Hep - Granske Norme Kabeli

HEP VJESNIK

TEHNIÈKI UVJETI ZA IZBOR I POLAGANJE ELEKTROENERGETSKIH KABELA NAZIVNOG NAPONA 1 kV DO 35 kV

TEHNIÈKI UVJETI ZA IZBOR I POLAGANJE ELEKTROENERGETSKIH KABELA NAZIVNOG NAPONA 1 kV DO 35 kV Prve izmjene i dopune (Klas. br. 4.37/03, N.033.01)

I.

trašnjim sagorijevanjem i avionima, - elektroenergetske kabele za polaganje u atmosfere eksplozivnih smjesa, - instalacijske kabele i izolirane vodove za elektriène instalacije nazivnog napona do 1 kV, - telekomunikacijske kabele svih vrsta, - elektroenergetske kabele s izolacijom od papira i metalnim plaštem, punjenim uljem ili neutralnim plinom pod pritiskom, - elekroenergetske kabele za podmorsko polaganje, - veæ izgraðene objekte, - objekte za koje je izdano odobrenje za graðenje ili je pokrenut postupak ishoðenja odobrenja za graðenje, - nabavljenu opremu prije donošenja odluke o primjeni, ako to nije utvrðeno posebnom odredbom.

UVODNI DIO

1.1. Uvod 1.1.1. Odredbama ovih granskih normi propisuju se tehnièki uvjeti i osnovne smjernice za izbor, izvedbu, projektiranje, polaganje, spajanje, završavanje, ispitivanje i održavanje elektroenergetskih kabelskih vodova. 1.1.2. Tehnièkim uvjetima obuhvaæeni su kabelski vodovi nazivnog napona: do 1 kV, 10 kV, 20 kV i 35 kV. U sluèaju kada se primjenjuje kabel nekog drugog nazivnog napona manjeg od 35 kV, treba postupiti prema odredbama za prvi viši nazivni napon. Tehnièki uvjeti odnose se i na: - signalne i kontrolne kabele s pet ili više vodièa jednakog ili razlièitog presjeka za prijenos signala strujom, frekvencije do najviše 105 Hz. 1.1.3. Tehnièki uvjeti ne odnose se na: - elektroenergetske kabele za nazivne napone iznad 35 kV, - elektroenergetske kabele na brodovima, vozilima, motorirna s unu-

II. TEHNIÈKA OBILJEŽJA ENERGETSKIH KABELA 2.1. Definicije pojmova 2.1.1. Kabelski vod ili kraæe »kabel« je

HEP GRUPA

1

2.1.2. 2.1.3.

2.1.4.

2.1.5.

2.1.6. 2.1.7.

2.1.8.

2

vrsta voda s jednim ili više vodièa. Svaki od vodièa je po cijeloj svojoj duljini prekriven slojem izolacijskog materijala, a potom svi zajedno su obuhvaæeni s jednim ili više zaštitnih slojeva.U kabelski vod ubraja se, osim kabela u užem smislu, i posteljica, kabelska kanalizacija, kabelske spojnice i završeci i sve ostalo što je potrebno za siguran rad kabela. Jednožilni kabel sastoji se od jedne žile i odgovarajuæih zaštitnih slojeva. Višežilni kabel sastoji se od dvije do pet žila ukljuèujuæi i žile upotrijebljene kao neutralni ili zaštitni vodiè s odgovarajuæim zaštitnim slojevi ma . M no go ži ln i k ab el im a najmanje šest žila jednakog presjeka. Žila je osnovni sastavni element kabela, koji se sastoji od vodièa i pripadne izolacije te poluvodljivih slojeva, ako postoje. Vodiè je vodljivi dio žile izveden od jedne ili više žica, èija je funkcija da provodi elektriènu struju. Može biti: jednožièni, višežièni, okrugii, sektorski, kompaktirani ili nekompaktirani vodiè. Nazivni presjek vodièa kabela je vrijednost izražena u mm2, koja služi za oznaèavanje vodièa. Izolacija postavljena na vodiè ili poluvodljivi sloj oko vodièa može biti: - ekstrudirana izolacija (izolacija od umjetnih masa kao primjerice od polivinil klorida, termostabilnogumreženog polietilena, kopolimera i sliènog. - vulkanizirana izolacija na temelju gume ili toploskupljajuæih materijala. Poluvodljivi sloj (zaslon) èini sloj od poluvodljivog materijala, a služi za kontrolu elektriènog polja u izolaciji i za uklanjanje neravnina na vanj-

skim površinama izolacije. 2.1.9. Zaštitni slojevi kabela sastoje se od: - elektriène zaštite - ekrana (metalni sloj iz bakrenih žica ili bakrenih traka, a u posebnim sluèajevima i iz upletenih bakrenih žica), - armature od metalne košuljice (od okruglih žica ili èeliène trake, a služi kao mehanièka zaštita od vanjskog djelovanja, - vanjskog plašta, izraðenog od ekstrudirane termoplastiène mase i postavljenog preko elektriène zaštite ili armature kabela, - ispune, ekstrudirane ili omotane, koja služi za oblikovanje kabela i ukl anj anj e með uso bno š tet nih utjecaja izmeðu razlièitih sastavnih elemenata kabela, kao primjerice izmeðu izolacije i plašta. 2.1.10. Kabelski pribor, kao nužni sastavni element za pogon kabela saèinjava: - pribor za spajanje vodièa, - kabelska spojnica i - kabelski završetak. 2.1.11. Spojna èahura je kovinski dio koji služi za meðusobno spajanje vodièa, te se razlikuje: - èahura za lemljenje, - èahura za prešanje i - vijèana èahura. 2.1.12. Kabelska stopica je kovinski dio koji služi za spajanje vodièa na drugi elektrièni ureðaj, a može biti: - stopica za lemljenje, - stopica za prešanje i - vijèana stopica. 2.1.13. Kabelska spojnica je pribor koji meðusobno spaja dva kabela jednake ili razlièite konstrukcije te na mjestu spajanja preuzima elektriènu i mehanièku funkciju kabela. 2.1.14. Kabelski završetak je sklop postavljen na kraju kabela koji omoguæuje elektrièni spoj s drugim dijelom elektriène mreže i koji održava jednaku razinu izolacije na mjestu spoja.

HEP GRUPA

2.1.15. Utièni pribor je vrsta kabelskog pribora koji svojom konstrukcijom omoguæ uje spajan je kabela na metalno-oklopljena postrojenja. Prema funkciji i terminu postoji: sklopna uvodnica, kabelski utikaè, rastavljivi završetak. 2.1.16. Dopušteno strujno optereæenje kabela je struja, koja može trajno proticati vodièem kabela, odreðenog tipa u normalnim uvjetima, bez opasnosti da æe se kabel prekomjerno ugrijati. 2.1.17. Lutajuæa struja je struja, koja izlazi iz vodièa u okolni prostor. Može teæi vodljivim (metalnim) predmetima, koji su u okolnom prostoru postavljeni u druge svrhe (metalne cijevi, armature kabela i drugo). Svojim proticanjem lutajuæa struja može prouzroèiti korozijska ošteæenja. 2.1.18. Podruèje lutajuæih struja je prostor oko istosmjernih postrojenja, u kojem lutajuæe struje mogu prelaziti iz istosmjernih postrojenja na metalne predmete. Velièina podruèja ovisi o: - srednjoj godišnjoj razlici potencijala izmeðu ulaznih i izlaznih mjesta lutajuæih struja, - vodljivosti tla, - otporu zemlje kod ulaza i izlaza lutajuæih struja i - otporu izmeðu povratnog vodièa istosmjerne struje i zemlje. 2.1.19. Ugroženo podruèje je prostor u kojemu lutajuæe struje izlaze iz cijevi ili kabela u okolinu. 2.1.20. Zaštiæeno podruèje je prostor u kojem su cijevi i kabeli zaštiæeni od lutajuæih struja katodnom zaštitom. 2.2. Oznaèavanje kabela 2.2.1. Oznaka kabela ( L-1) sastoji se od grupe slovnih i brojèanih simbola, kojima se redom oznaèavaju: - vrsta materijala upotrijebljenog za izolaciju i plašt,

- obilježja konstrukcije znaèajne za primjenukabela, - oznaka za zaštitni vodiè (ako postoji), - vrsta materijala, oblik presjeka i sastav vodièa, - broj žila i nazivni presjek vodièa, - nazivni napon kabela. 2.2.2. Slovni simboli za vrstu izolacije, plašta kabela i poluvodljive slojeve su: P - polivinilklorid ( PVC ) X - umreženi polietilen ( XLPE ) H - zaslon vodièa i zaslon izolacije (poluvodljivi XLPE ) za ogranièenje elektriènog polja u izolaciji E - termoplastièni polietilen ( PE ) h - poluvodljivi plašt. 2.2.3. Oznaèavanje zaštitnih obilježja konstrukcije kabela brojèanim simbolima: 00 - konstrukcija bez posebne mehanièke zaštite, 44 - armatura od pocinèane okrugle èeliène žice, obavijena u suprotnom smjeru pocinèanom èeliènom trakom, nalazi se ispod vanjskog plašta od termoplastiène mase, 49 - elektrièna zaštita u obliku omota ili opleta od bakrenih žica ili traka, postavljenih oko svake žile posebno i izvedbom uzdužne vodonepropusne zaštite ispod vanjskog plašta od termoplastiène mase, 91 - elementi konstrukcije kabela jednaki su kao i kod brojèanog simbola 49, s tim da se na vanjskom (poluvodljivom) plaštu koncentrièno nalazi dodatna elektrièna zaštita. 2.2.4. Oznaka za vrstu materijala vodièa, njegova oblika i prisustvo zaštitnog vodièa oznaèava se tako da se prvo oznaèi materijal, a potom oblik vodièa (L-1): - za vodièe iz bakra oznaka se izostavlja, - za vodièe iz aluminija stavlja se simbol »A«,

HEP GRUPA

3

- za višežiène vodièe okruglog presjeka simbol je »OV«, - za višežiène vodièe sektorskog presjeka stavlja se simbol »SV«, - za jednožiène vodièe sektorskog presjeka stavlja se simbol »SJ«, - za jednožiène okrugle vodièe simbol je »OJ«. 2.2.5. lzolirani vodovi i kabeli, koji sadrže zaštitni vodiè obilježen zeleno/žutom bojom, oznaèavaju se slovnim simbolom »Y«. 2.2.6. Broj žila i nazivni presjek vodièa oznaèavaju se brojem žila puta nazivni presjek vodièa u mm2 kako slijedi: - oznaka presjeka (u mm2) stavlja se poslije oznake tipa vodièa, - presjek koncentriènog vodièa ili elektriène zaštite izražava se u mm2, a razdvaja se kosom crtom od oznake presjeka faznih vodièa, - èetverožilni kabeli, kod kojih jedna žila ima smanjeni presjek vodièa (neutralni ili zaštitni vodiè), oznaèavaju se tako da se iza presjeka faznih vodièa stavlja znak plus (+), a potom presjek neutralnog ili zaštitnog vodièa. 2.2.7. Nazivni napon energetskog kabela oznaèava se brojem i izražava se u kV, prema L-5 I L-7. Nazivni napon kabela se oznaèava naponom izmeðu vodièa i zemlje (Uo-fazni napon) naponom izmeðu dva vodièa (U - linijski napon), koji se razdvajaju kosom crtom Uo/ U i najvišim naponom (Um), a izražavaju se u kV. Najviši napon kabela je za 20 posto viši od linijskog napona i oznaèava se oznakom Um. Vrijednosti za nazivne napone kabela prikazane su u Tablici br. 1.

4

Tablica br. 1: Izbor kabela u ovisnosti o naponu mreže Un

2.2.8

Obilježavanje žila bojama izvodi se na kabelima nazivnog napona 0,6/1 kV radi meðusobnog raspoznavanja žila, a izvodi se(L2): - bojom mješavine za izolaciju, ili - bojenjem površine izolacije, ili - obojenom trakom. Boje izolacije moraju biti postojane, odnosno ne smiju se lako brisati i moraju se uoèavati. Žile višežilnih kabela nazivnog napona Uo/U = 0,/1 kV obilježavaju se bojama, koje su sastavni dio iz ol ac ij sk og ma te ri ja la , pr em a Tablici br. 2.

Tablica br. 2: Oznaèavanje žila višežilnih kabela Uo/U = 0,6/1(1,2) kV

2.2.9. Žile kabela nazivnog napona jednakog ili veæeg od 6/10(12) kV izraðuju se u izolaciji prirodne boje i nije potrebno njihovo dodatno tvornièko obilježavanje. 2.2.10. Standardna boja vanjskog plašta od PVC je crna, za sve kabele naziv-

HEP GRUPA

nog napona Uo/U = 0,6/1(1,2) kV. 2.2.11. Standardna boja vanjskog plašta od PE je crna za sve kabele nazivnih napona Uo/U(Um) od 0,6/1(1,2) kV do 20,8 /36(42) kV. 2.2.12. Na vanjskom plaštu kabela je obilježje (L 5 i L 7): - naziv proizvodaèa kabela ili njegov zaštitni znak, - godina proizvodnje, - konstrukcijska oznaka kabela prema važeæem standardu, - broj žila, nazivni presjek vodièa i elektriène zaštite, - nazivni napon kabela Uo/U za 0,6/1 kV kabele i U0/U(Um) za kabele višeg nazivnog napona, u kV. Oznake se moraju ponavljati najmanje svakih 50 cm. 2.2.13. Kabeli vanjskog promjera veæeg od 10 mm sadrže, uz spomenute oznake, i oznaku duljine u metrima. Oznaèavanje se izvodi u razmaku po 1 m slijedom rasta prirodnih brojeva. 2.2.14. Boja plašta i oznake na plaštu moraju biti postojane, odnosno ne smiju se lako brisati i moraju se uoèavati. 2.2.15. Kabeli prema ovim granskim normama oznaèavaju se grupom simbola prema (L-1) koja sadrži: - slovni simboi za vrstu izolacije i plašta, - brojèani simbol za konstrukciju kabela, - slovni simbol za materijal i oblik vodièa, - slovni simbol za oznaèavanje prisustva zeleno/žute žile (ako postoji), - broj žila i nazivni presjek vodièa i - brojèani simbol za nazivni napon. 2.2.16. Primjeri oznaèavanja kabela: a) Èetverožilni kabel s izolacijom i plaštom od polivinilklorida, konstrukcije bez posebne mehanièke

zaštite; aluminijskim faznim vodièima presjeka 50 mm2 klase 2, sektorskog oblika i neutralnim vodièem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV oznaèava se: PP00-A, 4 x 50/SV mm2 0,6/1 kV. Alternativno oznaèavanje prema HRN HD 603 S1, Poglavlje 3G2.....NAYY- 4x50 SM mm2 0,6/1 kV. Primjenjuje se u distribucijskim trofaznim mrežama za polaganje u zemlju, u kabelske kanale, u zraku na policama i drugim nosivim konstrukcijama, u suhim i vlažnim prostorijama i slièno. b) Èetverožilni kabel s izolacijom od umreženog polietilena i plaštom od polivinilklorida, konstrukcije bez posebne mehanièke zaštite, aluminijskim faznim vodièima sektorskog presjeka 150 mm2 i neutralnim vodièem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV, oznaèava se: XP 00-A, 4 x 150/SV mm2, 0,6/1 kV. Alternativno oznaèavanje prema HRN HD 603 S1, Poglavlje 5G-2 ..NA2XY- 4x150 mm2 SM 0,6/1 kV. Primjenjuje se u distribucijskim trofaznim mrežama za polaganje u zemlju, u kabelske kanale, u zraku na policama i drugim nosivim konstrukcijama, u suhim i vlažnim prostorijama i slièno, kod veæih strujnih opteretljivosti kabelskog voda. c) Èetverožilni kabel s izolacijom i vanjskim plaštom od polivinilklorida, mehanièkom zaštitom od okruglih pocinèanih èeliènih žica, obavijenih u suprotnom smjeru pocinèanom èeliènom trakom, aluminijskim faznim vodièima sektorskog presjeka 185 mm2 i neutralnim vodièem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV, oznaèava se: PP 44 - A, 4 x 185/ SV mm2, 0,6/1 kV Primjenjuje se za polaganje u

HEP GRUPA

5

zemlju, kabelske kanale, vodu i slièno. To je mehanièki zaštiæeni kabel. Posebno je pogodan za kosa i okomita polaganja, kao i kod terena koji poniru ili klize. d) Kabel s izolacijom od umreženog polietilena (XLPE) i vanjskim plaštom od polivinilklorida (PVC), mehanièkom zaštitom od okruglih pocinèanih èeliènih žica, obavijenih u suprotnom smjeru pocinèanom èeliènom trakom, aluminijskim faznim vodièima sektorskog presjeka 185 mm2 i izoliranim neutralnim vodièem jednakog presjeka, za nazivni napon 0,6/1 kV, oznaèava se: XP 44 - A, 4 x 185/ SV mm2, 0,6/1 kV. Primjenjuje se na mjestima kao i kabel iz prethodne toèke c. e) Jednožilni kabel s izolacijom od umreženog polietilena, poluvodljivim slojem oko vodièa i oko izolacije, uzdužno vodonepropusnom elektriènom zaštitom u obliku omota od bakrenih žica presjeka 25mm2, plaštom od polietilena, aluminijskim okruglim vodièem presjeka 150 mm2, za nazivni npon U0/U = 12/20 kV, oznaèava se: XHE 49-A, 1 x 150 OV/25 mm2, 12/20(24) kV. Alternativno oznaèavanje prema HRN HD 620 S1, Poglavlje 5C-1, NA2XS(F)2Y 1x150/25 RM mm2, 12/20(24) kV, odnosno za napon 20,8/36(42) kV - HRN HD 620 S1, Poglavlje 5B-1. Primjenjuje se u distribucijskim trofaznim mrežama za polaganje u zemlju, u kabelske kanale, u zraku na policama i drugim nosivim konstrukcijama i slièno. f) U posebnim sluèajevima, kada se kabel polaže u iznimno grmljavinskim zonama ili podruèju visokog izolacijskog otpora tla, preporuèa se

