmljilta , kojc j c fcuclalac neposre.lno iskori šćil' 30 (obradivan je polja. kupljenje sijena. pripremanje goriva. prijevoz i l i tovare nje proizvoda za zamaK), ili sc odnosila na nekt up ravne z;ulatkc vlastelinstva (lov zločinac a ) ili na vlastelinovu zabavu (rabo ta u vezi s lovom i ribolovom). Točno ModmjeTena rahot". jc ona. koj a jc bil a odredena seljaku kao stalna s\'akogodiAnja duino!! i koja jc kao takva zabiljdena: II to doba bila jc ona razmje rno malena (2 -1 2 đana). Nara vno. feudalae jc imao pravo da osim toga trafi od kmetova prema svoj im pot rebama j nak nadnu »ru:odmjcrenu rabotu., Prema lome. najveći tercl za km eta bila su podavanja. medu njima na pn'om mjestu redovno I)odavanja od 7.tmljišla (census . .. činl.«), koja su kmetov; pla ćali obično u točno odredenoj količini ži ta (pše ni ca. raž, ječam. zob), a stočarska . plani1l5ka« gospodarstva prije svega u si ru ... Mala prava« bila su podavanja u predmetima. za koje je bio potreban nek i domaći fa d (krupica. ~poS"ača ",. Ian i radiči t i proizvodi od drveta). ili su sc udnosila na stočarstvo (telad. ovce. f.ivina. jaja. svinje). Dugovali su i različita t. tv. "pra,·a .. za ispas:u. sječu II šumi. podavanja u vezi sa seoskim sudom i različita druga podavanja u ,'eti s potrebama fe udalaea (vos ak za svjetlost i t. d. ). Naročita g ru pa teš kih pod,n'anja bila je u vezi s promjeno m gospod ara kmetskog gospodarstl' U (posmr tnina i podavanje ta naslijede. koje sc sastojalo u dav anju jednog dijel a im utka. najčešće i najljep~eg vola na imanju. po kome dobiva i imc .Slcrb· vehs",). Porezi pokrujinskom knezu bili SlJ .10 poče tka XV. st. još rijetki i izuzetni. ograničeni samo na kndev ske , a ponekad i crkvene posjede. Crk"i su kmeto,·j plaćali desetinu. Do XII I. st. obič no su podavanja bila jednaka 7..1 imanja iste veličine na istom posjedu . Velika većina kmetova. i pored vdikih obaveza. nije imala nasljedno pravo na svoj posjed. Od XIII. st. dalje postepeno se jal'lja tdnja. da sc točnije od redi odnos kmeta prema njegovu gos podars tvu. i to u obliku naročite pogod be (:.zakupa_), kojom mu felld alae dodjelj uje gospodar~tvo. U poredo s tiUle dobivaju poda\'imja sve viiie individualan karakt er. Ta se diferenc ijacija kod poda'>anja najprije i najvik primjenJuJe pri podavanjima za nasljedsl\'o (~p rimšlina . ). a manje i s3()
83 1
I
-
st. javljaju se pokušaji sistematskog prisilja va nja seljaka, da otkupe nasljedni zakup, čime je trebalo napu niti prazne blagaj. ne feudalaea i pokrajinskog kne1.a. Taj jc .pokuša j zbog veoma visoke ot ku pnine naibo kod kmet ova na ot por i uspio je samo ondje, gdje su kmetovi imali veće prihode. koje su do bivali od trgovine i u veti s talioničarstv om . tako da su mogli da plat'" otkupnin u; to je bilo osobito u K oru~koj, na Gorenjskom i u Primorj u. Ot()Or kmetova imao je i drug i razlog. Oni naime u to doba pokula"aju da orubni m bunama poprave svoj polobj i bore se za uklanjanje feudal ne eksploatacije. Upravo ti pokušaji prisilnog uvodenjOl nasljed nog zakupa bili SII po ticaj za neke lok al ne bunc. U nekim dijelovima Slovenskog Primorja (u zapadn oj Inri. Go rici i Bend koj Sloveniji) već sc od samog pob:tka rnvijao drukčiji sis tem kolonat. U njemu je seljak već od Iločctka uzimao zeml ju u najam na temelju posebne pogodbe. naj,·ae za 29 godina. a nije imao nikakvih v la sničkih prava na nju. On je .gospodaru davao veoma velik dio proizvoda (do polovine). U tim krajevim a. osobito u višim kra jevi ma Gorice, Bencške Slovenije i u Istri, očuvali su sc viSe neg o u drugim područjima slobodni seljaci. Zbog toga ima ju seljaci tu mnogo više