GRAĐEVINSKI MATERIJALI

1.)Opisati proizvodnju Portland cementa. Navesti temperaturne faze tijekom proizvodnje cementa. 2.)Navesti sirovine za dobivanje Portand cementa lužnatog i kiselog karaktera, omjer tih sirovina. Koja 4 oksida su najzastupljenija u kemijskom sastavu cementa? Koji su lužnatog, a koji kiselog karaktera? Kolika je odgovarajuća vrijednost hidraulučnog modula? 3.)Navesti približan kemijski sastav Portland cementa. Koje su bitne razlike u odnosu na kemijski sastav aluminatnog cementa? 4.)Nabrojiti vrste Portland cementa. 5.)Navesti vrste cementa prema EN 197 (CEM I do CEM V). 6.)Miješani cementi. 7.)Opisati glavne mineralne sastojke (faze) Portland cementa (formule, produkti hidratacija, utjecaj na prirast čvrstoća i hidratacijskih toplina). Koje faze su nositelji očvršćavanja cementa, a koje talitelji, koji ne doprinose čvrstoći cementa, već su u mnogim slučajevima razlog njenog smanjenja tijekom vremena i razlog razaranja cementa, odnosno betona? 8.)Opisati razlike u hidrataciji (hidrauličnih) kalcijskih silikata: alita i belita. 9.)Opisati glavne mineralne sastojke (faze) aluminatnog cementa (formule, produkti hidratacija, utjecaj na prirast čvrstoća i hidratacijskih toplina). 10.)Koji oksidi i drugi spojevi cementa, pored glavnih mineralnih sastojaka cementa (minerali, faze ili konstituenti PC klinkera) nastaju pri sinteriranju (oko 1.4000C)? Kakve negativne pojave izazivaju tijekom procesa hidratacije? Kojim ispitivanjima cementa se to provjerava? 11.)Koji kristalni oblici oksida su nepoželjni sastojci cementa koji nastaju kod slabo vođenog tehnološkog procesa proizvodnje cementa? Šta nastaje njihovom naknadnom hidratacijom? Kako se uklanjanju njihove neželjene posljedice? Kako se vrši ispitivanje na cementnoj pasti? 12.)Što je trenutno, a što lažno vezanje cementne paste? 13.)Toplina hidratacije cementa (toplina hidratacije glavnih konstituenata cementa). Karakteristike cementa niske topline hidratacije za gradnju objekata od masivnog betona (brane,…). 14.)Navesti ispitivanja cementa koja se provode na cementnom prahu, cementnoj pasti i cementnom mortu. Koji je udio sastojaka u pasti, odnosno mortu? 15.)Zašto se dio ispitivanja umjesto na cementnom prahu provodi na cementnoj pasti, a zašto dio na cementnom mortu? 16.)Navesti ispitivanja cementa koja se vrše na cementnom prahu. Navesti vrijednosti specifične mase cementa, te prostornih masa cementa u nasutom i zbijenom stanju. Šta je razlog tako značajne razlike vrijednosti specifične mase cementa i prostorne mase cementa u zbijenom stanju? 17.)Koji je interval veličina zrnaca cementa, a koja je prosječna veličina zrnaca? 18.)Opisati ispitivanja cementne paste. Definirati sastav normirane cementne paste (omjer voda/cement). Zašto su ovo najvažnija ispitivanja cementa? 19.)Definirati pojam standardne (normirane) konzistencije cementne paste. Navesti interval u kojem se kreće v/c omjer, od kemijski minimalno potrebne vode (minimum), pa do maksimalno potrebne vode (za koji cement?), kao i približnu vrijednost v/c omjera unutra tog intervala vrijednosti za PC. 20.)Definirati vrijeme početka i kraja vezanja cementa kao određeno stanje cementne paste. Kako se i zašto određuje vrijeme početka i kraja vezivanja? Kolike su vrijednosti vremena početka i kraja vezanja za razne vrste cementa? Šta se dešava u intervalu od početka do kraja vezanja? 21.)Zašto se pojedina ispitivanja cementa vrše ispitivanja na normiranoj cementnoj pasti, odnosno na cementnom mortu (a ne na prahu), te definirati sastave normirane cementne paste (omjer voda/cement) i cementnog morta (omjeri cement/normirani pijesak/voda). 22.)Opisati ispitivanja cementnog morta. Definirati sastav cementnog morta (omjeri cement/normirani pijesak/voda), veličinu maksimalnog zrna normiranog pijeska. 23.)Navesti klase Portland cementa i aluminatnog cementa. Pri kojim starostima se provode ispitivanja savojne i tlačne čvrstoće? Opisati razlike u sastavima pojedinih klasa? 24.)Objasniti pojmove vrsta i klasa cementa. Na temelju toga definirajte vrstu i klasu cementa, vrstu dodataka i razvoj čvrstoća sljedećih cemenata: PC-55, M-45, NPC 20z 5p-35, BPC-35A, AC-65. Kako se dokazuje klasa cementa? 25.)Navesti vrste cemenata 26.)Opisati sustav kontrole kvalitete cementa (proizvodna kontrola, vanjska kontrola, kontrolna ispitivanja u tvornici betona ili u gradilišnom laboratoriju).

27.)Nabrojiti laboratorijska ispitivanja cementa koja se rade u laboratoriju betonare prije proizvodnje betona. 28.)Definirati agregat i podijeliti ga prema načinu dobivanja i prema veličini čestica (sitan, krupan agregat).

Koja je stvarna granica prema ulozi agregata u svježem i očvrslom betonu (zrnca agregata koja zajedno s cementnom pastom djeluju kao mazivo povećavajući kohezivnost svježeg betona)? 29.)Navesti i kratko opisati faze proizvodnje agregata za beton. 30.)Na koja svojstva betona utječe vrsta upotrijebljenog agregata? 31.)Koja svojstva agregata ne ovise o sirovini iz koje se proizvodi, već o tehnološkom procesu proizvodnje? Koliko se često ispituju, odnosno da li spadaju u kompletna ili kontrolna ispitivanja? 32.)Navesti ispitivanja koja se provode tijekom kompletnog, šestomjesečnog ispitivanja agregata. 33.)Na što utječu poroznost i apsorpcija agregata? 34.)O čemu ovisi količina šupljina između zrna agregata? 35.)Objasniti utjecaj oblika i teksture zrna agregata na svojstva betona. Objasniti pojam „frakcije agregata“ i navesti najčešće korištene frakcije agregata u mješavini betona; Objasniti pojam „granulometrijska krivulja frakcije agregata“ i kako se ona dobiva; Koji je smisao tog postupka određivanja granulometrijskog sastava frakcija agregata? Koji su „idealni“ postoci prolaza bilo koje frakcije na graničnim sitima te frakcije (donjem, odnosno gornjem), te kolike su max. dopuštene vrijednosti „podfrakcija“ (podmjernih zrna) i „nadfrakcija“ (nadmjernih zrna) u frakcijama agregata! 36.)Objasniti pojam „granulometrijska krivulja mješavine agregata“. Šta znači da je ona optimalna za kakvoću betona? Kako se određuje „optimalan granulometrijski sastav agregata“, odnosno optimalni udio pojedinih frakcija agregata u mješavini agregata u odnosu na tzv. „idealne“ granulometrijske krivulje A, B, C i U prema PBAB '87? Kakvih 5 područja granulometrijskog sastava ove krivulje definiraju, te koliko su povoljna? 37.)Kako se vrši odabir maksimalnog zrna agregata u betonu (Dmax)? Objasniti prednosti izbora većeg Dmax. Koja je uobičajena vrijednost Dmax? Koja se vrijednost Dmax koristi za gusto armirane presjeke, a koja za slabo armirane i nearmirane betonske presjeke? 38.)Navedite mehanička svojstva agregata. 39.)Koji su štetni sastojci u agregatu? 40.)Navesti veličinu zrna štetnih sitnih (finih) čestica u agregatu (u mm ili mikronima) i razloge njihove štetnosti, odnosno njihov utjecaj na kvalitetu betona. Do koje veličine zrna agregata služe za „podmazivanje“ betonske mješavine zajedno sa cementnom pastom, odnosno nemaju svoju pravu ulogu agregatne ispune u betonskoj mješavini (kao ostala manje-više krupnija zrna)? 41.)Navesti moguća stanja agregata s obzirom na stanje vlage. 42.)Opisati postupak određivanja postotka vlažnosti agregata (površinska vlažnost agregata i upijena voda). 43.)Opisati uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje (reprezentativni uzorak, uzorak za ispitivanje). 44.)Što je četvrtanje agregata i koji je smisao tog postupka? 45.)Opisati kako se procjenjuje povoljnost agregata za ugradbu u beton. 46.)Mineraloško-petrografska analiza stijene/šljunka iz vučenog nanosa (podjela stijena po podrijetlu, štetni sastojci za beton). 47.)Fizikalna svojstva agregata (gustoća zrna, poroznost i apsorpcija vode, šupljikavost agregata, volumna masa agregata, utjecaj vlažnosti na promjene volumena nasutog agregata). 48.)Opisati oblik i teksturu zrna agregata. 49.)Kako se određuje Fauryjev index oblika zrna? 50.)Granulometrijski sastav agregata 51.)Mehanička svojstva agregata (prionljivost, čvrstoća, žilavost, tvrdoća) 52.)Temperaturna svojstva agregata. 53.)Štetni sastojci i nepovoljni agregati. 54.)Opisati sustav kontrole kvalitete agregata (proizvodna kontrola, vanjska kontrola, kontrolna ispitivanja u tvornici betona ili u gradilišnom laboratoriju). 55.)Koje vrste voda se mogu koristiti za spravljanje i njegovanje betona? 56.)Koje su štetne tvari u vodi za proizvodnju betona? 57.)Navesti tehničke zahtjeve za vodu za spravljanje betona. 58.)Ispitivanja kvalitete vode. 59.)Navedite dodatke betonu. 60.)Definicija, uloga i podjela aditiva.