6

primjena kabela za nazivne napone 12/20(24) kV i 20,8/36(42) kV, oznake: XHEh 91-A, koji je jednake konstrukcije kao i XHE 49-A, s tim da ima vanjski plašt od poluvodljivog polietilena, a preko plašta dodatnu elektriènu zaštitu/uzemljivaè od bakrenih žica. 2.2.17.Uporedba oznaèavanja kabela prema HRN N.C0.006 i HRN HD 603 S1, odnosno HRN HD 620 S1 prikazana je u Tablici br. 3. Tablica br. 3: Naèin oznaèavanja energetskih kabela

2.2.18.Konstrukcija odabranih tipova kabela mora odgovarati zahtjevima utvrðenim u literaturi (L-5) za tip 3G2 i 5G-2, odnosno (L-7) za tip 5C-1 i 5B-1, te (L-37) i (L-38) za armirane kabele. 2.3. Izbor tipskih kabela 2.3.1. Upotreba 2.3.1.1.Kabeli nazivnog napona Uo/U= 0,6/1 kV upotrebljavaju se u mrežama izmjeniène struje, u kojima najviši napon pod normalnim uvjetima rada (pogona) nije veæi od

HEP GRUPA

nazivnog napona kabela povišen za 20 posto, odnosno Um = 1,2 x U kV. 2.3.1.2.U mrežama nazivnog napona Un=10 kV i Un=20 kV, upotrebljava se kabel nazivnog napona U o /U(U m )= 12/20(24) kV, u mrežama nazivnog napona Un=30 kV i Un=35 kV koriste se kabeli nazivnog napona Uo/U(Um)= 20,8/36(42) kV, prema Tablici br. 1. 2.3.2. Vodiè kabela 2.3.2.1.Vodièi kabela se izraðuju iz bakra i aluminija, a mogu biti okrugli jednožièni ili višežièni zbijeni te sektorski jednožièni ili višežièni zbijeni, u skladu s Tablicom br. 4 i zahtjevima u (L- 4), (L-5) i (L-7). 2.3.2.2.Prekidna èvrstoæa sektorskog aluminijskog vodièa nakon použenja iznosi: 2 2 - za 50 mm od 80 N/ mm do 110 N/ 2 mm , - za 70 mm2 i iznad od 60 N/ mm2 do

90 N/ mm2. 2.3.2.3.Prekidna èvrstoæa aluminijskih žica višežiènog zbijenog vodièa prije použenja treba biti izmeðu 130 N/mm2 i 200 N/ mm2. - okrugli jednožièni (oznaka OJ) nazivnog presjeka 6 do 16 mm2 za 2 bakar i 25 -150 mm za aluminij, - sektorski jednožièni (SJ) nazivnog presjeka 50-300 mm2 za aluminij. 2.3.2.4.Vodièi kabela klase 2 (prema L-4) mogu biti: - okrugli višežièni (oznaka OV) kompaktirani nazivnog presjeka 25300mm2 za bakar i aluminij, - sektorski višežièni (oznaka SV) kompaktirani, nazivnog presjeka 50300 mm2 za bakar i aluminij. 2.3.2.5. Za distribucijske kabele su tipizirani vodièi iz aluminija dok su vodièi iz bakra prema posebnom zahtjevu. 2.3.2.6.Osnovni podaci okruglih i sektorskih vodièa, prikazani su u Tablici br. 4. 2.3.2.7.Nazivni presjek tipiziranog faznog

Tablica br. 4: Svojstva vodièa energetskih kabela

HEP GRUPA

7

aluminijskog vodièa u ovisnosti o nazivnom naponu kabela je prema Tablici br. 5

na po ne od 6/ 10 /1 2) kV do 20,8/36(42) kV. Poluvodljivi sloj mora biti èvrsto zaljepljen za izolaciju i mora se moæi lako odvajati od vodièa.

Tablica br. 5: Tipizirani presjeci vodièa

2.3.3. Izolacija kabela 2.3.3.1. Izolacija vodièa energetskih kabela se izraðuje u obliku brizganog sloja od termoplastiène mase na temelju polivinil klorida (PVC) ili od termostabilne mase na temelju umreženog polietilena (XLPE), koja mora odgovarati zahtjevima utvrðenim u (L-5) za Tip DIV 4 (PVC) i Tip DIX 3 (XLPE) odnosno (L-7) za Tip DIX 8 (XLPE). Nazivne debljine izolacije, (ti) ,ovisno o nazivnom naponu kabela prikazane su u Tablici br. 6. Srednja vrijednost debljine izolacije ne smije biti manja od nazivne vrijednosti. Debljina izolacije na najtanjem mjestu ne smije biti manja od nazivne vrijednosti za više od (0,1+(0,1 x ti). 2.3.3.2. Poluvodljivi sloj Izraðuje se u obliku brizganog sloja od poluvodljive mase na temelju kopolimera polietilena, preko vodièa i preko izolacije kabela za nazivne

8

Tablicabr.6: Debljina izolacija energetskih kabela

HEP GRUPA

2.3.4. Zajednièka ispuna 2.3.4.1.Ispuna se primjenjuje kod višežilnih kabela 0,6/1 kV u svrhu popunjenja prostora izmeðu žila i postizanja okruglog vanjskog oblika kabela. 2.3.4.2.Ispuna može biti izvedena omatanjem trakama od nehigroskopnog materijala ili brizgana ili kombinacijom oba naèina. Brizgana ispuna se mora lako odvajati od izolacije žila kabela. 2.3.4.3.Materijali za zajednièku ispunu moraju odgovarati za najvišu dopuštenu temperaturu vodièa i ne smiju štetno utjecati na svojstva ostalih ugradbenih materijala. 2.3.4.4.Debljina zajednièke ispune prikazana je u Tablici br.7.

2.3.5. Elektrièna zaštita 2.3.5.1.Elektrièna zaštita ogranièava elektrièno polje u kabelima nazivnih napo na U o /U(U m )=12 /20( 24) do 20,8/36(42) kv, odvodi struju kratkog spoja te štiti kabel od vanjskih elektriènih utjecaja. Izraðuje se od bakrenih okruglih žica najmanjeg promjera 0,5 mm i ukupnog presjeka prema Tablici br.8, i jedne ili dvije protuspirale od bakrene trake, najmanje debljine 0,1mm i ukupnog presjeka najmanje 1mm2.

Tablica br.7: Debljina ispune za kabele 0,6/1 kV

HEP GRUPA

9

Tablica br. 8: Presjek elektriène zaštite kabela

2.3.6. Armatura 2.3.6.1. Armatura kabela je sloj okruglih èeliènih pocinèanih žica spiralno obavijenih oko ispune kabela. Kvaliteta i promjer èeliènih žica je prema (L-37) i (L-38). Promjer žice armature ovisno o promjeru kabela prikazan je Tablicom br.9. Tablica br. 9: Promjer èeliène žice

2.3.7.2.Nazivna debljina plašta odreðuje se izrazom: tp=0,035 Di+ 1 mm, gdje je Di fiktivni promjer ispod plašta prema (L-37) i (L-38). Nazivna debljina plašta ne smije biti manja od 1,8 mm, a za kabele nazivnog napona od Uo/U(Um) = 12/20(24) kV do 20,8/36(42) kV nazivna debljina plašta ne smije biti manja od 2,5 mm. Srednja vrijednost debljine plašta zaokružena na 0,1 mm ne smije biti manja od nazivne vrijednosti. Debljina plašta na najtanjem mjestu ne smije biti manja od nazivne vrijednosti za više od (0,1+15%) x tp. 2.3.7.3.Plašt je crne boje, za sve tipove i za sve nazivne napone kabela.

2.4. Dopuštene trajne struje 2.4.1. Strujna optereæenja kabela treba tako ogranièiti da na svim mjestima duž kabela razvijena toplinska energija bude odvedena u okolni prostor. Geometrijske znaèajke kabela neznatno ovise o dopuštenoj radnoj temperaturi prema Tablici br.10, pa se mogu smatrati konstantama za jedan odreðeni kabel. Tablica br. 10: Najviše dopuštene radne temperature vodièa

Najviše dopuštena

2.3.7. Vanjski zaštitni plašta 2.3.7.1. Vanjski zaštitni plašt kabela je brizgani sloj od polivinil klorida PVC prema odredbama iz (L-5), za Tip DMV 5 i od polietilena prema odredbama iz (L-7), za Tip DMP 2, svojstava odgovarajuæih najvišoj dopuštenoj temperaturi vodièa.

10

HEP GRUPA

2.4.2. Strujno optereæenje najviše ovisi o promjeni uvjeta okoline u koju je kab el p olo žen a od reð uje se izrazom: It = Cn x In (A) gdje je: Cn - umnožak korekcijskih faktora, In - nazivno strujno optereæenje prikazano u tablicama broj 13 i broj 14. 2.4.3. Nazivno strujno optereæenje u normalnom pogonu vrijedi za izravno položene kabele u zemlju specifiènog toplinskog otpora 2,5 Km/W, temperature 200C, na dubini 0,7 m te na posteljicu od pijeska ili usitnjene zemlje bez ili s mehanièkom zaštitom od: opeke, plastiènih štitnika i sliènog te prolazom kabela kroz cijevi u zemlji duž trase, u najveæoj duljini do 10 m, uz odreðene nazivne uvjete okoline prema Tablici br.11 2.4.4. Kod slobodnog polaganja kabela u zraku temperature 300C vrijedi odgovarajuæe nazivno strujno optereæenje za normalni pogon, uz ispunjenje nazivnih uvjeta za polaganje kabela u zraku prema Tablici br.12. Pri tomu se podrazumijeva: da se ne sprijeèava ohlaðivanje kabela putem konvekcije i zraèenja, da nema porasta temperature okoline i da nema stranih izvora topline. 2.4.5. Nazivno strujno optereæenje definira dopuštenu trajnu struju optereæenja za pojedinaèno položene kabele, odnosno za kabelske sustave (tri pojedinaèna kabela) pri tzv. distribucijskom dijagramu optereæenja. Distribucijsko optereæenje kabela je pogonsko stanje, kod kojeg se na dnevno razdoblje od punog (maksimalnog) optereæenja (odreðenog trajanja) nadovezuje razdoblje manjeg optereæenja

(odreðenog trajanja). Od no s iz me ðu op te re æe nj a i maksimalnog dnevnog optereæenja naziva se stupanj distribucijskog optereæenja. Stupanj distribucijskog optereæenja (m) prema (L-40) je koliènik površine manji od dijagrama dnevnog optereæenja i ukupne površine pravokutnika odreðenog s maksimalnim optereæenjem unutar 24 sata (vidi prilog 8-2.). Za tako odreðeni stupanj distribucijskog optereæenja, ne smije nazivno optereæenje za odabrani tip i presjek kabela kod polaganja u zemlju ili u zraku (iz tablica nazivnih strujnih optereæenja uzimajuæi u obzir i sve potrebne korekcijske faktore), prijeæi maksimalno optereæenje. 2.4.6. Nazivni uvjeti polaganja kabela u zemlju, prikazani su u Tablici br.11 i Tablici br.12.

HEP GRUPA

11

Tablica br.11: Nazivni uvjeti polaganja kabela u zemlju (prema L-40)

12

HEP GRUPA

Tablica br. 12: Nazivni uvjeti polaganja kabela u zraku (prema L-40)

2.4.7. Nazivna strujna optereæenja (prema L-40) Za nazivne uvjete polaganja kabela (u zemlji i u zraku) odredene su i nazivne struje optereæenja, ovisno o nazivnom naponu kabela Uo/U,

konstrukciji kabela te o mjestu ugradnje kabela. 2.4.8. Strujno optereæenje kabela Uo/U = 0,6/1 kV s aluminijskim vodièem za polaganje u zemlju ili zrak prikazano je u Tablici br.13, (prema L-40).

HEP GRUPA

13

Tablica br.13: Strujna opteretljivost tipiziranih energetskih kabela napona 0,6/1 (1,2) kV

2.4.9. Strujno optereæenje kabela Uo/U (Um) = 12/20(24) i 20,8/36(42)kV s aluminijskim vodièem, za polaganje u zemlju ili zrak u obliku trokuta, prikazano je u Tablici br.14, (prema L-40).

14

2.4.10. Korekcijski faktori Pri pogonskim uvjetima koji odstupaju od nazivnih uvjeta za polaganje kabela, odreðenih u t.2.4.6, potrebno je strujno optereæenje iz Tablica br.14 množiti s korekcijskim faktorima kako slijedi.

HEP GRUPA

Tablica br.14: Strujna opteretljivost tipiziranih energetskih kabela napona napomena

2.4.10.1.Korekcijski faktor (f1) za preraèunavanje strujnog optereæenja kabela položenih u zemlju, u ovisnosti o: specifiènom toplinskom otporu i temperatur izemljišta te faktoru distribucijsko g optereæenja za sve konstrukcije kabela, prikazan je u Tablicibr.15. 2.4.10.2.Korekcijski faktor (f2) za preraèunavanje strujnog optereæenja èetrižilnih kabela položenih u zemlju, u ovisnosti o: broju kabela u istom rovu, specifiènom toplinskom otporu zemljišta te faktoru distribucijskog optereæenja, uz meðusobni svijetli razmak od 7 cm, prikazan je u Tablici br.16.

2.4.10.3.Korekcijski faktor (f3) za preraèuna va nj e st ru jn og op te re æe nj a jednožilnih kabela položenih u zemlju, u trofaznom sustavu, položenih u trokut, uz meðusobni svijetli razmak od 25 cm u ovisnosti o: broju sustava u istom rovu, specifiènom toplinskom otporu zemljišta te faktoru distribucijskog optereæenja, prikazan je u Tablici br.17. 2.4.10.4.Korekcijski faktor za preraèunavanje strujnog optereæenja kabela kod polaganja u zraku (na policama, nosaèima itd.) vidljiv je u L - 40.

HEP GRUPA

15

Tablica br.15: Korekcijski faktor f1

16

HEP GRUPA

Tablica br.16: Korekcijski faktor f2

HEP GRUPA

17

Tablica br.17: Korekcijski faktor f3

18

HEP GRUPA

2.5. Dopuštene struje kratkog spoja 2.5.1. Gustoæe struje kratkog spoja u vodièima kabela, ovisno o poèetnoj temperaturi vodièa i presjeka vodièa, a za trajanje kratkog spoja od 1 sekunde, prikazane su u Tablici br.18

otvorenom prostoru, u kabelske kanale i u zatvorene prostorije. 3.1. Opæe odredbe o polaganju kabela 3.1.1. Prigodom polaganja postupak s kabelom treba biti, da se njegove nazivne osobine bitno ne mijenjaju. Posebno treba skrenuti pozornost na:

Tablica br.18: Nazivne gustoæe struje kratkog spoja

2.5.2. Za vrijeme trajanja kratkog spoja razlièitog od 1 sekunde, potrebno je vrijednosti u tablici 18 množiti s faktorom 1/(t, gdje je: t - vrijeme stvarnog trajanja kratkog spoja Pri tomu je maksimalno dopušteno vri jem e tra jan ja kra tko g spo ja ogranièeno na 5 sekundi.

III. POLAGANJE KABELA Kabeli obuhvaæeni ovim granskim normama namijenjeni su trajnom polaganju: u zemlju, u vodu, na

HEP GRUPA

- dimenzioniranje presjeka vodièa prema oèekivanom strujnom optereæenju, - utjecaj grupiranja kabela ili nekog drugo g susje dnog izvor a topli ne,specifiènu toplinsku vodljivost medija u koju je kabel položen, zštitu od Sunèevog zraèenja i drugo, - dopuštenu struju kratkog spoja, - zaštitu od lutajuæih struja i korozije, - stabilnost terena i vibracije, - zaštitu od mehanièkih ošteæenja kabela, - zaštitu od kemijskih utjecaja, a ako je potrebno odabirom posebne kon-

19

3.1.2.

3.1.3.

3.1.4.

3.1.5.

3.1.6.

3.1.7.