prava i u upravi. U Beneškoj Slovenij i očuvali su ,,'oju autonomnu samoupravu u obliku ;irokih sudskih zboro"a, koji su odluči"aJi čak i uslu· .apise sa $~oskih zborova, kojima je rukovodio fcudalac : II tim zapisima spominju se i pral'a kmetova. Oboje nam p.ikULJje ~star\l pravdu«, II imc koje Su kasnije potc:le selj a čke bune. U poče t ku su kmclovi svoja podavanja morali p l a ć ali II nalu ri, a rnbotu vl'i jol i II idućim stoljeći ma. U slove nskoj Sla j erskoj pojavljuje sc prvi trg SJo\'enj gra dec potkraj XII. st., II X III. st. prvi se put sp" minj u če tiri varoši. medu kojima su Maribo r (1209 kao trg i 12:'4 b o "aroš) i Ptuj. u iduća d"" stoljeća ~etiri nov e varoji (med u njima Cdje. lS2S trg. a 1451 varo!). a osim njih spo minj e sc u XIII . st. još sedam. lJ XIV. st, do;e!. a u XV. st. još nekoli ko trgova. U Kranjskoj je postojanje gra dan skih n;,seolJi na dokazano za treći deceni j XIII. st., a kasniji izvori iz tog 510ljcća govol'e !> pet l'aro;; {medu njima su Ka mnik, K-ranj i L julJJjana l i osalO trgova. T eritorij današ nj e L jubljane nije bio poslije propast i rimske Emone krajem VI. st. nikad nenaseljen. !to dokazuj ll arheo loški na lazi; u pisa nim iZl'orima Ljublja na se SI)ominje prvi put l i H njemačk im ime nom La ibach a zatim drugi put Il~6 slove llskim imenom L llwigana. ali ne jnš ka o naselj~ gradana. O postojanju Ljubljane ka o utvrdcne va ro!i govori ispral'a it 1243. ali prema natpisima na novc u molc: se pretpOMaviti. da je " aroš postojala već d"a decenija prij e. Utvrde n ~ varoi bila je sas tavljena od tri dijela. koja su dijelile zidine, iak o je to bila samo j ~d na va roška opći na: .. Meslo .. i ,.T rg« (kasnije .Stari t rg«) ispod bre!uljka . gdje stoj i ,.grad .... na desn oj olJali L j ubl janice. i _Novi trg« na lijevoj obali rijeke; sva t ri di· jela grada ]>Ostoje naj kas nije II prvom d eceniju XIV. slo! j eća .
839
TASU.
Kasnije ~e granke utvrdenog grada m SlI pom icale. U X IV. 51. usniva sc jedna varoš (Novo Mesto 1365). u X IV. -XV. 5t. takod er "cći broj trgova. U doba prvih tursk ih p rovala u drugoj polovini XV. sl. $est ma lih Irgova podignUlO je iz vojnički l, razloga na gradove (g rade sc zidi ne; naselj e sc ponekad prenosi na stra ldki zgodniju ločku u blizini; dopu!la sc slobodno doselja vanje seljačkog 5Ianovni!lva. da se ojača ohra na). II Goričkoj grofoviji nije ni Go ri ca, jed ina gradanska znatnija naseobina, bila rimskoga ili roma nskog porijekla. Ona $e prvi put spomi nje 1001 ka o slovens ko selo. 12 10 kao trg, 1329 kao utv rd en trg, a 1398 naziva sc gradom; najuglednije gradanske porodice bile $U u Srednjem vijeku prctc!no njema čke. Uglavnom su gradanske naseobi ne u slovenskim zemljama nastale najviše II XIJ I., manjc u X IV., a samo neke' i u XV. stoljeću. T ime je proces njihova osnivanja dO"rien; u idućim je stoljećima broj trgova. koji sc nanovo spominju. manji ud broja onih. koji su osnovani II Srednjem vijeku. il koji propadaju ili sc ka snije spom inju ka o sela. Gotovo svi Stl gradovi naslali na mjestima, koja se već prije spominju kao sjedi!la župnika i samostana, kao .gradovi~. sela i sl. Rawmljivo je, da sc gradan i kao predstal'uici razmjene rohe nastanjuju \I već naseljenim i važnijim mjestima. Ipak treba konst;ltirati, da je samo nekoliko manje važ nih Irgova, i to ponajv i~e' u kasni je doba, nastalo na taj n;lčin, !Io je selo dobilo ntJ.1.iv trga, tJ. prije podredeni seljaci postali slobodni _burgeri.. (tto tad a wači stano,"nike i grada i t rga). Kod važnijih gradova karakte ristično je, da se oni ne podau na mj estu sa me prijašnje naseobine. nego do nje. T akode r je