hildegard auf franic _ osnovne skole / primary schools

OSNOVNE ŠKOLE PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

OSNOVNE ŠKOLE PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING TEHNIČKA KNJIGA ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

Nakladnik Golden marketing - Tehnička knjiga Jurišićeva 10, Zagreb Sunakladnik Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kačićeva 26, Zagreb Za nakladnika Franjo Maletić

Inicijalni radni tekst ‘Normativi za osnovne škole’ bio je izrađen 1985. g. u interdisciplinarnoj grupi pri Republičkom sekretarijatu prosvjete u kojoj su sudjelovali prof. Berislav Radimir, dipl. ing. arh. i mr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Josip Lojen, dipl. ing. arh., savjetnik Republičkog sekretarijata prosvjete za investicije u školstvu. Prvo, interno izdanje knjige pripremljeno je u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH, ‘Optimalizacija prostora za sustav odgoja i obrazovanja’ (šifra: 2-13-114). Ovo sintezno izdanje izrađeno je u sklopu znanstvenog projekta ‘Parametri za planiranje i programiranje prostora za visoko obrazovanje’ (šifra: 0054025) pod vodstvom glavnog istraživača prof. dr. sc. H. Auf-Franić. Istraživanje, pripremu rukopisa i tisak knjige sufinanciralo je Ministarstvo znanosti i tehnologije RH. Udžbenik objavljujem s poštovanjem i sjećanjem na prof. Berislava Radimira i arh. Josipa Lojena.

Za sunakladnika Prof. Ivan Crnković, dekan Fakulteta

Autor Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl ing. arh.

Recenzenti Prof. dr. sc. Boris Krstulović Prof. dr. sc. Lenko Pleština Prof. emeritus dr. sc. Edo Šmidihen

Suradnici Doc. Veljko Oluić, dipl. ing. arh. Doc. Tonči Žarnić, dipl. ing. arh. Asist. Marina Ber tina, dipl. ing. arh. Asist. Luka Korlaet, dipl. ing. arh. Asist. Vanja Rister, dipl. ing. arh. Asist. Mia Roth-Čerina, dipl. ing. arh.

Urednik Zlatko Karač

Objavljivanje ovog sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom br. 02-2504/3-2003 od 18. studenog 2003. © Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004. Sva prava pridržana.

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić i suradnici

OSNOVNE ŠKOLE PROGRAMIRANJE, PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE

GOLDEN MARKETING - TEHNIČKA KNJIGA ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ZAGREB, 2003.

4

H. Auf-Franić / Osnovne škole

1.0. OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE

7

1.1. 1.1.1.

KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE Kapacitet

7 7

1.2. 1.2.1.

ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU ŠKOLSKE ZGRADE: VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR Lokacija i orijentacija školskih zgrada

9 10

1.3.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA) Razredna nastava Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Društveni prostori Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Gospodarski prostori Ostali prostori Vanjski prostori

11 11 12 12 13 13 14 14

1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7.

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE

15

2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3.

15 15 16 17

RAZREDNA NASTAVA Učionice od I. od IV. razreda Kabinet Prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu

2.2. PREDMETNA NASTAVA 2.2.1. Jezično-umjetničko područje 2.2.1.1. Učionica za hrvatski jezik 2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik 2.2.1.3. Učionica za strani jezik 2.2.1.4. Kabinet za strani jezik 2.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu 2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 2.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu 2.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu 2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu 2.2.1.10. Spremište za likovnu kulturu 2.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje 2.2.2.1. Učionica za matematiku 2.2.2.2. Kabinet za matematiku 2.2.2.3. Kompjutorska učionica 2.2.2.4. Učionica za fiziku i kemiju 2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju 2.2.2.6. Učionica za prirodu i biologiju

19 19 19 19 20 20 20 21 21 21 22 22 22 23 23 23 24 25 25

2.2.2.7. 2.2.2.8. 2.2.3. 2.2.3.1. 2.2.3.2. 2.2.3.3. 2.2.3.4. 2.2.3.5. 2.2.4. 2.2.4.1. 2.2.4.2. 2.2.4.3. 2.2.4.4. 2.2.5. 2.2.5.1. 2.2.6. 2.2.6.1. 2.2.6.2. 2.2.6.3. 2.2.6.4. 2.2.6.5. 2.2.6.6. 2.2.6.7. 2.2.6.8. 2.2.6.9. 2.2.6.10. 2.2.6.11. 2.2.6.12. 2.2.6.13. 2.2.6.14. 2.2.6.15. 2.2.6.16. 2.2.7. 2.2.8. 2.3. 2.3.1. 2.3.2.

Kabinet za prirodu i biologiju Živi kutić (vivarij) Društveno područje Učionica za povijest Kabinet za povijest Učionica za zemljopis Kabinet za zemljopis Geografska promatračnica Radno-tehničko područje Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica) Kabinet Spremište Fotolaboratorij Izborna nastava Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori Dvorana za TZK Spremište sprava Skupna svlačionica Skupna praonica s WC-ima Kabinet TZK Ambulanta Svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama Prostorija za kondicioniranje zraka Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Gledališni prostori Prostorija za režiju Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Teretana i trim-dvorana Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište) Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje

25 25 26 26 26 26 26 26 27 27 28 29 29 29 29 30 32 37 38 38 39 39 40 40 40 40 41 41 41 41 41 42 42 44 45 45

2.3.3.

DRUŠTVENI PROSTORI Prostor za više namjena Knjižnica s čitaonicom, mediatekom i kompjutorima (bibliotečno-informacijski centar osnovne škole) Blagovaonica

2.4. 2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. 2.4.5. 2.4.6. 2.4.7.

PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE Zbornica Soba ravnatelja škole Soba tajnika Soba stručno-razvojne službe Soba administracije Arhiva Sanitarije učitelja

50 50 51 51 51 51 51 51

SADRŽAJ

SADRŽAJ

46 49

H. Auf-Franić / Osnovne škole

5

SADRŽAJ 6

2.5. 2.5.1. 2.5.1.1. 2.5.1.2. 2.5.1.3. 2.5.2. 2.5.2.1. 2.5.2.2. 2.5.2.3. 2.5.2.4. 2.5.2.5. 2.5.2.6.

GOSPODARSKI PROSTORI Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremištem Spremište za zimnicu Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja Energetsko-tehnički blok Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) Radionica kućnog majstora Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja Opće gospodarsko spremište Garderoba i sanitarije čistačica Prostor za odlaganje smeća

52 52 52 53 53 53 53 53 53 53 53 53

4.2. 4.2.1. 4.2.2. 4.2.3.

2.6. 2.6.1. 2.6.1.1. 2.6.1.2. 2.6.1.3. 2.6.1.4. 2.6.1.5. 2.6.2. 2.6.2.1. 2.6.2.2. 2.6.3. 2.6.4. 2.6.5.

OSTALI PROSTORI Ulaz Trijem Vjetrobran Ulazni prostor Vratarnica Garderoba za učenike Komunikacije Hodnici Stubišta Sanitarije za učenike Stan domara Stan učitelja

54 54 54 54 55 55 55 56 56 58 59 60 60

2.7. 2.7.1. 2.7.1.1. 2.7.1.2. 2.7.1.3. 2.7.1.4. 2.7.2. 2.7.2.1. 2.7.2.2. 2.7.2.3. 2.7.2.4. 2.7.2.5.

VANJSKI PROSTORI Opći prostori Pješački prilazni put Školski trg Parkiralište za školski autobus i automobile Gospodarsko dvorište Prostori nastavnih područja Nastava na otvorenom (razredna) Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvjetnjak) - školski vrt Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije

61 61 61 61 63 63 63 63 64 64 64 64

3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA

65

4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI

66

4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3.

66 67 67 67

KONSTRUKCIJA Zidane konstrukcije Skeletna konstrukcija Ostale konstrukcije

H. Auf-Franić / Osnovne škole

GRAÐEVNI ELEMENTI Vanjski zidovi i krovovi Stijene, unutrašnji zidovi i podovi Prozori i vrata

67 67 69 70

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI

73

5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3.

OSVJETLJENJE Prirodno osvjetljenje Zaštita od sunca Umjetno osvjetljenje

73 73 76 76

5.2.

PROZRAČIVANJE

77

5.3.

AKUSTIKA I ZAŠTITA OD BUKE

77

5.4.

GRIJANJE

78

5.5.

OSTALE INSTALACIJE I ZAŠTITA OD POŽARA

78

6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE

79

7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE ŠKOLE

82

8.0. SAŽETAK / SUMMARY

84

9.0. APPENDIX

85

9.1.

PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA OSNOVNE ŠKOLE

85

9.2.

VODIČ - primjeri školskih zgrada u Zagrebu

87

9.3.

BIBLIOGRAFIJA (izbor)

91

9.4.

INDEKS AUTORA

92

9.5.

INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronološki)

92

9.6.

POPIS GRAFIČKIH PRILOGA

93

9.7.

BILJEŠKA O AUTORICI

95

1.1.

KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA PREMA ORGANIZACIJI ŠKOLSKE MREŽE a) matične škole (centralne škole) b) područni odjeli

Matične škole obuhvaćaju sve školske obveznike s određenog područja i učenike viših razreda sa šireg područja koji su završili početni ciklus u pripadajućim područnim odjelima. Iz toga proizlazi da zgrada matične škole ima manji kapacitet za početni, a veći kapacitet za viši ciklus obrazovanja koji se u njoj organizira. Područni odjeli okupljaju učenike nižih razreda (od I.-IV.) s određenog područja, dok obveznici viših razreda (od V.-VIII.) u pravilu polaze matičnu (centralnu) školu. Područni odjeli posjeduju svoju zgradu, ali u pedagoško-administrativnom pogledu čine cjelinu s matičnom (centralnom) školom koja može biti udaljena do 4 km, a ako postoje dobre komunikacije i više.

Veličina školske zgrade iskazuje se brojem radnih prostora, posebno za niže i posebno za više razrede. Za iskazani broj radnih prostora predviđa se i potreban broj i veličina pomoćnih, specijaliziranih i pratećih prostora (specijalizirane učionice, kabineti, radionice itd.). Pritom se pretpostavlja da je kapacitet učionice 30 učenika, a iskoristivost učionica i ostalih radnih prostora 30 sati tjedno unutar jedne smjene. Shodno potrebama, može se u školama organizirati rad u smjenama. Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola limitiraju najveći kapacitet školske zgrade za osnovnu školu na 720 učeničkih mjesta (24 učionice). Optimalni kapacitet školske zgrade iznosi od 480 do 600 učenika.

Klasifikacija školskih zgrada prema veličini: -

seoska škola s jednom do dvije učionice, mala škola s 4 do 6 učionica, škola srednje veličine s 8 do 12 učionica, velika škola izgrađuje se do kapaciteta od 24 učionice.

KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA

1.0. OPĆA NAČELA GRADNJE ZGRADA ZA OSNOVNE ŠKOLE

1.1.1. Kapacitet

za učenike V.-VIII. razreda

800 m

1000 m

1200 m

Kod utvrđivanja broja školskih obveznika mora se uzeti u obzir, uz postojeći broj učenika, i perspektivno povećanje ili smanjenje broja učenika za razdoblje od 5 do 10 godina. Veličinu školske zgrade koju treba izgraditi na određenome školskom području određuje broj školskih obveznika te odnos broja viših i nižih razrednih odjela, zatim pedagoški i društveni čimbenici, ali i materijalne mogućnosti.

80 0

800 m

12 00

600 m

samostalna naselja

60 0

600 m

00

za učenike I.-IV. razreda

10

samostalna naselja

prigradska naselja

60 0

prigradska naselja

0

veći gradovi

veći gradovi

80

Kapacitet školske zgrade određen je brojem učeničkih mjesta. Potreban kapacitet proizlazi iz broja školskih obveznika na području unutar predviđenoga radijusa gravitacije, a ovisan je o gustoći naseljenosti. Radijus gravitacije (udaljenost između mjesta stanovanja i škole):

I. - IV. razred V. - VIII. razred

1 dijagrami radijusa gravitacije H. Auf-Franić / Osnovne škole

7

KLASIFIKACIJA ŠKOLSKIH ZGRADA

ŠKOLSKI TRG

ENERGETSKO-TEHNIČKI BLOK

GOSPODARSKO DVORIŠTE GOSPODARSKI ULAZ

KUHINJSKI POGON

KNJIŽNICA I ČITAONICA

TRIJEM

PROSTORI ZA ORG. I KOORD. RADA

ODRŽAVANJE

VJETROBRAN

VEZA SA SUSTAVOM ŠK. KOMUNIKACIJA

ULAZNI PROSTOR

BLAGOVAONICA

ULAZ VANJSKIH KORISNIKA

PROSTOR VIŠE NAMJENA

RAZREDNA NASTAVA

NASTAVA NA OTVORENOM

2 funkcionalna shema škole

8

H. Auf-Franić / Osnovne škole

DVORANA TZK

PREDMETNA NASTAVA

VJEŽBALIŠTA

ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU ŠKOLSKE ZGRADE VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR

VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJIŠTA

1.2.

Ukupna veličina zemljišta za gradnju (izgrađeni i slobodni prostor) može se približno odrediti na temelju potrebne površine po učeniku (uzevši u obzir broj učenika samo jedne smjene). Normativi za ukupnu veličinu zemljišta osnovne škole: - školska zgrada kapaciteta do 300 učenika: 40 m2/uč., - školska zgrada kapaciteta više od 300 učenika: 30 m2/uč. Kada je velika gustoća naseljenosti ili ako postoji neki drugi opravdani razlog (npr. manja tlocrtna površina zgrade zbog katnosti; u blizini škole su slobodne površine koje mogu koristiti i učenici itd.), kvadratura po učeniku može biti i manja, ali nikada manje od 20 m2/uč. Tako normirane veličine (m2/uč.) uključuju i mogućnost etapne izgradnje i dogradnje, za što treba rezervirati oko 20-30% od ukupne površine školskog zemljišta. Pri izboru zemljišta mora se voditi računa o sanitarnim, pedagoškim, urbanističkim, tehničkim i ekonomskim uvjetima koje mora ispunjavati zemljište za gradnju školske zgrade. Elementi za izbor zemljišta: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Smještaj u mirnoj zoni, daleko od buke i izvora buke, te izvora prašine, dima, plina i sl. (a ako je u zoni intenzivnog prometa, tada treba provesti zaštitne mjere s ciljem smanjenja utjecaja buke); Zaštićenost od prejake magle i vjetrova (mora postojati mogućnost smještaja nastavnih prostorija na suprotnu stranu od jakih vjetrova); Teren zdrav - bez vlage, vodopropustan, da nije onečišćen otpadnim tvarima; Položaj i oblik zemljišta mora omogućavati odgovarajuće osunčanje školske zgrade te pravilnu orijentaciju i funkcionalni raspored svih prostora škole (otvorenih i zatvorenih); Školsko zemljište treba i veličinom i oblikom, uz površinu za školsku zgradu, omogućavati formiranje odgovarajućih otvorenih površina; Najpovoljnije je zemljište koje leži južno od puta i koje je vodoravno ili s blagim nagibom prema jugu, a kod terena u padu da ima nadvišen položaj s vizurama; Prilaz za učenike mora biti siguran, ne smije biti sa ili preko prometnice s jakim prometom niti preko nezaštićenih prometnih prijelaza (željezničkih, tramvajskih i sl.), Zemljište mora biti takve veličine i oblika da omogućuje smještaj učioničkog

3 Aleksandar Dragomanović, Radovan Nikšić: škola u Dubravi (natječajni rad), Zagreb, 1954.

4, 5 Johannes Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. fotografija pokazuje stanje prije (integralno planirane) izgradnje okolnog bloka

H. Auf-Franić / Osnovne škole

9

VELIČINA I ELEMENTI ZA IZBOR ZEMLJIŠTA

9. 10.

11. 12. 13.

1.2.1. Lokacija i orijentacija školskih zgrada 1. 6,7 Herman Hertzberger: škola i dječji vrtić, Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

2. 3. 4. 5.

6.

10

trakta školske zgrade u pravilu oko 50 m od prometnice, a u iznimnim slučajevima 35 m; Najmanji je razmak školske zgrade (nastavni prostori) i susjednih objekata 12 m; Školsko zemljište mora imati određenu kvalitetu tla u odnosu na nosivost tla, razinu podzemne vode, opasnost od klizanja, slijeganja, odronjavanja i sl. Radi ekonomičnosti treba odabrati zemljište koje ne zahtijeva veće troškove za saniranje terena ili veće zemljane radove zbog konfiguracije terena, a treba razmotriti i seizmičke karakteristike područja i mikrolokacije zbog analize tehničkih i ekonomskih efekata antiseizmičkih postupaka koje treba poduzeti, kao i razinu podzemne vode (kod zgrada bez podruma ne bi smjela biti viša od 1,2 m ispod razine zemljišta, a u slučaju podrumljenja 0,5 m ispod poda podruma); Mogućnost dobrog i ekonomičnog sustava kanalizacije; Ekonomična dužina komunalnih priključaka i prilaznih putova; Veličina i oblik zemljišta mora omogućavati eventualnu dogradnju radi povećanja kapaciteta ili promjene pedagoških zahtjeva.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Školsku zgradu treba locirati tako da odnosi funkcija zgrade, površina za tjelesni odgoj, površina za rekreaciju, gospodarskih površina i zelenih površina međusobno ne dolaze u sukob. Poželjno je da površine za tjelesni odgoj i površine za rekreaciju ne budu smještene ispred učionica i specijaliziranih prostorija. Ulazni prostor i prilazni put ne bi smjeli biti ispred učionica. Ulaz ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima. Školsku zgradu treba tako postaviti da bude omogućena ispravna orijentacija učionica i ostalih prostorija (moraju se uzeti u obzir i lokalne prilike). Za učionice je najpovoljnija orijentacija jug ili jugoistok, odnosno jugozapad, s otklonom do 15˚. Nekim specijaliziranim učionicama više odgovara sjeverna orijentacija (sjeveroistočna). Preporučuje se da se površine za tjelesni odgoj orijentiraju po uzdužnoj osi sjever-jug, ako je to moguće.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKE ZGRADE I NJENIH PROSTORNIH SKLOPOVA (DIJELOVA)

Funkcionalne karakteristike školske zgrade razmatraju se u odnosu na radne procese i događaje koji se zbivaju u prostorima škole. Uz to vrednuje se značenje škole u okolini u kojoj se gradi, te uključivanje i korištenje školskih prostora u životu društvene zajednice. Prostorna struktura školske zgrade određena je društvenim ciljevima škole, primijenjenom pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva, kao i specifičnim urbanističkim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama uže sredine u kojoj se škola gradi. Podrazumijevajući da svaki prostor škole mora udovoljavati općim tehničkim, fizikalnim i higijenskim uvjetima, istražujemo i druge specifične uvjete kojima moramo dati određena rješenja. Tako se smatra da je pedagoški povoljno odvojiti učionice za razrede od I. do IV. od onih od V. do VIII. Međusobnim povezivanjem učionica za niže razrede, odvojeno od međusobno povezanih učionica za više razrede, možemo ostvariti specifične funkcionalne karakteristike istih ili sličnih prostora, te time doći do različitih prostornih sklopova škole. Ovim diferenciranjem ne namjerava se unaprijed odrediti sustav gradnje školske zgrade, već postaviti zahtjev da se u svakom sustavu gradnje, vodeći računa o ekonomičnosti rješenja, moraju ostvariti određene funkcionalne karakteristike za pojedine prostorne sklopove škole: 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7.

razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, društveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole, gospodarski prostori, ostali prostori, vanjski prostori.

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

1.3.

4

7 5 3

2 6

1

2

1 spremište za bicikle, sanitarije 2 dvorana za tjelesni odgoj 3 razredna nastava 4 specijalizirane učionice 5 dvorana za više namjena 6 uprava 7 zbornica

8,9 Arne Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

4

7

3

1.3.1. Razredna nastava Razredna nastava provodi se u sklopu matičnih učionica za učenike od I. do IV. razreda osnovne škole, odvojeno od učionica predmetne nastave i od drugih prostora škole. Najčešće se učionice za razrednu nastavu smještaju u prizemlju, uz naglašenu mogućnost povezivanja s organiziranim vanjskim površinama. Za ove je učionice obvezna južna orijentacija, uz dobro rješenje zaštite od prejakog osunčanja. Kao i kod drugih prostornih sklopova, kod tih učionica naglašena je odgojna dionica korištenja

5

6 2

2

1

H. Auf-Franić / Osnovne škole

11

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

svih prostora škole, a naročito hodnika, garderoba (riješenih unutar sklopa) i prostora sanitarnih uređaja. Ovaj prostorni sklop mora imati dobru i jednostavnu vezu s ulaznim prostorom i društvenim prostorima škole.

1.3.2. Predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu

10,11 Ivo Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. 12,13 Radovan Nikšić: škola u Dubravi, Zagreb, 1960.

Učionice predmetne nastave odijeljene su od učionica razredne nastave jer okupljaju učenike od V. do VIII. razreda i imaju svoje specifične funkcionalne zahtjeve prema orijentaciji, odnosu prema vanjskim terenima, prema opremi, instalacijama i dodatnim pratećim prostorima. Prostorni sklop ovih učionica mora imati jednostavne i pregledne veze sa: -

ulaznim prostorom, središnjom garderobom, BIC-om (bibliotečno-informacijskim centrom), prostorom za više namjena, blagovaonicom, prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Putem prostora za više namjena mora se ostvariti neposredna veza s vanjskim prostorima odmora i rekreacije. Učionice se mogu organizirati u prizemlju ili po katovima pri čemu se prema njihovoj pedagoško-radnoj funkciji bira optimalna orijentacija, osiguravaju potrebne veze na vanjske površine i nužna akustička prostorna izolacija. Učionicama za radno-tehničku i likovnu kulturu preporuča se sjeverna orijentacija radi ravnomjernijeg i difuznog osvjetljenja, a specijaliziranoj učionici za prirodu i biologiju preporuča se veza na školski vrt i vivarij. Učionica za radno-tehničku kulturu mora biti tako smještena ili akustički izolirana da ne prenosi eventualnu buku na druge prostore škole, a treba imati i neposrednu vezu s vanjskim površinama. Oprema instalacijama (voda, elektrika i plin) zahtijeva prostudirana rješenja, s obzirom na zahtjev fleksibilnosti posebno ovih prostora, i mogućnosti lakih preinaka za nove uvjete i pedagoške zahtjeve.

1.3.3. Društveni prostori Društveni su prostori škole smješteni centralno, s dobrim vezama sa svim prostornim sklopovima, a poželjno je da se mogu koristiti i za potrebe lokalne zajednice. 12

H. Auf-Franić / Osnovne škole

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

Prostor više namjena međusobno povezuje sve prostorne sklopove i služi za okupljanje učenika i prezentaciju škole prema sredini u kojoj djeluje. Orijentacija ovog prostora s obzirom na strane svijeta nije naglašena, primarna je međusobna funkcionalna povezanost pojedinih sklopova s PVN-om, kao i osiguran prostor za odmor i boravak te nastupe učenika. Poželjna je dobra veza - neposredna - na školski trg, tj. na ulazni prostor i vanjski prostor odmora i rekreacije. Bibliotečno-informacijski centar središnji je informacijski prostor škole u kojem su učenicima i nastavnicima na raspolaganju raznoliki izvori informacija. Položajno je ovaj prostor u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem mjestu, po mogućnosti orijentiran sjever-sjeveroistok.

1.3.4. Prostori za organizaciju i koordinaciju rada U ovim prostorima odvija se administrativni i organizacijski proces rada kojim se koordinira kompleksno djelovanje cijele škole koje proizlazi iz njene unutarnje i vanjske uloge. Važan je položaj ovih prostora prema glavnom ulazu i prema ostalim prostorima škole. Potrebna je veza s ulaznim halom i prostorom za prijam roditelja. Smještaju se obično u prizemlje, a mogu imati i poseban ulaz (kod većih škola) koji se koristi tijekom godišnjih odmora ili praznika. Položaj ovog sklopa morao bi biti takav da nije prolazan za ostale sklopove prostorija.

14 K. Namba: škola u Nigati, Japan, 1979. prostor za više namjena

16 Paul Rudolph: škola Middletown, New York, SAD, 1969.

15 Hubert Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjižnica

prostor za više namjena

1.3.5. Gospodarski prostori Gospodarski prostori škole, kroz higijensku prehranu i higijeniziranje (održavanje) svih prostora škole, pridonose zdravom i uspješnom razvoju učenika. Putem ovih prostora ostvaruje se sva doprema u školu kao i otprema svih nepotrebnih predmeta, otpadaka i smeća. Te se veze ostvaruju preko gospodarskog dvorišta koje ima kolni prilaz. Zbog svoje osnovne funkcije - pripremanje jela i kondicioniranje prostora - ovi prostori imaju visoku tehničku razinu opreme (štednjaci, kotlovi, strojevi za pranje suđa i drugi kuhinjski i ventilacijski uređaji, te uređaji centralnoga grijanja), uz primjenu raznih izvora energije. Kvalitetna i tehnički ispravna izvedba te mogućnost održavanja uređaja i instalacija veoma je važna funkcionalna karakteristika koja se zatim proširuje na obradu stijena, prozora, podova, stropova i svih instalacija. H. Auf-Franić / Osnovne škole

13

FUNKCIONALNE KARAKTERISTIKE

1.3.6. Ostali prostori

17,18 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972.

Ulaz u školsku zgradu mora biti, u odnosu na prilaz zgradi, uočljiv i lako pristupačan. Pred ulazom formira se trijem ili nadstrešnica za okupljanje djece i zaštitu od nevremena. Neposredno uz ulaz smješta se središnja garderoba, ali tako da veza ulaznog sklopa s komunikacijama i prostorom više namjena ostane nesmetana. Komunikacije (horizontalne i vertikalne), osim što ostvaruju pregledne veze među prostornim sklopovima i omogućavaju jednostavnu orijentaciju učenika, mogu se formirati kao prostor upotrebljiv za razne aktivnosti (nastava, rekreacija itd.). Pravilan izbor i raspored sanitarija nužni su za održavanje optimalnih higijenskih uvjeta u školskoj zgradi i važan su činilac formiranja higijenskih navika i zdravstvene kulture učenika. U manjim školama projektira se i stan za učitelja, a u većim stan za domara, s posebnim ulazom. 1.3.7. Vanjski prostori

19,20 Aldo van Eyck: škola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56.

Vanjski su prostori škole, posredno ili neposredno, vezani za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa, stoga školsko zemljište mora omogućiti formiranje odgovarajućih površina uz površine za gradnju školske zgrade. Uz pješačke pristupe školi (učenika, roditelja, nastavnika, osoblja) nužno je ostvariti i kolni pristup, na koji se veže gospodarsko dvorište. Prilazi se lociraju tako da ne ometaju rad u školskim prostorima. Školski trg, povezan s ulazom u školsku zgradu, mjesto je okupljanja i igre učenika. Školsko je dvorište zasebna, osunčana i od vjetra zaštićena površina za odmor i igru učenika koja je tako smještena da ne smeta radu u školi. Za praktične vježbe iz biologije potrebno je organizirati, u sklopu školskog dvorišta, kao nastavnu površinu i školski vrt. Zelene površine školske parcele uređuju se kao park. Vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (školsko vježbalište) namijenjeni su organizaciji nastave, rekreaciji i sportskim igrama, a pogodno su vezani za sportsku dvoranu. Gospodarsko dvorište je samostalna površina, odvojena od prilaza za učenike i nastavnike, te tako smještena da ne ometa rad u školskoj zgradi. Kolnim je pristupom priključena na prometnicu. Na parceli je potrebno osigurati i parkiralište za vozila nastavnika.

14

H. Auf-Franić / Osnovne škole

2.1.

RAZREDNA NASTAVA

Razredna se nastava organizira i izvodi s učenicima I.-IV. razreda. Radni prostor za razrednu nastavu mora biti prostorno, funkcionalno i oblikovno takav da omogući ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka definiranih nastavnim planom i programom. Za razrednu nastavu potrebni su radni prostori: 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

RAZREDNA NASTAVA

2.0. PROSTORNI SKLOPOVI ŠKOLSKE ZGRADE: PROSTOR, OPREMA, INSTALACIJE

učionice, kabinet, prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu, prostor za više namjena te prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Za rad s učenicima koriste se i vanjski prostori, pa se u pravilu neposredno uz matičnu učionicu formira učionica u prirodi. Unutar sklopa razredne nastave smješta se i garderoba, pojedinačna ili zajednička, za učenike nižih razreda. Najčešće je garderoba u hodniku ispred učionica ili u pretprostoru kroz koji se ulazi u učionice. Može se organizirati i u zasebnom prostoru, nasuprot učionicama. Važno je osigurati dobro prirodno prozračivanje garderobe.

2.1.1. Učionice od I. do IV. razreda Pedagoško-didaktički karakter rada u nižim razredima (I.-IV.) zahtijeva veću površinu učionice po učeniku (u odnosu na učionice V.-VIII. razreda) kako bi se omogućila veća sloboda kretanja u učionici, te stoga što se češće izmjenjuju različiti oblici rada, više je didaktičkih igara itd. Površina radnoga prostora dimenzionira se s 2 m2 po učeniku, dakle 60 m2 za 30 učenika, tlocrtnih proporcija 1:1 do 1:1,5 poštujući uvjete optimalnog osvjetljenja. Sam radni prostor učionice mora biti tako formiran da omogućava brze promjene razmještaja opreme, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, skupni, rad u parovima i individualni). Svojim dimenzijama, oblikom i smještajem namještaj mora biti prilagođen uzrastu učenika. Ako je u školi formiran kombinirani razredni odjel, tada u učionici mora biti toliko školskih ploča koliko ima razreda u odjelu, a namještaj mora biti prilagođen njihovu različitom uzrastu.

21 primjeri organizacije učionice razredne nastave 1 nastava na otvorenom, 2 frontalni postav, 3, 4, 5 oblici grupnog rada, 6 crtanje, 7 kazalište, 8 projekcije, 9 ples, 10 razgovor, 11 diskusija, 12 pojedinačni rad

22,23 Livio Vacchini: škola u Locarnu, Švicarska, 1980.

1 učionica 2 grupni rad 3 natkrivena terasa 4 terasa 5 komunikacija 5

4

mj. 1:200

3

1

2

3

4

5 H. Auf-Franić / Osnovne škole

15

RAZREDNA NASTAVA

2

2

1

1

24-26 Arne Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

27-29 Herman Hertzberger: Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. učionica složenog, ‘L’ oblika, s denivelacijama i mokrom zonom koja se otvaranjem pulta povezuje sa zajedničkim koridorom

Na prednjem zidu učionice razredne nastave postavlja se školska ploča s tri dijela: jedan dio s crtovljem, drugi dio s pravokutnom mrežom, a treći dio - s jedne strane neiscrtan, a s druge strane s površinom za projekcije (preporuča se da ploča sadrži flanelograf i magnetograf). Na bočnom zidu postavlja se zidna ploha za izlaganje učeničkih radova. Na stražnjem zidu postavljaju se ormari, police i vitrine u kojima učenici odlažu pribor koji ostaje u školi. Kutić za igranje mora imati oveći prostirač (tepih) i biti opremljen raznovrsnim igračkama primjerenim dobi učenika.