20

strukcije kabela i - glatkoæu i èvrstoæu podloge na koju se kabel polaže. Kabeli potrebni za opskrbu potrošaèa elektriènom energijom, kao i za izgradnj u mjesnih kabelski h mreža, mogu se polagati (ovisno o njihovoj konstrukciji) u suhim i vlažnim prostorijama, u zemlji, u javno-prometnim površinama, u vodi i na otvorenom prostoru. Pod javno prometnim površinama podrazumijevaju se opæenito: javno prometni putovi, raskrižja, trgovi, vodotoci, mostovi, prolazi, nadvožnjaci, podvožnjaci i slièno. Naèin izrade i sadržaj investicijskotehnièke dokumentacije za polaganje kabela propisan je važeæim zakonom za izgradnju objekata. Trasa kabela, odreðena položajem krajnih toèaka koje kabel treba povezati, mora ispuniti uvjet najekonomiènijeg i najsvrsishodnijeg pravca u skladu sa zahtjevima projektiranja, graðenja i eksploatacije. Trasa kabela mora biti usklaðena s po st oj eæ im st an je m ra zl iè it ih opskrbnih postrojenja, uz potpuno pridržavanje propisa, uvjeta i planova mjerodavnih organa i zainteresiranih organizacija (primjerice: organizacija za prostorno planiranje, vodovodnih instalacija, kanalizacije, plina, telefona, toplovo da, - mjesnog prometa , el ek tr od is tr ib uc ij e, že lj ez ni ce , uprave za puteve, vodoprivrede). Kod planiranja i izgradnje javnopro met nih put eva te ugr adn je razlièitih instalacija, preporuèa se prid ržav ati rasp ored a elek troe nerge tskih kabel skih v odova u odnosu na razlièita opskrbna postrojenja (prilog 8.3 i 8.4). Moguæi je i drukèiji raspored, uvažavajuæi

meðusobni razmak instalacija. 3.1.8. U skladu s prethodnom toèkom, preporuèuju se daljna naèela za smješta podzemnih instalacija na urbaniziranom podruèju: - u pravilu postrojenja za opskrbu trebaju biti izvan kolnika, a kanalizacija i plinovod visokog tlaka u kolniku, - ako prostor izvan kolnika nije dovoljan za smještaj veæeg broja instalacija, u kolnik treba predvidjeti toplo vod te ostal e magis traln e vodove, - kod podjele treba uzeti u obzir uzajamni utjecaj razlièitih postrojenja, te nužni prostor za rad, izgradnju i eksploataciju postrojenja, - za smještaj vodova i postrojenja izvan kolnika, treba raspoloživi prostor u pješaèkom hodniku, stazi za bicikliste, zelenilu, živici rasporediti u zone, - u naèelu, spomenute zone treba predvidjeti na objema stranama ulice, - od oznaèenih širina zone može se u sluèaju potrebe odstupiti, - pješaèki hodnik dijeli se poèevši od li ni je gr an ic e u li ce na zo ne (uvažavajuæi dubinu polaganja prilog8.5.): E - zonu (elektrovodovi) PV - zonu (plin) V - zonu (vodovod) PTT - zonu (pošta), - vodovi ne smiju biti voðeni paralelno ispod šinjskih postrojenja, a með uso bno kri žan je se mož e izvesti pod kutem ne manjim od 30°. - vodovi, koji ne služe u javnom opskrbljivanju, smiju biti smješteni u javne površine samo u sluèaju da ne ometaju postrojenja javnog opskrbljivanja. 3.1.9. Uobièajeni naèin polaganja pojedinaènih vrsta vodova:

HEP GRUPA

a) Instalacije pošte (PTT - zona): - uobièajena širina zone 0,7 m, - pokrivaè kod upotrebe cijevi 0,5 m, - pokrivaè kod polaganja kabela u zemlji 0,6 m. Kod polaganja ispod dubine od 1,1 m mora se do iduæeg položaja ostaviti meðuprostor najmanje od 0,3 m, da bi se omoguæilo križanje drugih vodova (primjerice, kuænih prikljuèaka). b) Vodovi za opskrbu elektro-energijom (E - zona): prometnih sredstava, kabela uliène rasvjete te dovode javne sigurnosti. Ovdje ubrajamo: srednjenaponske (do 35 kV) i niskonaponske kabele, signalne kabele, kabele za opskrbu javno -prometnih sredstava, kabele uliène rasvjete, te dovode javne sigurnosti: - uobièajena širina zone 0,7 m, - pokrivaè 0,6 m, - dubina do 1,6 m. Unutar zone kabeli mogu biti rasporeðeni u okomitom smjeru prema svrsi primjene i razini napona. Kod p rije laza treb a pre dvid jeti rezervne cijevi za kasnije potrebe. c) Plinovod (PV - zona) ( 100 do ( 500 mm - uobièajena širina zone 0,7 m - 1,2 m, - srednji pokrivaè 1,1 m, Plinovod visokog tlaka voditi u kolniku, ako nema mjesta u PV zoni. d) Vodovod (V - zona) ( 100 do ( 1200 mm - uobièajena širina zone 0,7 m - 2,5 m, - pokrivaè 1,0 m do približno 1,8 m ovisno o stanju. e) Kanalizacija (K - zona): širina zone ovisi o promjeru kanala i dubine polaganja. Ovdje ubrajamo: kuænu odvodnju, uliènu odvodnju te kanalski kolektor.

Kanalska okna moraju biti tako rasporeðena da zauzimaju najviše jednu prometnu traku. Kod ulica sa zel eni m poj aso m u sre din i ili odv oje nim pro met nim tra kam a treba svaka strana ulice imati svoj kanal. f) Toplovod (T - zona): - uobièajena širina zone 2,0 m, - srednji pokrivaè 1,2 m. Kod polaganja toplovoda u kolnik nije ga preporuèljivo smjestiti u sredinu kolnika. Okna toplovoda treba tako rasporediti da je kod popravka promet ogranièen najviše na jednu prometnu traku. Ko d pr ib li ža va nj a il i kr iž an ja toplovoda s energetskim kabelskim vo do m tr eb a za dr ža ti ta kv e razmake, koji onemoguæuju nedopuštene toplinske utjecaje. Ako se takav razmak normalno ne može postiæi, treba primijeniti dodatne mjere za izolaciju. 3.1.10. U sluèaju nedostatka toènih podataka o položaju podzemnih instalacija, potrebno je predvidjeti mjestimièno kopanje probnih jama duž projektirane (planirane) trase. 3.1.11. Prenošenje trase s plana na zemljište treba izvoditi u odnosu na stalne orijentire (regulacijske linije, zgrade i slièno), a na neizgraðenim mjestima trasiranje provesti korištenjem geodetskih instrumenata. 3.1.12.Prije poèetka radova na trasi, izvodaèka organizacija treba imati kopiju katastarskog plana podzemnih instalacija tog podruèja te pisano mišljenje i uvjete radnih organizacija èije se podzemne instalacije nalaze na tom podruèju. Bez takve prethodne dokumentacije, ulice smiju biti prekopane samo u sluèaju kvara, uz poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera za zaštitu postojeæih podzemnih instalacija.

HEP GRUPA

21

3.2.

Polaganje kabela na

slobodnim površinama 3.2.1. Zemljane radove treba obavljati, izvoditi u skladu s opæim zahtjevima graðevinskih normi i drugih postojeæih propisa, koji se odnose na ovu vrstu radova. 3.2.2. Širina i dubina kabelskog rova prema ili u pravilu se odreðuju prema nazivnom naponu i broju paralelno polaganih kabela. 3.2.3. Normalna dubina rova u zemlji gdje nema ostalih instalacija prema pravilu iznosi za: - Uo/U = 0,6/1 i 12/20 kV - kabel, dubina rova 0,8 m, - Uo/U = 20/35 kV - kabel, dubina rova 1,0 m, - signalni - kabel, dubina rova 0,6 0,8 m.

Moguæe su i manje dubine ako se poduzmu posebne zaštitne mjere, odnosno posebni uvjeti polaganja. Kod prijelaza cesta i ulica s frekventnim prometom, potrebno je poveæati dubinu ukapanja na najmanje 1,2 m. 3.2.4. Odstupanje od normalne dubine ukapanja kabela dopušteno je na mjestima križanja s drugim podzemnim instalacijama te kod paralelnog polaganja kabela razlièitih naponskih razina u zajednièkom rovu i slièno. 3.2.5. Za smanjenje meðusobnog utjecaja paralelno položenih kabela, potrebno je pridržavati se najmanje dopuštene medusobne udaljenosti kabela prema Tablici br.19 i Tablici br. 20.

Tablica br. 19: Najmanje dopuštene meðusobne udaljenosti kabela

Moguæi su manji razmaci, s tim da se uzmu u obzir korekcijski faktori.

22

HEP GRUPA

Tablica br. 20: Najmanje dopuštene meðusobne udaljenosti kabela

1) Nemetalni svjetlovodni kabel može se položiti neposredno uz energetski kabel. 2) Vidi objašnjenje u poglavlju 3.8. ovih granskih normi. 3.2.6. Rov u koji se polažu podzemni kabeli kopa se kao otvoreni rov. U sluèajevima prijelaza trase kabela ispod želježnièk ih i tramvajski h pruga ili kolnika važnih prometnica, na kojima se promet ne smije ometati, obavlja se bušenje ili probijanje otvora s naknadnim provlaèenjem kabela kroz cijev. 3.2.7. Zidovi (strane) rova mogu imati okomiti ili kosi oblik. Rovovi s okomitim zidovima kopaju se u zemljištu koje nije podložno osipanju i odronjavanju. U rastresitom zemljištu rov treba kopati s kosim zidovima ili ga treba odgovarajuæe uèvrstiti. Velièina nagiba ovisi o vrsti zemljišta, vlažnosti i vrsti optereæenja koje djeluje na rubove rova. 3.2.8. Kopanje rova izvodi se ruèno ili koriš ten jem odg ova raj uæe meh anizacije, ako mjesni uvjeti rada to omoguæavaju. 3.2.9. Kod iskopa zemlje ulièni žlijeb za odvod vode mora biti slobodan. Mogu se postaviti cijevi ili se ploènik pokri-

je žlijebovima, mosnicama ili sliènim materijalom. 3.2.10. Slivnici, zaporci za plin i vodu, zdenci u sluèaju požara, hidranti, kabelski zdenci pošte i sva druga postrojenja sliène vrste ne smiju biti zatrpavani zemijom. 3.2.11. Za sigurnost pješaka i vozila iskopani rov, kao i sve druge graðevinske jame, potrebno je propisano oznaèiti. Noæu je potrebno raskopani rov oznaèiti svjetleæim signalima za upozorenje, ako nema uliène rasvjete. Ulaz u kuæe i poslovne prostorije treba omoguæiti mostovima za odgovarajuæa optereæenja, na kojima je izvedena i zaštitna ograda. 3.2.12. Prepreke u kabelskim rovovima (zidovi, druge podzemne instalacije, povijesni nalazi I drugo) moraju se oprezno zaobiæi i eventualno zaštititi, ako je potrebno. Granièni kameni i toèke za izmjeru ne smiju biti nikako uklonjeni. 3.2.13. Naiðe li se na gradilištu na zalutali metak, municiju, oružje i slièno, odmah treba obustaviti radove na tom mjestu i u bližoj okolici. Opasno podruèje treba vidljivo oznaèiti, zatvoriti i prijaviti najbližoj policijskoj postaji Ministarstva unutrašnjih poslova.

HEP GRUPA

23

3.2.14. Postojeæa postrojenja i objekte, kao: uliènu rasvjetu, stupove, razvodne ormare i slièno, èija bi stabilnost pri iskopavanju bila ugrožena, treba struèno osigurati prema važeæim propisima. 3.2.15. Graðevine, zidove i slièno u èijoj se neposrednoj blizini kopaju rovovi, pot reb no j e op rez no o sig ura ti podupiranjem. Preporuèljiva udaljenost kabela od temelja ili zidova zgrade pri paralelnom vodenju iznosi 0,5 m, ako se ne ugrožava stabilnost objekta. 3.2.16.Ako kabelska trasa prolazi uz drvored, preporuèuje se meðusobni svjetli razmak od najmanje 2,5 m, raèunajuæi od površine najbližeg stabla i unutrašnjeg ruba rova. 3.2.17.Sve vodove koji su slobodno položeni duž rova, kao i one koji se križaju s rovom, treba pri veæoj širini rova za vrijeme radova osigurati od ošteæenja. 3.2.18. U sluèaju da ipak doðe do ošteæenja bilo kojeg podzemnog objekta duž trase, potrebno je odmah izvijestiti zainteresiranu organizaciju. 3.2.19. Sve objekte i postrojenja, investitor je dužan vratiti u prvobitno stanje. 3.2.20. Lomljenje trase, odnosno rova ili promjenu dubine rova zbog zaobilaženja drugih podzemnih obj eka ta, tre ba oba vit i bla go, uz im aj uæ i u ob zi r mi ni ma ln o dopušteni polumjer savijanja kabela. 3.2.21. Dno rova treba izravnati i oèistiti od kamenja i drugih oštrih materijala, koji bi mogli izazvati ošteæenje plašta kabela. 3.2.22. Na dno rova treba postaviti sloj usitnjene zemlje debljine 10 cm (kao posteljica za kabel), odnosno sloj pijeska jednake debljine ili sloj drugog odgovarajuæeg materijala kada je to uvjetovano posebnim zahtjevima terena.

24

3.3. Transport kabela 3.3.1. Kabeli se transportiraju na bubnjevim a. Kraæi komadi kabela mogu se isporuèiti i u namotanim kolutima, pridržavajuæi se minimalno dopuštenog polumjera savijanja kabela. Krajevi kabela mo ra ju bi ti vo do ne pr op us no zaštiæeni odgovarajuæim kapama. 3.3.2. Za transport kabelskih bubnjeva, smiju se koristiti samo prikladna vozila s osiguranjem bubnjeva za prijevoz i niskim transportnim nosaèem. 3.3.3. Kabelski bubnjevi se ne smiju pri istovaru, odnosno utovaru, bacati. Za istovar se može koristiti dizalica, (kranovi) pomoæne rampe ili kosina, osiguravajuæi i sprijeèavanje gnjeèenjestranica bubnja. 3.3.4. Utovar i istovar bubnjeva na kosini izvodi se samo ako ne postoji dizalica. Kosinu treba izvesti iz jakih greda (drvenih ili èeliènih) za odgov araju æu težin u bubnj a, a duljina kosine mora biti jednaka naj man je èet ver ost ruk oj dul jin i spojke bubnja. Osim toga, grede mo ra ju im at i os ig ur an je od pomicanja te napravu za pridržavanje bubnja. 3.3.5. Kabeli smiju biti namotani na bubnjeve tako da izmeðu zadnjeg sloja kabela i vrha stranice bubnja ostane razmak od najmanje 5 cm. 3.3.6. Transport kabela kotrljanjem dopušten je samo na kraæim udaljenostima. Teren mora biti ravan i bez kamenja. Kotrljanje bubnja dopušteno je samo u smjeru naznaèene strelice na vanjskoj ploèi bubnja i to samo onda kada je kabel na bubnju èvrsto namotan, a krajevi kabela prièvršæeni na ploèi bubnja ili ako je bubanj blindiran. 3.3.7. Ako je teren vlažan ili mekan, treba isp od bub nja pos tav iti deb ele daske.

HEP GRUPA

3.3.8. Kabel u kolutima ne smije se kotrljati, a takoder ni nositi na šipki. 3.3.9. Na mjestu izgradnje potrebno je istovarene bubnjeve osigurati od nehotiènog i neovlaštenog kotrljanja (Prilog broj 8.30). 3.3.10. Kada uvjeti dopuštaju, kabele treba uskladištiti na natkritom mjestu, osi gur ati od izr avn og utj eca ja Sunèevog svjetla, atmosferilija, truljenja te nekontroliranog utjecaja, nepoznatih osoba. Svaki kabelski kolut ili kabelski bubanj mora imati natpisnu ploèicu s utisnutim podacima o kabelu: tip kabela, broj i presjek žila, nazivni napon, težinu i duljinu kabela, godinu proizvodnje i broj kabelskog koluta. 3.4. Zagrijavanje kabela 3.4.1. Najniža temperatura kabela s vanjskim PVC plaštem pri polaganju preporuèljiva je do +5°C odnosno do -5°C za polaganje kabela s vanjskim plaštem od polietilena (PE), kao i za montažu spojnica i završetaka. 3.4.2. Za sluèaj polaganja pri nižim te mp er at ur am a, tr eb a k ab el prethodno ugrijati kao primjerice: a) ugrijavanje u toploj prostoriji - bubanj s kabelom ostavi se u toploj prostoriji. Ako je temperatura prostorije: +5°C do +10°C vrijeme zadržavanja iznosi 72 sata, +10°C do +20°C vrijeme zadržavanja iznosi 48-40 sati i +20°C do +25°C vrijeme zadržavanja iznosi 36-24 sata. b) ugrijavanje elektriènom strujom izvodi se tako da se sve žile kabela paralelno spoje, osim èetvrte žile (neutralne), ako je manjeg presjeka te se prikljuèe na aparat za varenje ili poseban transformator napona 380/220/7 V.

Struja zagrijavanja može iznositi približno 1 A po mm2. Temperaturu zagrijavanja treba kontrolirati termometrom na površini kabela i može maksimalno iznositi do: 25°C za kabele 30 i 35 kV, 35°C za kabele 20 kV i 40°C za kabele do 1 kV. Vrijeme zagrijavanja ovisi o jakosti struje, a kreæe se približno 50 minuta. Za ovaj naèin zagrijavanja potrebno je osigurati pristupaènost na oba kraja kabela. c) Postoji moguænost ugrijavanja kabela pomoæu koksnih peæi. Kod ovog postupka zahtijeva se dovoljna ud al je no st ko ks ni h pe æi od kabelskih bubnjeva, koje treba povremeno okretati. Grijati treba tako dugo dok se kabel ne ugrije sve do jezgre bubnja. 3.5. Odmotavanje i polaganje kabela 3.5.1. Prije poèetka odmotavanja i razvlaèenja kabela, treba prekontrolirati: ispravnost zaštitnih kapa na krajevima kabela, stanje plašta kabela na vanjskim slojevima, postojanost potenci-jalnog mjesta ošteæenja plašta kabela prigodom od mo ta va nj a te op æe st an je kabelskog bubnja. Takoder treba prekontrolirati: natpisnu ploèicu na bubnju, oznake na vanjskom plaštu kabela te ustanoviti podudarnost tipa kabela pogonskog napona, presjeka i tipa vodièa i duljine kabela s projektiranim podacima za odredenu kabelsku trasu. 3.5.2. Za odmotavanje kabela potrebno je podignuti bubanj s tla na èvrsti stalak, koji omoguæuje slobodno okretanje bubnja, bez ošteæivanja vanjskog sloja kabela. Kabel se odmot ava lagan im i jednolikim potezanjem s gornje strane bubnja, tako da je smjer

HEP GRUPA

25

3.5.3.

3.5.4.

3.5.5.

3.5.6.

3.5.7. 3.5.8.

