Gotika Ili Gotska Umetnost

c

 

 

   

  
                   
     
  !
"
"     
# 
$
   
c
   %      
    

   
     &  

  '($
 
&    

) 
      

 c

 *   c


      +$
     )



 
 
 
,    

 % %  
$  -      %   # ,           
 .  
  .  
 /   . 
 &
  %
 
  
  


%      )

  
         .     
 
       

    

 & '  
     
  

,  
,   
  &   -
 
    

 

 ,  


   c

  &% - 

  
        % 
  
       

   
 
 
0.    
 

 
   
        
  
   
 &   
  
. 
           .  
 
&  
 


  
 &  
     , &       
     

) 

 /  

1
 


1 2



 

*

  

*

   

*

 c  3

*

 !
3    



Y Y Y Y Y

c
 
 4 
   
  &  
 
    

 & 

  


  
  5 
     
   
  
   

-($
 
 


 .
6
/  .

2 ,     
 
   .      
 
 
  
c    
  
 & ,
          
         


 

     


    Gotska arhitektura je nastala na podrucju Pariza. Karakteristicni objekti za gotiku su pre svega katedrale. *¢


     ¢ 
 Prostorna kompozicija je pod uticajem romanske, ali ima izduzene oblike: 1) visoke, strme krovove 2) ukrase sa strelastim zavrsecima 3) podupirace. Unutrasnjost tezi ka visinama. Prozori su pravljeni velikih dimenzija sa vitraznim visebojnim staklom. Vitraz izradjuju obojenim staklom koje su lepili topljenim olovom.

Osnova gotskih katedrala je bio latinski krst sa 3 ili 5 brodova. Transept (srednji, poprecni brod) je bio posebno naglasen. Konstruktivni elementi koji omogucavaju izgradnju gotskih katedrala: 1) prelomljeni luk 2) prelomljeni rebrasti svod 3) potporni luk 4) potporni zid - kontrafor

(
   Portali imaju arhivolte i timpanone siljastog oblika. Ukrasavani su skulpturama i stepenasto su zaseceni prema ulaznom delu.

(

  Mozemo reci da su arhitekte gotike posebnu paznju posvecivale prozorima. Prozori su bogato ukrasavani kamenom. Rozete su kruzni prozori, obavezan ukras na ulaznim fasadama, sa vitraznim staklom i zrakastom kamenom ornamentikom.

'
  Skulpture gube na svojoj ukocenosti i monumentalnosti. Dekoracija su uglavnom bili listovi vinove loze, lipe... *  




    
  
  
 (
  Gradila se 1163 - 1235. Petobrodna katedrala. Transept je iste visine kao i glavni brod a iznad njega je strelasta kula. Visoka je 36m, siroka 48m a duga 130m. Na ulazu se nalaze tri portala, rozeta i dva ne dovrsena tornja. Bocne zidove drze kontrafore.

 
  
  
 '

  Osnovna karakteristika ove katedrale jesu dva razlicita tornja. Ona je trobrodna, kao i njen transept. Portali su duboko izvuceni i ispunjeni skulpturama.

Gotika je zahvatila naravno i druge drzave, Veliku Britaniju, Nemacku, Holandiju, Italiju pa i Spaniju. Odlucih se da predstavim gotsku arhitekturu u Francuskoj jer su objekti u Francuskoj po meni najlepsi primeri gotike. Ako neko zeli mogu da napisem i nesto vise o gotici u nekoj drugoj zemlji. Gotskom arhitekturom sam oduvek bio odusevljen, zato sto smatram da njeni objekti imaju ogromnu umetnicku vrednost. Preciznost umetnika koji su radili vitraze i skulpture me odusevljava kao i teznja arhitekata ka visinama objekata.

Y

Y Y

Y

V
  §
 ɰ
  ɢ 
  ɫɭ ɢɡ
ɡ ɢɱɢɢɯ
ɡ   ɫ  ɢ: ɡɫ ɯ 
ɯɢɭ
ɭ, ɭɛ ɢɫ
ɢ,  ɢ ɢɡ 
  ɢ
 .  ɫ
 ɭ 
ɫɢɯ ɭɛ, §
 