3

3

mj. 1:200

1 učionica, 2 grupni rad, 3 terasa

Oprema: - radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) - stolice (dim. prema uzrastu) - stol i stolica za nastavnika - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izložbe - ormar za radni materijal - kutić igara - autotehnika, komplet - prva pomoć, komplet

kom. 15 30 1 1 1 1 2 1 1 1

Instalacije: - umivaonik - utičnice za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 1 4 1

2.1.2. Kabinet Kabinet razredne nastave rabe nastavnici za pripremu odgojno-obrazovnog rada. U tom se prostoru odlažu određena nastavna sredstva i pomagala. Na četiri odjela razredne nastave predviđa se u pravilu jedan kabinet, a za više od šest predviđaju se dva kabineta. Oprema: - radni stolovi i stolice za učitelje - ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala Instalacije: - umivaonik - utičnica za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

16

H. Auf-Franić / Osnovne škole

kom. 1 4 1

Ako postoje potrebe i mogućnosti sredine u kojoj škola djeluje, formira se prostor za produženi i cjelodnevni boravak. Ovi prostori moraju zadovoljavati sve pretpostavke za zdrav i normalan razvoj učenika, a svojom opremom moraju omogućiti funkcionalnu organizaciju prostora za cjelokupni odgojno-obrazovni rad, naročito racionalno, samostalno i efikasno učenje, te opuštanje i odmor učenika u slobodnom vremenu. Prostor za produženi boravak učenika - heterogenih ili homogenih skupina - mora omogućivati provedbu samostalnog učenja i pisanja (rješavanja) zadataka te provođenje dijela slobodnog vremena u odmoru. Prostor za skupine produženoga boravka (orijentaciono 20 učenika) treba u pravilu dimenzionirati s 2 m2 po učeniku minimalno kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi. Zbog sustava izgradnje, promjena u broju učenika u školi i fleksibilnosti prostora preporuča se taj prostor dimenzionirati sa 60 m2 (razredna nastava) i zbog njegova višenamjenskog korištenja. Prostor za produženi boravak treba svojom prostorno-funkcionalnom organizacijom i opremom omogućiti učenje, odmor i igru djece. Prostor se oprema standardnom opremom učionice za razrednu nastavu, ležaljkama za odmor za najniži uzrast, kutićem igara te izabranim predmetima koji izazivaju interes učenika i nadopunjuju njegovo učenje. Rješenjem prostora ovakve učionice treba osigurati dovoljan broj površina za izlaganje, crtanje i pisanje. Horizontalne površine mogu se diferencirati po namjeni i po visini, uz osiguranje provedbe osnovnih funkcija. Pritom treba postići optimalni sklad odnosa i motivaciju za različito, međusobno neometano korištenje tih površina. Učionica za cjelodnevnu nastavu jednoga razrednog odjela (30 učenika) mora zadovoljavati potrebe suvremene organizacije nastave, uz dodatne specifičnosti života i rada učenika s boravkom u školi koji traje i do 10 školskih sati na dan. Veličina učionice za cjelodnevnu nastavu (30 učenika) mora iznositi 60 m2 (razredna nastava). Organizacija učionice za cjelodnevnu nastavu, kao i prostora za produženi boravak, može biti vrlo slobodna i raznovrsna jer navedeni prostori nadoknađuju prostor obiteljskoga doma. Taj je prostor vezan za vanjske organizirane površine i na unutarnje prostore (BIC, prostor za više namjena, blagovaonicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu te radionice).

3

30,31 Ulrich Baumgartner: škola Aesch, Neftenbach, Švicarska, 1958.-59.

1

mj. 1:200 1 učionica 2 grupni rad 3 terasa 4 komunikacija

2

3

1

RAZREDNA NASTAVA

2.1.3. Prostori za produženi boravak i cjelodnevnu nastavu

4

32,33 Herman Hertzberger: Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

17

120

60

120

90

RAZREDNA NASTAVA

mj. 1:100

60

60

60

60

60

60

60

60

60

60

60

120

60

120

90

Oprema: - radni stol za učenike (dim. prema uzrastu) - stolice (dim. prema uzrastu) - stol i stolica za učitelja - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izložbe - ormar za radni materijal - kutić igara - autotehnika, komplet - prva pomoć - komplet

kom. 10 20 1 2 1 1 2 1 1 1

Instalacije: - umivaonik - utičnice za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 1 4 1

34 shema učionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 37 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika) 120

60

h=37-46

1

67-76

6

1

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

102 cm

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

110 cm 113 cm

127 cm 127 cm 132 cm 137 cm

142 cm 147 cm 152 cm 157 cm 162 cm 167 cm 172 cm

185 cm

35 školski namještaj H

1 1/5 H 9/10 H

7/10 H 1/2 H 2/7 H

2 2,3 m

36 Arne Jacobsen: namještaj za školu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

18

H. Auf-Franić / Osnovne škole

3/7 H + 23 cm

1/4 H 3

A 1,52 m

1,37 m

B

86,5 cm

76 cm

C

76 cm

61 cm

D

PREDMETNA NASTAVA

Predmetna nastava organizira se i izvodi u pravilu s učenicima od V. do VIII. razreda. To je takav sustav nastave koji se izvodi po predmetima u odgovarajuće opremljenim učionicama. Područja predmetne nastave su: 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.2.5. 2.2.6.

jezično-umjetničko područje, prirodoslovno-matematičko područje, društveno područje, radno-tehničko područje, izborna nastava, područje tjelesne i zdravstvene kulture.

2.2.1. Jezično-umjetničko područje U radnim prostorima za jezično-umjetničko područje organizira se i izvodi nastava hrvatskog i stranog jezika, likovne i glazbene kulture te njima pripadajućih izbornih programa. Kabineti se koriste za pripremu nastavnog procesa, izvannastavne aktivnosti te za skupni i individualni rad učenika. U školi treba za ovo odgojno-obrazovno područje osigurati sljedeće prostore: 2.2.1.1. 2.2.1.2. 2.2.1.3. 2.2.1.4. 2.2.1.5. 2.2.1.6. 2.2.1.7. 2.2.1.8. 2.2.1.9. 2.2.1.10

učionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, učionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, učionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, spremište za glazbenu kulturu, učionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu, spremište za likovnu kulturu.

Kod škola do 16 odjela viših razreda predviđa se 1 učionica za hrvatski jezik, površine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 m2. Kod škola s većim brojem razrednih odjela (od 5 paralelki nadalje) neophodne su dvije učionice za hrvatski jezik istih površina, s jednim kabinetom od 20 m2. Kod škola s 2 do 4 paralelke predviđa se jedna učionica za strani jezik, površine 40 m2, s kabinetom od 20 m2.

Kod škola s 4 paralelke nadalje predviđa se učionica za strani jezik 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom površine 12-16 m2. Kod škola do 20 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za glazbenu i likovnu kulturu. Površina učionice za likovnu, odnosno glazbenu kulturu iznosi 70 m2 (bolje 80 m2), a kabineta 16 m2, odnosno 12 m2 ako postoje posebni kabineti za glazbenu ili likovnu kulturu. Spremište za glazbenu kulturu predviđa se kod škola s više od 12 odjela viših razreda, a površina mu iznosi 8 m2. 2.2.1.1. Učionica za hrvatski jezik Oprema: - radni stolovi dvosjedi - stolice s naslonima za učenike - učiteljski stol i stolica s naslonom - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - zidna ploha za izložbe - ormar (nastavna sredstva, nastavna pomagala i priručni materijal)

kom. 15 30 1 1 1 1 3

Instalacije: - umivaonik - utičnice za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 1 3 1

PREDMETNA NASTAVA

2.2.

2.2.1.2. Kabinet za hrvatski jezik Oprema: - radni stolovi sa stolicama za nastavnike - radni stol sa stolicama za grupni rad učenika - ormari za didaktička sredstva i učeničke radove Instalacije: - utičnice za električnu struju od 220 V

kom. 2

*Prijedlog

Kabineta ‘Zgrade za odgoj i obrazovanje’ prema međunarodnim standardima, odnosno većem broju m2 po učeniku. H. Auf-Franić / Osnovne škole

19

PREDMETNA NASTAVA

2.2.1.3. Učionica za strani jezik

38,39 učionica za strani jezik

Oprema učionice za strane jezike razlikuje se od opreme učionice za hrvatski jezik jedino po radnim stolovima učenika. Radni stolovi opremljeni su slušalicama koje su priključene na nastavnički stol, a radni stol nastavnika ima ugrađenu AV tehniku. U školama s učionicom za strani jezik, površine 40 m2, organizira se nastava s radnom skupinom od 15 do 18 učenika. Učionica za strani jezik, površine 54 m2 (bolje 60 m2), treba se moći podijeliti u dva zasebna prostora, unutar kojih se može organizirati skupno vođenje konverzacije, direktna nastava ili odjeljci s audioopremom. 2.2.1.4. Kabinet za strani jezik Oprema i instalacije kabineta identični su opremi kabineta za hrvatski jezik. 2.2.1.5. Učionica za glazbenu kulturu

40-42 učionica za glazbenu kulturu varijante organizacije

Učionica za glazbenu kulturu izdvaja se, zbog buke i režima rada, od ostalih učionica, a postavlja se uz prostor za više namjena. U takvim rješenjima, učionica za glazbenu kulturu koristi se kao scena PVN-a prilikom školskih priredbi i drugih manifestacija. U školskim zgradama manjega kapaciteta, nastava iz glazbene kulture organizira se u zajedničkoj učionici za likovnu i glazbenu kulturu ili u prostoru za više namjena. Oprema: kom. - stolice s pomičnom daskom za pisanje, koje su smještene u tri reda u polukrugu oko pianina 30 - praktikabl-troredni za zbor (montažni) 1 - pianino sa stolicom za nastavnika 1+1 - radni stol učitelja i stolica s naslonom 1 - školska ploča dvodijelna - čista površina i površina s muzičkim crtovljem 1 - muzička linija (kazetofon, CD player, pojačalo, zvučnici) 1 - TV prijamnik s AV tehnikom (video, odn, DVD recorder) i pomičnim stalkom 1 - synthesizer, gitara 1 - projekciona površina 1 - zidna ploha za izložbe 1 - modulator i notni modulator 1 - ksilofon 1 - metronom 1 - diktaton 1

20

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Instalacije: - umivaonik - utičnice za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 1 4 1

2.2.1.6. Kabinet za glazbenu kulturu 43,44 učionica za likovnu kulturu varijante organizacije

Oprema: - radni stol učitelja sa stolicom - ormari za pohranjivanje nastavnih pomagala i stručne literature Instalacije: - utičnice za električnu struju od 220 V

kom. 2

PREDMETNA NASTAVA

Napomena: Ako se učionica koristi za glazbenu i likovnu kulturu, onda se oprema stolićima za individualni likovni rad koji imaju pomičnu radnu plohu.

45 Jacques Schader: škola Freudenberg, Zürich, Švicarska, 1956.-60.

2.2.1.7. Spremište za glazbenu kulturu U školama s 8 ili više odjela viših razreda predviđa se spremište za glazbenu kulturu (za pohranu muzičkih instrumenata, literature, nota...) vezano za prostor za više namjena. Oprema: - police za pohranjivanje muzičkih instrumenata - notni stalci 2.2.1.8. Učionica za likovnu kulturu

46 Arne Jacobsen: škola Munkegaard Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

Učionica za likovnu kulturu optimalno je osvijetljena ako je orijentirana na sjever jer joj to osigurava difuzno prirodno osvjetljenje. Oprema: kom. - specijalni stolići za individualan likovni rad 30 - stolice s naslonom za učenike 30 - radni stol sa stolicom za učitelja 1 - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom 1 - stalak za modeliranje 15 - stol za grafički tisak 2 - police za likovno-pedagošku dokumentaciju 2 - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom 1 H. Auf-Franić / Osnovne škole

21

PREDMETNA NASTAVA

Instalacije: - praonik s toplom i hladnom vodom - utičnica za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 2 4 1

2.2.1.9. Kabinet za likovnu kulturu Oprema: - radni stol sa stolicom učitelja - radni stol za trodimenzionalno oblikovanje - stol za grafičko otiskivanje - grafička preša za visoki i duboki tisak - police za materijale i sredstva likovnog rada Instalacije: - umivaonik s toplom i hladnom vodom - utičnica za električnu struju od 220 V

kom. 1 1

2.2.1.10. Spremište za likovnu kulturu Oprema: - police za odlaganje radova iz keramike - okviri za tkanje i pletenje

22

H. Auf-Franić / Osnovne škole

kom. 15

2.2.2. Prirodoslovno-matematičko područje U radnim prostorima za prirodoslovno-matematičko područje organizira se i odvija nastavni proces matematike, prirode, biologije, kemije i fizike, kao i izborni programi i izvannastavne aktivnosti toga područja. Kabinete koriste učitelji za pripremu nastave, a također mogu poslužiti za skupni i individualni rad učenika. U školi se za ovo odgojno-obrazovno područje osiguravaju sljedeći prostori: 2.2.2.1. 2.2.2.2. 2.2.2.3. 2.2.2.4. 2.2.2.5. 2.2.2.6. 2.2.2.7. 2.2.2.8.

učionica za matematiku kabinet za matematiku kompjutorska učionica učionica za fiziku i kemiju kabinet za fiziku i kemiju učionica za prirodu i biologiju kabinet za prirodu i biologiju živi kutić (vivarij).

Za matematiku se predviđa učionica površine 54 m2 (bolje 60 m2), s kabinetom od 16 do 20 m2. Učionica ili učionice za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju su prostori u kojima se mogu primjenjivati svi nastavni oblici i metode rada koje predviđa suvremeni nastavni proces, te im izvedbom i opremanjem osiguravaju mogućnost brzih promjena nastavnih oblika i metoda rada. U kabinetima se ostvaruje neposredna priprema nastavnoga procesa, naročito za pripremu eksperimentalnog rada, tj. demonstracijskih pokusa i praktičnih radova učenika. U kabinetima se nalazi i najveći dio zbirki nastavnih sredstava, a u njima se može organizirati i rad s manjim skupinama učenika. Zbog potrebe za čestom i brzom izmjenom nastavnih oblika i metoda rada, potrebno je osigurati efikasnu komunikacijsku povezanost učionice i kabineta za učitelje. Ako u školi postoji zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju s dva kabineta, onda oba moraju biti povezana s učionicom. U školama do 12 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju površine 70 m2, s kabinetom od 16 m2. U školama od 12 do 16 odjela viših razreda predviđa se zajednička učionica za fiziku, kemiju, prirodu i biologiju površine 70 m2 (bolje 80 m2), s dva kabineta - jedan za prirodu i biologiju od 16 m2 i drugi za kemiju i fiziku, također od 16 m2. U školama s 20 i više odjela viših razreda predviđaju se dvije učionice i dva kabineta. Jedna učionica za prirodu i biologiju površine 54 m2, s kabinetom od 16 m2, i druga učionica za kemiju i fiziku površine 70 m2 (bolje 80 m2), s kabinetom od 20 m2. Posebne učionice za fiziku ili kemiju predviđaju se uglavnom u srednjim školama. Učionice namijenjene za Fi-Ke-Bi moraju biti dobro iskorištene, što znači da bi se u

2.2.2.1. Učionica za matematiku Oprema: - radni stol - stolica s naslonom za učenike - učiteljski stol sa stolicom - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom - ormar za didaktički pribor učenika - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom Instalacije: - umivaonik - utičnice za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 15 30 1 1 2 1 kom. 1 4 1

2.2.2.2. Kabinet za matematiku Oprema: - radni stolovi sa stolicama za učitelje - 2 ormara za priručnu literaturu, učeničke pismene radove i nastavna sredstva i pomagala Instalacije: - utičnice za električnu struju od 220 V

kom. 2

PREDMETNA NASTAVA

njima trebalo odvijati 30 sati nastave tjedno. Tendencija je da se učionice za Fi-Ke-Bi projektiraju i opremaju tako da se mogu koristiti za bilo koji od tih predmeta. U ovoj grupi učionica i kabineta treba posvetiti posebnu pozornost prozračivanju te osigurati mogućnost dobrog zamračivanja. Živi kutić (vivarij) locira se u učionici ili kabinetu za prirodu i biologiju, ili pak u proširenoj komunikaciji.

ovješeni projektor pregrada s elektroinstalacijama

47 primjer organizacije kompjuterske učionice

48 kompjuterska učionica namještaj prilagođen radu na kompjuteru

49,50 kompjuterska učionica (radno mjesto)

2.2.2.3. Kompjutorska učionica U kompjutorskoj učionici odvija se nastava s pomoću kompjutora, nastava informatike, nastava izbornih predmeta vezanih za kompjutore, te izvannastavne aktivnosti vezane za kompjutore. Učionica treba imati kompjutorska radna mjesta za učenike (min. 8) i jedno kompjutorsko radno mjesto za učitelja, voditelja informatičke učionice. Za jedno kompjutorsko radno mjesto treba osigurati najmanje 3,6 m2. Učionica treba imati dovoljan broj priključaka na gradsku mrežu, raspoređenih po svim zidovima učionice. Poželjno je da učionica ima telefonski priključak. Učionica treba biti opremljena prikladnim namještajem za smještaj kompjutorske opreme. Škole se opremaju kompjutorima ovisno o broju učenika i odjela u školi prema kriterijima H. Auf-Franić / Osnovne škole

23

PREDMETNA NASTAVA

za opremanje osnovnih i srednjih škola informatičkom opremom nadležnog Ministarstva Republike Hrvatske: -

51 učionica za fiziku i kemiju

52 demonstracijski stol 53-55 sklop fi-ke-bi varijante

do 16 odjela od 16 do 24 odjela od 25 do 32 odjela više od 32 odjela

8 komp. mjesta 10 komp. mjesta 12 komp. mjesta 16 komp. mjesta

Oprema: - kompjutorska oprema - radni stolovi (s gornjom pločom u 2 dijela, visinski pomična) - stolice s naslonom za učenike - učiteljski stol (može biti istovjetan učeničkom) sa stolicom - trodijelna školska ploča s projekcionom površinom - demonstracioni monitor (ili TV prijamnik) - ovješen ili na stalku - ormar za didaktička sredstva - zaštićena razvodna ploča za električno napajanje radnih stolova

8-16 8-16 8-16 1 1 1

Instalacije: - utičnice za električnu struju od 220 V - računalna mreža (LAN, bežični LAN) s priključkom na internet - utičnice za TV prijamnik i antenu 2.2.2.4. Učionica za fiziku i kemiju

energetske baterije nepokretna pokretna

24

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Oprema: - radni stolovi (dimenzije radnih ploha stolova su: 120-130/60cm ili 180/60 cm) - stolice s naslonom za učenike - radne površine uz bočne zidove (dužine 4 m, dubine 60 cm), s 3 ugrađena praonika - demonstracijski-učiteljski stol sa stolicom - demonstracijski pokretni stolić - školska ploča s projekcionom površinom - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - viseće vitrine - periodni sustav elemenata - pokretne energetske baterije (mogućnost nepokretne) - laboratorijske stolice s mogućnošću podešavanja visine - aparat za gašenje požara - priručna apoteka

kom. 15 10 30 1 1 1 1 3 1 4 6 1 1

kom. 4 6 4

56 Dolf Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64.

PREDMETNA NASTAVA

Instalacije: - praonik - utičnice za električnu struju od 220 V - priključak na plin - demonstracijski stol s razvodnom pločom za električnu struju i plinskom bocom od 2 kg - priključak na antenski razvod

1 1

2.2.2.5. Kabinet za fiziku i kemiju Oprema: - radni stolovi sa stolicama za učitelje - ormari za odlaganje učeničkih pismenih radova, zbirke, didaktički materijal i stručnu literaturu - ormar za kemikalije s protupožarnom zaštitom - radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa - demonstracijski pokretni stolić - stol sa 6 stolica za skupni rad učenika

kom.

Instalacije: - praonik - utičnice za električnu struju od 220 V - po mogućnosti, priključak na plinsku instalaciju

kom. 1 2 1

4 1 1 1 1

učionica za fiziku i kemiju kosog presjeka

57 kosa učionica fizike i kemije, odn. prirode i biologije (detalj)

2.2.2.6. Učionica za prirodu i biologiju Oprema učionice i kabineta za prirodu i biologiju istovjetna je opremi učionice i kabineta za fiziku i kemiju, samo što nema razvodne ploče za električnu struju i prirodni sustav elemenata.

58 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju

59 vivarij

2.2.2.7. Kabinet za prirodu i biologiju 2.2.2.8. Živi kutić (vivarij) U vivariju treba osigurati odgovarajući broj polica za uzgoj lončanica i nastambe s postoljima za životinje.

Napomena uz 2.2.2.: Oprema zajedničke učionice fizike, kemije, prirode, biologije i pripadajućih kabineta treba sadržavati sve već navedene elemente opreme. H. Auf-Franić / Osnovne škole

25

PREDMETNA NASTAVA

2.2.3. Društveno područje

2.2.3.2. Kabinet za povijest

U radnim prostorima za društveno područje organizira se i izvodi nastava povijesti i zemljopisa te njima pripadajućih izbornih programa, kao i izvannastavne aktivnosti toga područja. U školi se za ovo odgojno-obrazovno područje osiguravaju sljedeći prostori:

Oprema: - radni stolovi i stolice učitelja - ormari za nastavna sredstva i pomagala - stalak za odlaganje karata - radni stol sa stolicama za skupni rad

2.2.3.1. 2.2.3.2. 2.2.3.3. 2.2.3.4. 2.2.3.5.

Instalacije: - utičnica za električnu struju od 220 V

učionica za povijest, kabinet za povijest, učionica za zemljopis, kabinet za zemljopis, geografska promatračnica.

2.2.3.3. Učionica za zemljopis

U školama do 20 odjela viših razreda (V.-VIII. raz.) predviđa se zajednička učionica za povijest i zemljopis, s kabinetom. Površina učionice iznosi 54 m2 (bolje 60 m2), a kabineta 12-16 m2. Učionice moraju biti tako oblikovane da je u njima moguća brza promjena rasporeda opreme prostora, ovisno o oblicima odgojno-obrazovnog rada (frontalni, u parovima, skupni i individualni). Uz učionice nalaze se kabineti za učitelje koji su direktno povezani s učionicom, a namijenjeni su nastavnicima za pripremu nastavnog procesa i pohranu didaktičke opreme, kao i za rad s manjom skupinom učenika. 2.2.3.1. Učionica za povijest Oprema: -

dvosjedni radni stolovi stolice s naslonom za učenike učiteljski stol i stolica s naslonom školska ploča s projekcionom površinom TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom stalak ili tračnice za karte izložbeni panoi i flanelograf te lenta vremena vitrine za izloške i površina za povijesne i zidne karte te slike

Instalacije: 26

umivaonik utičnice za električnu struju od 220 V priključak na antenski razvod

H. Auf-Franić / Osnovne škole

kom. 2

kom. 15 30 1 1 1 1

kom. 1 4 1

Oprema: Osnovna oprema učionice za zemljopis istovjetna je s opremom učionice za povijest. Posebnost opreme za učionicu zemljopisa jest stol za promatranje, s policama za odlaganje materijala i pribora za rad. Instalacije: - umivaonik - utičnica za električnu struju od 220 V - priključak na antenski razvod

kom. 1 4 1

2.2.3.4. Kabinet za zemljopis Oprema: Osnovna oprema kabineta za zemljopis istovjetna je s opremom kabineta za povijest. Posebnost opreme za kabinet zemljopisa jesu: - stol za crtanje i kopiranje karata s priključkom za struju, - stol-vitrina s ormarom za geološku, petrografsku i pedološku zbirku. 2.2.3.5. Geografska promatračnica Za organizaciju praćenja prirodnih geografskih pojava u nastavi zemljopisa potrebno je organizirati geografsku promatračnicu na otvorenom prostoru u neposrednoj blizini škole. Oprema: - vjetrulja - gnomon - eklimetar - vlažni i suhi pješčanik - meteorološka postaja s odgovarajućim instrumentima za meteorološka i fenološka promatranja

PREDMETNA NASTAVA

2.2.4. Radno-tehničko područje U tom se prostoru odvija redovna nastava tehničke kulture, nastava izbornih programa i izvannastavne tehničke aktivnosti učenika. Za ostvarivanje programa ovog područja treba osigurati odgovarajući radni prostor, spremište alata, materijala, izrađenih predmeta i pribora. Radni prostor za ovo područje sastoji se od: 2.2.4.1. 2.2.4.2. 2.2.4.3. 2.2.4.4.

specijalizirane učionice (radionice), kabineta, spremišta, fotolaboratorija (po mogućnosti i potrebi).

Poželjno je da prostori toga područja imaju mogućnost pristupa iz dvorišta radi lakšeg unošenja potrošnog materijala i opreme te eventualnog rada na otvorenom. Zbog stvaranja buke pri praktičnom radu učenika te posebnog režima ekonomskog i energetskog opsluživanja, radionica se prostorno odjeljuje od nastavnih, društvenih i upravnih prostorija. Kod škola s 4-8 odjela viših razreda predviđa se jedna specijalizirana učionica veličine 54 m2 (bolje 60 m2). Kod škola sa 12-16 odjela viših razreda predviđaju se 2 specijalizirane učionice, od kojih jedna od 54 m2, a druga od 75 m2, a kod škola s 20-24 odjela viših razreda predviđaju se 2 specijalizirane učionice sa po 75 m2, ili ukupno 150 m2. Specijalizirana učionica dimenzionira se za jednu polovicu razrednog odjela, a najviše za 18 radnih mjesta. Prilikom dimenzioniranja specijaliziranih učionica treba računati s 3,5 m2/učeničkom mjestu za ‘ručnu obradu’, a 5,0 m2/učeničkom mjestu za ‘strojnu obradu’. Neposredno uz specijaliziranu učionicu smještaju se spremišta za materijal (s ulazom iz radionica) i kabinet učitelja za pripremu praktične nastave. Kabinet za učitelje treba biti od 12 do 24 m2, ovisno o veličini škole. Spremište je također ovisno o veličini škole, a predviđa se da bude od 8 do 20 m2. Za fotolaboratorij predviđa se 8 m2.

60,61 Hubert Bennett: škola Pimlico, London, Engleska, 1971. radionica

2.2.4.1. Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica) U ovoj učionici (radionici) obavlja se ručna obrada i modeliranje papira (karton, ljepenka i drugo), elementarna obrada drva i metala, kao i upoznavanje s osnovnim radnjama na strojevima za obradu različitih materijala. U školskim zgradama manjega kapaciteta, opća radionica smještena je u jedinstvenom prostoru, dok se u školama većega kapaciteta radionica dijeli na prostor za obradu kartona i drva, te prostor za obradu metala.

radionica H. Auf-Franić / Osnovne škole

27

PREDMETNA NASTAVA

Po mogućnosti treba osigurati sjeverno osvjetljenje jer se time postiže difuznost dnevnog svjetla u radionici.

62 učionica za tehnički odgoj - radionica

63 mala učionica za tehnički odgoj

Oprema: - radionički stolovi za učenike (jednosjed 120x60x80) - stolice s naslonom za učenike - učiteljski stol i stolica s naslonom - školska ploča s projekcionom površinom - univerzalni mjerni stol - element uz demonstracijski stol - TV prijamnik s AV tehnikom i stalkom - kolica za nastavna sredstva - ormar s kompletom alata za obradu drva - ormar s kompletom alata za obradu kovina - ormar s kompletom alata za elektroradove - ormar s kompletom alata za rad s poliesterskim smolama - ormari s priborom za vježbe (V., VI., VII. i VIII.) - vitrine za nastavna sredstva, učeničke radove i sl. - ormari za učeničke radove, materijal i pribor - razvodni ormarić sa sklopkama - postolja za strojeve - radni stol za grublje radove

kom. 15 15 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 4 4-8 4-8 1 1-5 1-4

Instalacije: - praonici s toplom i hladnom vodom - električna instalacija a) za rad strojeva potrebni su posebni priključci b) za svako radno mjesto 1 trofazna utičnica

kom. 2 15

Sve električne instalacije moraju biti propisno izvedene i sa dvostrukom zaštitom. Utičnice su u zidovima, kao i u pokretnim energetskim baterijama. - utičnica za TV prijamnik i priključak na antenski razvod 1+1 2.2.4.2. Kabinet

28

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Oprema: - radni stolovi sa stolicama za učitelje - ormari - viseće vitrine

kom.

Instalacije: - utičnica za električnu struju od 220V

kom. 2

2 2

2.2.5.1. Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe

Oprema: - otvorene police od poda do stropa - 1 ormar

Oprema: - radne plohe veličine 120x60 cm - pomični radni stolovi - stolice - štednjaci - školska ploča s projekcionom površinom

kom. 3 6 16 3 1

Instalacije: - praonik s priključkom na toplu i hladnu vodu - umivaonik s toplom i hladnom vodom - el. utičnice - 220 V do 16 A - utičnica za štednjak do 7 Kw - priključnica za stroj za pranje - plinski priključak za štednjak

kom. 2 1 15 1 1 1

2.2.4.4. Fotolaboratorij Fotolaboratorij se oprema uređajima za razvijanje i kopiranje različitih vrsta fotomaterijala. U fotolaboratoriju obvezna je mehanička ventilacija, i to izvedena tako da je onemogućeno prodiranje svjetlosti u prostoriju. Instalacije: (specifične električne instalacije) - praonik s dvije pregrade i dvije slavine - utičnice za električnu struju (odmaknute 2-3 m od praonika) 2.2.5.

kom. 1 2-3

PREDMETNA NASTAVA

2.2.4.3. Spremište

Izborna nastava

U školi se za tečajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti osiguravaju sljedeći prostori: 2.2.5.1. učionica za tečajnu nastavu, izborne programe i izvannastavne aktivnosti 2.2.5.2. kabinet izborne i dr. nastave 2.2.5.3. spremište za tečajnu nastavu: prehrane, odijevanja, stanovanja. Praktični rad tečajne nastave u školama do dvije paralelke izvodi se u prostoru za više namjena i blagovaonici. Stoga je i potrebno u dijelu tih prostora instalirati dovoljan broj utičnica, dva praonika s toplom i hladnom vodom te umivaonik. Potreban prostor (oko 2,5 m2 po radnom mjestu) odvaja se od ostalog prostora pomičnim panoima. U školama s više od dvije paralelke u višim razredima, radni prostor za tečajnu nastavu organizira se u višenamjenskoj učionici koja mora omogućivati podjelu radi korištenja prostora od više grupa, odnosno više programa izborne nastave. Učionica za tečajnu i izbornu nastavu treba biti smještena bliže blagovaonici ili prostoru za više namjena, a opremljena kompletom individualne kuhinje (štednjak, ormari, viseći ormarići, hladnjak i ormar za pribor za čišćenje). Osim toga, potreban je stroj za šivanje, pranje, daske za glačanje, pokretna vješalica za kuhinjske krpe i pregače, te ormar za pohranu električnih kuhala s jednom pločom. Za isključenje električnog napona na svim radnim mjestima mora biti instaliran automatski osigurač.