26

odm ota van ja s upr ota n sm jer u strelice na bubnju (Prilog broj 8.31 ). Kod odmotavanja, potrebno je osigurati moguænost koèenja bubnja. Mjesto postavljanja kabelskog bubnja, odnosno stalka, prilagodi se okolnostima toga mjesta i predvi ðen om n aèi nu p ola gan ja u neposrednoj blizini rova. Postupak odmotavanja kabela s bubnja te njegovo polaganje u pripremljeni rov ovisi o: mjestu rada, preprekama u i uz rov te o postojeæoj mehanizaciji, koja je na raspolaganju. Polaganje kabela u rov može se obaviti na više naèina. Ruèno polaganje kabela (kod kraæih dionica do 300 m i dionica s oštrim skretanjima) i to: - odmotani kabel radnici nose na rukama - broj radnika treba odrediti tako da optereæenje na jednog radnika iznosi do 20 kg, a pri tomu treba uvažiti minimalne dopuštene polumjere savijanja kabela te se kabel ne smije vuæi po tlu. Na težim mjestima treba postaviti veæi broj radnika. Kod ruènog polaganja kabela moguæa je i upotreba valjaka. Raspored valjaka odreðuje trasa, odnosno uvjet da se kabel ne smije vuæi po tlu, niti da se smije smanjiti dopušteni polumjer savijanja. Odmotavanje kabela s pokretnog vozila duž trase te ruèno polaganje u rov dopušta se na prohodnim terenima. Kod ovog postupka treba uzeti u obzir sve napomene za odmotavanje i polaganje kabela. Kabel ne smije biti vuèen preko tvrdih oštrih predmeta ili bridova. Polaganj e kabela pomoæu vitla (strojno polaganje kabela) dopušta se na trasi gdje nema prepreka i zakrivljenja. Kabel se vuèe preko

samorotirajuæih valjaka, koji su postavljeni na dnu rova u razmaku od 4 - 6 m, ovisno o tipu i težini kabelapometru. Potezno uže vezano je za kraj kabela pomoæu zatezne èarapice (koja se odabire prema promjeru kabela). Nakon polaganja, duljina kabela obuhvaæena èarapom mora se odstraniti te ponovno zabrtviti kraj kabela, ako se odmah ne izraðuje završetak. 3.5.9. Kod polaganja kabela pomoæu vitla na duljim ili težim trasama, gdje se pojavljuju veæe zatezne sile, kabel treba prihvatiti zateznom stezaljkom za vodièe. 3.5.10. Za sluèaj polaganja kabela na izlomljenoj trasi, treba koristiti kutne valjke. Na mjestima gdje se ne mogu postaviti valjci, radnici nose kabel na opisani naèin. 3.5.11.Prije strojnog polaganja kabela potrebno je izraèunati silu potezanja kabela s obzirom na: duljinu kabela, koeficijent trenja, skretanje u trasi nagib trase. 3.5.12.Kod mehaniziranog naèina pola ga nj a k ab el a p ot re bn o j e kontrolirati poteznu vlaènu silu pomoæu dinamo metra, a njenu vrijednost treba snimati tijekom polaganja. 3.5.13. Za sprijeèavanje torzijskog optereæenja kabela, ugraðuje se izmeðu poteznog užeta i zatezne èarape antitorzijska spojnica. 3.5.14.Velièina naprezanja kabela na istezanje i tlak proizveden od potezne sile ovisi o: - tipu i konstrukciji kabela, - jediniènoj težini kabela, odnosno duljini kabela za odreðenu trasu, - koeficijentu trenja izmedu kabela i samo roti raju æih valj aka, zido va kanala ili cijevi, - smjeru potezne sile i putanji kabela

HEP GRUPA

pri zakretanju u raznim razinama trase i - profilu i planu trase, odnosno polumjeru zakrivljenosti u vodoravnoj, okomitoj ravnini. 3.5.15. Vuèna sila ne smije prekoraèiti dopušte no mehan ièko napre zanje kabela, odnosno vrijednosti u Tablici br.21, gdje je: D - vanjski promjer kabela (mm), A - presjek vodièa (mm2), n - broj vodièa (kabela). 3.5.16. Kod primjene vitla, mora biti ugraðen osiguraè, koji æe popustiti kada se

prekoraèi dopuštena potezna sila. 3.5.17. Za smanjenje zateznih sila, dopušta se pri mje na mot orn o okr etn ih valjaka, koji guraju kabel u vuèenom smjeru. Oni se postavljaju duž trase na razmaku od 20 do 30 m, ovisno o težini kabela te na ulazu i izlazu zakrivljene trase. Motorni valjci su meðusobno povezani za sinkroni rad i njima se upravIja s jednoga mjesta.

Tablica br. 21: Dopuštene sile potezanja

3.5.18. Skidanje kabela s valjaka nakon završenog polaganja treba zapoèeti od bubnja u smjeru vuèenog kraja kabela.

3.5.19. Pri odmotavanju i transportu kabela treba uzeti u obzir najmanji dopušteni polumjer savijanja kabela prema Tablici br. 22.

Tablica br.22: Dopušteni polumjeri savijanja kabela kod polaganja

Gdje je "D" vanjski promjer kabela (u mm).

HEP GRUPA

27

Vrijednost polumjera savijanja prikazane u tablici mogu biti manje za 30 posto, ako se savijanje izvodi preko šablona ili ako je savijanje ispred kabelskih glava. 3.5.20. Kabel treba polagati u rov valovito vijugavo, osobito u rastresitom zemljištu. Time je duljina položenog kabela veæa približno za 2 posto od duljine trase. 3.5.21.Kod para leln og pola ganj a više ka be la , p ot re bn o j e z ad rž at i paralelnost na odreðenom razmaku duž zajednièke trase, bez meðusobnog križanja. 3.5.22. Postavljanje spojnica duž trase obav lj a s e i zv an pr av ca tr as e. Minimalne dimenzije proširenja rova za postavljanje spojnica moraju zadovo ljavat i minima lne polumjere savijanja kabela. Sve kabelske duljine treba položiti s obostranim preklapanjem krajeva od 1 - 1,5 m u ovisnosti o vrsti i presjeku kabela, da se omoguæi izrada spojnica. 3.5.23. Nije dopušteno paralelno polaganje spojnica. Razmak spojnica kod paralelno položenih kabela treba biti tak av da omo guæ i mon taž u i pop rav ak s poj nic e, b ez v eæi h poteškoæa. Izmeðu spojnica i kabela vrijede jednaki minimalni razmaci, kao i izmeðu kabela. 3.5.24. Prije zatrpavanja kabela, potrebno je obaviti : - ispitivanje položenog kabela i snimiti toènu trasu kabela, oznaèiti križanja s ostalim objektima, spojna mjesta, toènu duljinu kabela. 3.5.25.Na krajeve položenog kabela obvezno treba postaviti ploèice za oznaè avanj e kabel a. Jedno žilni kabeli ne smiju biti oznaèeni obujmicama od fermomaterijala. 3.5.26.Ploèice za oz naèavanje ka bela izraðene od nerðajuæeg materijala

28

(primjerice: od olovne ili PVC trake) moraju sadržati oznake: - oznake trase i - podatke kabela. 3.5.27. Na položeni kabel treba postaviti sloj usitnjene zemlje debljine najmanje 10 cm, sloj od pijeska jednake debljine ili sloj drugog odgovarajuæeg materijala, ako se time uspostavljaju bolji uvjeti hlaðenja nego što veæ postoje (tereni nasuti otpacima, graðevinskim materijalom i sliènim). 3.5.28. Iznad kabela treba postaviti mehanièko upozoravajuæu zaštitu kabela - sintetièke štitnike ili mrežu ili štitnike od drugih materijala (primjerice, opeka) odgovarajuæ e kvalitete, osobito u pogledu žilavosti. Dopunska mehanièka zaštita postavlja se iznad prvog sloja pokrivaèa kabela. 3.5.29. Iznad kabela 40-60 cm (ovisno o dubini polaganja kabela) postavlja se cijelom duljinom trase plastièna upozoravajuæa traka. 3.5.30. Traka je izraðena od folije mekog polivinilklorida ili polietilena crvene boj e il i sl ièn og - pos toj ano g materijala. Uzduž jedne strane po sredini treba otisnuti upozorenje velikim crnim slovima: POZOR. ENERGETSKI KABEL Natpis se ponavlja nakon razmaka od 100 mm, otisnut u obrnutom smjeru na istoj strani trake. Za traku iz dvije folije, natpis treba biti otisnut na površini izmeðu folija, ko je su me ðu so bn o te rm iè ki spojene, tako da se natpis vidi s vanjske strane. 3.5.31. Materijali za traku i boja za natpis moraju biti otporni prema vodi, kemikalijama u zemlji, postojani i mehanièki izdržljivi te ne smiju pucati na hladnoæi. Vijek trajanja trake treba biti jednak trajanju kabela.

HEP GRUPA

3.5.32. Rov se zatrpava otkopom (nakon prvog sloja usitnjene zemlje ili pijeska), tako da se prvo baca ras tre sit a ze mlj a be z ko mad a kamenja, betona, opeke i sliènog. Zatrpavanje treba obaviti u slojevima od 20 cm s opreznim nabijanjem i to osobito neposredno iznad kabela. 3.5.33.Nab ija nje mat eri jal a izv odi se motornim nabijaèem pod uvjetom da se njihovo dubinsko djelovanje ne prenosi preko sloja od 30 cm. U sluèaju primjene motornog nabijaèa, sloj do 30 cm iznad kabela mora se nabiti ruèno. 3.5.34. Ako je zemlja previše suha, treba je navlažiti. Nije dopušteno zatrpavanje rova sa smrznutom zemljom, šljunkom, tresetom, ni sa zemljom koja sadrži organske primjese. 3.6. Križanje s prometnim putevima 3.6.1. Na prijelazima preko prometnica, kao i na svim onim mjestima gdje se mogu oèekivati veæa rnehanièka na pr ez an ja sr ed in e, od no sn o moguænost mehanièkog ošteæenja, kabelski vodovi polažu se u kabelsku kanalizaciju, ako nisu specijalne konstrukcije. Kabelska kanalizacija izraðuje se od beto nski h, plas tièn ih, azbe stno cementnih cijevi ili se može slagati iz gotovih betonskih elemenata. 3.6.2. Zaštita kabela uvlaèenjem u cijevi izvodi se u sluèajevima: - pri križanju trase kabela s pute vima, tramvajskim i željeznièkim prugama, - u sluèaju prekoraèenja dopuštenog minimalnog odstojanja kabela od odreðenih stranih objekata, - pri moguæem mehanièkom ošteæenju kabela, - pri približavanju elektroenergetskih vodova i postrojenja i

3.6.3.

3.6.4.

3.6.5.

3.6.6.

3.6.7.

3.6.8.

HEP GRUPA

- u cilju zaštite kabela od lutajuæih struja. Èeliène cijevii treba u pravilu izbjegavati. One se upotrebljavaju za zaštitu kabela kod križanja s plinovodom visokog tlaka ili pri mo gu æi m èe st im me ha ni èk im ošteæenjima kabela. Minimalni nazivni (unutrašnji) promjer cijevi mora biti za 1,5 puta veæi od promjera kabela, a preporuèuju se promjeri cijevi: - 160 mm za kabele nazivnog naponaUo/U=0,6/1 kV, - 200 mm za kabele nazivnog napona Uo/U(Um)=12/20(24) kV i 20/36(42) kV i - 110 mm za signalne kabele te za uzemljivaèe. Kabelsku kanalizaciju treba postaviti pre ma p rav ilu oko mit o na os prometnice u pravcu produžetka trase kabela, a samo je iznimno dopušteno odstupanje od 30°. Kabelska kanalizacija dulja je sa svake strane kolnika minimalno po 0,5 m od širine kolnika. Ako trasa kabela presijeca i pješaèki hodnik te se nastavlja u zelenom pojasu , tada t reba ka belsku kanatizaciju završ iti u zelenom pojasu. Širina i dubina rova za kabelsku kanalizaciju ovisi o broju polaganih kabela, odnosno cijevi, koje mogu biti položene u jednoj ili više razina. Ako su potrebna tri reda cijevi, tada treba ugraditi kabelske zdence sa svake strane prijelaza. Razmak izmeðu gornjeg ruba najviše cijevi i kote hodnika smije biti najmanje 80 cm. Za kabelsku kanalizaciju od cijevi postavi se najprije posteljica (podloga) od mršavog betona (MB 10) debljine 10 cm, na koji se polažu cijevi. Cijevi treba oprezno spojiti (vodonepropusno i bez mehanièkih

29

rubova), a spojeve zaliti cementnim mlijekom. Ako se betonske i sliène cijevi polažu u više redova, spojeve cijevi treba meðusobno pomaknuti. Nakon spajanja, cijevi treba pokriti mršavim betonom debljine od približno 10 cm. Ako se izvodi prijelaz na veæ položenim kabelima, tada se mehanièka zaštita izvodi pomoæu odgovarajuæih polucijevi od jednakog materijala kao što su i cijevi. Ostali postupak ugradnje polucijevi je jednak kao i za cijevi (Prilog 8.26 i 8.27). 3.6.9. Kod ugradnje prolaznih cijevei treba uzeti u obzir buduæe proširenje mreže kroz ugradnju rezervnih cijevi. 3.6.10. Ako se u kabelsku kanalizaciju polažu kabeli razlièitih naponskih razina, tada se kabeli nižeg napona polažu na manjoj dubini, odnosno u višim stojevima kanalizacije. 3.6.11. Kabeli koji se ranije polažu, zauzimaju najniže otvore u kanali-zaciji. Otvore cijevi, koji se ne iskoriste, treba zatvoriti i zaèepiti da ne doðe do zamuljivanja. 3.6.12. Ugradnja prolaznih cijevi ispod ceste u pravilu ne smije omesti promet. 3.6.13. Polaganje cijevi ispod prometnica dopušta se na više naèina: izravnim kopanjem rova u prometnici, bušenjem i tuneliranjem prometnice. Kod prvog naèina polaganja, radove treba izvoditi u više etapa-veæinom u dvije - tako da se promet izvodi po slobodnoj polovici ceste. 3.6.14. Strojna ugradnja prolaznih cijevi obavlja se u sluèajevima u kojima nije dopušteno ni djelomièno ometanje prometa, primjerice kod tramvajske ili željeznièke pruge na autoputu i sliè no, i li gd je bi razb ijan je i uspostavljan je prvobitnog stanja površine prouzrokovalo velike

30

troškove, zbog njene visoke kvalitete. Strojna ugradnja može se obavtjati hidr auli èkim preš ama, èeli ènim trnom, svrdlom za zemlju i sliènim. 3.6.15.Primjenu strojeva za potiskivanje ze ml ja no g sl oj a za u gr ad nj u prolaznih cijevi kod novoizgraðenih prometnica - treba izbjegavati. 3.6.16. Strojna ugradnja prolaznih cijevi dopuštena je samo u sluèaju, kada u podruèju križanja s ulicom ili prugom ne postoje podzemna postrojenja, koja bi kod strojne ugradnje cijevi mogla biti ošteæena. 3.6.17. Na mjestima prijelaza kabela sa èvrste podloge na mekšu i suprotno, treba osigurati kabel od eventualnog ošteæenja postavljanjem i nabijanjem »jastuèiæa« od zemlje ispod kabela. 3.6.18. Ako se kabelska kanalizacija postavlja na duljoj dionici, potrebno je na odreðenim razmacima izgra-diti kabelske zdence, koji se još izvode : - na uglu skretanja kabelske kanalizacije i - na krajevima kabelske kanalizacije kod križanja s magistralnim gradskim prometnicama. 3.6.19. Razmak izmeðu kabelskih zdenaca na duljoj ravnoj dionici kabelske kanalizacije odreðuje se relacijom: L = Fd /(9,8 x f x g) (m) gdje je: L - razmak izmeðu kabelskih zdenaca u (m), Fd - dopuštena potezna sila kabela u (N), f - koeficijent trenja i g - težina kabela u (kg/m). 3.6.20.Kabelski zdenci izraðuju se u velièinama, ovisno o broju i presjeku kabe la, napo nsko j razi ni mini malnim uvjetima rada, dopuštenom polumjeru savijanja. Dubina zdenca ovisi o stanju na terenu, ali ne smije biti dublja od 4m.

HEP GRUPA

3.6.21.Konstrukciji se kabelski zdenci izvode prema statièkom proraèunu. Minimalni ulazni otvor pokriven željeznim poklopcem iznosi 65 x 65 cm. Na dnu treba postojati drenažni otvor, a na boènom zidu postavljaju se silazne stube od željeznih šipki ili drugog materijala. Boèni zidovi mogu biti od betona ili opeke. 3.6.22. Za prijelaz kabela ispod važnih prometnica, križanja i sliènog, odnosno kod polaganja veæeg broja kabela - mogu poslužiti prohodni i neprohodni kanali, izvedeni prema statièkomproraèunu. 3.6.23. Visina prohodnog kanala je najmanje 1,8 m, a slobodna širina za prolaz je 65 cm. Ukupna širina kanala ovisi o naèinu polaganja kabela. 3.6.24. Kod uvlaèenja kabela u cijevi, odnosno u kabelsku kanalizaciju moraju biti ispunjeni uvjeti: - na zakrivljenjima trase mora se održati odreðeni minimalni polumjer savijanja kabeia, - maksimalna dopuštena vuèna sila, ovisna o konstrukciji kabela, ne smije biti prekoraèena. 3.6.25. Ako se kabel provlaèi kroz ravne cijevi ili blokove položene u vodoravnoj ravnini, pojavljuje se vuèna sila prema izrazu: F = 9,8 x f x g x I (N) gdje je: f - koeficijent trenja koji se kreæe 0,150 - 0,200, g - težina kabela po jedinici duljine (kg/m), I - duljina kabela (m). 3.6.26. U sluèaju da je kabel do ulaza u cijev bio optereæen odreðenom silom F1, onda se potrebna vuèna sila za provlaèenje kabela izraèunava: Fv = F1 + 9,8 x f x g x I (N) 3.6.27. Prije poèetka uvlaèenja kabela moraju se obaviti sve pripreme, koje osiguravaju normalne uvjete rada:

- skidanje poklopaca s kabelskih zdenaca, - kontrola sadržaja štetnih plinova, - ventilacija, - osvjetljenje, - èišæenje zdenca i ostranjivanje vode i - provjera prolaznosti cijevi. 3.6.28. Da bi se izbjeglo križanje kabela u kabelskim zdencima, treba polagati kab ele po oko mit im red ovi ma odozdo prema gore. Kabele treba po konzolama zdenca tako rasporediti, da je otvor za silaženje u zde nac slo bod an. Kab eli niž e naponske razine zauzimaju u pravilu gornje cijevi. 3.7.