kara kteris tično, da se župne crb'e gradova na laze \I početku obično izvan grad skih zidina. Osi m naselja po gradskom prav u postoje i I'lastelinska naselja, koja Jjel omično obuhvataju čak i jedan dio teri torija izmedu gradskih zid ina. Upadlji" a je či njenica, da 5e varoške kuće grade po pl anu u uski m ulicama, koje sc sve saSIaju na varoškom trgu. Vidi sc. da je plan bio izrade n za potrebe nasel ja, koja žive od razmjene robe. Planovi gradskih naselja nalikuju jed;ln na drugi, ali sc razlikuju od planOl'a seoski h naselja. Iz položaja gradova mole sc nesumnjivo ull'rdili, da jc mjesto naselja bilo izabrano iz strateških razloga (na otocima, u okukama rijeka, UT, brdo i rijeku),
840
-•
xcvn
T A BU
e
,
, I
Slika
I~
Itunde H . l( o rhln lJ ana Iz I(rlln e Gore kod SkolJe Lo ke ( k r~1 X\ '. M. )
što jc za n~ seobinu tog>! dob;'! ograđenu zidinama sasvim ra~.u. mljivo. Veći n a gradova nalazi sc pod no utvrdt:nog zamka. GradovimJ je kao naseljima, koja five od razmjene rube. bila u ta(iJnje ..,.ijeme dakako ]>otrdma zastit .. i za to su s.etno razvij;lju. Imena prvih gradana. koji se spominju II do kumentima i koji su dakako samo makn din tadašnjih st:lnovnika II gradovima. većinom su tuda. osob it ... njernačk .. , JIa je razumljivo. da su l' TVi ~Tadski obrtnici i hgovci došli većinom iz. i1l(lzernst"a. Druk či j e je s trgo"ima, koji su naSlali od sda. No odmah po osnivI'ijdću Is tre i Trsta. Na zi,' komu na najprije se spom inje u T rs tu 1139. U druguj polovini 'X II. d. pojavljuje sc komuna i II istarskim gradovima . Njihovi izabra ni funkcionari su ko nzuli. od kojih nek i predstavljaju upravnu. a drugi smbk" vlast. Kostolak sta n,wnihya i u tim g radovima bio slavens kug porijekla. fi . Novat, kredi t, r udars tvo. -
s raz" it kom grado,'" veoma se ra.'irila i upolreba noyea. Šlu do kn u;u podati i1. pis:mih dokumenata i pronađen i Ilovac. U dob a postalIka gradOVi! (XiL-XIII. SL ) ]1T('Ylađ;vao jto brdki nov3C. " koji ~u se uglt- dale mnogI; kovnieto na ~Ioyens k om leritoriju, i lada jc za mnogt novce odlučivalo na četo, da nova( vrijedi jedino ondje. gdje je koyan. Naprotiv II XIV. j XV. st. javlja sc težnja za eentraJiz.. cijom i unif.ka eijom noyea. Habsbu rgo'"ti su na svome teritoriju in ršili uni fika eiju. neke Su kO~'nice pres lale da rade . pr~tale Sll ko"ak još samo bečki nO"ae (.. " inaT _). koji st nije upotreb ljavao salllo u onu ma lo dijelova sioye nskog ttri lorija. kam" n ije b il a doprla habsburšb vlasI. Mnogo manjt uspjeh;:,. nego na podru čj u novca Habsburgo,'c; su imali na području jedin ie .. mjere i tcžine. !(dje .ic lakutkr vladala yd ika ratnolikosI. Habsbllr~ki .i~ no""c pos tajao sve slabiji: ,·Iadari iskorli ćuj u svoj novčam regal zat". da obj a Ye. da taj n o","e ne vrijedi. i !amjenjuju ga d rugim . k od kojega je procenal metala (s re bra) manji . i la polilik>! ima (n>! p rimjer. u godi nama habsburških financijskih kriza I44S i 1460;. s lične posljcciice kao i inflacija u doba papirnatog lloye ... U Srednjem vijeku je . bdič . (pfennig. dc narius) gO I""u jedini nO,"U l. koji kola u sIOYenskim pokraj in am a. a taj ima najzad 1460 SIlIll O j o; 0.1 8 g Hebra (u franačko doba 1,53 g): tek l j drugoj ]lolovini XV. st. poj a vljuju se novi oblici nov ca. Do ku ment i nain svjedoče. d .. sc uskoro ]>oslije postanka graoO" a medu kreditorima. čak i medu kreditorima ylada r3. poj3' ljuju domaći grada n i. Uz njih sc \I pos ljednjim g~inama .XI.II . SI. i u p rvoj polo"in i X I\'. st. pojavljuju i toska nsk, ba'Jkan. \ to liku ulo,nl igr3ju i 1.itlovi. kojih II g rado\'in,a ima vec u XIII. SL .. ajoš vi,e II XIV, 5\olj~u. Njima je 'teoretski b~o zabranjl:' xu tovo svaki dru"i p", pod 1'1 01.51 M l eta čke republi ke. pokušavao je H absburgo"ac Fridri k ll!. isključiti ahilej!ki crkveni \Iljcea; iz južnih hab sl>u r~kih pokrajina. U tomc je uspio samo djelomično. 