Gramatika Arapskog Jezika 2 Dio Sintaksa

^i^_-l>-

I

^^rjlS

ŠKOLA-

-A?K*£Sf

^^

'--aigj^lEI?;^

%r^/T>^

**

iTJlsMŠg^^MJ-SAS AJžVtl

-^

tss?

aiJENA DIN.

506^«

GRAMATIKA ARAPSKOG JEZIKA ZA NIŽE RAZREDE MEDRESA

II

SINTAKSA

I

I

SREDNJIH ŠKOLA

DIO

itanka sa rjenikom

NAPISALI: Dr.

ŠAIR

SIKIRI,

MUHAMED PAŠI

I

MEHMED HANDŽI

IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU

615.

19

3

6

DRŽAVNA ŠTAMPARIJA U SARAJEVU

Ovaj

je

Udžbenik izraen po nalogu Ulema-medžlisa u Sarajevu prema

koji je sastavila naroita anketa. Rukopis udžbenika je pregledan ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za I.V. Z. u

programu i

Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u nižim razredima medresa i slinih srednjih škola.

DIO

II

SINTAKSA Nauka o nizanju

Ova oblika

nauka

se

rijei u reenici zove se sintaksa {_j^=«3i(Jii)

sintaksu estica.

i

A)

Ime može a)

na sintaksu imena, sintaksu glagolskih

dijeli

SINTAKSA IMENA

biti:

primitivno

druge rijei, na

J-Cfl

(

t.

)

pr. Jaj\ zemlja,

b) izvedeno

jl_JJi*l)

(

t.

ono koje

j.

j.Ji

pero.

j.

ono

izvedeno

nije

koje

je

iz

izvedeno od

infinitiva.

Infinitiv iz

kog

t.

)

j.

glagolska imenica je dakle oblik

(

(^C—

vrste glagola

od proširenih glagolskih vrsta pra-

a

),

I

( i5-lj ).

Infinitiv

kao uiUJ

I

može

imati

aktivno (JeUJiiil oLi.

pasivno znaenje {JjjJl\S\ oU.). Kada

znaenje, imenica jJ^JItllC-i

iza

Ako

infinitiv

t.

j.

dijete

plae. Prema tome je

•ovom sluaju tivu, a

uCi-3 )

ima pasivno znaenje, onda >::~l_Jl

#-^

Boga pos jecanje Kabe

je glagolski

po znaenju

(

u genitivu,

u nominativu.

)

objekatski genitiv, na pr. :^užnost u ime

i

njega stoji kao subjekatski genitiv, na pr.

plakanje djeteta,

po znaenju (%£

)

ima aktivno

infinitiv

subjekat glagolskog infinitiva u izgovoru a

od

se tvore izvedena imena. Infinitiv je

nepravilan vilan

jluai'l

(

(

>U;

)

o-tll 'j^ i.

j.

.i

je -j

iza

njega

Ljudska je

pos jecati Kabu.

objekat u izgovoru

(

l^LJU

)

U

u geni-

u akuzativu. 1*

Kada

kao

u akuzativu na

objekat,

dalji

subjekat kao

glagolski

dolazi

genitiv, a objekat ostaje

tivu

od tranzitivna glagola ima

koji je postao

infinitiv

aktivno znaenje,

pr.

ili

( si j>-6

prijedlogom u geni-

s

A}

subjekatski

^'1

A^c-

)

J:Lj^ 'iljT l:/!^

Vojska je pobijedita neprijatelja.

Uz

može

infinitiv

vrijeme, na pr.

glagola

pokazuje osobu koja

i

prolazno stanje u

od aktivnih

kome

se

neko

biti 'i>C^'\

pa

ak-o je particip

Zejd je pisac pisma.

znai

ili

nešto nalazi, na pr. 'ij\f

ili

koji spava. Particip aktivni

slijedi

radnju

vrši glagolsku

it

njega

^

-

koji piše;

iza

'-Lj

spavanje.

Particip aktivni (J=UJ1jL-i), koji se tvori

1)

ili

izvedena imena su:

Iz infinitiva

onda

l^j'si\

ulazak u džamiju;

nono

JJJ1 'f^

znai mjesto

genitiv koji

i

'j>i^

X5t-~i'1

obuka;

školska

stajati

kao imenica može

postao od tranzitivnog glagola,

objekatski genitiv, na pT.^J:SJ.V^',\S' x,^

Ako

li

od intranzitivnog

je particip postao

glagola, onda iza njega slijedi genitiv mjesta

vremena, na pr.

ili

j^xLi\ 'jG koji spava u zoru; jJlJI 'cj^C koji stanuje u gradu. 2) Particip pasivni i

znai osobu

njega

slijedi

ili

(

J_>-.^

\

f~^\)

tvori se

od pasivnih glagola

stvar na kojoj se vrši glagolska radnja pa iza

objekatski

genitiv,

na

Zejdova se rije uje (zapravo: Zejd je uvene 3)

osobe

Pridjev ili

5 razreda

Od

('ilLil'l'iTj^)

stvari. Pridjevi I

vrste

znai

se tvore

na

glagola,

pr.

-^

i__ix_Jl

pr.

stalno

ili

f>«-—

J^jj

rijei).

prolazno svojstvo

od 4 razreda neprelaznih

rj

i

veseo; jfS velik; star.

proširenih glagolskih vrsta pridjev dolazi na oblik parti-

cipa aktivnoga, na pr. tsljl

-'»,:..

ispravna mišljenja.

Iza pridjeva dolazi subjekatski genitiv,

na

pr.

•>—!\o—»^

-^-^

Zejd je lijepa vladanja.

U prvom

dijelu

ove knjige

navedeni su oblici pridjeva glagolskih vrsta.

Znaenje

i

(str. 41, 42, 43, 93, 94,

oba

rijei

participa

od

I

meutim odluuje

i

95

i

101)

proširenih

o tome da

U

e

se rije smatrati participom

znai osobu lioja nekom prolaznom stalno

ili

ili

stanju,

ili

pridjevom.

bolestan

ranjen

^_,=.

i

se nalazi

ili

u

smatra se participom, a ako pokazuje

su

Tako rije

je pridjev.

premda ima oblik

pridjev

biti

Ako rije naime

glagolsku radnju

trpi

prolazno svojstvo, onda

uen može ^flj^

vrši

"'ilT

participa aktivnoga, a

premda imaju

participi

pri-

djevni oblik.

Komparativ

4)

na oblik J^JI od na oblik ^il

I

vrste glagola

Od

.

pridjeva

superlativ

i

(

J..,a!«.:l'i

[yJ\

)

dolazi

od kojih pozitiv pridjeva

proširenih glagolskih vrsta

iji pozitiv ima oblik

'^\

tvori

i

komparativ

se

nije

od pridjeva i

superlativ,

da se pridjev pretvori u glagolsku imenicu u akuzativu bez

odreenog lana

^

\

veci,

|Jift!

(crveniji od),

i

pred nju stavi rije

yecy

:^

i

luVl

na

d.,

t.

pr.

^^

aJ.\

jai,

crven

I

najcrveniji, olV- pružen

'J>\

— ^

—

manji,

i'jjt-

oil

\j\jo1

^H

-

krai. Oblik j^ši u komparativu ostaje i

broj

imenici

i

iza njega stoji prijedlog o^) a ili

linoj zamjenici

ili

isti

bez obzira na rod

u superlativu

je LiLil'!

ima odreeni lan.

A) Kada superlativ ima odreeni lan, mijenja se prema svojoj imenici

po rodu

-

broju ovako:

Muški rod:

Ženski rod:

^"Vl

'J^T

Dual

o>CiVi

oM^f

Pr. plur.

o.A-^'V'i

'^ClX\\

Singular "

i

Nepr. plur.

^..uVl

'S-^'\

Primjeri:

Muški rod:

Singular

Dual

[^Ji>i^'\

^•L:J'^'\

[yrj\

najvredniji

ovjek

^-^J) dvojica najvrednijih

ljudi

6 OjJUisVl

Pr. plur.

^U^l*1

Nepr. plur.

'JlV^l!

*6^'J\

najvredniji ljudi najvredniji ljudi

ženski rod:

'jU^T's'l^'vj

Singular

Dual

JiSii!jki\J:AyH'\

oCUaJl »L-LI

Pr. plur.

Nepr. plur.

^pjjj'i

tCJjl

B) a) Kada je superlativ LjUuI'1

u rodu

slagati i

i

najvrednija žena dvije najvrednije žene

najvrednije žene najvrednije žene.

Genitiv

(

Ci/1

najvredniji ljudi

ženski rod:

tC2f\CS^h'S^

Singular

»Ci)

Dual

Nepr. plur.

Ako

jednini

može

»C-Ill

(

^jl^'

'S^\ )

i

imenici,

komparativ, a njegov

u singularu, dualu J.»j piši

najvrednije žene.

neodreenoj

je superlativ LiUJ'l

muškog roda kao

biti

dvije najvrednije žene

>CJJ1 (^]I;in oUuij' najvrednije žene

Pr. plur.

b)

u ^1)tJuiJ*

najvrednija žena

pluralu,

ili

JLJ^

na

Muhammed

ostaje

1 ^jl^'1

*dl U

"j

'ij>lj

Fatima

i

Aiša su dvije

najvrednije žene 6jJ If

^)Iii'*r

"p-lf

5 '^Vj

'j

'*\\^

Salirn,

Rasim

i

Kasim su

najvredniji uenici.

u I

5)

Imenica mjesta

6)

Imenica

orua

Od imena

sciOl

(

mnogo (od

o^J^ 3 o^^-—'^

znae mnoštvo neega na nekom mjestu

sliJU

/avj;

ju.1

iJul'

na

,

Pridjevi

znae

koji

-

neemu

pripadnost

j^Cji] JJ)

(

pisarcic,

v-Jui^

Odreena

na

),

i

~^yS^^ -

pr.

tieodreena

«_.

mogu

Vlastita

Zejneba;

SJl

3) •S

ili

4) tf j3'i

jli-'i

imena

>

on;

pLlJI

(

Damask; ^Ijii

Line zamjenice

/i;

J^3

>'

vS^ - ^yi^ štipavi,

s jC.Bl S 's»

(

biti

Jd

I

)

odreena ('l»_^T)

i

),

na

(

pr.

Alžir

i

t.

's^'\

Ahmed; L-uj

d.

''^\'jJi;A"\),

na

pr.

iil

;a;

mi.

^'ji

o/j/;

sSU.'^'l

*LJ^

),

na

pr.

\i

ili

li*

ovaj;

ova; iLiJjl on/.

Odnosne zamjenice koji;

Ji\

koja;

o*'

5) Rijei koje imaju ^S-^JS

o-

ovje/c jl^!;

vrsta:

l_l!ilV -

( '_;

Pokazne zamjenice »J*

),

( 'i'yfLj'\ )

Odreenih imena ima sedam 1)

^j-^-^\ p-i

(

JL..v— « pisamce.

neodreena imena

Arapska imena (»C-iVl)

'

ima mnogo krastavica

g-dje

vjeuljak, "jjji^ vrabac -nil^ vrapi,

2)

5j^U gdje ima

'„^^ Mekkanac.

'J^__/ Kurejšija,

pr.

;ir

pr.

krastavica).

*i£i

3) Deminutiv

,

r"))-

(U^

suvišni

'J^

u odnosnim zamjenicama

"JI

jJU

i

Ime koje

6)

u genitivnoj vezi kao tjUi"i jednoj od spo-

je

menutih pet vrsta odreenih rijei, na Jjli tvoja

ovjeka

kua;

^5

pr.

y.

jb

kua

onoga

ili

pr. Joj

jh Zejdova kua;

ija kua?

J-»-J1

j\'y

kua

(poznatoga).

Vokativ

7)

li

(

ij:>\li.

ovjee!

I

),

kada se doziva neko odreeno

'*.i-U L

(

'Jul

I

)

^ >'

Vlastita imenica

**^ Mekka; pr.

\'J.'^\'

'fCiJ'i

l-'^:.'::-^

može

Sirija, a

lice,

dobra!

Vlastite imenice

na

Mekka; .'

bez njega, na pr. [ji^]

i

Abbas;

na

Medina;

Rešid;

Grad Božjeg poslanika. Medina.

'ilju'

Muhammed;

jL^'

pr.

Ju^J^^I

Egipat.

'yL.^

biti

'^^J'i

pr.

izgubiti,

jedna rije, na

biti

može

Nebukadnezar,

biti



Omer;

sastavljena od dvije rijei,

Sibevejh,

*iil'x.

Abdulah,

Teebbeta Šerren, SJLLo' Balebekk (ime grada), o^'^ii^T

Hadremevt. .

*)

Rije

akuzativu

I,

i^

ima u nominativu

da se razlikuje od Jjt

i

genitivu na kraju j .

(j^>

jl!3), a

u

Arapi razlikuju

vrste osobnih imena:

tri

1)

Pravo ime

2)

Naziv koji poinje rijeju

(

'Jvj

na

),

pr.

Ahmed.

xs-*I

"Li, \\,

na pr.^Jx\\jj] Ebul-Kasim;^lj^jAEbu Hanifa;

j^']

Atijja;

Ibnul-Esir;

Priimenak

3)

na

o-'l

t.

j-ZJI Siddik

pr.

nekom

(iskreni); 'jjj(iJT

kuje istinu od neistine);

i

svojstvu

Faruk

Ummu

Jlk^'j-'

jS/^ ^_^ Bintu Huvejlid

naziv po

j.

('CJCJb,

oJl.

ili

oii

LjJJI

(

(koji strogo

),

razli-

Bagdaanin; 'i_^l grama-

^illijl

'•'

i

ncar; t^LjJl Hašimija.

Line zamjenice

(

'j Itllf

Sastavljene line zamjenice

minativu,

genitivu

i

() ^_^i j^J Zejd je udario. Rastavljena lina zamjenica ( [^.ja^ih' V.julj^] ) stoji u nomina-

kao subjekat imenske reenice, na

tivu

i-U-. ^liA-j

^ Ona

ilCl

ili

je uiteljica,

2)M Vi

'^h

^'

Lina zamjenica u rije koja

je

ili

pr.

fi^> On

je

uen;

u akuzativu kao objekat, na

Samo sam

pr.

tebe vidio.

3 licu ( ^-.rl^l'jj«.^) uvijek se odnosi na

u reenici prije te zamjenice. Ime na koje se

odnosi lina zamjenica zove se

W*^T, na

pr.

)

i

rodu

i

pJi, o^i

nije sastavni

znaci »eto«, na pr,

{ii (eto) Gvay; >V_^ (eto) ovi, ove.

Katkada pokazna zamjenica ima prefiks U zamjenicu kao sufiks, na

Odreeni lan na se

pr. d\^» (eto

znai

Odreeni lan

U odreena eni lan

'Ji

ovaj.

participu aktivnom

kao odnosna zamjenica, na

koji tue, 'Cj'^ln

ti)

što

pr.

na kraju linu

i

i

pasivnom smatra

L^Ul znai

što

(^ jdl ^V)

i

nanaciia ('j^^dl

imena spada ime koje na poetku ima odre-

{•^J^\

f^)-

noj deklinaciji. Nunacija

:>'

i

t.

Ako ime nema

je

'o

odreenog ide

lana,

po potpu-

na kraju imena koji se ne

Zamjenice nemaju odreenog lana a.

v^^^. '^;^"

i^Cr^ i/\ koja je tuena.

i

onda mora na kraju imati nunaciju (cj'J^V) ako

*)

i

niti

nunacije, na pr.

piše,

i-Jl,^,

n ali

Ovaj

se izgovara.

^ u izgovoru spaja uz vokal zadnjeg

se

oznauje na

suglasnika, a u pismu se

nain, da

taj

vokal kod imena podvostrui, na pr. aIj -

Odreeni lan može a)

odreenost

b)

odreenost jedne

Odreenost

1)

(

staviti

3^

rije

i

aaIJ1 fV

(

kao

vrste

To znai od vode kao

voe smo

na

(jl^^^Vj'fSf),

U ovom

slabim.

Kada

1)

'je

Cjulill c-.;;;S^li

»(.

o

i

kad

bi se

odreeni

biti

odreena:

svaki.

odreenim lanomc AJk-Jl'fV) može

jedanput spomenuta (tj_;Sf^jJljj(lJlf'V), na pr. j

Vokativ

2)

stoji

zovem, mjesto koga vokativne estice

može potpuno ako

ili

jjij I*

'^ \}i-

*

brdo! :L>j

Ako u

iT

LjOJi'I

U pomo Kada genitivu.

a J

O

hol'ii

O

l'

ili

da

mu

nee

Ci

Ako

se

-^ "

t.

ime koje se ne

j.

O

O

Abdulahu!

lioji se

penješ na

j-t

-uil

L'

iza

dodati još koja rije

pr.

U) U^ ^

ime

je

ti

L

ovjee!

(nelci)

( i.'

-

(

JJl

na

),

t.

j.

nastavak kojim se doziva

—

i^Ui

j]

pr.

.V1

»IaO

^i), onda zadnji Jao za Zejdom!

L'

ili

Zejde! se

pred vokativ stavi prefiks J

Znaenje ovoga prefiksa

se

se

pomo iT

ili

pomo pomo U pomo

doziva

Zejde! sjj^ se

1;'

izrazuje

^-.SJjJ

1/

uenje

i

izmeu

onda

vokativ u

je

U:

(

( *)

I

lili*;

—

j\is

J.1

nain

oUjl-J,

),

na

I),

pr.

Zejdu! ili

neemu,

divljenje

O uda!

poslije vokativne estice

lan, onda se

,

valja razlikovati na taj

neko doziva u

nekomu

Vokativom pr.

oUl'l

od Zejda!

se jadikuje

znai da

43^ ^ ^

na

slino

neko neodreen, na

suglasnik ima vokal e

t)

ili

vokativ dobije sufiks »T

pomo

Što

vokativna estica, ako

stoji

"

-*

'i

žena;

r '

deva.

iil;

roda

(

Ostala imena

zovu

formalna imena

se

ženskoga

't^^^\ l^ill Ij'ji'l), na pr. ili^' tmina; Ojp oko; jIj

kua.

Nastavci su za ženski rod: 1)

2)

cs

-

5

Iz

imaju

ovoga

se

nastavak

i^ j)

(v^ U\

Jt

),

('s^_,^'lLijVl)

trudna žena

'J-*

(ili

Kratko

tl^^ pravila

i

pr.

M -

i\'j.\

žena.

('sSjjll'lLilVi),

izuzimaju roda,

imena muških na

pr. 'ijjf^

'[fi\^

pr.

ovakim imenima

i\,^jj

lica,

koja

Hamza; ^^^j

se u vezi s

rijeima postupa kao sa imenima muškoga roda, na

Došao je Hamza;

na

pustinja.

ženskoga

Zekerijja. Sa

na

Zekerijja je pametan.

drugim

pr. 5jj-

«L

14

Ima pet oblika pridjeva koji vrijede za oba roda. To ako znai što

Jj..i

1)

aktivnog, na

participa

jj~S

pr.

JjJ ako znai kao

2)

oblik

i

t.

j.

'JlU.

4)

Jj-i.

5)

Jjti.

,

,

,

na

pr.

JL_L

na

pr.

'^^—^ pijanica;

na

pr.

nastavak

:

'ij>^t

J\^j

U

tri

ovjeka; 5V-J

pr. ±o.j

Ostali brojevi su

inae na

— 10

muškom rodu samo

drugi broj, na

muškog

su

pr.

J»j

fL-!u

(a).

šaljivina.

zakljuno za muški rod imaju

V-'-*!

i\j.\

etiri žene.

— 19 zakljuno nastavak

_jj JiT

ako ima znaenje par-

\j^\

na

lica,

pr.

jlj-'i

^JJ^t

,

pl.

i

u kojih se

Ahmed.

znae

2) Pridjevi koji

rod tvori dodavanjem nastavka

ženski

bia

svojstva razumnih :

na

,

4-U

pr.

pl.

,

Cjj^, dobar.

na

pr.

opih imenica koje znae razumna bia,

Deminutivi

3)

—

j^j ovjek

mogu

Ovaj plural ne na

oblik,

isti

J_»^ ovjeuljak,

•

^^

pr.

roda koja se svršuju na

ranjen (a) :,

na

se svršuju

plural

na

,

pr.

muškoga

^\ijyL^, tmdna žena; 4) Infinitivi svi infinitivi

shvatiti;

tehniki 5)

uJ^|,

pl.

pl.

oUji,

oU^^lCaj

izraz.

Imenice koje su po upotrebi ženskoga pl.

oljL—

,

nebo.

roda,

na

pr.

16 6) Glagolski pridjevi koji se upotrebljuju 'j:\^, pl. olJ^^liT^ pl.

bie; ti^'

,

.

kao imenice, na stvorenje;

pl. olijjii',

''jf.'^.

o\^^l-., opojno pie.

znae nerazumna bia, na

Deminutivi imenica koje

7)

Jl^ brdo, deminutiv

tl-rrr

brdašce,

pl.

nastaje unu-

tarnjom promjenom singularnog oblika. Ta promjena

Dodavanjem koga glasa

a)

singularu,

na

pr.

biva;^

"j^lj

pl.

,

pero.

(.>\J|,

singularu, na pr.

Oduzimanjem koga glasa

b)

J^j

pr.

^>L-»

(^531'^' ili ^illT^l)

Nepravilni plural

Jj^O,

pl.

Božji poslanik.

,

Mijenjanjem vokala singularnog oblika, na

c) j.^1

pr.

,

pr.

j

—

^1

,

pl.

lav.

Nepravilne množine se dijele na: 1)

iiJI

predmeta.

dalje.

plurali koji

j.

Ove množine

'^' 2) sotSlJI 11

t.

'Jf-'

t.

dolaze na oblike: J.J1, JUl, ^x^\

plurali koji

j.

pokazuju množinu od 3

Ovo znaenje imaju

svi

i

— 10 .v-^ (gen. \,

1

singulara line zamjenice, ako

naš brat

j

desetice brojeva

akuz. i>*i--

oLX.

nisu u deminutivu, na pr.

i

mijenjaju pravilne množine

i

a za genitiv

,

akuzativ

A,

"L.I,

I

i

akuzativ

i

nunacije.

za genitiv

,

kada su oUJ imenu osim

)

.

to:

nastavke imaju imenice

S>

a genitiv

,

mijenjaju pravilne množine ženskoga roda,

b)

2)

o'—^"^

Za nominativ nastavak se

\ajj,\

—

akuzativ

i

mijenjaju imena koja idu po nepotpunoj deklinaciji

(>J^,,^ajJ>)

3)

a za genitiv

,

pr.

.

t.

d.

Tako

se

(pl.

od

jJj\

c>j-}~

i

•-

>

gen.

akuz.). is.

Ove nastavke

o^i dvije.

su nastavci

~

Osim toga

.2

~,

i

—

•

18

'^

broj

oba, obadva,

l^obje,

i

bbadvije kad su oUJ.1 linoj

zamjenici, na pr. u

nominativu

genitivu

ul-'^'i

uoil

onda i

rije

je

^

L>j^...-Již

iSiT

ili

kao

se ne mijenja, na pr. OJJU^l

obojicu

akuzativu

.-> ,

UtUiS^

Ako

i

^>

drugom kome imenu,

LšUil*^

^

oba ovjeka, obojice

ljudi

ljudi.

Predikat iza dualu, na pr.

ilt

rAS"

može

LJ.'T'

i

ojjuj'i >t^

i

stajati

u singularu, a

Oba

o^^'Jp^J^^

su

u

i

ovjeka

uena. Imena, koja se mijenjaju po nepotpunoj deklinaciji {J^^-'aVj

^

1

Imena koja imaju vokal kao padežni nastavak mogu mijenjati i

potpuno

nepotpuno

t.

t.

j.

svaki padež ima svoj padežni nastavak

genitiv

j.

ima nastavak akuzativa

koja se mijenjaju potpuno, zovu se

po nepotpunoj

se

deklinaciji

o^-ojj.

\

o,yJ^l

.^

,

(

—

).

Imena,

a ona, koja idu

.

Nepotpuno promjenljiva imena ne mogu imati na kraju vokal »i«

(— )

nunacije.

niti

Nepotpuno promjenljiva imena

mogu

biti

radi

jednog

ili

radi dva uzroka.

Imena koja- idu po nepotpunoj

mogu

biti vlastita

imena ('^i'JO

A)

Ovamo

na

(pL,«-!!)

spadaju:

imena {iijj.])

Arapska

vlastita

a)

Vlastite

imenice ljudi

'iLJ>\i

uzroka

pridjevi (';jCj1).

Vlastita imena

1)

pr.

ili

deklinaciji radi .dva

Fatima;

»icit

i

Talha.

i

to:

žena koje imaju nastavak

:

19

po znaenju

b) Vlastite imenice koje su

po upotrebi ženskoga roda imaju više od

lom

na

(i)^_,jtju),

oblik

Jjo

pr.

j-:*

>

na

jlj^

f

na

'(f'^'j.\

medu

Ibrahim,

Osman,

pr. 'o^-Ji^

)

pr.

na

J*^

Na

i

1^30

'J^**

oblik

^jLj

'^^ Omer, '^j

Jezid, 'J^-t

j^

»

(

f^

»

(

'

(oj^U^J^n,

Gatafan.

(J^l

bJ>3

),

Šemmer.

imena

se

smatra

neobian.

dolaze vlastite imenice Zufer, [i^j

\\'l>.

se pribrajaju još

Saturn,

muškoga

r^ Kuzah

roda, na

(ime brda

imenice žen. roda, na pr.

ove rijei:

muški rod

od

*L*j-

»

»

*U.ii

„

„

).

»

*M

»

»

(pl.

A^u/J.

Balebekk, o^;>Ji*

vlastitih

Hazam.

sve

*'?-j.;

na oblik koji je neobian

Katam, 'r^ Sedžah,

\1f-

ali

koje su složene od

Imran, ^Lžlr

vlastite

Ovamo

šeter,

Kerib.

kod Mekke), a na oblik jLo 'fUJ

*JS.

^1«

pr.

kod arapskih imena (Jj-^Jl). Kod oblik

imenica žen.

koje imaju glagolski oblik

Ahmed, \S.

!xj-'I

dekli-

koje ne dolaze na oblik

Tulun,

6) Vlastite imenice koje dolaze

pr.

vlastita

koje imaju nastavak 6l—

Jjl^V

5) Vlastite imenice

na

'c/j'j^

Madi

^^J!^ ^$xZ

4) Vlastite imenice

na

Ovaka

i-^^i^Jl

(

se neovisne rijei,

Hadremevt,

voka-

Zejneba,

^Ji^j

nepotpunoj

i

Složene vlastite imenice (L-S^^l)

3)

dvije

pr.

imenice

te

Egipat.

Strane vlastite imenice

,

ili

imenica ženskoga roda ima

vlastita

Hims (ime grada), ^j^ 2)

)

Belh (ime grada), j_,^ Džur (ime grada),

•

,_jajt-

I

stranoga jezika ide po nepotpunoj de-

iz

^

pr.

>i-Jji

\

je srednji sa

ime),

(žen.

Hind.

'iSj^jd

ako

),

od kojih

tri

Suad

jli*

ili

roda koja potjee klinaciji,

I

onda može ii po potpunoj

,

na

naciji,

\

ili

jL._^

pr.

Ako arapska

pakao.

*J^

suglasnika

tri

j^U^-i »i-J^L

(

(

,

'^Vl

^r

sav)

i

„

)

^;'

"

)

2*

20 '..^

sve

(pl.

druge, ostale

;^1

B)

Ovamo

od iS^\

{„

„

—

ili t|

^'l

(a

ne

i

na

s ),

'Jj'l

prvi).

smatraju neobinim atribut,

Imena koja

srdita,

jU\

ili

iLJ

ili

(

na

i; 1.

drugarica kod stola.

jJ

na oblik 'jH-Jl

).

ali

go/a

*:li^

2) Pridjevi koji dolaze

kao

vea

(j,-^

drug /cod sto/a

Ju'

ako im ženski rod4raa,

^),

tsini

ol.^ go

služe

„

pr.

srdit

jC^Jai-

kad

drugi)

i\i^ crna

vei

'JS\

oblici

'ji'\

(^i^^^l).

o>^i

crn

jj-'l

oU

„

r.

spadaju:

^

ts

m.

Sj\

Pridjevi

Pridjevi na oblik

nastavak

'^'\ sav)

muški rod

(pl.

prve

'J'j\

1)

ii-^,

od

'jCJ

To

ili

^Jlli.

,

jer se ovi

su distributivni brojevi

pr.

j«.^ po jedan

po dva

'jjl.

se radi

i

t.

d.

jednog uzroka nepotpuno dekliniraju

jesu: 1)

na

pr.

Imena ženskoga roda koja imaju nastavak t5-

spadaju

i

nepravilne množine na oblik ^>Lj,

one koje se svršuju na

poslanici;

^)

*!-,

trudna, tl^^ pustinja, ^Gj* djevica.

'j-=.'

Ovamo i

ili

L.Ji

po nepotpunoj

na oblik

o^-^

•

21

Nepravilne množine koje poslije pluralnog

2)

konsonanta kraju '^i.

5

CoT

Da

_ij

pl.

pl.

'»"jjC]

punoj

(^

tri

ili

j.^C\

od kojih

^zi^

od

*7-CU.

od

j\j^

'

*»'

J

pl.

pl.

od

od

"'iCLi

oj^i^i

Faraon,

profesor.

u ovim stihovima:

•

(jLlJo

La^«

li

._j^,..^

•

od j^—' džamija,

pl.

iSl^

;1"L1

narukvica,

deklinaciji, izraženo je

>

'

*«>

Ako ime koje ili

'ij^), na pr. !i»LJ

zapamti pravilo o rijeima, koje idu po nepot-

se lakše

,rt^

bez vokala, a nemaju na

je srednji

svjetiljka, ali

imaju dva

I

se

kao LiU.n dobije

.'

•

'

Cl..«.. .lo-

\

'

»—J i_j^^

U_iS

"'..''•''*'

\

',>>.•''

^'

K \y J,» '

nepotpuno deklinira dobije odreeni lan

e po potpunoj

genitiv, ii

na

deklinaciji,

pr.

jlijVl š\ o-l_l.»l Dobro sam uino najvrednijem. ij-llll

jlij'l

J^oiJ^Ul Dobro sam uinio najvrednijem ovjeku. Promjena na kraju imena (LjIVVI

)

Imena mogu imati ovake promjene: a)

Promjenu u izgovoru

(^j^iJJl

^^j"^

I

a to je

),

padežni nastavak na kraju imena izgovara, na

pr.

kada

se

_,tL_i ajJ

Zejd je pjesnik. b)

Zamišljenu

promjenu

(ts^.jjJl

^l^V

imena koja po pravilima obhkoslovlja ne nastavak, na pr. c)

j^i-U-H

-j

se

u singularu svršuju na

Ovake

žrvanj.

u sva

rijei

ili

\

tri

is

,

na

pr.

padeža imaju

zamišljenu promjenu.

Imena u singularu

2)

pluralu kada su LiLii'i

i

line zamjenice u jednini, na

dCSJ moje

ljudi,

Ako

moj djeak,

pr. ^,-Ju'

licu

moji

Jl^j

uiteljice.

ime koje

je

prvom

je LšlZii'l

licu

1

line zamjenice u pravilnoj

množini muškoga roda, onda je samo u nominativu zamišljena

promjena a u gen.

i

akuz. se padežni nastavak izgovara, na pr.

[^i-.. moji muslimani (od genitiv

akuzatjv

i

takoer

Igj

i....

.

J-J^

-

-

(od ^j-^J— .

,5*-f-~.«

'(^^

- ^-4'"')'

^^—•).

Imena u dualu u ovom sluaju imaju nastavak koji izgovara i

akuz.

pr.

dodaš

'Ji^

moje dvojice djeaka

kad neko rekne

fjlij'J'

ili

moju

^o

Ju j o*

Ovamo

Ij-jj^jI; Vidio

sam

koga Zejda? U ovom sluaju

akuzativu kako

rei

moja dva djeaka,

ljl.>U

pr.

gen.

dvojicu djeaka.

Imena koja zadrže oblik u kome su prvobitno reena,

3)

na

nom. na

('^^ijiJ),

se

je

Zejda,

a

ti

na to

je rije Ijuj ostala u

prvobitno reena premda bi zgodnije bilo

7^ Zejd?

spadaju

i

složene vlastite imenice u kojih je prvi

dio nepromjenljiv, na pr.

\yi. Jij

Teehbeta šerren (ime pjesnika)

l7

u svim padežima. 4)

»i«

(

Imena koja

-

minativu

).

i

se svršuju

na

^

,

pred kojim

stoji

vokal

Ova imena imaju zamišljenu promjenu samo u genitivu, na pr.

nom.

i

gen.

^»^15

,

ali

no-

akuzativ Uilš

.

.

23

Imena u kojih

5)

njih dolazi rije koja

padežni nastavak konsonant, ako iza

je

poinje sa

\

(^j^j'iVi^/

jedna od imenica koje se iznimno dekhniraju zamišljena promjena je u sva

'ii:!.!'^ ),

konsonant, koji

slabi i

je

ako postoji u pisanju

muškoga

zini

i—jJ^Ul

(od

h

^ i

iij

-

«

- oj

OiOlI^

na

pr.

ij^U

žh.'.n.. ),

k.

,>i.«

•

-V

Ako

genitiv

i

onda

na pr.

|»--UJlG(

.

mijenja ime u pravilnoj mno-

^

(

—

O;- «

ili

"^ -•))

na

),

K n

akuz.

i

c>iJl >i-i

—

1«"

,

oy

pr. «

.

se padežni nastavak

(od

u sva

genitiv

u ovakom sluaju ime u dualu, onda

samo u nominativu, na akuzativ

i\iJ\

Oj ; tri i

\

\t

» t^

.

..,

n .>

^

«

-

sluaja

akuzativ

pr.

je zamišljena

nominativ

>iLij\ U >U

J'^

Imenice na kojima

6)

akuzativ

,

),

'

'

je

promjena

lij

tLii}

nom. i-JJ^I j-J,^ gen.

— ^j'

izgovara, na pr. nominativ "•'!