Približavanje i križanje kabela s drugim objektima i instalacijama 3.7.1. Vodovodi kanalizacija 3.7.1.1.Polaganjem energetskih kabela postojeæa postrojenja ne smiju biti ometana ni ošteæena. 3.7.1.2.Za eliminiranje meðusobnih utjecaja i ošteæenja, potrebno je pridržavati se mi ni ma ln ih ra zm ak a ko d križanja, približavanja i paralelnog voðenja energetskih kabela s ostalim objektima. 3.7.1.3. Polaganje energetskih kabela ispod ili i zna d vod ovo dni h odn osn o kanalizacijskih cijevi - osim križanja - nije dopušteno. 3.7.1.4.Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabela i vodovoda iznosi 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralni vodoopskrbni cjevovod (razmak izmeðu najbiižih vanjskih rubova instalacija). Ovo rastojanje se može i smanjiti do 30 posto ako se obje instalacije zaštite specijalnom mehanièkom zaštitom (Prilog broj 8.14.). 3.7.1.5.Na mjestu križanja kabel može biti položen iznad ili ispod vodovoda, ovisno o visinskom položaju cijevi.

HEP GRUPA

31

Okomit i svijet li razmak izmeðu kabela i glavnog cjevovoda mora iznositi najmanje 0,5 m, a kod kr iž an ja ka be la i p ri kl ju èn og cje vov oda spo men uti naj man ji svijetli razmak treba iznositi 0,3 m. 3.7.1.6. Ako je u oba sluèaja križanja manji razmak, potrebno je energetski kabel zaštititi od mehanièkog ošteæenja, postavljajuæi ga u zaštitnu cijev tako da je cijev dulja za 1 m sa svake strane mjesta križanja (Prilog broj 8.15 i 8.16.). 3.7.1.7.Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabela i kanalizacije iznosi 0,5 m za manje kanalizacijske cijevi ili kuæne prik ljuè ke, o dnos no 1, 5 m za magistralni kanalizacijski cijevovod pro fil a jed nak og ili veæ eg od promjera od 0,6 / 0,9 m (razmak izmeðu najbližih vanjskih rubova instalacije - Prilog broj 8.22). 3.7.1.8. Na mjestu križanja, kabel može biti položen samo iznad kanalizacijskog cijevovoda i to u zaštitnim cijevima èija je duljina 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjem ena k anal izac ijsk og pr ofil a najmanje 0,3 m. 3.7.1.9.U sluèaju kada se tjeme kanalizacijskog profila nalazi na dubini od minimalno 0,8 m, dodatna mehanièka zaštit a kabela izvodi se postavljanjem TPE cijevi odgovarajuæeg promjera u sloju mršavog betona. Kada je tjeme kanalizacijskog profila na dubini manjoj od 0,8 m, dodatna mehanièka zaštita kabela izvodi se postavljanjem èeliène cijevi odgovarajuæeg promjera u sloju mršavog betona (Prilog broj 8.23.). 3.7.1.10.U sluèaju da se minimalni razmaci kod paralelnog voðenja kabela s vodovodom ili kanalizacijom na dijelu trase ne mogu postiæi, kabele

32

je potrebno zaštititi polaganjem u kabelsku kanalizaciju. 3.7.1.11. Provlaèenje kabela kroz, iznad i uz vodovodne komore, hidranata te kanalizacijskih okna ili slivnika - nije dopušteno. 3.7.2. Plinovod 3.7.2.1.Nije dopušteno polaganje energetskog kabela iznad ili ispod plinovoda, osim na mjestu križanja. 3.7.2.2.Kod paralelnog polaganja energetskog kabela i plinovoda tlaka jednakog ili manjeg od 4 bara te kuænih plinskih prikljuèaka, najmanji vodoravni svijetli razmak iznosi 0,5 m, odnosno minimalni svijetli razmak kod paralelnog voðenja kabela i magistralnog plinovoda (tlak veæi od 4 bara) - iznosi 1,5 m. U iznimnim sluèa-jevima, ako se spomenuti razmak ne može ostvariti, dopušta se za kraæe dionice razmak manji od 0,5 m, uz obveznu primjenu specijalne mehanièke zaštite instalacije (Prilog broj 8.17.). 3.7.2.3.Križanje plinovoda i kabela obavlja se na razmaku od 0,5 m, a kod križanja s prikljuècima najmanji razmak iznosi 0,3 m. Ako je u oba sluèa ja križa nja manji razma k, energetski kabel treba zaštititi od mehanièkog ošteæenja tako da je zaštitna cijev dulja na svakoj strani mjesta križanja za 1 m. 3.7.3. Toplovod 3.7.3.1.Pri paralelnom polaganju kabela i to pl ov od a, mo ra se os tv ar it i minimalni svijetli razmak od 2,0 m. Ako se ovaj razmak ne može postiæi na c ije loj dul jin i vo ðen ja, na mjestima kraæim od 5 m dopušteni su razmaci : - 0,5 m za signalne kabele i kabele do 1 kV, - 0,7 m za 10 kV kabele, - 1,1 m za 20 kV kabele i

HEP GRUPA

- 1,5 m za 35 kV kabele. Razmak se raèuna od vanjskog ruba toplovoda. 3.7.3.2. Ako toplovod u neposrednoj okolini izaziva poveæanje temperature okolne zemlje za više od 10°C, odnosno ako na spomenutim ili veæim razmacima postoji dodatno zagrijavanje kabela, tada je potrebno poveæati razmak ili izmeðu postaviti toplinsku izolaciju. 3.7.3.3. Polaganje energetskih kabela iznad ili ispod toplovoda, osim kod križanja - nije dopušteno. 3.7.3.4.Zabranjeno je polaganje kabela u isti kanal gdje je i toplovod. 3.7.3.5.Kod križanja, kabel se u pravilu postavlja ispod toplovoda. Ako je postojeæi toplovod položen tako duboko da bi dubina polaganja kabela prelazila 2,5 m, tada je pot reb no kab el pol oži ti izn ad toplovoda uz primjenu dodatne toplinske zaštite. 3.7.3.6.Dijelovi postrojenja toplovoda i kabela koji se održavaju moraju bit udaljeni od mjesta križanja najmanje za 2,0 m. 3.7.3.7. Križanje toplovoda i kabela, ako ne postoji termièka zaštita, izvodi se na minimalnom svijetlom razmaku od: - 0,5 m za signalni kabel i kabele do 1 kV, - 0,6 m za 10 kV kabele, - 0,8 m za 20 kV kabele i - 1,0 m za 35 kV kabele. 3.7.3.8. Ako toplovod u neposrednoj okolini izaziva poveæanje temperature okolne zemlje za više od 10°C, odnosno ako na svim ili veæim razmacima postoji dodatno zagrijavanje kabela, meðusobno odstojanje toplovoda i kabela treba poveæati ili postaviti odgovarajuæu toplinsku izolaciju ili primijeniti odgovarajuæi tip i presjek kabela. 3.7.3.9. Ako predstoji opasnost od dodatnog zagrijavanja na spomenutim ili

veæim razmacima, potrebno je na mjestu križanja izmeðu toplovoda i kabela postaviti toplinsku izolaciju najmanje debljine 20 cm - 50 cm šire od vanjskih rubova toplovoda. Toplinska izolacija pokriva toplovod po 2 m dulje od svake strane zaštitne cijevi kabela. Kabel se postavlja na takvom mjestu križanja u azbestno-cementnu cijev odgovarajuæeg promjera, èija je duljina veæa za 1,5 m od vanjskog ruba toplovoda. Mjesto križanja kabelskih vodova s kanalom toplovoda prikazano je u Prilogu broj 8.21. 3.7.4. Ostali cjevovodi i objekti 3.7.4.1.Najmanje dopušteno rastojanje izmeðu elektroenergetskog kabela nazivnog napona zakljuèno do 35 kV i metalnog cjevovoda pri križanju ili paralelnom voðenju iznosi 0,5 m. 3.7.4.2.Manje rastojanje od 0,5 m je dopušteno samo ako je onemoguæeno prenošenje eventualnog elektriènog luka s kabela na cjevovod. 3.7.4.3.Pojedini primjeri križanja i približavanja kabela objektima prikazani su u prilozima. 3.8.

Paralelno voðenje i križanje energetskih kabela s telefonskim instalacijama 3.8.1. Provjera utjecaja energetskih kabela iznad 1 kV na telekomunikacijske in st al ac ij e i zv od i s e p re ma odredbama iz L41. 3.8.2. Ako nema utjecaja (bilo trajnog, bilo kratkotrajnog), najmanje rastojanje iz me du en er ge ts ki h ka be la i telefonskih kabela odreðeno je odgovarajuæom literaturom. 3.8.3. Križanje energetskih kabela sa tt podzemnim kabelima treba izvesti u pravilu pod kutem od 90°, a nikako manjim od 45° s okomitim razma-

HEP GRUPA

33

kom od 30 cm i to za energetske kabele 1 kV, a 50 cm za energetske kabele izmedu 1 kV i 35 kV (prilog broj 8.25a). 3.8.4. Ako se okomiti razmak od 50 cm ne može održati, kabeli se na mjestu križanja odvajaju materijalima otpornim na termièki utjecaj, primjerice, postavljanjem u zaštitne cijevi, uz uvjet da svijetli razmak ne bude manji od 30 cm. Duljina zaštitnih cijevi, polucijevi ili štitnika, ne smije biti manja od 1 m s obje strane od mjesta križanja. Zaštitne cijevi za energetske kabele moraju biti od dobro vodljivog materijala (primjerice, željezne), a za tt kabele od nevodljivog materijala (betonske ili plastiène - Prilog broj 8.25b). 3.8.5. Nije dopušten prolaz energetskih kabela kroz zdence tt kabelske kanalizacije, kao i prijelaz ispod, odnosno iznad zdenca. 3.8.6. Udaljenost najbližeg energetskog kabela do 20 kV od najbližeg telekomunikacijskog kabela kod paralelnog približavanja iznosi najmanje 50 cm, odnosno 1 m za energetske kabele iznad 20 kV. Ako se spomenute udaljenosti ne mogu održati, na tim mjestima se izmedu energetskih kabela i tt kabela postavlja pregrada od materijala otpornog na termièki utjecaj. 3.8.7. Ako su energetski i tt kabeli postavljeni u zajednièkom tunelu, oni se prema pravilu postavljaju na suprotne strane tunela, uvažavajuæi spomenute udaljenosti približavanja. Ako se iznimno energetski i tt kabeli moraju postaviti na istu str anu tun ela , oko mit i raz mak izmeðu najbližeg energetskog i najbližeg tt kabela mora iznositi najmanje 50 cm. Telekomunikacijski kabeli moraju biti ispod energetskih.

34

3.8.8. Ako se proraèunom utjecaja elektroenergetskih polja na telekomunik acijs ke vodov e utvrd i da napon opasnosti ili smetnje prelaze dopuštene vrijednosti, moraju se na tt vodove primijeniti odgovarajuæe zaštitne mjere. 3.8.9. Polaganje energetskog kabela u blizini telefonskog stupa, podupore ili zatege, dopušta se na razmaku od najmanje 0,5 m, s tim da je potrebno energetski kabel zaštititi od mehanièkog ošteæenja, odnosno položiti kabel na udaljenosti od najmanje 1 m. 3.8.10.Telekomunikacijske kabele elektroprivrede, koji se ne prikljuèuju na javnu PTT mrežu, dopušteno je polagati iznad energetskih kabela i na rastojanjima manjim od 30 cm, uz upotrebu pregrada od materijala otpornog na termièki utjecaj. 3.8.11. Uvoðenje telekomunikacijskih vodova u elektroenergetska postrojenja treba izvoditi prema odredbama L-42. 3.8.12. U sluèaju da je potrebno energetski kabel naknadno zaštititi, preporuèa se ugradnja polucijevi i njihovo meðusobno mehanièko spajanje (Prilog broj 8.28). 3.9

Križanje energetskih kabela sa željeznièkom, odnosno tramvajskom prugom 3.9.1. Na mjestu križanja kabelskog voda sa željeznièk om prugom, kabel treba položiti u betonske, željezne, azbestnocementne cijevi ili u cijevi od plastiène mase, mehanièki dovoljno otporne za zaštitu kabela. 3.9.2. Cijevi ili kanali trebaju biti ugraðeni tako da se kabeli mogu izmijeniti be z k op an ja do lj nj eg a s tr oj a željeznièke pruge. 3.9.3. Pri križanju kabela s elektrificiranom željeznièkom prugom, kabele treba polagati samo u cijevima ili u

HEP GRUPA

3.9.4.

3.9.5.

3.9.6.

3.9.7.

3.9.8.

3.10.

kanalima od elektrièki nevodljivog materijala odnosno u termoplastiènim ili azbestnocementnim cijevima premazanim bitumenom s vanjske i unutrašnje strane. Kabel treba položiti najmanje na 1 m ispod gornjih bridova traènica. Ako postoj e paraleln o položeni kabeli sa željeznièkom prugom en er ge ts ki il i s ig na ln i k ab el i željeznice, potrebno je pri križanju osigurati najmanje razmake izmeðu kabela, kao i kod telefonskih kabela. Svi krajevi cijevi s položenim kabelima, kao i rezervne cijevi, moraju se vodonepropusno zaštititi odgovarajuæim kapama. Položaj kabelskog voda na mjestu križanja sa željeznièkom prugom treba vidljivo oznaèiti betonskim, kamenim ili drugim postojanim oznakama. Križanje energetskog kabela sa željeznièkom, odnosno tramvajskom prugom treba izvesti prema pravilu pod kutem od 90°. Na mjestu križanja s tramvajskom prugom, energetske kabele treba polagati u elektrièki navodljivim cijevima (primjerice, TPE cijevima), koje se postavIjaju u sloj mršavog betona. Na vrhu tako izvedenog prijelaza postavlja se armirana mreža radi poveæanja otpornosti na vibracije. Kod izvedbe prijelaza potrebno je osigurat i minimaln i okomiti razmak izmeðu kabela i gornjeg ruba traènica u iznosu od 1,0 m. Ovaj minimalni razmak vrijedi za križanje i sa svakim drugim pružnim postrojenjem.

Polaganje kabela u prostorijama 3.10.1. Kod uvoðenja kabela u zgrade, rov se ravnomjerno uzdigne prema mjestu uvoda. Strme uvode

podzemnih kabela u zgradu treba izbjegavati. 3.10.2. Otvor za uvoðenje kabela u zgradu tr eb a po st av it i iz na d ra zi ne pod zem nih vod a. U otv or s e po st av lj aj u za št it ne ci je vi plastiène, betonske, žeIjezne odgovarajuæeg promjera, koje se uèvršæuju vodo i plino-nepropusnim materijalom. Pri postavljanju cijevi treba osigurati mali pad cijevi prema vanjskom zidu. Vidljive dijelov e željezn ih cijevi trebazaštiti od korozije. 3.10.3. Uvoðenje kabela u zgradu treba opr ezn o zat vor iti , pri mje nju juæ i brtveno sredstvo (koje ne nagriza vapno i cement) protiv ulaska plina i vode. Kod kabel a omotani h jutom il i sliènim zapaljivim materijalom, treba unutar zgrade skinuti zapaljivi oplet i armaturu premazati zašt itno m boj om od koro zije . Alt ern ati vno , pre maz ati ant iko rozijski omot vatrostalnom bojom. 3.10.4. U prostorijama kabeli se polažu, s obzirom na okolnosti, s posebnim zaštitnim mjerama. Na zidove kabeli se mogu prièvršæivati na èeliènu konstrukciju pomoæu odgovarajuæih obujmica. Kabel ne smije biti ošteæen s pr ej ak im pr it is ko m ob uj mi ca . Razmak pojedinih obujmica jedne od druge treba iznositi približno 0,5 do 1,5 m, ovisno o konstrukciji i težini kabela. 3.10.5. Kod uèvršæenja jednožilnih kabela trofaznog sustava ne smiju biti primijenjene zatvorene èeliène obujmice, veæ obujmice iz nemagnetskog materijala. 3.10.6. Svi metalni dijelovi, koji se koriste za polaganje i uèvršæenje kabela, moraju biti kvalitetno zaštiæeni od korozije. Metalni nosaèi, police morajubitiuzemljeni.