1'",to jo:- utemeljena Ljubljanska biskupi j a. nastala je dodu!e samosIaiu" crkvclkl upravna jedinica u cenlru slovcnskog teritorija ( 1461 ). ali je ona obuhva tila ~am o malen dio akvilejskog područja . Vaf-Ili kuhumi centri pojavili su sc \I benediktinskim. kartuzijan .• kim i nar"čil" ciste rcits kitn si"n,, ~\anil1la (m("Ovuivanj cm spoj i \I čvric'e jedinice pokrajine. koje ~u dotad bile podijeljene u velika. gotovo samostalni! vlastelinstva. Zemaljski knez provodi svoje tende ncije ugla"nom na dva načina: a) tim. ~to podupire stvaranje jedinstvcnoKa I)okrajimkog prava; U vezi s njime naručit oga pokra· jinsko-knde,·,kog suda. koji bi bio nadlciao za sve feudake II pokrajini: bl a zati", uvelih i na taj način. što. oslanjajo6 $e na s"oje ",inisterij nle. silom podla že !Vojoj feudalnuj vluti poje. dine feudake. koje nije mogao da predo bije pon udum feuda n i mjesta u pokrajinsko- kn devsknj upravi. Najja~u potpOl"\1 nalazio je knez pritom u nastojanjima nifes pl emstva . koje je leljelo da sc oslobodi 7-3visnosti od svoje feu dalnl' gospode i us to sprije~i prelaženje svojih kmetova na vlaste-
IlI\s\\'a jačih feudalaea. Zatn je ono I.odupiralo knez .. u njego,'u; h-orhi proliv feudalne ra:bijenos\i. a za stvar-m je jedinstvenoga pokrajinskog prava. jedinstvenog suda za feudalee i drugih 1'"'krajinsko-knde"skih insti tucija. Kndev i ",inisterij .. li bili su prvi. koje je un uključio u svoje vij ece. u kome su oni sudjelovali II općim stva rima pokraji na (u Sta jerskoj Georgenberikim libelom 118(,. u Koruškoj u početku X II I. st.). A u vezi s promjenom dina ~ Slija u X 111 . i XIV. $l. niie je plemsh'o osiguralo sebi nadh~lnosl pokr.ljinsko-kneievsllog suda i slobodno raspolaganje svojim po · sjedon •. i to uStajerskoj 1291. a u Koruškoj i Kranjs koj 1338 po krajinskim priv ilegijima. koj ima se ustaljuje zajedničk o .pok rajinsko pravo-o spominjano "eć u XIII. stolj«u. istim I)()krajin~kim pri"ilegijima osnovan j e i ," zemaljski sud. (Land5 chrannen. f[eric ht ). t. j. feudalna sudska skupština 7.a sve fl"IIc! :I!c( u pokraiini. Time je učinjen gla"ni korak u pravco ujedinjavanja pokr~ J;na i pravnom izjedn a čenju klase feud al aca. Sam o nd,oliko naj jačih crkvenih feudalaca (Sa lzburg i Baml>erg ) ir.gubi lo je $I'uj eksteritorijalni položaj II sudstvu tek u prvoj polovi ni XVl, &t, Plernit ka sudska skup;;tina u obliku _zemaljskog suda- i p"kraj;lIski počasni sastanci feudalaca pri stup"nju II ~ vlast sV;l koga novog zemaljskog kneza. koji jl" tom prilikom ",orao i sa:rn p"tVNlili privilegije feudalaea. predsta\' ljaju IlOlaznu točku feuda laca u borbi za njihol'o samostaln o učešće u IlOkra jinskoj upravi . I skorištujući novčanu kr;w k'ndevu ti I'ezi I uvod enjem najam ničk e vojs ke. dinastičke sporove izmedu HabsburgovaclI i borbu za .zaštitu. nad nedoraslim vladarima na kraju XIV. i u 1'0':etku XV. sl.. ta j~ feudalna korporacija - sastavljena od vi$O kog plemstva. prelata . niže g plemstva i nekoliko gra~skih pre~ sta"nika _ u početko XV. SI. iZ"ojevala " slovenskIm poknlJ~ nama ona prava. koja je nekad imalo pok rajinsko knde"sko VIjete. Prij~ svega je rješavala iZl'anrednim. da.ća ~a . koje ~e pukrajinski knez zahtijevao. o njihovu s~kup!Jan~.u I "IIOueI)!. a u vui s tim i o s"ima vainijim političkIm plta nJ ,,,,a. Oko~ . \4111 počinju sta ln a zasj ~danj a pokrajinskih stal da.u .svima I ~ o,.en ~kim pokrajinama : uvodi sc stalaka upra ,·a. kOJa Je temelj no"c upra vne organincije u iduća tri stolj«a. Vrijeme od XII. do pOčetka XV. rt. predstavlja u slovenskim lwkrajinama vrhun ac f~udalnog društ l' a. kome odgovara i nJI-