(jer se krajni

da se izbjegne oc^^LH

suglasnik ima vokal »e« ,fi

^^ 1

Jedino ako u pravilnoj množini muškoga roda

15! li"

predzadnji

padeža

—

—

na

roda,

'i-.:^lJl tL.,

—

ovom sluaju

tako se u

Isto

(

ime

je to

kao padežni nastavak, ne izgovara

nom. ~_-UJ'i_^\, genitiv p—UJl

pr.

tri

Ako

).

se

izgovoru zastaje

u

(

._ii^l),

'jl«-'|.

Ako ovaka imenica nema na kraju nunacije nastavka prav. mn. mjena, na

nom.

i

pr.

gen.

-l«-'!

ž.

roda, onda je u sva

,

oC-L— Ako .

li

tri

ili

Promjenu

ime ima nunaciju, onda

i

je

u

genitiv Juj, akuz. IjjJ.

s

s

^I'jpVI

)

obzirom na položaj rijei u reenici imaju:

Rijei koje idu po potpunoj deklinaciji ali

od na-

padeža zamišljena pro-

Promjena prema položaju rijei ("liJl

nastavak,

o

zamišljena promjena, a u akuzativu se padežni

nastavak izgovara, na pr. nominativ

1)

ima

i

imaju padežni

obzirom na položaj u reenici po smislu stoje

u nekom drugom padežu, na

pr. juJ:

^j'/ Prošao sam pokraj

)

24

Zejda.

Kako

objekat

dalji

glagol ^'

je t.

proi

ali

akuzativu. Isto tako u primjeru -i-jj:^

rije jjj zbog prijedloga

kao subjekat pasivnog glagola

Jclij^ L.:\:

(

nekom

iCj^

padežu, na pr.

pouavao,

pouavao,

iilJb

-lUJt

^

Jj.^ '^'fj-

o*^

^j\j

drugom

je

Osim toga ima

da su estice

Vidio

sam onoga ko

i

je onaj lio je

tebe

je

o«'

»ko« u nominativu, u

'

I

>'^

>

)

.

,.,

J^l

).

jj\J>/\ iUl-l

),

nepromjenljive

(

imena koja se ne mijenjaju.

Imena koja

se

dijele:

nikako ne mijenjaju

(

fj^1

S-r^'^)-

spadaju:

Zamjenice: line

odnosne (oV^.^yl*0

i

(

ol^I^ll

),

pokazne

Daleko

je!

na

pr.

j\j.

(

tsl

i

"'iJi.

JUJ^'l tu_'i

),

na

v^ Šuti!

Rijei koje dolaze na

infinitiva,

(

upitne (fUJjJSlI iCli) osim

Rijei koje imaju glagolsko znaenje

pr. oLk_ft

L'

iT

genitivu.

oj^i-l

(

Nepromjenljiva se imena

jLJ

u nominativu.

Došao mi

rije

je

>

3)

zamišlja da



imaju

tri

padeža:

'cA^L'Ji)

pl.

nominativ

nominativu

•-'.ri

subjekat

s-Jl; ), 'Jij^

),

i

subjekat

subjekat estice

al3 vS-^ 2)

genitiv

),

J'\

)

Subjekat

Tukao

U

i

aktivnih

pomonih ( o^^

V

koje

glagola

(

i^

).

^^'

(

o^

v^'

(^iJ^

glagolu

glagola ((-^Il'I jlJt ^tU

Subjekat pasivnih glagola

(

smo

>liJ

I

J-i=Uil

(Ij^I

—

^^'

r

)'

predikat estice

,^-l-M

sline

su

je Zejd; \:^xk Napisali

Ubijen je Zejd.

(

predikat imenske reenice

koja znai odluno openito nijekanje

1)

^

(

subjekat glagolske reenice

stoji:

predikat glagolu slinih estica V

nika-

akuzativ (LI^'l).

i

JaUJl \x

V

dru^a

a

,

'j'jo.

Nema

J>I V To znai:

Nominativi (oWj*jJI

1

—

nastavkom

V 5

5_ji

nikakva oštroumna ovjeka.

Imena

ili

(ijj)

^/l

Bogom.

akuzativu, na pr.

ili

pr.

sa

Padeži ('J^l'

(

na

:/» V j s

Pridjev koji je atribut

estice

—

promjenljiva

prva

biti

V j Jj» V

pr.

,

biti

prva imenica nepromjenljiva, a druga

biti

promjenljiva sa nastavkom i

mogu

^>

'6'r-

),

V .^i Zi

)

—

na

pr.

(mi); [jjU Sjedi (on).

>-J t

),

na pr.

aj j

0-f*

27 Subjekat pasivnih glagola zove se zamjenikom subjekta

on

(JciiJlL;l; )radi toga, što je

reenica

ajJ l-.>i

\j.i-

uistinu glagolski objekat.

Amra u

Udario je Zejd

Kao imati

što glagol tako

glagolski

aktivni

(

JtUJi

znae neko komparativ

na

pridjevi

svojstvo i

To

ili

pasivni

( t>-i-l1

( J-^ilil

lanom

ili

uo

može

udo

^.^^

I

Mjesto nominativa

tj>^

Jl-I)

1^

ili

je

se staviti

•U.

1

može

se

rei

eše

),

pr.

uo

'>'•''

jLLiiI

jj Ji "j^iiJ j^Ju

jj.

j^^]

(i^^'l

sam da

je Zejd

udim

^}-^'\

ili

se

u petak.

da

^(

kao glagol. Tako mjesto

0^

(•

odreenim

sa

iza infinitiva stoji subjekatski

i-*-^^ }ji

»lil j_>-.-^

«—.^'UJL.

u petak oekivao Amra.

reenica sa esticom

infinitiva koji vrijedi

koji

rijei koje imaju

i

i->i

JoUJrplj

(

)

kao

aktivan glagol

i

u nominativu, a ako je particip postao

imati subjekat

od tranzitivna glagola, može objekat, na pr. oVjl OAJut

jJ

iza

njega

U Wa//dova

Haiid, trude se njegova djeca);

doi

još

i

bliži

dalji

i

se djeca trude (zapravo:

''ij-J -4--

Da

f,.3^ D»

li

Seid

asti svoje goste?

Ako

particip aktivni

kao glagol.

vrijedi

particip, '

kat

ka

imenske stanja

negativna

(

ili

tom

u

ali

Isto

reenice 'JLX\

)

ili

ima odreeni lan, onda

tako vrijedi kao glagol neodreeni

sluaju ( Irti-'l

Hoeš

y^

li

ne

poastiti Zejda;

da

pr.

o\j.'i

predi-

biti

'ijuZ^I

(

njim

pred

)

ili

oznaupitna,

stoji

_,iL^"alli Halidovi

J^jIj* Ovo je ovjek, iji se sinovi

Lii^' Alija

«G;^ iJi U Ti

pkilli

atribut

),

vokativna estica, na

'aJ^ UiG

mora

particip

treba

roditelji putuju; '.tull jlajuc

trude;

taj particip

slijediš

^

govor

drži

njihove Kible;

U U^ 1/ O

ti

glasom;

visokim 1J-.J i-Jl

f^p^ '^

koji se penješ na brdo!

Sva gornja pravila koja vrijede za particip u singularu, vrijede \'vji^'-ui1

i

onda kada

Cjij^

\j^\

'j

1

je particip

oni koji se

u

dualu

ili

pluralu,

Boga mnogo sjeaju.

na

pr.

j

29

Gornja pravila u zuju neko stanje

na

cjelosti vrijede

svojstvo u

ili

o>l^_JU,1 jju

pr.

'J^"^

za participe

i

jaoj mjeri

koji izra-

(JcUJi

J'i

'uJL.

),

i-H Ti vrlo spretno rešavaš vorove

teškoa.

može

Particip aktivni ne

imati subjekatski genitiv, a obje-

pomaže nemonoga.

katski može, na pr. j»L»Ji ijw Juj Zejd

Particip pasivni {d_yii\V^\)

b)

u pasivu (

t.

JtLiJl >_jL'

na

),

njega može stajati subjekat

iza

j.

vrijedi

b^

»jU ^^^^-^

pr.

d*

kao glagol nominativu

u

Velik je onaj iji je

J«^

susjed astan. Iza participa

na

pr.

\'^^ "b^O'

j\X.\

Inae sva vrijede

pasivnog može 'y-

koja su navedena za particip aktivni,

pravila

(

'i.*l

tl'i

'ijLjI

takoer može

)

kao glagol uz uvjete nabrojene kod participa aktivnog,

o—» -"^o 2eja ima

na pr.*jJ»

Zejd, koji ima lijepu narav,

ima odreeni lan, mora

mora

genitiv

Odreeni

iza

lan,- na pr.

—

jJi\ o

jH

imati

-^1

—

^^^

cT

->-;-'

j^3

narav;

lijepu

moj

može doi

Subjekat pridjeva

v-jV1

subjekatski genitiv,

za particip pasivni.

i

vrijediti

ni

i

•

Obini pridjev

c)

stajati

biti

jjj^

*.«!;.

^>_i.l

ajj.

je prijatelj. i

u genitivu pa ako pridjev

odreen

sa

'Jl

i

genitiv

ili

taj

sebe rije u genitivu na kojoj stoji

:*J^

ili

v^l jii

» x.j

^,_l..i\

lijep;

jiil ^--^ "j^

Zejd je lijepe naravi; jljj

Zejd, iji je otac

lijepe naravi. d)

Komparativ

i

superlativ pridjeva

rijetko

kada može

imati glagolski subjekat, na pr. [,L.^'i=l_aJl *_1; J^'jt :^j

U.b C

Nisam

savjet.

vidio nikoga

kao Aliju da na njega bolje djeluje

30

Kako

e)

za obini pridjev tako ova pravila vrijede za

i

vrstu pridjeva koji se zove

^j—ll

Particip

aktivni

još

i

Subjekat participa pasivnog

Lt if ), jer

tako se

i

,

na

pr.

zove

se ovaj oblik tvori

može

pasivni

'xlj\ Zejd, iji je pas

od glagola u pasivu.

imati objekat

pouen

subjekat (^(iJI)

Daleko je Zejd!

oU

lili

ili

na

oU

pr.

samo onda, ako

I

i

i

t.

pokraj Zejda;

{'J^HA'S),

Q^ ^-i^ ';11^.'

^

)

mogu

imperativa (S^^'^l

može

stajati prije

biti

si ti,

a

može

(>)

pr.

može nikada

aIj;^Proš/o

su oni;

se je

sjedi.

ispustiti.

lina zamjenica Cf-^^'\) "!4j ^\)

j

j^

o~iS~^

i

ako

stoji

glagolu

u singularu ženskoga roda, na pr.

Zejdova je

ki

ime

slino

'^

X.S^

x,j

uiteljica (zapravo: Zejd, uiteljica je njegova

''!-JA'^'jil^.xjo

Zejdova je sestra

poašena

(zapravo: Zejd,

je njegova sestra); "^^ ''S^ jLj Zejdova je

poašena

odmah

•

(jliJlC-^)

ki);

v^

u'-HiJ'*

pravilnom pluralu muškoga

ili

tako u spomenutom sluaju

je

I^-iS-«'

f~>'J''')-

ženskoga roda, ako

biti

koja znai žensko

Isto

ajJ

u singularu muškoga roda, ako je subjekat ime

je

muškoga roda u

iza

u 3 licu

ženskoga roda pa makar subjekat bio

ki

lijepa

(zapravo: Zejd, lijepa je njegova ki).

Kako

u dualu

je

i

pluralu izvedenih imena uvijek subjekat

lina zamjenica koja se zamišlja, ne može kod njih subjekat biti

izreen, na

pr.

uU.^l^J1 fj-^'

J

"j^.J

*V Došao

je

Zejd

i

Amr,

koji su ueni.

Glagol

muškoga a)

i

iz

i

infinitiva

izvedeno ime

može

biti

u singularu

ženskoga roda u ovim sluajevima:

Kada

je subjekat

imenica ženskoga roda koja ne znai

osobu, na pr.: o'fil

j^\

\

(

ojC )

(^IJi)

"jC

ul

Pošla je deva; Izašlo je sunce;

'JuJS^ (Vcjll.') "'^'^IT'j^j Zejdova se rije 1)

Vlastito

dobiti u dualu

ili

uje

ime koje u singularu nema odreenog lana, mora ga pluralu.

33

Kada

b)

glagolski

je

skoga roda

subjekat u pravilnoj množini žen-

nepravilnoj množini

ili

oU-UI

(

'>}^'J\

o«U

)

^lj - ^-»J

olc^Jii. -

3)

^v-a su

u singularu ženskoga roda, na

i--«\i

(

je otišao (ide);

Sunce je izašlo

I

\j~^ioj .1.11

subjekat

je

^Jl ovjek

l_^-»i

)

i:-:-*i)

j>Jaj stoji

)

Oy>i

::,.^

pr.

JUJI

Ljudi SU

—

Žene su

*l

;Uš'

Jl

V

I

otišli (idu);

otišle (idu);

stabla su posjeena.

subjekat imenske reenice

Zejd je uen; 'Jl^\

L* jJi

(

\1iSj."\ ),

Zlato je žuto. 3

)

34 Subjekat može

j.^''^

Bolje

ti

\/.jl:-ot j

je

Ako

biti t.

i

j.

Muajiju uti nego

je

na kojoj

(

mora

si

)

(

[yy^\) tako isto

i

može

imenska reenica (

U^"i

je

pravedan.

ti

reenica 'AH^> 'i-O-t

onda

ol,

reenice koja

stajati prije

samo jedan subjekat

imati

estica

stoji

iOl j^ Istina je da

što glagolska

jedan subjekat

može

"'j:.lc'

je bolje;

vidjeti.

subjekat reenica

subjekat, na pr.

vam

Postiti

fi:j''Xi-(JC^U

predikat imenske reenice

Kao

reenica, na pr.

cijela

(

imati

^-:^\\

Ako

).

samo

*-U-f->

dakle

iza

subjekta u reenici bude još koje ime vezano za subjekat kojim

veznikom, to se ime iza veznika ne smatra drugim subjektom,

ono

nego

je

Amr

su ueni.

'^JiJ^'\

t.

j.

Subjekat imenske reenice mora bar

atributom

genitivom

ili

^ -4J 2:ejd

vezano, na pr. cAj^ fJ*

odreeno

biti

donekle

(

ii^

odreeno ime

(

I

)

/

ili

s^flUl

'CoU'^'i), na pr. 11^ jlIj

Zejd je uen;

Lj. jJl Ziato je žuto.

*J.iJ\

i)^^/^"S-^t>:;jS

Rob,

Imenski se subjekat može mije, na pr.

"1)13

od poganina.

1(0 ji vjeruje, bolji je i

ako se

ispustiti,

lejd u odgovoru

na

pitanje

iz

smisla razu-

'

na

pr.

^j^ ^-jj

Zejd je uen. Predikata u imenskoj reenici može j^lj'-'Jil^7^''-43

vidi predikati,

veznika.

Zejd je uen, pravedan

ako

ih

ima

više,

biti i

i

više,

vrijedan.

stoje jedan iza

na

Kako

pr.

se

drugoga bez

35 Predikat se sa subjektom slaže u rodu predikat izvedeno ime

Ako

predikat

je

j^~i^

(

\

na^pr.

),

subjektom u broju, na

Sunce

mjesec su dva Bozija znaka,

može

Predikat

na

pr.

"'jll^

je otac

biti

i

plo^ j

^

U

:

^U

—

^rU

5

I

uenik.

uen

Zejdov je otac

'.^l^lLj

ali

imenska

cijela

i

se sla-

Jilo^'To« o^^'^^A^^ J u--«-^^

pr.

uenjak

Ljudi se dijele na dvoje:

mora

imecjuU-l), ne

primitivno

gati sa i

u broju, ako je

i

ili

glagolska reenica,

(zapravo: Zejd, njegov

uen); »^if^Juj Zejdov je otac plemenit (zapravo:

Zejd, plemenit je njegov otac).

mora ona

Kada

imati linu zamjenicu,

je predikat cijela

koja

tu

reenicu spaja sa

subjektom kao što se to

vidi iz gornjih primjera.

zamjenica zove se

j.

jJUI'i t.

reenica,

Ova lina

zamjenica, koja spaja predikat sa

subjektom. Zamjenica koja spaja taki predikat sa subjektom

može '1.'^']

biti

i

zamišljena

Nauka

^^''J/^'\

(

^)

Ji:

ili

izostavljena

(

.JjIj-

),

na

pr.

narode; jLLjo_^"'jui.^p1 B/ser je

pridiže

miskal za dukat.

Ako

je

predikat

neodreeno, na biti

i

pr.

|i

odreeno, na

Kada

imenske

»»I

obino

ono

je

Allah je naš Bog.

odreen, obino

zamjenica (j-^^UIj

jlj Zejd je u kui.

Predikat J-»j

može

j\jJl

a

t/

može

kui

stajati

je neko.

i

prije

svoga

subjekta,

na

pr.

)

36 Predikat se može

na

Zejd

po smislu razumije,

se

J^

odgovoru na pitanje

x{j u

pr.

ako

ispustiti,

i

,IU juji

(•!

uen

li

Amr?

ili

Ako pred subjektom imenske reenice se

Je

;ijJ"'o.a

što

veznik

-i

,

na

pr.

što se tie Aleksandrije, to je stari grad.

'i^jjJS^'V't Ci

Veznik

doi

mora

predikatom

pred

tie,

U

estica

stoji

može doi pred predikat imenske reenice

-i

14^

ovim sluajevima:

Kada

a)

glagol

subjekat odnosna zamjenica, iza koje

je

prijedlog sa imenicom, na pr.

ili

-jbj3

(

J)

*J5

j^-l

tjJJl

Ko mi doe, dobie

^'ji

('J)

*Jš

jIjJU

isjlll

Ko

Ako

b)

'iLJ

Kada

c)

glagol

oUJi

ili

I

oJlttfJJl

P*

ji

(

J

^jl ovjek, koga

'-Oj'

ili j^"

Kada

J-»3

ovjek,

Ji-it^

Prijatelj

jUl j J»j

b'

na

i

groš;

ovjeka, koji mi doe.

groš.

JT

svi,

kao ^UJi

sva, sve

koje ima atributa jednu rije

ili

I

ne-

uope nema

pr.

(»*ji (*1)

"^ji

voli te.

dobie

koji je u kui,

>

je subjekat rije

odreenom jmenu atributa,

pouavao,

neodreeno ime, iji je atribut ('iXall imenom. To neodreeno ime može biti

dobie d)

si

^jl J^j ovjek, koji mi doe, dobie groš;

-Oj

)

>'

J>ji ('J)

koje

pr.

(ij)

~'^'ji

iza

subjekat

je

prijedlog s

na

,

odnosna zamjenica,

prijedlog sa imenicom, na pr.

ili

{'jj-,) jjii

groš;

kui, dobie groš.

je u

atribut subjekta

je

glagol

slijedi

slijedi

'-Ji

(

i

U J^j 3-^

Sva/ci

uen ovjek

3^

Sva/c/

ovjek

'-J*

'-J )

S^j

e dobiti groš;

e dobiti groš;

Pred subjekat imenske reenice u spomenutim sluajevima

može doi estica •fOvJ>U

•olš -c^

^

oJjj'

/co;e vi bježite,

,

cj\

> - ' .

\^U. J^j V

:

"-'

\>i

ovjek

3i-

i

V

>!

nije prisutan.

[jI-AVj^^ Vidi

esto

ispušta

i

str.

samo

34),

se po-

Za radišu nema siromaštva.

nije,

p— 1), na

(

koje

znae

pr. ILU jjj

L.

što

i

Zejd nije

glagol

uen;

38 Pravila koja vrijede za subjekat imenske reenice (ijJLll

Vidi

str.

34) vrijede

Naroito treba

neodreeno

ime,

neodreen, na

za subjekat

i

estice

subjekat

S^t j

pr.

p-V

)

ovih estica.

može

U'

0^*

,_,aiiJl'1 i^^

svome radu od iskrenoga,

vredniji u

I

da subjekat estice V mora

istaknuti

a

(

(

^

l>vJlJl

Oholost ne do liliu je uenjaku.

Ako izmeu rije

subjekat

V

i

-

doe

njihova subjekta

i

pred njihov predikat stavi estica

se

ili

U

"'i

aJj

lp

C)\

^ ^^/^

- ^ ^ •' juj llc U

^'7^

f.

^

koja druga osim, onda

Vl^

na

predikat ovih estica stoji u nominativu,

i

i

^'je ni/fo

"^

UJ V

^^lJj

ali

odreen

biti ^'

J^*

biti

pr.

uen;

.'

1

It

Zejd nije uen; Zejo je samo uen.

U

VI aj j

estica j[

Ova

se estica ita

ol

zaista^)

u glavnoj, a

u podree-

ol

noj reenici, na pr. 3

^

#

''fj^fjl^j

'^\ jjfc'l

Ja znam da je Zejd plemenit.

Kada

"*!

It

Ako

iJuJI),

mu

treba itati stoji

,l

U

'x/j c>[

na

\Zj

je

o|, z*^

o\

J

C)[

u ovim sluajevima:

poetku imenske reenice, na

Zaista je Zejd

Boga mi

\ t_jJL:J

^U.

kljui bih teški

je Zejd

na

pr.

uen.

slijedi iza ^^1 1.

j^S^\

odnosne zamjenice ^j^^

'V'ji

\

j

Dah smo

cijeloj grupi ljudi.

najviše sluajeva ne znai >zaista« u nego samo jae naglašuje rije, pred kojom smatra samo kao uvod u reenicu.

Ova estica u

te

rijei,

pr.

uen.

stoji poslije zakletve,

u reenici koja

pr. ' zbilja je

oi 0^

7) Poslije estice J=^ a/f,

'J_^_

pred subjektom reenice, pred

stoji

na

»misliti«),

pr.

jedan.

koja stoji na poetku reenice, napr.

Zar « fo

J^ ^/i 'J^'t

uen.

ak

pa

/cažeš,

i

Zejd to

govori?

Kada

8)

\jL^

"'il^

Poslije

9)

'^\

Kada

(Jii^1

ul

v1,

j-Z^ ^oj^'

na

),

pr.

ili

W

e^

VjZal't

'CsJ'j.i\

(

subjektom

i

Sye(//

)

sjedi!

Iza

na

prijedloga,

J^^ju. iXs\

pr.

udim

-H-f

(>.^

9) Iza veznika

na

estice

'..^"jJ^^V^'d^]^'^

pr. ^i

ove

iza

dok, poslije koje stoji vremenska reenica,

postojati,

C:-!-'

8)

na

reenica

ta

dok Zejd

(iSili'"!),

U

7) Iza estice

reenica

nije, jer je

subjekat imenske reenice (isto sto

postojati, na pr.

6/Y/,

kao da je reeno: ^^»jJ iLUS '^t'Ji^

iC'l )J (isto

Poslije

6)

uen.

je Zejd

se da

Jj!»U'i Lij^i.^ ),

(

zanemaruješ!

ti

koji vežu rijei, a ne reenice,

pr.

C^lCiLi

J^)

U

i-

'ilJt

Jl.

iJ:j>-.l

cii^ Znam tvoja da

(.'dJL}^'ct'.^'j'>t^^^o-^''^^y^'^^^^^'

'-j\j

J_ur^iior< '^Jy^

lijepe

nitiv ( ijj Jud

nain da

se

i

iJuJ-l

).

predikat

Ova

stoji

se

ak

se trudiš

i

da

Halilov

,

smatra se kao

infi-

reenica pretvara u mfinitiv na

reenice, pred kojom

pretvori u infinitiv pa se stavi kao

i

to što je pametan.

i

estica ol

pa

udi;

me odgoj

Veseli

kao Reenica, pred kojom

djela

dobar;

Cuo sam da si

{•^Jc »j'^j)'[fi\^

si

je

l,\

LiUJl subjektu

te

taj

(il 'j^)-'

reenice.

41

e

koji

doi u

tada

uo

rei •ilJL ^"A

se

može

se

rei ''^y[ o«

pred kojom stoji

o'

Prema svemu

na

genitiv,

sam da

U Id!

"'i

može

^^11'

uen; mjesto t)—V ^* ^

si

udim

'^'^-^

mjesto

pr.

se da zanemaruješ.

^^A-^

Reenica,

smatra se dakle kao jedna rije.

.

što je o estici

ijl

reeno ovu

^1

i

je

esticu

dozvoljeno itati na oba naina kada ona stoji poslije estice pa, koja dolazi na drugi dio

-i

na pr/'^^ \CS^)'j^ ^_^_'^ Ko Isto

tako kada oi

je

iznenaenja sumnje) na

i

'sUltLi")

(

pogodbene reenice

me

poasti, poslije

stoji

poslije

),

i

ja

(

tli

),

u njega poastiti.

koje ima znaenje

\l[

'f^V (nema

rijei

t\}^\

nikalive

kada je reenica sa o^ uzrona bez uzrone veze,

pr.

fj-*--^

j.^-^\

(a^Jli.«

ol

>^^

o>k; Pogledah kad

^j,^ JxJ\^;,i^|_^V

Nema

li

neprijatelj poražen;

nikakve sumnje da pravda diže

vrijednost upravnika;

^H^l

;1p *j|_^3_SLJl jla.|

uvaj

se lijenosti,

ona je uzrok

siromaštvu.

Kada estica onda

ol^

pojaanje

izgubi

se pred predikat reenice, pred

estica

tJ

(>Ijjl1vJ 'fV),

u}jJlxJ\

^

na

doe

u

obliku ol

.

je ta estica, stavi

pr.

Mi

-HjlL; a1

i

kojom

te zaista

držimo da

si lažac.

U ovom

sluaju ol može doi pred glagolsku reenicu kao u prošlom primjeru, a može stajati i pred imenskom re-

enicom. Ako kat

i

je

pred imenskom reenicom, onda može subje-

predikat te reenice stajati u nominativu

ili

prvi u akuza-

a drugi u nominativu, na pr.

tivu,

I

estica

ol

JjUJ

t-Jl

jiUaJ

Iaj j ^\

može

ol

Zaista

iskren;

Zaista je Zejd iskren.

pojaanje pa

izgubiti

esticu treba dobro razlikovati od fekat glagola u zavisnom

si ti

nainu

(

'Jt

da, uz

glasi

Cj\.

Ovu

koju dolazi imper-

Lj..«': i\ ijUl''i

),

na pr.cisi^.)*

42 da

estica

piše.

imensku poslije

koja

,

'J\

U

reenicu.

glagolsku

ili

od

postala

je

'J\

dolazi

,

pred

sluaja zamišlja

oba

se

lina zamjenica, koja se odnosi na slijedeu ree-

61

(oLiJ^ '-^^)> "3 pr.

nicu

CAQ\ vj ClL*

J»

j^1 J

"^ y

'j\

j^'l^'i

oi-iv

v^T j

Zadnja je njihova izjava: »Hvala Bogu, stvoritelju svjetovaU

Ll^'1

1

Misli

ovjek da nikako

li

neemo Ako

sabrati

njegove kosti?^

pred glagolskom reenicom može

je o^

biti:

Glagol koji se potpuno ne mijenja, na pr.

a)

J^

u'

oL-i

V\

^ 0-^ oi

b) Glagol koji se

izmeu

'J

i

glagola

estica

1)

lliZa

jj'

o*

lu

estica Cr

2)

ili

što zasluži.

sluaju mora

U ovom

jedna od ovih rijei:

biti

P^ j I

samo ono

je

potpuno mijenja.

na

,

ovjeku

S

pr.

da mi znamo da

^j-

,

zaista istinu rekao.

koje oznauju da imperfekat ima

znaenje futura (u-h'^^ '^.A)»

ii^ pr.

b^-r-

^'J, fiCl.

nam

si

ol

ff^

^"30 vas

ye da

biti

e sigurno od

bolesnih;

Znaj (a znanje ovjeku koristi) da

e

sigurno sve

3) Negativne estice

na

što je

sueno.

nikako (ubudue),

nije

i

V ne,

'f

pr. "jJ,! \'J_ '\

4)

6 ji

'^i

doi

tlT

o\ ''J..'.*_.:

uj» -

Putuj!

Mjesto akuzativa stanja može

reenica saS (JU.\jG)

doi kada

je

stajati glagolska

(

->'

^'J.

oznaka stanja afirmativni imperfekat. Ako je

VT^'-" "^

J»)

V^-^- ^ -4^^*^ Došao mi ->

^u

(S* 5>

s-i^b

ili

stanje

j^

'x>\J\

je

pr.

je Zejd ne jašui;

je Zejd jašui;

S "tu^ jil^ Došao mi je Zejd, a jahao je Amr.

kojom

),

zamišljenu)

ili

se

oboje, koji služe

ili

oznaka stanja spaja sa rijei ije

jOl1'>_->U).

ili

oznaka stanja

odreenog imena, može na

je Zejd jašui;

oznaka stanja reenica, mora ona imati esticu S

je

(

Došao mi

J-* -ViJ li^lf-

oznauje (Jliiji

Ako

se zamišljati

ili

Došao mi je Zejd, a Amr je jahao;

ti**-

linu zamjenicu (reenu

kao veza

stajati

V^-^-^J J*V Došao mi

jj* '-r^ J ^A.J

Kada

može

na pr.

jJ,

(vT-"-"

imenska

bez njega. estica S jedino ne

ili

oznaka stanja perfekat, mora pred njim estica

ili

jedna

rije, koja

akuzativ stanja

doi

i

oznauje

stanje

prije te imenice,

j^jiS'bJtC Došao mi je jašui Zejd. Jedino ako je Jilb'i

"u genitivu sa prijedlogom,

ne

može oznaka

doi

stanja

prije

njega, na pr.

H,*^ J^J; '^J^

Kad

je Jlll j'i

njega, na pr.

Prošao sam poliraj Zejda,

neodreeno

J^5 Lf h J«U Došao mi

Akuzativa koji više,

na

ime, onda

pr. IS^CiLS'b

znae

stanje

je

može

lioji

tJU.1

j^ui biti

je sjedio.

mora doi

prije

jedan ovjeli.

u jednoj reenici

j^jitU Došao mi je Zejd jašui

i

i

smijui se. 4

.

50 7)

Akuzativ koji pobliže oznauje nešto ('JuLj1) je uvijek

Ovaj akuzativ

Olt Zejd je dobar kao otac

jL}

atrnja

tC -iJJLL Im'jM ^ =. j^j

'•'«>•

\^j ^

se akuzativ

po ocu;

ili

puna vode;

je

Zejd je lijepa

iX jjf' o'^ 'S^\ "aIj Ovaj

ime, koje stoji:

koje imaju openito znaenje, na pr.

a) Iza rijei C\

neodreeno

lica;

Zejd je vredniji od

Amra znanjem.

smatra po svome znaenju kao glagolski

može

subjekat (^UJ'l), na pr. mjesto reenice l^'j^r— -^3



jb

^t

pr.

/^M 24 žene.

desetice

TjA oJ^At

23 ovjeka;

iiU 100,

->

prema rodu imenice, na

mijenjaju

se

^j^ j V>if Iza rijei

dvije hiljade

(iJl

milijuni duša

u^i>U'

Ako uz brojeve

e

u akuzativu singulara, na

složenim brojevima od 2Q a

dualu

ovjeka;

zlatnika.

kao Zj\yO>l\ u ge-

dolazi

—90

U iste,

'jj^^^l

11

plurala^),

brojeve, na pr.

ili

Cti ojj^ dvadeset

ulja;

riti

Uz brojeve 3 nitivu

se

100, 1000

ili

kua; (t.

ljudi).

j.

milijun stoji još koji broj onda

osim imenice, koja uz spomenute brojeve dolazi u genitivu 1)

Jedini je izuzetak

koga broja od 3

—

10.

od ovoga pravila rije o'U

U ovom

nego u genitivu singulara, na

sluaju rije

*j

pr. J.o.j*'.^^'

U ne ^^0

stoji

ljudi.

W0

kad

stoji iza

u genitivu plurala,

51 singulara,

doi ponovno

imenica

ista

i

to u broju

i

padežu koji

zahtijeva onaj broj koji dolazi iza veznika, na pr.

jlS

'isu

Ja

'lii.

t)^S j

»Cj o>Lt j .

Vi

JLJ

Može

se

o£t S

(

i

140 ljudi,

i3l.

doe

\

oCii^S

)uj

redni broj ima

u genitivu kao *Jl

muhanema;

frei

C

e^vT^oga ramazana.

li

odreeni lan, onda ime mjeseca ,

,_jQjll,

na

stoji

u

pr.

^i^^ trei muhanema;

Cji

'oC^j o- r^i 2)

d.

viJS

genitivu sa prijedlogom ^^ lJ S

1)

103 žene;

LiJi o\Jil j liJ * *

^

ovjek;

101

^'J) ti

etvrtoga ramazana.

Kako Arapi obino raunaju po mjesenoj godini, onda datum noi, a ne dana i to tako da se od 1 do 15 u

izrazuju

mjesecu raunaju

^0-30 noi koje

noi

koje su prošle (ir-Ji

su preostale

^^j JjJj ^J^j

('o-l*^.

^*-l

)

"o^ii-), a

IJlJ

prvoga redžeba;

'.iljC

:alji!

29 redžeba;

\s-jC oCJlJ)

28 redžeba;

'ry.

^

^ oil tD s>iB ^jj^ JiJ Jsi luSV ^j ^ 5

Kod oznaivanja datuma

od 15

od mjeseca, na

^ *>iXi

^*j

•cli.'i

ili

ili

pr.

14 redžeba;

75 redžeba.

stoji glavni broj sa

prijedlogom J. 4*

.

52 tako se glavnim brojem izrazuju godine

Isto

glavnoga broja stavi rije

se prije

prijedlogom

sa je

onda

«13\ liUil'l

''

*^

^

;.'

..

-.

,

-

-

—

znai izuzetak (*ti£-

f^1

Izuzimanje

se izuzima

}

U

(i

Vl)

estice

od

c)

nije

Zejd

iiil~AT jjjl

VI

\'jif

f

(

[yJ:l\

\ju3 V\

j.

,

na

"3

kom P'"-

\"\

je

može

Ol

Tj^J.

)

)

Zaista

('^'

0^^)

>'-^ ('-^

6lž=)

*'-^

-*'

('.Sljlul^>

-*'

J

/e

"'jP-

str. 30).

i

Bog

vrijede pravila, koja su navedena

nice (Vjali'1 Vidi

(

jJ>'

0^

i 61^

slinih estica {o\y^. milostiv.

f— i)>

Za ovaj akuzativ

kod subjekata imenske ree-

55 ll)Subjekat iza nijene estice V

(i^ji-it

nema, koja znai odluno openito nijekanje

Nema

V

V\ 'J\

'-il

(

V^i) nikako

JJCil

^-^^

nikakva boga osim Allaha,

u--^,

i.