HEP GRUPA

35

3.10.7. Unutar zgrade kabeli mogu biti položeni i opremljeni u kabelski kanal. Dimen zije k anala odreð uju se prema broju polaganih kabela. Pri tomu treba pripaziti da se kroz gubitak snage kabela ne dopusti nedopušteni porast temperature zraka u kanalu, a time i porast temperature kabela. Ako je potrebno, može se primijeniti i umjetna ventilacija. Kabelski kanali po kr iv en i su de mo nt až ni m ploèama. 3.10.8. Spojnice u kanalima treba izbjegavati. 3.10.9. Nije dopušteno obzidavati kabel u zidove ili u konstruktivne dijelove objekata. 3.10.10.Kabeli mogu biti položeni na kabelske police prièvršæene na zid ili na samostojeæe stalke. Pri tomu treba omoguæiti dobro odvoðenje topline. Razmak jednog nad drugim poredanim stalkom treba kod energetskih kabela iznositi najmanje 20 cm, što ovisi o konstrukciji kabela. 3.10.11.Razmak energetskih kabela meðusobno treba iznositi najmanje dva vanjska promjera kabela. 3.10.12.Kod polaganja kabela u prostori ja ma nu žn o je pr im ij en it i i odgovarajuæe protupožarne mjere za sluèaj pojave požara i njegovog širenja. 3.11.

Polaganje jednožilnih kabela za izmjeniènu struju 3.11.1.Jednožilni kabeli sa èeliènom armaturom ne smiju se koristiti za izmjeniènu struju. 3.11.2. Prièvršæenje jednožilnih kabela za izmjeniènu struju ne smije se izvoditi obujmicama od magnetskog materijala. One se mogu koristiti, ako se uèvrste na izolacijsku podlogu, tako da s podlogom ne èine zatvoreni

36

galvanski krug. 3.11.3. Ako se jednožilni kabeli polažu u èeliène cijevi, tada nikako nije do pu št en o po la ga nj e je dn og kabela u jednu cijev, nego za razlièite sustave kako slijedi: - kod jednofaznog izmjeniènog sustava u cijev se polažu oba kabela zajedno, - pri trofaznom sustavu ili pri trofaz nom sus tav u s neu tra lni m vodièem sva tri kabela, odnosno èetiri, dolaze u istu cijev. 3.11.4. Kada se za svaku fazu polaže po nekoliko jednožilnih kabela paralelno, treba formirati grupe kabela s po jednim kabelom od svake faze u svakoj grupi. Izmedu poj edi nih gru pa tre ba ost avi ti dovoljan razmak. 3.11.5. Jednožilni kabeli za trofazni sustav mogu biti smješteni kod slobodnog polaganja u obliku: - trokuta ili - vodoravnog rasporeda. 3.12.

Polaganje kabela na kosim terenima, klizištima te okomito polaganje kabela 3.12.1. Ako je kabel položen u zemlju u neprekidnoj duljini od 10 m i više pod stalnim nagibom, tada se trasa kabela smatra kosom. 3.12.2.Predviðeni tipski kabeli svojom konstrukcijom te izolacijom od krutog dielektrika, omoguæavaju polaganje i na kosim terenima. 3.12.3. Na kosom terenu potrebno je kabel i kabelske spojnice rasteretiti od djelovanja težine kabela, kabelskih spojnica i zemlje u koju su položeni. 3.12.4. Kod nagiba terena do 20°, kabel se polaže valovito u prošireni rov od 90 cm, a za polaganje kabelske spojnice teren se prethodno poravna po duljini od najmanje 12 m i znatnije proširi nego za normalne

HEP GRUPA

sluèajeve. 3.12.5. Za nagibe veæe od 20° i na klizištima valja upotrijebiti kabele s armaturom od èeliène žice, a spajaju se specijalnim rasteretnim spojnicama. Ako se u takvim sluèajevima upotrijebi kabel s armat urom o d èeli ène tr ake i normalne spojnice, potrebno je oba elementa rasteretiti od zateznih naprezanja. 3.12.6. Kabelski kanal na kosim terenima treba mjestimièno dodatno osigurati od ispiranja posteljice kabela (primjerice, postavijanjem dijela suhozida). 3.13.

Prijelaz kabelskog voda u nadzemni 3.13.1. Kod prijelaza podzemnog kabelskog voda u nadzemni, potrebno je još u zemlji formirati kabel tako da polumjer zakrivljenosti ne prelazi najmanje dopuštene vrijednosti. 3.13.2. Kabel mora biti zaštiæen od mehanièkih ošteæenja najmanje 0,3 m u zemlji te najmanje 2,2 m iznad zemlje. 3.13.3.Me ha ni èk a za št it a iz vo di se plastiènim cijevima ili polucijevima (štitnicima), odgovarajuæeg promj era te prièv ršæen je obujmicama na najmanje dva mjesta. 3.13.4. Ako je zraèna duljina kabela veæa od 10 m, pri dimenzioniranju presjeka kabela treba uzeti u obzir zagrijavanje kabela zbog izloženosti Suncu ili predvidjeti odgovarajuæu zaštitu. 3.13.5. Kod okomitog prijelaza potrebno se pridržavati odgovarajuæih odredbi ovih Tehnièkih uvjeta za okomito polaganje kabela. 3.13.6. Na mjestu prijelaza nadzemnog voda u kabelski treba primijeniti odgovaraj uæu zaštit u od atmosferskog pražnjenja.

3.14. Polaganje kabela na mostovima 3.14.1. S obzirom na razlièite konstrukcije mostova, potrebno je prilagoditi i naèin prijelaza kabela samoj konstrukciji mosta. Kod toga se uvij ek mo ra vo diti raèu na o usklaðenju eventualnih ostalih komunalnih instalacija s kabelom pr i mj er od av no j us ta no vi za vodoprivredu. 3.14.2. Polaganje kabela preko kamenih, ar mi ra no be to ns ki h i èe li èn ih mostova obavlja se u pravilu u dijelu pješaèke staze u kanalima ili u posebnim cijevima vatrostalnog materijala. 3.14.3. Meðusobni odnos kabela mora biti takav da eventualni proboj jednog kabela ne ugrožava susjedne kabele. 3.14.4. Svaki kabel položen u kanalu ili cijevi na mostu ne smije imati zapaljivi plašt. 3.14.5. Ako se predviða polaganje kabela na nosaèe - konzole, predmetni ka be l mo ra im at i me ha ni èk u zaštitu. 3.14.6. Montaža spojnica na mostovima u pravilu nije dopuštena. Njih treba polagati dalje od mosta ili drugih objekata, koji izazivaju vibraciju tla. Ta je udaljenost obièno približno 20 m. Spojnice mogu biti izvedene i u ka be ls ki m zd en ci ma , ak o su predviðeni sa strane mosta. 3.14.7. Prema izvedbi mosta, dopušteno je i slobodno polaganje kabela na mjestima koja nisu pristupaèna nepozvanim osobama. 3.14.8. Upotreba kabela s olovnim plaštem nij e do puš ten a ra di r azo rno g djelovanja vibracija mosta na olovni plašt. Utjecaj vibracija može se umanjiti uz pr im je nu ra zl iè it ih mj er a, primjerice: polaganje kabela na posteljicu od materijala koji ublažuje vibracije, primjena kabela

HEP GRUPA

37

s mehanièkom zaštitom od žice, po st av lj an je am or ti za ci js ki h naprava. 3.14.9. Kod primjene slobodnog polaganja kabela na mostu, potrebno je kabele zaštititi od Sunèevih zraka, a istodobno omoguæiti hlaðenje kabelastrujanjem zraka. 3.14.10.Na mjestima dilatacije mosta, kabel se mora polagati u blagom luku ili petlji, kako bi se izbjegla dilatacijska naprezanja kabela. 3.14.11.Polaganje energetskih kabela preko drvenih mostova nije preporuèljivo. Ako ne postoje druge moguænosti premošæenja vodene prepreke, tada kabele treba polag ati preko drven og mosta ispod pješaèke staze u èvrstoj cijevi od vatro-stalnog materijala. Slobodno po laganje kab ela po drvenoj konstruk ciji mosta nije dopušteno. 3.14.12.Naèin prijelaza kabela preko kamenih i armiranobetonskih mosto va ovi si o ko nstru kciji i nosivosti mosta, kao i o unutrašnjem raspoloživom prostoru. Ako nisu izgraðeni kanali ili postavljene cijevi u mostu, može se izvesti posebna èelièna konstrukcija koja se prièvršæuje na most. Naèin uè vr šæ en ja ka be la u n os iv e konstrukcije ne smije poremetiti èvrstoæu konstrukcije mosta. 3.14.13. Zabranjeno je uzidavanje kabela u svodove mosta, osim ako su veæ postavljene cijevi prigodom izgradnje mosta. 3.14.14.U veæim armirano-betonskim mostovima dopušta se polaganje kabela u specijalnim tunelima ili korištenje azbestno-cementnih te plastiènih cijevi. 3.14.15.Kod mostova èeliène konstrukcije, može se koristiti za prijelaz kabela i sama konstrukcija mosta kao nosaèa te drveni žljebovi pokriveni

38

va tr os ta ln im ma te ri ja lo m il i plastiène cijevi prièvršæene na konstrukciju mosta. Sv e me ta ln e ko ns tr uk ci je za polag anje k abela potre bno je uzemljiti. 3.14.16. Kabele na èeliènim ili na armiranobetonskim mostovima s kolosijekom elektriènog tramvaja ili elektriène željeznice, treba izolirano polagati tako da ne dodiruju metalne dijelove mosta ili armaturu armirano-betonske kon-strukcije. Ova odredba u uskoj je svezi s mjerom za smanjivanje štetnog djelovanja lutajuæihstruja. 3.14.17.Ako na pravcu trase, odnosno mjestu vodene prepreke ne postoji most i!i postojeæi most ne može nositi teret kabela i cijevi, a svladavanje vodotoka polaganjem kabela u njeno dno nije svrsishodno ili je onemoguæeno, može se položiti kabel u specijalnu konstrukciju mosta ako su za to dobivene potebne suglasnosti. Za ovakav sluèaj polaganja kabela, vrijede takoðer naprijed spomenute napomene. 3.15. Podvodno polaganje kabela 3.15.1.Polaganje kabela pod vodom propisano je granskom normom HEP-a o znake N .034.03; klasifikacijskog broja 4.35/02, od 12. lipnja 2002. , objavljeno u BILTENU HEP-Vjesnika broj 100, od 3. srpnja, 2002. godine.

IV. SPAJANJE I ZAVRŠAVANJE KABELA 4.1 Opæe odredbe 4.1.1. Kabelski pribor za spajanje i završavanje kabela èini: - pribor za spajanje vodièa, stopice, èahure, razlièite stezaljke,

HEP GRUPA

- kabelske spojnice: ravne, prijelazne, završne, - kabelski završeci: za unutrašnju montažu, za vanjsku montažu, utièni pribor. 4.1.2. Kabelski pribor mora biti pogonski siguran, kao i sam kabel. Mora biti dimenzioniran, ne samo za elektrièna i mehanièka naprezanja, nego i za oèek ivan e utje caje okoline kao što su: vlaga, korozija, ozon, ultra-ljubièasto zraèenje, razlièite neèistoæe. 4.1.3. Svaki kabelski pribor mora imati odgovarajuæi atest o provedenom ispitivanju. 4.1.4. Mont ažne rado ve na ugra dnji kabelskog pribora mogu obavljati samo kval ific iran e oso be ko je poznaju funkcije pojedinih elemenata kabela i kabelskog pribora. 4.1.5. Prije montaže kabelskog pribora provjerava se prisutnost vlage u kabelu. Ako se ustanovi vlaga, mjere koje treba poduzeti ocjenjuju se u svakom pojedinom sluèaju uzimajuæi u obzir troškove sanacije kabela. 4.1.6. Pri spajanju i završavanju kabela potrebno je izbjegavati višestruko savijanje i ravnanje kabela, kao i toplinsko pregrijavanje kabela. 4.1.7. Kod skidanja pojedinih slojeva kabela, obvezno treba slijediti uputstva proizvodaèa kabela, kabelskog pribora te koristiti odgovarajuæi alat. 4.2. Spajanje i završavanje vodièa 4.2.1. Spajanje i završavanje vodièa kabela izvodi se jednom od metoda: - prešanjem (šesterokutno prešanj e i li pr eš an je s d ub ok im utiskivanjem), - vijèanim spojevima, - varenjem i - lemljenjem.

4.2.2. Nije dopušteno spajanje vodièa kabela lemljenjem ako se na vodièu kabela oèekuju temperature pri kratkom spoju više od 160°C. 4.2.3. Pribor za spajanje vodièa prešanjem, kao i pribor za vijèane spojeve, mora imati tipski atest o ispitivanjima nastarenje. 4.2.4. Kabelske stopice moraju biti izvedene tako da zajedno s kabelskim završetkom èine uzdužnu vodone propus nost ka bela. Z a završavanje niskonaponskih kabela za unutraš nju montažu mogu se koristiti i cijevne stopice u izvedbi uzdužne vodonepropusnosti. Stopice i èahure za spajanje vo di èa mo gu bi ti u t eh ni ci : lemIjenja, gnjeèenja ili vijèane. 4.2.5. Spojne èahure, stopice, stezaljke, odnosno sav pribor za spajanje vodièa mora sadržavati podatke: - oznaku ili ime proizvodaèa, - pripadajuæi presjek, oblik i vrstu vodièa i - kataloški broj. Oznake moraju biti trajno nanešene bez moguænosti brisanja ili uklanjanja. 4.2.6. Za spojne èahure i stopice predviðene za ugradnju prešanjem, zahtijeva se dodatna oznaka: - broja alata za prešanje, - oznaka mjesta prešanjai - broj prešanja. 4.2.7. Kod izrade prijelaznih spojeva izmeðu kabela s izolacijom od umjetnih masa i kabela s izolacijom od impregniranog papira, obvezna je upotreba spojnih èahura s pregradnom stijenkom. 4.2.8. Svi prijelazi aluminijskih vodièa na ba kr en e, ka o i pr ik lj uè iv an je aluminijskih vodièa na elektrièna postrojenja i aparate, moraju biti izvedeni odgovarajuæim AI-Cu spojnim èahurama i stopicama. 4.2.9. Za prikljuèak vodièa kabela na vo-

HEP GRUPA

39

dièe nadzemne mreže koriste se stezaljke, koje omoguæavaju kvalitetan spoj i vodonepropusnost kabela. Svi takvi spojevi moraju biti rastavljivi radi kasnijih intervencija na mreži. 4.2.10.Spajanje i završavanje vodièa postupkom prešanja izvodi se specijalnim hidraulièkim ili ruènim prešama, uz primjenu odgovarajuæih alata propisanih od strane proizvoðaèa pribora za spajanje vodièa. 4.3. Spajanje kabela 4.3.1. Spajanje kabela izvodi se odgovarajuæim kabelskim spojnicama, ovisno o konstrukciji i izolaciji kabela. 4.3.2. Vrstu i tip spojnice odreðuje: - nazivni napon kabela, - k onstrukcija i vrsta izolacije kabela i - položaj spojnice u mreži. 4.3.3. Spojnica mora biti tako izvedena da trajno osigura spojno mjesto od prodora vlage, te da ga zaštiti od eventualnih mehanièkih ošteæenja. 4.3.4. Oznaka na spojnici treba sadržavati: - oznaku ili ime proizvodaèa, - tipsku oznaku spojnice i - oznaku standarda prema kojem je spojnica izvedena. Sve oznake moraju biti trajno postojane. 4.3.5. Na omotu (pakiranju) spojnice mora biti oznaèeno: - oznaka ili ime proizvoðaèa, - tipska oznaka spojnice, - nazivni i najviši dopušteni napon spojnice, - primjenjivo podruèje presjeka vodièa, - kod vremenski ogranièene upotrebe spojn ice, m ora po stoja ti podatak »primjenjive do...« i - datum pakiranja. 4.3.6. Uz svako pakiranje kabelske spoj-

40

nice treba postojati uputstvo za montaž u na hrvats kom jeziku , podaci spojnice, montažni opis s potrebnim crtežima i specifikacija pripadajuæih elemenata koji èine jedan komplet. 4.3.7. Svojom konstrukcijom kabelska sp oj ni ca mo ra om og uæ av at i ug ra dn ju pr i te mp er at ur i od najmanje +5°C, a ispod ove temper atur e ugra dnj a se izvo di prema posebnim uputama proizvoðaèa spojnica. 4.3.8. Ako kabelska spojnica ima metalno kuæište, ono se u naèelu spaja s neutralnim vodièem kabela ili s me ta ln im pl aš to m, od no sn o ekranom kabela, ako ne postoji poseban zahtjev za iznošenje i unošenje potencijala. 4.3.9. Za spajanje kabela s izolacijom od umjetnih masa koriste se kabelske spojnice s postupcima spajanja kabela: a) za niskonaponske kabele s PVC ili PE-X izolacijom: - toploskupljajuæe i hladnoskupljajuæe kabelske spojnice i - kabelske spojnice s dvokomponentnim zaljevnim masama; b) za srednje naponske kabele s XLPE izolacijom : - toploskupljajuæe i hladnoskupljajuæe kabelske spojnice, - spojnice u tehnici navlaèenja i - spojnice na temelju elektroizolacijskih traka. 4.3.10. Kod izrade kabelske spojnice treba osigurati i neprekinutost metalnih plašteva elektriène zaštite kabela, odgovarajuæim priborom za spajanje. 4.3.11. Za spajanje kabela sa sintetskom izolacijom i kabela s izolacijom od impregniranog papira, preporuèa se koristiti prijelazne spojnice. 4.3.12. Kod prijelaznih spojnica preporuèa se koristiti toploskupljajuæu tehno-