°
• •
854
855
-
hOV I> unutrasnje uredenje. Uprav na organizac Ija počiv a la jc na feuda lnom 7.emlji!nom posjedu. Vlastelin je jedini posrednik izmedu km etova i zemal jskoga kneza, izmed u koj ih ncma nepo· srednog dodira . Stoga je korporacija vl ast ele mogla po tadašnjim s h vaćanji ma tast upa ti i s' -u pokrajinu. Druš tvena podjela na feudake, grada ne i kmetov e Gdrazuje $e u posebnim sudovima za svaku društve nu klasu i u stal eškom pravu. Do druge polovine XIV. st. osniva sc organizacija vojs ke prije syega na \" aza lnim yezama izmedu vazala i njegova feudalnog gospoda ra. je(i ino feudaki ima ju - osim drugi h rij etkih izuzetaka - pravo da nose oružje. T ek posli je tdkih poraza habsburške vitdke vojske u borbama sa ivica rskim pobunjenicima u drugoj polovini X IV. st. i kada na početku XV. st. poči nju T urci pro,-alji"ati II sloven· ske pokrajine, up01reb ljava knez češće najamn ičku vojsku i ~a vr ijeme opasnosti uYlači u vojsku takoder kmetove. Glavn i su izyo r prihoda po krajinskog kneza i up ri ye. koji nisu bili odvoje", jedn; od d rugih , do kraja XIV. st. posjedi pokrajinskog kneza i rega ina prava , oso bito prav o kova nja novca. Daće. koje se po· jav ljuju u X II I. st. . takoder su do kraja X IV. st. ostale og rani čene na kne!eye posjelte. gradoye i crkvu. Opće daće bile su iw~etne (na pr. l)od:IVanja u tobi - Marehfuttu - II Sta jerskoj). Tek o XV. st. proširili su sc ti porezi u " ezi s veli kim izdacima za n ajam ni č ku vo jsku na ,ye stanov ništvo pok raji ne. Ali tada o nj i. ma nije više OOlu1'i"ao knez. "eć na temelju njegov ih prijedloga pokrajinski staldi . K n j i i e v n o ~ I. Ci njenica, da odlučojući dio Yladajuće klase u golemoj veCini nije bio slovens ki. nego nj ema č k i ili romanski , dala je svoje obiljeije i \';ioj kulturi. koja se razvijala u slovensk im pokra jinama . Sa sa mostanima su dodose od X II . sl. dalje nastala kulturna bri!ta i u sloyenskim pok rajinama. O nj ihovoj ,-af nosti s"jedoče dosla velike ~birke sredn jo\' jeko" nih rukopisa djel omi čno donesenih iIIIana. djelomično tu prep isa nih i napisa nih (Slična. Kostanjevica, J urkloštcr. Bistra, Gornj i G rad. lu pa u Kran ju i t. d.). Uz sjedišta crkvenih ŽUpomena ili gl os.. uZ pojedine rij eči. Dalje od toga nijI'. ni crkva iiia pri Hvodenju slOkr.jine), De rebus et gest i, Friderid 111 li~e Hi'lo r i~ Austriaea (ild_ A. F , KoUar. An.lecla monumenlorum . . . Vindobonensi. ll, 1762), p isma (R. Wolkan, Der Bridwrchsel d. E. S. P ice" Foneu re rum Austriac arum ll. 61. 62. 67. 68, 1900·!8) i u nekim d ru~im radovima. Navod e mnogobrojnih historiogra fskih i~vo Tl O g rofovim a Celjskim p r i. ku pio je na jednom mjut\! F. Kronr $, Die Zritren6ssischen Quellen Iur Geschichtt der Graf tn von Cilli, BeJtr. l. Kunde d. steiermirk. GeschIclIti' Quellen 8. 1871. Mnogo veće ~naeenje od historiog rafsk ih izvo ra im a u t o doba sve bogatija, a li tek djelomično publicirana, arhivska grada, diplome jakli. Samo m.nji dio arhh'ske grade fuva se u domaćim ,.lIivim. u JUJ:'0sl.viji (u to doba ima vdniie grade $Irno II Osrednjem d rt. mOm arh,,'u u Sloveniju u l-jubljani, usp. J. M .ček. Os ..dnji dr!."ni arhi,· Slo,'enije in njtgovi probl emi, l, 1947, l u GradSkom ' rhivu u l-jubl\an;, usp . V. fabjančič, l-jubljanski mestni arh i", ZC l. 19(7), a mnOI"O viJe ; "dnije ..hivskt J:'TJde se nalU; u ruličitim uhj,'ima u Austriji (osobito Bet.