"^

)

na

Samo

j.

pr.

je

•

Allah Bog.

Subjekat ove estice

neodreeno ime

ako

subjekat

taj

LJ jJt ;

j

v-ju

jj

ista

Juj

Juj

(i

ti-Jl

—

Sadržajno pojaanje izrazima:

Cžj^ o6/e,

- jLiŠiVjJ^G]), ako se ponovi

reenica, na pr.

ili

pojaa

biti:

Gramatiko (formalno

rije

b)

je Zejd, Zejd;

Došao mi je Zejd lino.

j ti«U

Pojaanje može a)

Došao mi

-»iJti^^r

,.^-jl;.

obadvije;

'^>

L-jiJ Jiiu'l 'Kjk^

L-tiJiT r,. !^ hn j .

Lr^^

oj&

Jijj

V-*"^

( Ji^JuJi

I

V-''''

JiXIjJ|

),

sa/n,

sobom, lino;

»-*-

'»^'l

>

skupa,

\^

~

'^-^

\^

kada se

:^ svi,

'4i-^

rije

oba, obadva; sve,

na

pr.

«L Došao je vladar lino;

'v-*^ Otišla je sva vojska;

pXJ 1 oM^ V/dio sam obojicu: uitelja

i

lijenika; (iis^iJU.1

iljl

ti

c/je/e

tekue godine.

Kako se iz gornjih primjera vidi izrazi, koji ine ^^^i^lo^OlI, stoje uvijek

kao iJUi linoj zamjenici, koja )

glagolskim subjektom slaže u rodu

i

broju.

se sa

predstojeim

51

Kada rije JT jedanput pojaati sa c,.y^

rije

Isto se tako

'^1, na pr.

Ako

'»j^\

Jkkli

r*^ *^:5i'1

\

Oj*a

padoše niice aneli

/

može pojaati

'»^'l

rije još

ta

svi skupa.

izrazima ^!a

^6>--*'*l'J'»'jM*l» Doš// su

mi

ili

|.

'CJa

ili

Ijiidi svi sliupa.

u nominativu

pojaana izrazima tr^

)

se

na pr.

,

je sastavljena lina zamjenica

3^^'1 '?p^'1

može

za pojaanje,

služi

'jj'

>

(

^., "^

mora

1

se ta

zamjenica najprije ponoviti rastavljenom linom zamjenicom u nominativu i'j^;»Jci\'^ l^Vjulj]), na

^ OyJ.

JlLC'

(3-r;^r^^.

^^

SA'

i

pLlJlLLLp, zovu se

oV^-^JLI)-

Sintaksa glagolskih oblika Prelazni

i

S^-^

neprelazni glagoli {\y^\ 'S^'^ J

\

'S*^'\)

S obzirom na znaenje arapski se glagoli dijele na prelazne i

neprelazne. Prelazni (tranzitivni

koju

vrši

na

iil.iiir't^^r U-S^^jlIj

jld'1

subjekat

glagolski

(objekat *i/j_^Hn),

ts

^}liJ

(

su glagoli, u kojih radnja,

^CiJI

),

prelazi

na

predmet

pr.

Shvatio

L^^CJ Zejd

sam

tvoj

govor;

piše pismo.

Neprelazni (intranzitivni \}M[y^'\) su glagoli, kod kojih

radnja glagolskog subjekta ne prelazi na predmet

(j;'j^"i), na

pr.

Sjeo sam;

'w'-J=:

Intranzitivni glagoli 1)

Veina

glagola 4

i

')^ -

y^

*Sy->,

- '(.^

fC

i\jM'S^'\)

svi glagoli

'^J - *rSA

''-43

ili

Spava Zejd. su:

5 razreda

I

vrste,

radovati se;

u jedno oko biti

plemenit.

objekat

oslijepjeti;

na

pr.

63

V

2) Glagoli

intranzitivnih glagola

JiCJ 3) Glagoli

LC

vrste (J-iid'i vrste,

I

na

koji su postali

),

VII vrste

i

(

izmiriti se;

'4-LUj

SS^

jCaJVlS

^>1SC1J)

oholiti se.

koji se u

prevode sa povratnom zamjenicom »sebe«

Vj^l

pocrnjeti;

'i\jl\

jako

i^i 6)

II,

III

i

ili

našem jeziku

»se«, na pr.

Xin

vrste,

na

pr.

pocrnjeti;

bujno

l.i}Ii*i

pr-

rastati se.

jlni'l

i

na

uiitLdi L-C).

razbiti se.

4) Glagoli VIII vrste (JUijVILI;'),

5) Glagoli IX, XI, XII

ili

pr.

uzeti priimenak;

VI

od imenica

obrasti

jako se

travom

(zemlja);

žuriti.

IV proširena vrsta od glagola, koji imaju etiri na

korjenita suglasnika,

pr.

fi'S*.! skupiti

r^j;' valjati se;

oC-Lj. smiriti se.

se;

Neprelazni glagol postaje prelazan: a)

^

-

b)

Kada prede u

II

vrstu

7-^

radovati se,

pJifr

biti velik,

Ako prede u IV

c)

Kada

Joj C-*il

se iza

J7;«-iJl

v^

)>

"^

pr.

'rj obradovati;

'^

veliati, poštovati.

vrstu (jCo'^'l

j^J>C-j.i \jje-

(

LjI;')>

na pr.

Otišao je Zejd;

Odveo

je Ze/d

Amra.

neprelaznog glagola stavi

objekat sa prijedlogom Juj

(

'.-J* j

"'jjj '»— J^i

^JiJ\^JCiS\ ^>J^JJiA\),

dalji

na

Otišao je Zejd;

Odveo

je Zejd

Amra.

objekat

pr.

t.

j.

64

taj

mjesto

*^y

^g^y>

o- c^^

K.''^

doe

u genitivu

mjesto

objekat

5\j.J i>.u--

može prijedlog

se sa daljeg objekta

Nekada

JU-

\

estica

^"sa

'^"^^ J

da

'J\

ili

pr.

od svoga

je sebi odaforao

Naroita vrsta ili

kudi

r^*^

vam

ud/^e, što

se

li

na

'J zaista,

jiClij o-t3^>

se hvali

na

akuzativu,

pa

ljudi.

ispuštanje prijedloga redovno biva kada iza prijfedloga

Ovo

Da

ispustiti

i

naroda 70

slijedi

u

i

y

"Mjesto -p^u:

*uV

od Boga došla opomena?!

je

glagola jesu glagoli, kojima

intranzitivnih jJl

pr.

j^'jJlTjCUI).

To

su:

("f

'pl:

dobar

biti;

cA,

*^

ili

'oš biti!

Ovi glagoli uvijek ostaju u singularu i mijenjaju se samo prema rodu njihova subjekta. Subjekat ovih glagola ( []cQ'\ ) je

odreenim lanom

uvijek ime sa stoji genitiv

( a!J\

LiuA'l

),

(

^}^\ --»^

1

na kome je odreeni lan

subjekat sakrivena lina zamjenica, uz koju dolazi

ime u akuzativu pobliže oznake ove glagole dolazi u nominativu što se hvali

mora i

ili

kudi

( 'f/iH;^

-

('J^jUlI). i

^-^k^

ili

im je

neodreeno

Pored subjekta uz

imenica, koja kazuje ono,

'^A^'l

slagati sa pretsto jeim glagolskim

odreenosti, na

uz koje

ui ime,

)

Ova

)•

se imenica

subjektom u rodu broju

pr.

^^j 'J^jl Dobar U je ovjek Zejd! 'r^ LZj'ivJi^ (o«l:)o11 Loša li je žena Zejneba!

'^

^^^''[jJA j^" Dobar '

"'j^iUSfi

(t.

si

musliman

j."'j;;>Uj(>> ri) Dobar

ovjek kad

L^\

li

je

kao

Zejd!

Imenica, koja kazuje što se hvali ispustiti,

ti!

ili

kudi,

može

se iz smisla razumije, na pr. aIIJI

^

Dobar

li

jlIjI

'^ Dobar

li

je

ovjek!

je

ovjek Ejub!

t.

j.

se

nekad

i

65 Imenica koja izrazuje što se hvali tivu stoga, što je ta imenica subjekat

ili

kudi stoji u nomina-

imenske reenice, iji je

Prema tome

predikat glagolska reenica, koja stoji prije nje.

Meutim može u ovako j

reenici

obini red rijei pa da imenica, koja kazuje što

se hvali

je obrnut red rijei u reenici. biti ili

i

kudi, stoji prije glagola, na pr. ':i'>"^1c-l-i*jLJ* //ind, loša

U

je žena!

U

ove glagole spada

juj\j1» Dofcar li

^

pokazna zamjenica

je uvijek

Dobri

i

li

voljeti.

\i

Subjekat ovoga glagola

koja se ne mijenja, na

,

je Zejd!''j^'\xJ- Dobra

pr.

je Hin!'j}\^'J^^xJ.

li

su ljudi!

Tranzitivni glagoli

(

ts'^^''\ 'S*j^'\)

Prelazni su glagoli:

Veina

1)

na

Lj:^

pr.

jJ^_ - (Jw

glagola

1, 2,

- '--..^pisati;

razumjeti;

2) Glagoli

II,

III,

3

i

L-r^' -

IV

i

i

neki glagoli 4 razreda

v-^ - vv^ Vr*

^"0!\

'^\ 'jj/l

;e

[/inio

Bog

uinio Ibrahima prijateljem;

njihove crne

dogaaj)

j.

Ct.

je

kose bijelim, a njihova bijela B) Glagoli koji imaju nešta;

>s'A

pokazati

Saopio sam Seidu

tri

nekom

objekta jesu:

lica crnim.

^1

nešta, na pr. \^\j

stvar jasno;

objaviti

j^^\\x^

nekom 'Z.'^^^\

O'fj'J^^^'-^J Pokazao sam

Seidu stvar jasno. Prvi

subjekta

i

i

drugi objekat oviii glagola ne predikata, a drugi

Aktiv

Kada

je glagol

vrši radnju,

na

pr.

i

pasiv

i

može doi u odnos

trei može.

( J^ji«-!^

\

J

f>^

'

u aktivu znai da glagolski subjekat "j^lj

'J^

Napisao je Zejd;

(^^iiJ»

x--t L~*ld' Ide

Muhammed. Glagol u pasivnom obliku ima znaenje da glagolski subjekat trpi radnju, na pr.

"Lik^LBl^.

Piše se pismo.

69

Ima u arapskom jeziku glagola, koji u stanovitom znaa

enju

uvijek dolaze u pasivu, na pr.

CJ^) onesvijestiti

se;

)

oko neega, na

nastojati

Joj

(t*^*l)

j^j'J^

^h.

V-^ Onesvijestio

"jlI;

neemu;

..I

^

poludjeti;

pr.

~JsJ^\ J^j p>^. .Jl^.^':.m

,

,

o?-

)

(

dalji

LLjJ

)

u

nominativu,

u

pr. \'J/ jLj

L._Aj

Zejd tue Amra;

jj.1-

Lj^^.

Tuku Amra;

.J,J^\ x,j ji^. ^-i,.".fll

I

ji ^.

Zejd blago postupa sa slabim;

Blago se postupa sa slabim.

Ima sluajeva da

intranzitivan glagol

doe

u

subjekat takovog glagola zamijeni akuzativ mjesta

(*J 'jj-^'0> "3 pr. j\ji\

';JLJl

^i3^ U kui o^,A^

No

se

je

stanovalo;

je probdjevena.

pasivu, ili

a

vremena

70

Kada

pretvore u pasiv glagoli koji imaju dva

se

tri

ili

objekta, prvi objekat kao zamjenik subjekta stoji u nominativu,

a ostali

i

u akuzativu, na

dalje ostaju

ii

l^

\

U,(t s

jjjf iJu

Mislim da je Zejd uen;

j4 j

cA\

juj

j>L Misli se da je Zejd uen;

^^-J«-;

\ji._i

pr.

tf

Vjenao

-4JrJJ

je Zejd

Muliammedu ker

Amra;

-

^

ijj- tJi;

U^

G^Vl

i ' > jl—»'

Vjenana

rjj

Saopio

\-y^ jUc'jJid'i

Muhammedu ki Amra;

je

Muhammed

je

.

Seidu stvar

jasno; Ce^fj

^y'''\

'^

a-—.

Saopena

\

Pomoni

glagoli

je Seidu stvar jasno.

(olž=o\^\)

Arapski se glagoli dijele na potpune

potpune

ili

pomone

predikat

misao

i

(

Vkll

Jui"JI)

i

(

koji

)

^LiJl

)

sami za

ne

(

ne-

mogu

se

sainjavaju potpunu

reenicu, na pr. Joj L-^r Piše Zejd; [jA^\ Sjedim

ili

subjektom

'C^iU!^ 'jUi*

Vi

6>^ o\^*l

ili

potpune

izrazuju

subjekat sa predikatom.

misli,,

Uz ove dakle

ska reenica, iji subjekat

i

[}{jy"\

sa svojim subjektom

Nepotpuni

(

«-.Ul

('i^GJl OC^'v'i),

Potpuni su glagoli biti

(

(

|J Vi

)

su koji sa

)

nego

samo

(ja).

samim

spajaju

glagole dolazi cijela imen-

stoji

u nominativu, a predikat

t^il) u akuzativu, dok je glagol spona, koja spaja subjekat predikat, na pr.

^)

na

W

^\^ može

Glagol

subjekta,

0.

pr.

\(~is.

x{j

Z^^) Zejd

uen.

znaiti da se sadržaj predikata stalno nalazi kod

-uil

^\5

Bog

privremeno bio svojstvo subjekta, na je osiromašio).

je

zna, pr.

a nekada

L:

znai da

je

predikat

Jjj j\S Bio je Zejd bogat (pa

71

Pomoni

su glagoli:

'jS' biti, postati,

jU

jutrom ^^Jl postati

^15^ Ze/d ;e

jlLJ;

Ci

ili

J1I3

li

Para je postala voda.

^t^'*

Zeyd sfoy7 ili je osvanuo Zejd stojei.

biti

UV

ili

veerom

uen.

Su

tU !)iLJ1

postati,

TtlJl postati

I

G.

Ze;d je gladan

jj j ^^'T

ili

omrlinuo je Zejd

biti

gladan. ' ..i

^^

postati

\

postati

jTs;

danju

pr/je

biti

[yLZu jjj J&

ili

'SJm

ili

Zejd radi

Zejd radi

Juj tbC

nou

ft/f/

Ojii::i£

Zejd /e

ili

Zejd je

jLA^i

*a'^'

iiil;

*j.j3

*u^

ili

Zejd ye

radio.

Vj Stalno

o>Hj'.

{^C

'•ii:

trajno

ili

podne spavao.

danju radio.

biti

i^C postati

nou

Zeyd spava

Liji Juij tjii^i

lll

podne

prije

e se prepirati.

U'

Stalno bdiješ.

IT

Neprestano se Zejd trudio.

biti

jL*jL^ Ju j bi

Laii:

I

Neprestano se Zejd

u

trudio.

Stalno se trudiš. ^ii U do/f

L>

je

O-^n/je

Ako

«ir

glagol

0^

1^'^^

f\j

'f.jJl

Bok

u

Krv nije voda.

;>!)

znai postojanje samoga subjekta bez

medu potpune

obzira na predikat, onda taj glagol spada i

ima samo subjekat

Bio je neki trgovac

i

(

je živ.

[^cXii''\ ),

na

pr.

cjjA

'^

glagole

'J^-> j^}^

'o^

imao sinova.

Nekad opet potpuni glagol postane nepotpun, ako dobije znaenje uenjak.

»postati«, na pr. L_l

le.

juj J-^5

Zejd

postade

potpun

72 Predikat

pomonih

glagola

pr.o^^V^u^ Hjt

subjekta, na

može

Cu^

stajati

i

prije njihova

^if j Dužnost nam je

pomoi

vjerne.

može

Predikat ovih glagola

tL_Jl ^IJ^LjbI-^l^

u; \S

"jJ

Selim

niti

I

stajau dok Halid

li

J-

stoji;

V.^—

ili

o'

>

pa se ne može rei,

^J-^

nego:

ž= Al

tJC o^

t)C o'

IT

'A'i

U

^1

Stalno je

lijen.

Doe

li

onda

niliako,

H;J 'Jj;

negativnog

mjesto

se predikat opet

1.

može

estica

nije

'^

J^

staviti prije glagola,

Neprestano je Zejd spavao;

'-^'l-'

ili

j^j

Jlj-,

*f

Neprestano

nee

na

pr.

o^ ^.^J

e spavati Zejd.

Predikat

pomonih

reenica, na pr.

sam

stajati prije glagola,

fb C UšG '^

jJli

ima pred sobom esticu

glagol

onda predikat ne može pr.

prije glagola, na pr.

i

Vedro bijaše nebo.

Ako pomoni

na

stajati

1-~:S1j

glagola j^.j

može

biti

cijela

i

o'^ Pisaše Zejd;

glagolska

Bio

',z^i tiJ.L=

mislio.

U pomone

glagole se još ubrajaju:

Glagoli koji

a)

znae da

e

se predikat

imenske reenice

naskoro dogoditi (Cj\Jil\'jCi\).

To

su:

iir

(

lu>1

•5//ZU biti,

na

pr.

ij_j/ ^i

)

CjjS

Ju j

ili

Skoro

(^>toi>'^j-5 JuijiUjl

e

Zejd

umrijeti.

r. Predikat je ovih glagola uvijek imperfekat u ili

zavisnom nainu sa b) Glagoli

Takav

r-^\

jL' c}

o\

kojim se izrazuje nada da

je glagol

odreenom

JJ

e

se predikat dogoditi

nadati se je da, na pr.

'M J~^ Nadati se

je da

e

Bog

dati pobjedu.

73 Predikat je ovog glagola skoro uvijek imperfekat u za-

visnom nainu sa esticom c) Glagoli,

^^

koji

o\-

znae poetak

radnje (^j^UlJLil).

To

su:

74

Radnju koja

4)

'M UjJlJJI Kunem

Buduu

5)

Molbu

6)

Bogom!

te

na

želju,

ili

Prodajem

\j^ h!:L

e

koja

radnju

Ovdje nikako

Gj» ii.1^1 V

u momentu kada se govori, na

se svršava

neu

na

pr.

ostati.

'M

pr.

ovo.

dogoditi,

sigurno

se

ti

pr.

Bog mu

'-jf)

se smilovao!

Perfekat ima znaenje pluskvamperfekta:

Kada

a)

je perfekat

u odnosnoj

vremenskoj reenici, ako

ili

ove reenice zavise o drugoj reenici, u kojoj je takoer perna

fekat,

naredio

o^^Ul

pr.

>1

a,

iT

J^j^J^ tJ^'J

mu

im je što

Izložio

Memun; ij^'Sj ^j^\ S\^y^VS^V^ Pošto

je

je bio prispio

bik na mjesto, okrenu bježati.

ako

se pred perfekat stavi estica

Kada

b)

perfekta

toga

prije

'^^ 'J'j '*1>I Izveo ga

perfekat, na pr.

pa saznade da je on

sa

Ako

ve

),

na

^vb

pr.

Umrije Rešid u Tušu, a bio je Stavili

^

taj

'.%l 1

je,

ranije bio otišao u

se pred perfekat stavi

esticom oi

onda

ve,

jSj a

a on je

ve

bio

j.^y\j\'iS[;^'.^''-^'^S^^

što

L.

o^ ko

li^-J^

C

što

'•

'c>^j^.

koji

'š\

C

3-

1^

^o

jS\

\'j^

o'ji* 1

h^j'Z '

'^

oit

'

Gdje god

Si

V^l

Cfil »

ilOji '

Vl-^1

'dd

/cada

t_~»i1

L-ilT

stoji

Ld o^Cj Ca J^

u

skraenom nainu

Živi zadovoljan,

ja.

/fad god ujem tvoje ''dobro, radujem se.

j!ll

Kad podeš,

poi Imperfekat

i

iSl

L.'

Kadgod ,j-

stignue

Gdje god budeš,

biu ili

bio,

te smrt.

'^] ^3^"

gdjegod

»

podeš

ti

poi.

ga.

gdje

C\\

se.

god ili gdje god uiniš dobro, nai eš

gdjegod

j1

u

spasie

i_» /Cad

j^iU;

ili

0:1

vjeruje,

ja

uiniu.

uiniš,

Koga dana

tst

i

— kad god

ti

i

s

ja

i

u

tobom.

poslije imperativa, na pr.

bieš bogat.

esto u pogodbenoj reenici mjesto imperfekta u skrae-

nom nainu Ako

stoji perfekat,

krade, krao

*)

U

J samo

mu

je

i

na

pr.

o^

*^

!

'^^^

"^

^^-

'^l

brat prije.

afirmativnom imperativu za 2 zamišlja.

J^

lice

na primjer L-iTl estica se

79

Ako u

prvoj reenici stoji imperfekat sa glagolom 'Js'

koji stoji iza olTili iza estice J

na

e

drugom reenicom bude estica J, onda

pred

pr.

onoga

i

jj^;,=I

'J jj:

mi

svijeta,

l—i? LšOf

Ko

Y^\'±j'j^

emo mu

jj^,

imperfekat,

odreenom nainu,

u

stajati

,

ili

o^^^' Ko bude želio korist

poveati

-^

tu korist;

nee

vjeruje svoga gospodara, taj se

^'^/^jl/^ bojati štete.

Sintaksa estica estice su prijedlozi,

prilozi,

A) Prijedlozi ('^\'^/J. Prijedlozi

ili

veznici

uzvinici.

i

o'uVr^j^

ili

Lij^

,>Jai

ili

oznauju mjesne, vremenske

prepozicije

ili

misaone odnošaje rijei u reenici. Prijedlozi se dijele na prave prijedloge

prijedloge koji

i

su postali od imenica.

Pravi pri j edlozi

I

Pojedini pravi prijedlozi

uz glagole, koji

znae

pitati (za što), znati, saznati,

AlJr^jii u'

(

išCsJ>i\ .

sporedne

Otišao je sa svojima.

sredstvo

kojim

može znaiti

ti') ili

uzrok zbog koga se nešto radi

Zbog Božje

ga

Ubio

milosti

si

ti

sabljom;

je

prema njima

i^J

(

J:!^^

iJ,

^^

**;

jGclt

može znaiti mjesto

pr.'^JC-J

na

Spava u

'fUj

Konano

ili

^ ^^-^ M

vjernici;

J rijeju j

}Co

'Al

,

pr.

smatra suvišnim

na

C^\^(šX\V^[),

t^ Ne

na

takoer

pr.

znam;

-iV

služi

i

U ruci mu ma;

dani.

jX,^

\ili

upotrebljuje u zakletvi

se'

na

vrijeme CCiJi'\),kao

u Egiptu; -iJ^ •^.

Selo

se ovaj prijedlog

iznenaenje

žava,

pr.

blag.

na predikatu negativne reenice

stoji

na

).

tsC^i Kupio je knjigu za dukat.

Cbž=

Prijedlog-;

j,

radi

nešto

se

Nekada ovaj prijedlog znai cijenu {iZlsAUi^), jGj^

sa

stvari

i^*-r'i^j-~^ J-r^ >

valovi spustile su svoje zavjese!

ue

Kur'an, a on ih proklinje.

JIt

j

81

znai

Ot

poetak može

naše »od«

i

biti

dolazi uz glagole koji riješiti se,

na

f-J^\

Cf,

1;

Utiem

Spreava mu

svijeta

od

štiti

spadaju

Lj^1

-^Cj] j- S^'^

izrazi:

i

^3

•^r-^'i

Od

i^\^^CiJ\ ^.

l^n'šao je navrata;

u

vremenu, na

ol^^^^^i^S

preda se gledaju

*-il

u\

Cj^

izrazi:

Udao

ili

stvari,

L^

J^^jCkil c^jl Ti iza

genitiv koji (,>---J\),

na

«C^il^_

(pred njim)

mu

=Y Prodao

i^.^

ker za njegova

je svoju

na

pr.

J.^

Koja razlika izmeu tebe

Cesto

stida, a. drugi

(

^'j

izmeu si

i

Zejda!

njega

vredniji

ovoga prijedloga

znai

^ jp

Ci

bratia. ili

Približio

odnošaj

mi se

je;

i

f^\

iljl xfj

Zejda kao

'oj\

izmeu

'JA

ji

srebra

od mene. partitivni

stoji

dio neke cjeline

pr. ^Ull

)

konja;

je

Daleko od njega; :lJ.'\

je tvoj bližnji; ''š^^^'

:t~*^> o—t Razlika je zlata;

pr.

ovim prijedlogom izrazuje razmak

se

^^%i.^'j^On

i

na

strahopoštovanja.

nekada znai uzrok (^jJui!!),

Ovamo

/*^{

J_,»JJ'i ^.

odabrali život ovoga

ste

^^

Ovaj prijedlog može znaiti poetak tLl\

l.LJ'i

nevolja;

svih

Bogu od pohlepe;

se

r-^^' mjesto buduega?!

cj-

koji

"o^

(^=^

c^i

slino,

i

ulazak.

Ovamo lj^y\

Taj

)•

ovaj prijedlog

plašiti se, zabraniti

Mekke;

iz

grad,

je

'i>tl

-01

pobjei,

se,

tlli^'j'^

j.

rastati se, otii, udaljiti, udaljiti se,

c^ V;^ Otišao je

^_^ Nauka

jj \jJSJl

znae:

uvati, uvati

iSCll

pr.

U

poetak ( u prostoru pa u tom sluaju

što

Mnogi

ili

jedinicu

ljudi;

j^\

genitiv

t.

j.

od neke vrste

^

Jji."»

Variak

pšenice.

Napokon

se

ovim prijedlogom tumai neka

janjem pojedinosti (oi^O. na Došli su

svi, ljudi

i

žene.

pr-

s*^—J J

J^j

cjelina nabraJ-*

fJoS^

IjtCi

SŽ

'

tako ovaj prijedlog

Isto

znaenja, na koja

pr.

j*»S^1

^

,v'^^^ 4

,;^

^i

Zapamti pravila

u knjizi.

sii

/- kada stoji sa genitivom, kojim

Ovo znaenje ima

oznauje materija od koje

oznauje

svršetak u

Prsten od srebra.

fC

vremenu

oUJl

prostoru' (

ili

poetka

Od

al:J'^lil sll:^Vi;>.

se

je neki predmet, na pr. ^j.Iillo:' -»br

Narukvica od zlata; fliJl ^^ (il

da objasni rijei openita

služi

do

C\^\

kraja;

), fla

pr.

i'j^iS[

Do

sudnjeg dana.

Ovaj prijedlog esto znai kao da nešto ide

Ne

neim

s

kua

»^

goga; LaI.

^'1 kada ,

o- P^ S\ 'S[

l^}

\^\ 'J»

pridjev

^Jn'ji.

tako dalje;

Uz njega;

Jl.

znai

o-ji"! ^j&rnik

On mi

Naroito treba zapamtiti i

*_Jl^

S\'f^^\^\ \j^

naroito dolazi uz komparativ

pridjeva na oblik pr.

^\^\

pr.

t.



j.

I-

V

J^ »jb

uz moju.

Prijedlog Jl

na

:_.L^1), na

imetak uza svoj!

trošite njihov

Njegova je

(

srpskohrvatski »uz«

i

Ovo

Je

je mrzi izraze

»biti draži

li*

jlJJl 'J^

oJ

To

irn

Proitao

Je

ovjeka;

o-^'^ '

^^

72

je pred uiteljem

je protiv

koga nešto upe-

Digao se je protiv njega.

dolazi uz glagole: srditi se, lako biti,

-»na«.

je brošuru.

može znaiti da

^i

sliku

^>-^

i^.'^^

IS»

•»nadl

ko ima ispravno

je onaj

'•^-^-^

radi njegovih rijei.

glagola

Iza.

na

govori,

one

pr.

o\^1

-il

J osobu

Još velite za

istinu:

»da

dan;

isti

Jj>Vl ^>,j

i.JLi

o-^

se

j-=eJ

cjj^j^JlJ]

arolija?^

je to

li

kojoj

ne govorite za

/

da su mrtvi;

Katkada prijedlog J znai je

stvar o

ili

J-v_I j^iij^^ljJjJoVj

su u borbi ubijeni

kifji

Ijijb^l

oznauje

tJl«

na

vrijeme,

l'U :>i^ 'jld

pr. ^-^^i^ll-

Umro

Umro

je 12

'J'^J

rebiul-evvela.

Treba zapamtiti izraze S^j c^ .i)^ii^

.

»^

uzrok, na pr.

i

' ' >

'^

:i^

^>e-

1

Kažnjena je žena r^dl make. -

.Prijedlog

X i

«"...'.

iifiU

^

jpLk!=

o:žnauje slinost, na pr.

Uz

ovaj- prijedlog

i^ 'Sl^ JjkJi}\

sam

Došli su svi

kao/ na

pr.

*•

^

J>ll

radnja

ii--.Uj=^

na

dopire,

ǤCllJloJ5^

pr.

Pojeo

I

je veznik, na pr. sLli

(n^\j j=. 'iSCZJ\

^^if

\

j* '^.»05 IjiU

Pojeo sam

\

ribu,

glavu joj. 'll.

Ju. ili

>^?

znae

vrijeme, na pr.

od petka; U..^

vidio '*.',

pješaci;

i

"

glave).

znai »ak«., onda

ak

kao

je

(Bog).

pojave zore;

do gtave (osim

ribu

i

Z)o

^i.

dolazi rije

On

Nauka

pj^-^^ -

do koga glagolska

cilj

fAiJ J»

Kada^jo-

ak

esto

Ništa nije kao

znai

J»

li

Množi pet

L>yJ^

•

svjetlo.

(>

i—>

puta pet; ^j'j\ S

trj

pr.

etiri!

?.a

ga

množenju brojeva, na

se upotrebljava pri

tj

'iL.

_^

glagolsko

lovi; oj-;

J_)-ii.

joj

Z^ Velika

»fe;Y/«

j.

(t.

ili

postoji); j.

ta

pri-

postojati«, na pr. jZ.-ii1 j>i

o^'

koje se nalazi) u vodi.

se prijedlog odnosi (jXidll)

drugo znaenje, onda se se iz smisla razumije,

ima

rije na koju se odnosi

ispustiti

rije znai

ta

Ako rije na koju

glagol (>oL)'i),

biti

sireta!

i

u izgovoru

jiliil), jjbjl

u

176).

rijei u reenici.

koja

rije

ili

—

rije na koju se

(J*ill i-**), na pr. jl_JJ^^^ Izašao je

S Zejd

jedlog

stajati

174

(str.

rije može izrei

ili

ima koje

ispustiti,

ako

na pr. j\jJ1 Jj^j 0^1 Jeo je Zejd u kui;

89

Od Boga

•dl;

ova rije tražiš

i

ime koje

se prijedlog

^

znai

prijedlog ovisi '^'J^iSs

Od

61

ili

'b\

se

iioga

Li^l posto-

ili

^

inae

a

,

biti

kod oznake mjesta

ispustiti

onda, ako stoji pred esticom

Ls^'t

uzroka,

i

kako smo

,

to

vidjeli.

esto ime koje u

Boga, kad

zove

prijedloga

ime zove l;XLS\

može

Prijedlog se

gore

i

iza

stoji

Ako rije o kojoj

onda

i

pomoi od

Tražim

ojo-l

pomoi?

(posuda).

kao

*»\>

kao odgovor na pitanje aj._i_lj

služi

Prijedlog

jati,

mjesto

kom drugom

Tako na

imenske reenice,

na

(

pr.

>L^ ili

stoji

)

u

jOi \'^\

u

stoji

)

genitivu.

kao subjekat

genitivu:

[^

iCi"

(

padežu, premda u izgovoru stoji

ime po smislu

pr.

po smislu

stoji iza prijedloga

Mnogi bogataš

l-^j

danas, siromah je sutra; kao predikat imenske reenice, na pr. j^lls

Nauka

(JLJI

gola, na pr. jlii\

Ime na

pr.

iza prijedloga

('J 'j>«ii.'i),

—

jCj^ij

^Došli su gola,

na

mi

(

iL_i

stoji

)

gla-

na

u akuzativu, ako

vrijeme (o'jj-^''i), na pr.

pr.

dani;

jIjJI

ako

J^'^'JC Putovao sam

prijedloga

ljudi

osim Zejda;

Ako ime

nom od

ili

po smislu

i'Tiza

pr. jJJ^j

kao subjekat pasivnog

jpl i ^i Spavao sam u

Sjeo sam u kui;

ako

svjetlo;

Doveden je bjegunac.

uili

G,

na

pr.

kada je predikat

45

j 'dJu*

je

oznaka

radi nauke; ii- f^iJI

pomonog

JL^) ne

stoji ni

gore spomenutih sluajeva, onda se smatra

akuzativu kao dalji objekat, na pr.

jIj-. '^sj'/J

Zejda; SilV^'LJij Stade na govornicu;

Putovao sam od Bejruta do Damaska.

da

u jedje

u

Prošao sam pokraj

',^1..'^

Ssf.

pr."^

odgovaraju na pitanje onako kako

na

estica

tri

ii\^,

misao, na pr. kad neko rekne "j^^

»da«

"H

odgovara na pitanje

se

Ojr

i

Svaka od spomenute

fwJ

:,»_1.-j

sintaksu?

kojim

postavljeno,

fJo",

'{jji^

'jcli'i

za cijelu reenicu,

hrabar Halid Hi Alija?

^' •'^

lijS^) jesu: fJJ, 'J.,

( Ui'Jx.\

ili

^J"

samo za afirmativnu reenicu, na

pita

Da u

Dj»

Prilozi

2)

^^

"^'-^^

i

otputovao ivojbrat?

//

esticom

je

•

Upitni (fGuul-S/r^j^). Tosul

1) ''

mogli

averbi

ili

Dvije zadnje rijei mogle bi se ubrojiti

ili

>U=

v i

pr.

u negativne priloge.

91

To

3) Prilozi

kojim

su: >U,

V"^

VI,

N. okani svoje zablude!

M

V^ Daj

'^jjk.i.:...^

na

l.jJ,

i

'>ii^.;

)>

J

Dede nam dovedi anele!