HEP GRUPA

logiju ili tehnologiju elektroizolacijskih traka. 4.3.13. Za popravke i manje intervencije u mreži (do 50 m), gdje ugradnja prijelazne spojnice nije ekonomski opravdana, dopušta se ugradnja postojeæeg tipa kabela (primjerice, kabela s izolacijom od impregniranog papira ili trožilnih kabela s iz ol ac ij om od um je tn e ma se jednakog tipa), dok je za sve ostale ug ra dn je po tr eb no pr im ij en it i tipizirani kabel uz upotrebu odgovarajuæih spojnica. 4.4. Završavanje kabela 4.4.1. Zavr šava nje k abel a izv odi s e odgovarajuæim kabelskim završecima, ovisno o konstrukciji i izolaciji kabela. 4.4.2. Vrstu i tip kabelskog završetka odreðuje: - nazivni napon kabela, - konstrukcija i vrsta izolacije kabela, - mjesto ugradnje (unutrašnja ili vanjska montaža), - stupanj zagaðenosti okoline u kojoj se izvodi ugradnja i naèin prikljuèka na elektrièno postrojenje, ureðaje ili vodove. 4.4.3. Za završavanje kabela koriste se: - kabelski završetak za vanjsku montažu na slobodnom prostoru i u prostorijama gdje se pojavljuje relativna vlažnost s više od 90 posto u trajanju više od 10 dana uzastopce i - kabelski završetak za unutrašnju montaž u u zatvor enim prosto rijama. 4.4.4. U neèistim atmosferama preporuèa se koristiti kabelski završetak s poveæanim stupnjem izolacije. 4.4.5. Podaci na kabelskom završetku trebaju sadržavati: - oznaku ili ime proizvoðaèa, - tipsku oznaku završetka (iz koje je

vidljivo podruèje primjene) i - oznaku standarda prema kojem je završetak izveden. Sve oznake moraju biti trajno postojane. 4.4.6. Na omotu (pakiranju) kabelskog završetka mora biti oznaèeno: - oznaka ili ime proizvoðaèa, - tipska oznaka završetka, - nazivni i najviši dopušteni napon završetka, - mjesto ugradnje (unutrašnja ili vanjska montaža), - primjenjivo podruèje presjeka vodièa, - kod vremenski ogranièene upotrebe završetka, mora postojati podatak »primjenjivo do...« i - datum pakiranja. 4.4.7. Uz svako pakiranje kabelskog završetka traba postojati: uputstvo za montažu na hrvatskom jeziku, podaci završetka, montažni opis s potrebnim crtežima, specifikacija pripadajuæih elemenata koji èine jedan komplet. 4.4.8. Svojom konstrukcijom kabelski za vr še ta k mo ra om og uæ av at i ugradnju pri temperaturi od naj man je +5° C, a isp od ove temperature ugradnja se izvodi prema posebnim uputama proizvoðaèa završetaka. 4.4.9. Metalni plašt kabela, kao i sve me ta ln e d ij el ov e k ab el sk og za vr še tk a, ko ji u no rm al no m pogonu nisu pod naponom - treba uzemljiti. 4.4.10. Kod izrade kabelskog završetka, spoj elektriène zaštite kabela s uzemljenjem izvodi se bez prekida s odgovarajuæom stopicom. Spojno mj es to mo ra bi ti ra st av no i pristupaèno na naponsko ispitivanje plašta kabela. 4.4.11. Za završavanje kabela s izolacijom od impregniranog papira, preporuèa se kabelski završetak sa

HEP GRUPA

41

migrirajuæom impregnacijskom masom ili toploskupljajuæi kabelski završetak. 4.4.12. Za završavanje kabela s izolacijom od umjetne mase, koriste se kabelski završeci: a ) za niskonaponske kabele s PVC ili PE-X izolacijom: - toploskupljajuæi i hladnoskupljajuæi završeci, - kabelski završeci s dvokomponentnim zaljevnim masama, - završeci na temelju elektroizolacijskih taka i - gotovi elementi; b) za srednjenaponske kabele sa PE-X izolacijom : - toploskupljajuæi i hladnoskupljajuæi završeci, - završeci u tehnici navlaèenja i - završeci na bazi elektroizolacijskih traka. 4.4.13.Kab els ki zav rše tak sre dnj ena ponskih kabela montira se tako da je ispod završetka osigurano mehanièko uèvršæenje kabela plastiènim ili nemagnetskim obujmicama na najmanje dva mjesta. 4.4.14. Utièni pribor (sklopna uvodnica i kabelski utikaè) mora odgovarati odredbama iz L-43 i L-44.

V. ZAŠTITA KABELA OD KOROZIJE I LUTAJUÆIH STRUJA 5.1. Opæa odredba 5.1.1. Kabeli odreðeni ovim Tehnièkim uvjetima, svojom konstrukcijom sprijeèavaju utjecaj kemijske i elektrolitske (lutajuæe struje) korozije na metalne dijelove kabela. 5.1.2. Vanjski termoplastièni plašt smatra se da je dovoljna zaštita od korozije. Termoplastièni plašt mora

42

odgovarati važeæim propisima u po gl ed u: pr ek id ne èv rs to æe , izduženja, kemijske postojanosti i otpornosti na vatru. 5.1.3. Kabelski pribor svojom konstrukcijom u potpunosti izolira metalne dijelove kabela prema zemlji. 5.1.4. Za zaštitu postojeæih kabela u zonama gdje je izraženo djelovanje lutajuæih struja, a koji svojom konstrukcijom nisu bili predviðeni za ugradnju u takva podruèja, potrebno je poduzeti odgovarajuæe mjere štiæenja kabela. 5.2. Zaštita kabela od lutajuæih struja 5.2.1. Opæe odredbe 5.2.1.1.Lutajuæe struje stvaraju ona postrojenja istosmjerne struje koja koriste odreðeni pogonski vodiè, koji je na više mjesta uzemljen. a) Elektrièna željeznica, elektrièni tramvaj, elektrièna vozila u industriji na istosmjerni pogon koja koriste traènice za povratni vod. b) Ureðaji za napajanje trolejbusnih vodova, kod kojih je jedan vod uzemljenna višemjesta. c) Istosmjerne elektriène mreže i industrijske mreže. d) Aparati za zavarivanje istosmjernom strujom osobito u brodogradilištima. e) Istosmjerne telekomunikacijske mreže. f) Ureðaji za zaštitu od korozije koji sami uzrokuju lutajuæe struje. g) Neuzemljena postrojenja istosmjerne struje kod istodobnih zemnih spojeva na više mjesta. 5.2.1.2. Smanjenje utjecaja lutajuæih struja preporuèa se smanjiti na izvoru jednom od metoda. a) Dobrim galvanskim povezivanjem traènica. b) Odcjepe i križanja uzdužno dobro povezati. c) Traènice po kojima ne prometuje

HEP GRUPA

istosmjerna vuèa treba elektrièki odvojiti. d) Što bolje izolirati traènice od okolne zemlje. e) Povratni vod izmedu traènica i napojne stanice mora biti izoliran barem za napon Uo 0,6 kV prema zemlji. f) Dovoljan broj pojnih stanica, što kraæisektori napajanja. 5.2.2. Mjere za smanjivanje štetnog djelovanja lutajuæih struja 5.2.2.1. Lokacija kabela: - težiti za što veæim odstojanjem od izvora lutajuæih struja, - izbjegavati križanja i promjene odstojanja na mjestima gdje postoji opasnost prolaza lutajuæih struja, - metalne veze izmedu kabela i izvora lutajuæih struja dopuštene su samo u sluèaju katodne zaštite. 5.2.2.2. Polaganje kabela: a) Preko metalnih mostova i vijadukata kojima prometuje istosmjerna elektrièna željeznica, kabeli moraju biti položeni izolirano ako nisu veæ traènice položene izolirano ili nije provedena katodna zaštita. b) U podruèju utjecaja lutajuæih struja kabeli, koji su položeni u zemlju, moraju imati izolirane plašteve ili moraju biti zaštiæeni s katodnom zaštitom. c) Polaganje kabela s izoliranim plaštem mora biti vrlo oprezno. Svako ošteæenje plašta mora se otkloniti prije zatrpavanja. d) U podruèju zaštite, zaštitna cijev mora biti izolirana od kabela. 5.2.2.3. Upotreba cijevi: a) Kabele je moguæe zaštititi polaganjem u kabelske kanale koji moraju biti potpuno suhi. Spojeve kan ala koj i su izr aðe ni o d kanalskih blokova, treba zabrtviti protiv vlage. b) U kabelskim kanalima, u kojima su položeni kabeli i od kojih jedan

proizvodi lutajuæe struje, potrebno je ostale kabele meðusobno izolirati ili njihove plašteve kratko spojiti ako se koristi katodna zaštita. c) Metalne zaštitne cijevi kabela moraj u bit i u uzd užn om pra vcu elektrièki dobro spojene. d) Kabelske spojnice u zaštitnim cijevima treba dobro spojiti s armaturom kabela. 5.2.2.4. Zaštitno izoliranje a) Zaštitna izolacija kabela treba se primjenjivati na èitavom podruèju kojega ugrožavaju lutajuæe struje. b) Osim kabela potrebno je izolirati i kabelske spojnice. 5.2.2.5. Katodna zaštita a) Neposredno odvajanje lutajuæih struja moguæe je ako je sigurno da je mjesto prikljuèenja na traènice uvijek negativnije od okolne zemlje i da ne može doæi do promjene polariteta.

Skica 1.

b) Kod usmjerenog odvoda lutajuæih st ru ja d op uš ta s e ši ri i zb or prikljuènih mjesta na traènicama bez opasnosti promjene polariteta.

HEP GRUPA

43

Skica 2. Skica 4. c) Kada ne zadovoljava zaštita prema prvoj toèki ovog odjeljka, preporuèa se korištenje istosmjernog izvora koji usisava lutajuæe struje. Izvor mo ra bi ti pr il ag oð en ok ol ni m okolnostima i opremljen ureðajem za mjerenje tih okolnosti.

Skica 3.

d) Katodna zaštita pomoæu ukopane anode preporuèa se tamo gdje je štiæeni vod vrlo dugaèak. Istosmjerni izvor sa svojim negativnim polom prikljuèen je na štiæeni kabel, a pozitivni pol je vezan na uk op an u an od u. Vod ov i ko ji povezuju pojedine elemente moraju biti dobro izolirani od okolne zemlje. Rastojanje izmeðu anode i štiæenih kabela treba odrediti za svaki primjer posebno.

44

5.2.3. Zaštita drugih podzemnih instalacija 5.2.3.1. Kod primjene katodne zaštite može doæi do ošteæenja ostalih podzemnih instalacija. Za izbjegavanje spomenutih ošteæenja potrebno je: - proširiti katodnu zaštitu na susjedne podzemne instalacije, ili - primijeniti izolirane kabele kod približavanja ili križanja podzemnih instalacija sa štiæenim objektima, ili - dodatno izolirati susjedne instalacije. 5.2.3.2.Za uvoðenje zaštitnih mjera i provjeru efikasnosti, potrebno je obaviti sva potrebna mjerenja: na izvorima istosmjerne struje, na štiæenim objektima i na zaštitnim postrojenjima. Ta mjerenja mogu obavljati ustanove koje posjeduju odgovarajuæe ureðaje i kvalificirane kadrove. 5.3. Postupak s kabelima u pogonu 5.3.1. Pri montažnim radovima u kabelskoj mreži, potrebno je pridržavati se uputa iz podruèja zaštite na radu, a osobito tzv. pet pravila sigurnosti : - iskopèati, - osigurati od ponovnog ukapèanja, - utvrditi beznaponsko stanje, - uzemljiti i kratko spojiti i - prekriti ili ograditi susjedne dijelove pod naponom.

HEP GRUPA

5.3.2. Kod elektromontažnih radova na kabelu izravno vezanim na TS 110/10(20) kV, nije potrebno izvoditi uzemljivanje kabela (niti ugraðenim noževima za uzemljenje niti prijenosnim uzemljivaèima) u samoj TS 110/10(20) kV, veæ se uzemljenje izvodi na drugoj strani kabela i na mjestu rada. U TS 110/10(20) kV potrebno je - nakon poduzimanja èetiri pravila sigurnost na kabelskom izvodu, odspojiti ekran kabela od uzemljenja i spojiti ga s vodièima istog kabela. 5.3.3. Prije presijecanja postojeæeg kabela, treba obaviti toènu identifikaciju kabela. Identifikacija se izvodi posebnim instrumentom za izbor kabela iz snopa koji radi prema naèelu istosmjernih impulsa (prilog 8.33). 5.3.4. Presijecanje kabela (nakon provedene identifikacije) izvodi se ureðajem s daljinskim aktiviranjem. 5.3.5. Nije dopušteno presijecanje kabela ruènom pilom, krampom ili nekim drugim sliènim postupkom. 5.3.6. Prigodom presijecanja kabela, obvez na je u spost ava iz ravne radio-veze s dežurnim dispeèerom, koji poveæanom pozornošæu motri na dogadaje u mreži. 5.3.7. Nakon aktiviranja ureðaja za presijecanje kabela, potrebno ga je zajedno s nožem ostaviti približno 5 minuta te ga nakon toga uz upotrebu zaštitnih rukavica demontirati, a ostatak kabela prerezati. 5.3.8. Radi zaštite od moguæeg ošteæenja ili kvara na kabelima koji su pod naponom, a nalaze se u istom rovu u kojem se nalazi i mjesto rada za popravak jednog od kabela, potrebno je dodatno mehanièki zaštititi ostale kabele i to: - ostavljajuæi ih po cijeloj duljini prekrivene slojem pijeska ili usitnjene

ze ml je na jm an je do do da tn e mehanièke zaštite, - prekrivanjem i ograðivanjem kabela pod napono m (primj erice ugradnjom drvenih dasaka) i - prekrivanjem kabela pod naponom specijalnim izolacijskim prekivaèem.

VI. UVJETI OSIGURANJA KVALITETE Radi osiguranja kvaliteta ugraðene opreme u kabelske distribucijske mreže Hrvatske elektroprivrede, potrebno je tijekom proizvodnje kabela i kabelskog pribora, preuzimanja i montaže, obaviti odreðena ispitivanja i mjerenja. 6.1. Obvezna (rutinska) ispitivanja kabela 6.1.1. Provode se na svakoj proizvedenoj duljini kabela i u stanju u kojem se kabel isporuèuje da bi se provjerila njeg ova i spra vnos t. Ob vezn a ispitivanja izvode se prema Tablici br.23

HEP GRUPA

45

Tablica br. 23: Rutinska ispitivanja kabela, prema L5 i L7

6.1.2. Proizvodaè i kupac meðusobno ugovorom reguliraju prisustvo predstavnika kupca obveznom ispi tiva nju k abel a. Za svak u isporuèenu duljinu kabela, proizvoðaè je dužan dostaviti kupcu atest o provedenom obveznom ispitivanju. 6.2.

Nadzorna ispitivanja kabela (ispitivanja na uzorku) 6.2.1. Nad zor na isp iti van ja, tij eko m proizvodnje ili pri preuzimanju kabela izvode se na uzorcima gotovog kabela ili na elementima uzetim s gotovog kabela, za provjeru standarda prema èijem je zahtjevu kabel proizveden. 6.2.2. Ispitivanje se provodi na najviše 10 posto od ukupnog broja završenih duljina jedne kolièine kabela istog tip a i k ons tru kci je n aru èen e ugovorom. Ako je rijeè o manjim kolièinama kabela i manje od 4 km za jednožilne kabele, ispitivanje se

46

provodi na najmanje jednoj završenojduljini kabela. 6.2.3. Ako pojedini od uzoraka ne zadovolji pri ispitivanju, potrebno je odabrati nova dva uzorka (s mjesta koje je udaljeno najmanje 0,5 m od krajeva kabela) iz iste kolièine za isporuku i podvrgnuti ih onom ispitivanju pri kojem prethodni uzorak nije zadovoljio. Ako novi uzorci zadovolje ispitivanje, smatra se da cijela isporuèena kolièina odgovara zahtjevima standarda prema kojem je kabel izraden. Ako bilo koji od novih uzoraka ne zadovoljava te zahtjeve pri ponovljenom ispitivanju, smatra se da cijela kolièina kabela pripremljena za isporuku ne odgovara standardu. 6.2.4. Pregled nadzornih ispitivanja i pripadajuæih propisa, ovisno o konstrukciji kabela, prikazan je u Tablici br.24.

HEP GRUPA

Tablica br.24: Nadzorna ispitivanja (ispitivanja na uzorku) distribucijskih kabela, prema L-5 i L-7

HEP GRUPA

47

6.2.5. Proizvodaè kabela dužan je dostaviti kupcu odgovarajuæe ateste o obavljenim nadzornim ispitivanjima. Prisustvo predstavnika kupca pri nadzornim ispitivanjima kabela utvrðuje se meðuso-bnim ugovorom. 6.3. Tipska ispitivanja kabela 6.3.1. Izvode se pri proizvodnji novog tipa kabela, da bi se provjerile radne osobine kabela za odgovarajuæu namjenu. Prikaz tipskih ispitivanja kabela, ovisno o vrsti kabela, vidljiv je u Tablici br.25. (elektrièna ispitivanja)

i Tablici br.26 (neelektrièna ispitivanja). 6.3.2. Tipska ispitivanja se ne moraju ponavljati, osim ako se promijeni po je di ni el em en t ko ns tr uk ci je kabela ili neki od materijala koji mogu prouzroèiti promjenu radnih obilježja kabela. 6.3.3. Proizvodaè kabela dužan je na zahtjev kupca dostaviti tipsku atestnu dokumentaciju za pojedini tip kabela. Ako je proizvoðaè kabela izvan Republike Hrvatske, potrebno je ti ps ku at es tn u do ku me nt ac ij u kabela nostrificirati u mjerodavnoj ustanovi Republike Hrvatske.