64 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe varijanta organizacije

65 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe H. Auf-Franić / Osnovne škole

29

PREDMETNA NASTAVA

1 Ivo Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

2.2.6. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni prostori

1

2 Jorma Järvi: škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55.

2

Za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK), uz objekt škole gradi se sportska dvorana koje se veličina određuje prema potrebama škole, lokalnog stanovništva i sportskih društava. Sklop zatvorenih prostora za nastavu TZK povezan je s općim komunikacijama školske zgrade i školskim vježbalištem. Ulazni prostor sklopa neposredno je povezan s prilazima na školsku parcelu, i to tako da se može koristiti posve nezavisno od režima rada u školskoj zgradi. Prema namjeni, potrebni prostori toga sklopa dijele se na prostor za sportsko-nastavnu aktivnost, pomoćne prostore i eventualne prostore za gledatelje. Broj i veličina pomoćnih prostorija ovisi o broju i veličini jedinice za rad u dvorani. Elementi sklopa TZK:

3 Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: škola Trnsko, Zagreb, 1963.

3

4 Gino Valle: varijanta tipske škole, Bissuola, Italija, 1976.

4

0 5 10

20

2.2.6.1. dvorana za TZK 2.2.6.2. spremište sprava 2.2.6.3. skupna svlačionica 2.2.6.4. skupna praonica s WC-ima 2.2.6.5. kabinet TZK 2.2.6.6. ambulanta 2.2.6.7. svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama 2.2.6.8. prostorija za kondicioniranje zraka 2.2.6.9. prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje 2.2.6.10. ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom 2.2.6.11. sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike 2.2.6.12. gledališni prostori 2.2.6.13. prostorija za režiju 2.2.6.14. spremište sprava i rekvizita za vanjske terene 2.2.6.15. dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku 2.2.6.16. teretana i trim-dvorana.

5

5 Ivo Zemljak: škola na Selskoj cesti, Zagreb, 1930.

66 sheme položaja dvorane unutar školske zgrade

30

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Međusobni raspored i odnos prostora uvjetovan je pedagoško-nastavnim, sportskofunkcionalnim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Osnovno pravilo i zahtjev jest jasna podjela površina na kojima se komunicira u cipelama (‘nečiste’ površine), sportskoj obući, odnosno obući za rad (‘čista’ površina) i ‘mokre’ površine (praonice). U rasporedu prostora ne smije se nikada dopustiti direktna veza ‘nečistih’ površina s površinama za rad (pod dvorane). Pristup u svlačionice mora biti iz glavnog ulaza (hala) ili komunikacijskih površina preko ‘nečistog’ hodnika. U sklopu ove ulazne grupe prostorija nalazi se hal, WC,

PREDMETNA NASTAVA

prostor za osvježenje za posjetitelje i gledatelje te poseban izlaz na vanjske sportskonastavne površine. Svlačionice treba po mogućnosti organizirati tako (veći broj manjih jedinica) da se između dviju svlačionica nalazi sanitarna baterija (praonice, tuševi i WC-i), koja je pristupačna iz obiju svlačionica. Sanitarnu bateriju (praonice i tuševe) uvijek koristi skupina u odlasku, čime se postiže njena maksimalna iskorištenost i produžuje efektivno vrijeme korištenja prostora za rad. Uz izravnu vezu svlačionica s praonicama i tuševima, treba postaviti WC-e. Također, potrebno je osigurati prostor za svlačionice učitelja, u sklopu koje mora biti predviđen tuš s praonikom. Kabinet za nastavu tjelesne kulture mora biti neposredno uz glavni prostor za rad (dvoranu) i mora imati vezu sa sustavom komunikacija. Neposredno uz kabinet tjelesne kulture treba predvidjeti prostoriju ambulante (pribor za davanje prve pomoći, kartoteka i pomagala za praćenje razvoja učenika, sportaša ili drugih korisnika), s vezom na kabinet i dvoranu, te osiguran pristup na vanjsku komunikacijsku površinu (ambulantno vozilo). Spremište sprava treba biti tako postavljeno da je njegovo korištenje moguće iz svih dijelova za rad i da nije dublje od 4,50 m u odnosu na smjer korištenja (radi lakšeg prenošenja sprava). Spremište treba u načelu dijeliti od prostora za rad prolazima minimalne širine 1,80 m i minimalne visine 2,20 m, i to radi toga da se omogući prijenos sprava iz jednoga u drugi prostor. Spremište sprava za vanjske površine treba biti odijeljeno od spremišta dvorane, ali s nužnom vezom. Spremište strojeva i pribora za održavanje vanjskih sportsko-nastavnih površina mora biti odijeljeno od spremišta sprava. Podovi ovih spremišta trebaju biti na istoj razini kao i podovi prostorija za rad. Prostorija za režiju treba biti tako postavljena da je osiguran pregled cijele površine dvorane. Prostorije za grijanje, ventilaciju i pripremu tople vode imaju izravan pristup izvana i s ‘nečistih’ površina u objektu. Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje objekta mora biti tako smještena da je osiguran pristup u sve njegove dijelove.

67,68 Ivo Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931.

terasa na krovu dvorane dvorana

U dvoranama koje se dijele na dva ili tri prostora za rad, pomoćne prostorije (svlačionice, spremišta sprava, pristupi) moraju biti tako organizirane da je omogućen nesmetan rad u podijeljenim dijelovima. Dopunski prostori za rad - gimnastička dvorana, teretana, trim-dvorana, dvorana za korektivnu ili estetsku gimnastiku - moraju imati izravnu vezu s ‘čistom’ komunikacijom. Ukoliko su ti prostori tako organizirani da su potrebna dodatna spremišta opreme i rekvizita, tada pod spremišta mora biti na istoj razini kao i pod prostora za rad. Ako je u sklopu takvih prostora predviđeno i gledalište, ono mora biti odvojeno od prostora drugih korisnika (učenici, sportaši, rekreativci). Pristup na gledalište najčešće je s gornje strane, ali to ovisi o konstrukciji i veličini gledališta. U dvoranama s gledalištem gdje je prvi red gledališta na razini poda dvorane, pod H. Auf-Franić / Osnovne škole

31

PREDMETNA NASTAVA

dvorane mora biti zaštićen prostiračima ili posebnim komunikacijskim površinama. U dvoranama gdje gledalište nije svakodnevno u upotrebi, postavljaju se takve konstrukcije tribina (montažno-demontažne, sklopive-teleskop ili sl.) koje omogućuju da se površina koju zaprema gledalište koristi kao površina za rad. 2.2.6.1. Dvorana za TZK

pogled s juga presjek, tlocrt dvorane

69-71 Neven Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955.

Dvoranu treba locirati tako da je moguća direktna zatvorena (‘topla’) veza komunikacijskih površina škole s komunikacijskim površinama dvorane tijekom održavanja nastave tjelesne kulture, odnosno da se ova veza može prekinuti ako se dvorana koristi za potrebe sporta i naselja. U tom slučaju mora se osigurati poseban direktni pristup u dvoranu. Ukoliko se, iz bilo kojih razloga, dvorana ne gradi uz školu, tada udaljenost od škole do dvorane ne bi smjela biti veća od 400 m (5 min hoda), s osiguranim stazama za pješake. Orijentacija dvorane ovisi o njenoj veličini, sustavu podjele i načinu prirodnog osvjetljenja. U analizi lokacije treba osobitu pozornost posvetiti zaštiti objekta od buke, onečišćenja, nepovoljnih strujanja zraka, te je interpolirati u zonu zelenila. Dvorane koje zadovoljavaju potrebe stanovništva i škole uglavnom zadovoljavaju i potrebe sportskih društava (klubova). Ovisno o sportovima kojima se bavi društvo (klub), mogu doći u obzir veće površine od prethodno izračunanih, kao i različite visine dvorana ili dodatni posebni prostori, npr. teretana, trim-dvorana, gimnastička dvorana. Moguće vrijeme korištenja zatvorenoga prostora za rad: Za nastavu: dnevno

8-13.30 14-19.30

Ukupno:

6 školskih sati 6 školskih sati 12 školskih sati

(Vrijeme od 13.30 do 14 i od 19.30 do 20 sati za prirodno prozračivanje prostora za rad)

tjedno

5x12

60 školskih sati

32

dvorana

terasa

Za ostale aktivnosti (sport, rekreacija, natjecanje):

H. Auf-Franić / Osnovne škole

dvorana

dnevno tjedno subota nedjelja Ukupno

20-22 5x2

2 sata 10 sati 12 sati 8 sati 30 sati tjedno

Sveukupno:

pristup

praonica

nastavnik

čistačica prolaz

kabinet/ambulanta

1356

m2

WC

WC

PREDMETNA NASTAVA

dvorana

WC

svlačionica

Dvodijelna dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu, veličine 30x20x7 m (djeljiva u dva dijela, vel. 15x20 m) 600 m2 Teleskop-gledalište u dvorani (s četiri reda unutar veličine dvorane 30x20 m) Spremište sprava, opreme i rekvizita (maksimalna dubina 4,5 m) 60 m2 Dvorana za korektivno tjelesno vježbanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilačke sportove i teretanu 14x14x5 m 196 m2 2 Četiri skupne svlačionice, s klupama i vješalicama, po 18 m 72 m2 2 Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m 32 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) 20 m2 Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) 12 m2 2 Dvije svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om, po 12 m 24 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlačionice i praonice 30 m2 Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa 6 m2 Ukupno: 1052 m2 Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine (hodnici, pretprostori i sl.) 210 m2 Ukupno: 1262 m2 Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme 78 m2 Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike 16 m2 Sveukupno:

WC

nečisti hodnik

20 12 6 707 140 847

m2 m2 m2 m2 m2 m2

svlačionica

čisti hodnik

80 30 36 32 20 12 24 30

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane varijante

praonica

svlačionica spremište

WC

korektivna gimnastika

veza na vanjska igrališta veza na školsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

ulaz vanj koris

klub

spremište

kondicioniranje

svlačionica WC

praonica

svlačionica nastavnik dvorana

čistačica prolaz

kabinet/ambulanta

nečisti hodnik

Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine (hodnici, pretprostori i sl.)

405

m2

spremište

Nedjeljiva dvorana Dvorana za tjelesnu kulturu vel. 27x15x6 m Dvorana za tjelesno vježbanje po posebnom programu (dvorana za korektivnu gimnastiku, vel. 8x10x4 m) Spremište sprava, opreme i rekvizita (maks. dubina spremišta 4,5 m) Dvije skupne svlačionice, s klupama i vješalicama po18 m2 Dvije skupne praonice s WC-ima po 16 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) Dvije svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlačionice i praonice Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike te slobodnu aktivnost u slobodno vrijeme Sanitarna grupa (WC-i) uz ulazni dio Prostorija pribora i sredstava za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa Ukupno:

svlačionica WC

praonica

svlačionica spremište korektivna gimnastika

WC

klub

ulaz vanj koris

H. Auf-Franić / Osnovne škole

33

PREDMETNA NASTAVA

spremište

svlačionica

pristup

WC

WC

praonica

čisti hodnik

čistačica prolaz

nastavnik

kabinet/ambulanta

pristup

spremište

dvorana

ulaz gledalaca

74 funkcionalna shema dvodijelne dvorane

H. Auf-Franić / Osnovne škole

nečisti hodnik

svlačionica

nastavnik

dvorana

gledalište

34

Trodijelna dvorana

kondicioniranje

svlačionica

WC

WC

praonica

svlačionica

spremište

korektivna gimnastika

WC

klub

ulaz vanj koris

veza na vanjska igrališta veza na školsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

Dvorana za tjelesnu kulturu veličine 45x27x8 m (djeljivo u tri dijela vel. 15x27 m) Gledalište u dvorani (s četiri reda unutar veličine dvorane 45x27 m) Spremište sprava, opreme i rekvizita (nastavnih pomagala) Dvorana za korektivno tjelesno vježbanje, modernu i estetsku gimnastiku, borilačke sportove i teretanu 14x14x5 m Osam skupnih svlačionica, s klupama i vješalicama, po 18 m2 Četiri skupne praonice s WC-ima po 16 m2 Kabinet TZK (prostor za mjerenje, dijagnostiku i savjetovalište) Ambulanta s kartotekom (vezana na kabinet TZK) Tri svlačionice za učitelje sa sanitarnom grupom i WC-om po 12 m2 Prostorija za kondicioniranje zraka za dvorane, svlačionice i praonice Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje dvoranskog sklopa Ukupno:

1215 m2 96 m2

Dodatak za komunikacije maks. 20% od ukupne površine

196 m2 144 m2 64 m2 20 m2 12 m2 36 m2 42 m2 6 m2 1831 m2 366 m2

Prostor za posjetitelje, učenike i vanjske korisnike za sportsku aktivnost u slobodno vrijeme Sanitarna grupa za posjetitelje i vanjske korisnike Čajna kuhinja Sveukupno:

150 m2 24 m2 6 m2 2377 m2

Konstrukcija dvorane: rasponi koji se svladavaju jesu 15, 20 i 27 m; konstruktivne osi neka se poklope s ravninama dijeljenja djeljivih dvorana. Kod statičkog proračuna valja paziti na dodatna opterećenja od krugova i konopa. Pri projektiranju i izgradnji potrebno je učiniti sve kako bi se spriječila mogućnost nesreća prigodom korištenja prostora. Da bi se udovoljilo navedenom zahtjevu, osobitu pozornost treba posvetiti izvedbi zidova i stropova (materijal), prozora i vrata (položaj), načinu osvjetljavanja, kao i ugradnji sprava. Zidovi moraju biti otporni na udarac loptom, pogodni za održavanje do visine 2,0 m iznad poda, glatki i ravni (bez otvora). Ovaj zahtjev važi i za ugrađene sprave. Zidovi, vrata i pregrade moraju biti od materijala sa stupnjem refleksije većim od 0,45. Vrata i pregrade spremišta sprava moraju biti otporni na udarac loptom i moraju biti u ravnini s unutrašnjom okomitom površinom zida ili stijene dvorane. Vrata se moraju otvarati prema van i imati upušten okov. Na čeonim zidovima u širini borilišta treba izbjegavati otvore. Ukoliko se iz bilo kojih razloga moraju izvesti, treba težiti da se smjeste na udaljenosti od 5 m od osi igrališta. Uređaji za pregrađivanje moraju osigurati vizualnu i dovoljnu akustičnu podjelu, te odgovarati zahtjevima koji se postavljaju u odnosu na zidove odnosno stijene. Prozori moraju odgovarati mehaničkim zahtjevima koji se postavljaju za zidove.

PREDMETNA NASTAVA

nastavnik

svlačionica

WC dvorana

WC

praonica

pristup

spremište

svlačionica

svlačionica

WC

WC

praonica

gledalište

dvorana

pristup

čisti hodnik

čistačica prolaz

spremište

kabinet/ambulanta

nečisti hodnik

nastavnik

svlačionica

svlačionica

WC

WC

praonica

svlačionica

nastavnik

Prirodno osvjetljenje dvorane može biti zenitalno (skupa i složena izvedba) ili, češće, putem visoko postavljenih prozora po uzdužnim stijenama dvorane. Površina prozora mora iznositi najmanje 1/5 podne površine dvorane. Kod nedjeljivih dvorana jedan uzdužni zid okrenut prema sjeveru mora biti prozračan odnosno providan po čitavoj dužini. Osvjetljenje prostora po dubini mora se osigurati visoko postavljenim prozorima (ovisno o sustavu gradnje i izvoru osvjetljenja) u drugom uzdužnom zidu, svjetiljkama ili dopunskim otvorom zaštićenim od direktnog upada sunčevih zraka. Čeoni su zidovi bez otvora za osvjetljenje kako bi se izbjeglo zasljepljivanje kod promatranja u uzdužnom smjeru dvorane. U djeljivim dvoranama treba izbjegavati otvore u zidovima zbog promjene smjera kretanja. Djeljive dvorane valja osvjetljavati odozgo prirodnim osvjetljenjem (zenitalno osvjetljenje). Koeficijent prirodnog svjetla u najnepovoljnijoj točki korisne površine ne smije biti manji od 2% u dvoranama gdje je pretežito osvjetljenje sa strane (prozori u uzdužnim stijenama ili eventualno dodatnim gornjim svjetlima), a u dvoranama s pretežito gornjim svjetlima mora iznositi 4%.

kondicioniranje

svlačionica dvorana

pristup WC

WC

spremište

Okovi prozora moraju biti unutar površine stijene - zida ili 2,0 m iznad površine poda. Pod mora na svim dijelovima površine biti elastičan. Reflektiranje energije treba iznositi 80%. Elastičnost čitave površine poda mora biti unutar navedenih granica, odnosno pod ne smije imati krutu vezu s podlogom. To se osobito odnosi na mjesta gdje se učvršćuju sprave (sprave se učvršćuju u podlogu poda neovisno o njegovoj završnoj plohi). Gornji sloj poda mora biti bez sjaja, lagan za održavanje, trajan, bez trenja (opeklina) i elektrostatske nabijenosti. Boja površine mora biti u kontrastu s oznakama polja za igru, a stupanj refleksije mora biti veći od 0,2. Površina poda ne smije biti skliska. Širenje buke za vrijeme trčanja po podu i prenošenje vibracija na podu moraju biti što manji. Toplinskoj izolaciji, izolaciji protiv vlage, zaštiti materijala (impregnaciji) i eventualnoj ventilaciji konstrukcije poda treba također posvetiti pozornost. Strop mora biti otporan na udar lopte. Preporučuje se vodoravan i ravnomjeran strop. Krovnu konstrukciju, stropne elemente i druge tehničke elemente u stropu (kanali, ventilacije, rasvjeta, nosači sprava i sl.) koji omogućavaju skupljanje prašine valja izbjegavati. Uočljive dijelove površine stropa obraditi tako da stupanj refleksije iznosi 0,7, a ne bi smio biti manji od 0,5. Valja paziti na dodatna opterećenja zidova i stropa konstrukcijama za košarkašku ploču i drugim ugrađenim elementima. Također treba predvidjeti temelje za sidrenje u podu (stupova za igru i zatega natjecateljskih greda, konja, preča, ruča, zatega za karike, rešetke itd.). Dubinu temeljenja i način sidrenja treba uskladiti s očekivanim opterećenjima.

praonica

svlačionica

spremište

ulaz za gledatelje

WC

café

veza na vanjska igrališta veza na školsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

korektivna gimnastika

WC

klub

ulaz vanj koris

75 funkcionalna shema trodijelne dvorane H. Auf-Franić / Osnovne škole

35

PREDMETNA NASTAVA

Izvor osvjetljavanja mora biti takav da omogućuje stvaranje kontura. Treba spriječiti direktno upadanje sunčevih zraka i blještanje u dvorani. To se postiže izborom difuznih stakala i zaštitnim uređajima koji se postavljaju izvana na objektu. Srednja vodoravna jačina umjetnog osvjetljavanja na 0,85 m iznad poda mora iznositi najmanje 200 luksa. U dvoranama bez dnevnog svjetla osvjetljavanje mora biti najmanje 600 luksa (zbog psiholoških i fizioloških razloga). Pojedinosti za projektiranje, pogotovo za izbor i raspored rasvjetnih tijela (izbjegavanje zasljepljenja) i korištenje objekata, treba obaviti prema važećim tehničkim propisima. U sportskim dvoranama koje imaju prirodnu rasvjetu treba dati prednost neutralno bijelim izvorima rasvjete. U dvoranama bez prirodnog osvjetljavanja može se koristiti topla bijela boja svjetla. Zbog dobrih svojstava fluorescentne su cijevi najpovoljnije za osvjetljavanje sportskih dvorana (osobito dvorana manjih visina). Za objekte s visokom razinom osvjetljavanja pogodna su halogena rasvjetna tijela. Pri izboru tipa svjetiljke treba odabrati one koje se ne zaprašuju, a lako se čiste i održavaju. Mora biti predviđena zaštita svjetiljki od udarca loptom, a ugradnja mora biti takva da onemogući izravan udarac u svjetiljku. Rasvjetna tijela treba tako rasporediti da se osiguraju jednaki uvjeti osvjetljavanja kako za čitavu (nepodijeljenu) tako i za podijeljenu dvoranu. S obzirom na geografski položaj naše zemlje u normalnim klimatskim uvjetima, za normalnu upotrebu i korištenje dvorane uglavnom je dovoljno prozračivanje kroz prozore (za nedjeljive dvorane), a to se odnosi i na pomoćne prostorije. Dobro se prozračivanje dvorane može postići kada svijetli presjek otvora za prozračivanje iznosi oko 6% površine poda. Treba težiti da se 1/2 otklopnih prozora postavi ispod stropa na suprotnim uzdužnim stranama dvorane, a 1/2 na 2,0 m iznad poda, čime se osigurava maksimalno poprečno prirodno prozračivanje. Za djeljive dvorane treba predvidjeti mehaničke uređaje za prozračivanje. Akustika dvorane mora osigurati da vrijeme odjeka bude u nedjeljivim dvoranama 1,6 sekundi, a u djeljivim 1,7 sekundi. Monolitni jednostruki zidovi, s prostornom težinom većom od 250 kg/m2, daju dovoljno veliko prigušivanje zvuka od okolne (prometne) buke. Staklena stijena dvorane orijentirana na ulicu s velikim prometom mora biti čvrsto ostakljena. Minimalna vrijednost zvučne izolacije od zvuka prenošenog zrakom između dvorane i drugih nastavnih prostorija mora iznositi Rw,min=60 dB (prema normama U.J6.201), a maksimalna vrijednost zvuka prouzročenog trčanjem Lw,max=48 dB, mjereći u smjeru širenja buke. Buka koju stvaraju ugrađeni uređaji ne smije biti veća od 40 dB, mjereno u visini glave. Razina zvuka u zraku koji nastaje od skakanja po podu smanjuje se postavljanjem, u konstrukciju poda, materijala koji upija zvuk i korištenjem materijala za izradu konstrukcije poda koji prigušuje zvuk.

36

H. Auf-Franić / Osnovne škole

76 dijeljenje dvorane za TZK

PREDMETNA NASTAVA

Za grijanje dvorane treba odabrati takve sustave kod kojih je moguća brza regulacija temperature, a koja ovisi o aktivnosti u prostoru. Uređaje treba projektirati tako da se može osigurati sobna temperatura od 18˚C pri smanjenim fizičkim naprezanjima. Prije odluke o vlastitom izvoru opskrbljivanja toplinom treba istražiti mogućnost priključaka na toplovod ili izvore u obližnjim objektima. Zahtjev brze regulacije moguće je osigurati putem zračnog grijanja (klimatizacije). Pritom treba dati prednost posrednom grijanju zraka toplom vodom u odnosu na izravno (plinsko ili termogensko). Kao mogućnost može se predvidjeti i električno grijanje jednim od postojećih sustava. Da bismo osigurali u čitavom prostoru za aktivnost što izjednačeniju temperaturu (do 2 m iznad poda), potrebno je određeno miješanje zraka (3,5 izmjene zraka), a mjerenje se obavlja na 0,5 m od poda. To se odnosi na recirkulaciju - mješanje zraka, odnosno nema zamjene vanjskim zrakom. Radi što ujednačenijeg cirkuliranja i miješanja, potrebno je da se dio zraka uzima na razini poda. Ovisno o načinu korištenja dvorane, preporučuje se kombinirani način grijanja, i to tako da se dio gubitaka u prijenosu topline pokrije statičnim zaštićenim ogrjevnim tijelima, a da se potrebne izmjene i miješanje zraka osigura putem ventilacijskih uređaja. Za gimnastiku, atletiku i druge aktivnosti na podu, stropno grijanje ima prednost zbog veće površinske temperature podova, zidova i sprava. Miješanje zraka također je povoljnije, a izoterme su ujednačenije.

77,78 Alfred Roth: škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63. dvorana

Za djeljive dvorane velikih dubina i visina, kod kojih je predviđena podjela prostorija, kao i kod eventualnih korištenja dvorana za priredbe, tj. kod dvorana s gledalištem, najpovoljniji uvjeti klime u prostoriji mogu se postići kombinacijom stropnoga grijanja s ventilacijom (zračno grijanje) ili klimatizacijom, gdje sustav funkcionira odozgo prema dolje. Za svaki dio podijeljene dvorane mora biti osigurano adekvatno grijanje i ventilacija, s mogućnošću uključivanja i regulacije prema zonama (dijelovima dvorane). U opremu dvorane treba ubrojiti ugrađene sprave, pokretne sprave i rekvizite. Broj i raspored sprava treba prilagoditi veličini dvorane, njenoj namjeni i istodobnom broju korisnika u dvorani. Sidra i ležaji za ugrađene sprave (ljestve, stupovi, karike, konopci, preče i koševi) moraju biti upušteni u osnovnu konstrukciju. Obvezatno se pri projektiranju mora izraditi nacrt ugradnje sprava i prigodom obrade konstruktivnih elemenata predvidjeti mjesta za ugradnju sprava. 2.2.6.2. Spremište sprava Spremište mora biti tako dimenzionirano da osigurava smještaj pokretnih sprava kako bi se unutrašnjost dvorane koristila bez smetnji. Spremište sprava treba, po mogućnosti, predvidjeti po čitavoj dužini (osim neophodnih vertikala i stupova) s preklopnim vratima, svijetle visine 2,20 m, kako bi se sprave poredale okomito na dvoranu jedna do druge H. Auf-Franić / Osnovne škole

37

PREDMETNA NASTAVA

radi njihova lakšeg postavljanja i spremanja. Kao pregradu između spremišta i dvorane potrebno je predvidjeti preklopna vrata u ravnini s unutrašnjom površinom zida dvorane, s tim da vrata u otvorenom položaju budu iznad 2,0 m i, po mogućnosti, izvan prostora dvorane. Zidovi, stupovi i bridovi moraju biti otporni na udar. Kako bismo lakše organizirali rukovođenje spravama, poželjno je na zidovima dvorane ucrtati položaj sprava u spremištu. Veličina spremišta sprava dimenzionirana je prema veličini dvorane, odnosno broju sprava koje se pohranjuju u spremištu. U sklopu spremišta, koje ne bi trebalo biti dublje od 4,5 m, predviđen je smještaj otvorenih (polica) i zatvorenih ormara za spremanje pomagala i rekvizita s uporabnim prostorom za njihovo korištenje. Ukoliko dvoranu koriste različiti korisnici sa specifičnom opremom, poželjno je osigurati poseban prostor ili spremište za tu opremu u blizini dvorane. 2.2.6.3. Skupna svlačionica 79,80 Rem Koolhaas / OMA: škola Ij Plein, Amsterdamu, Nizozemska, 1986. škola i dvorana oblikuju školski trg

dvorana i spremišta za sprave (lijevo)

Veličina prostorije dobiva se na osnovi veličine razrednog odjela i međurazmaka između klupa. Svijetla visina svlačionice treba iznositi najmanje 2,6 m. U svakoj svlačioničkoj jedinici potrebne su klupe za sjedenje, u ukupnoj dužini od najmanje 12 m (uz pretpostavku da razredni odjel broji 30 učenika). Za svakoga korisnika treba računati s 0,4 m širine i 0,25-0,30 m dubine klupe za sjedenje. Udaljenost klupe od zida (naslona) iznosi 10 cm. Ako se rade dvoredne klupe (sa zajedničkim naslonom), moraju imati predviđene pregrade do visine vješalica za odjeću. Za svako mjesto u svlačioničkoj jedinici treba predvidjeti najmanje dvije vješalice sigurne od loma. Iznad vješalica treba predvidjeti police za odlaganje. Širina prolaza i međurazmak između klupa te klupa i zida (ormara) treba iznositi 1,20 m. Ako se prolaz koristi za dva usporedna reda klupa istodobno kao jedini prolaz, širina mora iznositi 1,80 m. Svaka svlačionica treba imati najmanje 2 zrcala montirana tako da ih mogu koristiti odrasli i djeca. Zidovi treba da budu otporni na udar i da se mogu prati. Prozori moraju onemogućiti promatranje izvana. Svlačionice moraju imati dovoljno prozračivanje. Eventualno treba predvidjeti mehaničko prozračivanje. Pod mora biti čist, higijenski, topao za noge i da se lako održava i čisti. Da bi pod bio topao za noge, može se predvidjeti rešetka od odgovarajućeg materijala. Upotrebu drvenih rešetki treba izbjegavati zbog higijenskih razloga. Za spremanje vrijednih predmeta može se predvidjeti ugradnja ormarića s uređajem za zaključavanje. 2.2.6.4. Skupna praonica s WC-ima Tuševe treba ugraditi kao fiksne nepomične rosete na visini 1,8 m od poda. Kombinirane praonike za ruke i noge treba ugraditi iznad slivnika, čija je visina 65 cm iznad površine

38

H. Auf-Franić / Osnovne škole

81,82 spremište sprava

čisti hodnik

podizna vrata švedske ljestve kao pregrada

PREDMETNA NASTAVA

poda. Minimalni razmak među slavinama treba biti 60 cm. Radi zaštite od prevruće vode, njena temperatura mora biti termostatski regulirana. U svakoj mokroj prostoriji treba predvidjeti slavinu s holenderom za crijevo radi održavanja prostorije. Predvidjeti treba i mehaničko prozračivanje (deseterostruka izmjena zraka). Prozori moraju onemogućiti promatranje izvana. Praonice i tuševi moraju imati protuklizni, nepropusni pod za vodu. Zidovi praonice do visine od 2,0 m (poželjno po čitavoj visini) moraju biti zaštićeni nepropusnim materijalom za vodu koji omogućuje lako održavanje. Valja predvidjeti vješalice za ručnike i odjeću na suhim mjestima, kao i konzole ili niše za kutije za sapun i sl. Preporučuje se da pod u praonicama ima zaštitne rešetke od odgovarajućeg materijala u ravnini s podom svlačionice. Drvene rešetke treba izbjegavati. Predvidjeti treba i uređaje za dezinfekciju poda. WC-i moraju imati osiguranu stalnu ventilaciju kroz ventilacijske rešetke, lako prozračivanje i u izuzetnim slučajevima mehaničku ventilaciju. Prozori moraju onemogućivati promatranje izvana. Preporučuju se WC-i s vodokotlićem. 2.2.6.5. Kabinet TZK Ova se prostorija u školskoj zgradi koristi kao dijagnostički centar gdje će se provjeravati psihosomatski status. Osim toga, taj se prostor koristi za razgovore s učenicima i roditeljima kada je tema tjelesna i zdravstvena kultura učenika. U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s kartotekom za praćenje psihosomatskog razvoja učenika, kao i stručnu literaturu, te pomagala za mjerenje i praćenje psihosomatskog statusa. Taj prostor mora biti funkcionalno povezan s prostorom ambulante i, prema mogućnosti, u blizini dvorane, a njegova je tlocrtna veličina 20 m2.