Ovamo na pr.

meu

spadajui prilozi koji se zovu t>>J\ '-ij^^

lijjj-'Vl

Daj nas

V j

,

^>* ^

{»j^-*^

ugodnici nemaju straha

jl

kao

i

t)

Daj boravi

Nekada

Eto, ovo je Zejd!

Boga mi

5) i-13

i

^da

i

estica

:^^l

iJ^l^

*ii1

Možda eš

služi za isticanje

još nije;

^itr

Boga mi

'J

pokazuje da je za-

J_^j 4

r^^

0'-^=

na

pr.

'^

'^

i

Da nam

se je povratiti!

U'

,

^i

(Jillloj'^) jesu: i

U- dolaze samo

Nije pisao;

Prilog

^ dolazi

t_u5w' Ci

'>iil.J

V

'1^

mje;

Cl'

n/je.

pred imperfekat u skraenom

pisati.

pr.

Još nije pisao:

pred imperfekat u zavisnom nainu, koji

onda im^ zna&n je negativnog nikako

J^«J

j^^LCjJlCil^

nainu, koji onda dobije znaenje negativnog perfekta, na '^.::x1j

pr.

se vratiti.

^ nee nikako;

estice

lii

nade (^^'^]), na pr /»_•!;

Negativni prilozi

7)

iza esfice

lijep uzor.

izrazuju želju (jLil),

se mladost povrati! \'Jj= dJ ^l >J J--J

ili tJ

6^

su:

nas!

vama u Božjem poslaniku

je

To

(juJ^iž)\LijV»)-

uen; €^'Zi\ i^'T

se zakletva ispusti

kletva ispuštena, na pr.

),

Božji

zaista

koje stoji iza zakletve (,^IiJ1 'fV ), na

Bog odabrao mimo

6)

p

Eto,

koje dolaze pred stibjekat imenske reenice

^e je

-

'^^

jjj ll_«

brige;

niti

^Cj\joj^l^ Zaista je Zejd

-

^^ *Q,J' o'

pojaanje

Prilozi za

oUsIjjl. vi fV)

Da

( l.'i )

^'H^,

za upozorenje i-^

iVee

92

kao negativni prilog pred glagol u perfektu

nije dolazi

>i

imperfektu, na pr. 'j^ V

i

njao.

a

1

nije dolaze pred glagol

U

i

pred ime, na 'o-^r^

^I

•V^,Ik=

V\

^^

sjedim;

\A^^n^r

Prilozi koji na

gdje?

"Ja

je kla-

niti

lJL_ft

fcl V\^

'd\

Samo sam

Samo

ja sjedim;

. o^J

došao?

si

Jj

jT

^ada

ve

li'

i

Merjemo, odakle

i

e

reenici

L* jj i

lw

Katkada ode;

služi za

^j'ii

\1

i

na

\\^

(pred

^ j. JJ jl"

pr.

sud/jji dan.? j1 /cada,

na

.pr.

na

pr.

u perfektu)

ili

Ve

je

-L_ij oS

nijekanje prošlog dogaaja), na pr.

perfektom

J»»

ojb

(takoer u negativnoj

glagola),

kada, na pr. \'SJ= 'iiS'\

pr. JJCVi\

^\

na

i«

re-

nijee budui dogaaj), na ^r.'j^'^^^^Nee nikada dqi;

pošto

unišao;

^ada.',

nikada (uvijek u negativnoj

Afisam ga nikada vidio; 'j^'^ nikada

enici

to?

sam ga tamo.

(pred glagolom

'JJ

ti

^amo.

katkada (pred glagolom u imperfektu), otišao;

ne nada.

V^'c^'O

'>iU(L*

Vremenski prilozi

9)

iJu.

l'l*

ot Odakle se

tamo, na pr.

ili

ili

'f

^i-1^

Sjedi, gdje je sjedio

Ir-J-i

juer;

Kad

na

pr. 3

f>.

)

•

Pošto IJI^

je

kada,

o^'\ sada;

1"!^=. Ji^ M^Oj*); A^'jj tada

93

Nainski

10)

samo; \JS

^

^aico

j^l Ovako mi

To

za

na pr.

jl to jest,

e

'l)^):

asdžed

je

vremena koje su

i

176).

budunost,

dalju

kojih se nešto

>_-*> Ul ju>t_^ !J*

Imenice mjesta

na vokal

za

futur.

(^J^\Li'j^), od kojih

U'j^

odrasti; jliJ K^-lj Ci;^ M/ad/c

^r'' '-4»^'

f-1^1 u'

i

druga

a

bližu,

pomou

b) estice

tj>. )

(^j-^iJill

L_tll D/Jefe

>lUiJ1

si?

estice koje znaenje imperfekta preokreu u

služi

'fiLJI

\

kako;

j)

je naredio.

su estice: tr

prva

sSS^ Kako

proživiti ^r-L*

kako;

r,ž..c-=,

Ostali prilozi:

11) a)

Bog ove

ce

Ze/d ye samo uen;

Ju j U"|

Ift

su:

\sŠl ovako, na pr. C:J(

ili

V.>^ J^v

prilozi

kada

se svršuju

u Gramatici

su

.

C) Veznici Veznici se dijele u prave

Pravi veznici j (

Doe

mnoštvo Isto

zajednicu

sam ja

i

na

pr.

tU Došao

je Zejd

i

cijele

i

Amr;

!.«.;>

reenice y*ji'j

«l=^

Zejd, a ode Amr. se zaklinje C-l-iJl ->b)

kao

i

j koje izrazuje

malenkost (L!> j\j) spadaju u prijedloge.

ili

se

tako ne broji u prave veznike

(^^LvJk'ijb

sa Amrom Amr može

U

jesu:

oj^i.1)

('«jiLLJ1

pr. jjj- j jSj

estica j kojom

'

pogodbene veznike.

Ovaj veznik veže pojedine rijei

a.

A^l), na

jjif' "

i,

i

^0),

(u isto vrijeme,

dok

znaiti zajedno, a

veznike se ne broji

t^C-j

na

il*i'\

ili

^j

x>_j U

ili

kao

*IJ),

o

i

-«,

kasnije govora.

Y na

( Ili'

pr. /Jjf

koje

zah'm znai slijed u razmaku

)

fC

'('''jij

Doe

estice, na pr.

*ll-pV

^

1

U

'j\,

njezinu

biti

Amr.'; "jJ li

jjj^

"fl

jt>^

j1jJ1

j\ "j^j

Je

li

izrazuje ^ nego,

Dok smo

je Zejd

ovo razumiješ.

što se tie.

reenice,

jer,

estice iza kojih stoji imenska

'JS Kao da

Ova estica katkada Kao da

:/i^

Zejd je uen, jer je marljiv.

oLT kao da takoer spada u reenica, na pr.

glasi

koji,

•'/

(str.

'o\

ako,

gdje

oil

gdje god;

180

t.

Ua.

što god, C što, ^. ko, jl

(lSa gdje

ir i\^ ili iT Ul^

god);

icad

^

kada

flT

j:

god nabrojeni su u

2).

Pored nabrojenih još u pogodbene veznike spada: *il

tada, jer, pošto,

Sog im ljudi

na

pr.

je povratio blagodat, jer su oni Kurejšije

kao

što su oni.

i

jer

nema

96 ako, kada, na pr.

iSi

ezne, ako je pustiš da ezne, malo. a zadovolji se, ako se skui, i na J ^^d bi '^'X\ kad, na pr. Sfras^

^^

•^ da,

l^

svijet bio

pravedan, miran bi bio sudija.

^•Jda bi

na

nije,

/>' '«iiUJ '-43 V>1 Da

pr.

nije lejda,

propao^

Amr. D) Uzvici su

radost, tugu

Gdje

je/

U

rijei,

koje

izrazuju

uenje,

divljenje,

Daleko druge osjeaje, na pr.lsj udo! '^(>^

ili

Šuti!

polagano! oU' Daj! 'J^ Razlika

'*.'

je!

Gramatici (strana Najglavniji su uzvici nabrojeni u

Reenica U arapskom rijetko

biti

i

biti

predikat, a

ista,

I

nižu jedna

prosta

( t.

^j^\ j.

180).

drugom

za

i

^^-J-U-

ona koja ima samo

može u reenici pored subjekta

i

predikata

još rijei.

Subjekat ]'\,

se

'^i_i=si

umetnuta reenica

Reenica može subjekat

ili

jeziku reenice

se

doe

kada

( iLO^'i

je.

i

predikat kao

a rijei koje služe

glavni

dijelovi

reenice zovu se

kao dodaci glavnim dijelovima zovu

''.\jiJii\-

Po

obliku arapska reenica

može

biti

imenska

i

glagolska.

koja poinje imeImenska reenica (L^Y\'-SJ:\) je ona na pr.)^ V/; Zejd je uen. nom, koje je ime u reenici subjekat, \.l£-11, a predikat ^1Subjekat imenske reenice zove se Glagolska reenica glagolom, na

pr.

''j^^

('OJaJriiUV)

oU Umro

je

ona koja

je Zejd.

Subjekat glagolske reenice zove se t>.^>' sami glagol

U

(Jj-jJ!)-

arapskoj reenici

pomje

nema spone

(kopule).

^

predikat je

97 Subjekat imenske reenice

odmah na poetku reenice imensku reenicu, na

uen;

je Zejd

"^

\Zj

'^i

Subjekat imenske

esticom '•

>.-

,

J

t.

^

OL.-i-l),

na

Zejd je uen;

jL'j

Da

"*|!.

U

što, iza

>'jil3 'u\

Zaista

je Zejd bogat!

glagolske reenice može

i

biti

glagol sa

kojih se glagol smatra: u infinitivu

pr.

A

—

(vX

J.

U

stoji

estice, koja dolazi pred

iza

ili

koje

ime,

je

>.— >•

-.•..

ojjL^i

(

ili

t^a

"'^

pr.

(IJJli'l)

bolje

vam

je postiti;

pOs^Litf

.jy^

1

'f>Llv'1 CiJ^u. u' Ou.'

Dugo Predikat imenske reenice

slino ime

na

pr.

oU

je da

si

Islamu neprijatelj.

'fCvt'ilJiSL'tJiC

j.

t.

(jlijJl 'L_j.

Zašto

OliŠCJ

V

y

Da

LuU

iT

^

Dede nam dovedi anele!

'-ij

y

Daj boravi

CC:.ž=

'

V

",-

i ClLž= 'ooll^

napisao djelo o

nisi

asketizmu?

'^]

'^•5d\

Lu'tj

Pitanje li

o-

'^o

^o?

se

izrazu je

C što?

j^\'^ Ko je naredio? zauzeti

\S

i

U

pomou

'.jJ-^t '^jlIj

kod Njega? 'jj^

nisi obavijestio?

na/na /loe govoriti Bog!

s

što to?

me

meu

zamjenica:

upitnih ifcji?

tsl

i^jlll li

U što veliš?

^

nama!

Ko

i*U J^j

koja? na

^ll

i

o-* l\s^'\ i~^

glagola perfektom, na pr. o~Uil

znao, uinio bih.

onda

veznika >I prevada

ovoga veznika

slijedi

reenice stavlja

61,

ji

i

bez

Da sam

imenska reenica,

na

pr.

tr^l

o' JJ

103

Na poetku drugoga

stavlja se estica ^i (sijil^lš)

Ako

1)

—a i

o-«Jl* *-iio*

^.

od srebra, šutnja je od

Ako

2)

u ovim sluajevima:

pogodbene reenice (*lj_fl) imenska

je drugi dio

reenica, na pr.

pogodbene reenice (tlj-il)

dijela

^^o\Ako

r^^SJI

govor

je

zlata.

drugi dio pogodbene reenice

poinje jednim od

glagola koji nemaju potpune sprege kao što je G-^ "'J^' ts^

možda, t«

^

Divan

je!

li

^j~^ UOj^l^^jj

Ko

*(l

Loš

'^jj>

nije

li

je!

milostiv

na

pr.

j\2j^

'^'J^'i'^

prema našim mladim

i

ne poštuje našeg starijeg, nije od nas.

Ako

3)

drugi

zabranu, na pr.

ga

reenice izrazuje

dio

*c ji li-i

'.

tiV,..i

Ako

IM

'^

ili

proi

nešto ne možeš,

se!

Ako

4)

(1

Ji,U'

)

Ako

drugi dio pogodbene reenice ili

'cjJ

na

,

pr.

se ne pokaješ, nikako

Ako

je

ti

^^,_^'i ''^

se

nee

pr.

'iU

poinje esticom

(^ o^^

CiJuJ

'J^

Da

oprostiti grijesi.

stoji si

Ci '^

S^. ^i iJS } oi

pogodbena reenica sa esticom

na drugom dijelu reenice (L>\jM) na

zapovijed

želju,

onda obino

'^3,

estica

"J

(>_-ljXlfV),

uinio, svakako bi

bilo

ti

bolje.

Nekada u pogodbenoj reenici može drugi dio, jer se

iz

smisla razumije, na pr.

ispušten

biti

3--^' 'f

_^

l^]

G\j

Ako uiniš (dobro

estice

^

i

o\

je),

a ako ne uiniš,

^^^

'oIj

uiniu

cijeli

i

o'

ja.

nekada ne izrazuju pogodbe, nego

se sa

veznikom j u našem jeziku prevode sa dopusnim veznicima premda, makar, na ti

pr. ilj^l

^ ^'j^ >

^-4^

vv^i ^dri Zejda premda

je brat.

Pored nabrojenih vrsta reenica u arapskom jeziku ima

podreena reenica, koja poinje esticom (CJj1^VSj»'\). Ovaka

se

reenica zove

'd\

ili

^\

da

i

što

iT

o^jiZi''! 'iJuJlI

i

,

jer

104 mjesto te reenice uvijek može stajati korjena od koga je

,'

,.

.i

\

,'..,.,, >•-'}

,.,

-

infinitiv jj-,A

-

,

.s^,,

Znam da

uvijek

imenici

LšCi!''!

od

istoga

govoriš istinu;

^'V^ ^uepo da

ovjek

ili

hvali sebe;

M/s// šfo g-ovor/š/

[

ovom sluaju

gornjih primjera se vidi da je infinitiv u

Iz

I

glagol, koji se nalazi u toj reenici, na pr.

i

,

i

linoj

zamjenici,

koja

subjekat

je

glagolske reenice.

Kao

pojedina rije u reenici uvijek stoji u

što

padežu, tako isto

nekom padežu jednom

rijei,

iU^

(

reenica se nekada smatra da je u

cijela

i

Svaka reenica, koja

).

nekom

smatra se da

stoji

može

se

zamijeniti

u nekom padežu. Tako u

Halid radi dobro predikat je cijela glagol-

reenici OpU

^.V'..

ska reenica

'jjii

ta glagolska

reenica kao predikat imenske reenice smatra da

u

stoji

jJ

li

^)1^, koja se može zamijeniti sa J^]

nominativu.

tako

Isto

reenici j^\

u

'^^^

J-.--J

pa

JU.

se

d\S

glagolska reenica kao predikat glagola ^1^ stoji u akuzativu,

može

jer se

U stoji

zamijeniti sa

jji-l

J.W

^JS^ glagolska reenica jji-'i jI--' kao atribut u genitivu, jer se mjesto te reenice može

staviti

reenici

_«2.1[)l-«'jl.O'.

jU-lj.!^.

Prema ovome

što je

reeno mogu

stajati

u nekom padežu

ove vrste reenica: 1)

na

Reenica koja

pr. v-o-U j Jj

snika; 's_^ 2)

\'j^'\ )

(

ili

J /^oga Bpg zavede

JJuij o*

(»V^'^

\il

'^0>

"^

P""-

(pusti u zabludi), taj

nema vodia.

Ako

6)

,^^

Doe

5^-^*^ i5^»l

Reenica koja

7)

da

reenica atribut

je

stoji

ovjek

(

iz

slijedi

'ij^J^

na

pr.

cri

t3-?-^

^^ >

krajnjeg dijela grada žurei

(^^^1

u nekom padežu, na

),

iza reenice,

)

pr. Lj:Š:1J j

se.

koja se smatra

\^. '^^ Alija ita

i

piše.

Bilješka

Rijei

koje

stoje

u

reenici

promjenu

rijei koja uz njih stoji neku

kuje promjenu na kraju druge na

pr. glagoli, prijedlozi,

Rije koja zove

se Jj-^-A

jujlj^ rije

Promjena koja koja je

Ima Si,

'Ji'^,

rijei,

iU

(

i

^^Cj)

na kraju promjenu,

trpi

)

d.

t.

i

Tu spadaju nominativi, genitivi, skraenom nainu t. d. Tako u ree-

ili

i

Cj^;. je ^CJ"!,

koje nisu

ni

a J^j

i

\Jj-

su

'j^.l*l'\.

na J^.wJil usljed djelovanja rijei

se javlja

zove se ^JUjI

J._^UJ1

Ako rije uzrose^UJl zove (faktor), ne.

ili

(potinjen).

imperfekat u zavisnom nici \Jj-

rijei,

pogodbeni veznici

usljed amila I

prouzrokuju na drugoj

ili

ili

L^l^'v''!.

J.CJ^

mnoge druge

ni

estice.

J_^^jJll

Take su

J*.

^,

RJENIK

UPUTA Skoro u svim arapskim rjenicima rijei su poredane prema

Da možemo

njihovu korjenu.

rije trebamo joj znati korjen. rijei, izvedene

stalne

i

i

U ovom pak

neizvedene, jednine

i

rjeniku su sve

množine uzete kao samo-

alfabetskim redom poredane. Glagoli su alfabetski slo-

prema svojim glagolskim imenicama

ženi

nai izvedenu

dakle u rjeniku

(jjCal'l).

vima gdje je glagolska imenica neobina kao na

i

od

i.kt

J:i\,

U alfabetski red je uzet

Ji-c-j

glagolska imenica

U

pr.

sluaje^'j-"

perfekat (^^iLil)

i

(jJlIaI'1),

Rijei sa odreenim

lanom poredane

su kao da ga nemaju.

Uz glagolsku imenicu svagdje je naveden perfekat njega prijedlog, ako se glagol upotrebljuje

ujedno je kod glagola

I

vrste

yi^

— (^)U&

s

i

uz

prijedlogom, a

naveden vokal srednjeg suglasnika

u imperfektu da se oznai u koji razred spada, na pr.

od

I

vrste dotini glagol

oprostiti.

Kraticama su oznaene ove rijei: s.

pl.

to jest singular to jest plural

— jednina, —

množina,

zb. im. to jest zbirna

imenica

i

poz. to jest pozitiv pridjeva.

•flT,

jli

\

,

"jliT,

s.

v'

s.

jM

s.

'^J\

'

oevi

,

bunarevi

,

djela; tragovi;

tradicija

•'-/T

V^T, "*j?J,

grijesi

s. "'i?'^,

pl.

'jC^T, s.

0^1 T, griješan

^^\ rok do koga

živi,

,

smrt

se

110

"*iUT,

Ji=^l

s.

jedinice

,

-

i

povjeriti,

o-^i

pohraniti '>T,pl.

oJ^r^"^

,

drugi "*dij,s. '*(.l.1,vode

"^.T, pl. ^bJj^\, posljednji;

kraj;

budui

*'>j^\

"*J,pl. •iCT,otac

konac

'^.\

svijet

''^S.

"

'vM moral;

"*._;bT, s.

,

'*;^L'\

uši

,

-iljT,

s. ''islS

^JA

mirta,

''jl

zb. im.

mišljenja

,

mira

dopustiti

*d^'^S

>

s-

"^J^}'

jai>\j\

,

s.

*Jax!\

,

neistine

,

najmrži

vrijeme

%^

%^!

hiljade

•iljiil

- 1jj:li

poeti

"jljj^i

- 'jx^\

natjecati se

"^fL-iJi

osmjeh

"Ul

,

^(f\,

s.

"'p

,

bolovi

i^

s.

-ol

,

božanstva,

bogovi 'ti\

r-Cl

ukuani; rod

s.

,

-

'*o\>\

"liVT,

\

s.

,

^\

,

pl.

tehniki

%T,pl.o^T,

^

-tllrlj.

-

iUL

- JS^

,

bijede, nevolje

sav

,

(^i

tražiti

siguran I

napraviti se

I

"o^T vrijeme

ili ^V'^

T,

';jj\',s.

"oO*

posude

'*^lXl,s. ''o-M

vremena

I,

je

tjelesa

,

poz. '*^^', krasniji

odlomak li,

da

iz

u-

Kur'ana

li?

^^ J

>

,

ili

J»^.\

,

lJ^.'

54, pl'jUlI

S--^t^i

^a zviježa

s.

uh!

'jC^l -

negacijom:

najkrasniji

do;

.1

'^\

ah!

^C\,^\.^iS\, oli'T.znak;

1

(s

nikada)

"flT^,

,«T

uvijek

sada

'*;jT,s.

*.T,

"^

'

htjeti

uljud-

nosti; obrazovanosti "ol'iT, s. "*o'il

ustezati se, ne

"U!

,

s.

sijevati

ii.igia

'*^' vid; ,

oi

savjetovati se,

dogovoriti se

jUl\ - 3^.1

vidjeti; ugledati

"

111

- i

Mxj

I

,

pl. ^.uu

-

"jLkL^

sav

,

\

uiniti obi-

^^ILl

jesnim

-

JLk;l

,

pl. "*jjV^

-

t>Ui_jj|

bijel

A pobijeljeti

oU.i,s. pokvariti;

^iijl

,

>iaj

kue;

,

sobe;

stihovi

uništiti ^.

'^cA^\ - 'cX^

I

>

-

^J^\

,

mrziti

lyxSu\

pl. (_^li

,

I

mrži

u>r; ^

i9

-

Ul

t>Uj|

pl-

tajiti

»

I

tatica

t""

^bjr slijediti jedan

za drugim ili

naj-

o^i

,

pl.

Vi

magarica

,

mrži

- ^^1

i(ju\

%

deve

zb. im.

\

»L-;|^

- ^"1

Xjs\

-

Oj

s.

»-;

i'^}^

- '^\ isharati

*cA1!j(

- JCl kušati, staviti na kušnju; pokazati se

"*ji;cil

"*^i

opravdao

"^jLJi

\jXf- ^^~JLM

"uil

,

JLI

pl-

"^^^

o^.'

.

se je

sin

"JUli.s. 'uii, sinovi

-

-fLj[

^\

,

pristati, slijediti

dati

nekome da

pristaša

,

- iil uiniti; uzeti; odabrati za

'^L-i

I

- ^IJi kockati se ,

s.

'

^-J devetine ,

"^CJi - »IJi

putnik

d7:^'cj'\

ii za nekim

ostaviti

prostran

- 3^-} spojiti se

''jUJi v_.u}l

biti

,

s.

^'-^ napor, umor, ,

'

pravi iLj

^Ll

,

,

pl.

"oIjT

s. "iU;

Ebu

Jju^jjI

trud

il^^l Ebu

,

,

ki

v_.U;i

-

graevine, zgrade

JiUJi

Džehl; neznalica

jLlI -

Hanifa (ime

"JLiJi

ovjeka) "oLiJl

C_oo"|

umoriti (se)

- (_j)ijJl, pouiti se -^^JJ:]

- JiJ\

složiti

uvati

se se

- 0^1 uvrstiti

jj\X\ J\ poasni naziv lava o-*j| ''._j1_^

{Sj>

i

I

,

s.

"L.L'

oinski

,

vrata

poz.

o-»^

.

c vršci

ili

najvrši 'i\^\

- \^\

oslanjati

se

112

''f^'l

-

"(.Ul

"Jus.

'uC-l

s.

,

~Vu\ -

(^)dl

dovesti, donijeti

jt

dovršiti, uništiti

CJ^)

odjea

^i?',

-Ccj)'^^*\ odgovoriti

\X[

doi

y\

^,-sO\

-'^iSil

magarice

,

dvojni

*jpi

dovršiti

)'1

in

(

IjI^I

-

^ij[^\

odazvati

prei nešto

jl^l

se,

na nešto

pristati

"^

dokrajiti

(

il

'i"lS\

- OU'I

jjStfl

_ JjGj

)

'Jh

^1^1

nagraditi

naginjati, težiti

neemu

"op\ -

ustaliti se

i-jil

C~i.:»l

kloniti se

^Uz^i -

J^l

truditi se

pria, predaja -'juil^s.

-'JJJ,

tegobe

-*o^'1

''^ji

treine

,

s.

,

trud

*iUj:J\

djelo, trag,

Vl,pl- ^l^T,

.djedovi, preci

V^(,s.

y

1

pl. 'jJJ\

,

M^1,s. s.

''o^;Xl,s. ''cA',

-i\j»\

cijene

Gii

- C^'^i^'^

s^^GjJ} dvanaest za

ooJiil

po dva

uoiii

po

da pl.

,

''JU

koga

r.

dvije

p-1 •'^Ci-.'l

tjelesa

tijela,

,

,

s.

,

,

s,

-

smrt, rok do

se živi

'jj^

,

jaki

jako se

''i\^V - Syb!l

obiii dvije CAJii>:^l

tjelesa, tijela

,

r.

^aJ

dva

dijelovi

1,s. "*j1^

0^1

ž.

,

f

hvaliti

dvanaest za m.

.

s.

,

''jll

oLJJ

najamnici

,

\,s. •'pl^

osmine

nekoga ^jjil

'^

tji', protuvrijednosti

neega,

-iLJL

nagrada

- "Ct^ tjerati; provesti

Y\^,pl.-'rlfT, grijeh ,

plata,

,

obilna nagrada

JlJrt^^ "^^Srl

*uCt*1

voljeti

_

--Ij^

- i-pl postaviti, uvrstiti

ljubiti,

"J^i - 'J^i gledati, pokazati -^^.f-

op\

najbolji

,

- L-1

'*^lJ\

oklijevati

[jl-^l

s.

,

?-'1

-"a^"

,

žuriti

šikare

složiti

se

113

'jJi

jednoglasan

f^i

zakljuak

svih vjerskih

uenjaka til*.

O-

t

,pl.

»^

1

,

pl. »-wo.

^*l

,

poz.

- IJ-l

^>_.l1.|

Kako mi

L-_»!l

,

sav

,

s.

pl. 'li_,^

hranu pa je zadržavati dok ne poskupi

šupalj; nepra-

,

vilan glagol u

koga

je

- 0--^i

''jL-o-l

srednji suglasnik slab 'jj^\

,

poz.

'-Asi-,

krupnijeg

ili

-

"fl^j^i

najkrupnijeg glasa ,

poz.

J»L=^,

neznaniji

zauzeti

tsy:»-i

- ^bJj

"'^Gt^l Ja=-*1

nositi,

odnijeti

biri

potreban

ili

najneznaniji

- ( J Ol^j

*Jlli>'l

1

tražiti

izlaza

JL»

1

,

s.

''j-»

,

pokoljenja, prevariti

('j6)tJL:»*i

generacije "jCs-

_«»i

,

pl. i\j^

\

najamnik

,

,

s.

^J.f

,

kamenje

*^i jedan; neko; niko

po jedan

11=^1

1

(iza negacije)

^i\^\

,

s.

''^ jo^

predaja

,

Ji>-1

^J^\,s. cr—»I . najbolji yri^l

-(_,)J»U>

obuhvatiti

-(-j^)3U

obuhvatiti;

;;U1

I

pogoditi; zadesiti tC»l

Ct-jJl

,

s.

._j_-.

-

'rl_;il^

poeti

najposlije

j-'lM

''sjbl

_ -

išeznuti

_;1j; jlii

omotati, oba-

viti

-OL

pozelenjeti

''\

iTlil

- jl^i skvasiti se

*J:A.,ii\

"žLU.|,s.

moral; uljudnost tiii

,

s.

>ki.

-

C;«jl etrdeset -

''jijjjl

mena Ad

povratiti (se);

jJJl

odmetnuti se od vjere -

*cijjji

^Cii

f-JJ

4

okaniti se

**^j\ - '^jl

v_-jjl

rbJ

- f^Si odabrati

^\

-

,

o jjl

,

zec

jbj trijemovi; ,

adori; stanovi

prema

jUj) -.^»Ji odbiti

napredovati;

dii se

-

fU-iJi

jU. ij\

pritijesniti

izvršiti se, stiskati se,

7-yJi -

r-M

-

*i\jij\

^jljt.s. *jVj,noge ^ck

molim

"iU.j\

>jl

te

jjjl

poveati

ilijl

se

- 0>^Ji okititi se

-^-^i

,

pl.

j->->

.

plav

spustiti

- '^y

t/ 3i

Jbjl

nava-

ljivati

razveseliti se;

smiriti se

i)jj.j\

se

"jUiJi - ^;T^J\ odbiti se

- CiJJi poiniti;

"^u^lSjJi

,

^!>, duše; duhovi

s.

,

i^:-1

^(xjiL.\

uzeti u

-'J^j:^l držati nešto

je

kukati .-jI',.^^--!

1

vati, oholiti se

nadvisiti; pobijediti "'iilLl-t

^_,_J_I.

velikim, precjenji-

držati

neega

'jlJ:-)

—

zajam

se,

ne pokoravati se (-!>

smiriti se,

ustaliti se

sprema, priprema

-

-^^JjL-l

susret

spremiti se

ju-S-i

iCai^l - ^5-aji3-i pobuniti

''l^Ual^l^

- 3-il-i okrenuti se prema neemu, izai

nekome u

moi ''i\

osuivati,

vati,

—

lj:

1

crpsti,

izumjeti nešto

-

;^i»lL.l

ispitivati,

preslušavati

120

- tsy^\ izjednaiti se;

-il^jL-l

zaustaviti se

"1)1^1-1

,

jUl-l

^^

s.

-

putovanja

,

;^l

otkriti,

pokazati

'i\j*^\ - ljj»^i ismijavati, "fti-l

trebati '

«>

,

•

-

w» V-l

jl5e,_:_-i

-

^

^iJujL-)

- oil-x~.)tražiti dozvolu

"j\ Jc_l

- jj^i-i uzeti nekoga za

^Ist-jL-l

zaslužiti

iznajmiti

Ll-I

ministra

*^\s^\

"'ol^

''^>C.1

.\

_

3^^]

ušutkati, umiriti

preci

,

Islam

-

>

Jl

(

pi^

)

i

predati ne-

kome ^5U\

- L.i zavladati, pre-

"J^ulj

"^pl-j

jU-

1

,

s.

^^*^

,

\

zore

,

,

,

pl. ''i_^l

,

s.

Ju.

,

I

,

pl. ^,^~^

i'.'

,

povjeriti

1

šestine

zubi

,

Izraelianin, Židov

J^\^

j\^ j\^l

sme slušati

1

-

u-J^

,

cr--

lav •*

"*ij.\jL^|

ime, imenica

,

- ''^w1j

1

ju-l

pl. -jC-'i

osvojiti

vladati,

,

s.

>-

I ,

j_^ zid,

s.

,

bedem

tajne

,

jlj-'^s. j^,aršije, trgovi ''ol^^ -

i

i_,il.l

"'jCJ-I

,

s.

-

-s^«.!

žuriti se, bitjeti

cA'Ca 'jJu-i

,

^

'

'i

ij~.

I

jj-

1

.

stup ,

jlt

pl.

ij-

,

crn

usreiti j^^l,

iU-.l

.

uzor, primjer

s.

A-

I

,

lavovi

4 pomoi, udovoljiti

i|j^'}

žalost

"*i\l_^'|

_ Vj^\

-

il^'i

pocrnjeti

jako pocrnjeti

121

,A-1

,

^SyA,

pl.

I

zarobljenik

"litril

-

v_s\ysi\

^. ij^\x.\

,

s.

znak

dati

^_^l

,

pripadnici

-

f

-

Lil

krenuti u Siriju

Li*

^,pedlji, eperci

jLwt|,s.

L-

nahraniti

-jlil

I

obii,s.

sT-i

rasuti,

,

>J>il

- ji) dodijati

'i\'ji\

- iS^\ kupiti

(

j )

raditi

- jl-ii] zauzeti

"*jL-ii|



''>-:-^U

,

drugovi,

,

prijatelji

vlasnici

iijU\

,

''jj J^

s.

- ''jx-iJ dijeliti milo-

jjlJI

stinju

•jl^^ - ('J^)J^I ustrajati, biti uporan u neem - C-JcJL^l združiti se

>_;UeJ»^\

'4 - liill poredati tehniki

V-ilk^l

se

termin

izraz,

Uik!«! terminološki - ;j-W»l narediti da se

eLiJrfl

C

napravi

^ v_.—

si

,

v_-j^

- JL^l

-iu!^l

»I

poz.

,

,

teži

slušati

«

>i«., mladi

poz.

najmlai; manji najmanji '_jjij\

,

pl.

^JJJ žut, blijed ,

jl^Ju-.)

-^^i.-»i

'Sl,3r*-^i

-

'jUl

,

ili ili

požutjeti

^^i

jako požutjeti

pl. ''jj^l,

temelj; osno-

va; princip ^*

•

f

•

- 'J-^l pržiti vatrom, staviti u vatru

-ijU.!

jOUa^ - jJUol urediti, popraviti

^ ^Ufli

,

poz.

i.

U

,

bolji

123 '"•1 0'J7-' •*

»^1

,

poz. ili

^ \.J= napušteni ji ,

najnapušteniji

1

T'i

J>Ul -

- •jjlm

(•ilij^

-jUTl dati da poleti;

ij^\

odrubiti;

pravdu [JU;i

-'^\

"'iTlLi

poslušnost

biti

oduljiti,

,

v-j-t

s.

najvei

ili

nasilnik plUi

-

se na nepravdu; trpjeti nepravdu

otegnuti

tužiti

(jLfej

-'jjJo\ pokazati,

j\jiS\

moi nekome

lijenici

,

vei

poz. ^Lt,

,

poslušan

^i}^\ -tJl.i nag-eti

*\M

podnositi ne-

izbiti

"*;;il^

'^dm -'Sa

Jjil zasjeniti, natkriliti

poda pobi-

jedi

-

"*ijl^^

glavu

oboriti

3')J»I

(•Uii

- jUJbi hraniti, nahraniti

-žLiH

-

JIjLI.1

JjJ.

s.