61.)Šta su plastifikatori? Objasniti mehanizam djelovanja plastifikatora u strukturi betona. 62.)Šta su superplastifikatori? Kako djeluju na svojstva svježeg i očvrsnulog betona? Koja je razlika između plastifikatora i superplastifikatora? 63.)Što su aeranti? Kako djeluju na svojstva svježeg i očvrsnulog (aeriranog) betona? Objasnite mehanizam djelovanja aeranata. 64.)Šta su ubrzivači i usporivači vezivanja i očvršćavanja? Kada se koriste? 65.)Ispitivanja kvalitete aditiva. 66.)Koji se mineralni dodaci koriste za proizvodnju betona i u kojem postotku u odnosu na masu cementa? 67.)Koji se kemijski dodaci koriste za proizvodnju betona i u kojem postotku u odnosu na masu cementa? 68.)Navesti inertne dodatke koji fizikalno djeluju na svojstva betona. 69.)Što čini strukturu svježeg betona? 70.)Definirajte potrebna svojstva svježeg betona. O čemu ovise? 71.)Zahtjevi za svježi beton. 72.)Koji čimbenici utječu na svojstva svježeg betona (količina potrebne vode i sitnih čestica, stabilnost svježeg betona, utjecaj vremena i temperature)? 73.)Što su obradljivost i konzistencija betona? 74.)Na čemu se baziraju metode mjerenja obradljivosti betona? 75.)Opišite empirijske metode mjerenja obradljivosti. 76.)Navesti vrste konzistencije svježeg betona, sa odgovarajućim vodo-cementnim omjerima (v/c). Koje metode ispitivanja konzistencije svježeg betona se koriste kod prethodnih, a koje kod kontrolnih ispitivanja betona? Koja metoda ispitivanja konzistencije svježeg betona se najčešće koristi u praksi i zašto? Za koju konzistenciju betona ovaj metod nije prihvatljiv? 77.)U kojim slučajevima se provodi ispitivanje konzistencije svježeg betona? Za betone kakve konzistencije je ograničeno ispitivanje konzistencije mjerom slijeganja (Slump) i koje se ispitivanje konzistencije koristi? Kako provodimo ispitivanje mjere slijeganja betona kod kojeg je maksimalno zrno agregata veće od 32 mm (na pr. 125 mm), odnosno koju radnju trebamo napraviti prije početka uobičajenog postupka ispitivanja? Zašto je to potrebno napraviti? 78.)Koji se metod mjerenja konzistencije svježeg betona uobičajeno provodi (nabrojiti kada) i s kojom osnovnom svrhom? 79.)Što je segregacija agregata u betonu i koji čimbenici utječu na segregaciju? Kako postići nesegregirajući beton? 80.)Što utječe na izdvajanje vode („bleeding“) u svježem betonu? 81.)Što je vezivanje betona i kako se ispituje? 82.)Koja se redovna kontrolna ispitivanja svježeg betona provode? 83.)Ispitivanje svježeg betona (empirijski načini mjerenja konzistencije, gustoća, sadržaj zraka). 84.)Objasniti kako se određuje udio pora u svježoj betonskoj mješavini. 85.)Analiza svježeg betona. 86.)Kako se dijele betoni prema svojoj gustoći? Koja se prosječna gustoća uzima za nearmirani, a koja za armirani beton? 87.)Opisati ovisnost tlačne čvrstoće o poroznosti cementnog kamena. 88.)Kako max. zrno agregata (Dmax) utječe na obradivost betona za zadanu količinu vode? 89.)Koja je uloga cementa u svježem i očvrslom betonu? Koji su kriteriji za pravilan izbor vrste cementa pri spravljanju betonske mješavine? 90.)Koje je interval uobičajeno korištenih količina cementa, izražen maseno i volumno, u ugrađenom betonu raznih marki (MB-10 do MB-60)? Koji su nedostaci primjene premale količine cementa? Koji su nedostaci primjene prevelike količine cementa? 91.)Koje je značenje agregata u betonu? 92.)Definirati i kratko opisati cement i agregat kao gradiva, te njihovu ulogu u betonu. Objasniti njihovu kemijsku reaktivnost u betonu (rekacije s vodom i međusobno)! 93.)Opisati uloge cementa, agregata, vode i aditiva u betonu. Objasniti kemijsku reaktivnost cementa, agregata i aditiva u betonu, odnosno koje spojeve tvore s vodom (proces hidratacije), te kakav je njihov utjecaj na čvrstoću i hidratacijsku toplinu (očvrsle) cementne paste, odnosno betona kao cjeline? 94.)Skicirati i objasniti odnos tlačne čvrstoće i vodo-cementnog omjera betona.