83,84 skupne svlačionice s praonicom i WC-om nečisti hodnik

2.2.6.6. Ambulanta Primarna je namjena ovoga prostora davanje prve pomoći ozlijeđenima prilikom izvođenja aktivnosti u nastavi tjelovježbe, pri sportu i rekreaciji. Osim toga, ako ne postoji kabinet TZK (u kojem se obično vodi kartoteka s psihosomatskim i zdravstvenim podacima učenika, odnosno drugih korisnika), ambulanta mora sadržavati spomenutu kartoteku. U prostor treba smjestiti radni stol sa stolcem, ormar s instrumentima, lijekovima i drugim sredstvima za prvu pomoć, ležaj za obavljanje pregleda i drugu opremu koja je potrebna za djelatnost ambulante prve pomoći. Površina te prostorije je 12 m2, a povezana je s kabinetom za tjelesnu kulturu i u neposrednoj je blizini dvorane te, prema mogućnosti, sa što kraćom vezom s vanjskim komunikacijama (vozilo hitne pomoći). H. Auf-Franić / Osnovne škole

39

PREDMETNA NASTAVA

2.2.6.7. Svlačionice učitelja TZK sa sanitarijama Za učitelje ili voditelje vježbi (trenere) valja predvidjeti odvojene svlačionice za muške i za ženske. Uz svlačionice treba predvidjeti tuš s praonikom za toplu i hladnu vodu. U sklopu svlačionica treba predvidjeti ormariće za opremu učitelja i garderobu, ležaj za odmor i stol sa stolicom. 2.2.6.8. Prostorija za kondicioniranje zraka

85,86 dvorana TZK pomični koš, pregrada, tribine teleskopske tribine

U neposrednoj blizini sportske dvorane potrebno je predvidjeti prostoriju za smještaj uređaja za kondicioniranje zraka potrebnog za ventilaciju dvorane. Veličina prostorije ovisi o gabaritnim dimenzijama dvorane, tj. o veličini samog uređaja. Uređaj se dimenzionira tako da osigurava 4-6 puta izmjenu zraka u jednom satu, dok se količina svježega zraka određuje na osnovi broja korisnika u samoj dvorani, uz uvjet da minimalna količina svježega zraka bude 1 izmjena zraka u satu. Uređaj za kondicioniranje zraka mora imati ugrađen rekuperator topline. Prostorija mora imati mogućnost spoja na vanjski zrak - bilo putem ventilacijskih kanala ili direktno. Zidovi strojarnice moraju biti toplinski i zvučno izolirani prema postojećim propisima, te protupožarno otporni u trajanju od najmanje 60 minuta. Podovi strojarnice moraju biti vodonepropusni i u prostoriji treba biti ugrađena podna rešetka za odvod vode s poda strojarnice. Na svim prodorima kanala iz strojarnice u dvoranu moraju biti ugrađene protupožarne zaklopke. Vrata strojarnice otvaraju se prema van i moraju biti u protupožarnoj izvedbi. 2.2.6.9. Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje Ova prostorija mora biti opremljena praonikom s toplom i hladnom vodom. 2.2.6.10. Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Ulazni prostor treba, prema mogućnosti, locirati što bliže svlačionicama. S obzirom na naše klimatske prilike u kontinentalnom dijelu zemlje, preporučuje se izvedba vjetrobrana. Veličina i oprema ulaza ovisi o konkretnim uvjetima koji se postavljaju u korištenju dvorane (mogućnost sjedenja i zadržavanja, oglasna ploča, zvonce za odmor i sat vezan na signalizaciju školskog objekta). U neposrednoj blizini ulaznog hala preporučuje se osiguravanje sklopa prostorija za zadržavanje i osvježavanje (priprema, posluživanje, spremište, spremište ambalaže i sl.), s garniturama za sjedenje i zadržavanje, oblikujući prostor tako da boravak u njemu bude ugodan.

40

H. Auf-Franić / Osnovne škole

PREDMETNA NASTAVA

2.2.6.11. Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Potrebno je predvidjeti muški i ženski sanitarni čvor sa pretprostorima. 2.2.6.12. Gledališni prostori U pravilu se gledališni prostori u polivalentnim objektima, ako broj mjesta u gledalištu ne premašuje 600, izrađuju kao dvonamjenski prostori. Zato se gledališta izvode kao montažno-demontažna, tako da se prostor ispod gledališta, kada se ne koristi za gledalište, upotrebljava kao prostor za rad (nastavu). Takvom konstrukcijom gledališta kod pojedinih veličina dvorana povećavamo uporabni prostor za rad i do 20%, a u pogonu smanjujemo nepotrebno zagrijavanje prostora iznad gledališta, što u odnosu na ukupnu zapreminu prostora dvorane iznosi i do 25%. Gledališta se mogu predvidjeti kao fiksna i montažna. Pri izboru montažnodemontažnoga gledališta preporučuje se tzv. teleskop-gledalište koje je, kada se ne koristi, sklopljeno u nišu-ormar dubine 1,10 m. Tribine u pravilu imaju pristup odozgo. Komunikacijske pristupe valja riješiti tako da se zadovolje sanitarno-higijenski zahtjevi i zahtjevi sigurnosti (nužni izlazi - panika, požar i sl.). Cijela površina igrališta mora biti vidljiva s bilo kojeg mjesta gledališta. Ako gledalište nema više od 5 redova, visine redova mogu biti jednake. Međutim, ako ima veći broj redova, potrebno je izraditi vizurnu liniju i prema njoj odrediti visine redova. 2.2.6.13. Prostorija za režiju

87 dvorana za korektivnu gimnastiku 88 Hildegard Auf-Franić, Veljko Oluić, Tonči Žarnić: škola u Petruševcu, Zagreb, 1995.-2000. igralište na krovu poluukopane dvorane

U ovoj su prostoriji smješteni upravljački uređaji za električnu i optičku signalizaciju. 2.2.6.14. Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene Spremište sprava ima pristup izvana i dimenzionirano je tako da osigurava smještaj sprava i rekvizita potrebnih za vanjske terene. Vrata su svijetle širine najmanje 1,80 m. Ukoliko u sklopu tih prostorija treba predvidjeti strojeve i pribor za održavanje vanjskih površina, tada to mora biti zasebna prostorija koje veličina ovisi o njihovoj količini i veličini. 2.2.6.15. Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Ovaj se prostor koristi za rad i vježbe prema posebnom programu za specifične grupe korektivnog i kineziterapijskog vježbanja, kao i za sportsku i estetsku te sportsko-ritmičku gimnastiku. Kao ugrađene sprave treba predvidjeti ljestve, baletne motke, penjalice, zrcala. Treba osigurati priključke za ugradnju zvučno-tehničkih uređaja. H. Auf-Franić / Osnovne škole

41

PREDMETNA NASTAVA

2.2.6.16. Teretana i trim-dvorana Teretana i trim-dvorana koriste se za poboljšavanje opće fizičke pripreme tijela i specifičan trening. Valja težiti što kraćoj vezi s glavnom dvoranom. Donošenje i spremanje sprava u teretanu mora biti omogućeno direktno iz spremišta. Pod treba biti otporan na habanje i lom, zadržavati oblik, biti pogodan za održavanje, siguran za hodanje i ne smije biti klizav. Također, pod na mjestima odlaganja utega mora biti zaštićen podložnim daskama ili nečim sličnim. U trim-dvoranama pod mora biti elastičan. Opremanje ovih prostora sastoji se od ugrađenih i pokretnih sprava. Treba započeti s osnovnom opremom u prostoru koji je namijenjen za opći kondicijski trening. Postavljanje teških sprava za snagu na zidovima i stropu treba predvidjeti prilikom statičkog proračuna. Jedan zid mora ostati slobodan za vježbanje bacanja. 89-92 Mathias Klotz: škola u Santiago de Chileu, Čile, 2000. školski trg na krovu dvorane

dvorana

42

H. Auf-Franić / Osnovne škole

2.2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište) Svaka osnovna škola, bez obzira na veličinu, mora imati školsko vježbalište. Njegova površina ovisi o veličini škole. U Normativima su navedene neto površine sportskih borilišta. Zato igralištima za sportske igre valja dodati tzv. ‘prostor oko igrališta’ (najmanje 1 m sa svake strane). ‘Kombinirano igralište’ gradi se u školama s manjim brojem razrednih odjela. Na njemu se može po uzdužnoj osi igrati rukomet i nogomet, a poprijeko košarka i odbojka. Uz neka sportska borilišta može se, po potrebi, izgraditi gledalište. Navedenoj neto površini cjelokupnoga školskog vježbališta treba dodati površinu za prometnice, zelenilo, međurazmake među igralištima, higijenski i zvučni minimum. Ako konfiguracija raspoloživoga zemljišta za gradnju ne omogućuje smještaj svih borilišta na jednoj razini, tada se pojedina borilišta mogu organizirati na raznim visinama. Igrališta treba orijentirati dužom osi u smjeru sjever-jug. Ako je potrebno, pojedina se borilišta mogu osvijetliti radi mogućnosti njihova korištenja u kasnijim večernjim satima. Prostor za rekreativne aktivnosti (800 m2) namijenjen je raznim rekreacijskim aktivnostima, npr. mali golf, bočanje, stolni tenis (betonski stolovi) i dr. Ovi se sadržaji ne moraju grupirati na jednom mjestu. U pravilu, prilikom vježbanja na školskom vježbalištu učenici koriste prateće prostore koji se nalaze uz dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu: svlačionice, sanitarije, spremište za sprave, kabinet učitelja i dr. U protivnom, ako toga nema, tada uz školsko vježbalište treba izgraditi odgovarajuće prateće prostorije koje će zadovoljiti osnovni minimum u pogledu higijensko-zdravstvenih zahtjeva i funkcionalnosti.

Broj razrednih odjela u školi: Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vježbalištu: Ukupna površina vježbališta: Sadržaji koje treba ostvariti: Staza za trčanje dužine 75 m i širine 5 m Zaletište za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m Bacalište kugle Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m Igralište za košarku 26x14 m s prostorom oko igrališta 30x16 m Igralište za odbojku 18x9 m s prostorom oko igrališta 24x13 m Igralište za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igrališta 56x34 m Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu

10 do 20 2 8803 m2

Ukupna površina Dodatak za brutto površinu

4574 m2 4574 m2

Ukupna brutto površina vježbališta

9148 m2

93 vježbalište “A” elementi za projektiranje (prikazana je optimalna orijentacija terena, te potrebni prostor oko igrališta)

PREDMETNA NASTAVA

Vježbalište ‘A’

375 m2 51 m2 200 m2 405 m2 480 m2 332 m2 1904 m2 800 m2

vježbalište sa spravama

prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu

Vježbalište ‘B’ Broj razrednih odjela u školi: Broj odjela koji istodobno izvode nastavu na vježbalištu: Ukupna površina vježbališta: Sadržaji koje treba ostvariti: Staza za trčanje dužine 75 m i širine 5 m Zaletište za skok u dalj s jamom (pijesak) staza 30x1,22 m; jama 6x2,5 m Bacalište kugle Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m Staza za poligon prepreka dužine 70x4 m Igralište za košarku 26x14 m s prostorom oko igrališta 30x16 m Igralište za odbojku 18x9 m s prostorom oko igrališta 24x13 m Igralište za rukomet 40x20 m s prostorom oko igrališta 42x22 m Igralište za mali nogomet (rukomet) 52x32 m s pr. oko igrališta 56x34 m Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu Ukupna površina Dodatak za brutto površinu Ukupna brutto površina vježbališta

20 do 32 3 11290 m2

94 vježbalište “B”

375 m2 51 m2 200 m2 405 m2 320 m2 480 m2 332 m2 924 m2 1904 m2 800 m2 5790 m2 5790 m2 11580 m2

01

5

10

20 vježbalište sa spravama

prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu

H. Auf-Franić / Osnovne škole

43

skupna svlačionica

individualne svlačionice

WC

sanitarni propusnik

čisti hodnik

bazen

(M)

ulazni prostor

trener

klub

95 funkcionalna shema bazena

96 okvirne dimenzije malog školskog bazena

44

U sklopu prostora za nastavu TZK može se planirati školski bazen koji se koristi kao ‘područni’ za više škola. Bazen služi u nastavi za obuku neplivača, nastavu plivanja i za školska natjecanja. Osim toga, ovi se bazeni mogu koristiti za rekreaciju učenika, a s određenim režimom i građana. Ukoliko se gradi bazen samo za obuku i nastavu plivanja, tada njegova veličina može biti 6x12,5 ili 8x16,67 m, što je bolje. Jedna takva bazenska školjka zadovoljava tjedne potrebe 120 razrednih odjela (svaki odjel koristi bazen jedan školski sat svakih 14 dana). Svijetla visina bazenske dvorane mora biti najmanje 3,40 m.

sanitarni propusnik

(Ž)

nečisti hodnik

PREDMETNA NASTAVA

2.2.8. Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje

skupna svlačionica

H. Auf-Franić / Osnovne škole

tehnički pogon

sprem.

veza na školsku zgradu ulaz za vanjske korisnike

97 Hubert Bennett: bazen škole Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

Bazen veličine 16,67x8 m, s promjenljivom dubinom od 0,80 do 1,25 metara neto korisne površine vode Uporabni prostor oko bazena od 2 do 4 m Četiri skupne svlačionice po 12,5 m2 Individualne svlačionice (12 prolaznih kabina, oko 100 ormarića) Sanitarije (tuševi i WC-i) Dvije svlačionice za učitelje, po 12 m2 Prostorija kontrole pogona Prostorija opreme i pribora za čišćenje i održavanje Prostorija za kondicioniranje bazenske vode Prostorija za kond. zraka u bazenskoj dvorani, svlačionicama i tuševima Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadržavanje Ukupno Dodatak za komunikacije maks. 30% od ukupne površine

133 m2 200 m2 50 m2 100 m2 50 m2 24 m2 6 m2 12 m2 32 m2 18 m2 60 m2 685 m2 206 m2

Sveukupno:

891 m2

DRUŠTVENI PROSTORI

Društveni život u školi sastavni je dio ukupnoga procesa rada i života u školi te se odvija u svim prostorima škole. Međutim, predviđaju se i zasebni prostori za održavanje mnogih aktivnosti, kao što su npr. školske priredbe, kazališne predstave, filmske projekcije, održavanje javnih predavanja, učeničkih i drugih izložbi, školskih zabava i sl. Vrsta, broj i veličina prostora namijenjenih za društveni život škole određuje se prema karakteru škole, uzrastu učenika i aktivnostima koje se u školi organiziraju, te potrebama lokalne sredine. U školi se kao društveni prostori planiraju sljedeći prostori: 2.3.1. prostor za više namjena (PVN) 2.3.2. knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (Bibliotečno-informacijski centar / BIC) 2.3.3. blagovaonica.

98 sheme položaja PVN-a unutar školske zgrade

1 Jorma Järvi: škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55.

2 Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: škola u Trnskom, Zagreb, 1963.

1 2

DRUŠTVENI PROSTORI

2.3.

2.3.1. Prostor za više namjena (PVN) 3

Prostor za više namjena je prostor u školi koji se polivalentno koristi za boravak i odmor učenika te povremeno za manifestacije i određene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Formira se od površine koja se kao postotak dodaje neto površini svih zatvorenih prostora (bez područja tjelesne i zdravstvene kulture). Taj postotak iznosi 65% od ukupne neto korisne površine radnih prostora zgrade (bez područja TZK), te unutar njega treba riješiti sve komunikacije, zidove, prostore sanitarija i prostor za više namjena (PVN se dimenzionira s 0,25 m2 po učeniku, odnosno 0,50 m2 po učeničkom mjestu). Neke aktivnosti koje se mogu odvijati unutar PVN-a: -

predavanja (demonstracije, projekcije i sl.) za veći broj razrednih odjela izvođenje nastave iz likovne i glazbene kulture izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školskim zgradama manjega kapaciteta (gdje ne postoji dvorana) školska blagovaonica priprema i izvođenje školskih priredbi, izložbi itd. sastanci učeničkih zajednica i sastanci s roditeljima učenika organizacija izvannastavnih oblika rada i slobodnih aktivnosti...

Prostor za više namjena je prostor u kojem učenici borave: - prije početka nastave - poslije završetka nastave - tijekom odmora - tijekom toplog obroka.

3 Gino Valle: varijanta tipske škole, Bissuola, Italija, 1976.

4

4 Herman Hertzberger: Montessori škola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83.

5

5 Herman Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92.

0 5 10

20m H. Auf-Franić / Osnovne škole

45

DRUŠTVENI PROSTORI

99-101 Herman Hertzberger: Montessori škola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83.

prostor za više namjena

Unutar PVN-a sastaju se učenici i učitelji svakodnevno i prema njemu su organizirani prostori knjižnice i čitaonice (BIC) te prostori za likovnu i glazbenu kulturu. U ovom se prostoru postavljaju izložbe učeničkih radova, organiziraju priredbe škole, postavlja se oglasna ploča, a može se omogućiti i nabava sitnoga školskog pribora. On treba biti svečani prostor škole, dobro prirodno osvijetljen i s dobrom mogućnošću prozračivanja; mora imati dovoljno električnih priključaka i instalirane električne energije za specijalnu rasvjetu (reflektore) za pojedine nastupe, kao i platno za filmske projekcije. Prostor za više namjena u direktnoj je vezi s ulaznim prostorom škole i izlazom na prostore za odmor i igru. Pogodna veza s ulaznim prostorom omogućava korištenje PVN-a nezavisno od režima rada u drugim nastavnim prostorima. Njegova pozicija u školi ne mora biti centralna, ali on mora biti vezan na ulazni prostor koji najneposrednije povezuje sve različite sklopove škole: -

radne prostore za mlađu dob (razredna nastava) radne prostore za stariju dob (predmetna nastava) radne prostore za organizaciju i koordinaciju rada prostor blagovanja s vezom na kuhinju i gospodarski sklop prostora prostore tjelesne i zdravstvene kulture.

Prostor za više namjena treba tako oblikovati da te veze prihvaća tangencijalno. PVN se može povezivati i s prostorima viših katova, a u podu visinski diferencirati. Važan je odabir materijala za obradu zidova i podova, pri čemu glavna orijentacija treba biti usmjerena na trajnost i čistoću prostora te mogućnost njegove dezinfekcije, pri čemu treba paziti na troškove izvedbe i kasnije održavanje. 2.3.2. Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (bibliotečno-informacijski centar osnovne škole) Bibliotečno-informacijski centar škole je središnji informacijski prostor na raspolaganju učenicima, učiteljima i drugim korisnicima. To je i središte izvannastavne aktivnosti koja je vezana za odgojno-obrazovni rad, slobodno vrijeme te kulturnu i javnu djelatnost škole. Koristeći knjižnicu i čitaonicu, učenici stječu navike samostalnoga rada, proširuju i produbljuju stečena znanja, te uče kako da se koriste literaturom i drugim izvorima informacija. Veličina prostora predviđenog za bibliotečno-informacijski centar ovisi o broju učenika odnosno broju razrednih odjela. Prilikom programiranja treba računati da će u čitaonici istodobno boraviti 5% učenika jedne smjene (računajući s većom smjenom), a radni prostor po jednom korisniku iznosi 46

H. Auf-Franić / Osnovne škole

-

katalog davanje informacija i rad s korisnicima smještaj informacijske građe u slobodnom pristupu za učenike smještaj kompjutora dostupnih učenicima čitaonički prostor s dijelom za individualni rad, skupni rad i korištenje AV materijala izložbeni prostor.

DRUŠTVENI PROSTORI

2,0 m2. Tome treba dodati prostor za police s knjigama i prostor za unutarnji pristup, što zajedno iznosi 5,50 m2 za 1000 knjiga (računa se do 10 knjiga po korisniku). Kod većih bibliotečno-informacijskih centara treba predvidjeti radni prostor bibliotekara do 15 m2, uključujući i katalog, a prostor za tehniku i uskladištenje informacijske građe od 15 do 40 m2, ovisno o količini informacijske građe (medijateka). Zadovoljenje ovih veličina ovisit će o mogućnosti u određenoj situaciji. Ukoliko se bude radilo o adaptaciji prostora ili njegovoj rekonstrukciji, morat će se te veličine reducirati, odnosno prilagoditi uvjetima. Smještajem BIC-a neposredno uz ulaz, PVN i opće komunikacije omogućava se njegovo korištenje nezavisno od režima rada u nastavnim prostorima. Bibliotečno-informacijski centar treba biti u središtu školske zgrade, na najpristupačnijem mjestu, zaštićen od buke i prejake insolacije. Osnovne karakteristike prostora trebale bi biti udobnost, adaptibilnost i fleksibilnost. Osnovna orijentacija toga prostora je sjeverna ili sjeveroistočna strana. Najbolje osvjetljenje je dnevno svjetlo. Umjetno svjetlo treba biti difuzno, boje dnevnog svjetla i iznositi 150-200 luksa na radnoj plohi. Bibliotečno-informacijski centar osnovne škole ima prostor za:

102-105 James Stirling: obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72.

primjer je uvršten zbog prostornih mogućnosti polivalentne dvorane, usporedive s PVN-om škole

106 Herman Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92.

‘školska ulica’

Bibliotečno-informacijski centar je informacijsko-dokumentacijski centar škole pa je poželjno da osim navedenih prostora za obavljanje osnovne djelatnosti ima prostor za medijateku i nastavnu pripremu. Organizacija prostora za navedene sadržaje bit će različita od slučaja do slučaja. Međutim, prilikom programiranja i projektiranja treba voditi računa o tome da prostor bude fleksibilan, što valja ostvariti odabiranjem najpovoljnijih konstruktivnih rješenja i odgovarajućih materijala za izgradnju. Ako je BIC jednoprostoran, pri organiziranju odlučujuću ulogu imaju namještaj i oprema. Međutim, u svakom slučaju za navedene se sadržaje mora naći odgovarajući prostor. Namještaj i tehnička oprema omogućavaju pravilan smještaj i čuvanje informacijske građe, te korisnicima pružaju sve pogodnosti za njihova boravka i rada u bibliotečnoinformacijskom centru. Oprema mora biti funkcionalna, jednostavnih oblika, napravljena od odgovarajućih materijala, pogodnih za održavanje. Karakteristika namještaja i opreme treba biti jednostavnost, fleksibilnost, stabilnost i mogućnost nadograđivanja. Pri izboru opreme treba voditi računa o jedinstvu stila te skladu boja i oblika. Namještaj je pokretan H. Auf-Franić / Osnovne škole

47

DRUŠTVENI PROSTORI

za potrebe preoblikovanja prostora ili transporta. Veći dio informatičke i AV opreme škole smješten je u bibliotečno-informacijskom centru škole ili se iz njega distribuira. Za određivanje normativa za nastavna pomagala predlažu se kvantitativni standardi koji uzimaju u obzir broj učenika. Pri projektiranju novih škola potrebno je, uz ostalo, planirati i instalacijske kanale i fiksne električne instalacije za optimalan broj pomagala. U multimedijskom prostoru bibliotečno-informacijskog centra najpovoljnije je koristiti podne kanale koji mogu univerzalno poslužiti za antenske i video kabele, daljinsko upravljanje AV tehnikom, razvoj kompjutorskog sustava komunikatora i sl. Opremanje škole obavlja se postupno dok se ne postigne standard koji je ovdje predložen. Nastavna pomagala u BIC-u:

107 knjižnica

108 Hubert Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

knjižnica

Veličina škole (broj učenika) - grafoskop - dijaprojektor - TV s AV tehnikom (VHS, DVD) - kinoprojektor, LCD projektor - muzička linija - ploča s mekom oblogom - magnetna tabla - scanner - kompjutor s monitorom - LAN / bežični LAN - (mrežni) printer

do 350 2 1 2 1 1 4 4 1 8+1 + 1

do 500 4 2 5 1 1 8 8 1 8+1 + 1

do 700 5 3 6 2 1 12 12 1 10+1 + 1

do 1000 6 4 8 2 1 16 16 1 15+1 + 1

više od 1000 7 5 10 3 1 18 18 1 15+1 + 1

Moduli su specijalni elektronički uređaji koji funkcionalno povezuju AV pomagalo pri prezentiranju kombiniranih AV programa, npr.: kasetofon - dijaprojektor, mikrokompjutor - magnetoskop, mikrokompjutor - sustav komunikatora i slične kombinacije. Osnovnu opremu za čuvanje i smještaj informacijske građe čine police, ormari i vitrine. Police mogu biti jednostrane ili dvostrane. Izrađuju se od metala, drva, plastike i omogućuju pomicanje. Horizontalne plohe polica mogu se pomicati ovisno o visini knjiga ili predmeta. Polica dužine 1 m omogućuje smještaj do 35 knjiga, a širina iznosi 25 i 35 cm. Police u bibliotečno-informacijskom centru visoke su 120 cm i imaju najviše 5 horizontalnih redova. Ako je smještajni prostor bibliotečno-informatičkog centra manji, police mogu biti više, ali ne više od 185 cm. Prostor među policama iznosi 90 cm, a glavni prolaz 120 cm. Sve police moraju imati držače za knjige za horizontalno učvršćivanje. Na vidnim su mjestima na polici odgovarajuće oznake. Tekuća periodika od 1 godine u slobodnom pristupu postavljena je tako da je naslov 48

H. Auf-Franić / Osnovne škole

2.3.3. Blagovaonica Predviđa se kod škola većih od 240 učenika. Dimenzionira se 0,80 m2/učeničkom mjestu škole, uz pretpostavku da se hrana dijeli u dvije do tri smjene. Prostor blagovaonice mora imati prirodnu ventilaciju i osvjetljenje, kod čega površina prozora mora biti veličine najmanje 1/6 podne površine. Uz blagovaonicu valja omogućiti pranje ruku prije konzumacije, a dimenzionira se s jednom slavinom na 10 učenika u smjeni. Ako je blagovaonica poseban prostor uz školsku zgradu, ona mora imati svoju garderobu i prostor sanitarnih uređaja.

109 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972.

DRUŠTVENI PROSTORI

publikacije uvijek vidljiv. Najuobičajeniji tip ovih polica sličan je policama za knjige, samo što su horizontalne pregrade u blagom nagibu. Na 1 m’ police stane 3-4 časopisa, odnosno 18-24 primjeraka. Ograničenje visine isto je kao i kod polica za knjige. Namještaj za AV građu izrađen je od metala ako se čuva u spremištu, a od drva, metala ili u kombinaciji ako se nalazi u slobodnom prostoru. Bitno je da bude izrađen tako da osigurava pravilno čuvanje i korištenje te vrste građe. Visina i širina ormara i polica jednaka je dimenzijama polica za knjige, osim dubine koja je kod ormara 40 cm, a kod vitrina 35 cm. Stalak s ormarićem za TV prijamnik i policom za magnetoskop visok je 169 cm, širok 85 a dubok 56 cm. Ormar s policama za AV tehniku je ovih dimenzija: visina 190, širina 100 i dubina 56 cm. Ormarić za katalog može biti jednostrani ili dvostrani, izrađen od metala, drva ili u kombinaciji različitih materijala. Ladice ormarića dimenzionirane su prema kataloškom listiću. Visina kataloškog ormarića iznosi 120 i 150 cm. Osnovni namještaj čitaoničkoga dijela bibliotečno-informacijskog centra jesu stolovi i stolice. Stolovi se izrađuju od odgovarajućih materijala koji se lako održavaju, ne reflektiraju svjetlo i nisu štetni za zdravlje. Dimenzije stola su 90x60x75 cm za individualni rad i 150x75 cm za skupni rad. Za materijal od kojega se proizvode stolice vrijedi isto što i za materijal stolova. Visina stolice iznosi 30-46 cm. Stolovi za rad s korisnicima mogu biti u obliku pulta, od jednog ili više dijelova, ili pak kao pisaći stol. Izrađuju se od drva ili u kombinaciji metal-drvo. Plastika može biti upotrijebljena za izradu pretinaca. Stol te vrste mora osigurati prostor za pisaći stroj u sklopu radnog stola ili na posebnom daktilografskom stoliću. Radni stolovi izrađuju se u dimenzijama 120x60x75, 160x70x75 cm ili 150x75x75 cm. Osnovno sredstvo horizontalnog transporta jesu kolica za knjige. Mogu poslužiti i kao pomoćna površina za odlaganje vraćenih, odnosno neobrađenih publikacija. Izrađuju se od odgovarajućih materijala. Kolica imaju ručicu, gumene kotače koji su okretni, a dimenzije su im: dužina 100 cm, širina 40-45 cm i visina 75 cm. Vitrine i panoi neophodna su oprema za izlaganje knjiga i drugoga materijala. Vitrine mogu biti vertikalne ili horizontalne. Sav izloženi materijal mora biti zaštićen i osiguran. Dimenzije ovih dijelova opreme prilagođene su ostalome namještaju. U sklopu BIC-a, za potrebe knjižnice smješta se u knjižnici kompjutor dostupan bibliotekaru. Osim toga, u BIC-u su smješteni i kompjutori koji su na raspolaganju učenicima.

blagovaonica

Ovisno o broju učenika i odjela u školi broj kompjutora je kako slijedi: -

do 16 odjela od 16 do 24 odjela od 25 do 32 odjela više od 32 odjela

za bibliotekara: 0 1 1 1

za učenike: 0 1-5 2-10 2-10 H. Auf-Franić / Osnovne škole

49

ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA RADA

2.4. zbornica

arhiva

WC

SRS

ravnatelj

PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE

Ovi prostori objedinjuju pedagošku i administrativnu službu škole te rješavaju zahtjeve prema cijelom učiteljskom kolektivu, učenicima i trećim - vanjskim osobama. Zbog toga je poželjno da se ovi prostori smještaju u prizemlje, s jednostavnom i preglednom vezom na ulazni prostor škole. Pristup za roditelje i nastavnike, kratak i pregledan, ne smije ići preko ostalih prostornih sklopova namijenjenih nastavi. Sklop prostora za organizaciju i koordinaciju rada ne bi smio biti prolazan za ostale sklopove, ali treba biti pristupačan. Ovaj prostorni sklop čine:

pedagog

tajnik

administracija

prijem roditelja

110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada škole

112 zbornica

111 Neven Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955.

zbornica

2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. 2.4.5. 2.4.6. 2.4.7.

zbornica soba ravnatelja škole soba tajnika soba stručno-razvojne službe soba administracije arhiva sanitarije učitelja.

Svi ovi prostori moraju imati dobre uvjete za rad: prirodno osvjetljenje, prozračivanje, grijanje, zaštitu od sunca, telefonske veze, a opremu adekvatnu zadacima koji se u njima obavljaju. Ti su prostori međusobno povezani neposrednim vezama, prema karakteru pojedinih radnih prostora, i zajedničkom komunikacijskom površinom. Ovom površinom treba riješiti i omogućiti nužnost čekanja stranaka (niša, klupa, stolić i sl.), pristup do garderobe te do prostora sanitarnih uređaja ovih radnika i, eventualno, čajne kuhinje. U ovom komunikacijskom prostoru treba riješiti i prostor pribora i sredstava za čišćenje. 2.4.1. Zbornica Zbornica je mjesto okupljanja svih učitelja škole, mjesto izmjene iskustava i rezultata rada, održavanja zajedničkih sjednica i mjesto odmora između nastavnih sati. Veličina zbornice ovisi o broju učitelja u većoj smjeni, a valja računati s površinom od 2,5 do 3,0 m2/učitelju. Opremom treba omogućiti smještaj razrednih dnevnika i učiteljske biblioteke te osigurati mjesto svakom učitelju (za sjednice i obavljanje manjih administrativnih poslova). U sklopu zidnih površina treba predvidjeti površinu za raspored sati i druge

50

H. Auf-Franić / Osnovne škole

2.4.6. Arhiva

2.4.2. Soba ravnatelja škole

2.4.7. Sanitarije učitelja

Radni prostor ravnatelja (10-16 m2) je prostor koji treba omogućiti nesmetani rad i kontakte s učiteljima, učenicima i roditeljima, te s trećim osobama. Usmjeravanje ovih kontakata i realizaciju obično izvršava tajnik škole. Uz taj radni karakter, ovaj prostor ima i reprezentativni karakter, adekvatan veličini i ulozi škole u naselju. Taj je prostor neposredno vezan i s radnim prostorom tajnika. Oprema valja omogućiti rad sa svim administrativnim djelatnicima i razgovore s manjim brojem osoba.