,

e^)

ugasiti

lJLl.1

,

-^i

^A.!il

,

Sjl^l^

saznati; natku-

s.

jlj^S aj (vo-Ul

djeca

,

Jit-I

,

jA^

,

leda

meu

njima

Nearapi

s. "jLsf

,

-

povratiti

'Slftl

s. 'J.tl

,

vrhovi

iti se ''jL^\^

-

j>ll.l^

jJt.

•fllp^l^

jLJ»i

jlj>l

,

,

,^, polovne haljine

s.

^J»

s.

JcJhS -

tjerati

^_jJ.|

oduljiti,

,

dulji

ili

naj-

dulji

J

1 '

- 00v*i povui biti otpušten -

jiilpl

oistiti se

iJlS^I^

-

•LiSCJ:*!^

p-U»_tl^

podnositi '*u>Sr*)_

,

s.

vjerovati

jj^ nokti ,

boraviti u

- x, r t.\ osloniti pouzdati se .

nepravdu jljuSi

se,

džamiji

jU~*1

-

priznati

jliifrl^

- ^LL; pokazivati se

j->UJ;i

IjIaj^i

'

- _;jJu"

^Uil^

se

preJ\Jj*i

poz. J._^ '

Si >J»l^

- u^.^) poprijeiti

smiriti se

^Oitl -

^

,

nepravdu, napasti "l^ljvtl

-

J^l

,

- ('J^)i5Jl1!cI^ initi

nekoga

pohlepe, želje

,jLJ>l

^Ll^ .

- :/0*l^ pouiti se

pustiti, osloboditi

)

-u>is-l,

se,

meusobno

pomagati

se

124 :6ii

C>1

'L.Ct'l

-

^jLt'l

umišijenost

sviati se

_ J>*\ staviti u pokret,

JLp"\

zaposliti ^jLJ^l

-

"jUt'l

uiniti

ji-'l

sjuf

i{xA

'j-i^

s.

,

-

"fljLcl

neprijatelji

,

,

s.

"*j^*,

vratovi

,

s.

i^f'

stupovi

,

pl.

^^\

nemonim I

^A

slijep

tSA*I prelaziti, zaraziti

"^'

'rl»^\ -

''j\1tl

,

_

iskriviti se

rSJ'i

pripremiti,

jii

j^t.pl. jji,

pripraviti

slijep

u jedno

oko ^J'^^jA

"l>^, ast, obraz

s.

,

(

o«^

)

i>S'*'

oslijepjeti

-^>l

•t,b_Al

-

"'u^^S*'

odustati, -3>frl biti

"jl^\

napustiti

V/*l

pl- "*r>'

.

hrom

>

"'jiJ

^jUsJpI.s.

^'l

,

ciljevi,

svrhe

potopiti

- J-'-'S^t kupati se u

Jlj-.^l

suzama (oko)

^M\

,

s.

''jCf'1,s.

"*>' ,

životi

jjil

J.V, djela

,

poz. *>.>, obihiiji najobilniji

ili

125 oU.:\^,^ji^'l

manji

Jjijl

i

nositi;

JB

1

,

s.

,

s.

,

''fl^i

,

s.

lij*, ^fJ9

ljudi,

^^, ravni,

narodi

prilike

-'j^\^ smrknuti

se

izjelica jesti

_ 3^1.^1 ispuniti, upot-

31i^1,poz.

govori, mišljenja ,

s.

poastiti

puniti

"ojj hrana, životne

namirnice Jl^l

,

'^\ ^ jrt

"*jJ5,pera "'jCir'l

"ol^l

- Oji^t pobiti

*^\'sjLi;I_

^^^l

~ O-^'l.

•

^u u

I

,

s.

vj-T-"'

ol;^ ,8. jj

I

I

.

Cijevi

-

^La.:

-JU^-I^ i_rL 1, S.

4

( I

,

s.

j^

1

.

oC^\

,

-

stresti se

prei osvetiti se,

- ^j^M

svršiti

(se)

Jp

t;A-i:l_

JiU

I

stii doprijeti

ljudi

jUjjI^ osbl

se

ijl—J[, ljudi

..'?

^5-1;

koristiti

okajati

ženske

,

-

^-. p-i^M

se

nadvisiti

- j.«>^l

iskoristiti

(priliku),

ugrabiti 9

130

-

JL-ul

- li^^l vratiti

lil^^l

-

jU:\^

-J^l

ispuniti,

-žiLi't

-

rastupiti se

jl-J^'l.

-'j^\

-

'*j-\3^aJ\^

izvršiti

pLkJI

'*Ji\jJ.

-

\

(

,>

spustiti

^Ji-

)

\

sii

jiUiji^

padati iL-si

- ^U;

i^

naginjati ne-

l_

_^jil^

"'=.\jj'l

biti

»-k;

kože na koji-

osueni

se

ubija

poklapati

j-JaJl^

s

neim

-

jikj'l

se

otici

odvesti

(OjJJaj'l

kome; povui

prekinuti se

s.

-

jL_kJ>^

skrenuti

- Lil^ nazadovati,

"'iLLi.^

,

^^

-

fS^t

ma

se,

se;

otii

pomoi nekome

iCk\

'J-i'l^

pravedan

stranost

spasiti

J-fil

polovine

pravednost, nepri-

^Uttjl ,

^i-\

,

biti

oUl ženska

jjj|,pl.

^-x^

s.

,

pre-

se,

'

^

-

t^UaJI

se

viti

-žli'l

saviti

j-iJl^

-•i

priliku

iskoristiti

ys'jjS\ j>\j^\

- i5^'l

"Sl'^1

se

saviti

se,

smotati se

zavaran,

jLiiJl

,

^

s.

mišljenja, nazori

,

prevariti se

-

jLkJl^ j\i.;|^

-jJul opomenuti

JI JI

-

"^L_jl

spustiti; objaviti

Jj-'l

pl. tri-'

,

jL-JI

u-li

I,

(>UjM,s.

ovjek "fUJI

ljudski

praviti, sagraditi;

vještina u

i\JtlH'\

poeti

v-aJ

I

-

iULSl^

zaklinjati

j^JLJl

'

'

-'fj!j.\

-

\\

jUiJ

\

,

s.

"v-iji y.al;

,

raspoložiti

jLiJl^

se

j

'

raspuknuti

pomonici

-

,

^jJ

,_r-*J

^

"

,

nos

i"

trošiti

•

Ttjrjjl

-

j^l

•

dasi

.

.

otvoriti

,^ ^'

•

j\^l

1

"

- JOJI -

dati

provesti

juIjI

s.

živo-

zaplesti se

jjiljl

„>

•

^LUJI ->

udijeliti,

-JUJl

'

i^Lui

ne-

koga; recitovati '*r'\^^\

'

-

-

iliJI^

^

domae

,

blago

pl.

,

pismenom

sastavu

(wo'

tinje,

-

jCL.j\

- LUl stvoriti; na-

^Lij\

odgoditi,

__,iui

priekati

se

...

odvojiti se,

osamiti se

131

"^^•l fl>

^

,

s.

^l.i l i'A

tr-*^ ^

•

—

7f

^

-'

i

rt

duša; lino

•

Ž

ti

otkriti

se,

osramotiti se

y^[

jlLiJi

-

*jjuj\

- jliJl

t>\^l

-

rascijepiti

se

rastupiti se

C>S^I propasti

132

'SS\

zb. im. pl.

ovi,

ove

iUJjt

oni,

ti,

Si'^

oVjl

,

s.

o\i

''iVJl

,

s.

jJS,

\

te

y

^CJv 1 ^'

1

književnici

'

\

dobroinitelji

^jl

oni, ,

.^

>

jjl^jj'i

one

ji, vlasnici

pametni

^LJ'JljJjl .

s.

^' 1

1»

priinjanja,

1

,

i'*

-

pozvati, dati

C_.l»!

j»»

I

_

J(»V^

,

Jl*l

,

sipati,

iJUl

s. t)*'l

,

-

;sxLb}

rasuti

I

-

"'f'j*^s,

tsjift

1

stanovnici,

poz.

^

...

...

vazniji

ili

'

(.Ji-

,

zanemariti *'jlS*

I

>

(

na dar

c^, piramide

s.

U>,

strahote,

opasnosti

ii pravim

dati

I,

-[)>'l napustiti,

''JO^

stanovnici

putem iljia

J»

najvažniji

ukuani "i\jL^}

s.

i ,

potstreka ^xS\^\^

upro-

ukuani

umišljenost ii'l»[

uništiti,

pastiti

uh! ah!

''(.Ujl,s. (J*S

\

ra-

^ o

^_^

j

1

—

.

,

poz.

Cn'jt

»I

Ala

is^

to jest

ie

lakše

strašiv!

133

»

is\

da (uvijek sa zakletvom)

isl

da,

- '^S\ pohraniti

s^jul^

(ijLjV

jkjl ili

43 S

tako mi gospodara!

t

,

s.

Ju

,

ruke

moga -

•ilJil

muiti, uzne-

(iiT

mirivati

koji?

_

"^r^l

-

^1

-

"fU«!

Ijad (ime

arapskog

- J^jl dopremiti,

JU»;1^

tebe

ri

dovesti, dostaviti

''f_j^,

-Jll^

_

'j.S\

skupiti

iUl

_

jiejl

prijetiti

"iUl

- jjl ispuniti

iUl

-

jlil^

- ;^jl natovariti

dani

Su nas -» njega nju

takoer

UjI

se!

vas s.

oporuiti;

jP»jI

povjeriti

plemena)

uvaj

Cjjji donijeti

vratiti se

^

jLjjl

'

-

JiLil^

naložiti, potpaliti

- .{

probuditi

JiJui

njih ->

^

?li^ blagoglasje, harmonija;

njih (ž.)

mene

,

note

- 'JxA uvjeriti se

d(ju\

koja?

i-M^

-

'dj\

- jT dati

i\š[

-

iT ji

dati

-

'l'\

narediti

s.

^.siroad

j,\ji\

dati,

obdariti

znak

"3-

-

'J'\

odabrati

- j^jiprivrstiti, svezati - ''^Ss zahtijevati

- A»ji "fUl

stvoriti

-(Jpt^jl nadahnuti, objaviti

nekom

da nešto uini 0L5

1

0^1

,

o-^

I

1

,

zakletve

-(;)u-' vjerovati; vjera

^cM\ U'

i>^

s.

0-5

što

1

krenuti u

god

ko god

Jemen

134

gdje?

O-'i

gdje god

Li

o! vokativna cestica za m. r.

L^l

uiji

koji od nas?

Lol

^

zavarati,

''aj\

>

i«

koji od njih dvojice ' ili od njih dvije?

priinjati

s,

_i

tako mi!

,

pl.

itl

prodava,

,

trgovac

'^^ ,

VGi

Loš

li

»^'li

cio,

sav

•^\yA

w:^

kraj njega

,

vrata; vrsta

^U:

,

pl. iSi\y^\

,

.

jIj-i

)

,

pl.

^

,

<

.-

pokoran,

5j^.

pl.

^L'i

,

s.

^

-

,

l>

'JJ4

prodavai,

,

^*

ob I

,

vjena

i ,

pl.

jt

sila,

'*Z

— 1

,

U

"žj/

divan

L

j^

1

j^

'

'

jU^ ,

more

prema

CpT biti tvrdica

za vrijeme,

Jili:

trgovci pl.

pl.

neistina,

ništetan ,

istraživati,

'^if šteta "lp4*

,

mora

(o«^)i~-i?

po,

krepostan, pobožan -JLL'

,

'jal^ 1 ^==4-1^ Sredozemno More

hladan

jjli

^

je!

raspravljati

pustinja

sino

s.

—

iji

Babilon, Babilonija

oUT

'A

pl.

nevolja

bijeda,

pl- utjjI,

,

S-u

papa

:);>.'

'oii.

"'cr^i

Tako mi Boga!

ili

v\

sa, za, u, pa,

vokativna estica ž. r.

koji od njih?

'pjCI

-

~^(ju\

o!

za

U Jo

bunar

snaga

,

,

pl. tjii'

s.

i^Ji;

,

,

dok

tvrdica

krasote

— iV poeti pagoda, mnogobožaki

hram

jV

ime

sela kraj

Medine

135

*'j jiT

zamjenik

,

pl. 1)1 Ju

I

,

,

pl. o^-MI

.

tijelo

-

iJj^.

lei (deva)

i

V-*;'

poljski, pustinjski,

ts^i

beduini

"'_>V

—

jx>

kopneni

pokazati

\jj

noge

podaviti

i)^,

se, '4^.

stvorenje, svijet

>

pl- ^J-'.'

,

pl.tSjl^., pustinja,

pojaviti se "^Cu jiT

,

pl.

Jju'

'^

ij^.

krasota

,

'«xJ^ nauka o tropima

-

initi

^.

biti

dobro,

'j;

.

,

jT

iJl

->jJ

pobožan

>

'

kopno

,

j_J

—

,

,

^

pšenica

-ž^'

;

s.

,

^L1^

djelo j-,

)

oL:.'—

dobroinstvo, dobro

Ir.

2.

—

opljakati

i^^.....;

ravnice

,

pl.

ujtCj

—

J=_j

vrt

,

prostrijeti

pl- '-ia^LJ,

ravan, ravnina

ovjek,

ljudi,

svijet

obradovati

'Ji^

hj: ozdraviti

Blago vama!

•p5Jc5>ij

i°^

jT

poslušan rodite-

pl- -'^^.

pl-

sjaj

blistanje,

jj._/

ljima V.

pošta; 12 milja

ju;^ i

figurama '^.

polje

_/ Ua.)

,

sCa-u

s.

,

pouke, uvi-

i^. strugati

davnosti ''j'^

^

"'il/.

studen, hladan ,pl. :.y^.,

JJi — (-;)>^

ogrta

opaziti, vidjeti >

djetelina

^'jij^

tjj -

j1^'

pojaviti se,

' ^,r-aj

,

pl.

>-J o,A!,pl. '^/i,veo ''ii

ugledati,

*.*^

,

pl.

^

mesa

,

^_ komad ,

136

ijCL

nerad,

-( Jc j^

-flSCLj

lijenost

neim

za

JiJ

,

pl. "lUl^j,

^ij

,

pl.

hrabar plakati na nešto

(u*)J^

-ju

o^.' trbuh, utroba, unutrašnjost

— d-v

Opremiti,

poslati;

pr oživiti

:'^$CJ

~J^

juij

,

j^

^lli

—

pl.

,

pl. o\jj^.

-

->

-^

tljuo

,

1

'.

r

,

daleko

nego

dalek

bez

il

•

"'.^

'

't

•S*^'

.

^ deva

—

-i^l'

neki

?,? > l_j-Ul

^

,

«

kušati;

staviti

iskušenje

briga;

-{jl'

ijl

neki ovjek, ljudi

I

^

::Ar

na iskušenje

neki pjesnik, pjesnici

'(JjJ:^ *ja-^

podraniti,

;;;X-^

pristupiti

j^ ji-Aj

kolo

,

za koliko zlatnika-?

jjSCj biti

ol^^SlJ

pl.

pošto?

fXl;

poslije

'•l-ii

plakati

)

,

s.

jJT,

gradovi;

zemlje

Bagdad

jIA;

"*J.>1'

^Uoju

,

'' V. — j^ciniti nepravdu

-*•'

.

^yL;

7 ^^ - 'JL_

J-ii •^Li.

->

.

"*:

jjT

.

jjii'

ijj*JlJL''I

,

,

krajevi.

zb. im.

govee

o\^| krava; ,

e-U

,

tlJL;

A

,

grad;

islamski

grad

kraj, dio

,

,

ostatak

žderati,

'Jb

pro-

,

s.

^. dobri govor,

nici .»UJL.

il^JiJi

'^'f^,

pl.

oi

.

ždrijeti

zemlje !jo

—

•*Jii

' • >

zemlje

pl.

pl. "j>l

'sjji

govee i

,

ostati

dijelovi

pl.

plonik;

zemlja

»UJL;

,

,

jasnoa govora

tražiti

i.^

^H«j

pl. ollbsl'

trijem ^iiil

omražen

i.,

s;>ij

,

mržnja

j

ime mjesta u Rusiji (današnji Kazan) •

Beograd

~

^. postii, stii,

doi, saznati

137

ogranien

glup, ,

pl.

tuL dobar go,

o-jj Bosna Bošnjak, Bosanac

i5jj-jj

vornik Ijepota, svježina

Jaej^;

'i da

,

'Ji

pl.

C^, nesrea

iU. ,

pl.

'lii

istruhnuti

j^jt;

tafori

^ ,

^:X31^

,

metonimiji

i

o_^, soba; kua;

pl.

— oL

jagodica

biti

nou;

prenoiti

ki

,

jasan

biti

stih

prsta; prst

oll

o^

CJ1 nauka o poredenju, me-

Zgrada,

Venecijanci zb. im.

_

jL.

praviti, graditi

i-l. I,

zapanjiti,

nadmašiti

graevina

pl.

- SV

"l^^'

—

ali

vino

-

nositi jaja

I>1;

postrance

o^^se—

"*.>-;

,s. ^>-^i, bijeli, bijele

lino zb. im. j=^_, jaje

Umejjevii 5_,Jalj

Abbasovii pl. u>r»-i

>

veterinarstvo

sini ^fV;

graevina pl.

L,_lxJl

i^

^, graevina

tiJiT

nJ

tiJui

—

prodati

6^'

'c^ rastati se

,

u^j

jasan

podvornik ,pl.

iSiljJh il^'

,

s.

i

il;

,

j,

-

(^

tip

kazati

dokaz

pustinje

dok

U-:.u

^r>.

pred

oLL. kerka

vratar,

vl_«

f-^'

medu

"i>j'

4 *'>

T

i>_j

oblik rijei pl.

- _p4h životinje

'^1;'

otkriti, •t

>> ,

sobe;

kue;

138

f o

tako mi (uz rije

*iil)

-

(j-*— I'

osnovati,

-I

utemeljiti

ova

IT

•irl' - jT CjI"

i

.

pokajati se

j;

_ (^-

^' ilt

ta

oiU

Tako mi Boga! -

_^L-

pojaati

I

.>is-

'Jl'

)

muiti

se,

osjeati bol

^

IJ

-

urotiti se protiv

sastaviti, napisati

IjJI

- ^IT savjetovati se

nekoga 5rtJ

,

6^=^'

pl.

jrl*, pl. jl==J,

,

kruna

trgovac

_

postaviti za-

'JJ\

povjednikom, postaviti

'^j\y,era; istorija

^jiT,pl.

promisliti,

jllT

promatrati

poglavara istorija književnosti

j^V'l'^^ij' »^Ct

ie ^tli i, (•u

^& -«il'

,

'^tlT

-

deveti

(Uslišaj!);

jt

devetnaesti

koji ima datula

-

(

(i) C/'l

djelovati

'Ju

polagano

i'

-

Si

-

^M

-

isjI

.

SS\

tumaiti

-

Lj"

propasti,

Propao! Proklet bio!

-

XcU

izobrazba, uljudnost

-

"r-' - S^f^ natjecati se

pristojno se

prema nekome

iil;

raditi

jIt

upropastiti

držati

^ot

osigurati

promišljeno

i

Cjili"

.*

-

Cj^A

potpun

odgoditi

v_jSl:

govoriti

(>•*

J

>

•i^C;

udaljiti

se

,'

- Ci^Cj mrziti jedan

Jas\Z

drugoga

.

uzgajati

- JjlJ

predati, izruiti;

-

\

'S.

mijenjati se

proglasiti

dovesti

O-.jL"

- u^l oglasiti; prouiti ezan

,

'»-J

slijediti

pl. "'f^Ci,

pristaša

nevinim

139

- A' priopiti,

"ij!/ OjJ,

s.

J>f

-

il»j"

>

i^

,

- ijiSš govoriti, priati

javiti

- 'fs^ priati, kazivati

slama

-'is^ ograniiti,

posiniti

J^

odrediti

zb. im.

iImj

,

slamka -

- ^>L'

jaJlii

uiniti

svijet-

lim

-

uj^"

- SS- pisati, osloboditi objasniti, razja-

6?;'

pismen sniti,

protumaiti ">

—^

- li dovršiti,

•'

•*

*-

...

p-J

zarobiti

^—i-T

-

^&j

- 0^

jU

opomenuti,

Sj-=-

upozoriti

,

s.

jj jljž

-

i_^

_

(jj.

r

,

-

pokrenuti,

iJS»

maknuti -

trgovci

obnoviti, popraviti

kušati

>_j_^o.

- ^jo. izmijeniti, iskriviti

oklijevati

^,-=.1:

i Jo^

.

svršiti

(

Jp

)

"^S^

sauvati

_ -^^^

sticati

-

uvrstiti

j>U=^

- [>C^

okaniti se

y^-

proi

se,

141

&^

-

^clJ slaviti

-

J^

-

(Boga)

napraviti da-

-

'fSfc'

režljivim

zlo slutiti

f«tJ5

- ^{JH svaati

9.LJI,

pl.

C)C- poslati

devetina

devet za

ž.

se,

erupati se -

r.

iljCa

združiti se,

udružiti se

devet za m.

r.

-

->> '

- jjCiJ • /*-**

?»

1

devetnaest za

ž.

>

r.

•

devetnaest za m. ;iu-

u>»

1

>!

r.

devet stotina

- iuii

" *^

' .,

jxlj

devedeset

»AiJlj

-

j!ijS

-

jjj-^

raspršiti, rasuti

-

junaiti se

mnogo govoprenemagati se

riti,

- vi- osuditi, smatrati glupim

dogovoriti se

-

•

ijiiT

pojaati, podvo-

struiti

- Ci^ poastiti

natkriti

-

- i-ŠJi umiriti, ušutkati

postati

(^ji-Jij

kao

vrag - 'jils

j

lei nauznak

.

'

-

- 11^ napustiti, ovlastiti Jl-j

- |U

^JH

rei na kraju

'~-

liti

ostariti, obije-

nekoga

- jL__i sagraditi, uvrstiti,

oblijepiti

klanjanja: Oll

~L-j

-

(

(

«_»- j

j

pL-Jc

(.5LJ

Jp

pJL predati

Jp

pil pozdraviti

)

,

tješiti

s.

nadjeti ime,

.i

li

» t^^'t

nazvati

^Jj,^^

JlS

ts^

istupiti,

- '^Xo vjerovati, potvrditi

kazivati, pre-

davati

-

wjL^" djela (pisana)

istaknuti se

imenovati, »- ^-i«>. >

hrvati se

- '^Uu" izmiriti se

J-

?^JU;

I

dignuti (pogled) gledati na

ugojiti,

utoviti

- i>- ocrniti, pocrniti

ovjeka

- «jI^ obložiti

-cJu

objesiti, razapeti

142

-

CCflf

J^

klanjati; zaže-

Božju milost Njegovu Poslaniku Ijeti

'^ -

J^^

jL«^ odluiti

- -JijJ, sastaviti, pisati djelo

IjijiJ

„^j^

,

pl.Lk^lJ, djelo (pisano)

-

jl^\jT

- J^ljT spojiti se

^l_y

-

edan,

skroman >-r.

-

'^Lb svaati

se, 'jj.l.

prepirati se se

JV

-

i^" upozoriti spasiti,

-

Jji

-

(.Cjc)

izbaviti

••

-^

ji-Aj"

-

OJ^-J

-

Oj-'

Jx^ J

se

V—S'

-

^S

širiti

se

proširiti

_ '^j proširiti

postaviti; spustiti;

ai

lin okrenuti se,

okrenuti leda, otii; po-

oporuiti ^*'-'

•V^

- Uij; umiti

staviti

ova

y'

abdest

vjersko

nekoga za nešto

se, uzeti

išenje

"f .

- ^IaJ srušiti se

jjj •

'

-'

....

'

juaat

-

je

™ju"

- pJU smrskati, zdrobiti

- Jj>j umnožiti; uštediti

"i^u

- S^* požidoviti

-'Jf^

biti

preminuo

obilno

- j*i uputiti, iti da uspije

omogu-

pnjetiti

ova

ijr«iT

- L» pripremiti

iljAJ -'S^-i

iJL*

poštovati

j ova -

35^

osloniti se

-(_j)^S

rt, krune

ol?w

,

s.

u-i"

.

Pl-

postaviti ne-

koga za nešto, povjeriti - Jjl upravljati,

vršiti

"*jw;

-

i-^>r'

^_

'

J^rac

olakšati

_

se

^

147 J. 1.4

^

>

^

w;Li{

,

-

i-ij

s.

vjerni, po-

,

vjerljivi,

-

iiJ

osam

)3if'

osamnaest dodijali,

teško

težifta

''jjL*

piodovi

,

,

biti

dvadeset

i

osam

težak, teško

''JJLJ

^^U

^1 .ibJSj

osamdeset

Izgubila te majka, t. j.

ii-L*

»

"^

,Q' po osam

oUJ vjerodo-

stojan,

-

^

jjj pouzdati se

(;^>

iij, pl.

•*jiJ

jfe; , s.

pouzdani

,

pl.

ne bilo

oiC't

,

CjJ-

te!

,

pl.

o'-^

,

pl.

o^

"*i>U tri ii-ife

;tlw*>*t

,

tri

iLi"

hvala

tf iVT':^^«

osmma

'

tri t>£

Viu.

protuvrijed-

,

nost

treina o-s

po

i.>i}

pl. 0^**1

dvije

mili milijuna

— ^p

(>J

saviti, previti

o^':^' trideset v-j^

^'

,

pl.^l^i. ^Lj,

odjea

zb. im., pl.^^', snijeg

Vp,pl. V.^%vo, bik (f

'

oi

tamo

tu,

j'^f.t '(f

zatim

arapsko pleme

Semud

C dozvoljen

"*jjUr

^L.

,

pl. e1y»,

*i

jU-

i=^jU

,

,

pl.

gladan

"o*^

pl. f-jl^r

.

.

susjed

u^r dio tijela

pl.

oLjU., tekua; dje-

vojka; robinja

Jt^ "jC

,

'

P"'

0>^'r

'

'^°i'

'^'i''»

stvoritelj

Cjl^ sjedei

^U.

,

pl.

^1^

,

džamija IO*

148

i-.L

U

v_J

,

,

wj*

oU-U. univerza

pl.

^' 1^ strana, kraj

,

ijjLj.

JUJ. t>Gto.', neznalica

pl.

,

pl. >-jL»

,

,

1

duboka jama,

,

t5j J^

ast

"ilj^

J»U

pl.

pl. oo.

j>»l,

jjj«. ,pl.

jJu=.,nov

— CjI^

f

!i>-

pl.

,

»jjo-

,

fj

s.

f-

džuba

O.^-

silnik;

.

oL— t)-r» ->.' •

J-»

s.

,

brda, planine

,

U^?

pl-

genitiv

ii\jc-.

zb. im.

**'-»?

>

'^

>

lice

o^ll»

pl.

,

,

,

^'•'S?-

pl- 1;*

'

rana

>

^-»'-^f-

rj^

>

pl-

-^

tijelo

°->wK-

.

P'- ->3-r.

,

magare

jjjL»

.

j1ji»

1

,

»

zemljani

s.

rana

breme

"^S* tei, trati, ii,

se

'ji_^,s. Vj.__^, grane od

jJ^,

jOf-

7

»

^.^.Pl- o-l-^. ranjen

palme "'sjj^

IV jako

,

o*.;-?-

dogaati

j^ truditi se, nastojati

jIj^ ,pl.

raniti

djed

^

fi

marljivost

oc.

^ok-Sr

Joe^ nijekati, poricati

pl. >

Ju=.

,

pl. url=t»

—

^

*:iX

pl.

,

,

ob-i-r

,

brdašsce,

brdeljak

-^

pl-

^j\^ skakavac

~ rSr

^tJt

jL.

vui

sud za vodu, lonac

'

"';S1

debla

tegliti,

'j^

brdo, planina

)

^,p!. »L.^, "^lla-

,

deblo

''si^ smjelost, odvažnost

strašiv

.

Ji»

,

Silni

(Bog)' JLo-

'i*

j^ — j^

zb. im. ij=., pl. "flj-'l,

jL*-

anorgansko

,

bie JjVl

-

skraeni nain

(•>

oliL*-

pl.

,

osjeka

->>•

j.

mnoštvo

r

liSC*-

imperfekta

džumadel-ula (5 mjesec u mjesenoj godini)

'^.j^ ,pi- 'jfJr-

ostrvo;

,

ijH\Ji^ džumadel-ahire (6 mjesec u mjesenoj

poluostrvo i

'

^

>

—

u-o.

'

.

.

.

.

ispitivati, pipati

^,f^

(bilo)

jl-»

,

JdU-

jL_s-

pl.

godini)

skupina

tijelo

,

1

skupno, zajedniki

';^Lf-'

—

ijL^ __>.

»

,

pl.

usuditi

f L-j^

^

>

j_,_-s. •>

^^

smion,

sran

Što je s

kreom

- ,

^5^^

~

"^S-T

S^

JL*-

ljepota

''Ijf

—

tijelo

,

1

se

uiniti;

f-T

.

zidano

1^' sakupljati

?y^

pl-

poeti

'^', džuma; sedmica

Cif-'

,

pl.

J-i-

,

pl. jLf,,

^J'V

>

napuštanje, ostavljanje

't\sf

*-^,pi.

anak;

,

ratna

velika

laa

- CJu

skupina,

>

množina

t)^> skup, nekoli-

pl-

cina;

dovesti privui

*L^'

muška deva

skupa

sve,

svi,

reenica

sve;

wi=. - C__U obui ogrta j>U

,

pl. Ji

•

jj»

j>U

,

' ^ -

">

jl1»

pokriti;

or

smrknuti se

>t.r^ društvo ,

,

pl.

oUo.

,

basca; raj

zb. im., pl.

j_^

,

vojska

150

151

c iiJL^,.pl.

ijU.-*, zid,

ograda

,A»-

*^\^ Hatim (ime ovjeka)

,

pl.

~

isT

J!>-- ,

tmta

zatvoriti; uva-

j^4=^

kufiti

*XL\1 , pl.

"oUlC potreba, ,

'JjM Abesinija

nužda, nevolja

VU,pl.

hodoasnik,

r*£-

—

1l.:»

hadžija; hadžije (zb. im.)

J*

liili'i

''jl.^.pl.

jedanaesti

propasti;

J»-:»^

pokvariti se 'JC*.

''jL.*!

,

uže;

sveza

oiUi jedanaesta '^jj^\ S •i

'

iSilXi

dvadeset

ji^l jlT i

prvi

'jl.»

.-.0-^

Jwl.^

,

,

pl.

ij-1^

pl. "'jCo.

uvar

,

zavidnik

,

*_^Lcr,pl.

j^.

,

pl.

^L.

,

pl.

pl. *L».I

miljenik,

,

«_*::•, pl.

"'^^JL*

j^ dok, do;

^j^U

prisutan

'^1^ kopita ,

ili.

koji nešto na-

,

pamet naui; uvar

/"^

,

prijatelj

osim

£.U^

pl."oCjLo^. jC^, trudna

žena

vru

jU. u-jU^

,

veze ljubavi

f^

,

pl.

,

pl. "*Jl>b^

sudac

,

j

,

f

-

>i^

i

,

smrt

ak

'

^». hrabriti,

poticati

'#-# hodoastiti V hodoašenje ^-t' Hadždžadž (ime

ovjeka) "

Jl^

,

I

stanje

rA''ijL^.pl. "^oVlJ

,

s.

rU hodoasnici ,

stanje

,

''sjli-

zb. im.,

s.

^', kamenje

JU. sadanji, tekui ^''CL'jj.

J^U i

,

pl.

ijjt kockasto

*oiL l^ trudna žena ,

pl.

>

w-»

ljubav

^

,

kamenje

dokaz

^\{^iit oprosni hadž JL-»

,

s.

jl» užeta ,

_,^ IJl^

Dobar

li

je!

zb. im., pl. jLe-

kamen

I

•

»jLž-^

152

^J^

skrbništvo, zaštita

*Jjt

prostor

*u^^ - z/j^

izmeu Kabe

,

postavio Ibrahim

a.

s.

silili

Li^

ii svezanih

pl.

,

^yit

C'jj^ i\jL

koliina,

,

ina nekog

—

sprijeiti, zabra-

ne dati

'^J. biti

-

^

zabranjen,

svet

veli-

tijela,

Yj°-

niti,

nogu skakutajui "*(vU-'

estica za dozivanje

-

^jC'j^

- 'S¥

slovo;

estica

''s^'.pl. "j^, "'ol^'.soba

"*jV

Oj- I,

oj^^^,

pl.

i

njenih temelja koje je

hlepiti

za-

svila

premina 'Jl*

jjajjj-

,

pl.

,

pl. cjJ^^-^

granica; šer.

,

kazna :\i=~

jjjlo

,

s.

Jua-,

"^flj>

kova

pl.

pl.

i.

i.j^

,

,

.*>.' ,

pl.

f

j* breme ,

oj* - o>^

ii^U govor,

vor, izreka

fj^ kolan

razboritost

granice; ser.

j/aoT strmac, strmen ,

,

^(^ odlunost, pouzdanost,

kazne

"'^j^

pohlepan

1>".w^

tužan,

žalostiti se

razgo-

Božjeg

biti

zabrinut, tužan

oj«^

poslanika, tradicija

"o^*

,

pl. "olj-^t

tuga, žalost

,

željezo

"'jjij>=^

osjeaj *llc-

prema

j-^

j^

-^

'jj^

uvati oprezan ,

pl.

"jl^I

,

misliti

— 1,-^ brojiti

oranje

orati,

!_;»

toplina, '

raunati,

slobodan

t.:

'ij,\j^

C,—i^ raunati,

se, biti

samo; dosta

vruina, vatra

uimeBogat. j. besplatno

uvati

0-^>=-

je

zavist "'(•1^=.

zabranjeno, lijep biti

nedopušteno; svetinja •*

'

-*

*

'

^>,pl. ^jj^,xdX .

^j'jJ-

1

i.

korist; sticanje imetka

^

,

pl.

^oLI-, lijep

*

,

pl-

o-f^

,

ljepota

153

o^

J'iH\

kopati

uzgoj (ljepota

lijep

uzgoja) ,S.

ij^\^ —»

o.

,P1. *''*

rupe

,

lijepo vladanje

-*^'>-^ lijep izgled, lijepa

rupa,

,

->!.

jama

uvati,

izgleda

napa-

met nauiti •,pl.

dobro djelo

,

j=r --•

>

'

~ j^^»J

v.i

«

o

.