95.)Kako postižemo veću tlačnu čvrstoću betona? 96.)Kako postižemo veću tlačnu čvrstoću i trajnosna svojstva betona? 97.)Navesti orijentacijski postotak konačne čvrstoće betona koji se postiže pri starosti betona od 28 dana! Pri

kojoj starosti se postiže 50% ove čvrstoće? 98.)Kako agregat, cement i voda utječu na čvrstoću betona? 99.)Skicirati i objasniti dijagram sa 3 etape formiranja strukture betona. 100.)Navesti propisani oblik i dimenzije betonskog uzorka za ispitivanje tlačne čvrstoće betona prema PBAB '87, razloge korištenja betonskih uzoraka većih ili manjih dimenzija, kao i način preračunavanja dobivenih rezultata. 101.)Opisati način ispitivanja vodopropusnosti betona, te navesti odgovarajuće marke. 102.)Opisati način ispitivanja otpornosti na smrzavanje/odrmzavanje, navesti odgovarajuće marke mraza, te broj potrebnih uzoraka referentnog betona i betona izloženog smrzavanju/ odmrzavanju. Od čega se sastoji 1 ciklus smrzavanja i odmrzavanja, te sukladno tome koje je potrebno vrijeme ispitivanja u danima za pojedine marke mraza? 103.)Kako postižemo veću otpornost betona na smrzavanje? 104.)Kod kojih se konstrukcija/konstruktivnih elemenata zahtjeva ispitivanje betona na mraz i soli? Opisati kratko postupak ispitivanja. Koji su kriteriji degradacije betona izloženog istodobnom djelovanju mraza i soli za odmrzavanje? 105.)Navesti orijentacijski odnos tlačne i pojedinih vrsta vlačnih čvrstoća betona. 106.)Navesti načine ispitivanja vlačne čvrstoće betona, te predložiti odgovarajući u slučaju betona za kolnike i aerodromske piste. 107.)Kako se određuju tlačna, te razne vlačne čvrstoće betona? 108.)Kratko opisati metode ispitivanja vlačne čvrstoće betona. Ako beton ima tlačnu čvrstoću od 30 MPa, kolika mu je približna vrijednost vlačne čvrstoće u MPa? 109.)Projekt betona. 110.)Objasniti pojmove: marka betona (MB), klasa betona, vrsta betona i partija (skupina) betona. Kako se dokazuje MB? 111.)Definirati marku betona i navesti koje imamo marke betona. 112.)Navesti uobičajenu zahtijevanu marku betona u konstrukcijama, zahtijevanu marku betona u temeljnim elementima, te zahtijevanu marku betona kod značajnih nosivih konstruktivnih elemenata. 113.)Kategorije betona (B.I i B.II). 114.)Nacrtati Gauss-ov dijagram sa srednjom čvrstoćom betona, karakterističnom čvrstoćom betona, minimalnom čvrstoćom betona i markom betona. 115.)Fraktili (dopušteni postoci podbačaja) prema PBAB '71, PBAB '87 i europskim normama. 116.)Navesti gustoće cementa, agregata, vode, aditiva i betona! 117.)Navesti orijentacijske (masene) količine sastojaka betona u 1 m3 betona! 118.)Opisati prostorni model svježeg betona! Koliki su približni volumni udjeli sastojaka svježeg betona (u dm3 od 1.000 dm3, što odgovara 1 m3 ugrađenog betona)? Izračunati orijentacijske masene količine tih sastojaka u 1 m3 ugrađenog betona MB-30 ako v/c omjer iznosi 0,45! 119.)Opisati prostorni model očvrslog betona. 120.)Navesti razloge naknadnog dokazivanja čvrstoće betona u konstrukciji/konstruktivnom elementu, odnosno objasniti kada se i zašto vrše ova ispitivanja. Koje su najčešće korištene razorne i nerazorne metode naknadnog dokazivanja čvrstoće betona u konstrukciji/ konstruktivnom elementu? Koja metoda daje najtočnije rezultate i zašto? 121.)Navesti metode naknadnog dokazivanja tlačne, odnosno vlačne čvrstoće betona u konstrukciji. 122.)Nabrojiti tehnološke faze u proizvodnji betona. 123.)Kontrola kvalitete sastojaka betona na betonari. 124.)Definirati bazičnost/kiselost betona, te uobičajeni pH faktor. Pri kojem pH faktoru betona započinje rđanje armature? 125.)Navesti vrste miješalica za proizvodnju betona. 126.)Navesti načine transporta betona (vanjskog i gradilišnog). 127.)Navesti načine ugradbe betona.

128.)Navesti minimalno vrijeme njegovanja svježeg betona ovisno od temperature i relativne vlažnosti okoline! Koja je temperatura iznad koje se trebaju poduzeti ovi postupci? Prilikom njegovanja betona ljeti na šta je potrebno obratiti pažnju kod projektiranja betonskih mješavina, odnosno kod betoniranja? 129.)Što je i uslijed čega dolazi do plastičnog skupljanja betona? 130.)Opisati načine zbijanja betona! Opisati vibratore s unutarnjim djelovanjem (pervibratore), te vibratore s vanjskim djelovanjem. 131.)Navesti vrste vibratora za zbijanje svježeg betona. 132.)Navesti parametre koji najviše utječu na evaporaciju (isparavanje) vlage sa površine betona. 133.)Navesti minimalno vrijeme njegovanja svježeg betona ovisno od temperature i relativne vlažnosti okoline. 134.)Objasnite plastično skupljanje betona. 135.)Što se smatra betoniranjem u ekstremnim klimatskim uvjetima? 136.)Koje su posljedice betoniranja u vrućim klimatskim uvjetima? 137.)Koje su mjere zaštite betona u vrućim klimatskim okolnostima? 138.)O čemu ovisi temperatura svježe betonske mješavine? 139.)Koje se mjere moraju poduzeti pri betoniranju u hladnim klimatskim uvjetima? 140.)Prilikom njegovanja betona zimi na šta je potrebno obratiti pažnju kod projektiranja betonskih mješavina, odnosno kod betoniranja? 141.)Navesti grupe djelovanja nepovoljnih vanjskih čimbenika koji umanjuju uporabivost betonskih konstrukcija, te pojedina djelovanja po tim grupama. Koji kloridi (izvana i iznutra) napadaju betonsku konstrukciju, koji spoj nastaje reakcijom i kakvo razaranje betona izaziva? Koji spojevi nastaju uslijed sulfatne korozije betona? 142.)Navesti i objasniti unutarnje uzroke/čimbenike kojima se odupiremo vanjskim uzrocima (djelovanjima) koja izazivaju propadanja konstruktivnih elemenata, odnosno konstrukcija. 143.)Nabrojite fizička djelovanja koja dovode do razaranja betona. 144.)Opisati karbonatizaciju betona. 145.)Što podrazumijevamo pod pasivnom zaštitom armature u betonu? 146.)Navesti glavne grupe korozije betona. 147.)Opisati kiselinsku koroziju betona. 148.)U koju grupu djelovanja spada alkalno-agregatna reakcija? Šta reagira u okviru ove reakcije? Šta je posljedica i kako se može izbjeći? Koji agregati su reaktivni? Šta nastaje na površini agregata? - Opisati agresiju betona sulfatima (sulfatnu koroziju)! Odakle potječu ovi sulfati u betonu? Koji spojevi se stvaraju (pored gipsanog kamena) i svojim ekspanzijskim djelovanjem izazivaju razaranje betona? 149.)Opisati agresiju betona sulfatima (sulfatnu koroziju)! Odakle potječu ovi sulfati u betonu? Koji spojevi se stvaraju (pored gipsanog kamena) i svojim ekspanzijskim djelovanjem izazivaju razaranje betona 150.)Navesti duljine trajanja vanjske kontrole proizvodnje agregata, odnosno cementa, prema Naredbi o obveznom ispitivanju agregata za beton i asfalt, odnosno Naredbi o obveznom ispitivanju cementa, te naziv dokumenta koji dobivaju proizvođači tih komponenti betona. Navesti duljinu trajanja vanjske kontrole proizvodnje betona, te naziv dokumenta koji dobiva proizvođač betona. 151.)Navesti vrste volumnih deformacija betona. 152.)Navesti vrste deformacija betona uslijed opterećenja. 153.)Modul elastičnosti i Poisson-ov koeficijent betona.