  ɭʄ 

ɫ  ɭɦ ɢɱ   ɢ ɭ ɲ ɫɭ ɡ ɦɢ

ɡɦɢɲʂ. Ɍɦ ɦɢɯ ɭ  ɫɦ ɛɢɲ ɦ   ɢɦ
ɫɢ  ɰ
 ,  ɢ 
  ɇ
Ⱦɦ ɭ ɉ
ɢɡɭ  ɋɢ
 ɢɡ  ɫ ɢɯ. Ɉɛɢʂ ɡ ɦ ɢɫɢ 
ɫ  ɭ ɭ ɉ
ɢɡɭ ɦ  ɛɢɢ ɡɫ
ɲɭɭʄ, 
ɱɢ  ɫ ɱ
ɫ 
ɦ. Ⱥ ɢɫ ɫɢ ɭ
ɢ   ɱ , ɲ ɛ
 ɡ  Ȼɛɭɫ ɢ ɭɭ ɭ
 ɋ   ɛ
ɱ, 
ɡɭɫ ʂ ɭ ɫɦ  ɢɯ 
ɰɢ ɉ
ɢɡ ': Ⱥ   ɭ , Ʌɭ
, ɢ 
  ɇ
Ⱦɦ,   ɦ ɫɦ  ɢ . Ʉ ɲ ɫɦ ɫ 
ɢɛ ɢ ɢ ɢ 
  ɇ
Ⱦɦ, ɫ ɫɢ    
 ɢ  ɢɢ ɢɱ ɡ
 ɢɡ  ɫ  ɢɲ ɦɭ
 ɢ ɢɦɡ  . ɇɢ ɢ ɱɭ Ʉ
   ɛɢ 
ɢɲ 
ɦɢɱ  ɢ ɫ
ɫ   
ɢɱ ȼɢ
ɂ  ",
 Ȼ 
ɢɱɢ  ɰ
  ɭ ɉ
ɢɡɭ". Ⱦɢ  
ɢɦ

 ɰɭɫ ɢ ɭ 
ɯɢɭ
ɢ, ɢɡ
 
  ɇ
Ⱦɦ ɱ  1163 ɢ ɡ
ɲ   1345. ɇ
 Ⱦɦ  

  ɛɢ ɢɦ
ɡ
 ɦ ɢ , ɱ ɲɢ  ɡ ʂ ɢɯ ɯɭ   ɢ ɫɭ ɭ ɢɲɢ ɢ ɫɭ ɭ ɰɢ ɫɦ
 ɫ  "ɢ   ɢɱɢ" ɭ 1548. Ɍɦ Ɏ
 ɰɭɫ
  ɭɰɢ, 
  ɇ
Ⱦɦ     ɫ ʄ ɭ 
ɡɭɦ,  ɦ  ɢ  ɛ    ɭ ɢɲ  ɢ ɢ ʂɱ . Ƚɢ  1845,  ɫ  ɢ  ɛ   

ɦ  ɫɢɰ,
ʄ 
  ɇ
Ⱦɦ ɭ ɫ  ɛɢ ɲ ɫ  ɭ. Ɍ
ɢ 
ɡ, 
ɛɢ  ɢɡ
  ɭ 13. ,   ɡ ɢɢɯ ɯɲ 
  ɇ
Ⱦɦ ɫɛɢ . ɉ   
ʂ ɋ  Ʌɭɢɫ, ȳɭ  Ɋɭ  ɉ
ɡ
 ɫ
 19 ɦ
 ɭ ɢɫɢ ɭ ɢ ɢɦ 84   . Ƚ
ɢ ɫ ɡ ɢ ɫɭ ɲ  ɢɦ
ɫɢ   ɢ 
  ɇ
Ⱦɦ. ɇɢ ɫɭ ɭ ɰɢ  , ɫ ɭ ɢ    ɰ ɢ ɡ   ɢɲ ɢɰ ɫ 
 ,  
ɭ ɢ ɫɭ ɫɦ 
ɢ ɢ, ɱɭ ɭʄɢ ɫ
 ɭ 
 ɢɡ Ʉ
  
ɯɭ ɭ . Ɂɛ ɫ  ɢɫ
ɢɫ ɡ ɱ, 
ɯɢ ɫɢɯ
 ɫɢ ɢ ɡɭɭʄ , 
  ɇ
Ⱦɦ  ɦ
- ɢɢ 
ɢɡ
ɭ ɉ
ɢɡɭ. Ʉ ɫɦ ɭɫɢ Ʉ
 ,    ʄ. Ɏɫ ɢ 
 ɢ ɫɭ ɫ ʂ ɢ, ɫ 
 ɫ  ɫɢ ɭɭ 
ɢ ɦ. ȳ  ɦɢɫ ɢɦ    ɛɢ  ɦ ɭʄ,  ɢ 
  ɇ
Ⱦɦ  ɲ ɲɢ  ɫ   ʄ  ɛ.