ze
869
Grn, Celovcc i t. d.), sjc,·c rnoj Italiji (Gorica. Venecija, Udine, ari~en), u Trslu i .iuŽnoj Njemačkoj (MGnchen, Aug-sbuq:, Freisin!:, Bamberg i t. d.; detaljnija karakteristika arhivske grade la slc)Vensku historiju bil će dana u II. sv. Povijesti naroda FNRJ). Budući da siste matske zbirke isprava i dru!:ih izvora za pojedine historijskc pok ra jine (usP. Izvore uz V. pogl.) vetinom dopiru te k do sredine XI!I. st., dosada štampanu arhivsku gradu !reba tražiti po "eoma mnogobrojnim publikacijama, dijelom općenitijeg značaja, a dijelom" manjim prilo,.ima po pokraj inskim historijskim I'asopisima. Od prvih Se mogn spomenuti osobito J. C lt m e I. Diplomnt3rium misccl\um s. xm (Ur klInden zur Geschichte von Oes\erreich. Steium3rk ... 1246-1300). Fontes rernm Anstriacarum II. I. 1849, i /Ilonumenta Habsburgie' I-m, (za drugu polovinu XV. st. ). 11!S4-58; J. B i a n ch i, Thesallrus ecclesiae AQuilejensis, 1847, i Documenta historiae ForojuHensis, Arch. f. Kunde (lsterr. Geschiehtsquel\en 21. 22. ZU. 31, 36, 37, 41. 1859·69: J . Z a h n, COdex diplomaticus Anstriaco· Frisingensis, Fonles rerum Auslriacarum tl. 31. 35. 36. 1870.71, i Austro·Priutana. Pontes rerum Austriac~rum ll, 40. 1877. Kod publikacija druge "rst e treb~ da se pregled ograniči slmo na navode bibliografija: l) za Kranj sk" F. K o m a t a r, V e rzeic)mi ~ der archi\'nlischen Lileratur Kr3ins, Mitlei!. d. k. k. Archivrates l. 191 4; M. P i vec· S I e 1 c. Kazalo k zgodovinskim publil,acijam MUlejskc/f. dru~lva za Sloven i.io 1891_1939. 1939: 2) za Stajersku: Ka~alo k CZ"': l_ XX. 1926; H. U n t e r S w e g. Vcrzeichnis der in d . Schriften des !-listo· rischcn Vereines Hschienencn Abh.ndlungcn. Aufs;;lze \lnd Buchanzeigen, Zeitschr. d. Hist. Ver. f. Steiermark 41. 1950; A. S ch los S a r. Die Li te . talUr der Sleiermark in Bezug auf Geschichte, 1.andes· und Volk skunde, 1914. i llibliographie zur Geschichte, l.andes· und Volkskunde d. Steier· mark 1~14 -30, 1932; 3) za Koru!l\u: M. O r t n e r, Register der geschieht· li chcn A"fs~tzc der Carinthia 1811-1910. 1911, i Corinth ia l, Register der Aufs ilt1.e der Jahrgangc 101_125, 1911·35. 1936; G. M o r o. lnh.\tsverzC ichnis der J"hrlr~nge I--JO ('.sopis. Arch. f. vattrl . Gcsch. u. Topogra. phie {u lOm časopisu 31, 1!l5O); 4) za Slov ensko Primorje: A, P u s e h i I P. St i e o t t i. Indice g enera lc za A rcheografo Triestino 182'}.-1902 (Archeografo Triestino 24, 19(2); G. O c e i o n i II O n a f . V. pog1.), a mnogo Su brojnije isprave kasnoga Srednjeg vijeka. većinom neizdane; opsc!:nijih sistemalSkill izdanja svih isprov. O gradovima "CIll'. manja izd.nja navedena su u kasnij e citinnoj lileraturi. Među ispravama osobito su važni gradski privilegiji, koji odre· duju .iavnopr.,'ni potožaj gradova i gradanSIva . Budući da ~u !,"'Tad"nima, otprilike do kraja XIII. SI .. njihova prava bila dodjeljivana usmeno, i. toga vremena nem;) sačuvanih p rivilegija. ali .e mnogo gradskih privile· gija sal:uvalo za XIV. i XV. stoljeće (njihova izd, v. u IiI. o gradovima i gradanstvu). Osobito su važni pri ,'il~giji grada Ljubljane (nekritiČkO izdanje veteg dijela isprava V. K I u n, Diplomata ri um Carniolicum. Beilage zu MH" lO. 