1.)Opisati proizvodnju Portland cementa. Navesti temperaturne faze tijekom proizvodnje cementa. sirovine: vapnenac, glina i lapor. Sirovine se iskopavaju u kamenolomima, prevoze do pogona za drobljenje (veličina šljunka). Zatim zdrobljeni materijal prevozi se do skladišta u cementari gdje se miješa i homogenizira. Miješa se i suši u vertikalnim mlinovima i mlinovima s kuglama, dobiveni prah ide u silose. Prah se peče u lepol pećima ili pećima sa predgrijačem na oko 1450 C. klinker se zatim melje i dodaju mu se određeni dodatci. Na kraju se dobiveni cement tovari u željezničke vagone ili cisterne, te se mali dio pakuje u vreće. temperaturne faze: I. faza- sušenje i zagrijavanje sirovine (400-700 C) II. faza- disocijacija MgCO3 i CaCo3 (900-1100 C) III. faza- sintetiranje (oko 1450 C)

2.) Navesti sirovine za dobivanje Portand cementa lužnatog i kiselog karaktera, omjer tih sirovina. Koja 4 oksida su najzastupljenija u kemijskom sastavu cementa? Koji su lužnatog, a koji kiselog karaktera? Kolika je odgovarajuća vrijednost hidraulučnog modula? sirovine: vapnenac- lužnat (2/3), glina i lapor - kiseli (1/3) 4 oksida: C (CaO)- lužnat, S (SiO2), A (Al2O3) i F (Fe2O3) - kiseli moduli: Hidraulični (1,7-2,2), Silikatni (1,7-3,5), Aluminijski (1,5-2,4)

3.) Navesti približan kemijski sastav Portland cementa. Koje su bitne razlike u odnosu na kemijski sastav aluminatnog cementa? CaO (54-68%), SiO2 (20-25%), Al2O3 (2-8%) i Fe2O3 (2-5%) razlika je što aluminantni cement sadrži puno više glinenih komponenti (2/3)

4.) Nabrojiti vrste Portland cementa. TIP I. -obični cement (ne traži posebna svojstva, postiže visoku čvrstoću prvih 28 dana) TIP II. -cement opće namjene (ima najširu primjenu, praktičan za većinu radova) TIP III. -cement visoke početne čvrstoće (visoka čvrstoća u prva 3 dana, razvija mnogo topline) TIP IV. -cement niske topline hidratacije (za izgradnju masivnih objekata, razvija malo topline) TIP V. -sulfatno otporni cement (za izgradnju konstrukcija u stalnom kontaktu s vodom)

5.) Navesti vrste cementa prema EN 197 (CEM I do CEM V). CEM I. -portland cement CEM II. -por. cement s mješanim dodatkom CEM III.-metalurški cement CEM IV. -pucolanski cement CEM V. -miješani cement

6.) Miješani cementi. Miješani cement dobije se mljevenjem PC klinkera, sadre i aktivnih dodataka. Razlog je prvenstveno ekonomski. Kod nas se proizvodi mješani cem. PC (do 30% dodataka), P i M (više od 30% dodataka)

7.) Opisati glavne mineralne sastojke (faze) Portland cementa (formule, produkti hidratacija, utjecaj na prirast čvrstoća i hidratacijskih toplina). Koje faze su nositelji očvršćavanja cementa, a koje talitelji, koji ne doprinose čvrstoći cementa, već su u mnogim slučajevima razlog njenog smanjenja tijekom vremena i razlog razaranja cementa, odnosno betona? -4 glavna mineralna sastojka: 1- C3S (trikalcij silikat, 25-64%, to je ALIT) vrlo brzo hidratizira i očvršćava. 2- C2S (dikalcij silikat, 12-48%, BELIT) sporo hidratizira i očvršćava. 3- C3A (trikalcij aluminat 7-12%, ZELIT) doprinosi ranoj čvrstoći, velika toplina hidratacije, reakcijom sa sulfatima stvara ETRINGIT koji je nepoželjan. 4- C4AF (tetrakalcij aluminat ferit, 6-12%, CELIT) nema značajnijeg utjecaja na svojstva, utječe na boju cementa. ALIT i BELIT su nositelji očvršćavanja Portland cem. a ZELIT i CELIT su talitelji.

8.) Opisati razlike u hidrataciji (hidrauličnih) kalcijskih silikata: alita i belita. Cement sa većom zastupljenosti Alita daje veću temp. pri mješanju s vodom i brže očvrsne (28 dana- 69%), a Belit kontra tj. daje manju temp. pri mješanju i sporije očvrsne (28 dana- 11%)

9.) Opisati glavne mineralne sastojke (faze) aluminatnog cementa (formule, produkti hidratacija, utjecaj na prirast čvrstoća i hidratacijskih toplina).

Kemiski sastav: Al2O3 (40-45%), CaO (35-40%), SiO2 (4-10%), Fe2O3 (5-15%). Po našem standardu, sadržaj Al2O3 mora biti manje od 35%, a omjer Al2O3 i CaO treba biti 0,90-1,15. Mineraloški sastav dosta je složen, glavni minerali su: monokalcijski aluminat (CaOxAl2O3) i belit. Koristi se kao vatrostalno vezivo za izradu vatrostalnih obloga, gdje temp. ne prelazi 1300 C, za radove gdje je potrebno hitno postići čvrstoću betona, nije otporan na vodu koja sadrži alkalije.

10.) Koji oksidi i drugi spojevi cementa, pored glavnih mineralnih sastojaka cementa (minerali, faze ili konstituenti PC klinkera) nastaju pri sinteriranju (oko 1.4000C)? Kakve negativne pojave izazivaju tijekom procesa hidratacije? Kojim ispitivanjima cementa se to provjerava? Pored minerala PC klinkera (C3S, C2S, C3A i C4AF), u cementu još postoje manje količine alkalnih oksida (Na2O i K2O), kristalnih oblika slobodnog vapna (CaO) i magnezijevog oksida (MgO), gipsa, te oko 2% manje važnih spojeva. Alkalni oksidi reagiraju s reaktivnim agregatima i uzrokuju razaranje betona. Kristalni oblici CaO i MgO izazivaju nepostojanost cementa. Provjera postojanosti volumena (CaO i MgO) se vrši na normiranoj cementnoj pasti, pomoću kolačića (pogačica) ili pomoću LeChatelier-ovih prstenova CaO i MgO Do pojave nestalnosti volumena uslijed djelovanja slobodnog vapna CaO (prepečeno vapno) i slobodnog MgO dolazi zbog promjena koje se dešavaju kod njihove hidratacije, koja traje dulje vrijeme, pa se nestalnost volumena pokazuje tijekom vremena, a može se i poslije nekoliko godina. Dakle, sporo hidratiziraju i to tek u očvrslom cementnom kamenu, pa izazivaju nepostojanost volumena cementnog kamena, odnosno betona kao cjeline. Pečenjem na visokoj temperaturi CaO i MgO postaju kemijski neaktivni, pa ne reagiraju odmah s vodom već je njihova hidratacija postupna i javlja se nakon izvjesnog vremena. Brzina hidratacije uvjetovana je temperaturom i duljinom pečenja. Ako je pečenje dugo trajalo na višoj temperaturi, zrnca vapna će biti otporna na djelovanje vode. MgO je još opasniji od CaO jer njegova hidratacija može trajati godinama, a promjene su velike.

11.) Koji kristalni oblici oksida su nepoželjni sastojci cementa koji nastaju kod slabo vođenog tehnološkog procesa proizvodnje cementa? Šta nastaje njihovom naknadnom hidratacijom? Kako se uklanjanju njihove neželjene posljedice? Kako se vrši ispitivanje na cementnoj pasti? C3A- doprinosi ranoj čvrstoći (velika toplina hidratacije), reakcijom sa sulfatima stvara etringitNEPOŽELJAN! Za sulfatnootporne cemente treba smanjiti količinu C3A. Ispitivanja na cementnoj pasti: ispit. normirane konzistencije, ispit. početka i završetka vezanja, ispiti. stalnosti obujma.

12.) Što je trenutno, a što lažno vezanje cementne paste? Alkalije u kontaktu s vodom gotovo trenutno prelaze u hidrokside. Kristalna voda i potaša ubrzavaju vezanje cementa te mogu izazvati lažno vezanje, što je štetna pojava.