,,

>«^

*-•

^^—J-l

,

,

pl.

j

S.

dobro djelo

x-^

,

zavidnik

-

,

sijeno

(^

^i=r

pl. ^yJj>«dužnost

,

istina,

pravo.

—

\jr-

obistiniti

se

7

"Ji:^

poniziti,

oma-

lovažiti

^ Li^

s.

i. sUto-

,

pl.

sijeno

,

J-i*

oL-,a»

^U»

piljak

,

,pl.

(

,

ij-i>.

konj

-

jfc,^a»

Ojj^ njiva .

ple-

menite rase

pl.

neznatan, omalovažen

"',;jis^

žeti j-'.

,

istina,

,

stvar-

injenica

uistinu, stvarno

-

""io'lS^

^t

priati

pojaviti se '*i'l!i,pl. "*oi;i^, ,

pl.

cjj-^

-

;3l^

,

"^jJCL,

nai

"*pS^

,

''pŠCl*

,

—

Ji»

^2=.

spustiti,

^Ja.^, pl.>_jiu!|,

pogeti

Hidžra sa sjeverozapadne strane Kabe 'i

,

Ji»

j ^jJbu^ >

,

pl.

ili^ mudrosti, ,

pl. "^flSC^'i

,

propis,

''CJi.pl. ''(^.mudrost, razlog

drva za gorivo

polukružni zid oko

"'JisT

s.

odredba

stvovati

-

',SL, suditi

razlozi

doi, prisu-

—

se

utvren

(>y»o.

pria

tvrava, grad

"^^^

,

pl.

*uiCL. mudrac, ,

mudar ij:A=>

dopušteno

>

,

dio

opkoliti, okružiti

dopušteno

J>U.3=t

r

J=' biti

"*._iJ=r

-

CilT zakleti se

154

IL*

savez

vJi»-

i-i»-

svodovi

,

s.

,

' ^ ^ pl. U. Us-,

,

*>

J^ '(Jb-

^JU

j5Ul,grio

,pL Jji-> ,

pl. "f^L*

,

pl.

blagost,

,

I

r>U1

,

razum

rasrditi

san 'C-i^

^L* sladak

J^ "'Ol^ >

— ,

J=. doci,

pl.

.

Jb.

,

pl. »tiJLo.

,

,

pl.

Ahmed se

ceu svod ,

_ O"

t>:3.

nastupiti

eznuti, jecati

oko

'Jlj»^

nakit

,

J.. .^>

pristaše

Hanbela

ibni

— is^

saveznik

sadržavati,

zauzimati jU~^

,

jj*-

pl.

^^ magarac ,

,

->

.. '

i>>^,

nosa

JU-

ii^ j! La^', s. ijjlJl ^>L»^

'i. U-

'jj-

,

''jL*-

golub

,

s.

,

Hamza T

"''jj-

'Sj-

crvem

^^

nositi

tovar

pl. *f»-J

,

,

vjede

^iCLT

zagrijanost, privrženost ,

s.

^^Cl^, pristaše Ahmed

ibni .>.

o*—-

''oCJ

,

s.

''CrT

,

pl.

,

kako

Cv

gdje god

"^Sjt^

-

'j^ oklijevati, lutati. okli

zapanjiti se

ij^ smetenost, izgubljenost *o\^^

J_» milosre

oU^ zmija

gdje,

,

s.

,

s.

Hanbela

samilost,

i^, zmije

Doi!

roak, prijatelj

4.*

C-f

život

ii-ls^

»pl- ''Jl^i teret,

,

0*^ iznemoi

'j">pl- '*^?'. živ

(ime ovjeka)

Oj-j\j>L»- ,pl.uyJl jJu-

atrnja

preinaka

Jj=^

^

slava 1

"1>lL=^,

l)^ oko

zahvaljivati, slaviti

jj-

-

vCJ.

hvala,

;j.8-

"iJ-^,

,

žaoka

"^j^

"'_^

vjeda

punac; svekar

|.»

''»JuIe

^^

zb. im.

,

pl-

'Ja

U

il-.

,

,

zidovi,

ograde

varke, do-

vitljivosti,

izlazi

155

yi>

aJLo. ->.

iL*

"ujo.

,

,

pl.

J--.

izlaz,

,

tada

do-

vitljivost,

varka

pl. 'oL^'i,

vrijeme

—

C)^

,

pl.

*oC\^^

viA.^,

pl.

u>^r°-.

"'j^'

-

i;_,j-» \_^_o.

se

približiti ,

životinja

c ^U. u j* U.

,

^

nadi prevaren

pl.

''iJ^i

nevjeran,

,

izdajica ^ U.

,

pl.

^ ly.

^ ,

prsten,

peat

sluga jU.

"r-

*^y-

izvan, vanjski .

pl- Sj^r-.Li

,

propao,

izgubio ''jiU.

,

i u*li

pl.

oj^Iu., skrušen

poseban, naroit

(j) u^li

što

neem

iskljuivo

pripada

"'OU

,

pl.

^\jJ-

,

odabranik,

doglavnik *Jli,pl. JU.

,

^ ""JJU. jJU.

^Lli.

pl.

'jl^t.ujak ojJU.

iskren,

,

prazan

ist

stvoritelj '*,_,--U

peti

^ItCf^lit petnaesti Inijpl. 'jLi'l, vijest

Jj^ hljeb "*'

'

7 ili jako

udariti

-

>

J-i-

^

rtl^v,

stidjeti

gadan se

156 v- ....

^Ci^Jj-

pl.

,

o-5>>-

blagajna,

.

^Li,

^J.^,pl.

govor

riznica iJaJ.,pl.

i'^Cs.

*^\'^^L:i..

-

y^

propasti,

pretrpjeti štetu "L.'*.

~

pl/^Lilil

,

^_^

7

vjjai

"'s^J-i "'j^JLi-

poniznost, podložnost

pokoriti se

'^^iaJA

pl.

,

obilje,

,

ugodnost

i

,

pl. "*jCfl—

,

pl.

s.

- ,

tC^ ^'»1

svojstvo

,

,

zelene i(yji^

pl.

,

iii

—

ii^;.

pisati

pismo, rukopis

pl.ijk;.,

,

ijLki

govorništvo

"'i.iki

lijepopisac, kaligraf

"oiki "*{

pl.

,

Osi

,

iTLLui

,

pl.

y^, korak

J»-i

,

pl.

UJai

,

pl.

"'5_^'

,

pl.

pl.

LjJ»(LC, lastavica

jJkl

povodac

,

5yai' li

Lk;.

,

,

^

koraci

pogreška,

grijeh

govornik

'L.-.k^

,

pl. *LJ».U.

unakrst

,j.

pogriješiti

zastupanje, vladanje

''Ji^U.

LLi

,

pl. "tlki

*Lii.

,

s.

I

pogreška

,

ujjjii

^^Li

-i

V^^^

,

govornici

CJJ^ držati govor

,

s.

u^ili veliki kotlovi, ,

kazani iaji

-

liJi pomiješati

157

tUU tliLi

,

s.

'XJ(.

pl.

,

vladari i_,~af-

- jJi

''jii

stvoriti

stvorenje, stvorovi

"'jLi

ud, moral

,

ud

zla

ij-JljJU.'

,

pl. ujšjli; veliki

:Ai

Ji

,

pl.

J>U. , sirce

,

pl,

iJ:5ii

Ja-»

,

pl.

;.—jl:^

,

pl.

s.

osim

,

zamjenik,

—

*u^j»

^Li

,

kotrljan,

C»U

odabranici,

,

t>>^ zagaziti

izbor, slobodan izbor

prazan J.Li ,

pl. *LiJLi

,

,

*cL»

*jJu vrijedan, prikladan,

,

pl.

JG,pl. .

';^

t:A.i.1

,

s.

"*J—-i

.

,

šatori

ne ispuniti

izjaloviti se

prijatelj

»M, bolest iS

o^l"^ kroja

~ OU.

^''-

dostojan ,

pl.

zamjenik,

vladar, halifa

se,

nada

razoaranje

l.-_i

•jjijUU vijenica, klub

Jb

krug

koji

^U —

d \j uvijek

"*>_.)

upuuje

IjU

ustrajati

obiaj, stanje

i

taman

riS

uli jli

svinja

Halidi

jJbjJi jCj,.

\S

,

lili bojati se

— >U biti prazan, proi, osamiti se

'^ii

*^

l^-.JL^

iiji prozori, mali otvor

jju;.

ti-ii

petina

smrdljivi martin

nasljednik

^Ji

,

doglavnici

,

kjLli

1

OJ—> pedeset

u^lji

iu

iT

•«

petnaest

kotao,

kazan

vino

,

pl. 'urLJ-

,

iLif-

"'j-,

moralni

Jili-

Ojili

''j^Ail

pl.

,

'

-'

•

tj-^ ^jji

j_yjt-

i—Jh pet

,

>

>

j

'.>

j

_^

islam.

''ijJii, halife,

,

pl.

%i\

,

"*jC j

,

kua

,

pl.

^\j:>

jahanje

,

životinja za

ili

tovarenje

J58 >

-i

pl t-.0' '^3 .medvjed

iJi «ji

jS

7

,

biti

iSjj shvatiti, znati

kokoš

L»C.S, zb. im. rt« J, ^1 j-^j

^^

*-.>^ -

odbiti; otkloniti

dati

valjati

Loi

,

iiOJi

*jJi *-si

u^5 (?^i

,

štititi

oQS

pl.

,

jedan put

galama

lupa,

pl. zapadnjak (vjetar) ji

pl. -Jfilv,

,

oi

meka

ot>,

pl.

,

*Oj

^V

i

,

— Ji

UVi

-

vS^ odbiti

trJ^

—

0-jJ uiti, studirati

uj^K^i

,

duan,

radionica

stepenice

•t'/i

pl.

uputiti

•yS,pl."iVi, jli,kova tJJS.pI. "S/, *VM, dokaz,

u"ji,pl. "trJj^

t^-'P^'

£:''''

,

lekcija

^^^'' oklop;

košulja

fS, iLi

ij»,

pl.

Jj>,

-*jj

pl.

-jtbi

,

vodi

'vi-

( -i, suze 'iSi razbiti

glavu;

pokoriti

(J)US blagosloviti *iC>i

s.

—

"ili

Ui pozivati

-f iti

pl. 'ii.i

Damask

i

drahma >u>i

"{(k j

,

stit

(koji vodi)

braniti

,

s.

>>i

,

suze

krvni

—

L"

i

približiti

ovaj svijet

ijJSi ovosvjetski

se

t59

>

J 'i\/i

''\ji

,

pL

,

pl. iSji

*i vrijeme, udes,

iji

zb. im. crv

jj^

—

,

,

sudbina

trajati

}\'i

masti

^>* i,

J»i Delhi (ime grada u Indiji)

obii, okru-

j\i

živati,

,

Jji, država; vlast;

pl.

,

mast, ulje

,

'a.,pL"'i)j:i,"';^.., pijevac

gospodstvo; srea

_

Oii

o>J platiti;

kazniti

ispod; niže; manje;

dji

osim; bez;

tXji Eto •a-J-i

pl. 'o'*^

ili pobožnost

optok

Sj^i iJjj

"'o*^

tei

,

pl-

li

,

one strane

uzmi!

^'aJi kuica .

pl. >Vjl

,

oli

ti;

s

Oi^.pl.

ok^'j vjera

>

pl- '>''"»,

^j -

olji vlasnica;

pl.

oj^.-^.ug

->^i

ovaj

,

.>, pl.

,

^ji

,

osoba

zlatnik,

dukat

'^ i klati

podlaktica,

pl. ^jii,

aršin

lakat, ^ .'

JU o\j bogata

^i -

»ji mjeriti

aršinom

>>:

o ji .'

.

,

pL

i^jlji

potomstvo

,

jednog dana

\

"fl^j

jCjJI oIS beduini koji žive

u šatorima;

^

j

oštroumaost ,

stasiti

pl.

—

tS^'i ljudi

ji^ ^]p

i

i

muškarac

,

spominjati,

sjetiti se

taj

Jl'i

jy

VCi

** .

s.

'j

,

'j

'u^j wJi,pl. '*^lrj, vuk j.', ijl;

>.

i

zb. im.

,

s.

,

pl.

"^j^'i,

muškarci

vuci

u_jL'

i

,

muha

*Cs^il

dosjetljiv

J

j

poniženje

,

oštrouman,

160 dJ

i ^

i

ii)i,pl.iAiij>,taj

onaj

ili

:l.iJ'\yi zul-kade (11

mjesec

u mjesenoj godini) ->.

>.

snažan

Sjjjj

tJS,pl."L^"i1,rep 'f'i

JlT/i bogat,

-

imuan

kuditi

'i

f

j'i.pl. j^iili jJj) vlasnik

(.\;^fb^ plemeniti; darežljivi

mnogo

i&jVb'i koji ima šatora

t.

j.

dAJu/i

,

plJJU jj'i, posjednik dvolian

Ojjtfl^lj'i

"'^ji

-

v>i topiti se

jj^

-

li*^

vojske,

Jjulb'i

Uzvišeni (Bog)

CMji

zul-hidždže (12 mjesec u mjesenoj go-

okusiti

o,^j*i ova i^\^S

- C»i

(-.•»Citi

odvesti

otii

dini) sSCj^j.

proširena vrsta

,

glagola *jL'i

'jjlS

,

pl-

>

**UJb

rniris

,

ova

pl.-

'f^'->->

,

pl/jji/i skut

tsi

uen

'Ci b

,

jiOj, dizalica,

poluga

pl.l'bjkoji se pošalje

"oO ugodan, prostran

da traži prenoište

"LfG *^ 'f.i}'^

,

pl.

'v^ ^.

divan, krasan

jG,pl.

•%.}>

^^Ol

(.G,pl."'»^'j. strijelac

etrnaesti

jG,pl.'*50^,

"'iUG deva za jahanje

jaha

napredan

etvrti

mir, udobnost

1uG

Slij,

putnik;

pripovjeda

starješinstvo, prvenstvo

1C-fej

Ir'tj.pl.tr-J^J. glava

ja*rJ: pl.jr/.VllrjV^ glavnica

^0

,

pl. ^''^'->- "^^-''

uvar

.

,

pastir, lliO

milosre

161

ij-j5->

,

s.

b

,

pl.

if

ur-l

J

glave

,

''U

ispravno mišljenje

jjj- i5U

vratiti se

pl. Oj-l-sTj,

ovjeuljak od

kratica od

Bog mu

'iS-j

'«il

se smilovaol

JL^j,s.

J»-j,devei samari

JUj

oj-I^J

,

pl.

.

koji

mnogo

svezati

^ jl

,

,

pl-

o^j devei samar ,

etvrtina ilo-j

putovanje

•^ j — "^j smilovati

se

možda Iji-

*Ujji,

»jjj, pl.

j

milost,

smilovanje

j

U'j

ljudi

,

Bože!

^j malo

fjj

J^j

— V^j

^j^j

jcjil'i

nadati se; moliti

redžeb (7 mjesec u mjesenoj godini)

-•*

->

^j,pl. >_jl;j I, gospodar; Bog"

LS

s.

KL'j

^»S

0U.-.J

smatrati

poglavica muslimana

i '

(

,

is\jvidltii, suditi,

misliti, .•

JUj

mišljenje

I ,

—

"JUTj

'1-'

fUj mramor *

,

j^j mekan

u mjesec, godini) •*

•-'

' ^j —

"JL'j

—

'

'.'

-•

.•

*j^ uživati

u'^J i' ^j

iJj

oplakivati ne-

koga u pjesmi

i

jeftin ,

—

"-

.

,.

.

ij povratiti;

-

tsi.)

.

.

ucmiti

rdav, loš

U

162 >.••' ^->->

dosuditi

dati,

jij'j

Jj;, pl-jOji, opskrba, hrana iJLj

oVLj

pl.

,

,

poslanstvo;

^j — (tihVj

'oS nominativ

~

jjj

•j-O

potonuti poslanik

Al 'j>-'S,pl.tj^J, Božji

visok

G^^.

C-lj propasti,

i.

jjj blago postupati

nain

pravopis;

*L;_^j

nekome

podnijeti

poslanica; brošura (.-j

»Jj podignuti

,

pl. *LŠj!>

'v-jIšj, s. "*iljj,

.

"'^J drug ,

ro-

vratovi;

bovi; osobe "fCtj

,

pl/i-iji,

uže (bunarsko) >_'^j,vrat;

i-J^,pI.

tj^US olovo

zamka

Jl^S

,

olS^j

r

jS smilovatise; biti nježan, tanak

*'*-'->

utvren

Oj^j vrst, "iUj

-

Cjj '(.^S

biti

,

pl.

'^j ^U j papiri, ,

pisamce ijjj, i\ij

jij

*Ci!)

,

pl.

,

pl- 'JLi'Jt

_

i\^j

^0

dojene

,

,

rital

paziti,

jj -

(mjera)

uvati

strah

^—*j

-

J»3

pasti; paziti,

—

'sjj

spavati

'Jj penjati se,

napredovati

jjj >_JLiJ\

tjH^S

,

zado-

voljan, voljeti

»~fj

rob;

osoba

j-iS

nježan, tanak

meka, milostiva srca

"Li'j,zb. im., konjanici

uvati oS ,

pl.

iTlj

,

j,pl.

stado; podanici težiti

za

sastavni dio '^u-.jS^j

neim (^)'LiS ne

-^

t_i^ uzjahati, ukrcati

se; baciti se

htjeti, izbjegavati

pj^j - '^'j

nešto

se "*£!),

moliti (Jnl-iS ' »

oK^JI.ugao;

u nešto

klanjati, pregeti

preko polovine

pl.^U'j, koplje

•

^j

—

^j

njim

udarati zad-

nogama

x.S

—

J^S nastradati

studeni

od

163

ijCi-j ( 'f

S^

^ ^

!bj

,

jG!>,

,

baciti

j\j

s.

,

pripovjedai

ojjt, trijem,

pl.

,

pl.

"'o^j, zalog

* ^l/j

,

s.

,

pl. "^bj

o'iJ

JjoG dizalice, poluge

s.

,

flS

*Jr'j

pl. ''ojjl

-

,

opskrba,

(o^)C^j

y-^_j

,

sumnja

Q>j

vjetar;

"'^l.'j,

o^.->,s.

'iij, perje

^'

tUj.j

vlast;

pl.

,

voa

smola, asfalt

odbiti,

zekat, vjerski porez (milostinja)

navala

stiska,

**—i^'j -

pl.

mo

sprijeiti fL-j

,

''^j.pl.

Grk, grki

,

sumnju

baciti u

namjeravati,

'*^j Rim

iU

že

duša, duh

,

željeti, htjeti '^3'jj

napojen

t5jj napojiti se,

— Ob

woij

r^Sjl

,

^^i, vjetrovi

ugasiti

j

nakit izbjegavati,

jL»j

LTj cvjetati,

oj^.J

na-

svijetliti

J»'j propasti

Zejtun Ze jtun (ime mjesta u

'

Kini)

sustezati se

c/ ilj

C

pl. jj

,

1^ blago na

|l

,

i

paši

L

,

ostali;

svi

- JL

Jl_^

C

ostali

^L

sedmi

CA.^JZiA'j ,

« ,

Šejbovii

^- — s.^

^it ^jDI sedamnaesti 7-L.

is-U.

,.^,

L

,

pl.

,

pl.

cjUL, prostor

5^^

J».ll

,

.

,j.iU..

'^ 0-iUl jL

pl.

J»l^, obala

>

i

JjlijjL-

^.

(j-iUI šesti

sv.

vratar, slug?

o^^J*-

pl.

,

pl. J>>^

'

,

_-

kradljivac

jL.

pl.

,

pl.

,

j_^ potkoljenica ,

,

^

plivati

»-^.zvijeri; lavovi

U-- sedam ,

,

pl. s-L-

yl^

,

zvijer; lav

iju-.

sedamnaest

sedamnaest

>•

sedam

stotina

_.. ovT'-" ^

sedam

hiljada

'Sj J^-kJ.

Slava

,

oltU sat; as; neko vrijeme

,

"LL-1 uzrok

isjl^l stup

(od kamena) iaU

^ ^

hrama

,

>_- psovati, grditi

po sedam

fl~-

'

pl. iJjL-,

pl.

«.C-,s.

šesnaesti ,

zdrav

kažiprst

j *

,

pitati, iskati,

;»L— — ^t_—

arobnjak

,

,

ijU.

ebanovina

,

*-

moliti

j

kUI,

o>A

otrovan

fl-

'jC

pl.

-•

j--

mome Gospodaru!

— J-— mašiti

.

prestii, nad-

165

J--J- ,pl.t}---,put;

pravac;

nain ^ ' c

Jji—

,

pl.

Jja— Jla-1 zavjesa

ojl-

,

s.

(jjL, vratari, sluge

, , ' '«

L—

,

_^

—

"*-«-

,

o-

0^- pokriti

,

sv.

hrama

pl.

j\^ I, tajna

Sarajevo

isl^

jjV " v'

zastor

pl. jLi-l,

^

šesnaest

,

,

radovati se;

obradovati šest stotina

L'LJL*

'1

'

^

o^;^ šesdeset LUr o-f^

,

s.

,

pl.

-

-jc

,

pl.

,

pl.

1

Ce-

—

j^ j^ s^-*:"

,

(JjV

>

»

sedlo

tiy-

rasipnost

«J

—

r.«

y

pasti niice Ij

If

narav,

,

,

ud

oblak

oarati, zaarati

'jje!

pl.

J^

s.

_p-C

\

,

,

j^

krasti,

ukrasti

zatvor

obmana

arobnjaci

pIoV' s^J

,

prijestolje;

krevet brz, hitar

»u^r-

'*J^

±

'JhL.

SjL.il

—

juJ-.biti sretan

napisati

5jU- srea prostranost

zora 5u_.

,

nastojati, raditi;

^yi- 1. ^JL^

žuriti se, pohitjeti

Sjli-'

—

'j\<

darežljivost

ikf

biti darežljiv *7tjL-

ji^

^v-

,

arolija, ,

pl-



_ (i>')S^

_H>-

ismijavati

,

,

pl.

ry*^, podnožje brda

pl-

jLi-l

,

putovanje

166

o^JL- , tavan; ravni

pl.

,

—

iJ_^

krov *pJL-

,

pl. "*fljC-1

A-

bolest

,

pojiti, napojiti

,

iSjK- pijan, pijanica

pl.

JŠC- stanovanje

—

"'^j^l—

— c3C stanovatij mirovati

,

.

pl.

obU—

,

,

nebo

-(j)^^Jidati, dozvoliti

"r-d,

smedi

_;.*— I ,

s.

uti

dobar glas ^x_...^

.

.

,

nož ^

iUJ

zb. im. pl.

-

-

spokojstvo, mir

riba

,

o—— maslo 1 ,

^^

udebljati,

utoviti se

Sela (ime rijeke u

:a1

f^-v--

cr-

dostojanstvo;

JjlSCI.

'fL—

otrov

pl.

siJv— šutjeti

pl. 'cj^'Si-,

,

,

_,,._-

o_,S,^_-

uj^

se,

zdrav

^

pasti

ol,,Sd

«iiC. zaputiti

krenuti

j

>

>

,

, '

— U—

j.^

... biti

.

,

visok

Maroku) i>u—

— ^JL

..^L

,

L7->L.

,

L=ci-1

pl.

pl.

orobiti, oduzeti ,

svjetlost

oružje

^,pl. 'ijL,

^, ljestve,

s.

oC-, debeo, utovljen

oi.L-l,zub

stepenice

prosta godina

'il_-jJ1 '>*-

sunana godina

—

i_*^U

pJL.

spasiti se 'C^,!*jJ1 'iJ-Ji

,jU»JL,pl.ujl»>L., vladar;

ijju "*

mo

C^_SlJ1 *xlJ\ prestupna godina

vlast

^ljpS\ *kLS\ godina po roenju Isa a.

"^ ,

pl.

-

ijjui

,

preci

yJiJu baciti

s.

mjesena godina po Hidžretu

C^,k_«JT'i^^ (povaliti)

na leda

.,pl.

u>--- ,

godina

mir

"J.i^,*p|Ju.

mjesena godina

dokaz;

i-, ,

pl.

|L^>L..

ljestve

J>L., stepenice,

pl.

cA-, obiaj Božjeg

poslanika, predaja, tradicija

167

'

yr - ..

'

Es-Sunh (ime mjesta kraj Medine)

^tiJl

tSj^ osim

;^

—

iiy— godišnji

—

^\^--

-

1 jC

tjerati

•

'^jL-

jjl.pi. jlS^1,trg, aršija tražiti; nuditi

—

mac

JL- tei

j •-

,pl.

f^ — fU

nain

Sira (ime mjesta u

liCn-

i>\j^\

vladanje,

života

ijj-,pl. j>-, poglavlje iz

Kur'ana

X-,

pl.

Jj—-, poplava,

povodanj li^^---

,

s.

._*_-, sablja,

mac

168

U"

-jLi !Li

,

pl. >_jLi.,oV^

,

pl. "iLi

,

mladi

i

»Ci, ovca

'

jt-«ti

,

pl.

,

pl. rCti.

tvrdica

,

škrtica

^j>U

blijed

o«-i

^\^

,

pl.

f^'j-J-

cesta

,

f

>.

,

*

,

pl.

*-\J^

osoba

,

'

vratiti se;

pojaviti se j\jLi,s. "jjAi, strogi, jaki,

Sirija

fCill

'

>

pjesnik

,

pl, j>>Ue-i)

— ^^oie-i

u«_^i=e-i

^Li

loj

,

r,,.*^

moni oLi,pl. u-J^i

stanje

.

sjLt, pl. jiJloi

— Li

"L.C.i.

jiti

odrasti,

.-jL-t

mladost

^

,

v_^

iLLJ. mreža; mušebak

Jscii'jli.

veliki

Sjl^ii

velika

S-»-i

,

pl.

-

,

.

jLiI, pedalj

f—i najesti

vruina

žestok vjetar

pl.

JjjLi,pl. Mjiil

jak,

se,

>i.

se

•^Lj-J.

i

sumnja

.LJi|. »Li,

.i-i,pl. ohi.1 rasut,

slian

»jfri

yi

Velika je razlika!

strog,

jljLi,

.

moan

,

pl.

"jj^

,

pl.

j\a\

,

zlo

gori, najgori

najgora nesrea

jCuL'I 'j.

raštrkan

^ i,

obi,

stid

pl.

zasititi

> j , , , Jj__r. J.^ ,

**Ul-.

oholiti

se

pjesnici

r>l^jl1

J^ (^) 3^

^*--i visiti se,

uzdizati jjjl^ jfyj.

^\jj>^

- ^ '

—

^

'-='

zauzeti se

—

,

-

j-w_i zauzeti,

obuhvatiti

170 j ii>lf^

—

"'iiifi.

iji

svjedoanstvo

iii^

^

-{^, ;jjJLr

Sjtt svjedoiti

^1, mlaak

mjesec;

,

pl.

>

Pl- '^^Jt-^' strast,

^'»Jrf

i^

—

j^ir^

,

^Ji

iCi\ , stvar; nešto

—

Ijli obijeljeti kosa,

**^,pl. ^|>li.,star; starješina;

-

""u^^i

oj'-V'

r-li

-

>

ostarjeti

Širaz (ime grada u

jl'jji

Perziji)

^Jl^ ševval (10 mjesec u mj. godini) zb. im.

profesor

glasovit

'

'MS^.s. ^jli, ceste

'»j^

htjeti

pl.

doma;

jjk£ biti

pl.

fli

ostarjeti želja

vidjeti "'jjji. ,

,

-

Qj-i.

,

1lLž.,p1.

^.pristaše,

pomagai — tli rasinti

misar c.j^

se

(jastrijeb)

Cwi stvarica

U*

jl

U

,

%X^

w»U

,

pl.

oJ->5_U

pl-

o/jiU,

pl.

%^'\,

,

jutro

j-La

wJl^ prav, ispravan

izliti,

lovac

^

strpljiv

7

posjednik; drug

i^,pl. *j^i,boja

j^jJ\L»U domain; vlasnik

kue strpljiv(a)

j_,-^

jjU

,

"i:^U

,

pl.

oA*^'

"'u.U

,

pl.

ollU

pl.

oj^^C iskren ,

'j^ *'«'^

>

.

,

pl.

ft->

majstor,

,

'LIc"'

Cs»

pl. dj-r^

,

c,tl-

,

,

s.

'^^^

djeca

,

društvo

_

V

vrijediti; biti

zdrav

graditelj ,

dijete

pl.

'^'j^ , dobra;

dobro djelo

U

,

dobar

oLI^

^

Ca^ trpjeti

strpljivost

"jj,^

vlasnik,

spustiti

zaljubljen

**;jJ!?'

,pl.

oUf,,

povea

zdjela

171

Cj^

,

pl.

oy^

unutarnje

.

dvorište Oj-*"*

,

s,

Cf^ unutarnja >

dvorišta ^vjfl»

J^

,

pl. tUs»

,

s.

—

'ju.

I

"':S>''

jl^

zdrav

,

stijena

,

odbijati

odvraati

jx^

,

j-*^

pl.

jjj^ prsa

—

j-"^ govoriti

,

istinu ijj^fl

'

,

pl. oljjL^

>>

jjj^

•

,

s.

,

milostinja

j jj*», prsa

172

^jL^tf

pojedinano klanjanje

'jJkiVi^

"*o^

,

'li_^'

pl.

ciiiUl

—

nagrade

,

biti

jsJUi

^

dobar,

r^

dobrota

,

nagodba

'^Jl^

- 'J-^

''Juo

pei,

staviti

u

vatru 'X- J *Je

'-il

J,J

»Clla

,

pl.

':Sj-->

,

pl. *->>»

,

'

,

>J_,j_«, s.

vrijediti

-'IjiLL.a

vrsta;

•

razred ''iju.

s.

,

'*^>C

"^IS^

**^jil,-.

''iJllv*

postati

— iC

uvati

173

C^ -Lju.

(kiLt

»jU.

propao, napušten

yU>

pokoran, ponizan

JUi

,

o^iUi

pl.

^-i^

zabasao iJU.

'

,

'

—

J,

— i^ pamtiti; savladati

»^,pl.

» u,

^^1,

.

^L-i

hijena

,

dosaditi

— iX^

iXps^

J,

zalutati skupiti, sastaviti,

vw

s.

unutrašnjosti

,

ovjeka, duše vokal »u« (—

i».rf

— jK^

_jxJa

,

privui

žagor, buka

''vc^

o'.^ slab

pl.

J>U 7 J^

izgubljena stvar

''jsu-i

slijep

,

slabost

zalutao,

,

A

,pl.

se

vw

smijati se

,

pl.

jjLj>

,

)

unutrašnjost

ovjeka, duša ^

f^

,

pl.

''fU^

golem,

,

"lO,

svjetlost

ogroman

—

'*'*j)'L^

^s^^

ruanica

>

—

'

-

'

'.

>-o

"iiUi gozba

V

^r^ štetiti i-,«

tui; kovati

«i^

C.^

,

isticati

pl.

ol^ inoa

,

pl.

jl^l

,

gost

se

muka, neprilika

•"

,

,

w»Ua)

biti tijesan,

stijesniti

,

'

propasti,

s.Ui

,i^ — jO>

vicu

j>i

^^-^

izgubiti se

nešto kao

primjer, navesti poslo-

'oj~^

pl.

»O, 7

novac j2i 1

liCi pogostiti

Šteta

tijesan

J^ ji-jU.

^U. i-cCl

,

zanesen, rastresen

"'^iU.

štampar

i-šLl

pl. o^-.L!"

,

poslušnost

-'^li

silnik;

,

,

mo, pl.

obijestan

snaga

-*^1L

,

V^. uenik

174

'd^ izašao; koji se penje;

-'JU.

—

''t^JLl.

izae prilikom nekog dogaaja te se po njoj prorie srea ili nesrea; srea

9ji^

najvea nesrea

"^Jja

zvijezda koja

"*i.li

irjU>

,

pl. IriJ^'j'

,

pojaviti se

izlazak

7

"'Jj.

^j!i

,

paun

'',_x-k

,

— ( ^y^^ zbrisati,

—

''JIpS

LS

štampati

pohlepa,

zvuk

^Cj

željeti

7 O^ zvuati

(>d»

1.

•'i^

uni-

gramzljivost

'cj^ samljeti

^J^ - fpL

,

"^

nekoga

hlepiti,

pl. "fi-ll

,

lijenik

,

%^

—

»lU.

,

pl. tti]

'

štiti; oslijepiti

^6j^ bubanj

—'^

^JjT

jC-ii polovna ha-

ljina

'fLf kuhati

pl.

'JW mazati; bojiti

pl.

,

*^J.lJl 1.

''jijr

'Ji izai sunce;

(j)LJl^ obii

otjerati (j)

obilaziti

iJj!.

"^^^.pl. "ol^l.kraj '\jGi',s. "'j'>,dugi

"*o;4'

,

pl-

"'"-'S^

ugodan

lijep,

.

'_H_j»\;^'

razgovor pl-

"'j'^

put; pravac

'tiji

Blago!

-'J^

-^

"^Jji

dužina

''li_;k

,

pl.

,

pl.

o^—i

,

pl.

w-J»( jelo, hrana

uk

"'^

'

^1^

,

leden

JJlOji

koji ima hrane

-

^jiL

"'jlii

-1

'jjJ>

**v_j^

,

,

,

^

''Ji/

osiliti

pl.tJtil.'!,

s.

poeti dijete,

"Jhi

dojene

"*_~J»

J:.

biti

dug

cijelu

,

pl.

—

no

"iJlS^

iSj^

Tv^

dug

saviti biti lijepo,

ugodno; dozvoljeno IL

,

uenici \JiLj

"LjI

tJU.'

,

''^CiL

"jIIj

pauni

^S^ mo, snaga

>

f

l;-jU.',

s.

put; "^^i"

''ijr'.J'

'*j..!.-k

,

CjC

tražiti

,_r-JLlll

c-jU* raspoložiti se

neim, zadovoljan

biti

.175

'iiU *~-'-^

^Jf

*

dobar, ugodan

lijep,

zb. im., pl.

"j^,

ptica

.'

_,^U,

\j^

*JLJC

prhnuti

letjeti,

—

Crlt biti

s.