Prostori sanitarnih uređaja za učitelje dimenzioniraju se: za 20 učitelja: 1 pisoar + 1 WC kabina, za 20 učiteljica: 2 WC kabine. U odvojenim pretprostorima treba predvidjeti toliko umivaonika koliko je ugrađeno sanitarnih uređaja za muške odnosno ženske učitelje. Sve ostale preporuke o uređenju tih prostora vrijede kao i kod sanitarnih prostora učenika.

U ovom prostoru (12 m2) pohranjuje se aktualna arhiva i školska dokumentacija.

2.4.3. Soba tajnika Radni prostor tajnika (9-12 m2) ostvaruje funkcionalne veze sa strankama i pristup aktualnoj arhivi, neposrednu vezu sa sobom ravnatelja i prostorom administracije škole. Opremu ovog prostora treba uskladiti s poslovima i zadacima koje obavlja tajnik - pisanje, pisanje na stroju, telefon i dr.

ORGANIZACIJA I KOORDINACIJA RADA

pismene obavijesti škole. Uz zbornicu (bolje) ili unutar nje treba osigurati prostor za učiteljsku garderobu s umivaonicima, ako to nije riješeno u kabinetima učitelja.

zbornica

2.4.4. Soba stručno-razvojne službe U radnim prostorima pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa (9-36 m2) istražuju se, planiraju i programiraju odnosi učitelj - učenik, učenik - učenik, roditelji - škola putem sastanaka, dogovora, testova i drugih oblika suradnje. Opremom je potrebno osigurati radno mjesto za pisanje i pisanje na stroju, izradu testova i arhiviranje materijala, pohranu literature i prostor za obavljanje individualnog ili rada s manjim skupinama.

prizemlje

prizemlje

kat

113,114 Neven Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. 115 Radovan Nikšić: škola u Dubravi, Zagreb, 1960.

2.4.5. Soba administracije Radni prostor administracije (12-16 m2) je prostor u kojem se obavlja ekonomsko-financijsko poslovanje škole s dva ili, kod većih škola, s tri radna profesionalna mjesta. Svako radno mjesto mora imati mogućnost pisanja i pisanja strojem te zajedničku telefonsku vezu. Neposredno je povezan s prostorom tajnika škole. H. Auf-Franić / Osnovne škole

51

energetsko-tehnički blok

opće gosp. spremište

Ovaj prostorni sklop čine:

gospodarsko dvorište

kotlovnica radionica kućnog majstora

smeće

ekonom

WC

spremište

garderoba osoblja

spremište

blagovanje osoblja

blagovaonica

116 funkcionalna shema gospodarskih prostora

2.5.1. 2.5.2.

kuhinjski pogon energetsko-tehnički blok.

2.5.1.

Kuhinjski pogon

Kuhinjski pogon obuhvaća: veza sa sustavom školskih komunikacija

gospodarski ulaz

office

H. Auf-Franić / Osnovne škole

GOSPODARSKI PROSTORI

Namjena, broj i veličina prostora za gospodarske servise utvrđuje se prema vrsti škole, kapacitetu školske zgrade i načinu opskrbe, odnosno osiguranja energetskih potreba.

kuhinja

52

2.5.

čistačica

WC

kuhinjski pogon

GOSPODARSKI PROSTORI

garderoba osoblja

2.5.1.1. kuhinja sa spremištem 2.5.1.2. spremište 2.5.1.3. sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja. 2.5.1.1. Kuhinja sa spremištem Prehrani djece u školi pripada važno mjesto u sklopu društvene brige o djeci, a ima veliko značenje za održavanje njihove fizičke i psihičke kondicije te pravilan i zdrav razvoj. Prehrana je, prema tome, sastavni dio organizacije rada škole, a kod škola s produženim boravkom ona je još naglašenija. Priprema hrane za potrebe učenika organizira se na dva načina: -

škola samostalno nabavlja hranu i priprema obroke, škola distribuira nabavljenu hranu koja se priprema na centralnom mjestu.

Uz ove osnovne oblike, prehrana djece može se realizirati i njihovom kombinacijom, prilagođenom potrebama i uvjetima škole, odnosno uvjetima nabave namirnica ili pripremljene hrane, tj. organizacijom kuhinje za pripremu toplog obroka - čajne kuhinje, ili kuhinje za pripremu i distribuciju hrane. Prema tome, veličina potrebnih prostorija za te namjene utvrđuje se prema vrsti, kapacitetu školske zgrade i načinu opskrbe. Tehnološki proces pripremanja hrane zahtijeva detaljniju organizaciju prostora kuhinje - kako s njene higijenske strane, tako i s njene tehnološke i ekonomske strane, i to zbog skupoće i prostora i uređaja, a sve prema odabranim potrebama škole i učenika te uz maksimalno poštovanje higijenskih mjera i strogoga dijeljenja čistog od nečistog prostora. Prostor kuhinje mora imati dobru ventilaciju i dobro osvjetljenje. Tehnološki projekt kuhinje sastavni je dio tehničke dokumentacije školske zgrade.

Ovo spremište treba predvidjeti u školama kod kojih nije moguća dnevna opskrba hranom.

radnim vremenom ostaloga tehničkog osoblja, pa je time neovisan pristup kotlovnici još važniji. Ložač u kotlovnici ima priručni radni stol s alatom za održavanje kotlovnice i skladišta goriva. Garderoba i praonica ložača mogu se smjestiti unutar garderobnih prostora ostaloga tehničkog osoblja. Kotlovnica mora udovoljavati propisima zaštite pri radu i zaštite od požara pa u osnovi mora imati odvojen pristup i izlaz za nuždu. Projekt instalacije centralnoga grijanja s mrežom razvoda i tehnološki projekt kotlovnice sastavni su dio dokumentacije za izvedbu školske zgrade.

2.5.1.3. Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja

2.5.2.2. Radionica kućnoga majstora

2.5.1.2. Spremište za zimnicu

Broj i veličina prostorija za osoblje kuhinje određuje se prema vrsti i kapacitetu kuhinje, a obvezno sadržavaju: - garderobu s dvodijelnim ormarima, - prostor sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om. 2.5.2.

Energetsko-tehnički blok

Energetsko-tehnički blok čine: 2.5.2.1. kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) 2.5.2.2. radionica kućnog majstora 2.5.2.3. garderoba i sanitarije tehničkog osoblja 2.5.2.4. opće gospodarsko spremište 2.5.2.5. garderoba i sanitarije čistačica 2.5.2.6. prostor za odlaganje smeća. 2.5.2.1. Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i eventualni otpad) Zagrijavanje zgrade, gdje je god moguće, treba predvidjeti sustavom centralnoga grijanja zbog čistoće, ekonomičnosti u održavanju i efikasnosti korištenja toplinske energije. Uređaji centralnoga grijanja organiziraju se u kotlovnici. Gorivo ili energija odabiru se shodno lokalnim uvjetima: drvo, ugljen, plin, ulje, elektrika. Ovisno o izboru goriva dimenzionira se i projektira prostor za uskladištenje goriva i eventualnog otpada (šljaka, pepeo). Zagrijavanje ogrjevnih tijela parom nije dopušteno. Kotlovnica se dimenzionira prema veličini škole i prema izboru izvora energije. Ona mora biti pristupačna i izvana, a posebice je važno riješiti gospodarski (kolni) prilaz koji ni u kojem slučaju ne smije biti ispred trakta učionica, kao ni na strani glavnog ulaza u školu. Dimnjak se postavlja tako da vjetrovi ne zanose dim u nastavne prostorije. Kotlovnicom upravlja ovlašteni radnik: ložač, i njegovo radno vrijeme ne poklapa se s

Služi za popravak inventara - namještaja i opreme, te pohranu alata i materijala za popravak u zgradi.

GOSPODARSKI PROSTORI

Kuhinjsko spremište dimenzionira se shodno kuhinji i lokalnim uvjetima, a mora sadržavati: - ostavu za suhu hranu, povrće, te za konzumnu robu i kruh (brašno, šećer, ulje, ocat i sl.), - hladionike za meso i suho meso, te za mlijeko i mliječne proizvode.

2.5.2.3. Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja Sastoje se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om. 2.5.2.4. Opće gospodarsko spremište Ovo spremište služi za odlaganje oštećenoga školskog inventara, namještaja i opreme. 2.5.2.5. Garderoba i sanitarije čistačica Sastoji se od garderobe s dvodijelnim ormarima te od prostora sanitarnih uređaja s umivaonikom, tušem i WC-om. Spremišta pribora i sredstava za čišćenje smještena su po traktovima školske zgrade i obično su veličine 2-3 m2. 2.5.2.6. Prostor za odlaganje smeća Prostor za odlaganje otpadnih tvari i smeća mora biti neposredno vezan na mogućnost odvoza, tj. na gospodarsko dvorište školske zgrade, ali strogo odijeljen od prostora za prijam i skladištenje hrane. Prostor mora biti prirodno ventiliran te tako osiguran da se onemogući pristup životinjama i insektima.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

53

OSTALI PROSTORI

117 Jorma Järvi: škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55.

2.6.

OSTALI PROSTORI

Ovaj prostorni sklop čine:

trijem

2.6.1. 2.6.2. 2.6.3. 2.6.4. 2.6.5.

ulaz komunikacije sanitarije za učenike stan domara stan učitelja.

2.6.1.

Ulaz

Ulaz u školsku zgradu postavlja se na uočljivom i lako pristupačnom mjestu u odnosu na prilaz zgradi. Preko školskog trga, kroz natkriveni ulaz - trijem i ulazna vrata (koja se moraju rješavati vjetrobranom u svim klimatskim područjima) ulazi se u školsku zgradu. U školskim zgradama manjega kapaciteta obično se postavlja zajednički ulaz za učenike i nastavnike, čime se osigurava efikasan nadzor. Ulaz u školsku zgradu mora biti udaljen od prometnice najmanje 30,0 m. Kao elementi ulaza obrađuju se:

118 Radovan Nikšić: škola u Dubravi, Zagreb, 1960.

trijem

2.6.1.1. 2.6.1.2. 2.6.1.3. 2.6.1.4. 2.6.1.5.

trijem vjetrobran ulazni prostor vratarnica garderoba učenika.

2.6.1.1. Trijem Ispred ulaza za učenike postavlja se trijem (nadstrešnica) radi okupljanja djece i zaštite od kiše, vjetra itd. Trijem je sastavni dio trga koji naglašava ulaz u školsku zgradu. Minimalne je površine - za sve škole - 40 m2. On neposredno formira ulaz u školsku zgradu. U trijemu treba predvidjeti i mogućnosti sjedenja, a na podesnome mjestu česmu s više vertikalnih mlazova. 2.6.1.2. Vjetrobran Vjetrobran se dimenzionira prema broju učenika (korisnika), a širina ulaznih vrata iznosi 0,5 cm/učeniku. Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata u školi iznosi 90 cm, odnosno dvokrilnih vrata 150 cm. Dubina vjetrobranoga prostora tako je dimenzionirana da se vrata međusobno ne sudaraju te da je osiguran siguran izlaz i ulaz. Najmanja širina vjetrobrana je 2,0 m, a dubina 2,20 m. 54

H. Auf-Franić / Osnovne škole

OSTALI PROSTORI

Vrata se u vjetrobranu otvaraju u smjeru izlaza. Vrata prema vanjskom prostoru su zaokretna (krila proviđena automatskim zatvaračima), a prema unutrašnjem su mimokretna. U podu vjetrobranskoga prostora treba upustiti površinu poda za debljinu brisača za obuću. U trijemu, ispred ulaznih vrata, treba osigurati strugalo za otklanjanje blata s obuće. 2.6.1.3. Ulazni prostor Ulazni prostor u školskoj zgradi zapravo je prostorna veza ulaza i općih komunikacija. To je prostor između vjetrobrana, prostora za više namjena, garderobe za učenike i komunikacija škole. Dimenzionira se s 0,05-0,08 m2 po učeniku, a obračunat je u sklopu 65% neto površine. 2.6.1.4. Vratarnica Postavom vratarnice treba osigurati nadzor ulaza u školsku zgradu. Vratarnica može biti u vjetrobranskom prostoru ili u ulaznom prostoru kao slobodno stojeća.

vjetrobran

119 Antun Ulrich: škola na Pantovčaku, Zagreb, 1952. 120-123 garderobni prostor - primjeri

2.6.1.5. Garderoba za učenike Središnja garderoba služi za učenike od V. do VIII. razreda. U prostoru garderobe treba omogućiti skidanje i odlaganje odjeće i obuće te obuvanje školske obuće. Obično je smještena neposredno uz ulazni prostor i organizirana tako da osigurava protok bez zastoja. Poželjno je da se garderobni prostor formira po razrednim odjelima. Prostor u kojem se organizira garderoba mora biti dobro prirodno osvijetljen i prozračivan. Temperatura garderobnih prostora ne smije biti niža od 18˚C. Važan je odabir materijala kod projektiranja garderobe. Preporučuju se trajne i jednostavne konstrukcije koje omogućavaju prozračnost, održavanje čistoće i provođenje dezinfekcije prostora garderobe. Garderobe se dimenzioniraju s 0,15 m2/učeničkom mjestu. Osim kao poseban prostor, garderoba se može organizirati i kao otvoreni prostor s mobilnim garderobnim ormarima, čijim se pomicanjem prostor garderobe može koristiti i za druge namjene. Odjeću treba vješati na vješalice podešene uzrastu učenika na udaljenosti od 18,0 cm, ako su sve vješalice na istoj visini, odnosno na udaljenosti od 15,0 cm ako se vješalice postavljaju na izmjeničnu visinu. U sklopu vješalice treba riješiti odlaganje kapa i kišobrana. Ispod vješalice treba predvidjeti usku klupicu od 30,0 cm širine, ispod koje se na rešetkastu policu, izdignutu za 10-15 cm od poda (radi sušenja), odlaže obuća. Svijetla širina - udaljenost između vješalica (nosač vješalica - stijena) jest 120,0 cm. H. Auf-Franić / Osnovne škole

55

OSTALI PROSTORI

Središnje garderobe organiziraju se u pravilu kod škola koje imaju pretežnu nastavu u specijaliziranim učionicama ili se čak koriste radna odijela pri ostvarivanju određenih oblika nastave. Kod područnih škola gdje se okupljaju učenici iz udaljenih naselja s neasfaltiranim cestama, također se preporučuje organiziranje središnje garderobe uz ulazni prostor. Te bi garderobe trebale imati mogućnost pranja obuće, pa se preporučuje osiguranje tekuće vode i korito za pranje. Za učenike od I. do IV. razreda garderoba se organizira unutar komunikacijskih površina sklopa razredne nastave. 2.6.2.

Komunikacije

U pravilu razlikujemo: 2.6.2.1. horizontalne komunikacije - hodnici 2.6.2.2. vertikalne komunikacije - stubišta. 124, 125 Arne Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952.

nadsvjetla u hodnicima

2.6.2.1. Hodnici Hodnici služe ponajprije za prilaz pojedinim prostorijama i za povezivanje pojedinih dijelova zgrade. Međutim, mogu imati i druge funkcije, uglavnom one koje su vezane za prostorije koje povezuje hodnik. To mogu biti: uključenje dijela hodnika u sustav učionice, rekreacija učenika tijekom odmora, distribucija hrane, izlaganje učeničkih i drugih radova, garderoba i dr. Tada je potrebno proširiti hodnik kako bi se osigurala dostatna propusna moć. Elementi za dimenzioniranje hodnika (za prostorne sklopove namijenjene nastavi i društvenom životu škole): -

minimalna širina hodnika za jednotrakt (za 2 učionice) = 180 cm 4 učionice u jednotraktu ≥240 cm minimalna širina hodnika za dvotrakt = 300 cm.

Za svaku daljnju učionicu širina se hodnika povećava za 30 cm. Kako je najdulji put (propisan tehničkim normativima za zaštitu od požara) iz učionice do stubišta (izlaza) maks. 30 m, za dimenzioniranje hodnika uzima se kao najveća dužina hodnika s 4 učionice na jednoj strani hodnika. 56

H. Auf-Franić / Osnovne škole

šh (širina hodnika) 2 učionice u jednotraktu šh=180 cm 4 učionice u jednotraktu šh=240 cm (180+2x30)

-

4 učionice u dvotraktu šh=300 cm 6 učionica u dvotraktu šh=360 cm (300+2x30) 8 učionica u dvotraktu šh=420 cm (300+4x30)*.

Minimalna visina hodnika jest 240 cm. Vrata učionica otvaraju se prema hodniku, za 180°, a smjer otvaranja vrata suprotan je od smjera izlaza (evakuacijski put). Luk koji opisuju vrata ne smije prelaziti polovinu širine hodnika. Ako su učionice s obje strane hodnika (dvotrakt), tada vrata nasuprotnih učionica trebaju biti, po dužini hodnika, razmaknuta za > 2 širine vrata. Hodnici moraju biti dobro prirodno osvijetljeni i ventilirani putem otklopnih prozora. Nije dobro samo čeono osvjetljenje hodnika. Ukoliko su u hodnicima organizirane garderobe, njihova je ventilacija još važnija, a organizacija garderobe ne smije se stvarati na štetu minimalne svijetle širine hodnika. Materijali koji će se primijeniti u izvedbi tih prostora moraju biti takvi da se dadu lako čistiti i dezinficirati, i to koji ne upijaju mirise. Preporuča se upotreba materijala sa što manje ili uopće bez sljubnica. Poželjno je osigurati mogućnost pranja zidova hodnika, i to do visine 130 cm (ili više). Hodnici su u pravilu ravni - horizontalni, a ako se u njima svladavaju određene visinske razlike terena, nije dopušteno koristiti manji broj stuba od tri u jednome nizu. Hodnici u ostalim sklopovima školske zgrade široki su ≥ 1,5 m.

126 dimenzioniranje hodnika

OSTALI PROSTORI

-

180

2 učionice u jednotraktu 240

4 učionice u jednotraktu

300

4 učionice u dvotraktu

360

* različiti izvori daju različite uvjete za dimenzioniranje hodnika s više učionica: “Upute za programiranje - projektiranje i izgradnju osnovnih škola”, Stručna biblioteka SAH-a, 1965.: “... dužina se hodnika računa sa najviše 4 učionice, jer se kod većeg broja razreda mora interpolirati još jedno stubište koje odterećuje hodnik ...” “... kod dvotrakta mjerama za širinu hodnika u jednotraktu treba dodati još 50 cm ...” M. Baylon: “Školske zgrade”, 1958.: “... širina za slobodnu komunikaciju ne bi trebala biti manja od 180 cm kad se radi o hodniku sa 2 do 3 “klasične” učionice. Za svaku daljnju učionicu širina se povećava za oko 30 cm, što znači da se za svakog učenika povećava uglavnom za 1 cm ...” E. Neufert: “Elementi arhitektonskog projektiranja”, 2002.: širina za prilaz (š+c) pri čemu je: c ≥1,0 m +0,7 m za 100 učenika od 100 - 500 uč. +0,5 m za 100 učenika od 500 - 1000 uč. š=širina vratnog krila

6 učionica u dvotraktu

420

8 učionica u dvotraktu otvaranje u smjeru evakuacije H. Auf-Franić / Osnovne škole

57

OSTALI PROSTORI

2.6.2.2. Stubišta Broj stubišta ovisi o načinu rješenja sklopova školske zgrade i o broju učenika, pri čemu treba izbjegavati suviše široka stubišta. Broj i položaj stubišta određen je i zahtjevom da izlaz iz krajnje prostorije bude najviše 30 m udaljen od stubišta. Iz toga slijedi da je 60 m maksimalni međusobni razmak stubišta. Stubište u školskoj zgradi mora biti uočljivo i neposredno povezano s općim komunikacijama (ulazni prostor, hodnici). Pri projektiranju stubišta potrebno je dimenzionirati visinu i širinu stube, širinu kraka stubišta i širinu podesta. skica središnjega prostora škole

konceptualni dijagrami

radni prostori na galerijama zaokretne radne plohe

Visinu i širinu stube, s obzirom na manji korak djece, treba računati po formuli: 2v+š=61 cm, pri čemu visina stube nije veća od 16 cm, a najpogodnije su visine od 13 do 15 cm. Gazište stube je horizontalna površina, a čelo je u nagibu prema nastupnoj plohi (kut nešto manji od 90˚). Širina stubišnoga kraka mjeri se kao svijetla širina između rukohvata. Minimalna širina stubišnoga kraka za 60 učenika (dvije učionice) jest 120,0 cm. Za sljedeće dvije učionice širina kraka se povećava za 30,0 cm (0,5 cm/uč.) itd. Kod stubišta sa širinom kraka do 150 cm, rukohvat može biti samo s jedne strane, dok se na stubišnim krakovima širim od 150 cm postavlja na obje strane, a kod stubišnoga kraka širine ≥ 240 cm i u sredini (srednji rukohvat je dvostruk). Rukohvate treba tako projektirati da se onemogući sklizanje po njima. Širina podesta (Šp) dimenzionira se tako da se mjeri svijetle širine kraka doda 20,0 cm. Šp = Šk + 20,0 cm

stubišta kao tribine/prostor okupljanja 127-131 Herman Hertzberger: ‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska, 1999.

58

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Stubišta moraju biti odijeljena proširenim podestom od horizontalnih komunikativnih površina škole, a zbog propuha i vratima. Pritom treba paziti da vratna krila ne zadiru bitnije u prostor horizontalnih komunikacijskih površina i da ne ometaju kretanje po njima. Stubišta u sklopovima namijenjenim organizaciji i koordinaciji rada te gospodarstvu dimenzioniraju se prema funkciji, a na osnovi općih standarda za arhitektonsko projektiranje. Stubišta moraju biti prirodno osvijetljena i ventilirana. Povoljnije je bočno osvjetljenje stubišta od čeonoga. Ako se za komunikaciju u školskoj zgradi koristi rampa, tada nagib rampe smije biti maksimalno 10% do12%.

Sanitarije za učenike čini prostor za WC kabine s pretprostorom u kojem su umivaonici. Svaka sanitarna grupa sastoji se iz ženskog i muškog dijela, koji imaju potpuno odvojene pretprostore. Sanitarijama valja posvetiti posebnu pozornost (lociranje unutar školske zgrade, odnos prema vanjskim površinama, dimenzioniranje potrebnoga prostora, obrada površina...). To su prostori čijim korištenjem učenici stječu higijenske navike, ali i prostori koji mogu biti izvori infekcije i onečišćenja zraka drugih prostora škole. Ukoliko se njihovu higijenskom održavanju ne posvećuje dovoljna pozornost, tada i dobro projektiran prostor bez pažljive njege postaje vrlo brzo prostor neugodan za okolinu. Dimenzioniranje potrebnoga broja sanitarnih uređaja provodi se prema sljedećem proračunu: - za 30 učenica potrebno je osigurati 2 WC kabine - za 30 učenika potrebno je osigurati 1 WC kabinu +1,5 pisoar - za 30 učenica, odn. 30 učenika, potrebno je u pretprostoru osigurati 1 umivaonik - potrebno je osigurati barem 1 WC kabinu za invalidnu djecu. Prostor sanitarnih uređaja treba vezati za komunikacijske površine škole te obvezno prirodno osvjetljavati i prozračivati. Poželjna je orijentacija prema neosunčanim vanjskim površinama. Ulaz u prostore sanitarnih uređaja treba biti uvučen od komunikacijske površine, pa se u tom degažmanu može ugraditi - instalirati izvor pitke vode. Zidovi i podovi moraju biti izvedeni kao hladni i nepropusni radi lakšeg čišćenja i dezinfekcije; podovi su u nagibu prema podnim slivnicima (sifonima) koji se lociraju na optimalnim mjestima lakog pristupa - radi čišćenja prostora i za kontrolu protoka vode. Pregradni zidovi između prostora sanitarnih uređaja muških i ženskih kabina, kao i pregradni zidovi između pretprostora i prostora sanitarnih uređaja, moraju biti izvedeni od poda do stropa. Svi zidovi trebaju biti obloženi keramikom do visine vrata kabine. Preporučuje se da su pregrade između kabina izdignute od poda 15 cm (radi čišćenja i ventiliranja), te da su minimalne visine do visine vrata kabine (200 - 210 cm). Prostori sanitarnih uređaja moraju biti prirodno osvijetljeni i prirodno prozračivani. Poželjno je predvidjeti i projektirati ugrađene ventilacijske kanale za prirodnu ventilaciju ako su prozori zatvoreni tijekom praznika (zimi - ljeti) ili zbog vremenskih nepogoda ne mogu ostati nekontrolirano otvoreni. Vrata između komunikacijske - opće površine škole i pretprostora WC kabina ili pisoara imaju kvaku i običnu bravu.

132 sheme sanitarija

WC kabine jednostrano 150

120

120

140

pisoari u predprostoru kabina

180

120

140

OSTALI PROSTORI

2.6.3. Sanitarije za učenike

140

WC kabine obostrano

120

200

120

140

120

140

sanitarije za 4 učionice

sanitarije za 8 učionica

0

1m H. Auf-Franić / Osnovne škole

59

OSTALI PROSTORI

Sva su vrata ravna i glatka radi održavanja čistoće i dezinfekcije, odnosno da ne upijaju i ne zadržavaju neugodne mirise. U tom je smislu potrebna i pravilna selekcija te odabir sanitarnih uređaja, armatura i drugog pribora, koja će osigurati trajnost upotrebe, jednostavnost održavanja i maksimalnu mogućnost higijenske njege svakog elementa. Osnovne mjere elemenata sanitarija: - WC kabina = širina 80 - 90 cm, dubina 120 -140 cm (ovisno o otvaranju vrata u kabinu ili prema van) - prostor pisoara: 60,0 cm x 100,0 cm - prostor umivaonika: 60,0 cm x 100,0 cm. Sve ove prostore povezuju komunikacijske površine najmanje širine 120 cm odnosno 150 cm ako se vrata kabine otvaraju na komunikacijske površine. Vrata WC kabina trebala bi se u pravilu otvarati prema van (dubina kabine 120 cm), a moraju se zatvarati patentnim zatvaračem koji se može otvarati posebnim ključem s vanjske strane. WC kabine moraju imati uređaj za papir. Umivaonici su smješteni u pretprostoru WC-a, koji je ujedno i tampon između WC-a i hodnika. Prostori umivaonika moraju imati nosače za papirnate ubruse i prostor za sapun te posudu za otpatke. Uz sanitarije i u njihovu sklopu poželjno je riješiti i spremište pribora i sredstava za čišćenje prostora škole. Spremište pribora i sredstava za čišćenje ne smije biti pristupačno učenicima, a mora biti dobro ventilirano. 2.6.4. Stan domara U većim školama predviđa se stan za kućepazitelja - domara zgrade kako bi školska zgrada bila neprekidno pod nadzorom. Prilaz do stana mora biti odvojen od škole, a prostorije stana tako orijentirane s obzirom na buku, poglede i mirise, da ne ometaju nastavu i obratno. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju. 2.6.5. Stan učitelja Predviđa se za škole s 1-3 učionice (seoske škole). Stan mora pružiti i mogućnost stanovanja za dvoje nastavnika, različitih po spolu. Kuhinja i sanitarni čvor su zajednički,

60

a prostor boravka odvojen. Veličina je stana 54 m2. Ako se stan nastavnika gradi u sklopu školske zgrade, tada mora imati poseban ulaz i posebno dvorište. Stan se projektira prema propisima za stambenu izgradnju.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

133 Arne Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 1 spremište za bicikle / sanitarije, 2 dvorana za tjelesni odgoj, 3 razredna nastava, 4 specijalizirane učionice, 5 dvorana za više namjena, 6 uprava, 7 zbornica, 8 stan ravnatelja, 9 stan domara

VANJSKI PROSTORI

VANJSKI PROSTORI

2.7.

Vanjski prostori škole jesu površine školske parcele koje nisu pokrivene školskom zgradom. Možemo ih, prema namjeni, podijeliti u dvije grupe: 2.7.1. opći prostori 2.7.2. prostori nastavnih područja. 2.7.1.

Opći prostori

Ova grupa obuhvaća one površine koje nisu neposredno vezane za odgojno-obrazovni proces. To su prostori pješačkoga i kolnoga pristupa objektu: 2.7.1.1. 2.7.1.2. 2.7.1.3. 2.7.1.4.

134-136 Dieter Henke, Marta Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002.

pješački prilazni put školski trg parkiralište za školski autobus i automobile gospodarsko dvorište.

pogled iz pasaža prema trgu i ulazu, presjek, tlocrt

2.7.1.1. Pješački prilazni put Uglavnom se predviđa zajednički pješački prilaz za učenike, roditelje, učitelje i osoblje, lociran tako da se ne ometa rad u školskim prostorima. Kada su ulazi učitelja ili osoblja diferencirani u odnosu na glavni ulaz, tada se razdvajaju i pripadajući pješački prilazi. Prilazi za učenike ne smiju biti sa ili preko prometnica s intenzivnim prometom, s glavnih prometnica ili preko nezaštićenih prometnih prijelaza (željezničkih, tramvajskih itd.). Ukoliko se planira korištenje dvorane za tjelesnu i zdravstvenu kulturu izvan školskih programa, tada se formira i prilazni put za vanjske korisnike dvorane. 2.7.1.2. Školski trg Školski trg je prostor okupljanja učenika, učitelja, roditelja i građana prije nastave, određenih sastanaka ili rada. Valja ga oblikovati shodno pristupu školi i okolnom uređenju prostora, a uz dekorativno i funkcionalno zelenilo, te zelene i čvrste površine, treba koristiti i sve druge prostorne elemente, kao npr.: klupe, ograde, tekuću vodu, prostor skulpture ili oznake škole i sl., da bi se oblikovao prostor za ugodno zadržavanje ili dočekivanje. Na školski trg veže se trijem i ulaz u školsku zgradu.

passage

školski trg

aula

dvorana

H. Auf-Franić / Osnovne škole

61

VANJSKI PROSTORI

139,140 Mario Botta: škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska, 1972.-77. školski trg

137,138 Martorell, Bohigas, Mackay: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. školski trg

62

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Ako određeni broj parkirališnih mjesta nije predviđen u neposrednoj blizini zemljišta za gradnju, potrebno ih je osigurati na samome zemljištu. Broj parkirališnih mjesta određuje se prema broju zaposlenih u školi.

2.7.1.4. Gospodarsko dvorište Na parceli školske zgrade osigurava se odgovarajuća površina zemljišta za gospodarske svrhe (dovoz goriva, namirnica, odvoz smeća, eventualno skladištenje itd.). Gospodarsko dvorište smješta se tako da njegovo korištenje ne ometa rad u školskoj zgradi ili na uređenim otvorenim površinama školske parcele. Formira se kao samostalna površina odvojena od školskog dvorišta i prilaza za učenike i nastavnike. Veličina gospodarskoga dvorišta određuje se prema kapacitetu gospodarskih prostora u školskoj zgradi.

2.7.2.

Arne Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56.

Prostori nastavnih područja

Ova grupa obuhvaća one površine koje su vezane za organizaciju odgojno-obrazovnog procesa. To su sljedeći vanjski prostori: 2.7.2.1. 2.7.2.2. 2.7.2.3. 2.7.2.4. 2.7.2.5.

Johannes Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930.