13.) Toplina hidratacije cementa (toplina hidratacije glavnih konstituenata cementa). Karakteristike cementa niske topline hidratacije za gradnju objekata od masivnog betona (brane,…). Toplina hidratacije je ukupan zbroj toplina hidratacije osnovnih mineralnih sastojaka. Ovisno o kem. sastavu cementa oslobađa se toplina do 500 J/g (alit-502, belit-206, zelit-867, celit-419) cement niske topline hidratacije koristi se za izgradnju masivnih objekata, razvija malo topline, treba sadržavati do 60% C2S i što manje C3S i C3A

14.) Navesti ispitivanja cementa koja se provode na cementnom prahu, cementnoj pasti i cementnom mortu. Koji je udio sastojaka u pasti, odnosno mortu? Ispitivanja cementnog praha: finoća mliva, gustoća, prostorna masa. Ispitivanja cem. paste: ispitivanja normirane konzistencije, ispitivanje početlka i završetka vezanja, ispit. stalnosti volumena. udio(23-31% vode od ukupne mase cementa) Ispitivanja cementnog morta: ispitivanje savojne i tlačne čvrstoće, ispitivanje skupljanja, ispitivanje sadržaja pora. omjer (3:1:0,5)

15.) Zašto se dio ispitivanja umjesto na cementnom prahu provodi na cementnoj pasti, a zašto dio na cementnom mortu? Cement je prah (prašina), pa se dio ispitivanja logično provodi na prahu. Međutim, namjena cementa je dobivanje betona, odnosno miješanje sa vodom (i agregatom). Miješanjem sa vodom nastaje cementna pasta, koja očvršćava u cementni kamen koji obavija zrna agregata u strukturi betona. Stoga je logično da se dio ispitivanja vrši na pasti (vrijeme vezanja i stalnost volumena). Neka ispitivanja je nepraktično provoditi na pasti, pa se dodaje normirani pijesak, koji ne utječe na pokazatelje kvalitete cementa kojeg ispitujemo. Kada bismo ispitivanja čvrstoće vršili na uzorcima od cementne paste, a ne cementnog morta, rasipanje (manjih vrijednosti) rezultata bi bilo veće, pa bi često morali ponavljati ispitivanja. Također, ne bismo mogli vaditi uzorke iz kalupa nakon 24 sata zbog njihove lomljivosti (male čvrstoće)… Dakle, ispitivanjem na cementnom mortu i dalje smo na putu logike pravljenja betona od cementa, vode i sitnijeg (normiranog) agregata, tj. za beton samo nedostaju zrna agregata krupnija od max. zrna normiranog pijeska (2 mm)…

16.) Navesti ispitivanja cementa koja se vrše na cementnom prahu. Navesti vrijednosti specifične mase cementa, te prostornih masa cementa u nasutom i zbijenom stanju. Šta je razlog tako značajne razlike vrijednosti specifične mase cementa i prostorne mase cementa u zbijenom stanju?

finoća mliva, specifična masa- 2,9-3,15 g/cm3, prostorna masa- rastresito stanje 0,8-1,2 g/cm3, zbijeno stanje 1,3-1,7 g/cm3 Razlika gustoće i prostorne mase je zbog poroznosti..

17.) Koji je interval veličina zrnaca cementa, a koja je prosječna veličina zrnaca? Veličina zrna određuje se pomoću 2 metode: metodom sijanja i metodom propusnosti zraka (Blaine meodom). Sijanjem kroz sito od 0,090mm ručno i pomoću vakuma. Po hrv. standardu max. 10%.

18.) Opisati ispitivanja cementne paste. Definirati sastav normirane cementne paste (omjer voda/cement). Zašto su ovo najvažnija ispitivanja cementa? Ispitivanje na pasti (određuje se potrebna količina vode koja je potrebna za miješanje s cementom da dobijemo normiranu konzistenciju, iznosi 23-31% od mase cementa) *Ispitivanje normirane konzistencije (određuje se Vicat-ovim aparatom, 5-7 mm od dna paste.) *Ispitivanje vremena vezanja (definira se početkom I krajem vezanja, ispituje se također Vicat-ovim aparatom. Početak: 3-5 mm od dna, kraj: 0,5 mm od vrha) *Ispitivanje postojanosti volumena (na 2 načina a) kolačićima I b) Le Chatelier-ovim prstenovima d2-d11 Gustoća- ispitujemo ugrađivanjem i zbijanjem u posudi poznatog volumena, najveće promjene u gustoći uzrokuje promjena količine zraka pa se mjerenjem gustoće može odrediti i količina zraka

84.)Objasniti kako se određuje udio pora u svježoj betonskoj mješavini. 85.)Analiza svježeg betona. Analizu sastava svježeg betona provjeravamo RAM aparatom. Provjera se vrši: nakon miješanja u mješalici, nakon transporta do gradilišta ili čak nakon ugradbe

86.)Kako se dijele betoni prema svojoj gustoći? Koja se prosječna gustoća uzima za nearmirani, a koja za armirani beton? obicni beton 2,0-2,6 g/cm3 laki beton 0,8-2,0 teski beton >2,6 nearmirani beton 2,4 armirani beton 2,5

87.)Opisati ovisnost tlačne čvrstoće o poroznosti cementnog kamena. Tlačna čvrstoća betona ovisi o teksturi porvrsine zrna, najosjetljivije mjesto kod loma je kontakt cementnog okamena i povrsine zrna kamenog agregata (zrna agregata imaju znatno veću čvrstocu nego cementni kamen). 88.)Kako max. zrno agregata (Dmax) utječe na obradivost betona za zadanu količinu vode? 89.)Koja je uloga cementa u svježem i očvrslom betonu? Koji su kriteriji za pravilan izbor vrste cementa pri spravljanju betonske mješavine? Cement u betonu sluzi za postizanje cvrstoce. Ako se traze betoni viših čvrstoca koriste se cementi viših klasa (45 i 55) Ako se trazi manja cvrstoca koriste se nize klase (25 i 35). Ako trazimo vecu ranu cvrstocu koristimo cemente C35B i C45B. 90.)Koje je interval uobičajeno korištenih količina cementa, izražen maseno i volumno, u ugrađenom betonu

raznih marki (MB-10 do MB-60)? Koji su nedostaci primjene premale količine cementa? Koji su nedostaci primjene prevelike količine cementa? 91.)Koje je značenje agregata u betonu? Krupnija zrna agregata čine skelet betona preko kojeg se radi veće krutosti od krutosti cementnog kamena prvenstveno prenose sile kod betona.

92.)Definirati i kratko opisati cement i agregat kao gradiva, te njihovu ulogu u betonu. Objasniti njihovu kemijsku reaktivnost u betonu (rekacije s vodom i međusobno)! 93.)Opisati uloge cementa, agregata, vode i aditiva u betonu. Objasniti kemijsku reaktivnost cementa, agregata i aditiva u betonu, odnosno koje spojeve tvore s vodom (proces hidratacije), te kakav je njihov utjecaj na čvrstoću i hidratacijsku toplinu (očvrsle) cementne paste, odnosno betona kao cjeline? Uloga cementnog kamena u svježem betonu: - cementna pasta zajedno s najsitnijim dijelom agregata (mort) treba dati plastičnost i kohezivnost; - viskoznost svježeg betona regulira se količinom vode. Uloga cementnog kamena u očvrslom betonu: - slijepiti zrna agregata i betonu dati odgovarajuću čvrstoću; - ispuniti prostor među česticama agregata i s njime tvoriti nepropusnu masu. Cementni kamen je nositelj skupljanja i puzanja (tečenja) betona, odnosno dugotrajnih deformacija betona. Uobičajene količine cementa su 200-400 kg/m3 betona. Svojstva cementnog kamena ovise o: - karakteristikama cementa; - v/c omjeru; - količini cementa (kg/m3); - stupnju hidratacije cementa i zrelosti betona. Za određeni cement i agregat, poroznost strukture i čvrstoća cementnog kamena ovise u prvom redu o v/c omjeru. Što je manji, veće su čvrstoće. Povećanjem količine cementa radi smanjenja v/c omjera, povećava se količina cementnog kamena, pa i skupljanje i puzanje betona, te toplina hidratacije, a sve to povećava vjerojatnost pojave pukotina. Agregat čini u pravilu tri četvrtine volumena betona i stoga ima veliki utjecaj na svojstva betona, kako u svježem, tako i u očvrslom stanju. Krupna zrna agregata (>4 mm) čine skelet betona, a sitna zrna povećavaju kohezivnost svježeg betona. Grublja zrna agregata za beton i kubična zrna, kao i zrna lagano grube površine daju betonu veću čvrstoću nego što je slučaj sa sitnim zrnima i agregatima čija zrna imaju ravnu, odnosno pločastu površinu. Uloga agregata u betonu: - zrna agregata čine skelet koji daje krutost betonu;