Tablica br. 25: Tipska ispitivanja distribucijskih kabela (elektrièna) prema L-5, L-7 i L-45

48

HEP GRUPA

Nastavak Tablice br. 25

HEP GRUPA

49

Nastavak Tablice br. 25

Tablica br.26: Tipska ispitivanja distribucijskih kabela (neelekrièna)

50

HEP GRUPA

Nastavak Tablice br. 26

0

200 C pod naprezanjem

PV slojeva

HEP GRUPA

2-1, t.9

51

Nastavak Tablice br. 26

52

HEP GRUPA

Nastavak Tablice br. 26

HEP GRUPA

53

6.4.

Ispitivanja kabela poslije polaganja 6.4.1. Ispitivanje istosmjerni naponom 6.4.1.1.Ispitivanje se izvodi na potpuno ispitnim naponom treba obaviti s vrijednostima napona iz Tablice br.27 i redoslijedu prikljuèenja napona prema prilogu br. 8.34. 6.4.1.2.Kod ispitivanja jednožilnih kabela (položenih u trokut) ili trožilnih kabla s pojedinaèno ekraniziranim žilama, dopušteno je sve tri žile paralelno ispitivati, primijenivši pri tomu vrijednosti napona iz Tablice br.27.

Tablica br.27: Naponsko ispitivanje kabela nakon polaganja

6.4.1.3.Uzemljivanje i pražnjenje kabela nakon ispitivanja dopušteno je jedino preko zaštitnog otpora. 6.4.1.4.Kod ispitivanja kabela, koji je spojen na transformator ili na sklopno postrojenje (metalom oklopljeno), visinu ispitnog napona

54

instaliranom kabelu s njegovim priborom, prije stavljanja u pogon. Provjeru dielektrièke èvrstoæe novopoloženih kabela istosmjernim potrebno je sporazumno utvrditi s pr oi zv oð aè em t ra ns fo rm at or a, odnosno postrojenja te proizvoðaèem kabela i kabelskog pribora. 6.4.1.5.Nakon završenog ispitivanja, ovlašteni ispit ivaè je dužan izdat i odgovarajuæi protokol s rezultatima ispitivanja. 6.4.2. Ispitivanje izmjeniènim naponom 6.4.2.1. Ako nije moguæe ispitivanje kabela istosmjernim naponom prije puštanja u pogon, dopušta se ispitivanje izmjeniènim naponom 45 do 65 Hz, prema Tablici br.27.

a) Ispitivanje kabela izvodi se tako da se izmedu vodièa i elektriène zaštite spoji nazivni linijski napon mreže u trajanju od 5 minuta. Ispi tiva nje k abel a s na zivn im naponom mreže dopušteno je samo u iznimnim i opravdanim

HEP GRUPA

sluèajevima kada se istosmjerno ispitivanje ne može provesti. Kabel se kod ispitivanja stavlja pod nazivni napon mreže u trajanju od 24 sata (probni rad). Ako u tom vremenu nije došlo do proboja, smatra se da je kabel ispravan. b) Za ispitivanje kabela nazivnog napona Uo/U=0,6/1 kV, primjenjuje se izmjenièni ispitni napon od 2,5 kV za PVC, odnosno 1 kV za XLPE kabele u trajanju od 15 minuta za PVC kabele, odnosno 5 minuta za XLPE kabele. c) Ispitivanje kabela s nazivnim naponom mreže dopušteno je u iznimnim i opravdanim sluèajevima kada se ne može provesti niti istosmj erno ispitiv anje niti ispiti va nj e i zm je ni èn im li ni js ki m naponom prema toèki a). Kabel se kod ispitivanja stavlja pod nazivni napon mreže u trajanju 24 sata (probni rad). Ako u tom vremenu nije došlo do proboja, smatra se da je kabel ispravan. 6.4.2.2.Nakon završenog ispitivanja izmjeniènim naponom ili završenog probnog rada ovlašteni ispitivaè je dužan izdati odgovarajuæi protokol s rezultatima ispitivanja. 6.4.3. Ispitivanje kabela izmjeniènim naponom vrlo niske frekvencije 6.4.3.1. Preporuèa se ispitivanje postojeæih i novopoloženih kabela s izolacijom od umreženog polietilena (XLPE) s izmjeniènim naponom vrlo niske frekvencije (0,1 Hz), prema Tablici br. 27 i uputstvu proizvodaèa ureðaja. 6.4.3.2. Za vrijeme ispitivanja, dopušteno je paralelno spajanje i istodobno ispitivanje sve tri faze. 6.4.4. Ispitivanje vanjskog plašta kabela 6.4.4.1.Ispitivanje ispravnosti vanjskog plašta kabela nazivnog napona 12/20(24) kV i 20,8/36(42) kV izvodi se na položenom kabelu (zatrpanim

slojem usitnjene zemlje ili pijeska) is to sm je rn im na po no m pr em a Tab li ci br .2 7, pr ij e mo nt až e spojnica. Ispitni napon se dovodi izmeðu metalnog ekrana kabela kao jedne elektrode i zemlje kao druge elektrode (prema L-7 i L-40). 6.4.4.2.U sluèajevima kada izvor istosmjernog napona za ispitivanje vanjskog pl aš ta ka be la ni je do st up an , dopušta se upotreba mehanièkog ili elektronskog induktora s vlastitim napajanjem nazivnog napona 5 kV (prilog 8.32). Ispravni plašt kabela, kod ispitnog napona 5 kV, mora imati otpor izolacije veæi od 5 Mohma. 6.4.4.3. Nakon završetka elektromontažnih radova, potrebno je obaviti konaèno ispitivanje ispravnosti vanjskog plašta kabela istosmjernim naponom 5 kV u trajanju od 5 minuta. 6.4.4.4.Ako rezultati ispitivanja nisu pozitivni, odnosno ako se pojavi jedan ili više kvarova na vanjskom plaštu kabela, potrebno je obaviti njihovo lociranje te ih popraviti. Naèelo mjerenja pogreške na vanjskom plaštu kabela vidljivo je u prilogu 8.33. 6.4.4.5.Rezultati ispitivanja vanjskog plašta kabela, zajedno s protokolom o obavljenom ispitivanju dielektrièke èvrs toæe izol acij e kabe la, èine sastavni dio protokola o puštanju kabela u pogon.

6.5.

Ispitivanje izolacije kabela u pogonu 6.5.1. Nakon završetka elektromontažnih radova na popravku ili spajanju postojeæih kabela, dopuštene su reducirane vrijednosti, približno 90 posto istosmjernog ispitnog napona u odnosu na vrijednosti ispitnih napona za novopoložene kabele iz

HEP GRUPA

55

toèke 6.4.1.1. 6.5.2. Za redoslijed prikljuèivanja ispitnog napona na kabel vrijede odredbe iz poglavlja 6.4.1. 6.5.3. Ispitivanje kabela u pogonu s izolacijom od umreženog polietilena (XLPE) i mješovitih kabelskih dionica, koje sadrže XLPE kabele, preporuèa se izvoditi i primjenom ureðaja izmjeniènog napona vrlo niske frekvencije (0,1

Hz), prema odredbama iz poglavlja 6.4.3. 6.6.

Ispitivanje pribora za spajanje vodièa 6.6.1. Potrebna ispitivanja pribora za spajanje vodièa kabela izvode se prema odredbama iz (L-32) i (L-33). 6.7. Ispitivanje pribora za spajanje i završavanje kabela

Tablica br.28: Tipsko ispitivanje kabelskog pribora nazivnog napona 0,6/1 (1,2) kV prema L-8

56

HEP GRUPA

Nastavak Tablice br. 28

vodu dubine 1 m

uzemljene kade s vodom

Tablica br. 29: Tipsko ispitivanje kabelskog pribora nazivnog napona 12/20(24) kV do 20,8/36(42) kV prema L-10

HEP GRUPA

57

Nastavak Tablice br. 29

58

HEP GRUPA

Nastavak Tablice br. 29

6.7.1. Ispitivanje kabelskih spojnica na zivnog napona 1 kV izvodi se prema Tablici br.28, (L-8). 6.7.2. Ispitivanje kabelskog pribora (spojnica i završetaka) za spajanje i za vr ša va nj e ka be la na zi vn og napona 6/10 kV, 12/20(24) kV i 20,8/36(42) kV izvodi se prema Tablicibr.29, (L-10).

VII. POPIS KORIŠTENIH NORMI L-1, HRN N.C0.006/1983 - Oznaèavanje izoliranih vodièa i kabela. L-2, HRN HD 402 S2:2001 - Standardne boje izolacije nisko frekventnih kabela i vodova. L-3, HRN HD 361 S3:2001 - Naèin oznaèivanja kabela. L-4, HRN HD 383 S2:2001 - Vodièi izoliranih kabela. L-5, HRN HD 603 S1:2001 + A2/2003 - Distribucijski kabeli nazivnog napona 0,6/1 kV. L-6, HRN HD 605 S1:2001 + A2/2001

+ A3/2002 - Elektrièni kabeli-Dodatne ispitne metode. L-7, HRN HD 620 S1:2001 + A1/2001 - Distribucijski kabeli s brizganom izolacijom za nazivne napone od 3,6/6(7,2) kV do 20,8/36(42) kV. L-8, HRN HD 623 S1:2001 - Specifikacija za spojnice i kabelske završetke distribucijskih kabela nazivnog napona 0,6/1 kV. L-9, HRN HD 629.1 S1:2001 - Metode ispitivanja pribora energetskih kabela nazivnog napona od 3,6/6(7,2) kV do 20,8/36(42) kV. Kabeli s brizganim izolacijom. L-10, HRN HD 629.2 S1:2001 - Zahtjevi ispitivanja na priboru za energetske kabele nazivnog napona od 3,6/6(7,2) kV do 20,8/36(42) kV - Kabeli s izolacijom od impregniranog papira. L-11, HRN EN 811-1-1:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode

HEP GRUPA

59

ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena odjeljak 1: Mjerenje debljine i vanjskih dimenzija. Ispitivanja za odreðivanje mehanièkih svojstava L-12, HRN EN 811-1-2:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena odjeljak 2: Toplinske metode starenja. L-13, HRN EN 811-1-3:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena odjeljak 3: Metoda za odreðivanje gustoæe - Ispitivanje upijanja vode Ispitivanje skupljanja L-14, HRN EN 811-1-4:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode ispitivanja - dio 1.: Opæa primjena odjeljak 4: Ispitivanja na niskoj temperaturi. L-15, HRN EN 811-2-1:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode ispitivanja - dio 2-1.: Posebne metode za elastomerne smjese Otpornost na ozon, umreživanje i ispitivanje uranjanjem u mineralno ulje. L-16, HRN EN 811-3-1:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode ispitivanja - dio 4.: Posebne metode za PVC smjese - odjeljak 1:Ispitivanje na tlak pri visokim temperaturama - Ispitivanje otpornosti na pucanje. L-17, HRN EN 811-4-1:2001 - Materijali za izolacije i plašteve elektriènih kabela - Opæe metode ispitivanja - dio 3.: Posebne metode za Polietilen i Polopropilen smjese odjeljak 1: Otpornosti na pucanje djelovanjem okoline, ispitivanje na savijanje pri namatanju nakon toplinskog starenja u zraku -

60

Mjerenje indeksa taline - Sadržaj èaðe. L-18, HRN IEC 60287-1-1:2001 - Elektrièni kabeli - Proraèun strujne opteretljivosti - dio 1: Jednadžbe za izraèun struje (100% faktor optereæenja) i proraèun gubitaka Odjeljak 1 : Opæenito. L-19, HRN IEC 60287-1-2:2001 - Elektrièni kabeli - Proraèun strujne opteretljivosti - dio 1: Jednadžbe za izraèun struje (100% faktor optereèenja) i proraèun gubitaka Odjeljak 2: Faktor gubitaka vrtložnih struja plašta za dva kruga u ravnini. L-20, HRN IEC 60287-2-2:2001 - Elektrièni kabeli - Proraèun strujne opteretljivosti - dio 2: Toplinski otpor -Odjeljak 2:Metode za proraèunredukcijskog faktora grupe kabela u zraku, zaštièeni od Sunèeva svjetla. L-21, HRN IEC 60287-3-1:2001 - Elektrièni kabeli - Proraèun strujne opteretljivosti - dio 3: Radni uvjeti Odjeljak 1: Referentni radni uvjeti i odabir tipa kabela. L-22, HRN IEC 60287-3-2:2001 - Elektrièni kabeli - Proraèun strujne opteretljivosti - dio 3: Radni uvjeti Odjeljak 2: Ekonomska optimizacija energetskog kabela. L-23, HRN IEC 60724:2001 - Upute za temperaturne granice kod kratkog spoja kabela nazivnog napona do 0,6/1 kV L-24, HRN IEC 60840:2001 - Energetski kabeli s brizganom izolacijom i njihov pribor za nazivne napone iznad 30 kV do 150 kV Ispitne metode i zahtjevi. L-25, HRN IEC 60853-1:2001 - Proraèun ciklièke vrijednosti struje kabela i struje preoptereèenja - dio 1: Faktor ciklièke opteretivosti za kabele do 18/30 kV. L-26, HRN IEC 60853-2:2001 - Proraèun ciklièke vrijednosti struje

HEP GRUPA

kabela i struje preoptereèenja - dio 2: Ciklièka opteretljivost kabela napona viših od 18/30 kV i velièine preoptereèenja za kabele svih napona. L-27, HRN IEC 60885-1:2001 - Elektriène ispitne metode za elektriène kabele - dio 1. Elektrièna ispitivanja kabela , vodova i vodièa za napone do 450/750 V. L-28, HRN IEC 60885-2:2001 - Elektriène ispitne metode za elektriène kabele - dio 2. Ispitivanje parcijalnog izbijanja. L-29, HRN IEC 60885-3:2001 - Elektriène ispitne metode za elektriène kabele - dio 3. Ispitne metode za mjerenje parcijalnog izbijanja na duljinama energetskih kabela s brizganom izolacijom. L-30, HRN IEC 60949:2001 - Proraèun termièki dopustivih struja kratkog spoja, uzimajuæi u obzir uèinke neadiabatskog zagrijavanja. L-31, HRN IEC 60986.2001 - Upute za graniène vrijednosti temperatura kratkog spoja kabela nazivnoig napona od 1,8/3 kV DO 18/30 kV L-32, HRN IEC 61238-1:2001 - Tlaène i vijèane spojne èahure s bakrenim ili aluminijskim vodièima dio1: Ispitne metode i zahtjevi. L-33, HRN IEC 61238-2:2001 - Tlaène i vijèane spojne èahure s bakrenim ili aluminijskim vodièima - dio 2: Stopice za energetske kabele za prikljuèenje na opremu do i ukljuèivo 1 kV - Vanjske mjere. L-34, HRN IEC 61442:2001 - Elektrièni kabeli - Metode ispitivanja pribora za energetske kabele nazivnog napona od 6 kV do 30 kV. L-35, HRN HD 628 S1:2001 - Metode ispitivanja pribora za energetske kabele nazivnog napona od 3,6/6(7,2) kV do 20,8/36(42) kV.

L-36, HRN HD 48 - Ispitivanje kabela i pribora udarnim naponom L-37, IEC 60502-1:1997 - Energetski kabeli s brizganom izolacijom i njihov pribor za nazivne napone od 1 KV do 30 kV - dio 1: Kabeli nazivnog napona od 1 kV do 30 kV. L-38, IEC 60502-2:1997 - Energetski kabeli s brizganom izolacijom i njihov pribor za nazivne napone od 1 KV do 30 kV - dio 2: Kabeli nazivnog napona od 6 kV do 30 kV. L-39, IEC 60502-4:1997 - Energetski kabeli s brizganom izolacijom i njihov pribor za nazivne napone od 1 KV do 30 kV - dio 4: Ispitni zahtjevi na kabelski pribor za nazivne napone od 6 kV do 30 kV. L-40, DIN VDE 0298:1990 - Verwendu ng von kabel und isolierten Leitungen für Starkstrom anlagen, Empfolene Werte für die Strombelastbarkeit von Kabeln mit Nennspannungen U0/U bis 18/30 kV. L-41, HRN N.CO. 101/1988 - Zaštita telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih postrojenja. Zaštita od opasnosti. L-42, HRN N.CO 104/1983 - Zaštita telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih postrojenja. Uvoðenje telekomunikacijskih vodova u elektroenergetska postrojenja. L-43, DIN 47 636-T1 - Starkstromkabel - Steckgarnituren für Aussenkonus - Gerateanschlussteil Um bis 36 kV. L-44, DIN 47 636 - Starkstromkabel - Steckgarnituren für Innenkonus - Gerateanschlussteil Um bis 36 kV. L-45, DIN VDE 0276-620/A2.2000

HEP GRUPA

61

- Kunstoffisolierte Energieverteilungskabel mit Nennspannungen Uo/U 3,6/6 kV bis 20,8/36 kV - Änderung 2. L-46, PTT Vjesnik, Broj 4 - 1989 - Upute o polaganju i montaži optièkih kabela. Izradile: Struène službe HEP Distribucije d.o.o.

62

HEP GRUPA

HEP GRUPA

63

64

HEP GRUPA

HEP GRUPA

65

66

HEP GRUPA

HEP GRUPA

67

68

HEP GRUPA

HEP GRUPA

69

70

HEP GRUPA

HEP GRUPA

71

72

HEP GRUPA

HEP GRUPA

73

74

HEP GRUPA

HEP GRUPA

75

76

HEP GRUPA

HEP GRUPA

77

78

HEP GRUPA

HEP GRUPA

79

80

HEP GRUPA

HEP GRUPA

81

82

HEP GRUPA

HEP GRUPA

83

84

HEP GRUPA

HEP GRUPA

85

86

HEP GRUPA

HEP GRUPA

87

88

HEP GRUPA

HEP GRUPA

89

90

HEP GRUPA

HEP GRUPA

91

92

HEP GRUPA

HEP GRUPA

93

94

HEP GRUPA

HEP GRUPA

95