J!i

zanesen

ii |L

U

^yX}i "*

j^i;

pl. o_ji LU

,

vidljiv,

,

pl. "iUJ

,

nasilnik

,

JjU;

jasan

''fju;

košuta, srna

*JLij

,

,

hladovi, sjene

tmina.

nepravda, nasilje;' neurajestan postupak

"li^

^^^^

,

pl.

^jj-, posuda; prilog

,

pl.

*U^i;

'Cii

oštrouman,

,

,

pl. -*oCjLi;

^

'^ —

dosjetljiv *Jji.^

>LlU|

pl.

,

JS;

biti *Jt

,

,

u;

-

-JU

^

nokat

,

trajno

''^t

hlad, sjena

pl. J>l!;,

ji

^

,

pl.

tmina

misliti, držati

^bj^

-tsr''

danju;

biti

pl.

,

mišljenje

,

ožednjeti

*J^\

'

j^

,

kda

0= u stanju bogatstva

L ju'U

,

pl. jIjc

,

posjetilac, koji

i^le

,

pl.

>-;'-»>_>6,

,

pl.

0^1^.

,

pl. o>il6

posljedica

pohodi bolesnika 'jjlft '*^As.

,

pl. 'jCc

.

jJJuIp

,

pobožan Jlfc

arapsko pleme

'*iU

:SU

,

pl.

'olSli

JiU

,

pl.

S>)j>U

jlc

,

pl.

jLtI

'j.pi,'*j.J^

,

,

Ad

obiaj pravedan

sramota

,

,

visok

'f'^'.pl.o/l-', svijet ).y

,

pl.

dj^ Ic *uJc .

,

uen

naseljen

_;^Ib

'J.lft

deseti

pametan

*>ti=-,

pl. ijl*',

,

koji

postupa;

namjesnik

'jiU

,

pl.

''jli*

zaljubljen,

,

''aL.e.

ljubavnik L^lS ''i-Jlc

,

pl. o^-'^J^

,

griješnik

zdravlje, zaštita

"'siCe

,

s.

-

''i-fr,

juc

robovi; Jjudi

obožavati

SiL* bogoslužje

176

-*jji,pl.

"^Ju^.rob;

"isllp-

7

''JJ*

"'j/j^

Božji rob

jl^

pravedan;

vrijediti

ovjek .01^

biti

CSj^

(o»^jJj^ skrenuti,

T

odustati

^S^

~s>* pouke

s.

,

—

,

'j.Si

'':>«'

pl.

,

"^JCilfr.pl.

'ol^

suza

fJ* ne biti; nemati;

mašiti

"l^, pouka

jj^ - -^ .*-

,

ništavilo

''(•jlc

e.,jCiJl

preci

Jl* f

Adnan (praotac jednog

'oCl't

lSr,pl. "L-jt.prag

nesvadanje

arapskog plemena) "IrtiT

-

Js.

,

4.

Ot-c

posrnuti

,

posrtaj; pogreška

sOtt

Osman

"1-.Ce'

,

'-

"jls'

*;]>'

-

"'iU

,pl.

*(J&'

pl.

,

vrlo

moi

'I-.vIp

Vl^* Nearap

—

"'-j^

Ijlc

Lj Ce Ite

IjlS

.

starica

-

"^^J'"*^

neprijatelj

,

^J^ prestupiti, initi

pl. -JIjl*,

obala; strana

muka, patnja pitak,

—

"jIp

^jH

,

pl.

ugodan

jj^ ispriati j\j^1

isprika

,

,

-'o^

udo

brojiti;

raunati

U osim

jl6j

djevojka, djevica

'i\j'xt>

zb. im.

L>y>j^

*0\Si pravednost, pravda "^sjiji

trati

,

pl.

,

,

Ijii

udnovat

£

^C-J

'^ij'A

"^oiU ,kolo; kola

\xji

nasilje

udnovat

hitjeti

pl-

-

uditi se

^jjj stara žena, "I

,

*^^GJ^

(c^) jxf ne

'^

Vjj^

(ime ovjeka)

— C_£ "'».jCe

—

-'jjJc

obeati

,

"*oC^ kola ,

krupna deva

1>j.!>-

ti^

pl.

Arapi

.

L-S^^ Arap; arapski

zb. im.

»

t-^1 El-Ardž (ime mjesta izmeu Mekke Mei

dine) 'jjk*

,

pl. '*o\jlp

obeanje i>[,j=

""sIp

,

pl. "jJuc

,

broj; nekoliko

-

'^'S^ pojaviti se;

pristupiti

177

^J>

I

*^—

^^^

s.

teškoa, nevolja

^r-J^

širina

"*i>jj-

*1>S*

ponuditi

izložiti;

(j6)i>S*'

ij '-.»"*

vještaci

^^L^

c.

zlato

p

Usfan (ime mjesta

izmeu Mekke

olj^, Jj^Arefat mjesto šest sati daleko od Mekke

o^

dan uoi Kurban Bajrama, 9 dan zulhidždžeta

'f^

>.»'

*jl-*

^—

arefatski

"i5j,x

cr-jj-e

o^ 1^ mlada

—

d

pl.

>

možda "'CjuI

^IJLft

nono

«LLp

naveer

CLii

t*^

( Cf« )

^X'L-* vojska

s.

,

veera

,

klanjanje

i_ti , predveerje

biti

go

^Aft

desetina

,. >

go

'6!;^

-*^iS, "^s:^'! deset

i>.^ Širok ''>-*;^

,

T

'jj-

vještak

,

uJv>^ dvadeset

oS*.ieglo >c-

biti jak; biti

"*i_Jji

jj.

pl. CiJLi ~>

,

.,-

-

j^Lmj^

s.

veliina^ ponos

Uf

J^ S > Uzvišeni (Uzvišen i

*>->,

Lt

fjj^

odluiti

Pl- "*sjft,

,

C-lflj-

moan;

jC-as. pl. 'j Ijji

,

odluka

pl.

,

pl.

pl.

jj j^a

> .

vrapci

r

jj--»-6

stoljee

,

^Cas^ vrabac ,

oi^«-^^, vrapcic

*(»-«J'

j^A»,s.

ugledan ,

,

,

odlunost

'(•jj-

,

>•

je

velik!)

—

'('ji

>

-> ,

predveerje

,

j5^ štap

pl.

pobijediti >

"'iijj.

,

* '

Uj^

—

dvadeseti

oi^f±~^\

rijedak

>c

desetice

o\^,JLl)'i

pl- ^li^r*

u-^.pl-

^

,

med

'

'

•

iSjs^ ,

se

metrika

J>jj^'\ ,j

pl.

Me•

zb. im.,

"JLi.'t,pl.

7 r^i popeti ,

,

j5~t

'jS^ znoj "rJ^ji

i

dine)

T

~

p^

uvati

U**, stapovi ^s'^ griješiti, biti

neposlušan 12

178

j^ ~

Jjc

j»^ gristi, ujesti

,

JJ^

.:

"^jLkfr

,

—

jjjuc

ožednjeti

ne

Je.

roditelje

oCtl^

,

pl,

trtl^ žedan ,

'L.jjJLt

mu; HjJ.

*|.Uip

,

pl. fl£c ,

jlSlj.

kost

kosti

|^> i^,

s.

Ci^T veliki; kosti

biti

velik,

^JJe

jJUc

^LLc JUft

(Lb

pl.

j^ tL^'

.

f

,

iJ» poštenje,

^

,

(

s.

^

)

Uc

velik

>

nevinost

•>ij-

J-ic

štipavcic

,

štap (sa

,

pl. tj-i*

pl.

olTjU'

,

znak,

uenjak hrana za životinje,

pia - jJ^zavoljeti;

obje-

poeti

-'>

znati,

vlastito ime;

^.Pl- f^l*, znanje, nauka

orao

,"Sapon; jedno-

i^

,

pl. jOlpI

,

pl.

T

,

zastava

rjLia svezati; ugovoriti pl.

protivno, .suprotno

Ji», pl."*f:Ai^l,

oprostiti

vjerovanja

:jlJU

pl. ^:,^-»^">

,

,

'JjS^ISCIp

pl.

siti;

•' •> > •. 3JLuiiJ> jJLc.

godišnji 2fekat od stoke

aic

pl. oli jjjup

prvak u narodu;

,

jiip

razumi

> '»

l—tt veliina

^lio

,

obilježje

uveati še

,

,

,,jS-s-

'k.^-

_&6

J-»

željeznim šiljkom)

^ ^L'

-'1»

,

s.

,

trule

,

s

CGJ dar

pl.

i-JC fltc

,

slušati -

saviti; smilovati'se

,

jJic

Oy^

CjJ« naginjati nee-

r

i_jLk6

razum

kazna

dovratnici

j;,tiUo

pl. JjJLc.

,

,

ugovor sredina

vjUa,, štipavac

D^

{3-»=

shvatiti

razumjeti, r

Jajjj^S

*^f UJLb

;

kosmografija, astronomija

metrika

znajui

*CJt',s.

i l^,

ueni

-

'^^^ nauni _jjt

-i-

>U biti visok,

rasti,

napredovati

179

Si.' >>

i

visma

jJLp-

"f_^,s.

„,

"*pjt

-

'jj-

•

''j-V

olLi"j1

fjJbJl

ivC»

i_^

na; protiv; po;

^

i^H\

napose, zasebno

'jl

Ovamo ga

ij-jjj

,

j-f

,

^^

meni!

,

jiT

S4'S

brzo

v

pl. '*(Jf'

dtf ,

,

dubok

mnogOi

openit

'^ pred svjedocima hitro,

pltlCJPl, djelo,

sljepoa

t/

'Jp.

raditi,

dobro, djelo

*J>

premda Sji»

,

jezikoslovne

nauke 'J^

.

postupati

nauke

,

-^^

od, iz

-

,_^ w-U 1^ dragovoljno

^'S

Uc poz. «J ,

It

gornja

,

j_pj?^ ili

—tJ

if-

u stanju bogatstva naskoro

najgornja ilS tvrdoglavost (^^)

'dlf Drži

se!

ijUt "*

^

koji zna,

Jft

upuen

diti se, nastojati

1-

u.j^ najviSe

visine;

neega; odati

Bog ga

^rJlJl jllt

gradnja, dizanje;

"^sjCp

popravljanje i.lV_,pl.Ji^O,alma, ahmedija

^ ,pl. —

^ fJr

Sj-f

flM 'jj-

,

pl.

striic

nastaniti se

o^SLJi

,

,

pl.

:^ — "ilj*

Ls^Ce pauk ,

Uc oteti, silom uzeti

- ts^ ,

s.

"tclc

vi jati

,

posjetioci

ime kraja u Medine

-jjjii'itil^

živjeti

"jO'i

Amr

,

kod; ima

"'jl^.pl. jilit.vrat; grlo

-Jl^

dugo

'JJl^^^'Jj-*

jji

spasio,

spašen bio!

oko

se ne-

emu

najviši raj

'^j^l

j^. (j)'^^ obraati pažnju neem, tru-

iU. i^

—

j>

-^

okolici

iU obici; vratiti se

život

(ime ovjeka)

j^

oslijepjeti

jedno oko 12*

u

180

u*^

vj*

181

"*_j>

zapad

di> zapadni

l»,pl.

pobjeda

i-

j:

-*jUi.

t>lSi1

želja,

,

grubost; okrutnost

iJiJt*

namjera

_

jJi.

*o>.

,

,

''ili>

,

pozatvarati

'jji-

i3> utopiti se

''ji-Ji

,

pl. ^.^>U,

grub; okrutan

prevara, zabluda

^iS

,

pl. "*p-',

briga, tuga

—

jj^

pl. Lj\S=-

neobinost,

.

—

''jji

neiskusan

jjt

rijetkost

'p-f'.s.

ratovati

\ji

j

i ji, >

,

-

•

...

-

-

' ,

pl.

Ji -

pokriti

^cjiJA

Cirt- srditi se, raz-

ljutiti se

'iš=

,

-ii

,

Sy^

srdžba . ,

pl.

'jjfi

^lif

ilij-

.

"*fj-^

,

stoka,

biti

'ji.

bogat

pl.

*Lit bogat, ,

pl. '^

Li

,

imuan

plijen

dno; dubina; peina zabluda

<

— ''t^jjii- ,"*

nejasan

bogatstvo

^^

grana

,

pl.'^fiiil

.5.'

—

biti

bravi

(Jc)'^^' onesvijestiti se "

.

ji. varati

- 'ji

j^ii

"V^

'

'

brige, tuge

ninogo, obilno

pl- ^-Aji'

—

'O',

— 'j^

"*i>j>'

"a>

'jii zatvoriti

"o^i prostorija;

pl.

soba, sala liS^

ii2 pogriješiti

srdit

i



,

pl-

s.

'ViS^l, \j'j^

,

konj

konjanici

'

183

'*fcl.'_^

,

^J-j^

»

''''i^'Ji

,

pl.

'f^fj

s- iJ-^S-*

,

—

^^

iG^l^ "*j!,J

,

,

as

0*j* propisati, odre-

kao dužnost

*ijOj^

,

-Jui

'^'^^,p\. "'iL^r^ Faraon

[jj^Cii

,

-

jS» rastaviti, razlikovati

-

"ol5>»

":1^%

kamenje u .

rjeit

,

s.

''il-ii

JI

0>i osramotiti

-i C)-i»

razlika

,

prostor

i

,

,

vrline

-

biti vredniji,

nadmašiti ''j!^*' ,

pl.

*Jj.^

,

dobrota,

vrijednost

'i'J trljati

pl. jtiljj',

,

pl.

"'tJ^j

3S* rastaviti,

^

'*^'J

^

s.

,

razlikovati

,''

*^j^,, razred; godišnje doba

pl.

pl. tl*IUi

''jlii ,

»rjeiti

,

"«-,«»

''i^ pretjeranost

*3'J,P^- 'jjl^i

'^^^

s.

prstenu",

'

osobna, lina: dužnost

^3'J

istoa gvora, rjeitost

"'i.o-Caš

''u^V , prilika,

pl.

diti ijjft

milje

postelje, dušeci

>

zgodan "*i>^

tri

(,;,6)

skupocjeni

akamoli

:aI^

tiUJ

s.

,

J,il»

vrijedni

,

dragulj 'j!ii

"*;^^

,

[>jl^

pl.

,

,

pl.

"ollLii vrijedna ,

dužnost »l31 'j!^ najvrednija žena

''iCJ

—

''illi

nevaljaština, nered

JL-i biti

pokvaren ''Ce-^

,

pl. *ii

*Cj^

,

pl.

trom

mlitav, '

jji

vjeita sramota

griješiti

'U-^

"*

sramota

mozaik

tL-jllJ

j!ii

,

>

'

>

"*jlo

*-

—

"o-M-

,

oštroumnost

»oštrouman

3-^ uiniti, raditi

.

ijaj^ kamen u

prstenu

,

'

;

"'j^J^.pl. 'JUil,

djelo

184

7-

*juii

^ i\''JiJ

,

,

s.

oj^ "*^ siromasi ,

si\y

samo ,

s.

.

pravmci;

,

"'-uii

,

pl. i\'jXi

pl.

,

,

uenjak iJu.^

,

s.

jli

^Jj*

-

,

(3^

neko, neki

'tiiLJ

taj

—

filozofi

promašiti, spasiti se

nadmašiti,

'jw razumjeti

puta

u; na; sa;

•>V*1i na onom

svijetu;

naprama onom ^

'(jji

,

pl.

''^jJJ

,

JSS'\S veinom t(JCii\

UJJ

pošto

(»»

,

Cfi

,

jijlj

,

pl. »1^1

oj^

pl.

pl.

usta

,

>

struka,

vrsta

'il^ vojskovoa; ,

voa Jijlš

svijetu

novac

laa, lae

"'>ii!u

proi

iUi »GM i tada

x y

taj,

i

interes

koristi,

,

na, nad, više

ci

"oi^

struke, vrste

natkriliti

-w

iJjLlJ

»

jljU

—

j^

tUij pravnik;

"*s

*jy

siromašan

,

o*

— oU

uenjaci jJ

'O^'

ve

(s

^jlS

prihvatiti, uzeti

ubijen

jj

[j-jJU^

^t-j

pl. 'jp'

perfektom)

plemena

kupole, kubeta

,

,

(s

*j!u

kube jt-J

ubiti

jj

skrušen

,

O^a'

pleme

,

'J^'.s- "Urp, ubijeni

,

^Cš

ružan

rast

stas,

,

ovjeka

—

,

skupina, vrsta

'^J—J iJi_J

^

pl. ''t-LJ

,

Kalkuta

j3

pl.

,

jj

neistoa

V,.

jk-J

4.'

neist, prljav

r

'U'jS

CiJJ

,

udariti,

lupiti,

(

-

Ju p—j

fl—jt dio

pl.

,

'—i podijeliti

udijeliti

baciti; obijediti

-

-'-

;«1^^

-^ly

»..

)_,;

itati

jyj

s.

,

*'•'

,

^s^^

dugake

velike

—

O^ ^^

s.

,

pl.

u

blizini

ij^ dobra

s.

namjeravati;

namjerno; umjereno

Ijl^oš

približiti

se

~

^r-a*

^»Ji

,

J^'joJ

pl.

^yi dobro

pl.

i\'ji\

,

djelo

majmun

,

j^

,

cjj kucati,

~

fj*

mesožder

biti

.

,

pl.

,

pl.

naskoro

>-±} if

*yj

,

pl. iSjJ

,

5j-.,as

_;w selo;

^

pl^, anak

ar.

,

pl.

jLoS

—

^

'JrC^ '*.\^y'u

,

pjesma

kratak

,

suditi;

izvršiti;

ispuniti

^

plemena)

gostiti se

pl. jlIUj*

"fCiJ

"l^.O^ Kurejš (ime

.

piti)

i

,

mjesto

priati

,j^, pria; dogaaj

(jesti

roak

kratak;

biti

jCJ

'w>Q*1 uj j-»J^ prošla stoljea,

palaa

mot

->

OJ j^» stoljee

'*^^,pl. *C^l,bliz;

,

dvorac,

— (Jt)[^

"i,^

Ci} uvezati, pridružiti

Pi-

skratiti,

jj^

^r-a»

udarati

'

oj —

pl.

ne

—

^fj^

.^^

ograniiti se

y^ —

pjesništvo

fy3

CjJ

neem

djela

,

— {i>.)C_.^ ,

kora

,

umjereno; poi

raditi

r

prema ,

lukovi

jj^

tL,^ približiti se

blizu,

"'ot^

i;^

,

^Us mesar

lae '-r'l^

^^

u-^

,

sudbina

»>*^l

,

*Ci,ls,noge

,

s.

^jlj

s.

5J«15,

"Ini*

._Jb

pl.

JUii

,

pl.

s>iil

,

pl.

,

,

pravila,

krletka brava, katareac

,

,

variak

,

jJ»

.1

^>1J srce ,

Js

,

pl.

,

tvrava

**Jš,pl. (>:Ail,pero;

nauka b rimi

.

,

s.

pl.

"Ir-j^li'

rjenici

,

'oljil

,

hrana, život

namirnice

išupati, izvaditi,

s-slj^

(' Jb )

malo

biti

»i*

''^jj

izvaliti i*l3

i^^l

naela;

podnožja

'

L^lS*

iJš

amci

,

temelji; JjLŠ

životi-

.

jicl^š \jflJi5

s.

s

ima

što

nja; stupovi

L>j1y Us

,

>>

.>

se

most

,

koji je zadovoljan

onim

j_^ L

'

,

pokrajina

,

»JJ sjei; presjei

pl.

,

namještaj,

,

pokustvo

jUJ voz ,PaJ

«..t ... < |

pisino

V^f

,

pl.

'^,

'=

Iflk

.

''Li^

-

lili

tragati po-tragu

''j'P

-

Ul»

rei, govoriti

^JjS'.pl. "lllS^l,

govor;

'.

mišljenje

._j^

,

uf^ij

s.

v_J5

7

;>Ji»

,

srca ''f^j*

j*

JJš C

:;AJš

,

pl.

^yj»

malo,

,

pl- Cjj-'[)»

,

starješina

pokupiti $e f .

5^iG

,

>

mali

rijetko kaJdi

pl-

r'S^'j ljudi;

narod 5_}j

,

pl.

--

društvo; ^'•^•^''

i5^ moc, snaga ,

18$

(Sjj,s. i5jš

,

._^

moci

fO —

,

pobijediti,

'jjCi

**;aitlš

jwJ

,

iG voditi

mjeriti

G-lš

ij^

pl.

,

sveza, lanac

koji je odiskona; koji

fjJ

%Cj -

ustati;

fU stajati,

klanjati

pokoriti

—

pravilan

J5-LJ

tC^l jak, snažan

pl.

-

'*J*i

sile,

,

stalno uzdržava

.

^

iJ

^

kao

jCr »r^,

'_«i^, pl.

.

velik,

star "'w.^l?'

,

pl. -L.ui'

pisac

,

50j^ ol5^

svi

"a-u^ ,

pl.

.

pl-

*Jt

'

.

veliki

grijeh

sKupa

Vl^.pl. -*.^^, Irjji'

,

knjiga

aša Kur'an

L-LSClJt

O^tr koliko! i.jtr'

Koliko Božijih iry Oi Oi,« poslanika! 'j'^lS^, pl.

''oUlS^, svijet,

,

^juSUI

pismo, pisanje

,

^'Z-JJj ^''J\^ slikovno pismo, hijero^lifi

kao da

wJ^

^J^ ,^\.

tužan

jLS^,

s.

jL^

velik

'..nJ^, veliki;

stari

vj^ —

"'jif^

—

mnogo

,

pl.

oJ>-^mnogo, mnogi

odrasti, oštar jeti l^niT

.^

'l^o'biti

grijesi

^jk' Oji'

kriti, tajiti

mnoštvo imetka

Jfi.T50«

'•CaJ', veliki

pleka

mnoštvo

•Cio

,s.

-'oCiJ'V,

*Ci

od gladi

jedan puta

,

i

-i

f'j^

biti

skupocjen

pl.

^5^

oba, obadva

Y^

>o

nikako

loza

v/^ — V j^ ^

^^^lT

>

IJT

plemenit,

ne vjero^fati

JL

y^J^' isA^ž^l klupa,

stolica; prijestolje

flr^

njim ete

osigurali -smo

,_UL;

V-

"'^jT pl-

s

svršiti

se ,

t>iti

blizu

^f^> pl- *^C^, plemenit \ ^ T C_U^zaraditi, sticati

—

T

.j—>

.S—T razbiti, zdrobiti

!^-3^,pl-ol^Ii^ vokal »i«(r) "'jli'

'j^iS^ ij

—

S*

jamiti

'Jš' biti dosta

.',

'

izbjegavati

'^!J'

dlan, šaka

opskrbljivati;

žanja; povratiti se

:_p

,

1

lažov

"L-jii

lijenost

,

pl.

J.

^>r "'(.ic

liJST'

s.

.-Ja

,

psi

govor; reenica obje, obadvije

•^Ar,pl. ^)r^,prsa

UJ^ 'CjS^,

jLs^ lijen L5 obui

,

'^

kad god pl.

"oUJT', rijer"-

•pT koliko!, koliko?"-

iU

p

koliko imaš?

-'

\m •,'

.

Ji'

,

pl.

-*fCi"1,

^^ijiSLf kako

tfelDa

''C^

s.

,

*oj^ '

.-aaS

.

- 'S^ biti

"*jCi^

^ C3^

rukav

pecma;

,

''J^jki

pl.

,

,

sredovjean

,

ovjek

torba za

'**jLS^ tobolac,

postati

biti;

t-ijAS

pl.

,

potpun-

cFkva

o*^

sklonište ''jAi

,

2.

•

-

da

•Jr'

-.

strelice

"0^

pl.

,

riznica

i^:

^_4'

''

crkva ^'J

-1

^

biH

proklinjati

gledati preko

OjJ proklet

oka (na stranu) JiX,pl. "'lU pogled

preko

'ili

,

pl.

oHj

,

govor

jezik,

oka, poprijeko

jezino, prvobitno,

*1)

pi.,pl. t

^

meso

±

^Jj ujesti, peciti

(zmija, štipavac)

^

J.

7

•tj-l

kod

o'jJ

jezini; jeziar

iS>iJ

, ,

^ •

fj-t.,

^

smotati, skupiti izgovoriti,

.^-iJ

izbaciti

kod

tsjj

-lU.pl. "'JiOJl.rije

;jJ,pl. oljJ, slast

jjjlJ

skup raznih

,

stvari;

zbirka, nepravilan gla-

Roderik, špan. kralj

gol sa 2 slaba suglasnika iSJJ\

jj JJ

JJ^

,

pl.

,

pl. "iJ.

0-.

,

koji

J1JJ_

,

ukusan

l.'^)

-iiil^

v_ja

,

sresti

pl. "ijliJl

,

nadimak

•

192

"luJ

imaš

i^J

tebi;

tlXJ

10 milijuna

J5j

svaki ima

'^

<

'J

"j.y

dCf\

iCŠT da ne '*^

o-,

1

.

A Divan

U.'

\ili

.

jU

,

li

je

ovjek!

zašto

- "^

•J

t\^yi

Sjati

nee

nikako

no

'u!J

Ojl

tt.^

lav

,

JU- jOl.no

jl3,pl.

pošto

;Cl

je znati!

nije

O-J (nikada);

nije još

.

je!

pl.

,

^

-

no

,

Da mi

tsj»i.'yi^

tiJj

jl3

s.

da

^^4'

nije

i

koriti; vrijeati

i. 'fV

J meni; imam

•Jf da

jlj

da

VjJ da ne

ali

jfj

imamo

Gd nama;

ija' brati

1-

-

'ifi

miradža

mekan, blag

biti

c

OU

u "što? nije, ne -I

C Krasan

li

1-'

Ugodan

iT

Pravedan

LT

Ružan

iJLiJI tr

stalno,

li

li

Nije lijepo

iT

šta

šta je tebi? zašto ti?

u'

stalno,

dok

hoe '.C

,

pl,

,

pl. ii^'

,

voda

neprestano,

ir

iT

neprestano,

je!

trajno* biti

trajno

stalno,

iT

je!

JlT

idiT

biti

trajno biti

je!

li

tlJj

b^'

neprestano,'

trajno je! 'jj IT LT

stalno,

neprestano, biti

traje

"':iu'

"'^ilT

,

,

materija

pl. "dJo.iC

pješice,

CilT ''CiU'

,

pl.

J'\'j^

blago

,

-

koji hvali

idui '

^[fl''^

,

stoka,

193

^l.,pl. !^^,

varalica

imetak

**JU,pl. **Jl^.l, ">^l.',pl.

^*U

s.

,

jL.

-^s'^, vješt i-

5_r

pohvalna

,

djela,

;f iU.

.

;jjL.

-

jil;

^jLa

-

iljli'

oLT.

•*:Iil5-*

- -^^ koriti, kazniti

'iJil^lj^

- 5S^T jesti s nekim

-'^

,

poeci

pohitjeti, požuriti

blagosloviti

savjetovati se

\

jQ1,

"^, graevine,

s.

zgrade

bratstvo

:^lj^

J>-.

pretjerati

-('>-i)i>l pobratiti

:U.iy-

i

-^

' •'

:U\^

; s.

UJL. - ^l pojaati,

vrline ' - '

,*

1

U-^

,

i^

,

pl.iL. pl.

.

(Sili

ijCT

,

,

poetak

turpija

mnogo

koji se

fll^^

I

smije,

šaljivina

Cl 1^ - Ch ^

zabavljati, '^>*r*

praviti društvo ''ijU

pl.

,

o_^

"oiL

,

,

stotina

^llT

>

pl- 'Jj->*T*

,

pl.

»i

C

,

poslanik

.

stepen,

iznos,

koliina stoti

';3u.'i

^i

'f}.^

:Cr

1.

,

sto hiljada

'i?U

,

pl.

iU

%}j^

jy pohvalno ,

djelo,

J-.

,

^iu gozba

,

.

pl- 'o^'^j--

uzgajatelj

pl. uL-«'

pU.

,

pl.

nje;

predjel u

mnogo

kome ima

sti;

lavova OiJ-.'^

'^»-J^«

0-.^



,«JL-i«

,

ohol

-#

poslužiti se poslo-

w:Us

vicom; navodei kao primjer

^U"

',

pl. cjJj

#

i.

izbacivati

-OU.1 odgovoriti ^ ^»^ .

il.UJi

^»

.

^, pobiranja,

s.

I,

prihodi

'

o jl>-:.» kulturan

-

ySCi' Cn.

,

i

njihova

:LJU -

znaenja ^nSCJt

j

^JJL.

9.

,

ilfcGjL.

pl.

o«'

D^lr boriti

>

sjediti s

Cr-"f-

se, -

^

nekim,

družiti se

veoma

velika

^^jjj-- raznovrstan

sigurna vijest koju

"^i^l.

(

prepirati se

,

rijei

ut'

iiall

djA' leda; tekst

pl.

pripovijeda velik broj

badava, besplatno

uCs'

ujJlSi

,

o>^'

s.

.

ludi

- jjU. biti u susjedstvu

ijj\jA

ijj\^ -

jjC proi

ljudi uil. edan, skroman M\y^

-

jjubCt

ji*l^

boriti se,

ratovati srušen, porušen

''fjijJL.

iT

J*

kada

jr

kad god

'Si-^

,

pl. tit-l

o

,

genitivu

klaonica

jjrf'

tri

šaren

"Vjj:'

trostruk

i

crn)

sjednica,

zbor

u osmerokutu

"Oj^

(bijel

^^',pl. ^Ci',

osmerostruk;

^

pobiranje,

poslovica

s ^»

15"

li-^^'l

''jU slava

po osam ,

pl.v^'

prihod

ko

iJir po J

,

vrst

6C.

JiT

*^

yji

ugled Ugledan,

oišen,

obrisan

po dva Oji^'

,

pl.

'cjcU

,

lud

dvostruk tij-iV 2.

J-L^ stati

pred nekim

nepoznat; pasivan pž oblik glagola

195

196

sjl.

,

pl. i Ju

- Crfb



, , > i\j\xj.

if

_

sltl^

više puta

,

s.^y,lž',

pristanište

paziti

"j-Sj

—

f*->*

jb

i_^

s.

'^|j braniti

, ,

-

,

ij-'^j-'^Sjl.S,

šaliti se, za-

bavljati se LJ\ji^

bl^

vrijeme

,

namjeravati

f*-*

li

"f^ ,

pl. "ijUj

ovjek; muž

,

hvaliti

si>,pl.

^

hvala

sela,

naseobine

etverostruk; etvorina

fj;> i^jA.

,

pl. CtjIj^^

,

škola !_,•'

jj^^ ,

j

pl,

>

'

>

> . ,

' -

„r.J'-'

0;.x.

pl.

,

^j-

,

j^ A.

s.

,

pl.

>

,

>

\ ^

^^^x> pokuden,

sretan,

.

,

^

>

J-> ,

,

> ,

>

pl. o^'^j-'

poslanik

>

pl.(j-i^» tr*S^

^

pristanište

iU*^ zasjeda

,

pl. w*li.'

- C>^

ty* ,

pravac

i>0* i

'^ gorak cilj,

o>J-»J>

pl.

potrebama «>

c5v*

nevaljao ,

smilovati se

opskrbljen svim

^t>xi , pravci

^ ,

vratiti se

grad

spomenut

> \ ^

vjere

od mramora

;y\x,

.

od, za vrijeme

X.

,

"^

jjj>

jf^

jedan put

tor za deve;

i_^

— •^j

•

j-

Medina

'0.ijJl''i

Ji;

"??-'

^»>

ilj-, hvala, pohvala,

pl.

'

->

upravitelj

^iT

,

visok

r^'j^

hvalospjev

C^^ji.

.

jJ> odmetnik od

Medinjanin, medinenski

">

•>

pl.

ol^ bl^

mjesto za sušenje datula i' i

JU

v_-a\ jl.'

,

,

- ^

^ *iju

pl.

objjL. okrugao

mazalo

^>»J^^ ">.

,

tucalo

'j'x.

jjx.

žena; supruga

'^^ po etki

ilovaa;

jju

,

i5l^ prizor, izgled

ulazak

Jiji.

"tl—J

želja

»

pl- i>>^-l

^

>

j^>

,

tP'v*

>

razboljeti se

pl.

s.

'

.

bolest

>

oU^>

,

dojilja

t;«!^ , bolesnici

197 >

J»> -

5^L_

J9 J biti blag

-

>

j\^ putovati

—

•*

^>

*

>

c^}-^

,

ime u nominativu

iU L.

,

pl.

o-^l

,

T

stanovi

,

^> ->

naslanja

>

•

-

5U;^

^, ,

> ' ,

o>

pl-

(.->')

jC-

^

,

'«-

proi pokraj

—

Ji^

pl.

,

bolesnik

j

»^»

iSjC izjednaiti

^'

- '^{K-zA

tražiti da bude udovoljeno; udovoljiti

iJSx:—ll El-Mustedrek (ime

Šala

djela)

>',,> - >-U

Jj-lj-

pritijesniti,

natiskivati se ibij-.

-

e-^j^

stiska

Jjlj ostaviti, napustiti

dugaak

t):^ jL'

^jL^

po sedam

T

j-;-~« ,

pl.

-

sljL^

neega i>>^

putevi, pravci

El-Mesalik (ime djela)

'vUi^Li'l

50,^ ovjenost

—

,

,,.^

-t.

,

pl.

•

"Li-lT

pl.

.

,

pl. MAi

,

pl.

L—

-

*U.

—

c_.l£

.

,.

ii htjeti

osijedjeti

*—i^ hod, idenje juVl

iU—

(5-*

'La^' starost

'^L-T , klaonica

,

T

kukavan

naoružan

^JlLT

,

'

u^5^L^, vrlo siroma-

grob

,

^UL. znamenit ' '

.*.

šan, bijednik,

jOi—.

poganin,

zanimati se

jl.^

">

nastanjen pl.

,

dogovor, savjetovanje

"^ijjjS

i5-^ ,_,^ll-r

'b^J^ Jjii

stan

pijanica

"l)j^-—

—

JjiJL.

pl.ol^;X_, opojno pie;

,

pl.

mnogobožac

pada

*l!i. (^ii

poput lava

Ide

pravac, put

,

ik-iT starješinstvo j»l_.

,.,

,;,j

vj— 7

.J

. ,

musliman

wCl.

wL,a.* druženje

kuda

kada se ide; hod; razmak; daljina

sOj-T

Jli.