- daje dimenzionalnu stabilnost betonu, tj. umanjuje dugotrajne volumne promjene svojstvene cementnom kamenu; - relativno je jeftin, osiguravajući ekonomičnost betonskih konstrzukcija. Svojstva određene vrste agregata koja bitno utječu na svojstva betona: - mineraloški sastav utječe na mehaničke karakteristike i trajnost očvrslog betona; - granulometrijski sastav utječe na obradivost svježeg betona, gustoću i ekonomičnost betona; - oblik i tekstura zrna utječu na obradivost svježeg betona i prionljivost cementnog kamena i agregata u očvrslom betonu. Voda - količinom vode se regulira viskoznost svježeg betona; - količina vode se mijenja u uskim granicama od 160-200 litara/m3 betona; - povećanje količine preko one koja je potrebna za hidrataciju cementa dovodi do povećanja količine pora, što dovodi do smanjenja čvrstoće, trajnosti i drugih temeljnih svojstava betona. - voda za piće je najčešće dobra i za spravljanje betona. Dodaci betonu/aditivi - tvari, najčešće organskog porijekla, koje dodane u svježu betonsku mješavinu modificiraju svojstva svježeg ili očvrslog betona; - dodaju se u postocima ili promilima od udjela cementa u mješavini jer vrlo efikasno fizikalnim ili kemijskim djelovanmjem mijenjaju svojstva paste, odnosno betona u cjelini.

94.)Skicirati i objasniti odnos tlačne čvrstoće i vodo-cementnog omjera betona. 95.)Kako postižemo veću tlačnu čvrstoću betona? -smanjenjem vodocementnog omjera -superplastifikatorima -dodacima za smanjenje vode

96.)Kako postižemo veću tlačnu čvrstoću i trajnosna svojstva betona? -smanjiti poroznost -smanjiti v/c omjer -superplastifikatorima -mineralnim dodacima

97.)Navesti orijentacijski postotak konačne čvrstoće betona koji se postiže pri starosti betona od 28 dana! Pri kojoj starosti se postiže 50% ove čvrstoće? 98.)Kako agregat, cement i voda utječu na čvrstoću betona? Utjecaj na tlačnu čvrstoću: Agregat: ne utječe ako je čvrstoća agregata veća od tražene čvrstoće betona ne utječe ako je sadržaj agregata u m3 betona manji od 0,80 smanjenje sadržaja agregata vodi ka smanjenju čvrstoće betona Voda: manja količina vode uzrokuje nedovoljno kompaktan beton suhe konzistencije sa manjom čvrstoćom porast v/c daje plastičniji beton s povećanjem čvrstoće daljnje povećanje daje tečniju mješavinu,ali smanjuje čvrstoću Cement: veća čvrstoća betona klase 45 i 55 niža čvrstoća betona klase 25 i 35 brzi prirast čvrstoće klase C35B I C45B

99.)Skicirati i objasniti dijagram sa 3 etape formiranja strukture betona. 100.)Navesti propisani oblik i dimenzije betonskog uzorka za ispitivanje tlačne čvrstoće betona prema PBAB '87, razloge korištenja betonskih uzoraka većih ili manjih dimenzija, kao i način preračunavanja dobivenih rezultata.

101.)Opisati način ispitivanja vodopropusnosti betona, te navesti odgovarajuće marke. 102.)Opisati način ispitivanja otpornosti na smrzavanje/odrmzavanje, navesti odgovarajuće marke mraza, te

broj potrebnih uzoraka referentnog betona i betona izloženog smrzavanju/ odmrzavanju. Od čega se sastoji 1 ciklus smrzavanja i odmrzavanja, te sukladno tome koje je potrebno vrijeme ispitivanja u danima za pojedine marke mraza? 103.)Kako postižemo veću otpornost betona na smrzavanje? aerantom(stvaranje mreze pora) 104.)Kod kojih se konstrukcija/konstruktivnih elemenata zahtjeva ispitivanje betona na mraz i soli? Opisati kratko postupak ispitivanja. Koji su kriteriji degradacije betona izloženog istodobnom djelovanju mraza i soli za odmrzavanje? Otpornost betona na djelovanje mraza i soli za odmrzavanje je od značenja, prije svega, kod kolničkih konstrukcija, mostovskih elemenata i sl. Određuje se stupnjem oštećenja površine betonskog tijela uslijed djelovanja rastvora kuhinjske soli (NaCl) nakon 25 ciklusa naizmjeničnog smrzavanja (16-18 sati) i odmrzavanja (6-8 sati). Na kraju ovakvog ispitivanja registrira se gubitak mase i dubina ljuštenja površine betona koja je bila pod utjecajem rastvora soli.

105.)Navesti orijentacijski odnos tlačne i pojedinih vrsta vlačnih čvrstoća betona. 106.)Navesti načine ispitivanja vlačne čvrstoće betona, te predložiti odgovarajući u slučaju betona za kolnike i aerodromske piste. Vlačne čvrstoće : direktna, cijepanjem, savijanjem

107.)Kako se određuju tlačna, te razne vlačne čvrstoće betona?

Tlačna čvrstoća betona utvđuje se na probnim tijelima starosti 28 dana. Vlačna: direktnim ispitivanjem,cijepanjem, savijanjem

108.)Kratko opisati metode ispitivanja vlačne čvrstoće betona. Ako beton ima tlačnu čvrstoću od 30 MPa, kolika mu je približna vrijednost vlačne čvrstoće u MPa?

109.)Projekt betona.

Projekt betona obuhvaća: -kontrolu ugradnje i njegovanje betona -kontrolu suglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije -učestalost uzimanja uzoraka za kontrolu -završnu ocjenu kvalitete betona u konstrukciji

110.)Objasniti pojmove: marka betona (MB), klasa betona, vrsta betona i partija (skupina) betona. Kako se dokazuje MB? Marka betona je uvjetovana tlačna čvrstoca u Mpa ili N/mm2 koja se dobije ispitivanjem betonskih kocki brida 20 cm pri starosti od 28 dana. Klasa betona se označila u projektoj dokumentaciji i obuhvaća ili samo marku betona ili marku betona i dr svojstva. Vrsta betona je klasa betona utvrđenog sastava (beton jedne klase ali različitog sastava) Partija (skupina) betona je kolicina iste klase i iste vrste betonakoja se priprema i ugrađuje pod jednakim uvjetima u iste ili razlicite konstrukcijske elemente.