Y Y Najvažnija klasična gotička umjetnost prisutna je na skulpturama koje ukrašavaju zidove katedrala poput (

  (Katedrala u Chartresu). Skulptura koja je u doba romanike i rane gotike bila potpuno u funkciji arhitekture, tijekom gotike se polako oslobađa iz arhitektonskog okvira i dobiva sve veći značaj. Crkvena skulptura najčešće prikazuje tri glavna motiva: svakidašnji život (godišnja doba, mjeseci važni za poljoprivredu); moralni život (borba kreposti i mana), i misaoni (slobodni život, preuzet iz antike). Skulpture svetaca, kraljeva, alegorijskih i drugih likova na portalima katedrala daju najbolji primjer umjetničkog razvoja koji je prethodio potpunom oslobađanju skulpture u renesansi.

Kiparski motivi gotike su prvenstveno ograničeni na crkvenu skulpturu s religijskim i moralizatorskim prizorima. No ovo doba donosi i pojavu prvih individualnih portreta i autoportreta, najčešće crkvenih građevinara i kipara te pokrovitelja umjetnosti. Ljudske figure se prikazuju sa sve većim realizmom, a prigušen utjecaj klasične antičke umjetnosti vidljiv je u ekspresivnosti izraza, naglašavanju emotivnog stanja i u pažljivom oblikovanju draperija prikazanih likova. Slikarstvo rane gotike obilježeno je isprva sporim razvojem, većinom se svodilo na umjetnost vitraja koja je potisnula prijašnje iluminacije samostanskih rukopisa. Oslanjajući se na romaničku tradiciju i pod utjecajem crkvene skulpture, u vitrajima se razvio plošni, ornamentalan stil bez trodimenzionalnosti. Tijekom 13.stoljeća u Francuskoj se razvio "elegantni stil" vidljiv u iluminacijama molitvenika, pri čemu se ljudske figure prikazuju uz sve više pažnje i detalja i s naglašenijim volumenom. U Italiji toga vremena slikarstvo je obilježeno "novobizantskim" stilom koji je uslijedio nakon križarskog osvajanja Carigrada godine 1204. Preokret u slikarstvu 14.stoljeća donosi talijanski umjetnik Giotto di Bondone. Njegovi prethodnici bili su Cimabue i Duccio , koji već krajem 13.stoljeća počinju prirodnije prikazivati likove te naglašavaju voluminoznost tijela i prostornost slike. Slikarstvo Giotta označava prekid s dotadašnjom ptičjom i obrnutom perspektivom a također uvodi novu narativnost u vjerske prizore. Giotto zapostavlja ulogu arhitektonskih okvira, dubinu prostora oblikuje položajem i veličinom ljudskih figura, naglašavajući time prostorne planove slike. Giotto je izvršio velik utjecaj na druge umjetnike a njegovi najpoznatiji radovi nalaze se u Firenzi, Padovi i Assisiju. Slikari srednje i sjeverne Europe preuzeli su od talijanskih umjetnika narativnost, prikaze krajolika i prostornost slike. Francusko gotičko slikarstvo početka 15.stoljeća obilježili su Flamanci, braća izLimbourga koji su bogato oslikali molitvenik vojvode od Berryja (Tres riches du Duc de Berry). Pritom su vrlo detaljno prikazali kalendarske mjesece sa svim popratnim ljudskim radovima i promjenama prirode. Oko 1400.godine u Europi se spajanjem sjevernih i talijanskih tradicija razvio tzv. međunarodni stil, koji je obuhvaćao slikarstvo i kiparstvo. Obilježava ga naturalizam prikaza s naglašavanjem detalja, važnost dubine prostora te meko oblikovanje ljudskih figura i draperija. Najvažniji talijanski slikar međunarodnog stila bio je Gentile da Fabriano, koji je uz naturalizam detalja i elemente fantastičnog, unio i novu upotrebu svjetlosti na slici.

'
[uredi]

Ranogotičke skulpture kraljeva

Kasnogotičke skulpture kraljeva

Vitraji južnog portala

Vitraji sjeverne apside

Na fasadi katedrale u Chartresu nalazi se toliko kiparskih detalja da bi mogli ispuniti cijelu knjigu, ali najkarakterističniji su na zapadnoj i južnoj strani katedrale. "Kraljevski portal" (Zapadni portal) tipološki predstavlja kršćansku povijest. Desni, južni portal, sadrži sceneKristovog rođenja i mladosti oko vrata, a u timpanu se nalazi skulptura okrunjene Djevice s Kristom, okruženi sa Sedam srednjovjekovnih umjetničkih vještina (gramatika,retorika, dijalektika, aritmetika, geometrija, astronomija iglazba). One predstavljaju važnost obrazovanja i katedrale kao mjesta učenja. Na sjevernom portalu nalaze se scene4    i astronomski simboli sezonskih radova vezanih za 12 kalendarskih mjeseci. Središnji portal sadrži starozavjetne kraljeve i kraljice na dovratnicima i apokaliptičnu viziju sv. Ivana u timpanu iznad vrata. Ovi dovratnici su najstariji primjeri rano-gotičke skulpture (1140.-1150.); svaka figura