18a5: usp. i F. K O nl a t a r. Das Laihneher Pri,,;. !egienbneh, MMK 16-17, 1903·04, ; Das stMlischc Archi'· in bibach, J~hrcsbcr. Oberrealschule LaibaCh 19t),""\·04), Neki privilegiji !1a,'ode pra'·J grado,·a dosta sislema tski. tako da se može govorili O gradskom pntvu; drul(i gradovi imaju svoje knjige priv ilcgij ~. u koj ima su prikuplj~ne i potvrđene isp,""e o privilegijim": ipak sc svi ti dokumenli ugla"nom oo::raničuju na prava grado'·a i gradanstva. a n~ odreduju poslupak gr.đ· skih sudova. koji su prije XVI. st. sudili po usm~nom obi~ajnom pravu : sadržajno najbogalije grad sko pravo iz "nutro~njosti slovenskih pokra o jina je ptujsko gradsko pravo iz 1376 (F. Bis.hoff. D~s Peltalle r . Stadtrechl v. J. 1513, Sitznngsber. d. \Viener Akad .• phi1. ·h isl K1. 11 3. \88G). Osim isprava jz tog je doba učuvano vrlo malo bilježak. urbarij.lno!: i poreznog sadržoja: prije XVI. st. nema još zapisnika sjednica gradskih ,·ijctn ni akata gradskih kancelarija. koj e St ograničuju n" i~dnvanje isprava i čuvanje gradskih privilegija: I:'rađo'·; so: vrlo malo spominju u hi!lorio!!,rafskim i;.vo rima, a gr.dskih kronika nema: oskudni izvor; te vrste spomenuti su u lit~raturi o srednjovjekovnim gradovima. Pr im orsk, !!radovi uz slovensku obalu i Gorica razlikuju se od gradova u unl1tra· ~njo~1 i po tome . .ito osim rnličit ih isprava ima.in vet u Srednjem "ijeku opsežne gradske statute (koji odreduju postupak gradskih sudo". i grad· ske administracije). Prvi sačuvani tr§ćanski ~\alul na,tao je najkasnij e 1319 (izd. P. Kandler. Stalut; mun;cipali del comu"e di Trieste che porlano i" fronle 1".""0 1150. 1849). drugi statut iz 1350 (Staluti di Trieste del 1350. a cura di M. de Szombathe\y. 1930), trcći ;l 1365, če\l'rti il 1421 (Statut; di Tr;cste del 142\, a cura di M. •le Szombalhcl)". Areheo):"rafo Triestino. 111 scr .• 20. 1935), peti i7. 1550 {tiskan u Trstu 1625 i u ta lijanskom prijevodu u Udinama 1727) vrijedio je dijelom do 1808. Milje ima pisan statut od 1341. Kopar je imao slatute vet tl XIV. st .. a sačuvaTl ic stalnI od 1423 (ild. Bull nO;)i u Archeografo Triestino, N. S. 2, 1870·71), tiskan k.o Slaluta lustinopolis 1668. Najslariji sačn'· lni slatut Iwlc je
871
•
-
iz 1300 (izd. L. Morteani, Isola ed i suoi sta tu ti, Atti e memo rie della Societ~ iSlriona di sto r;a patrj. 3--5. 188;-89). Z. Piran sačuvln je dio Statuta od 1774 (Kandle r, Codke diplomatico istriano l). n.jstariJi u cijelosti latuya,,; statut oo 1301 do!iv io je jol u XIV. st. tri revizije i kasn ije 15i8 jol jednu (tiskan ie 1606 statut. koji je u to doba vrijedio). Najsta riji SUtut Gorice je iz 1307 (izd. F. Kos, Carniola. N. V. 7, 1916), a opstini statu! iz XV. SI. (Gnin. Das GOrzer St atutbuth, 1916) predsl avlja njem3~ku redakciju Con stit utionu patriae ForoJulii pat rijarha Markvarda od 1366 (p rvo izd. Venecija 1~97, po sljednje Joppi 1901). U tim , rldovim~ počinju r.n ije, II pojedinim primjerim; čak I II Xlii. st.. i vi~60mske i notanke knj ill"e, zapisnid gndskih vijet, i ,kt; /: r.dske administracije, a to nije v3lno samo za POvijut tih Il"radovl. neJ!"o i za POvijut njihovih pokraj in, ili rtr zaled •. _ Izvornu grldu o obrlu u Stajerskoj objelodanio je F. p