111.)Definirati marku betona i navesti koje imamo marke betona. marka betona je uvjetna tlacna cvrstoca (MPa ili N/mm2) koja se dobiva ispitivanjem betonskih kocki (20 cm) a koja se zasniva na cvrstoci ispod koje se moze ocekivati max. 10% svih tlacnih cvrstoca MB 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60

112.)Navesti uobičajenu zahtijevanu marku betona u konstrukcijama, zahtijevanu marku betona u temeljnim

elementima, te zahtijevanu marku betona kod značajnih nosivih konstruktivnih elemenata. -konstrukcije MB 30 -temeljni elementi MB 20 -nosivi konstrukcijski elementi MB 40-50

113.)Kategorije betona (B.I i B.II). BI-betoni marke nize od MB 30, nema posebnih svojstava, pripremaju se samo za gradilista na kojima se i ugrađuju BII-betoni min. marke MB 30, betoni s posebnim svojstvima, ugrađuju se posebnim postupcima

114.)Nacrtati Gauss-ov dijagram sa srednjom čvrstoćom betona, karakterističnom čvrstoćom betona, minimalnom čvrstoćom betona i markom betona.

115.)Fraktili (dopušteni postoci podbačaja) prema PBAB '71, PBAB '87 i europskim normama. 116.)Navesti gustoće cementa, agregata, vode, aditiva i betona!

Gustoca cementa 2,90-3,15 g/m3, agregata 2000-3000 kg/m3, vode 1000 kg/m3 pri temp 4 stupnja C. Betona – za nearmirani 2400 kg/m3, za armirani 2 500 kg/m3

117.)Navesti orijentacijske (masene) količine sastojaka betona u 1 m3 betona! 118.)Opisati prostorni model svježeg betona! Koliki su približni volumni udjeli sastojaka svježeg betona (u

dm3 od 1.000 dm3, što odgovara 1 m3 ugrađenog betona)? Izračunati orijentacijske masene količine tih sastojaka u 1 m3 ugrađenog betona MB-30 ako v/c omjer iznosi 0,45! Za količinu cementa c=424 kg/m3, v/c=0,41 i stupanj hidratacije hc=0,87 (87% konačne čvrstoće), volumni udio u 1 m3 svježeg betona bit će: vc=13,6%=136 dm3 vw=17,4%=174 dm3 vz= 1,4%= 14 dm3 va=67,6%=676 dm

119.)Opisati prostorni model očvrslog betona. 120.)Navesti razloge naknadnog dokazivanja čvrstoće betona u konstrukciji/konstruktivnom elementu, odnosno objasniti kada se i zašto vrše ova ispitivanja. Koje su najčešće korištene razorne i nerazorne metode naknadnog dokazivanja čvrstoće betona u konstrukciji/ konstruktivnom elementu? Koja metoda daje najtočnije rezultate i zašto? Vrste nakndnog dokazivanja-ultrazvuk, skeleomerat, čupanje sidra iz betona, otkidanje valjka, urezivanje , utiskivanje čavala. Metoda otkidanja valjka daje najttocnije rezultate.

121.)Navesti metode naknadnog dokazivanja tlačne, odnosno vlačne čvrstoće betona u konstrukciji.

Vrste nakndnog dokazivanja-ultrazvuk, skeleomerat, čupanje sidra iz betona, otkidanje valjka, urezivanje , utiskivanje čavala. Metoda otkidanja valjka daje najttocnije rezultate.

122.)Nabrojiti tehnološke faze u proizvodnji betona. Labaratorij za beton-doprema i skladištenje-doziranje i mijesanje-vanjski transport Gradilišni labaratorij za beton-vanjski transport 0-100km-gradilišni transport-ugradba-zbijanje betona-završna obrada

123.)Kontrola kvalitete sastojaka betona na betonari. 124.)Definirati bazičnost/kiselost betona, te uobičajeni pH faktor. Pri kojem pH faktoru betona započinje rđanje armature? pH vrijednost betona je obično 12,6-13,5. Kada pH u betonu padne s 13 ispod 11, to depasivizira armaturu-karbonizacija

125.)Navesti vrste miješalica za proizvodnju betona.

Mješalice sa slobodnim padom, prisilne mješalice, protočne mješalice, vibro-mješalice

126.)Navesti načine transporta betona (vanjskog i gradilišnog).

Vanjski- automješalice i pumpe, Unutarnji- lift, toranjski kram, žični kram, transportne trake.

127.)Navesti načine ugradbe betona.

128.)Navesti minimalno vrijeme njegovanja svježeg betona ovisno od temperature i relativne vlažnosti okoline! Koja je temperatura iznad koje se trebaju poduzeti ovi postupci? Prilikom njegovanja betona ljeti na šta je potrebno obratiti pažnju kod projektiranja betonskih mješavina, odnosno kod betoniranja? Preporučeno je njegovanje betona od min 7 dana, a za betone visokih čvrstoća min 15 dana. Njegovanje betona radimo pri temp većoj od 5 stupnjeva C.

129.)Što je i uslijed čega dolazi do plastičnog skupljanja betona? 130.)Opisati načine zbijanja betona! Opisati vibratore s unutarnjim djelovanjem (pervibratore), te vibratore s vanjskim djelovanjem. Zbijanje betona vrši se –vibratorima s unutrašnjim djelovanjem (iglasti vibrator stavlja se u beton), -vibrator s vanjskim djelovanjem (oplatni, vibro ploče, vibro stolovi)

131.)Navesti vrste vibratora za zbijanje svježeg betona. Zbijanje betona vrši se –vibratorima s unutrašnjim djelovanjem (iglasti vibrator stavlja se u beton), -vibrator s vanjskim djelovanjem (oplatni, vibro ploče, vibro stolovi)

132.)Navesti parametre koji najviše utječu na evaporaciju (isparavanje) vlage sa površine betona. 133.)Navesti minimalno vrijeme njegovanja svježeg betona ovisno od temperature i relativne vlažnosti okoline. Preporučeno je njegovanje betona od min 7 dana, a za betone visokih čvrstoća min 15 dana. Njegovanje betona radimo pri temp većoj od 5 stupnjeva C.

134.)Objasnite plastično skupljanje betona.

Plastično skupljanje nastaje uslijed gubitka vode evaporacijom s površine betona, kada dolazi do smanjenja volumena (cca 1% volumena cementa) dok je beton još u plastičnom stanju. Posljedica je pojava plastičnih pukotina (plitke i dosta široke pukotine). Dakle, ove pukotine nisu nastale zbog mehaničkih opterećenja, nego zbog izloženosti klimatskim uvjetima – nedovoljna njega (rel. vlaga zraka < 95%). 135.)Što se smatra betoniranjem u ekstremnim klimatskim uvjetima?

136.)Koje su posljedice betoniranja u vrućim klimatskim uvjetima?

Brzo isparvanje vode, posljedica plasticnih skupljanja na povrsini nastaju pukotine, povećanje hidratacijskog i hidraulčnog skupljanja, određeno smanjenje čvrstoce.

137.)Koje su mjere zaštite betona u vrućim klimatskim okolnostima?

Blagovremeno započeti njegovanje betona, zaštititi ugrađeni beton od izravnog osunčanja, hlađenje vodom, koristiti cemente nizih toplina hidratacije, veće vrijednosti v/c omjera, koristiti usporivače vezanja, hladiti oplatu i armaturu vodom, organizirati betoniranje noću

138.)O čemu ovisi temperatura svježe betonske mješavine? -pocetne tem. mjesavine -tem. okoline -tem. hidratacije cementa -razmjene tem. s okolinom 139.)Koje se mjere moraju poduzeti pri betoniranju u hladnim klimatskim uvjetima?