je visoka i vitka, odražavajući oblik stupova iza njih. Između njih su cvjetni uzorci koji ih uokviruju. Kao i u ranokršćanstvu i bizantskim mozaicima, oni su frontalni, ruke su im priljubljene uz tijelo, a aureole su tanjuraste iza glava. Stopala im vise prema dole stvarajući dojam da figure lebde, a ne stoje. Draperija na odjeći odražava umjetnikovo zanimanje za uzorke i dekoraciju svojim stiliziranim uvijanjem i paralelnim linijama, poput onih na stiliziranoj kosi i bradama. (    u timpanu prikazuje 
    koji se nalazi u mandorli okružen s četiri apokaliptična simbola evanđelista. Krist gleda frontalno kao da opominje promatrača katedrale na njegovu sudbinu kada nastupi posljednji čas. Ispod timpana, na arhitravu, 12 apostola su poredani u četiri grupe po trojica. Svaka grupa je odvojena stupom koji nosi polukružne arkade koje svojim oblikom podsjećaju na aureole. Na svakom kraju grede stoji po jedan prorok koji drži svitak. Od triarhivolte, dva vanjska sadrže 24 starca apokalipse, a unutarnji 12 anđela (središnja dva drže krunu iznad glave Krista). Usporedba skulptura sa zapadnog portala s onima s južnog transepta otkriva razlike između rane i kasne Gotike. Sveci koji tvore lijevi dovratnik portala južnog transepta stoje manje ukočeni, a njihove noge počivaju prirodno na oblikovanim bazama. Figure su šire i doimlju se realističnijim. Različitih su visina, izraza lica i nisu više strogo frontalni ± njihove glave su blago pokrenute, a poze pokreti i odore variraju. Na figuri sv. Teodora, na primjer, desni kuk je blago uvijen u skladu s njegovim oslanjanjem na desnu nogu. Dijagonala njegova pojasa prati težinu korica od mača, ali i pojačava taj opušteni pokret. Općenito, ovaj pojačani osjećaj za dubinu još je istaknut dubljim klesanjem, ne samo lica nego i dijelova arhitekture oko figura.

I 

[uredi] Unutrašnjost po prvi put pokazuje novine: napuštaju se empore, a raščlanjivanje zidova svodi se ponovo na tri savršeno uravnotežena kata. Ona je najstariji primjer visoko-gotičke umjetnosti koja je težila velikim visinama svodova. Visina je ostvarena novom konstrukcijom nadsvođivanja križno-rebrastim lukovima koji stoje na snopastim stubovima. Kako je konstrukcija olakšana stubovima ostale su velike površine slobodnog zida koji su mogli biti zamijenjeni prozorima. Iznad prizemniharkada proteže se horizontalna galerija s lučnim otvorima, nad kojima se diže, što je također novina, zona visokih prozora, koji ispunjavaju svu širinu raspoloživog zidnog polja. Iznad su produženi okruglim prozorom sve do svoda. Svjetlo koje prolazi kroz ove vitraje boje cijelu unutrašnjost veličanstvenim bojama. Vitraji na 176 prozora, te rozetama iznad svake bifore, pokrivaju 2,420 m², ukrašeni Biblijskom tematikom, danas su najslavniji vitraji na svijetu. U središtu rozete sjevernog transepta (promjera 12,8 metara) nalazi se slika Djevice Marije s malim Isusom, okruženi s 12 manjih krugova koji sadrže 4 golubice i 8 anđela. Dvanaest starozavjetnih kraljeva, u kvadratima, predstavljaju Kristove pretke. Dvanaest četverolisnih oblika ispunjeni su zlatnim ljiljanima na plavoj pozadini ± simbolima francuskih kraljeva. Vanjski polukrugovi sadrže 12 starozavjetnih proroka koji su pandan novozavjetnim apostolima. Od četiri duga

vitraja ispod rozete, središnji predstavlja sv. Anu s mladom Djevicom, na lijevima su svećenik Melhizedek i kralj David, a desno kralj Solomon i svećenik Aaron. Svaki lik s ovih vitraja povezan je vertikalno s prikazima na rozeti.

Y