GRESKE DRVETA

Greške boje drveta Drvo kao heterogeni materijal može poprimiti ton boje koji se razlikuje od normalnog tona  boje. Takve Takve promjene promjene kod drveta drveta nazivaju se greške boje drveta . Do ovakvih promjena dolazi zbog poremećaja : - normalnih životnih procesa - patoloških promjena - ili napada insekata Greške boje boje drveta se mogu pojaviti u vidu : ! zona ! mrlja ! nepravilno obojene srži ! i obojenih trakova . "romjena boje obi#no zna#i po#etni stadij narušavanja normalne gra$e drveta i dolazi do  promjene nekih %izi#kih %izi#kih i mehani#kih svojstava. svojstava. &va posljedica posljedica smanjuje smanjuje upotrebljivost drveta. ' ovu grupu grešaka spadaju : ! sržne mrlje  ! dvostruka bjeljika  ! neprava srž  ! mrazna srž  ! piravost  ! modrenje  ! zelenjenje  ! sme$enje  ! mrlje i trakovi .

(ržne mrlje ) pjege * Sržne mrlje na popre#nom presjeku su polukružne ili polumjese#aste a na uzdužnom

izgledaju kao traci. Teku paralelno sa granicom goda.  Nastaju povredom povredom kambija.

+ogu biti duga#ke nekoliko centimetara centimetara a i razli#itih r azli#itih su širina ) naj#ešće ,- mm *. 'glavnom u deblu se nalaze na visini od oko / do ,/ m iznad zemlje. 0avljaju se kod vrsta : breze johe brekinje gloga bijele vrbe i trepetljike ) jasike *. 1od nekih vrsta zbog redovnog prisustva koriste se u dijagnostičke svrhe. Značajno je da povećavaju estetsku vrijednost  drveta  ina#e nemaju neki utjecaj na tehnička svojstva  drveta.

Dvostruka bjeljika To je pojava koja se javlja pri procesu osržavanja ) starenja * unutar sr#ike stvori prsten koji je svjetlije boje i koja sli#na boji bjeljike i naziva se dvostruka bjeljika . 2jeljika je pri iskorištavanju manje vrijedna od sr#ike te ova pojava smanjuje vrijednost sirovine. 3ijetko se pojavljuje te zbog toga nema neki veliki zna#aj . "ojavljuje se kod hrastovine.

Neprava srž (crveno srce, smeo srce, nepravo srce !  4eprava srž se pojavljuje kod bakuljavih vrsta gdje se u blizini srca %ormira tamniji crveno" smei ton boje koji je sli#an jedarcu . "rvo se širi radijalno a zatim prema žilištu i vrhu. #ranica neprave srži nikada se ne poklapa sa granicom goda . +anje ili više je kružnog oblika zvjezdastog ili nepravilnog oblika. $rlo je česta kod bukvu  a može se pojaviti kod graba javora breze i jasena. &bzirom na boju : - crveno srce za bukovu nepravu srž  - sme$e srce za jasenovu nepravu srž. 5im se pojavi kod napadnutog drveta smanjuje se cjepljivost i estetska svojstva.

+razna srž (li#na je nepravoj srži. "ojavljuje se pri temperaturi nižoj od 6  7 naj#ešće se javlja kod  bukve rje$e kod javora jasena graba breze bijele topole i oraha. %avlja se u ra&nim nijansama boja, a pretežno je svjetlije boje od crvenog srca.  4alazi se u deblu starijih stabala  i to redovno u centralnom dijelu a može zahvatit cijeli popre#ni presjek. 1od bukve na svježe oborenom drvetu može se vidjeti po i&raženom tamnijem rubu . Drvo mrazne srži pri sušenju gubi inten&itet &a ra&liku od neprave srži. ' trahejama nisu zastupljene tile. $rlo malo umanjuje mehanička svojstva drveta. °

"iravost )prozuklovost zagušenost * "iravost je greška boje koja se javlja kod oborenog bukovog debla. 8ko oborena bukva duže odleži dolazi do pojave crveno"smee boje  koja se širi od #ela ) peri%erije *prema unutrašnjosti trupca. Do promjene boje dolazi zbog polaganog odumiranja ćelija svježe oborenog drveta. "ri procesu sušenja nastaju tile te dolazi do promjene boje. ' daljem  procesu sušenja odumru i ostale ćelije gubi se voda i lumene ćelija prodire kisik. "od utjecajem kisika u procesu odumiranja tvari u ćeliji se oboje sme$e pa drvo poprimi crveno-sme$u boju koja prodire klinasto u trupac.  (manjuje : gustoću, tvrdoću, čvrstoću i snagu ogrijevanja, te dovodi do promjene boje i teksture .

'potrebljivost drveta se smanjuje pa je proces piravosti uznapredovao. ' &avršnoj a&i bukovina je potpuno protruhnula. Da bi se piravost smanjila trebaju se vršiti  pravovremene sječe i i&vo&, kako bi se trupci što

 prije preradili i rezana gra$a postepeno prosušila. 8ko se ne možemo organizirat pravovremeni izvoz trupaca koji su posjećeni potrebno je čela i oštećena mjesta prema&ati &aštitnim sredstvima  protiv crven-sme$e boje i piravosti. 9aštita bukovih trupaca u pilanama vrši se i uranjanjem u ba&ene sa vodom .

+odrenje ) plavetnilo * &va greška nastaje kao posljedica napada gljiva.  5esta je pojava promjene boje koja se javlja u bjeljici #amovine a naj#ešće kod borovine a #esto se može pojaviti i kod nekih lišćara. "ojavljuje se na toplom i vlažnom vazduhu. Zara&a se prvo širi po drvnim tracima i smolnim kanalima, a &atim &ahvata cijelu bjeljiku. 1od svježijeg drveta boja je tamnosiva a kod suhljeg  svjetlomodra. "ošto hi%e gljiva ne razaraju ćelijske zidove u po#etku tehni#ka svojstva nisu mnogo smanjena. &težana je impregnacija drveta. )oslije * mjeseci dola&i do smanjenja gustoće i čvrstoće drveta.

"ostoji mogućnost napada od drugih gljiva. )reventivne mjere su +

-

blagovremeni izvoz drveta zimske sje#e ostavljanje stabala ljetne sje#e izvjesno vrijeme neokorana kako bi se zadržala voda što smanjuje modrenje brži izvoz trupaca poslije korenja poslije rezanja pravilno uvitlavanje i sušenje.

9elenjenje &va promjena boje se javlja kod drveta koje duže vrijeme i&loženo velikoj vla&i. 0avlja se kod hrastovine i bukovine. Zelenjenje ne prodire duboko pa se može na rezanoj gra$i o#istiti metalnom #etekom.

(me$enje ) rujavost * 0avlja se kao promjena boje u sme$i ton. va promjena može biti u dvije orme+

-

kod oborenih i kod dubećih stabala.

-od oborenih stabala jele i smr#e ) rje$e bora * koja su ležala u vodi ili na vlažnoj zemlji

dolazi do promjene koja se širi od peri%erije prema centru trupca. -od dubećih prestarjelih stabala  jele u unutrašnjosti dolazi do pojave sme$enja.

iri se od ostataka odlomljenih grana ili rana prema osnovi ili vrhu stabala. (me$enje u po#etku smanjuju estetsku vrijednost  a time i upotrebljivosti drveta.