,

- C-o-U družiti se

putovati

jl- ici,

pl.

se

ili

oj!>^ koji mnogo

LtoCa.

jjCm

,

,

s.

jjL-^, ishodišta; gla-

golske imenice

ij^,

s.

,

*Lbwm', zbirke, musafi

,

ide ;Li».

s.

,

oiCa^ - CJ^U

pješaci

susresti,

pogoditi oiLiw. uzajamnost, reciprocitet

- oTli

"'uT'Ci^

biti

slian,

.

wJ»U». 'i-^CJ

,

,

srodan -

sjjtUL.

jjtli

(Jl)o^

vidjeti

koji nastoji da nešto

rL-*>^

,

pl.

s.

'CS^

,

pl.

klupe, divani

,

^L,^

._juj,a.., pl.>_ji»ur,

interesi,

,

.

svjetiljka

zbirka, musaf

j'Z^'.pl. jiCJ, ishodište; gla-

sazna

(JV—

i .1. ,n.

koristi

pun, natovaren

0>*fc-i«'

s.

.golska imenica

jjLiT istok ,

jjua.

— jju

biti

iskren

199

a.

^jIT mjesto gdje

Egipat

'Jm.

U se nešto

javlja, ishodište

jCJ* grad

pl.

,

,

,\\,.

Is^^

oAA«, Egipanin;

pl.

,

.

egipatski utrošen, potrošen

''jsjjial

pl. Ll.i.,a.

,

poredane

^la.,a..

^li..rt..

pl.

,

pl.

,

'

'

i^

«

.rt

,

odabran

ploama

f_Ua.

interes, korist

,

napravljen

ejj-^aT •*

o j.«.l»

obložen

K^Ca--

i*lL

pl.

,

,

nesrea

postati

vezano ime; dodat

oUi.

K-fi-^ vedra

k_j^^ 'ojJa*

,

,

^jL^ tuac,

pl.

o\^^

,

slovo

f.^,._i.

T-; T

pl.

s

^

-

^

odvesti

-

'jCir 4..h.

proci,

otici

'^IL itati

pl.

'«i?^U>«

,

,

kuhinja

,

pl.

^Lk.

,

štampanja

pl. jLk-l

,

kisa

_;i.

j^

Šteta

vokalom »u«(l

_^.

*'£jLk.'

,

tucalo

,

,

pi. jjtkT,

eki;

sko mlatilo

pucar-

)

200 ^ ^

A>

•*

>

oUkLu

w-

^ -,>

•»

u. u. rdav postupak

_

:jjL.^

protiviti se,

ju'Ib.

uCJ jUi .

\

^

pl.

.« ,

pl.

,

"'.",''

-

*jjL« "*.",'>

",' ^j\s.

'-

^joL«

uiteljica

,

takom odozgo

s

glagola

t^ —

^

nastupiti

,

pomagati ...

-

uitelj

poznat; aktivan oblik

"j-^lT

ponovo

jjlc

ol... l«.«

>• -

jLl'ti'Jb) stilistika

_

.

znaenja,

smisli

> ,^ ^> SijL.^

OJ—^

jl« slovo

s: ^^-

,

U

> Vidjeti

,

j^ namjeravati

-

^

oL^' jLJi'l, znaenje, smisao pl.

^U.

pl.

hrana, život

,

življenje jl--.

,

,

*\«-« juM

bogomolja

,

slovo s ,

- jjU ostaviti, napustiti

SjiU.

oUi

,

pl. jl..

-

juM, želudac

pl. jjLi.

,

pl.

cjVjj^

oU^

'

Jlii

1

promjenljiva

,

^

s.

,

peina

stanovi

t)—ii-' mjesto gdje se

ili

vri-

jeme kada

kovina ,

,

vladati nekoga, pobijediti

pere

^>u.

oljLi.

'

- CJli nastojati, nad-

udo

takom

(jAj^r, pl. o-il--',

,

iJU.

olj=tj«

pl.

«juw

.

Lm

umišljen

>

>

•

_

li;;>>

tsj^'

znati, poznavati

^

oj^i" dobroinstvo

. ,

pl.

^CL' skupina, dru-

namjera;

'^ JI-

«

.n

,

•lA*

žati se

i)yu

brbljavac

opi«

prevara .

•^

Ijenina

W-A. .

metla

^^

"'ilSTiir

,

>

,

,

aneli

,

0>»^'. mornar

JV

s.

—

i'^

Ou

pl-

sresti se

oj^,, milijuni >L

pl. JJ^^

napuniti ,

vjera, konfesija

privršen,

pl. rOA^

^jju

,

pl. uji:A.

•iU.

,

pl.

ljepotica

,

,

milijun

sLT smrt pružati

^

C.r

tUJ

LT

jGlw.

,

,

s.

;S31J pokrajine ,

s. "ilj-U-T

,

robovi

,

oi iU

pl.Ojjtu-.'

,

vrstan, odli-

;^',pl. jLT, prolaz

,

aneo

mogue

o^..^

nemogue

;jiJ.'J^

''SlSS -i^Ju--

,

pl.

vii)

C

,

pokrajina

pun

i)_^',pl. (..

nj>^

>iUr

s.

s.

obojen

pisamce

;_^>L

^^'

,

^Li'] Mameluci

Mekkanac; mekkanski

s_-JLi^'

(vrijeme)

uprljan, prljav

SjL-

neugodnost, zlo

JL-^.^

no

JjB-U

vfl-, varalice

s-

astan

"(•^'

i

>iJCJ' ostati, zadr-

il=->^

Jy

nozdrva

^;ieJ-'

t)^'

iJ Jv.'

»jy

,

pl.

-

sliU.'

uJiL^

iu

,

pl.

Ojtr, stepen, položaj viLU.

,

žrtvenik;

,

mjesto gdje neko odraste, rodno mjesto

Lli.

Yika,

telal

ime koje se potpuno

J^-uC«

zvati, vikati

liSl;

—

pl.

,

.

hadžski obred

-j^li boriti se

"*sj^L.'

jL^

•iJ

odmah

i>^

sito

.

vrijeme, ima

bez promjene

jv

^l^'

od, otkada, za

il.

mimo, osim

o*,

.nJij .^c

pl-

.

deklinira

jLu

svjetionik

pravedan "'sjL:^', pl.

oIjLL.'. jjCL.

>

j'

7

"ji^'

izgledi, prizori

jjbj-'

-

•

^Ji^

s.

,

ime u akuzativu

nekoga

-Ail; zaklinjati

- ,

JJu.

svjeti-

munara

onik; sjiiL.

,

,

5^' koji jako, stalno spre-

_PiJL.

pl.

,

-

tJLT

licemjeran

biti

-

;JjL:l.

- Jjt dodati, dohvatiti

o-C. *t«Iu

suprostaviti

'

lui-

""

se

{

^

)

'^

,

^ll' govornica ,

-lU.

raširen

jj.iL.

proza

jliu

,

>

CT?^

^

,

astrolog iljtl-

niže,

niske

..

^.,.

sprijeiti,

»J-

pl.

l^U.

,

kljun

razdijeljen

o_^

svijetla

1

^

, t

»=.:-

—

p-,..r;.:/

wj«li

,pl

prizor

odbiti, odbraniti

klijalo pl.

izgled,

,

zabraniti

:GCL.'

Ijl;

->• -

postii

Jl;

JJu.

pjesma, poezija

f^,..^::.

_ jjf

govoriti

govor

ava iijL.

jU

,

pl.

V lL

,

,

s.

*—u

zelje

,

pl.

,

put, pravac

astronom; *_:.

il:-

,

^

,

zelja

pl. Cjir,

smrt

,

204

_

ijkl.\y

u ij\x

,

s.

'*^b sresti se lice lice ij'j-

,

'•>y

-

iiy

ljubav

ij voljeti

*

mjesta gdje se

ijy

dolazi

,

pl.

ij\y

mjesto gdje se

,

dolazi

_

:';jl^'

jj\j

j-\_yj'\'jl\,s.

pomagati

CiU', stoka,

^y

,

blago

*^ljS,s. Ji*l_^

,

s.

"'^y, mjesta iJicj.

,

predikovanja,

tj^^^

"'^»''

a.

.

pl- '^iS*'

,

pl.

savjeti :lj\_^

^(ji'\

.

,

britva:

s.

muzika

I

^jJ>y

^\y

Musa

^yJ-'

UU\j^ - J3^b spojiti se

pl.

mjesto

'

^\y

predmet,

,

te-

ma; oboren

- cJb stii;

doi;

^cy

,

pl. j^l^'

,

roište, rok

ispuniti

A, Ui|_y .

'Zjy

(o»)

- jšlj slagati se

—

oL.'

J\y.'i,

^J''.pl-*'^lS-*.val

-.^y

zahtjev; potvrdan

irTJ^.,

prema, po

j_,-»^

sto postoji

j—>' po jedan slovo s

jednom takom

u jednog Boga, monoteist koji vjeruje

>

'

rob

Polagano!

^ —

pospanac >«ut, dan

ji»u ,pl.

kraj,

"^ilju^

konac

- >»r tjerati

*yu"

ustati, dicr se

ljiv!

^

proždrljiv

*^

7

namjeravati

i5_^

povicima, t_ilj

toliko

odbiti _,aJ

-

"'ijj'u

li-l

jUj|.

,pl.

i;

b

uh!

b'

»Li-l ij

,

a; sa;

tako mi!

i\j

^

,

*^'

udo! kuku!

jL»b jedan ,

dolina; rijeka

Aj-b

I

~

jtjb

vrst, jak .

«-=.^

,

^\j

•>

jasan ,

,

>

pl. -tlcj

,

,

,

Jb

,

pl.

jJb

,

pl.

iJlS

^j vj^'j

.

,

bol

Jf-J bojati se

'j^j lice, nacin, zadovoljstvo pl.

,

....

'

(Jfr)C_-.5 morati:

biti

nužno

biti

jj^j - ji^j nai, opstojati

•j^_>

,

s.



,

lica;

nacini

sVj,

,

li*,? uznemiriti se

ugledan

roditelj

liho

>

7

namjesnik

uJjJb

(

strana, kraj zemlje

'

propovjednik

oUJb dogaaj

pl.



navaliti

V-^'^

skoiti,

> •'

f^j

-,

"

.

.

,.

POJ pustiti, proci se

209

, služba; plata

Ljiiffi

Jitj

j

domovina

,

ili

naravi

obeati

'

jjj nositi

pl.

—

;.At>j*j

,

sklonište, zaklon

jjj

V-j

u novcu

jjj

^

r

svijet, ljudi

i5j_>

biti jasaii,

ukazati se

ruža

zb. im. jjj, list (papira)

"':'Jj!>

^j

-

^yj.j

ij»j

ojj

jj

ruže

zb. im. ''jjj

jjS

s

oprostiti; napisati djelo 5jjj

s.

ijs-j

,

obeanje

Jitj savjetovati ,<

.^

zapamtiti

oPJ

r

(jf->

"*^j

7

u? -»ispuniti

obeanje

...

.

u-'J mjeriti

:ljj ,pl.

^oOj,

smrt ,

ojj

a J-J

,

pl.

.

pl-

UjI *bJ>->

,

oblik;

mjera

ministar

,

ii Ji^Ll j

,

U-.^

s.

- (J^ Jt) nekome

"jij

,

sredstva

j ,p\. "jjJj

,

jjj doi'

odaslanstvo,

deputacija

>J j obilnost sredina

JL^j

Ji-S

j^j

,

usred

.>-'.'- , ^j<

s.

,

pl.

J-' uvati oi; j)

,

vrijeme

j topot, bahat

U

210

-

>j '*uJ5*j»

,

j5j zastaviti ''uiU jl,

pl.

"c.jjj 'J^_ (i

zadužbina,

^'^'jj

)

odati se

'J_j

neem

- iJ^j pomagati,

vjersko dobro (imanje);

jaukati

vakuf ''jj.pl. '^ijjj

gorivo

\jjj

—

'Aj dogoditi

se;

Al

Us

pl.

,

pasti

—

"^jTj

r (J^J nekome

Cii j stajati, ostati

- Caj



-

jJj roditi

Vj

teško!

iLli'S

Teško

'jjj biti

do neega

strahovit daj! te dvije

j^jlfl*

il»

'^,.^U

,

pupavac

5lx*

pl.

"'i'ljL*

-

(ijjk

-Jjjm,

—

Ijjb

,

voda

*o ji»

Hašimija ovi,

JA

pl. L 1 j*

,

dar,

,

pl.

*Vj»

,

ovaj

pl.

^'^^, ova

—

O^

,

puhati vjetar *>_j'^

CiSizvati; klicati '*%'l^ ''(.jl«

seoba

-

pjjb

porušiti

poklon

pobjei,

umaknuti

-

"'f> srušiti,

smiriti se

,

ove »j>*

uputiti

uputa

i5J>jt

\

»V^

Teško njemu!

'J "'Jjj

xasju

U eto

oU

jao, teško!

liS slijediti iza

neega,

"'ji^U

tebi!

''fS*

.

V

ostarjeti

pl- **f'S^^

'

^

piramida

-

211

212

V

•i

1*"^

ji'

pl. Jul

,

i5jj..

runi

"jCj

lijevo

' ''

i5 jLi^l

.

1

,

-''

olakšica,

0«

desno

»JL^

J.

.

pl-

ji^^l \yj

utorak

'f>.

Vi'-'

petak

se

etvrtak subota

budan

blagdan sudnji dan

«1j

jednoga dana, nekada danas

dozreti

"f}

>

tada, toga dana

dan

danas

nedjelja i

uOj vi

srijeda

more

"^(f

f^i

'

-•

uvjerenje

Ojij

j^

>

lakoa

vrlo oprezan;

"'f

*% *f

»C'JUil

7>^. kockati

-j

ruka

'

ponedjeljak

'

' .

zb. im.

ij-*ij

,

Židov.

Štamparske pogreške Stranica :

Red:

7 36 51

:

:

214

Red:

Stranica

127

I

stupac

7

137

I

stupac

5

137

I

stupac

6

138

I

stupac

1

145

I

stupac

1

155

II

stupac

1

156

I

stupac

1

156

I

stupac

10

156

II

stupac

14

157

I

stupac 22

161

II

stupac 27

164

1

stupac

165

I

stupac 20

165

I

stupac 21

170

I

stupac

II

stupac

18

172

I

stupac

2

172

1

stupac

176

I

stupac

176

II

stupac 20

182

II

stupac

188

II

stupac 24

189

II

stupac

1

192

II

stupac

1

Pogrešno

Ispravno:

it'

-Jul

- 'JI

lj\— — ^— li

1

>i

»>

171

1

-

Lw<

-•

V

- V'

1

J

f •u

ir

9

5

4 zadnji

7

f

.

i'

i*

s>

zadnji

I'

^

Sadržaj II

DIO

SINTAKSA Strana

SINTAKSA IMENA Odreena i neodreena imena

3 7

Vlastite imanice

8

Line zamjenice Odreeni lan i

9 nunacija

10

Vokativ

12

Rod imena

13

Imena ženskog roda

13

Broj imena

15 16

Deklinacija

Imena koja se mijenjaju po nepotpunoj Promjena na kraju imena Promjena prema položaju rijei Nepromjenljiva imena

Padeži

18

deklinaeiji

21

23

24 •

^

26 26

Nominativi

27

Infinitiv

Slaganje glagola sa svojim subjektom

28 30 32

Cestica ji

^^

Izvedena imena Glagol

i

.

•

.

njegov subjekat

i

u'

.Akuzativi

Opi

43 43

objekat

Akuzativ mjesta

ili

vremena

44 46

Akuzativ uzroka

ili

svrhe

47

Objekat

Akuzativ uz rije j sa(*jw

J_jju>Jl

I

)

Akuzativ stanja Akuzativ koji pobliže oznauje nešto Akuzativ izuzimanja Predikat glagola

,^JS

Subjekat estice

^1

i

i

njemu slinih glagola

slinih estica

48 48 50 52 54 54

216 Subjekat

iza

nijene estice V

Predikat estica

55

Vit.

55

Genitivi

•

Dodatak o padežima

55 57

SINTAKSA GLAGOLSKIH OBLIKA: Prelazni

62 62

neprelazni glagoli

i

Intranzitivni glagoli

Tranzitivni glagoli

Aktiv

.

Pomoni

65

68 70

pasiv

i

glagoli

Glagolska vremena

73

Glogolski naini

76

SINTAKSA ESTICA

79

Prijedlozi

79

.

79

Pravi prijedlozi Prijedlozi koji su postali

od imenica

87

Prilozi

Veznici

90

93

.

REENICA

.

Nijena reenica

98

Upitna reenica

Odnosna reenica Reenica koja oznauje Pogodbena reenica Bilješka

96

99 100 101

stanje

101

105

.

RJENIK

109

Štamparske pogreške

213

ITANKA

A.

-r

A*

«^

j

*W^t

r Q-J

'

^

^

j >U-^I ^.

t^JL-sLdl

4.11

jj-'j

l_^^

j

ul

4^ M

>^IL:l_-I ci oi^

4.*

1

ilyll j4-l

t'U

^

il Ji

iJjil

j)

'

^Vl

y

:

^1 Jl2j

AL->. AJai. ^Ja;- J

aJk-fr

JJV^I

:

Jl«

<

«lIc

ML. [^jj jJII

IJU! Jl^^I Ju^ '^;^

^L:5C' 'U 4f1

J

jit-

a11-j

^ iV

J J

^1 Ju4

C^l"

.

dUi

o'^

^

*

*-J^—

"^

\j:

v_;.y5.^

_,3ei-l

'j'fe

=

J_^

^l J_^- V ISli

Ui^ j

jJW. l^"^

0_^ ^^i^ W^

J

*->J^'

^^'

''*—*

*-J^

^

'

ail^ li«-«i

o^J

jJ^

"^'l

;^j

^-^

v^i

>>5l^

bl

c«

^_,

j>.i

j

w-U o^^UI

a,^\

jJ-J

^U

jj 4J^\i-l

^

biiiiCi-i

o^ Q

4,

O-ij

jl:>

6

J-^tJ'

u:«*' *—-5a9

ulkl

II

SluJil

diii

/»'li."!

i

^

t^^J

A.M

U^l-J'

o^j i^

cijr*

>

UU

"^'' ijj;*

a:l5o

Ijlt5c-I

.

^J—

ijAil j ^Lill i^ 4tUI

U

^

ff>-

ti

^

j^)

^\

Ja- V

Jie-V

}'

n^

Jrc.

dllS

j^

If. i_^i^

3

^^ J

At*

J^

j^,

U;^ jV''

k^lLiJ

^^

«

^"s

^-J W

*jj-** o>^aLJI

»b'i (J ^l-^i-ll u}* j

l^al

^Ul^_i;-

(j.-^ jl vj>ll

l^

r*

O* V^

'V^**

Lu,j

iJ-^

J'A

i^

(joj Jt^i

u

dlJjL^ssj

bUk*J

ti

dUi J[

I

TA

UiiJ *jH^j^ Oj~i J U»l

(i*-?

'^-^^ ^*^' A»*_^^l

iot j j^ij ^

3j

•»

i^:)\,

_J

»

»^^^Ja*

Uii-l j Jif^i

03y^yJ i Sjf^

uis^ L_^ uiiiL?! »--•••'.'

^*:5Wi

X>-\>

oyj^ 3

4;iu:)\,

•

oJ^*i

"*"

' t

"

ti j

(j^^l J

oj^^--^' J

uJ^^'

*

£

'

^ JJL.5

Vj^ ^^* ^4-'

*"' J:n--'

^1

a-.]j5l tlr-ill^

o-

r'J-l

^C^ V-^.

jfc j

S^

.

cji^;^

Ucll'jl

Ik)^

^^

\y^

aojic

(^»—1'

V"*J^ u^

h\^ j^iy je

j A-.y a«*j 3_^!

w)ll^ ji

Yi



Ali

U:i^ o^^^lil J

j^'

Sa

^1

J|^

.

^jl^l

»^

Wi-:»j 03 j

.

aJI

dlJUl

^Ul

i

cX U

(j^jVl

L

s.^w-i.^

•i^^sj^

t_jUI

cjl J

-c.

VI 4t^ UaSl

^^

4.1

r-l»JI

J^b j

JilL^

l

^.la^^Vl

W

<

j

j^^-UJI

T^j^

^

Ja—

j

<

a1

JI

V[

ol^l

j

f

s.^li'

(^

Tc:.

^j^ 3

^li«ll

t^^Jl

->

lOjt'-b

Aclijjl JJu.

A

^ J* ^_

^Ji\

J^l ^"^^ -k^^.^

'lyjl ti

J^

^"^

*>_- U dDi

A*4-l ^jg

ji

U?^ 0*i»J .

^l

JuitJI

(O-^

y

V:

A.JJa5L— Vi Aijd j

'

^J^ J

U^^bs-I

<

iJlJ) jl

»b

C^ (^-r*

aJI

4il

bU ^^

4:14«?

3

^Ijl

J

(J>[

V^

OA

'

"'>

* '

t

£

t

v^

^JU

-oil

yU

l^je^ ij jliSL-VI

^jl»\

oVi

4 Uli

U^JkJ

ojaSz»»

Ijifc

V^-*

'^



(jo

ji:?

V i^

j jj_:-J(

1^ 4 J_^

^ ^V

VI oXji

wxl AjiJI ^iy^Vl «JL_> A«6[«J .„aJI J

(.L^Vl o_^lia^

IjJl^i ;«LiII ^jg

l^L^i

JI

>^

^jjS/l ol

ot

LiLJI

^JsUJt

4>il

(jj

jp\ ^\i y>y>-

IJBjl

A*\šž

i^y^

-J

^r-^ -i>^

•I~

nr A)

y_jrt

vv^ - vu*

— ^. ^

•

•Vi

;

jb

Mt

_ jrt

•r

"vr

-« f

YM

oi^=» j *•->^y^

'j:^!

^^

- Y^^

-»r^

•

j..ii-i

.«

x^3

»vu -

j*^i

^ t'

oLi

;JaSj:

JidUs

»\

/^> j

*>)i j 'li^Ji

:

^

>

i:')^'

j^j

ji^i o^ ^^*J

^^LIll'^>>'j^JpJ 'c>P^-5 '(^^*? 'oU^J 'J^*->

4*

cy

d

li/:

'^J^3

'^'l

'4^'

'

?^VI ^X.j

V ti

j

L>>j

J^j

J ''4^J

^'jl^

'^3

W

VI

oj/il

(>* (Ji

j_/UVl^_j^

IjVl jj

UjaJ

J_U» ^_^ljU^.t_o-4J .... u.«

*y

^.

.aIjII

^^_y

(JI

CtJ" Vi

r*

cii

'> j

c^'jii^ ?vuT^^ j>ij .vi^l

__,.^U..

jb

'S^d

*>-*

J^'



\» >>-.--?

a ^

>

1

"*

' T

•kA

o^

J f bVl

^^«

^ f^iiils' >,Jic »l_/*Jl

«-^l Sj:jfl *JiAcl

>—

''I

'>^lj jyaJlj JJuJ'

U Vi oi/i V j \^[ !ij

x--i;l

JU

ilj

^

.

yi j

1_^1

>J

lj*j:>lj

^

^^^

stupanjem u borbu sa ovim silnikom sauvajte -sebe, da konano ovom vašem poduzeu.

ne ostanete na cjedilu u ')

Sj'S V

Ne

pretpostavljajte svoj život

mome!

IV

V

ajIš

4)1

Ju4

•

ijj^j dbu

__;Cll

jl2š (_r^''

Jl*^

/^

j^ J:^

*

OU

*^jl» '^_^l dlji

.

(_^b

J^

u« /V J

i^'/ju=

Ja j f^ijuii ^*r

j5

^Ul

iJufe

y

iioS«^

^1 j

ij^

i- j aJc

(^

aUI Ju«)

^ 'a^\

II*

i

Ju^ 0^ ^J^ uSJ

cT^i

^)

Zar

e

-I*-«'

ijo

•

AJil

>—=>•'

L? j

U^

y ^^

a jUl ^

4jI

j

vas satana ovako mnogo, a vas malo!

zavesti

4Jil

o^ I

t-J_/«J'

»^

j

jj^ („r"^^ ^^^

"^

J>-

^'

U^

w

^3

3

u^^ 3 ^\?->

jjl ^

'o^

,i^''^»

Jui^ jCil

1^1

'^^1

Lr-Bi iji I

J^<

-i II*

lj^_^l j

ISe-

Jji J^»

aS Jlj

j

JlJ.1

J^ Ji

^1

y-l

j^Lv.

:

.

c4

Lj

A -CV J^b^l

J*

-Ulc

4^ J

Cj^

Ue»

|^«*-.i

J

^

J^

Jy

s^'V J..^

Clo^

JlSJ

^j»JJ

^

^

'^^ (-r*^^

^1

(jl

JL«.

S^

.

% ^i^\ .

4=e^l

jv«*

*LiJl

Ijr*i-

(^U*

^*

aJc

J& ^

:

J[ rl^ 5r^

o*

Ijlacli

i_^««-l

l_yX •%

iiljj^j

f-'jUI ^l 5

Jp

iul

l_^*w-l '^^UII i;!i

«I_* >^jl

Ijol

^_j

Jy

"^^

Jy

VJi ^-T- 5^ J l>^

^Jit

U VI J

(J^

u;

.

^IJI iJI^*

^y -^ J

^

^

3^*

A»* J S Juiill c^i



.•

^b

>

cir

.

uji^*

:

j^

?

osilili u

'

-^1

j^j

\i

:

^P^

4^1:11

j UjJlvs'

'Us-jlj

^1

AtVl

L^j Sii^ii

J[ a:u^j

AilSi;-

JI

:^^^'^JS\ J[

dl*

^.Ml

[

>M j

'Uj* lc5

!

jj^

:

U

(T-JI

(j_y.\:L;

u

o» i^=»

Jj^

iil

j5

IjoJt^

^tJI

iSCl.

?

_J

li

Juo- o^

»4*1 i-jiSC

J AJl^ (^Ul J^ j

I ijjjp

j^:iJI l^lffi^

4Ail

.

!iš».

.

1^1^

•i^\^\ lx-)\

^j-I^J

jJU

i

(Jj

»ji^j -CA^lš

y^\

^l/Vl 3

aJc

-iiil

.

»-(S^

V

L.

i_A

^

Ij-j

AJai- J»l

-J^

Jw

jJI JI /)!

^

»Oj-

oj^-^ U*J^

J^ C'il

i>.-iJl

j^iii

j

j^fj*^

^

A»^

(jo

'^'l,

j;°> ^liL^ ^-i

03 j ^12)1

^.i:.>.r\

c^^

^j

a;[

5^

:

Ij5l2j

.

u

^-a5j

^>. JI

6 5ji 4;lš AL.

Ul

t-^

*«

Ai



^_

''"'°.

^

\':>\

cX3 t^

^^ ^1

"

V

'

^

OU

J^' P^! a*

J

^

\c

*

^

^11

'

i'°

'

"^

Vj

^lac ^jg cjiii- (Jj

.

"I''

*^VjV

u*

' •°

ti

°

'

1^

It

»''°' .*i

"

> >

" ^

>

rA

.

sJ>_^ o; j^L-

ijbl

:

^^jL.!!

Alt*«

«_,

Jl 4^

0.,^-.

Ji JI

J^l

j

^ j

.

U^

^ l^

ajb J[

«U:i

'TJ'J^'^

Ji j

^x&

Qj

d!J J^ \y\S>'^

i»i

W5

,J^,

A^lj

Uj

*

j\

^l ^W

> Jp OjlsCJIlI

jU!l

0>«...i "bju^ JlJatJ

x^

3

l^liaJ

/'>j^ (t*^^

J i^ u^ V *yb

^.^.^ 3

>>^

-fj^ J[

o;

'j^^ 3 f UJI

^

U^

lii^j

a^A-J

L^-b

)Vl

*^U-^, "^-J

jS^^i ^\}

o-fr

^^ li^l j

-iiii-j^ isi

t^jSi jilii

iC'



^

(ji

'or

JL j

:AJi

ji jb ^^1;

lt~^

^

Lf^U

Ij^ ?^

(i*

^'i

^l

Jc



«oil

J^

o^'j *^l (j

3;1>

IJ^ll

Jc

^1 Jj^j

12;^ j

LfSj

^ ^i

'i^.J

(*t^

L^>

a.

^

iV

lii

©•

-

M* ^--^^ J^-J

oJl ^>^ I/b

t- iSl

ri.

Ol^

^i-

j^^c

jj^JlJi

f*«Jifr

^

J*}ii\ -Al oi

4X1

o^

(*«»lic-ld

^

tfAJiJ ly:lLl



jUi ^^ J i> J ^

^^

^^

-^

*

(Jy-^

>—

3

rr

0»_*-_i-l

.

^U-Vl J aLJI

_J

SX-m9

t^llSO I C-JJ

(j^C

^

S^^

Ijl^

A«)ji

Vt J

•

J^

^

(ji»__^

'

*

'^^j

4*«.:JI

-^

(j»-

•

V%a

-Cl



Ju j

J

.

i(

aJ^jJi

.

tS^i

^^Jul

Lf-

li^'l

^

Jki

j

^l2i

:

4i*^

/^

(J

^

Ji^se-j

l.^aj

;m^JJ jj-U

A«

UU

»»jjiil

t_ki-i

I

jt jA H^^*

^tiifl

j?

•

ij^

?

u*--'

l^Jj

4^

L.II

(J ^laJ

'^-^ ijo

XU y

^-=^=^'

JiJ

1

Ju>-^

(\-Ji A-lc

^J»—jg

rv

£«H— UJ '

*

,

*»*

'Uji ^



}

-.'.})

^^;

5 _ lji&^^'

^ O*

ti

'

;^iii

U'

i

rr

- ii-^y ^-A^* ^jg bi ^^>!1

-

J**^'

L^ j^i

f^

j.f^



Lv

&II

.jJžss

^

,^

^

Uji

'^..

4J4I

>

:>L-fr

l>

Jl.

rr

i'

^«i

>

"'.

.

1

4).l«lj

,

>

>

>

^I- .l_* A^^

•

^

^"y

•>

lTJ 1)1 >

_•.

?

^.D

•

>

'

•

'

".11

'

I

>^t

^J j_jj>^

l^^

ti

,'

(^

'.

'

JLJI AU

^

*

^

c->llj

,s

*tl

rt

.

v_

-

jJl_-J

Jul jj»

,.»,gU.

I

"^^ ^"'

^^^

^'

^^

J Vt^i

-^

s;C.5ii jiL'

^j

.

4i

Ljs

.

Jlsbj

4iil JlS

Jlj

IV

4)0}

«c

V

|V^J

.

^j». jli cJjJI 'U-

k_>^

'^

i

^3

3

JL^-^

U ^

_j

I

tv

j.i^)^

.

k^Iiš

A.ti^^ ij!i^l

°(i

j

d)^i iiJIIa

.

l^LsJ ^ >•'.•?

"

'

.

^-

•-

,

>

;

?

,

A) Jljl

t*^

-*

aJc

l-o^C^

Vi) J

n

l«-l^v_5

(Jjc

Ja-J - Is

I

^

J>-JI \f 3 U-lj

J

1^'

v-J'Ul

j

^ ^

Jadi)

^ ^



ol—JVI

•

i X

^a

l^y

Jjj'

ii|y

«_jJlll

«li^*

•

I

(J>-

JU.V

I

4_/Jift \j

.

^

^

.yi

A'^la^

1

Ji3

jlf;

j»^J

j;-^

y>

JI ^;*=«-^

li.;Ui Ju-^I

j Ju-ij

^^^a-*^

^

Jl^

w?_^ iJ^jV .

^

\^i^^ (jAJ j

I

!>^j

I

I

aJc

»0

9

...

'

^

^ ^

-•

^

"

>

I

^

•

«

V"*

y

^

^

-^"^^

i

-

-'*

^^^ »^^

(^

»u

YA

^ %

a

^ aJ

}

x^ '^ >.,' ° ' I r

f'

°-^

s^>

^''

°'' i*

•>

»^

'

.'

'

' i'

f.

°'

'ti-'

^

'-

•

i'

I

"

a"!

't

T

i^

'

V

•"•''

"A

''

^

\

'

s.'

'•

'V

"

t

^1

j^^l j

'Jl^l^

'-U

L^

lšj_^

'Ji

o«

dlfU

:

i

JkA

JlIV i

:

^^i'

Ul^

!j\>^&

'Jiij' .

IjU

ojj-l

aJI

^k^

Uy b^

^^^

jf

1

ir

r >

>

^^-^

J^

\

c^JJ

i

ti

'

j^°j

:

JUj

.

{^.J

Ili

A^r

^:;V

Y0

,)^ »

jiii

yl

,-

'

[y'

Ljk

t

.

Vi

.,.

.

,="S,>

•-•.'•-

o^iV^^^s^

ji'

^ ,'•'

'^\

:

(*[u*) *

AL*

u« u

Ul

1

1

'

•

'T

.''-'

\t

i'

'.

-

'

-»,

\

,3*

rr '>

>

'

iHVi ^ijr^'

r

,.^

s

'"> .-. '-

s,>

'

»•-.

'i.'

'i''"!

'

-rn

i'

' '

'("I

1«

'o^ u

A,

rt)

*

:

^

'J& J

S)U! 'I

I

3^\ Jt

CJ j^ =»,

.

j)1 ?

l^lJa^

^^,,

I

^t

.

iJli I

.

Uvi Ak^

aJIj jlUt

LJx '

©*«'

'- ;

^

i»ft >

,

>^

ii-U .

,

s,^

*^

mJ

—

1

rv-'-i

AseUa*

^^

j;i^^u^ *-!

A^^Sd

j

IT

4..^*

,_^

(_^

'^a

-^?C

I9

(i-»

(^

Uiil*

'

—

-">*

*J^^

^

J

O-*

.

"^ i,

i>^ >* J

X*

J--*

3*

LJaJ u

4!^ Ljac-

-J

jl J

bU-

IjiLaJ

^>

^

NA y

^^ ^Jdi

V* \

}

-

^^^--i'

^—

::^"

V

li* I

:

X^

AJ

.*^lJ

t^Jt«,^,n

J NA

.^i

f—^ 1a

"j

i^. ^^l

4?

1:

-

1