VANJSKI PROSTORI

2.7.1.3. Parkiralište za školski autobus i automobile

Richard Neutra: eksperimentalna škola Corona, Bell, Los Angeles, SAD, 1935.

Ulrich Baumgartner: škola Aesch, Neftenbach, Švicarska, 1958.-59.

nastava na otvorenom (razredna) prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije.

2.7.2.1. Nastava na otvorenom (razredna) U krajevima gdje to klimatski uvjeti omogućavaju predviđa se organizacija odgojno-obrazovnog rada s učenicima I.-IV. razreda i na otvorenom, kao učionica u prirodi. Vanjski prostor namijenjen za nastavu na otvorenom postavlja se u neposrednoj vezi s matičnom učionicom u školskoj zgradi, ali tako da rad jednog odjela ne ometa odvijanje nastave u drugim odjelima. Prostor nastave na otvorenom treba biti zaštićen od intenzivnog osunčanja i jakog vjetra. Površina je toga prostora u pravilu popločena, a veličina joj je oko 80 m2.

Eugène Beaudouin, Marcel Lods: Open air škola u Suresnesu, Pariz, Francuska, 1936.

Hans Scharoun: škola u Lünenu, Njemačka, 1958.-61.

141-146 primjeri nastave na otvorenom H. Auf-Franić / Osnovne škole

63

VANJSKI PROSTORI

2.7.2.2. Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt

Obrađuju se pod točkom 2.2.6.2. Školski vrt koristi se u nastavne svrhe i za praktičan rad učenika. Postavom te površine treba osigurati osunčanje i zaštićenost od vjetra (uglavnom na istočnom dijelu parcele). Obuhvaća površinu za botaničke pokuse, toplo klijalište, povrtnjak, cvijetnjak, prostor za male životinje i ptice, zemljište školske zadruge. Veličina je određena vrstom i kapacitetom škole te karakterom područja u kojem je škola locirana. Orijentaciono se za vrt planira: -

Školsko dvorište koristi se za okupljanje, igru, odmor, rekreaciju i slobodno kretanje učenika. Locira se tako da bude osunčano i zaštićeno od vjetra a da se korištenjem tih površina ne ometa nastava u školskoj zgradi. Dvorište mora biti pogodno povezano sa školskom zgradom. Oprema se odgovarajućim uređajima za aktivnosti i igru učenika, klupama za sjedenje, higijenskom česmom, košarama za otpatke itd. Dio dvorišta ima meku (travnatu) površinu i namijenjen je učenicima nižih razreda, a drugi dio s tvrdom površinom (tako izvedenom da se ne stvara prašina) namijenjen je učenicima viših razreda. Školsko dvorište treba graditi tako da se poslije kiše brzo osuši (vrlo je korisno zemljište izvesti u padu 1,5% do 2,0%). Površine za igru mogu se organizirati i na nekoliko mjesta, što je poželjno zbog dobne razlike učenika, a time se ujedno izbjegava skupljanje velikog broja djece na jednom mjestu. Orijentaciono, školsko se dvorište dimenzionira na sljedeći način: -

2.7.2.5. Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije Ako postoje prostorne mogućnosti na zemljištu parcele mogu se urediti parkovne površine s tokovima vode ili bazenima, amfiteatar u prirodi, prostori za sjedenje i okupljanje i dr.

školske zgrade kapaciteta do 300 učenika: 8 m2 po učeniku (samo učenici V.-VIII. razreda), školske zgrade kapaciteta većeg od 300 učenika: 6 m2 po učeniku (samo učenici V.-VIII. razreda).

2.7.2.3. Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park)

školske zgrade kapaciteta do 300 učenika - 5 m2 po učeniku, školske zgrade kapaciteta većeg od 300 učenika - 3 m2 po učeniku.

Školski se park u pravilu locira pred učionicama. Dio školskog parka uz put ili cestu treba zagraditi višim drvećem da se stvori zaštita od prašine. 64

2.7.2.4. Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture

H. Auf-Franić / Osnovne škole

147 Hubert Bennett, Michael Powell: škola u Londonu, Velika Britanija, 1970.

Učionica je osnovni nastavni prostor za učenike (osnovne škole) unutar kojega učenik prati izlaganje učitelja, sudjeluje u razrednim razgovorima, obavlja jednostavne vježbe i zapažanja, rješava određene probleme, izrađuje ručne radove, piše i crta, slika, izlaže, recitira, igra se, muzicira itd. U sklopu razredne nastave u pravilu se koriste matične učionice, dok se za predmetnu nastavu mogu formirati učionice kao matične i/ili specijalizirane. Pri projektiranju učionice treba uzeti u obzir dobro izvođenje nastave i slobodnih aktivnosti te potrebu za zdravim, prijateljskim i poticajnim ozračjem. Nužno se razmatra u procesu projektiranja: -

Prikladno smještene u vitrinama u hodnicima, prolazima, PVN-u itd. ona znatno pomažu oživljavanju škole i formiranju poticajne edukativne sredine. Uređenje unutrašnjosti učionice pomaže stvaranju ugodna ozračja (fotografije iz prirode, znanosti, tehnike, arhitekture, reprodukcije umjetničkih djela itd.), a jedan dio moraju urediti sami učenici.

funkcionalna prostorna organizacija veličina učionice osvjetljenje, prozračivanje, konstrukcija namještaj i oprema.

Veličinu učionice određuje namjena i broj učenika koji je koristi. Broj učenika u razredu obično je 30, pa se pretpostavlja da je to broj učenika koji se nalazi u učionici. Potrebno je osigurati 2,0 (1,8) m2 po učeniku (razlika između nižih i viših razreda) da bi se formirao dostatan prostor za predviđene aktivnosti u učionici. Neovisno o regionalnim ili nacionalnim uvjetima, jedno se pravilo mora kod programiranja i projektiranja neke škole prihvatiti: u svakom slučaju, učionica mora biti što je moguće veća. Određuje se i minimalna zapremnina zraka od 6 m3 po učeniku, što uz nužnu izmjenu i dotok svježeg zraka prozračivanjem daje potrebnu količinu zraka u učionici. Visina učionice, orijentaciono ne niža od 300-320 cm (osim kod složenih presjeka učionice), širina učionice od 660 cm granična je za dovoljno jednostrano osvjetljenje, a duljina učionice limitirana je gornjom granicom za vidljivost učenika: 920 cm. Prirodno osvjetljenje učionice trebalo bi biti dostatno i jednoliko raspoređeno, te u pravilu jednostrano s lijeve strane učenika. Ako je učionica dublja od 660 cm, mora se uvesti dodatno osvjetljenje.

UČIONICA, PROSTOR I OPREMA

3.0. UČIONICA, PROSTOR I OPREMA

148 Neven Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. 149 Rüdiger Lainer: škola u Beču, Austrija, 1991.-94.

Namještaj i oprema sukladni su namjeni učionice. Oprema mora biti brižno odabrana prema posebnom obliku poučavanja i uzrastu učenika. Uz uobičajeni raspored radnih stolova u frontalnom obliku, u učionicama je nužno omogućiti i stvaranje raznovrsnih radnih situacija: individualnog, grupnog i kolektivnog rada. Veća se fleksibilnost zahtijeva za učionice namijenjene nižim razredima. Prema nekim autorima, kvadratičan tlocrt učionice pruža odlične mogućnosti za suvremene metode poučavanja pa je, štoviše, najekonomičnije rješenje. A. Roth sugerira da se nastavna pomagala (koja se koriste za nastavu biologije, kemije, fizike, matematike itd.) mogu pohranjivati tako da ostanu vidljivo izložena djeci. H. Auf-Franić / Osnovne škole

65

KONSTRUKCIJA

4.0. KONSTRUKCIJA I GRAÐEVNI ELEMENTI Gradnja školske zgrade pretpostavlja racionalno i zamisli sukladno rješenje: 4.1. 4.2.

konstrukcije i građevnih elemenata.

4.1.

KONSTRUKCIJA

Konstrukcija školske zgrade proizlazi iz: -

150-152 Johannes Duiker: 0pen air škola u Amsterdamu, Nizozemska, 1930. Skeletna konstrukcija omogućava visoku razinu otvorenosti učionica prema vanjskom prostoru u skladu s principima Decroly pedagogije.

tlocrt

aksonometrijski prikaz konstrukcije odozdo

racionalnog organiziranja unutrašnjih prostora škole adekvatne upotrebe materijala u konstrukciji zgrade (vodeći računa o lokalnim izvorima materijala i klimatskim karakteristikama lokaliteta te o završnoj obradi vanjskih i unutarnjih površina konstruktivnih elemenata) mogućnosti i potrebe da se konstruktivnim rješenjem osigura fleksibilnost i adaptabilnost izgrađenoga prostora škole u odnosu na inovacije u nastavi.

Za izvedbu konstrukcije dopuštena je upotreba svih materijala kojih se primjena treba realizirati u skladu s pravilnicima o zaštiti na radu, o zaštiti od požara i drugim važećim standardima, a koji (materijali) u tehnološkom procesu izvedbe osiguravaju uspješnu završnu obradu unutarnjih i vanjskih površina. Konstrukcija se može projektirati i realizirati kao: 4.1.1. zidana konstrukcija, 4.1.2. skeletna konstrukcija, 4.1.3. ostale konstrukcije. Shodno upotrijebljenom materijalu, može se izvesti klasičnim, polumontažnim i montažnim sustavom. Raspone, visine, dimenzije konstruktivnih elemenata treba, po mogućnosti, projektirati u modularnoj koordinaciji, pri čemu je poželjno da se koriste sljedeće veličine: -

za horizontalne elemente dimenzije koje istodobno sadrže projektne module 3M i 4M (30 cm; 40 cm) za vertikalne elemente dimenzije koje sadrže 3M ili 4M.

Uobičajene međukatne horizontalne armirano-betonske konstrukcije dijele se na dva osnovna tipa: ploče (ravne i sitnorebričaste) i grede s pločom (gredni sustav nosiv u jednom smjeru i sustav roštilja / nosivost u oba smjera). 66

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Zidane konstrukcije često se primjenjuju, a jednostavnije su za izvedbu od skeletnih konstrukcija. Kako je ‘Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima’ limitirana dužina zidova od opeke (do 6,5 m - zidovi debljine 25 cm i do 7,5 m - zidovi debljine 38 cm), za nosivu konstrukciju pogodniji je armirani beton. Prema istom Pravilniku treba zadovoljiti zahtjev da površina armirano-betonskih zidova, tj. površina poprečnog presjeka zidova, za svaki ortogonalni smjer ne smije biti manja od 1,5% bruto površine objekta visokogradnje u tlocrtu. Pritom valja pri projektiranju obratiti pozornost da položaj tih zidova bude što je moguće ravnomjernije raspoređen po tlocrtu.

153-155 Arne Jacobsen: katolička gimnazija (‘Christianeum’) u Hamburgu, Njemačka, 1971.

terasa

GRAÐEVNI ELEMENTI

4.1.1. Zidane konstrukcije

Prefabricirana konstrukcija primjer je racionalnoga građenja većih školskih zgrada.

4.1.2. Skeletna konstrukcija Skeletne konstrukcije izvode se iz armiranog betona ili čelika. Vrlo su povoljne zbog velike mogućnosti fleksibilnog rješavanja prostora. Konstruktorski je to također povoljna konstrukcija iako će kod školskih objekata obično biti kombinirana sa sustavom zidova ili čvrstih armirano-betonskih jezgri, dakle ‘čisti’ AB skelet vrlo će se rijetko ovdje pojaviti.

presjek

4.1.3. Ostale konstrukcije Kombinacije osnovnih tipova konstrukcije mogu se također primijeniti. 4.2.

tlocrt

GRAÐEVNI ELEMENTI

Kao građevni elementi obrađeni su: 4.2.1. vanjski zidovi i krovovi 4.2.2. stijene, unutrašnji zidovi i podovi 4.2.3. prozori i vrata. 4.2.1. Vanjski zidovi i krovovi Pročelja i vanjski zidovi i njihovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju: 1. zaštitu od oborina, 2. zaštitu od požara, 3. odvođenje atmosferskih voda, H. Auf-Franić / Osnovne škole

67

GRAÐEVNI ELEMENTI

aksonometrijski prikaz odozdo

4. 5. 6. 7. 8. 9.

toplinsku zaštitu, zvučnu zaštitu, osvjetljenje, sigurnost od prodora neovlaštenih osoba, sigurnost korištenja balkona, loggia, ispusta i drugih elemenata pročelja, stabilnost ovih elemenata i dijelova zgrade.

Pročelja i vanjski zidovi zgrade moraju biti tako projektirani i izvedeni da u odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima zaštite zgradu od udarnih kiša, vjetra, snijega i voda koje nastaju od topljenja snijega i leda, te da zajedno s krovnim površinama osiguraju odgovarajuću zaštitu zatvorenoga prostora. Sustav odvođenja atmosferskih voda ne smije prodrijeti u unutrašnji prostor niti oštetiti površine pročelja. Pročelja i vanjski zidovi, iza kojih su prostori gdje nastaju vodene pare (prostor kuhinje) koje mogu prodrijeti kroz pročelja ili vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, moraju se tako projektirati da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzirati. Proračun difuzne pare mora biti izrađen u skladu s važećim standardom. Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugoga lomljivog materijala moraju biti projektirane i izvedene tako da tijekom korištenja bude izbjegnuta mogućnost njihova loma i mogućnost povređivanja. Krov i svi njegovi dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da trajno osiguravaju: 156-158 Gino Valle: varijanta tipske škole, Bissuola, Italija, 1976. detalj prefabriciranog pročelja

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

zaštitu od oborina, atmosferskih utjecaja i voda, zaštitu od požara, odvođenje difuzne pare, toplinsku zaštitu, zvučnu zaštitu, sigurnost od prodora neovlaštenih osoba, sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu.

dijagram modularnog rasta tipske škole

Krov mora biti projektiran i izveden tako da u danim klimatskim i atmosferskim uvjetima zaštiti zgradu od udarnih kiša, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim površinama štiti zgradu i osigura jednaku zaštitu. Providne krovne plohe moraju biti zaštićene žičanom mrežom ako postoji mogućnost pada predmeta s okolnih zgrada. Krovne plohe u radnim prostorijama u kojima nema stropnih konstrukcija moraju osigurati neposrednu toplinsku i zvučnu zaštitu radnoga prostora. 68

H. Auf-Franić / Osnovne škole

GRAÐEVNI ELEMENTI

4.2.2. Stijene, unutrašnji zidovi i podovi Stijene su arhitektonski (građevni) elementi kojima dijelimo određene prostore različite ili slične namjene radi fleksibilnoga korištenja prostora škole. One mogu biti: 1. fiksne - trajno ili povremeno 2. pokretne 3. prozirne i neprozirne. Stijene - trajno ili povremeno fiksne, ako dijele prostore iste ili slične namjene, moraju udovoljavati važećim standardima, zaštiti pri radu, zaštiti od požara i buke. Ako dijele prostore različite namjene i prostore različite temperature, moraju biti tako projektirane i izvedene da trajno osiguravaju predviđenu funkciju, da ne podliježu temperaturnim razlikama te da se ostvaruje prolaz topline i buke prema važećem standardu. Prozirne stijene moraju biti posebno označene da se kod uporabe izbjegne mogućnost povređivanja od lomljivih dijelova. Površina unutrašnjih zidova mora biti što glađa, ravna i dovoljno otporna na oštećenja i trošenja. Boja na zidovima ne smije se skidati (brisati). Podnožja zidova treba zaštititi niskom zaštitom protiv oštećenja (niska zaštita 10-15 cm). Površine zidova mokrih čvorova moraju odgovarati uvjetima higijenskog održavanja. Pod se mora projektirati i izvesti tako da trajno osigurava: 1. 2. 3. 4. 5.

pogled s jugozapada

stabilnost, ravnu površinu i sigurno hodanje toplinsku zaštitu zvučnu zaštitu lako korištenje i održavanje te čišćenje i higijenu prostora vodonepropusnost u prostorima posebne namjene. presjek

Stabilnost poda mora osiguravati prenošenje predviđenih opterećenja na nosivu konstrukciju bez oštećenja i trajnih deformacija. U učionicama i kabinetima uglavnom moraju biti topli i polutopli podovi, trajni, s mogućnošću lakog održavanja i čišćenja, te s dobrom akustičnom izolacijom. Posebnu pozornost treba posvetiti podu u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu (vidi: ‘Normativi i upute za izgradnju prostora za TZK’, Prosvjetni vjesnik br. 4/76). Podovi na komunikacijskim površinama moraju biti otporni, s mogućnošću lakog održavanja i čišćenja (pranja), glatki, ali ne skliski; ne moraju biti topli. Kod većih površina treba paziti na dilatiranje. Pod prostorija u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi priključci za

montaža

159-161 Günther Behnisch: škola u Furtwangenu, Njemačka, 1964. Škola je izgrađena od prefabriciranih elemenata što je skratilo vrijeme gradnje. Konstruktivni sustav zasniva se na modularnim (1M=335 cm) elementima od prednapregnutoga betona. H. Auf-Franić / Osnovne škole

69

GRAÐEVNI ELEMENTI

vodovod ili kanalizaciju mora biti vodonepropustan, s odgovarajućim nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na pristupačnim mjestima radi mogućnosti čišćenja. Ukoliko se u prostorijama škole koriste individualne peći, u krugu najmanje 80 cm mora se izvesti pod od negorivoga materijala. Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka širini prolaza u vratima. Općenito se preporučuje upotreba materijala koji osiguravaju trajnost korištenja podnih površina, lako održavanje čistoće i izbjegavanje sljubnica. 4.2.3. Prozori i vrata Prozori, vanjska i balkonska vrata te drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju: 1. 2. 3. 4.

162-166 Jean Prouvé: škola u Villejuifu, Francuska, 1956. Montažna konstrukcija koristi se kod hitne potrebe za školskim zgradama.

70

H. Auf-Franić / Osnovne škole

zaštitu od oborina i atmosferskih utjecaja i voda prirodno osvjetljenje prostorija toplinsku zaštitu prozračivanje.

Oni moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu zatvarati s unutrašnje strane i da onemogućuju otvaranje izvana. Prozori i vrata bez parapeta ili s niskim parapetima moraju biti osigurani ogradama. Nadalje, moraju biti tako projektirani i izvedeni da se mogu sigurno održavati i čistiti s vanjske i s unutrašnje strane. Prozori u učionicama: s minimalnim nadvojem (po mogućnosti unutar stropne konstrukcije) i parapetom visine 60-80 cm, u katovima. Horizontalne prečke doprozornika trebaju biti postavljene tako da ne smetaju pogledu učenika u sjedećem ili stojećem položaju. Polovica prozorske površine može se projektirati kao fiksna stijena. Vertikalnu konstrukciju prozora valja racionalno projektirati tako da ukupna širina vertikalnih nosača ne prelazi 1/4 ukupne širine prozora. Prozorska krila do visine 120 cm od poda, ne smiju se otvarati zaokretno u prostor gdje borave i rade učenici. Prozori učionica i drugih radnih prostora moraju imati mogućnost zaštite od prejakog osunčanja i mogućnost zamračenja (odmor, projekcije). Dobro projektiranim i izvedenim prozorima osigurava se dobro prozračivanje prostora, no ipak tako da se stalnim prozračivanjem ne stvara propuh, odnosno da brzina kretanja zraka ne bude veća od 0,5 m/sek. Prozor mora osigurati toplinsku zaštitu prostora prema važećim standardima.

1. 2. 3. 4.

GRAÐEVNI ELEMENTI

Unutrašnja vrata valja projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju: povezivanje i odvajanje prostorija toplinsku zaštitu zvučnu zaštitu prozračivanje.

Unutrašnja vrata treba projektirati i izvesti tako da: 1. mogu se ostaviti u zatvorenom ili otvorenom položaju, zaključavati ili otključavati, ako namjenom nije drukčije određeno; kod prostora iste namjene (učionice) preporučuje se sustav ‘glavnoga ključa’; 2. njihove mjere i konstrukcija odgovaraju frekvenciji prolaza osoba; 3. ne smije doći do njihova vitoperenja ako dijele prostore s različitim temperaturama; 4. omogućuju lako čišćenje, održavanje i dezinfekciju (posebno okova). Vrata učionice (bez obzira na vrstu i broj učenika) moraju se otvarati u punom luku za 180o na komunikacijske površine i kod stanja potpune otvorenosti moraju imati svoj prostor (udubljenje, niša) da ne ometaju kretanje hodnikom. Smjer otvaranja vrata treba da je obrnut od smjera izlaza (evakuacije). Iz higijenskih razloga vrata učionica treba da budu obostrano glatka, bez ikakvih profila, i svijetlo oličena. Veličina im je 100/200 cm. Vrata kabineta, prostorija u sklopu za organizaciju i koordinaciju rada i sl. mogu se otvarati prema unutra. Veličina im je 90/200 cm. Ulazna (izlazna) vrata u školu moraju se otvarati prema vanjskome natkrivenom prostoru. Moraju biti proviđena automatskim zatvaračima. Treba predvidjeti toliko izlaza iz zgrade da na svakih 100 učenika dolazi svijetle širine vrata 1,0 m. Izlazna vrata mogu biti u sastavu staklene stijene. U komunikacijama se predviđaju dvokrilna mimokretna vrata, veličine oko 150-180/200 cm. Ako nisu mimokretna, moraju se otvarati u smjeru glavnog izlaza iz škole, a mogu biti u sklopu staklene stijene. U sanitarijama su ulazna vrata u pretprostor veličine 80/200 cm, a u kabinama treba predvidjeti vrata podignuta od poda. Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od eksplozije ili požara moraju se otvarati prema smjeru najbližeg izlaza i prema van. Moraju biti od negoriva materijala te izvedena prema tehničkim propisima i standardu. U pogledu njihove propusne moći, vrata moraju zadovoljiti potrebe evakuacije bez umanjenja efikasne širine komunikacije stubišta, odmorišta i drugih prolaza. Ni u jednom slučaju izlazna vrata ne mogu biti uža od 70 cm. Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina vanjskoga poda može biti niža samo za

167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna škola Yakumo, Tokio, Japan, 1955.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

71

GRAÐEVNI ELEMENTI

jednu stubu, a ne više od 20 cm. Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena tako da se u slučaju nestanka energije mogu otvarati ručno, a ako se ta vrata koriste za evakuaciju, moraju imati mogućnost zaokretanja u smjeru izlaza.

170 Ernst Giselbrecht: škola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije

171,172 Bolles+Wilson: škola Gievenbeck, Münster, Njemačka, 1992. Presjek i segment pročelja.

Nacrti pokazuju nosive, odnosno nošene dijelove konstrukcije.

72

H. Auf-Franić / Osnovne škole

OSVJETLJENJE

5.0. HIGIJENSKO-TEHNIČKI ZAHTJEVI Kako bi se u školskoj zgradi osigurala sredina povoljna za rad, potrebno je zadovoljiti određene higijensko-tehničke zahtjeve koji se odnose na: 5.1. 5.2. 5.3. 5.4. 5.5.

osvjetljenje prozračivanje akustiku i zaštitu od buke grijanje ostale instalacije i zaštitu od požara. 173 jednostrano osvijetljena učionica

5.1.

174 dvostrano osvijetljena učionica

OSVJETLJENJE

Osvjetljenje je najznačajniji psihološki i fiziološki činilac radnih uvjeta u školskoj zgradi. Ovisno o obliku nastave valja osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvjetljenja. U učionicama je najmanja jačina osvjetljenja Emin=120 luksa, a poželjno je da je srednja jačina osvjetljenja Es=250 luksa. U učionicama za fiziku i kemiju, likovnu kulturu i radionicama za radno tehničku kulturu najmanja jačina osvjetljenja iznosi Emin=250 luksa, a poželjno je da je srednja jačina osvjetljenja Es=500 luksa. Osvijetljenost školske ploče na rubu mora iznositi najmanje 120 luksa. U slučaju da navedene vrijednosti jačine dnevnog osvjetljenja nije moguće postići, potrebno je prirodno osvjetljenje nadopuniti umjetnim. Kod uobičajenoga načina rješavanja školskog prostora, ako je prostorija osvijetljena dnevnim svjetlom samo s jedne strane, obično se postavlja zahtjev da svjetlo pri osnovnoj frontalnoj postavi pada na radno mjesto s lijeve strane. Međutim, suvremena škola razvija mnogo slobodnije oblike rada, pri čemu je u svim situacijama potrebno osigurati najpovoljnije uvjete osvjetljenja. Tako se dnevno svjetlo, koje i kod uvođenja dodatnoga dnevnog osvjetljenja ne može uvijek omogućiti najpovoljnije uvjete, dopunjava, a u nekim slučajevima i zamjenjuje, umjetnim osvjetljenjem. 5.1.1. Prirodno osvjetljenje Intenzitet prirodnog osvjetljenja u učionici mijenja se prema promjeni intenziteta vanjskog svjetla. Faktor dnevnog osvjetljenja je postotkom izražen odnos između prirodnog osvjetljenja ostvarenog u učionici i intenziteta vanjskog osvjetljenja, a ne smije biti manji od 2%, i to mjereno na radnome mjestu koje je najviše udaljeno od prozora. Radi postizanja ravnomjernosti osvjetljenja, odnos između minimalnog i maksimalnog intenziteta prirodnog osvjetljenja treba iznositi najviše: Fmin : Fmax = 1 : 3.

175,176 Alfred Roth: Pestalozzi škola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. Posmicanjem učionica dobiva se zasjenjenje pročelja, kao i dodatno osvjetljenje. 177 shematski presjeci jednostrano, dvostrano, višestrano i zenitalno osvijetljenih učionica H. Auf-Franić / Osnovne škole

73

OSVJETLJENJE

178 Dieter Henke, Marta Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002.

179 James K. Haveman: škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935.

Intenzitet prirodnog osvjetljenja u školskim prostorijama ponajprije ovisi o arhitektonskom rješenju (tlocrtni oblik i presjek, visina i dubina prostorije), veličini i konstrukciji otvora kroz koje prodire dnevno svjetlo. Načini prirodnog osvjetljenja učionice: 1. jednostrano osvjetljenje (s prozorima u jednoj vertikalnoj ravnini ili s glavnim prozorima u vanjskom zidu učionice i pojasom sekundarnih prozora u određenom dijelu dubine učionice) 2. dvostrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i pojasom sekundarnih prozora u suprotnom zidu učionice) 3. višestrano osvjetljenje (s glavnim otvorima u vanjskom zidu i sekundarnim otvorima u bočnim zidovima ili dijelu bočnih zidova) 4. zenitalno osvjetljenje (po cijeloj površini stropa učionice ili samo u kritičnom dijelu učionice). Suvremeni higijensko-tehnički standardi za školski prostor predviđaju ovaj odnos između površine prozora i poda učionice: -

180 Arne Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952.

181 Hubert Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971.

74

H. Auf-Franić / Osnovne škole

za jednostrano osvjetljenje za dvostrano osvjetljenje

1:3 do 1:4 1:2

Jednostranim osvjetljenjem, s prozorima u jednoj ravnini, ne može se postići optimalna razina dnevnog svjetla u učionici. U jednostrano osvijetljenim učionicama nastaju i velike razlike u intenzitetu osvjetljenja na radnim mjestima uz prozore i radnim mjestima uz suprotni zid. Osim toga, princip jednostranog osvjetljenja može se koristiti samo za frontalnu organizaciju nastave, a on ne omogućava ni dobro prozračivanje učionice. Jednostrano se osvjetljenje koristi do dubine učionice od 6,80 m (i visine ne manje od 3,20 m). Ravnomjernost osvjetljenja može se povećati postavljanjem pojasa sekundarnih prozora paralelno s glavnim prozorima, obično na jednoj trećini dubine učionice. To zahtijeva specifično konstruktivno rješenje, što povećava troškove građenja školske zgrade. Zenitalnim osvjetljenjem postiže se potpuno ravnomjerno osvjetljenje u cijeloj učionici, ali mogućnost primjene ograničena je na prizemne školske zgrade ili najviše katove. Konstrukcija za zenitalno osvjetljenje (šed-krov, lanterna, krovna kupola i dr.) zahtijeva posebnu zaštitu i režim održavanja. Optimalno prirodno osvjetljenje učionice postiže se dvostranim osvjetljenjem. Prosječan odnos površine pojasa sekundarnih prozora i površine glavnih prozora iznosi oko 1:2,5. Izabrat će se onaj princip prirodnog osvjetljenja koji je u skladu s elementima općeg arhitektonskog rješenja školske zgrade. Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u učionici određuje se: orijentacijom učionice, tehničkim sredstvima za disperziju dnevnog svjetla i kontrolom refleksije unutarnjih površina.

182 Alfred Roth: Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija, 1966.-67.

OSVJETLJENJE

Pogodna kvaliteta osvjetljenja, sa stajališta intenziteta dnevnog svjetla, postiže se ujednačavanjem intenziteta u pojedinim dijelovima učionice. Ravnomjerno osvjetljenje putem disperzije sunčevih zraka ostvaruje se postavljanjem odgovarajuće vrste stakla ili drugih proizvoda na bazi stakla (npr. staklene prizme) u gornjem dijelu primarnih fasadnih otvora. Tada se dnevno svjetlo usmjerava, zbog loma svjetlosti, prema stropu učionice i zatim reflektira prema radnim površinama. Unutarnja obrada ploha u učionici mora biti usklađena s karakteristikama prozora, posebice u odnosu na refleksiju svjetla i potencijalnih mogućnosti za stvaranje bljeska, kontrasta i sjene. Radi izbjegavanja sjene treba projektirati što manje presjeke doprozornika i stupova među otvorima. Bljesak možemo reducirati izborom materijala i boja glavnih elemenata interieura u školskoj zgradi. Školska ploča, ugrađena oprema i mobilni namještaj u školskim prostorijama obrađuje se tzv. mat-tehnikom. Dakle - bljesak, štetno bačena sjena i jaki kontrast svjetlo-tama u području gledanja učenika nedopustivi su. Jače prodiranje dnevnoga svjetla u dubinu prostorije omogućit će se povoljnim rasporedom prozora i sa što je moguće većom difuzijom sjena na radno-korisnoj površini. Svijetle i jasne pastelne boje mnogo bolje odbijaju svjetlost od tamnih. Stoga je potrebno kod izbora boja za stropove, zidove, podove i namještaj koristiti sljedeću tabelu refleksije:

183 Herman Hertzberger: Montessori škola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81.

Postotak refleksije strop

zidovi

pod

ploče

stolovi

70-80%

50-60%

15-30%

oko 20%

oko 40%

184 Alfred Roth: škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63.

Postotak refleksije pojedinih boja bijela

86%

svijetložuta

76%

zlatnožuta - žutozelena

60%

svijetlocrvena, ružičasta

61%

svijetlosmeđa, svijetloplava, srebrnosiva

27-40%

smeđa, maslinasto zelena

20-30%

tamnosmeđa, tamnocrvena

10-20%

tamnoplava

6%

crna

4%

185 Dolf Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1964.

Iz navedenoga slijedi da stropovi trebaju biti bijeli, zidovi zeleni, žuti, svijetloplavi i svijetlosivi. Radne prostorije, orijentirane na sjever, mogu imati stropove i u tonovima žute boje. H. Auf-Franić / Osnovne škole

75

OSVJETLJENJE

Školska ploča mora biti bez sjaja, a boje mogu biti različite. Kao najpovoljnija pokazala se zelena boja. Za klupe ili stolove također je najpovoljnija zelena ili boja drva (postotak refleksije 35-50%).