140.)Prilikom njegovanja betona zimi na šta je potrebno obratiti pažnju kod projektiranja betonskih mješavina, odnosno kod betoniranja? Koristiti cemente viših toplina hidratacije,povećati kolicinu cementa za 5-10%, nize vrijednosti v/c, koristiti ubrzivače vezivanja i očvrščavanja, zagrijati vodu i agregat, prekrivanje otvorenih povrsina betona, izrada oplata sa dodatnim izolacijskim slojevima

141.)Navesti grupe djelovanja nepovoljnih vanjskih čimbenika koji umanjuju uporabivost betonskih konstrukcija, te pojedina djelovanja po tim grupama. Koji kloridi (izvana i iznutra) napadaju betonsku konstrukciju, koji spoj nastaje reakcijom i kakvo razaranje betona izaziva? Koji spojevi nastaju uslijed sulfatne korozije betona? VANJSKI UZROCI (DJELOVANJA): - KEMIJSKI (karbonatizacija, alkalno-reaktivni agregat, agresija sulfatima, kloridima ili kiselim sastojcima) - FIZIKALNI (smrzavanje/odmrzavanje, skupljanje, visoke tempe-rature) - MEHANIČKI (abrazija, erozija, kavitacija, preopterećenje, cikli-čko opterećenje, udari, zemljotres) (BIOLOŠKI (bakterije, školjke)) Kloridi koji se obično primjenjuju u zimskom razdoblju u mješavinama za posipanje cesta: - natrijev-klorid NaCl (Uzrokuje koroziju armature; Uzrokuje i alkalnu reakciju reaktivnih agregata) - kalcijev-klorid CaCl2 (Uzrokuje koroziju čelične armature. Stalno reagira s cementnom masom i uzrokuje stvaranje jakog ekspanzijskog oksiklorida) Dakle, njihovo djelovanje na AB konstrukcije je potpuno drukčije. Sulfati u zemlji koja je u dodiru s morskom vodom ili agregatu za izradu betona u prisustvu vlage reagiraju s cementnom masom i uzrokuju (lokalna) oštećenja, koja su posljedica dva kemijska fenomena, koji se manifestiraju u ekspanzijskom djelovanju - etringit (3CaO·Al2O3·3CaSO4·32H2O) koji uzrokuje jaku ekspanziju, te pukotine, i thaumasit (CaCO3·CaSO4·CaSiO3·15H2O).

142.)Navesti i objasniti unutarnje uzroke/čimbenike kojima se odupiremo vanjskim uzrocima (djelovanjima) koja izazivaju propadanja konstruktivnih elemenata, odnosno konstrukcija.

143.)Nabrojite fizička djelovanja koja dovode do razaranja betona. 144.)Opisati karbonatizaciju betona. Karbonatizacija betona- reakcija Ca(OH)2 sa CO2 iz zraka , zajedno sa kišnicom H2O, u kontaktu s alkalnim sastojcima betona, ima posljedicu kem. reakciju kod koje se stvaraju karbonati. Posljedica je pad pH u betonu sa 13 ispod 11, što depasivizira armaturu. Karbonitizacija nema utjecaja na osobine samog betona, ali se manifestira korozijom ugrađene armature (kao posljedica smanjenja pH ispod 9). rezultat je hrđanje armature.

145.)Što podrazumijevamo pod pasivnom zaštitom armature u betonu?

pasivna zaštita posljedica je tankog sloja željeznog oksida na površini čelika u betonu koji je nepropustan i stabilan sve dok je pH vrijednost betona dovoljno visoka (obično 12,6-13,5).

146.)Navesti glavne grupe korozije betona.

Karbonatna korozija je kiselinska korozija koja nastaje u prirodi i razlikuju se 2 slučaja: 1) Kišnica koja uvijek sadrži CO2 otopljen u vodi u obliku karbonatne kiseline (H2CO3) reagira s kalcijevim hidroksidom u betonu. Nastaje kalcijev hidrogen karbonat u otopini kojeg odnosi voda s površine betona. Međutim, ako otopina izbije na suhu površinu betona tada nastaje kalcijev karbonat koji stvara bijele nakupine na površini betona. 2) Ako beton dođe u dodir s vodom koja potječe iz terena karbonatnog porijekla tada karbonatna kiselina iz kišnice najprije reagira s karbonatima iz terena dajući kalcijev karbonat. Kemijske reakcije iz ova dva slučaja mogu se odvijati istovremeno.

147.)Opisati kiselinsku koroziju betona. Kiselinska korozija betona nastaje kada lužnate tvari iz betona kemijski reagiraju s nekom anorganskom ili organskom kiselinom, pri čemu nastaju sol i voda. Npr: Ca(OH)2+H2SO4=CaSO4+2H2O, pri čemu je kalcijev hidroksid Ca(OH)2 sastojak betona, a H2SO4 najčešće potječe iz pogona kem. industrije ili kišnice u blizini pogona koji ispušta veliku masu SO2 u zrak. Voda odnosi CaSO4 koji je u otopljenom stanju - proširuju se pukotine u betonu, a zatim kiselina napada i cementne hidrate čime se kemijsko razaranje betona povećava.

148.)U koju grupu djelovanja spada alkalno-agregatna reakcija? Šta reagira u okviru ove reakcije? Šta je

posljedica i kako se može izbjeći? Koji agregati su reaktivni? Šta nastaje na površini agregata? - Opisati agresiju betona sulfatima (sulfatnu koroziju)! Odakle potječu ovi sulfati u betonu? Koji spojevi se stvaraju (pored gipsanog kamena) i svojim ekspanzijskim djelovanjem izazivaju razaranje betona? Agregatno alkalna reakcija- reakcija agregata i alkalija, koje se nalaze u cementnom kamenu ili naknadno ulaze u beton iz okoline, oksidi natrija i kalija prisutni u cementu reagiraju s nekim vrstama agregata. Na površini agregata nastaje vodeno staklo, nastaje polupropusna membrana koja propusta alkalije i vodu, a ne propusta vapno. Nastaju veliki pritisci i dolazi do raspucavanja betona. Aktivni agregati su: opal, čerit, riolit...

149.)Opisati agresiju betona sulfatima (sulfatnu koroziju)! Odakle potječu ovi sulfati u betonu? Koji spojevi se stvaraju (pored gipsanog kamena) i svojim ekspanzijskim djelovanjem izazivaju razaranje betona Sulfati u zemlji koja je u dodiru s morskom vodom ili agregatu za izradu betona u prisustvu vlage reagiraju s cementnom masom i uzrokuju oštećenja, koja su posljedica 2 kemijska fenomena (ETRINGIT i THAUMASIT). Sulfatni ioni reagiraju sa Ca(OH)2 i stvaraju gipsani kamen, on reagira sa aluminatima, i stvara se etringit, koji prouzrokuje jaku ekspanziju, čije su posljedice pukotine. Thaumasit se stvara pri posebnim uvjetima: niska temp. (0-5 C) i visoka vlaga (>95%). Agresija sulfatima se određiva difraktometrom s X zrakama. (to je najbolja metoda) 150.)Navesti duljine trajanja vanjske kontrole proizvodnje agregata, odnosno cementa, prema Naredbi o obveznom ispitivanju agregata za beton i asfalt, odnosno Naredbi o obveznom ispitivanju cementa, te naziv dokumenta koji dobivaju proizvođači tih komponenti betona. Navesti duljinu trajanja vanjske kontrole proizvodnje betona, te naziv dokumenta koji dobiva proizvođač betona. Duljina trajanja vanjske kontrole cementa – 3 mjeseca, a agregata – 6 mjeseci (atesti). Duljina trajanja vanjske kontrole proizvodnje betona – 3 mjeseca (uvjerenje o kvaliteti)

151.)Navesti vrste volumnih deformacija betona.

Kad voda smrzne, njen volumen poveća se za 9% i uzrokuje pritisak na konglomerat, posljedica toga su pukotine i drobljenje. Da bi se izbjegle te negativne pojave u mješavinu betona dodajemo aditive (4-7%) za stvaranje zračnih mikro-pora. Skupljanje je smanjenje volumena betona, koja se odražava pojavom pukotina koje nisu nastale zbog mehaničkih opterećenja, nego zbog izloženosti klimatskim uvjetima- nedovoljna njega.

152.)Navesti vrste deformacija betona uslijed opterećenja. 153.)Modul elastičnosti i Poisson-ov koeficijent betona.