o p e l k 3, Schrilt denkm~l er des steirischn Gewerbes l (1275---1523), 1950. O razvoju plemst va i zemaljske upr.,·t Il"lavn; su izvori osi m općih zbirka i1\'ora i arhivske ,rade, koje Su navedent u kasnije ciliranoj lile ra. t uri, prije ',-elr' zbirk" S e h " . i n d · D O P S t h, Ausguo'lhlle Urkund en Zur VerfaJSunrsgeschichte d. deulsch·OsJen. E,bllnde in Mitlel.U er (1895), i F. K r O n e s, Urkunden zn r Ceschichte des L.ndesfilrsten tums, de ' V(f\\'aUunll" und des Stiindewes.:ns der Steiermark von 1283--1411 (VcrM l ent. d. Histor. Landes·Commission f. Stei e rm . rk. 9. 1899); dio grade sakuplj e n je u starim suldkim '.birkama privilegija (slovenski .ddelnih ročinihc. njemački .Landhandfntec). za Stljusk u izdatih 1523. 1635, 1697 i 18-4 2. za Kranjsku 1598 i 1681. ZI Korulkll 1610. Za Stajersku je satu,",n i postupak vlastelinskoga pok .. jinskog sllda II civilnim i kriminalnim ,po, rovims (F. Bi,choFf, Steiermlrkisches Landrechi des Mittelaltera. 1875). Lit e ratu r a. _ Oinl. t ički te r ito r iji. Hi sto rije pokrao jina i rasp rave uz Historijski atl as au~t rU$kih alpskih pokrajina. nave· den e u bibI. uZ pogl. V.• ba"e sc "i~ manje i postankom poli t ičkih jedinica I teritorij. kao i dinastii!kom pov(jdču na slovenskom tlu. Ta ko 11 Kr~nJsku Dimitz i Hauptmann; 11 Ko r ulku Hum .nn. Jaksdl, Wuue I Brlum!lllu; 11 Stajcrsku P irchegi"u (takoder Geschichte der Steiumark 1282-1740, 1936). Mell i Kovai!ič; 11 Goricu Czocrni&r i P. PaschinI (Storia dei Friuli l_Ill. 1934·36); ta htru Benussi I Verj("ouini (Lineamenti storid della eost ituzione politic. dell'lstri. dunnle II mdio evo l_ll, 1924·25). od rasp r.,'. općeg značaj., koje se odnUK na pro· bleme o>'og razdoblja Ireb. spomenuti I I Kranjsku; A. M e II, Die h istorische und territoriale Enl9.-itklung Krains vom X. bis ins XIll. Jahrhun · de rt (1888); M. K O S. Postanek in razvoj Kranjske (GMS X, 1929); Lj. H a u p t m a nn, Grofovi V",Ij(j("onki (Rad JAZU 250. 1935); za Goricu i Istru S. R u t 8 r, Zgodovina T01minskega (1882); W. L e n e l, Vene· zianisch .istrische Studie1l (1911); M. W u t t e, Die Erwerbun ll" der GOner
872
Suitzungen du rch dn Haus Oste r rciCh (MIOG 38, 1920): H. W i e s I I e· e k e r, Die polit iscb~ Entwickluni" der CrafsChnft G!lrz (isto 56, 1948), Za povijest ,'ladavine Pfemysla Ot 8klra i poč~tak8 habsburške vlasti. potrebn o jc osim slI rijih djela, kao t to SIl O. Lorenz, Guchir.d~ovor
Bibliop~fjj" općih
XII
"y
DIO PRVI NA SA ZE MLJ A U DOII A PRV O BITNOG DRUSTVA
",
1 RO B OVLA S" l t K OG POR E TKA
!. pogla,·jje
Na ša zemlja u do ba [tn-o biln o.!:" drtdh"a I
Doba di"lj"~t,'a 1. Stariji paleolit u n.'oj zemlji 2. MI~di paleolit u n.~oj umlji :1. Mcwlit . . . . . .
B.
,,· •
Doba barha,.!,'. I. Neolit .... 2. Eneoi ;! 3. Brončano doba
,
3
• • • • • • • •
4. Ilal1s1.1\1.o/!la\'lje
SS 58
r li TERATURA , . • . . . . . . . DI O D R U Gr
NASEl.JAVANJE SLAVENA N A BALKAN SKI POLU OTO",
100 Vii. do Xli. "!Ulje':.;
, .. , , . ,.km, ",,,; ~\H mHr !-.~""'n1. l'ur.,ntnni),.. .., . ., r,I .{)!""H .• I'" \ ,lru,I\'("I'" , t,,,k! II'o I\",mllonjw T 1'.t,'I;~.·"",i,· J.,,>rll;k,h VU ;""'\;, .. , 4 C,,~.::;,. l uUH·:';'.:- ",,*,,,,sl~b,o
View more...
Comments