1

2

5.1.2. Zaštita od sunca

3

1 Prozor učionice treba ostvariti kvalitetno prirodno osvjetljenje, omogućiti pogled prema van i osigurati potrebnu izmjenu zraka. Kod istočne, južne i zapadne orijentacije mora se predvidjeti zaštita od direktnog upada sunčevih zraka tako da ni jedna od spomenutih funkcija nije ometena 2 Primjer nepovoljne postave zaštite od sunca: roleta s izbacivim donjim dijelom 3 Povoljna zaštita od sunca: horizontalni istak u visini stropne ploče, iznad prozora. Željeni učinak postiže se samo kod južne orijentacije.

4

5

5.1.3. Umjetno osvjetljenje

6

4 Primjeri djelovanja horizontalnih zaslona s vanjske strane prozora. Istak koji pokriva kut od 30° pružit će, pri južnoj orijentaciji, gotovo potpunu zaštitu od izravnog upada sunčevih zraka za toplih mjeseci (srednja zemljopisna širina). Razbijanjem istaka u više užih lamela (svijetle površine) u učionicu će se dovesti više dnevnog svjetla. Preporuča se odmicanje lamela od pročelja tako da nakupljeni topli zrak može proći uz pročelje a da ne struji u učionicu kad se otvore prozori, a i zato da prašina koja se nakuplja s gornje strane lamela pri jakoj kiši ne prska po pročelju. 5 Kombinirana zaštita od sunca koja se sastoji od svjetlopropusnog stakla u gornjoj zoni prozora koje apsorbira toplinu sunca i ‘baca sjenu’ te fiksnih lamela u ravnini iznad visine očiju. 6 Nosač za lamele iznad prozora. Za prikazani primjer potrebna je velika površina da bi se ostvarila potpuna zaštita, pa rješenje iz arhitektonskih i ekonomskih razloga nije preporučljivo. Povoljnije bi bilo rješenje prikazano u prethodnom primjeru, s niže postavljenim lamelama. 7 Shematski prikaz tende od platna ili plastike: postavljena iznad prozora zasjenjuje prozor, ali ima i već spomenuti negativni učinak – ugrijani zrak skuplja se ispod tende i ulazi u učionicu kad su otvoreni prozori 8 Slično vrijedi i za roletu koja se može izbaciti oko sredine prozora. Pritom su pogled prema van i ulaz dnevnog svjetla još ograničeniji. 9 Vertikalne rotirajuće lamele od laka metala posebno su djelotvorne kod horizontalnog upada sunčevih zraka pa se uspješno primjenjuju kod istočne i zapadne orijentacije.

tlocrt

7

76

H. Auf-Franić / Osnovne škole

8

Fiksnim ili pokretnim elementima za zaštitu od sunca (brisoleji, žaluzije, rolete ...) sprečava se direktan upad sunčevih zraka u nastavne prostorije kako bi se onemogućilo stvaranje bljeska ili pregrijavanje (u vrijeme pojačanog intenziteta osunčanja). Elementi za zaštitu od sunca postavljaju se tako da ne smanjuju korisnu površinu prozora, ne stvaraju sjenu u prostoriji niti onemogućavaju prozračivanje. U jednostrano osvijetljenim učionicama fiksne istake na pročelju znatno smanjuju prirodno osvjetljenje u dubini učionice pa koristimo pokretnu vanjsku zaštitu od sunca (žaluzije, zaštitni zastori ...). Slični se uređaji koriste i za učionice koje odstupaju od južne orijentacije za više od 15% (fiksna je zaštita nedovoljna zbog kose insolacije) i u krajevima gdje je insolacija u prijelaznim razdobljima izuzetno snažna. U obostrano osvijetljenim učionicama fiksni zasloni povećavaju ravnomjernost osvjetljenja i smanjuju bljesak u blizini prozora. Zaštita od sunca sastavljena od lamela reflektira dio indirektnog svjetla u učionicu. Sve vanjske zaštite od sunca valja postaviti na izvjesnoj udaljenosti od zida kako bi se osiguralo nesmetano odvođenje tople zračne struje.

9

186 zaštita od sunca

Umjetnim osvjetljenjem treba nadopunjavati dnevno osvjetljenje dok se ne postignu srednje vrijednosti jačine osvjetljenja na radno-korisnoj plohi. Umjetno osvjetljenje mora biti bojom i kutom upada što je moguće sličnije prirodnom osvjetljenju. Instalacija umjetnog osvjetljenja mora zadovoljavati potrebe večernje nastave. Prosječna osvijetljenost u visini radne plohe ne smije biti manja od 150 luksa, ako su žarulje sa žarnom niti. Kod primjene fluorescentne rasvjete treba upotrijebiti cijevi koje će davati boju dnevnog svjetla i koje ne titraju, a prosječna osvijetljenost na radnoj plohi iznosi najmanje 250 luksa. Položaj svjetiljki u učionici osigurava ravnomjerno osvjetljenje u svim zonama radnih površina i sprečava stvaranje većih kontrasta na pojedinim plohama.

PROZRAČIVANJE

Prozračivanjem se kontinuirano obnavlja zrak u prostoriji. Tako se kvaliteta sobnoga zraka približava čistom, vanjskom zraku. Prirodno prozračivanje učionice u neposrednoj je vezi s načinom prirodnog osvjetljavanja, tako da se ta dva čimbenika higijenskih uvjeta u školskoj zgradi razmatraju u međusobnoj ovisnosti. Efikasan sustav prirodnog prozračivanja jest poprečno prozračivanje koje se ostvaruje u dvostrano osvijetljenim učionicama. U učionicama koje imaju prozore samo s jedne strane, ograničene su mogućnosti efikasnog prozračivanja i ne može se postići optimalna kvaliteta zraka. Tu se problem prozračivanja pokušava riješiti dopunskom ugradnjom aeratora u zidu nasuprot prozorima. Za ravnomjerno prozračivanje nastavnih prostorija, bez promjene brzine strujanja zraka i stvaranja propuha, od posebne je važnosti konstrukcija, veličina i način otvaranja krila prozora. Tehnički standardi za prozračivanje školskih prostorija zahtijevaju 24-30 m3 zraka/h po učeniku ili četverostruku izmjenu zraka za prirodno prozračivanje. Mora se omogućiti trajno, prilagodljivo i blago prozračivanje prostorija za trajanja nastave, i to bez stvaranja propuha. Maksimalna brzina strujanja zraka u nastavnim prostorijama ne smije biti veća od 0,3 m/s. Potrebno je omogućiti poprečno prozračivanje svake učionice tehničkim i higijenskim metodama. Prozračivanje učionica preko hodnika nije dopušteno. Preporučuje se mehaničko prozračivanje dovođenjem svježega zraka kao nadopuna prirodnom prozračivanju, ako nije moguće osigurati dovoljan broj izmjena zraka prirodnim putem s obzirom na klimatske prilike i namjenu prostorija. Umjetnu ventilaciju zahtijevaju prostorije za sastanke, dvorane, učionice za kemiju, kuhinje i praonice. Mora se osigurati za učionice kemije 10 izmjena zraka, za kuhinje na plin i kruto gorivo te praonice također 10 izmjena zraka na sat, a ako je električni pogon, onda 6 izmjena. Uzimanje svježega zraka iz drugih prostorija škole za prozračivanje ne dopušta se.

5.3.

AKUSTIKA I ZAŠTITA OD BUKE

Dva su uvjeta bitna za dobru akustiku školskih prostorija: zvučna izolacija (isključenje vanjske buke) i akustika same prostorije. Oblik prostorije, njen tlocrt i presjek, značajno određuju akustiku prostora. Nastavne prostorije moraju biti izvedene tako da omogućuju dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe. Prema tome da li prostorije služe za predavanja ili glazbenu kulturu, vrijeme odjeka iznosi 0,8-1,0 sek ili 1,2-1,5 sek. Već pri izboru lokacije za gradnju, kao i kod određivanja položaja objekta na parceli, valja misliti na to da objekt ne bude opterećen suviše jakom bukom.

dnevno osvjetljenje

187 osvjetljenje i prozračivanje ovisno o presjeku učionice

prirodno prozračivanje

1 Jednostrano prirodno osvjetljenje, prozori u jednoj ravnini, dopušta se do dubine 7,2 m. U prikazanom primjeru potreban je dodatni izvor dnevnog svjetla, a nema prirodnoga poprečnog strujanja zraka.

4 Osvjetljenje putem šed-krova moguće je kod dvorana i na zadnjem katu. Daje se prednost sjevernoj orijentaciji.

2 Jednostrano prirodno osvjetljenje, s prozorima u dvije ravnine, može se primjenjivati do dubine 9,6 m. Ostvareno je kvalitetno poprečno strujanje zraka. Ušteda na komunikacijskim površinama (min. veličina 7,2 m x 9,6 m).

5 Osvjetljenje putem kupola. Ograničeno primjenjivo kod višekatnih zgrada. Mane: direktan upad svjetla, lako se prlja.

3 Dvostrano osvjetljenje. Kod učionica dubine 9,6 m potrebna je visina etaže od 4,2 m. Dobro je poprečno strujanje zraka.

6 Upotpunjavanje dnevnog svjetla radi bolje ravnomjernosti osvjetljenja kod jednostrane postave prozora u učionicama.

3a Varijanta primjenjiva samo u prizemnim objektima, odnosno na zadnjem katu. Bolje je osvjetljenje dubine učionice.

7 Potpuno umjetno osvjetljenje omogućuje ujednačenost i neovisnost o promjenjivom intenzitetu dnevnog svjetla. Povisuju se troškovi.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

PROZRAČIVANJE, AKUSTIKA

5.2.

77

GRIJANJE

Minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti udarnog zvuka (prema normama U.J6.201) su kako slijedi: Rw,min(dB) Lw,max(dB) zid bez vrata između učionica, te između učionice i kabineta zid između kabineta, te između učionice i prostora druge namjene 52 zid između učionice ili kabineta i školske sportske dvorane, učionice za tehnički i glazbeni odgoj 60 - zid s vratima između učionice ili kabineta i hodnika, Dw 37 - zid prema bučnoj pogonskoj prostoriji 57 - međukatna konstrukcija između učionice ili kabineta i školske sportske dvorane, učionice za tehnički i glazbeni odgoj 60 63 - međukatna konstrukcija prema bučnoj prostoriji ispod 57 68 - međukatna konstrukcija prema bučnoj prostoriji iznad 57 48 - međukatna konstrukcija - ostale 52 63 Za vrata učionica i kabineta prema hodniku treba koristiti vrata I. klase sa zvučnom izolacijom Rw=30-34 dB. Prozori moraju zadovoljavati Rw≥32 dB. -

Mjere za izolaciju od vibracijske buke valja provesti na mjestima gdje se zbog rada ili manipulacije tehničkim uređajima takva buka stvara, prenosi kroz zgradu i na nekomu drugom mjestu pojavljuje kao smetnja. 5.4. GRIJANJE Zagrijavanje treba omogućiti pravilnom podjelom grijaćih tijela kako bi se u što kraćem vremenu zagrijao zrak u prostoriji i njeni vanjski zidovi. Grijanjem valja postići ove temperature: - u učionicama i radionici 19˚C - u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici 20˚C - u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 14-16˚C - u svlačionicama i praonicama 20-22˚C - u komunikacijama 18˚C Relativna vlažnost zraka je 45-55%. Grijaća tijela moraju onemogućiti dizanje prašine u prostoriji, te moraju biti pristupačna i takva da se daju lako čistiti. Zagrijavanje zraka u prostoriji postiže se ili dovođenjem toploga zraka ili direktnim isijavanjem ogrjevnih tijela. Na početku nastave temperatura zraka u prostoriji mora iznositi 16-17˚C, a tijekom nastave ne smije prelaziti 21˚C. Način zagrijavanja mora biti prilagodljiv promjenljivim vremenskim prilikama te vrsti prostorije putem centralne i lokalne regulacije. Gubitke topline treba spriječiti pravilnim izborom materijala za gradnju, sustavom otvaranja prozora i načinom zagrijavanja. Prozori moraju dobro brtviti i onemogućiti prodor hladnoće. Dopušteni koeficijent prolaza topline ne smije biti prekoračen. Posebnu pozornost valja obratiti na pravilan izbor vanjskih zidnih stijena kako bi se spriječili gubici 78

H. Auf-Franić / Osnovne škole

topline i omogućilo optimalno zagrijavanje. Ukoliko se radne prostorije - učionice zagrijavaju pećima na drvo i ugljen, loženje se mora obavljati izvan prostorije u kojoj borave učenici. 5.5. OSTALE INSTALACIJE I ZAŠTITA OD POŽARA U opisima učioničkih prostora po obrazovnim područjima navedene su potrebne energetske instalacije (elektrika, plin) i broj njihovih priključaka, komunikacijske instalacije za izmjenu informacija (razglas, responderi, računala), kao i instalacije vode s pripadajućom odvodnjom. Prilikom njihova projektiranja i izvedbe treba se strogo pridržavati važećih standarda i pravilnika kojima je regulirana ova materija, a koji su objavljeni u službenim glasilima RH. O grijanju, ventilaciji i osvjetljenju školskih prostora vidjeti 5.1., 5.2. i 5.4. Ovdje ćemo se zadržati na ovim problemima: opskrba vodom i odvod otpadne vode. Opskrba vodom, kao i odvodnja, pripada među vrlo važne čimbenike koji određuju mjesto gradnje školskog objekta. Rješenja opskrbe vodom i odvodnja moraju biti predviđene već idejnim projektom za gradnju školske zgrade. Prema mjesnim prilikama za opskrbu vodom mogu doći u obzir ove mogućnosti: 1. priključak na postojeći vodovod 2. korištenje kišnice 3. korištenje ostalih izvora vode. Ad. 1. Priključak na vodovod najpovoljniji je način opskrbe vodom. Pri izboru lokacije treba odmah utvrditi koliki je raspoloživi tlak u mreži na mjestu priključka. Ad. 2. Dimenzije cisterne i sabirne plohe za kišnicu proračunavaju se na osnovi broja potrošača, odnosno predviđene količine potrošnje vode i ombrometrijskih podataka za to područje. Cisterne treba projektirati s grubim pretfiltrom i pješčanim filtrom za horizontalni prolaz vode iz cisterne u crpni zdenac. Cisterna je zatvorena radi onemogućivanja prodora svjetla jer je to važno za suzbijanje razmnožavanja algi. Ad. 3. U slučaju korištenja izvorske vode, podzemnih i površinskih voda moraju se osigurati sanitarni i tehničko-higijenski zahtjevi korištenja. Kanalizacija školske zgrade u pravilu se priključuje na javnu kanalizaciju. Ako ne postoji mogućnost priključka, sva tehnička rješenja moraju zadovoljavati sanitarne i tehničko-higijenske zahtjeve, te se u tom slučaju preporučuje odijeliti fekalne vode od ostalih otpadnih voda jer će se time smanjiti dimenzije uređaja za pročišćavanje. Zaštita od požara provodi se upotrebom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom (hidranti, aparati za gašenje požara itd.) i signalizacijom. Nosivi zidovi, stupovi i stropne konstrukcije izvode se kao vatrootporni, a obloge zidova i stropova u učionicama od negorivih materijala. Školske zgrade sa ≥6 učionica imaju 2 razdvojena izlaza.

U skladu s ustavnim načelima i ‘Zakonom o predškolskom odgoju i osnovnom obrazovanju’ moraju se stvoriti uvjeti za upućivanje djece s oštećenjima u redovni proces odgoja i obrazovanja. Ovakva praksa primjenjuje se danas u velikom broju zemalja i dosad je dala pozitivne rezultate. U ‘Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera’ (NN, br. 47/82) reguliran je način kako treba graditi objekte javne upotrebe s aspekta tjelesnih invalida. Prema odredbama Pravilnika kod izgradnje škole mora se osigurati pristup školi i svim školskim prostorima tako da mogu služiti djeci pri upotrebi štapa, štaka, invalidskih kolica i drugih pomagala. Školski sadržaji, kao što su: stube, WC-i, radne plohe, rampa, univerzalno dizalo, električne i druge instalacije, te drugi sadržaji, trebaju biti maksimalno prilagođeni za korištenje invalidnoj djeci u skladu s odredbama Pravilnika. ‘Pravilnik o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera’ određuje: -

-

Za potrebe svladavanja manjih visinskih razlika invalidskim kolicima, izgrađuju se rampe kojih je poželjni nagib 5% (1:20), a najveći dopušteni nagib 8,3% (1:12), najmanje širine 130 cm i ograđene u visini od 90 cm; Radi svladavanja visinskih razlika za osobe koje koriste pomagala (štap, štake) izgrađuju se stube maloga nagiba (visine od 13 do 15 cm); Za potrebe svladavanja visinskih razlika invalidskim kolicima i za osobe sa štapom ili štakama može se koristiti univerzalno dizalo kojega su unutrašnje dimenzije jednake ili veće od 110x140 cm, a širina vrata je jednaka ili veća od 80 cm; U javnim objektima položaj vrata te minimalna veličina ulaza i prolaza moraju omogućiti korištenje invalidskih kolica, a širina hodnika ne smije biti manja od 180 cm; u slučju objekta koji ima denivelirane etaže, između kojih ne postoji mogućnost korištenja rampe ili univerzalnoga dizala, mora se izvesti pokretna platforma za podizanje odnosno spuštanje invalidskih kolica; Škole moraju imati najmanje jednu jedinicu javnog invalidskog WC-a izvedenu u jednom od tri standardizirana tipa: tip ‘A’ tlocrtne površine 225x225 cm, tip ‘B’ 155x225 cm, tip ‘C’ 190x190 cm; vrata WC-a otvaraju se prema van, a širine su 90 cm.

Pravilnikom je riješen problem arhitektonsko-urbanističkih barijera. Međutim, za djecu oštećenoga vida i sluha valja još predvidjeti nekoliko detalja koji mnogo znače za njihovu orijentaciju u prostoru. Za kategorije djece oštećena sluha potrebno je postaviti svjetlosne signalne uređaje kako bi učitelj mogao na vrijeme učeniku skrenuti pozornost na rad. Inače, ona mogu pratiti nastavu čitanjem s usana učitelja i sa školske ploče. Za učenike oštećena vida potrebno je na prometnicama koje vode prema školskom objektu postaviti zvučne semafore, a isto tako i zvučne signale na ulaz škole. Također, na vratima svih prostorija treba postaviti natpise reljefnim slovima, koji moraju biti na istoj visini. U svim slučajevima gdje je otežano kretanje valja učeniku osigurati pratnju odnosno prijevoz do škole. Za djecu oštećena vida treba osigurati, u blizini učionice ili u prostorijama BIC-a, ormar za smještaj njihovih knjiga, nastavnih sredstava, aparata i pomagala. Namještaj u učionicama mora imati zaobljene bridove, i to ne samo zbog invalidne djece nego i ostale djece, jer tako rjeđe dolazi do povreda. Djecu s oštećenjima trebalo bi u pravilu smjestiti u prve redove - radi lakšega praćenja nastave. Posebno za učenike s oštećenjem vida treba podesiti jačinu rasvjete u skladu s njihovim potrebama. Učenike oštećenoga vida dijelimo u dvije kategorije: na one koji se služe reljefnim Brailleovim pismom i na one kojih je oštećenje vida takvo da se mogu služiti udžbenicima, lektirom i ostalim priručnicima na uvećanom tisku. Slabovidnim učenicima smatraju se oni polaznici koji imaju ostatak vida od 10 do 25%. Za učenike koji se služe Brailleovim pismom neophodno je nabaviti, odnosno osigurati, sve potrebne udžbenike, i to za svaki predmet po dva primjerka jer su knjige na Brailleovu pismu po volumenu i težini tako velike da ih učenik ne može nositi u školu i natrag, nego jedan primjerak valja koristiti u školi, a drugi kod kuće. Osim udžbenika potrebno je još osigurati reljefne geografske karte, grafikone i crteže kako bi učenik što zornije mogao usvojiti gradivo i da se ne bi osjećao zapostavljen u odnosu na ostale učenike. Svaki učenik mora raspolagati strojevima za Brailleovo i obično pismo, kasetofonom za slušanje četverokanalnih kasetnih snimaka, tablicama za pisanje Brailleova pisma s pomoću šila, radnim bilježnicama, sredstvima za nastavu matematike i zemljopisa te ostalim pomagalima.

OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE

6.0. UVJETI ZA ODVIJANJE REDOVITOGA PROCESA OBRAZOVANJA INVALIDNE DJECE

H. Auf-Franić / Osnovne škole

79

Uglavnom su tri kategorije invalidne djece, za koje se moraju prilikom izgradnje objekta obaviti potrebni građevni zahvati. Te su kategorije: tjelesni invalidi, osobe oštećena sluha i osobe oštećena vida.

OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE

presjek

189-191 varijante WC-prostora za invalide

dizalo: minimalne dimenzije za kolica s pratiocem 110 x 140 cm, automatska posmična vrata

sifonska WC-školjka preklopni dvostruki naslon

točan položaj za kontrolnu ploču

visina vješalica za odjeću = 120 cm

rukohvat na visini od 90 cm na tri strane

umivaonik dimenzije 30x50 cm s konzolama i zrcalom

alarmni uređaj na visini od 100 cm iznad poda

moguće otvaranje izvana

poželjan telefon

koš za smeće

razmak između dizala i poda maks. 2 cm

poželja posmična vrata

razlika razine dizala i poda maks. 2,5 cm univerzalni plan s prostorom za pratioca

tlocrt unutrašnje dimenzije: 110x140 cm razmak između zida dizala i rukohvata = 5 cm razmak između rukohvata = 100 cm za bolnice i sl. preporučuju se veći gumbi, po mogućnosti u vodoravnom nizu

188 dizalo za invalidne osobe

80

H. Auf-Franić / Osnovne škole

prihvatljivi plan WC-a s ograničenim prostorom

prihvatljivi plan WC-a s ograničenim prostorom

110 (120)

60

110 (120)

60

110 110

60

120 120 90 Površine za kretanje i vožnju kolicima u prostoriji za održavanje seminara s izmaknutim rasporedom stolova i sjedala, za frontalni rad. 192,193 dimenzioniranje prostorije za održavanje seminara

Osoba u kolicima može svladati rampu samostalno i bez rukohvata. Rukohvat s obje strane rampe. Širina: 180 cm za mimoilaženje (ako se to ne predviđa, onda 130 cm). Na dugim rampama svakih 900 cm trebalo bi biti ravno odmorište. Dužina odmorišta = 200 cm, min 150 cm. Ako ima prostora, poželjan nagib rampe od 1:20 do 1:15, maks. 1:12. Za rampe s nagibom većim od 1:20 (5%) treba označiti postotak nagiba. Rampa ne bi smjela biti nagnuta u poprečnom smjeru. Uz rampu treba izgraditi i stube koje često koriste osobe sa štapom.

Jednokrake rampe s međuodmorištima

Dvokrake i višekrake rampe

Za svladavanje razlika u visini dopuštena je upotreba rampi bez poprečnog spusta, kosina ne smije biti veća od 6%. Kod rampi kojih duljina iznosi više od 600 cm, potreban je podest duljine min. 150 cm. Za svladavanje razlika u visini do 20 cm dopušta se, iznimno, u opravdanim slučajevima izvedba rampi kosine 10%. Odbojnik za kotače i rukohvat moraju se produžiti 30-50 cm u područje platforme.

Površina za kretanje 150x150 cm Površina na kojoj je moguće kretanje mora biti najmanje 150 cm širine i 150 cm dubine: na početku i na kraju rampe.

OBRAZOVANJE INVALIDNE DJECE

60

30

110 (120)

Površina za kretanje širine 120 cm Površina za kretanje mora biti široka najmanje 120 cm između odbojnika za kotače te rukohvata i zidova. 194,195 rampe - elementi za projektiranje H. Auf-Franić / Osnovne škole

81

NOMENKLATURA PROSTORA ŠKOLE

7.0. NOMENKLATURA PROSTORA OSNOVNE ŠKOLE RAZREDNA NASTAVA Učionice od I. od IV. razreda Kabineti razredne nastave Učionica za cjelodnevnu nastavu Prostor za produženi boravak učenika PREDMETNA NASTAVA Jezično-umjetničko područje Učionica za hrvatski jezik Kabinet za hrvatski jezik Učionica za strani jezik Kabinet za strani jezik Učionica za glazbenu kulturu Kabinet za glazbenu kulturu Spremište za glazbenu kulturu Učionica za likovnu kulturu Kabinet za likovnu kulturu Spremište za likovnu kulturu Prirodoslovno-matematičko područje Učionica za matematiku Kabinet za matematiku Kompjutorska učionica Učionica za fiziku i kemiju Kabinet za fiziku i kemiju Učionica za prirodu i biologiju Kabinet za prirodu i biologiju Društveno područje Učionica za povijest Kabinet za povijest Učionica za zemljopis Kabinet za zemljopis

82

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Radno-tehničko područje Specijalizirana učionica za tehničku kulturu (radionica) Kabinet Spremište Fotolaboratorij Izborna nastava Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe Kabinet Spremište Tjelesne i zdravstvene kulture - zatvoreni prostori Dvorana za TZK Spremište sprava Skupna svlačionica Skupna praonica Kabinet TZK Ambulanta Svlačionica učitelja TZK sa sanitarijama Prostorija za kondicioniranje zraka Prostorija za pribor i sredstva za čišćenje i održavanje Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike Gledališni prostori Prostorija za režiju Spremište sprava i rekvizita za vanjske terene Dvorana za korektivnu i estetsku gimnastiku Teretana i trim-dvorana Tjelesna i zdravstvena kultura - otvoreni prostori (školsko vježbalište) Staza za trčanje dužine 75 m Zaletište za skok u dalj Bacalište kugle Vježbalište sa spravama veličine 27x15 m Staza za poligon prepreka Igralište za košarku 26x14 m Igralište za odbojku 18x9 m Igralište za rukomet 40x20 m Igralište za mali nogomet 52x32 m Prostor za rekreativne sadržaje u slobodnom vremenu

DRUŠTVENI PROSTORI Prostor za više namjena Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (bibliotečno-informacijski centar) Blagovaonica

PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA ŠKOLE Zbornica Soba ravnatelja Soba tajnika Soba stručno razvojne službe Soba administracije Arhiva Sanitarije učitelja

GOSPODARSKI PROSTORI Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremištem Spremište za zimnicu Sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja

Energetsko-tehnički blok Kotlovnica za centralno grijanje i prostor za gorivo (i event. otpad) Radionica kućnog majstora Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja Opće gospodarsko spremište Garderoba i sanitarije čistačica Prostor za odlaganje smeća OSTALI PROSTORI Ulaz Trijem Vjetrobran Ulazni prostor Vratarnica Garderoba učenika Komunikacije Komunikacije - hodnici Komunikacije - stubišta Sanitarije za učenike Stan domara Stan učitelja

NOMENKLATURA PROSTORA ŠKOLE

Tjelesna i zdravstvena kultura - zatvoreni bazen za plivanje Bazen veličine 16,67x8 m Skupna svlačionica Individualne svlačionice Sanitarije (tuševi i WC-i) Svlačionica za učitelja Prostorija kontrole pogona Prostorija za opremu i pribor za čišćenje i održavanje Prostorija za kondicioniranje bazenske vode Prostorija za kondicioniranje zraka Predvorje i kontrola ulaza s prostorom za zadržavanje

VANJSKI PROSTORI Opći prostori Pješački prilazni put Školski trg Parkiralište za školski autobus i automobile Gospodarsko dvorište Prostori nastavnih područja Nastava na otvorenom (razredna) Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) Vježbalište - vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (isto kao i otvoreni prostori TZK) Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije H. Auf-Franić / Osnovne škole

83

SAŽETAK / SUMMARY

8.0. SAŽETAK

8.0 SUMMARY

OSNOVNE ŠKOLE programiranje, planiranje i projektiranje

ELEMENTARY SCHOOLS Programming, Planning and Designing

Svrha osnovnoga školstva određena je Zakonom o osnovnom školstvu: ‘stjecanje znanja, pojmova, umijeća, stavova i navika potrebnih za život i rad ili daljnje školovanje’. Osnovno školstvo traje minimalno 8 godina i obvezno je za svu djecu, uobičajeno u dobi od 6-7 do 14-15 godina. Za učenike od prvoga do četvrtoga razreda nastava se organizira kao razredna nastava, a za učenike od petoga do osmoga razreda kao predmetna nastava. Prema organizaciji školske mreže, osnovne škole dijele se na matične (centralne) i područne škole. Područni odjeli okupljaju učenike nižih razreda (od I. do IV.) s određenog područja, dok obveznici viših razreda (od V. do VIII.) u pravilu polaze matičnu školu. Područni odjeli imaju zasebnu zgradu, ali u pedagoško-obrazovnom smislu čine cjelinu s matičnom školom. Kapacitet školske zgrade određen je brojem učenika, a proizlazi iz broja školskih obveznika na području unutar predviđenog radijusa gravitacije i ovisi o gustoći naseljenosti. Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola ograničavaju najveći kapacitet školske zgrade za osnovnu školu na 720 učeničkih mjesta (24 učionice), a optimalni između 480 i 600 učenika. Prostorna struktura školske zgrade određena je društvenim ciljevima škole, primijenjenom pedagoškom metodom za organizaciju nastave, ekonomskim mogućnostima društva, kao i specifičnim urbanističkim, arhitektonskim i graditeljskim karakteristikama uže sredine u kojoj se škola gradi. Prostorni sklopovi škole jesu: razredna nastava, predmetna nastava s prostorima za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, društveni prostori, prostori za organizaciju i koordinaciju rada škole, gospodarski prostori, ostali prostori (ulaz, komunikacije, sanitarije i sl.), te vanjski prostori. Smatra se da je pedagoški povoljno odvojiti učionice za niže razrede (I. do IV.). Udžbenik ‘Osnovne škole - programiranje, planiranje i projektiranje’ namijenjen je studentima arhitekture te korištenju u stručnoj praksi.

The goal of elementary education is defined in the Elementary Education Act: ‘acquiring knowledge, ideas, crafts, attitudes and habits necessary for future living and work or further education’. Elementary education lasts for a minimum of 8 years and is obligatory for all children, usually between age 6-7 and 14-15. For pupils from fifth to eighth grade the curriculum is organized in specialized classrooms for various subjects, while first to fourth grade pupils have class-instruction. According to the organization of the school network, elementary schools are divided into central and district schools. The district divisions gather first to fourth graders from a certain area, while pupils form fifth to eighth grade attend the central school. District divisions have separate buildings, but in the pedagogical-educational sense they are a part of the central school. The capacity of the school building is determined by the number of students, which is calculated through the number of school-aged children living in a certain predicted radius of gravity, and depends on the density. Pedagogical standards for building elementary schools limit the largest capacity to 720 student posts (24 classrooms), and the optimum is 480 to 600 student posts. The spatial structure of a school building is determined by the social goals of the school, applied educational method of curriculum organization, economic capabilities of the society, as well as the specific urban and architectural characteristics of the environment in which the school is to be built. The specific spatial segments of elementary schools are: the first to fourth grade division, specialized classrooms for the fifth to eighth grade curriculum including the gymnasium, social spaces, the school organization and coordination department, service and maintenance, as well as other spaces (entrance, communicational spaces, lavatories etc.) and outdoor spaces. It is thought to be pedagogically advantageous to separate the classrooms of the lower grades (first to fourth). ‘Elementary Schools - Programming, Planning and Designing’ is intended for use in the education of architecture students, and is also useful in architecture practice. Translated by Mia Roth-Čerina

84

H. Auf-Franić / Osnovne škole

Društveno područje Učionica za povijest i zemljopis Kabinet za povijest i zemljopis Ukupno društveno područje

9.1. GRAÐEVNI PROGRAM OSNOVNE ŠKOLE URBANISTIČKI UVJETI Novoplanirana škola je locirana u naselju _________________________________. Površina parcele 1.8 m2 Broj učenika 2x360 (390) Rad škole 2 smjene Tlocrtna površina 3363 m2 Površina terena po učeniku 49 m2 Broj etaža P do P+1 (iznimno P+2) Broj parkirnih mjesta 12 UNUTARNJI PROSTORI ŠKOLE Razredna nastava - prostorni sklop za učenike od I. do IV. razreda Učionica za razrednu nastavu 4 x 60 m2 Kabinet i didaktička zbirka razredne nastave (1x24) Ukupno razredna nastava netto

240 24 264

m2 m2 m2

Predmetna nastava - prostorni sklop za učenike od V. do VIII. razreda Jezično-umjetničko područje Učionica za hrvatski jezik Kabinet za hrvatski jezik Učionica za strani jezik (2x30) Kabinet za strani jezik Učionica za likovnu i glazbenu kulturu Kabinet za likovnu kulturu Spremište za likovnu kulturu Spremište za glazbenu kulturu Ukupno jezično-umjetničko područje

60 16 60 16 70 12 8 8 250

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

Prirodoslovno-matematičko područje Učionica za matematiku Kabinet za matematiku Kompjutorska učionica Učionica za prirodu, biologiju, kemiju i fiziku Kabinet za prirodu i biologiju Kabinet za kemiju i fiziku Ukupno prirodoslovno-matematičko područje

60 16 60 70 16 16 238

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

60 16 76

m2 m2 m2

70 16 24 110

m2 m2 m2 m2

60 12 8 80

m2 m2 m2 m2

405 30 64 32 20 16 24 30 20 6 6 653

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

12 90 60 162

m2 m2 m2 m2

Radno-tehničko područje Specijalizirana učionica za tehničku kulturu - radionica Kabinet učitelja uz radionicu Spremište s fotolaboratorijem Ukupno radno-tehničko područje Izborna nastava Učionica za tečajnu nastavu i izborne programe, locirana u blizini blagovaonice ili PVN-a Kabinet za učionicu izborne nastave Spremište za tečajnu nastavu: prehrane,odijevanja, stanovanja Ukupno izborna nastava Područje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori) Dvorana za TZK 15x27x6 Spremište sprava i rekvizita Četiri skupne svlačionice (4x16) Dvije skupne praonice sa sanitarijama (2x16) Kabinet TZK Ambulanta (preporučuje se vezati na kabinet TZK - jedan prostor) Prostor učitelja TZK (12x2) sa sanitarijama Prostor za kondicioniranje zraka Ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom Sanitarije za vanjske korisnike Spremište sredstava i pribora za čišćenje Ukupno područje TZK

APPENDIX - PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA ŠKOLE

9.0. APPENDIX

Društveni prostori škole Prostor za više namjena (površina od oko 200 m2, obračunata u dodatku od 65% na neto površinu) Spremište uz PVN Knjižnica s čitaonicom, medijatekom i kompjutorima (BIC) Blagovaonica (veza na PVN) Ukupno društveni prostori škole

H. Auf-Franić / Osnovne škole

85

APPENDIX - PRIMJER GRAÐEVNOG PROGRAMA ŠKOLE

Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Zbornica Soba ravnatelja Soba tajnika Soba stručno-razvojne službe Soba administracije škole Arhiva Sanitarije učitelja Ukupno prostori za organizaciju i koordinaciju rada

VANJSKI PROSTORI ŠKOLE 60 16 12 24 16 12 10 150

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

70 12 6 6 6 100

m2 m2 m2 m2 m2 m2

Gospodarski prostori škole Kuhinjski pogon Kuhinja sa spremištem Spremišta (3x4) Soba ekonoma Garderoba i sanitarije kuhinjskog osoblja Blagovaonica pomoćnog osoblja (kao proširenje komunikacije) Ukupno gospodarski prostori škole Energetsko-tehnički blok Toplinska podstanica Radionica kućnog majstora Garderoba i sanitarije tehničkog osoblja Opće gospodarsko spremište Garderoba i sanitarije čistačica Prostor za odlaganje smeća Ukupno energetsko-tehnički blok

30 16 6 12 6 6 76

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

Trijem (40 m2 otvorenog prostora) Vjetrobran Ulazni prostor (površina od 30 m2, obračunata u dodatku 65% na neto površinu) Vratarnica Garderoba učenika V.-VIII. razreda Ukupno ostali prostori škole H. Auf-Franić / Osnovne škole

REKAPITULACIJA Unutarnji prostori škole Razredna nastava Predmetna nastava (bez TZK) Društveni prostori škole Prostori za organizaciju i koordinaciju rada Gospodarski prostori škole Ostali prostori škole Ukupno unutranji prostori (bez TZK) netto Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremište pribora za čišćenje: 65% netto površine unutarnjih (bez TZK), s time da se od dodatka formira i prostor više namjena. 1564 x 65% =

Ukupno unutarnji prostori (bez TZK) brutto

Ostali prostori škole

86

Opći prostori Pješački prilazni put Školski trg Gospodarsko dvorište Prostori nastavnih područja Nastava na otvorenom - razredna (4x80) Prostor nastave prirode (vivarij, živinarnik, povrtnjak, cvijetnjak) - školski vrt Prostor odmora i parka (školsko dvorište, školski park) Vježbalište - vanjski prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu Ostale parkovne površine u skladu s mogućnošću lokacije

10 8 4 36 58

m2 m2 m2 m2 m2

Područje tjelesne i zdravstvene kulture (zatvoreni prostori) Dodatak za komunikacije, sanitarije i zidove, spremište pribora za čišćenje: 20% netto površine TZK 653 x 20% =

Ukupno područje TZK brutto SVEUKUPNO unutarnji prostori brutto

264 754 162 150 176 58 1564

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

1016 2580

m2 m2

653

m2

130 783

m2 m2

3363

m2

APPENDIX - VODIČ

2 5

4

3

1

7

6

primjeri školskih zgrada u Zagrebu

87

APPENDIX - VODIČ 88

�

Ivan Zemljak: škola na Selskoj cesti, 1930.

Ivan Zemljak: škola na Jordanovcu, 1931.

�

�

Egon Steinmann: škola u Križanićevoj ulici, 1932.

Antun Ulrich: škola na Pantovčaku, 1952.

�

H. Auf-Franić / Osnovne škole

��

Božidar Rašica: škola u Mesićevoj ulici, 1954.

���

���

���

������

Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: škola u Trnskom, 1963.

�

Nenad Paulić, Radovan Tajder: škola u Prečkom, 1981.

�

H. Auf-Franić / Osnovne škole

APPENDIX - VODIČ

�

89

APPENDIX - VODIČ 90

�

Ivan Zemljak: škola na Selskoj cesti, 1930.

�

Egon Steinmann: škola u Križanićevoj ulici, 1932.

�

Radovan Nikšić, Edo Šmidihen: škola u Trnskom, 1963.

�

�

Antun Ulrich: škola na Pantovčaku, 1952.

�

Nenad Paulić, Radovan Tajder,: osnovna škola u Prečkom, 1981.

Ivan Zemljak: škola na Jordanovcu, 1931.

�

Boško Rašica: škola u Mesićevoj ulici, 1954.

knjige [kronološkim slijedom] Alfred Roth: ‘The New Architecture’ Editions Girsberger, Zürich, 1951. Alfred Roth: ‘The New Schoolhouse / Das Neue Schulhaus / La Nouvelle Ecole’ Editions Girsberger, Zürich, 1957. Mate Baylon: ‘Školske zgrade’ Građevinska knjiga, Beograd, 1958. (I. izdanje) Aloi Giampiero: ‘Scuole’ Hoepli editore, Milano, 1960. Jovan Korka: ‘Škola’ Veselin Masleša, Sarajevo, 1961. Ferdinand Budde, Hans Wolfram Theil: ‘Schulen - Handbuch für die Planung und Durchführung von Schulbauten’ Verlag Georg D. W. Callwey, München, 1969. Harald Deilmann: ‘Schulbauten’ Bertelsmann Fachverlag, Gütersloh, 1971. Benedikt Huber, Jean-Claude Steinegger: ‘Jean Prouvé - Une Architecture par l’industrie / Architektur aus der Fabrik / Industrial Architecture’ Les Editions d’Architecture Artemis, Zürich, 1971. Grozdan Knežević, Ivo Kordiš: ‘Stambene i javne zgrade’ Tehnička knjiga, Zagreb, 1972. (I. izdanje) Olinde & Walter Meyer-Bohe: ‘Neue Schulen’ Verlag Ernst Wasmuth, Tübingen, 1974. Walter Kroner: ‘Schule im Wandel - Wandel im Schulbau’ Verlag Gerd Hatje, Stuttgart, 1975. Colin Ward (ed.): ‘British School Buildings - Designs and Appraisals 1964-74’ The Architectural Press, London, 1976. Julius Panero, Martin Zelnik: ‘Human dimension and interior space’ Watson-Guptill Publications, 1979. Zoran Bajbutović: ‘Arhitektura školske zgrade’ Svjetlost, Sarajevo, 1983. Arnulf Lüchinger (ed.): ‘Herman Hertzberger - Bauten und Projekte / Buildings and Projects / Bâtiments et projets 1959-1986’ Arch-Edition, Den Haag, 1987.

Antonio di Bitonto, Franco Giordano:

‘L’architettura degli edifici per l’instruzione’ Officina edizioni, Roma, 1995. Walter Chramosta (ed.): katalog izložbe ‘Das neue Schulhaus in Wien 1990-96’ Kammer der Architekten, Beč, 1996. ..... zbornik ‘Educational Spaces: A Pictorial Review, Volume 1’ The images Publishing Group Pty Ltd, Melbourne, 1998. Mark Dudek: ‘Architecture of Schools - The New Learning Environments’ The Architectural Press, Oxford, 2000. Ernst Neufert: ‘Elementi arhitektonskog projektiranja’ Golden marketing, Zagreb, 2002. Sonja Gaćina Škalamera: katalog izložbe ‘Izgradnja srednjoškolskih zgrada u Zagrebu’, Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2002. Hildegard Auf-Franić i suradnici: ‘Arhitektura bez barijera u zgradama za obrazovanje’ Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003. normativi i upute ..... ..... .....

časopisi ..... ..... ..... ..... ..... ..... .....

APPENDIX - BIBLIOGRAFIJA

9.3. BIBLIOGRAFIJA (izbor)

‘Pedagoški normativi za građenje osnovnih škola’ Građevinska knjiga, Beograd, 1962. ‘Upute za programiranje, projektiranje i izgradnju osnovnih škola’ Savez arhitekata Hrvatske, Zagreb, 1965. ‘Prijedlog normativa školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i pomagala za osnovne škole Republike Hrvatske’ Ministarstvo prosvjete RH, Zavod za školstvo, Zagreb, 1991. ‘Architectural Review’ 3/1977. ‘Domus’ br. 571 (6/1977.) ‘Architecture d’Aujourd’hui’ br. 211 (10/1980.) ‘El Croquis’ br. 67/1994. ‘Arhitektura’ br. 211 (Neven Šegvić), 2002. ‘Oris’ br. 17 (4/2002.) ‘Detail’ br. 3/2003 (‘Konzept: Schulbau’)

H. Auf-Franić / Osnovne škole

91

APPENDIX - INDEKS AUTORA I PRIMJERA

9.4. INDEKS AUTORA

9.5. INDEKS PRIKAZANIH PRIMJERA (kronološki)

Auf-Franić, Hildegard; Oluić, Veljko; Žarnić, Tonči 41 Baumgartner, Ulrich 17, 63 Beaudouin, Eugène; Lods, Marcel 63 Behnisch, Günther 69 Bennett, Hubert 13, 27, 44, 48, 64, 74 Bolles+Wilson 72 Botta, Mario 62 Duiker, Johannes 9, 63, 66 Dragomanović, Aleksandar 9 Van Eyck, Aldo 14 Giselbrecht, Ernst 72 Haveman, James K. 74 Henke, Dieter; Schreieck, Marta 61, 74 Hertzberger, Herman 10, 16, 17, 45, 46, 47, 58, 75 Jacobsen, Arne 11, 16, 18, 21, 56, 60, 63, 67, 74 Jarvi, Jörma 30, 45, 54 Klotz, Mathias 42 Koolhaas, Rem / OMA 38 Lainer, Rüdiger 65 Martorell, Bohigas, Mackay / MBM 14, 49, 62 Namba, K. 13 Neutra, Richard 63 Nikšić, Radovan 9, 12, 30, 45, 51, 54, 87, 89, 90 Paulić, Nenad 87, 89, 90 Powell, Michael 64 Prouvé, Jean 70 Rašica, Božidar 87, 89, 90 Roth, Alfred 37, 73, 75 Rudolph, Paul 13 Schader, Jacques 21 Schnebli, Dolf 25, 75 Scharoun, Hans 63 Steinmann, Egon 87, 88, 90 Stirling, James 47 Šegvić, Neven 32, 50, 51, 65 Šmidihen, Edo 30, 45, 87, 89, 90 Tajder, Radovan 87, 89, 90 Ulrich, Antun 55, 87, 88, 90 Vacchini, Livio 15 Valle, Gino 30, 45, 68 Zemljak, Ivo 12, 30, 31, 87, 88, 90

Open air škola, Amsterdam, Nizozemska (1930., J. Duiker) 9, 63, 66 Škola na Selskoj cesti, Zagreb (1930., I. Zemljak) 87, 88, 90 Škola na Jordanovcu, Zagreb (1931., I. Zemljak) 12, 31, 87, 88, 90 Škola u Križanićevoj ulici, Zagreb (1932., E. Steinmann) 87, 88, 90 Eksperimentalna škola Corona, Los Angeles, Kalifornija, SAD (1935., R. Neutra) 63 Škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD (1935., J. K. Haveman) 74 Open air škola u Suresnesu, Pariz, Francuska (1936., E. Beaudoin, M. Lods) 63 Škola u Rodovreu, Danska (1952., A. Jacobsen) 56, 74 Škola na Pantovčaku, Zagreb (1952., A. Ulrich) 55, 87, 88, 90 Škola u Dubravi, Zagreb (natječajni rad, 1954., A. Dragomanović i R. Nikšić) 9 Škola u Mesićevoj ulici, Zagreb (1954., B. Rašica) 87, 89, 90 Škola Brändö, Helsinki, Finska (1954.-55., J. Järvi) 54 Škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska (1954.-56., A. Jacobsen) 11, 16, 18, 21, 60, 63 Škola u Nageleu, Nizozemska (1954.-56., A. van Eyck) 14 Eksperimentalna škola Yakumo, Tokyo, Japan (1955., Arh. odjel Min. obrazovanja) 71 Škola u Kumrovcu (1955., N. Šegvić) 32, 50, 51, 65 Škola u Villejuifu, Francuska (1956., J. Prouvé) 70 Škola u Freudenbergu, Zürich, Švicarska (1956.-60., J. Schader) 21 Škola Aesch, Neftenbach, Švicarska (1958.-59., U. Baumgartner) 17, 63 Škola u Lünenu, Njemačka (1958.-61., H. Scharoun) 63 Škola u Dubravi, Zagreb (realizacija, 1960., R. Nikšić) 12, 51, 54 Montessori škola u Delftu, Nizozemska (1960.-81., H. Hertzberger) 16, 17, 75 Škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska (1961.-63., A. Roth) 37, 75 Škola u Locarnu, Švicarska (1961.-64., D. Schnebli) 25, 75 Škola u Trnskom, Zagreb (1963., R. Nikšić, E. Šmidihen) 87, 89, 90 Škola u Furtwangenu, Njemačka (1964., G. Behnisch) 69 Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija (1966.-67., A. Roth) 73, 75 Škola u Middletownu, New York, SAD (1969., P. Rudolph) 13 Obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija (1969.-72., J. Stirling) 47 Škola u Londonu, Velika Britanija (1970., H. Bennett, M. Powell) 64 Škola Pimlico, London, Velika Britanija (1971., H. Bennett) 13, 27, 44, 48, 74 Katolička gimnazija (‘Christianeum’), Hamburg, Njemačka (1971., A. Jacobsen) 67 Škola Thau, Barcelona, Španjolska (1972., Martorell, Bohigas, Mackay) 14, 49, 62 Škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska (1972.-77., M. Botta) 62 Varijanta tipske škole, Bissuola, Italija (1976., G. Valle) 68 Škola u Nigati, Japan (1979., K. Namba) 13 Škola u Locarnu, Švicarska (1980., L. Vacchini) 15 Škola Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska (1980.-83., H. Hertzberger) 10, 46 Škola u Prečkom, Zagreb (1981., N. Paulić, R. Tajder) 87, 89, 90 Škola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska (1986., R. Koolhaas/OMA) 38 Škola Polygoon, Almere, Nizozemska (1990.-92., H. Hertzberger) 47 Škola u Absberggasse, Beč, Austrija (1991.-94., R. Lainer) 65 Škola u Gievenbecku, Münster, Njemačka (1992., Bolles+Wilson) 72 Škola u Kaindorfu, Austrija (1994., E. Giselbrecht) 72 Škola u Petruševcu, Zagreb (1995.-2000., H. Auf-Franić, V. Olujić, T. Žarnić) 41 ‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska (1999., H. Hertzberger) 58 Škola u Santiago de Chileu, Čile (2000., M. Klotz) 42 Škola u Wien-Donaustadtu, Austrija (2002., D. Henke, M. Schreieck) 61, 74

92

H. Auf-Franić / Osnovne škole

1 2 3 4,5 6,7 8,9 10,11 12,13 14 15 16 17,18 19,20 21 22,23 24-26 27-29 30,31 32,33 34 35 36 37 38, 39 40-42 43,44 45 46 47 48 49,50 51 52 53-55 56 57 58 59 60,61 62

dijagrami radijusa gravitacije 7 funkcionalna shema škole 8 A. Dragomanović, R. Nikšić: škola u Dubravi (natječajni rad), 1954. - perspektiva 9 J. Duiker: Open air škola, Amsterdam, Nizozemska, 1930. - situacija, fotografija 9 Herman Hertzberger: škola i dječji vrtić Apollolaan, Amsterdam, Nizozemska, 1980.-83. fotografija iz zraka, situacija 10 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. pogled iz zraka, tlocrt prizemlja 11 I. Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. - fotografija, tlocrt prizemlja 12 R. Nikšić: škola u Dubravi, 1960. - fotografija, tlocrt prizemlja 12 K. Namba: škola u Nigati, Japan, 1979. - fotografija PVN-a 13 H. Bennet: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. - fotografija knjižnice 13 P. Rudolph: škola Middletown, New York, SAD, 1969. - perspektiva PVN-a 13 MBM: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. - fotografije stubišta 14 A. van Eyck: škola u Nageleu, Nizozemska, 1954.-56. - fotografije školskog trga 14 primjeri organizacije učionice razredne nastave 15 L. Vacchini: škola u Locarnu, Švicarska, 1980. - fotografija terase učionice, tlocrt učionice 15 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. tlocrt, presjek, fotografija učionice 16 H. Hertzberger: Montessori škola, Delft, Nizozemska, 1960.-81. tlocrt, presjek, fotografija učionice 16 U. Baumgartner: osnovna škola Aesch, Neftenbach, Švicarska, 1958.-59. tlocrt i presjek učionice 17 H. Hertzberger: Montessori škola, Delft, 1960.-81. - fotografije prostora za produženi boravak 17 shema učionice razredne nastave s jednostranim osvjetljenjem 18 školski namještaj 18 A. Jacobsen: namještaj za školu Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. 18 osnovne mjere (ovisno o starosti učenika) 18 učionica za strani jezik - fotografija, tlocrt 20 učionica za glazbenu kulturu, varijante organizacije - fotografija, tlocrti 20 učionica za likovnu kulturu, varijante organizacije - tlocrti 21 J. Schader: škola Freudenberg, Zürich, Švicarska, 1956.-60. fotografija učionice za likovnu kulturu 21 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. fotografija učionice za likovnu kulturu 21 primjer organizacije kompjuterske učionice 23 kompjuterska učionica, namještaj prilagođen radu na kompjuteru - fotografija 23 kompjuterska učionica, radno mjesto 23 učionica za fiziku i kemiju - fotografija 24 demonstracijski stol - fotografija 24 sklop fi-ke-bi, varijante 24 D. Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64. učionica za fiziku i kemiju kosog presjeka - fotografija 25 kosa učionica fizike i kemije, odnosno prirode i biologije (detalj) 25 oprema kabineta za fiziku i kemiju, odn. prirodu i biologiju - aksonometrija 25 vivarij - fotografija 25 H. Bennett: škola Pimlico, Velika Britanija, 1971. radionica - fotografija, presjek 27 učionica za tehnički odgoj / radionica - fotografija 28

63 64 65 66 67,68

mala učionica za tehnički odgoj - fotografija 28 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe, varijanta organizacije - tlocrt 29 učionica za tečajnu nastavu i izborne programe - fotografija 29 sheme položaja dvorane unutar školske zgrade 30 I. Zemljak: škola na Jordanovcu, Zagreb, 1931. terasa na krovu dvorane, dvorana - fotografije 31 69-71 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. - pogled s juga, presjek i tlocrt dvorane 32 72,73 funkcionalna shema nedjeljive dvorane, varijante 33 74 funkcionalna shema dvodjelne dvorane 34 75 funkcionalna shema trodjelne dvorane 35 76 dijeljenje dvorane za TZK - fotografija 36 77,78 A. Roth: škola Riedhof, Zürich, Švicarska, 1961.-63, dvorana - fotografije 37 79,80 R. Koolhaas / OMA: škola Ij Plein, Amsterdam, Nizozemska, 1986. fotografije dvorane 38 81,82 spremište sprava - fotografije 39 83 skupne svlačionice s praonicom i WC-om 39 84 skupna svlačionica - fotografija 39 85 dvorana TZK - pomični koš, pregrada, tribine - fotografije 40 86 teleskopske tribine - fotografija 40 87 dvorana za korektivnu gimnastiku - fotografija 41 88 H. Auf-Franić, V. Olujić, T. Žarnić: škola u Petruševcu, Zagreb, 1995.-2000. igralište na krovu poluukopane dvorane - fotografija 41 89-92 M. Klotz: škola u Santiago de Chile, Čile, 2000. fotografije, shematski presjek kroz dvoranu 42 93 vježbalište ‘A’ - elementi za projektiranje 43 94 vježbalište ‘B’ - elementi za projektiranje 43 95 funkcionalna shema bazena 44 96 okvirne dimenzije malog školskog bazena tlocrti, presjeci 44 97 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. bazen - fotografija 44 98 sheme položaja PVN-a unutar školske zgrade 45 99-101 H. Hertzbeger: Montessori škola, Apollolaan, Amsterdam, 1980.-83. shematski presjek kroz PVN, fotografije 46 102-105 J. Stirling: obrazovni centar ‘Olivetti’, Haslemere, Velika Britanija, 1969.-72. tlocrti, perspektiva 47 106 H. Hertzberger: škola Polygoon, Almere, Nizozemska, 1990.-92. ‘školska ulica’ - fotografija 47 107 knjižnica - fotografija 48 108 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. knjižnica - fotografija 48 109 MBM: škola Thau, Barcelona, 1972. blagovaonica - fotografija 49 110 shema prostornog sklopa organizacije i koordinacije rada škole 50 111 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. zbornica - fotografija 50 112 zbornica - fotografija 50 113,114 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. tlocrti prizemlja i kata 51 115 R. Nikšić: škola u Dubravi, 1960. tlocrt prizemlja 51 116 funkcionalna shema gospodarskih prostora 52 117 J. Järvi: škola Brändö, Helsinki, Finska, 1954.-55. trijem - fotografija 54 118 R. Nikšić: škola u Dubravi, Zagreb, 1960. trijem - fotografija 54 119 A. Ulrich: škola na Pantovčaku, Zagreb, 1952. vjetrobran - fotografija 55 120-123 garderobni prostor, primjeri - fotografije 55 124,125 A. Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952. hodnici - fotografije 56 126 dimenzioniranje hodnika - sheme 57 H. Auf-Franić / Osnovne škole

APPENDIX - IZVORI GRAFIČKIH PRILOGA

9.6. POPIS GRAFIČKIH PRILOGA

93

APPENDIX - POPIS GRAFIČKIH PRILOGA 94

127-131 132 133 134-136

H. Hertzberger: ‘Montessori College Oost’, Amsterdam, Nizozemska, 1999. 58 sheme sanitarija 59 A. Jacobsen: škola Munkegaard, Gentofte, Kopenhagen, Danska, 1954.-56. situacija 60 D. Henke, M. Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002. fotografija trga, presjek, tlocrt 61 137,138 MBM: škola Thau, Barcelona, Španjolska, 1972. školski trg - fotografija, tlocrt 62 139,140 M. Botta: škola u Morbio inferioreu, kanton Ticino, Švicarska, 1972.-77. školski trg aksonometrija, fotografija 62 141-146 primjeri nastave na otvorenom - fotografije 63 147 H. Bennett, M. Powell: škola u Londonu, Velika Britanija, 1970. školski park - fotografija 64 148 N. Šegvić: škola u Kumrovcu, 1955. fotografija učionice 65 149 R. Lainer: škola u Absberggasse, Beč, 1991.-94. fotografija učionice 65 150-152 J. Duiker: Open air škola, Amsterdamu, Nizozemska, 1930. fotografija, tlocrt, aksonometrijski prikaz konstrukcije 66 153-155 A. Jacobsen: katolička gimnazija (‘Cristianeum’), Hamburg, Njemačka, 1971. fotografija, presjek, tlocrt 67 156-158 G. Valle: varijanta tipske škole, Bissuola, Italija, 1976. - aksonometrijski prikaz odozdo, detalj prefabriciranog pročelja - fotografija, dijagram modularnog rasta škole 68 159-161 G. Behnisch: škola u Furtwangenu, Njemačka, 1964. pogled s jugozapada - fotografija, presjek, fotografija montaže 69 162-166 J. Prouvé: škola u Villejuifu, Francuska, 1956. fotografije montaže i izvedenog stanja, presjek, aksonometrija konstruktivnih elemenata 70 167-169 Arh. odjel Ministarstva obrazovanja: eksperimentalna škola Yakumo, Tokyo, Japan, 1955. fotografije, presjek 71 170 E. Giselbrecht: škola u Kaindorfu, Austrija, 1994. aksonometrijski presjek konstrukcije 72 171,172 Bolles+Wilson: škola Gievenbeck, Münster, Njemačka, 1992. presjek i pogled na pročelje 72 173 jednostrano osvijetljena učionica - fotografija 73 174 dvostrano osvijetljena učionica - fotografija 73 175,176 A. Roth: Pestalozzi škola, Skopje, Makedonija, 1966.-67. presjek, segment tlocrta 73 177 vrste osvjetljenja učionice - shematski presjeci 73 178 D. Henke, M. Schreieck: škola u Wien-Donaustadtu, Beč, Austrija, 2002. presjek učionice 74 179 J. K. Haveman: škola u Grand Rapidsu, Michigan, SAD, 1935. presjek učionice 74 180 A. Jacobsen: škola u Rodovreu, Danska, 1952. presjek učionice 74 181 H. Bennett: škola Pimlico, London, Velika Britanija, 1971. presjek učionice 74 182 A. Roth: Pestalozzi škola u Skopju, Makedonija, 1966.-67. presjek učionice 75 183 H. Hertzberger: Montessori škola u Delftu, Nizozemska, 1960.-81. presjek učionice 75 184 A. Roth: škola u Riedhofu, Zürich, Švicarska, 1961.-63. presjek učionice 75 185 D. Schnebli: škola u Locarnu, Švicarska, 1961.-64. presjek učionice 75 186 zaštita od sunca - dijagrami 76 187 osvjetljenje i prozračivanje - dijagrami 77 188 dizalo za invalidne osobe - presjek, tlocrt 80 189-191 varijante WC prostora za invalide - tlocrti 80 192,193 dimenzioniranje prostorije za održavanje seminara - tlocrt, pogled 81 194,195 rampe - elementi za projektiranje - aksonometrija, tlocrti 81 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------appendix - Odabrani primjeri osnovnoškolskih ustanova u Zagrebu (vodič) 87-90

H. Auf-Franić / Osnovne škole

BILJEŠKA O AUTORICI Prof. dr. sc. HILDEGARD AUF-FRANIĆ, dipl. ing. arh., redoviti je profesor u trajnom zvanju Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nositelj je kolegija Zgrade za odgoj i obrazovanje, Zgrade za srednje i visoko obrazovanje, Arhitektonsko projektiranje VI i VII. Voditelj je znanstveno-istraživačkog projekta Parametri za planiranje i programiranje zgrada za visoko obrazovanje. Magistrirala je 1979. (‘Kontaktne zone - potencijalni prostori vitalizacije primarnog centra Zagreba‘), a doktorirala 1989. godine (‘Centri usmjerenog obrazovanja u funkciji kulturno-društvene integracije‘). Dobitnica je mnogih nagrada na arhitektonskim natječajima, Velike nagrade Zagrebačkog salona arhitekture 1979., nagrade ‘Viktor Kovačić’ 1996. te nacionalne nagrade ‘Vladimir Nazor’ 1996. godine. Realizirala je niz objekata te sudjelovala u radu stručnih žirija arhitektonskih natječaja. Dekanica je Arhitektonskog fakulteta 1997.-2001. Članica je Nacionalnog vijeća za za visoko obrazovanje Republike Hrvatske od 2001. godine i Nacionalnog vijeća za umjetnost Republike Hrvatske od 2000.-2004. godine.

H. Auf-Franić / Osnovne škole

95

Hildegard Auf-Franić i suradnici OSNOVNE ŠKOLE Programiranje, planiranje, projektiranje Nakladnik Golden marketing - Tehnička knjiga d.o.o. Zagreb, Jurišićeva 10 tel. 01/4810-819, 4810-820, fax. 01/4810-821 e-mail: [email protected] www.golden-marketing.hr Izvršni urednik Ilija Ranić Lektorica Mirjana Ostoja Grafičko oblikovanje i priprema Kabinet ‘Zgrade za odgoj i obrazovanje’ AF Tisak i uvez Hrbat-graf, Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 727.11.011(075.8) AUF-Franić, Hildegard Osnovne škole : programiranje, planiranje i projektiranje / glavni istraživač Hildegard Auf-Franić ; istraživači Veljko Oluić, Tonči Žarnić, Marina Bertina ; znanstveni novaci Luka Korlaet, Vanja Rister, Mia Roth-Čerina. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga : Arhitektonski fakultet, 2004. Bibliografija. - Summary. ISBN 953-212-187-0 (Golden) I. Arhitektonsko projektiranje -- Školske zgrade II. Školske zgrade -- Projektiranje 440330166

96

H. Auf-Franić / Osnovne škole